Od 2028. nova pravila za gradske proračune: nacrt prvo Ministarstvu, četiri rezerve umjesto jedne, kazne do 8.000 eura

Gradski odjel za financije morao bi nacrt proračuna predati gradonačelniku do 10. listopada, a Grad bi ga prije vijećnika slao Ministarstvu financija. Umjesto jedne proračunske zalihe gradovi bi planirali četiri rezerve, među njima i do 10% kapitalnih rashoda za investicije koje se „nisu mogle predvidjeti”. Kredit za EU projekt izvan ograničenja zaduživanja bio bi samo do bespovratnog dijela, a kazne za odgovorne osobe rastu na 2.000 do 8.000 eura. Sve to vrijedilo bi tek od proračuna za 2028.

Ministarstvo financija 15. listopada otvorilo je javno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu. Traje do 14. studenoga, a prijedlog od 73 članka ide u Sabor po hitnom postupku jer prenosi europsku direktivu o proračunskim okvirima čiji je rok istekao krajem 2025. Većina teksta tiče se države: srednjoročni fiskalno-strukturni plan, računovodstveni standardi za javni sektor. Ovdje izdvajamo ono što mijenja posao gradova i županija. Zakon bi stupio na snagu 1. siječnja 2027., ali se odredbe o izradi proračuna primjenjuju tek na proračun za razdoblje 2028. do 2030.

Nacrt do 10. listopada, kopija Ministarstvu

Danas članak 40. propisuje jedan rok: gradonačelnik prijedlog proračuna podnosi vijeću do 15. studenoga. Prijedlog dodaje dva koraka prije toga. Upravno tijelo za financije nacrt dostavlja gradonačelniku do 10. listopada, a Grad ga šalje Ministarstvu financija „na način i u roku koji utvrdi Ministarstvo”. Razlog je u obrazloženju: Ministarstvo do sredine listopada mora znati planirani manjak ili višak svih lokalnih jedinica, jer ih uključuje u izračun manjka opće države za Europsku komisiju. Rok od 15. studenoga ostaje, ali kašnjenje postaje izričit prekršaj. Uputa Ministarstva gradovima stizala bi do 30. srpnja umjesto do 20. kolovoza (članak 26.).

Za Šibenik to ne mijenja ono što vijećnici vide: proračun i dalje dolazi u studenome i izglasava se u prosincu. Mijenja se ono što prethodi, jer nacrt koji je dosad bio interni dokument gradske uprave odlazi u Zagreb prije nego što ga vidi Gradsko vijeće.

Četiri rezerve umjesto jedne zalihe

Po važećem članku 65. proračun smije sadržavati proračunsku zalihu do 0,5% planiranih općih prihoda, za elementarne nepogode, epidemije i slične izvanredne događaje. Prijedlog je pretvara u program proračunske rezerve s četiri dijela. Uz zalihu dolaze sredstva za krize, katastrofe i „posebne okolnosti” poput rata i energetske krize, također do 0,5% općih prihoda, zatim sredstva za sudske presude, opet do 0,5%, te sredstva za investicijske projekte do 10% planiranih rashoda za nabavu nefinancijske imovine iz općih i namjenskih izvora.

Rezerva za investicije pokrivala bi projekte kojima su se „dinamika realizacije i visina troškova promijenili” i nova ulaganja koja se nisu mogla predvidjeti pri planiranju. Rezerve za investicije i presude preraspodjeljuju se bez ograničenja, uz suglasnost upravnog tijela za financije, dakle bez vijeća. Za usporedbu, Grad Šibenik je u 2025. za nabavu nefinancijske imovine potrošio 16,06 milijuna eura; na takvu osnovicu rezerva bi mogla ići do oko 1,6 milijuna, a stvarna granica bila bi niža jer se ne računaju investicije iz EU pomoći. O korištenju rezervi izvještavalo bi se u polugodišnjem i godišnjem izvještaju.

Kredit za EU projekt: izvan limita samo bespovratni dio

Godišnja obveza grada po kreditima i jamstvima ne smije prijeći 20% prihoda prethodne godine. Danas se u taj limit ne računa zaduženje do ukupno prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz EU fondova, dakle ni dio koji grad plaća sam (članak 121.). Prijedlog iznimku sužava na iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava, ali je proširuje i na projekte koje sufinancira državni proračun. Za vlastito učešće trebala bi suglasnost Vlade (članak 122.). Isto vrijedi za jamstva gradskim tvrtkama i ustanovama, a prekoračenje limita postaje zasebni prekršaj.

Za Grad Šibenik trenutno nema izravnog učinka: dug mu je na kraju 2025. bio 5,6 milijuna eura prema HBOR-u i državnom proračunu, bez komercijalnih kredita, a novo zaduženje ne koristi od 2022. Primjer na koji bi se pravilo odnosilo je kredit od 720.000 eura za predfinanciranje dvaju EU projekata, za koji je Regionalna razvojna agencija Županije u lipnju tražila suglasnost Županijske skupštine: 80% troška pokriva Europski fond za regionalni razvoj, a preostalih 20% po novom bi ulazilo u limit.

Predujmovi, likvidnost, knjigovodstvo

Uvjeti za plaćanje predujmom sele iz gradske odluke o izvršavanju proračuna u zakon: predujam iznad iznosa iz odluke dopušten je samo ako donosi „razvidnu i mjerljivu korist”, kraće rokove isporuke ili je nužan uvjet isporuke, a zahtjev se podnosi prije pokretanja nabave (članak 64.). Novi članak 93.a obvezuje odjel za financije na mjesečne planove likvidnosti. Grad bi mogao preuzeti vođenje računovodstva za svoje proračunske korisnike, od vrtića do muzeja, dok bi vanjsko knjigovodstvo bilo dopušteno samo iznimno (članak 135.). Gradovi uz proračunske korisnike postaju izričito odgovorni za „potpunu i pravodobnu naplatu prihoda”, s pripadajućim prekršajem (članak 51.).

Kazne u eurima, postupak vodi Porezna

Kazne za odgovorne osobe i dalje su u kunama: članak 156. propisuje 10.000 do 50.000 kuna, što je 1.327 do 6.636 eura po fiksnom tečaju 7,5345. Prijedlog ih podiže na 2.000 do 8.000 eura, a najniže, među kojima je propust da se Ministarstvo izvijesti o zaduživanju gradskih tvrtki i ustanova, s 265 do 2.654 na 500 do 4.000 eura. Prekršajni postupak u prvom stupnju vodila bi Porezna uprava.

Ništa od toga još nije na snazi. Primjedbe se do 14. studenoga mogu ostaviti na e-Savjetovanjima, a tekst bi potom išao u Sabor u jednom čitanju.