930.000 eura mjesečno samo za lijekove: ravnateljica Ljekarne Šibenik o HZZO-u koji kasni 217 dana, Grubelić o marži od 1,49%
Ravnateljica Ljekarne Šibenik Marija Mikelin na 17. sjednici Županijske skupštine 3. svibnja 2023. objasnila je zašto ustanova drži novac na računu: mjesečno joj treba oko 930.000 eura samo za nabavu lijekova, 65% sredstava dolazi preko HZZO-a, a HZZO, uz ugovorni rok od 30 do 60 dana, lani je kasnio „oko 217 dana”. Naknada ljekarne je, kaže, 1 euro i 9 centi po receptu, uz 1.500 do 2.500 recepata dnevno. Pitala je u koju bi ustanovu Županija uložila 900.000 eura dobiti. Vijećnik Marko Grubelić odgovorio je pokazateljima: Ljekarne plaćaju dobavljače u tri dana, a EBITDA marža im je 1,49%.
Mikelin je rekla da je na funkciji godinu i dva mjeseca i da se u ljekarne nije ulagalo „iz straha da ne ostanemo bez”; cilj joj je obnoviti barem jednu ljekarnu godišnje. Statut Ljekarne, navela je, propisuje da se dobit troši na unapređenje rada, edukaciju i obnovu ljekarni, a Zakon o ustanovama dopušta osnivaču da je uloži u drugu svoju ustanovu. Grubelić je maržu usporedio sa Splitsko-dalmatinskom i Zadarskom županijom, gdje je, kaže, 4,5%: „plaćamo dobavljače 10 puta ili 20 puta brže od svih ostalih, a marža nam je manja od svih ostalih”. Odluka o uplati dijela dobiti prošla je s 25 glasova za, 3 protiv i 4 suzdržana.
Transkript videa
Marija Mikelin, ravnateljica Ljekarne Šibenik: Pa evo, meni je zaista žao što se, evo, tih svih 20 godina nije ulagalo u ljekarne. A upravo se nije ulagalo zato što HZZO zaista kasni. To je problem države. To traje već 25 godina. To je jedno trajno nesvršeno vrijeme gdje se ne nalazi rješenje. Zdravstveni sustav je dosta skup. Mi smo ta sredstva na računu nam zaista služe za normalno poslovanje. Mjesečno nam treba oko 930.000 eura samo za nabavu lijekova. Treba nam ostatak za plaće i režije. I ja sam godinu i dva mjeseca na ovoj funkciji. Dakle, ja ne znam zašto se sredstva nisu povlačila prije, niti zašto se ulagalo prije. Nije se ulagalo upravo iz straha da ne ostanemo bez. Jer mi nismo profitabilna ustanova. Mi smo zdravstvena ustanova i cilj nam je, dakle, da svaki pacijent kojemu je propisana terapija, da mu taj lijek bude dostupan. A ostvarujemo pri tome i profit. Dakle, 65% sredstava se financiramo preko HZZO-a. Mi lijek ne prodajemo. Lijek izdajemo. Naša usluga je 1 euro i 9 centi po receptu. Svaki dan imamo otprilike 1.500 do 2.500 recepata dnevno izađe iz ljekarne. Na jedan recept može biti propisana jedna kutijica lijeka ili dvije kutijice lijeka. To je otprilike oko 3.500 kutija dnevno lijeka. HZZO-u svaki tjedan ispostavljamo račune, fakture. HZZO kasni. Dakle, ugovorni rok je od 30 do 60 dana da nam HZZO plaća. Međutim, taj rok je probiven. Lani je bilo u ona doba kad sam ja bila kod vas na sastanku, preko 200... Bilo je oko 217 dana.
Ne znamo ni kada će nam platiti ni koliko će nam platiti. I žalosno je. Meni je isto cilj i želja mi je svaku našu ljekarnu obnoviti. Cilj mi je svake godine obnoviti makar jednu ljekarnu. Evo, imate prilike sad otići u ljekarnu Pirovac gdje je, ono, ima 6 vrsta pločica, niska receptura. Ja ću tu reći da mi se sramimo. Samo vi nastavite. I, znači, u našem statutu isto ljekarne Šibenik piše da ako, ukoliko ustanova ostvari dobit, ta dobit se utroši isključivo u unapređenje rada, u edukaciju djelatnika, u obnovu ljekarni. Dakle, to stoji u našem statutu. Međutim, u Zakonu o ustanovama kaže da vlasnik ili osnivač ustanove, čiji je vlasnik, može utrošiti dobit ljekarne, odnosno dobit te ustanove, za obnavljanje ili razvoj druge ustanove, čiji je osnivač. Mene zanima koja je to ustanova u koju bi uložili 900.000 eura.
Marko Grubelić, vijećnik Županijske skupštine (lista Marka Jelića): Na primjer, ako kasne plaćanja s jedne strane, zašto mi plaćamo dobavljače unutar tri dana? Znači, prema pokazateljima, kad stavite pokazatelje u omjer, ispada da ljekarne Šibenik plaćaju svoje dobavljače u tri dana. Zašto? A u isto vrijeme EBITDA marža naše ljekarne Šibenik je 1,49%, a recimo, što ja znam, Slitsko-dalmatinske županije je 4,5%. Isto tako i Zadarske. Na primjer. A razlika u cijeni između nabavljenih lijekova i troškova prodane robe je svima isto oko 20%. Tako je negdje u sektoru ljekarstva. Znači, plaćamo dobavljače 10 puta ili 20 puta brže od svih ostalih, a marža nam je manja od svih ostalih. Ja nemam bruto bilancu, ne mogu reći zašto je to tako. Ali nije mi normalno ako ja svoje novce dobijem za 120 dana, da nekome tko me sad dužan platim u tri dana. A da je praksa u cijeloj toj, nazovimo je, branši, da svi kasne s plaćanjem. Samo sam to htio reći. Na taj način bi vam možda trebalo manje obrtnog kapitala nego što vam treba.
Stipe Petrina, predsjednik Županijske skupštine ŠKŽ: Zatvaram raspravu. Dajem prijedlog na glasovanje. Tko je za? 25 za. Tko je protiv? Troje. Tko je suzdržan? Četvoro. Zaključujem. Konstatiram da je prijedlog većinom glasova usvojen.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.
