Tri zakona iz Narodnih novina 114/2026: obrt uz mirovinu, struja s krova za susjede i kazne za nepristupačne web-trgovine

Narodne novine broj 114/2026, objavljene 7. listopada, donose pet zakona koje je Sabor izglasao 25. rujna. Dva su posve nova i tiču se eksploatacije energetskih georesursa i ekološkog dizajna proizvoda. Preostala tri mijenjaju postojeće zakone, a upravo oni dotiču svakodnevicu u Šibeniku: obrtnika i iznajmljivača, kućanstva sa solarom na krovu i svakoga tko koristi bankomat ili web-trgovinu. Izmjene Zakona o obrtu vrijede od 1. siječnja 2027., a druga dva zakona od 15. listopada 2026.

Obrt: apartmani bez poslovođe i obrt uz mirovinu

Velikih promjena u Zakonu o obrtu nema: obrt se otvara, vodi i zatvara kao i dosad. Nekoliko odredbi ipak izravno olakšava posao onome tko drži apartmane, radionicu ili konobu.

Obrtnik koji iznajmljuje sobe, apartmane ili kuću za odmor, a gostima ne poslužuje jela i pića, za izdvojeni pogon više ne mora imenovati poslovođu (članak 23.). Dosad je obrtnik s apartmanima u Šibeniku i na Murteru formalno trebao poslovođu za drugu lokaciju. Isto oslobođenje vrijedi za samoposlužne aparate i skladišta. Tko poslovođu ipak ima, od Nove godine ga mora držati na puno radno vrijeme (članak 28.).

Obrtnik koji s navršenih 65 godina ode u starosnu mirovinu moći će nastaviti voditi obrt bez obustave isplate mirovine (članak 37.). Zakon o obrtu tu samo otvara mogućnost, a uvjete i dalje postavljaju mirovinski propisi, pa ih prije odluke valja provjeriti.

Zakon prvi put definira obiteljski obrt, u kojem obrtniku pomažu ukućani bez radnog odnosa (članak 30.a). Praktičnija je promjena kod nasljeđivanja: nasljednik bez majstorskog ispita može preuzeti vezani obrt ako ima odgovarajuću srednju strukovnu školu, a ispit mora položiti u tri godine (članak 40.). Gornja granica obveznog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori pada s 2% na 1,5% osnovnog osobnog odbitka (članak 81.), uz odbitak od 600 eura to je strop od 9 umjesto 12 eura mjesečno. Koliko će se stvarno plaćati, odlučuje Skupština Komore.

Struja: dijeljenje sa susjedima i fiksna cijena na godinu dana

Veći dio izmjena Zakona o tržištu električne energije prenosi europska pravila i tiče se regulatora i operatora, ali nekoliko odredbi pogađa kućanstvo s panelima na krovu i obitelj koja teško plaća račune.

Tko ima solarnu elektranu, višak više ne mora samo prodavati opskrbljivaču. Svi krajnji kupci dobivaju pravo dijeliti struju iz obnovljivih izvora, privatnim sporazumom ili preko pravne osobe, pa i kad se proizvodi na drugoj lokaciji (članak 25.a). Kućanstva s priključkom do 11,04 kW i višestambene zgrade do 50 kW pritom ne preuzimaju obveze opskrbljivača. Projekti u vlasništvu države, županija ili gradova moraju barem 10% podijeljene struje namijeniti ugroženim kupcima ili građanima. Pravila za sve to tek treba napisati HERA, kojoj zakon daje tri mjeseca.

Svaki kupac može zatražiti ugovor s fiksnom cijenom na najmanje godinu dana, a ponuditi ga mora barem jedan opskrbljivač i svaki koji ima više od 200.000 kupaca (članak 21.). Dok takav ugovor traje, opskrbljivač ga ne smije jednostrano mijenjati ni raskinuti.

Ugroženi kupci i kupci pogođeni energetskim siromaštvom više se ne smiju isključiti s mreže zbog duga (članak 43.a). Nikoga se ne smije isključiti ni zbog računa na koji je uložio prigovor. Tko se smatra ugroženim kupcem i dalje određuje Vlada, pa sama izmjena ne širi taj krug. Ondje gdje je mreža puna, HERA mora u tri mjeseca napisati pravila za fleksibilne priključke: korisnik se priključuje odmah uz ograničenje predaje, s ugovorenim datumom prelaska na puni kapacitet (članak 13.). Kabeli i stupovi na pomorskom dobru više nisu pod koncesijom, nego pod posebnom upotrebom s naknadom po kvadratnom metru (članak 5.).

Pristupačnost: tko padne na ispitivanju, plaća ga

Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga od lipnja 2025. traži da bankomati, uređaji za karte, e-čitači, web-trgovine, bankarske i telefonske usluge te stranice prijevoznika budu upotrebljivi i osobama s invaliditetom. Izmjene ne mijenjaju što mora biti pristupačno, nego tko to i kako provjerava.

Tržišni inspektori sada smiju uzeti uzorak proizvoda i poslati ga na ispitivanje, a stručnu ocjenu web-trgovine naručiti izvana. Prođe li proizvod ili trgovina, trošak snosi Državni inspektorat; ne prođe li, račun plaća trgovac ili proizvođač (članak 22. i članak 25.).

Zakon i dalje dopušta da tvrtka preskoči zahtjev koji bi joj bio nerazmjeran teret, ali tu procjenu mora sama napraviti i čuvati pet godina. Novo je da je prekršaj ne dati inspektoru primjerak te procjene ili se pozvati na preskupu pristupačnost dok se za nju prima tuđi novac. Proizvođača ili pružatelja usluge to može stajati od 6630 do 132.720 eura, uvoznika do 66.360, a distributera do 13.270 eura (članci 32. do 36.). Mali obrt ili tvrtka s manje od deset zaposlenih i do dva milijuna eura prihoda i dalje je izvan dosega zakona, a bankomat ili automat za karte koji je radio prije 28. lipnja 2025. smije raditi do kraja svog vijeka, najdulje dvadeset godina (članak 37.).

Gdje pročitati što je točno promijenjeno

Narodne novine objavljuju samo zakon o izmjenama, dakle upute kako izmijeniti stari tekst, a ne novi tekst u cjelini. Pročišćeni tekstovi sva tri zakona s već ugrađenim izmjenama, kao i pregled promjena po člancima, u trenutku pisanja dostupni su samo na stranici slovozakona.hr, koja neslužbene pročišćene tekstove objavljuje besplatno pod licencom CC BY 4.0. Pregled izmjena po člancima: Zakon o obrtu (35 izmijenjenih članaka, pet dodanih, jedan brisan), Zakon o tržištu električne energije (23 izmijenjena, devet dodanih) i Zakon o zahtjevima za pristupačnost (10 izmijenjenih, jedan dodan). Mjerodavne su isključivo objave u Narodnim novinama.