„Veličamo tursko carstvo”: Mišković protiv šatora od 591.000 kuna na svetom Ivanu, Burić mu odgovara lekcijom iz povijesti
Vijećnik Milorad Mišković (HSS) na 27. sjednici Gradskog vijeća 13. travnja 2021. pitao je gradonačelnika Željka Burića je li točno da se na tvrđavi svetog Ivana troši 591.000 kuna (78.439 eura) za „turski šator” u kojem bi se prikazivala osmanska kultura. „Umjesto da mi te novce trošimo da veličamo naše junake i našu kulturu iz tog vremena, mi praktički veličamo tursko carstvo i tursku kulturu”, rekao je i usporedio to sa spomenikom Draži Mihajloviću na Kninskoj tvrđavi. Pročelnik za gospodarstvo Petar Mišura prije toga je objasnio da je šator u projektu od 2014., da je mobilan i da ima 150 četvornih metara. Burić je odgovorio da su Osmanlije na šibenskoj tvrđavi poražene i da tvrđava priča „ponositu povijest Šibenika iz doba Kandijskog rata”.
Prema Mišuri, procijenjena vrijednost šatora u nabavi bila je 600.000 kuna (79.634 eura), a ugovoreno je 591.000 kuna. Na prvu nabavu nitko se nije javio, a na drugoj su bila dva ponuditelja. Šator nije stalni sadržaj tvrđave, nego se montira i demontira po potrebi, pa za njega nisu trebali ni građevinska dozvola ni konzervatorski uvjeti.
Mišković je gradonačelniku savjetovao da šator ne postavi, pozivajući se na komentare na društvenim mrežama. Burić mu je uzvratio i opaskom o Mlečanima: „Ako vi mislite (…) da Talijani, odnosno Venecijaneri, su bili osloboditelji, a ne okupatori, onda vi ne znate povijest.” Iznosi su preračunati po fiksnom tečaju 1 EUR = 7,5345 HRK.
Transkript videa
Petar Mišura, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj: Pa da, šator, ako ćemo pričati o šatoru, on je od 2014. u projektu. Znači, riječ je o sadržaju koji nije trajnog karaktera. Znači, on je mobilan. Zato za njega nisu potrebne bile niti neke specijalne građevinske dozvole, niti konzervatorski uvjeti. On će se demontirati i montirati po potrebi. On nije stalni sadržaj tvrđave. Njegova površina je 150 kvadrata, što iznosi manje od 5 promila, čini mi se, ukupne površine. A njegova vrijednost je predviđena onda bila u nabavi 600.000 kuna, ugovoreno je 591.000 kuna. Na prvu nabavu se nitko nije javio. Na drugoj nabavi smo imali 2 ponuditelja, od toga je jedan bio u procijenjenoj vrijednosti.
Milorad Mišković, vijećnik Gradskog vijeća (HSS): Gospodine gradonačelniče, je li točno da se na tvrđavi Sv. Ivana troši, malo sam vas to malo i čuo, ali ću i svoje pitanje ipak postaviti, troši 591.000 kuna za podizanje turskog šatora, gdje bi se prezentirala turska kultura i Osmansko carstvo iz tog vremena, gdje bi se prezentirala jela, znamenja, oružje i sve ostalo čime su nas ti strašni neprijatelji tad napadali. Ja se čudim, umjesto da mi te novce trošimo da veličamo naše junake i našu kulturu iz tog vremena, mi praktički veličamo tursko carstvo i tursku kulturu. Ja nemam ništa protiv turske kulture, nemam ništa protiv turskih restorana, nemam ništa protiv turskih hotela, ali me smeta šta je to na tvrđavi, tamo gdje smo mi, ljudi moji dragi, gradili te tvrđave, da bi mi spašavali grad Šibenik. To je ista stvar kao da danas u Kninu, na Kninskoj tvrđavi, mi veličamo četničku kulturu i još napravimo spomenik Draži Mihajloviću. Šta je? Prema tome, gospodine gradonačelniče, ja vas samo želim postaviti pitanje: da li ćete vi stvarno utrošiti te novce i postaviti taj šator? Jer kako pratimo sad iz medija i tako dalje, na fejsu, vamo-tamo, kojekakve komentare, naši građani to ne žele. Pa im vi sad objasnite: hoćete postaviti i zašto? A ja vam savjetujem da ga ne stavite.
Željko Burić, gradonačelnik Grada Šibenika: Gospodine Kasper, povijesna činjenica je da su Osmanlije na Šibenskoj tvrđavi poražene. I Šibenska tvrđava upravo govori o bajkovitoj pobjedi. To će gospodin Glavaš znati bolje od mene. Navodno 56.000 obrambenih junaka Šibenčana, naravno uz pomoć Mletačke republike. I dramatični poraz u klopci koja se napravila u Tanayu, odnosno u Klještima. To je tvrđava. Tvrđava je povijesna interpretacija povijesnih zbivanja. I to iz Kandijskog rata, u kojem su upravo Osmanlije, a ne Turci, Osmanlije, imali pohod iz zauzetog Drniša i zaleđa i pokušaj osvajanja Šibenika kao ključnog urbanog središta u tom vremenu. I još jedna napomena, i više neću ništa reći, da je to i na tvrđavi je uz Osmanlijsku priču, uz obrambenu priču Hrvata, prezentirana i venecijanska priča, koji su isto tako sudjelovali u Kandijskom ratu. Ako vi mislite, iako je suvišno uopće, ne znam da li je potrebno o tome pričati, da Talijani, odnosno Venecijaneri, su bili osloboditelji, a ne okupatori, onda vi ne znate povijest. Lijepo sjesti i pročitati, pa onda to usporediti s onim što će biti tvrđava. Tvrđava je edukacijski kampus koji priča ponositu povijest Šibenika iz doba Kandijskog rata.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.
