653 djece više: brojka je točna, ali je 2025. bila rekordno loša

Predsjednik šibensko-kninskog Domovinskog pokreta Boris Solomun podijelio je na Facebooku infografiku Ministarstva demografije i useljeništva uz poruku da se „zlobnici i poneki političari” smiju uspjesima ministra Ivana Šipića, a „istinu ne mogu sakriti niti oduzeti”. Infografika tvrdi: u 2026. do 1. lipnja rođeno je 653 djece više nego u istom razdoblju 2025., a u svibnju 235 više. Provjerili smo to u službenim podacima Državnog zavoda za statistiku.

Brojke su točne. U DZS-ovoj tablici mjesečnih privremenih podataka od siječnja do svibnja 2025. upisano je 12.665 živorođenih, a u istom razdoblju 2026. njih 13.318. Razlika je točno 653. U svibnju 2025. upisano je 2.394 djece, u svibnju 2026. njih 2.629, dakle 235 više. Ministarstvo, dakle, ne izmišlja podatke.

S čime se to uspoređujemo?

Problem nastaje kad se pogleda baza usporedbe. Prvih pet mjeseci 2025. bilo je najslabije razdoblje otkad DZS objavljuje mjesečne podatke, a svibanj 2025. najslabiji svibanj u cijeloj seriji. U usporedbi s rekordno lošom godinom gotovo svaka sljedeća izgleda kao uspjeh.

U odnosu na 2024. ovogodišnji je plus samo 246, a u odnosu na 2023. iznosi 290. Više od polovice slavljene brojke tako otpada na odskok od neuobičajeno loše 2025. Prvih pet mjeseci 2026. i dalje je treći najslabiji početak godine u povijesti mjerenja: za 521 dijete ispod 2022., za 1.522 ispod 2021.

Privremeni podaci znaju se otopiti

DZS uz mjesečnu tablicu izričito napominje da se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u matice rođenih, ne na mjesec rođenja, pa mjesečne usporedbe treba uzimati s rezervom. Primjer iz prakse: za cijelu 2025. privremeni podaci pokazivali su 527 rođenih više nego 2024., a konačni podaci objavljeni 17. srpnja spustili su tu razliku na 410 (32.479 prema 32.069, odnosno 1,3% više).

Uz to, Hrvatska i dalje prirodno izumire. U istih pet mjeseci 2026. umrlo je 8.476 ljudi više nego što se rodilo, a cijela 2025. završila je s prirodnim padom od 17.528 stanovnika. To uostalom priznaje i sam ministar: „Naravno da je prisutniji, jači trend umrlih nego rođenih, nismo još pobjednici.”

Što kažu demografi

Struka je porast ocijenila znatno opreznije od Ministarstva. Demograf Ivo Turk s Instituta Ivo Pilar kaže da se „radi samo o smanjenju intenziteta negativnog trenda” i podsjeća da „jedna lasta ne čini proljeće”. Profesor Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu porast naziva ohrabrujućim, ali ga ne tumači kao preokret: promjena od jedan do dva posto u ovako maloj populaciji može biti obično godišnje kolebanje ili realizacija odgođenih planova roditeljstva. Otvoreno je i pitanje koliki dio porasta otpada na djecu majki stranih državljanki, što DZS-ovo priopćenje ne raščlanjuje.

Zaključno: brojke iz infografike jesu autentične, ali okvir u kojem se prezentiraju nije pošten. Podaci pokazuju usporavanje dugogodišnjeg pada, uz najpovoljniju moguću bazu usporedbe, a ne „ključan demografski napredak”. Tvrdnja da je porast zasluga ministrovih mjera ostaje politička teza koju podaci zasad ne dokazuju.