Do 7. prosinca: Povjerenstvo predlaže da iz imovinskih kartica nestanu vrijednosti nekretnina i bruto plaće

Dužnosnici u imovinske kartice više ne bi upisivali koliko im vrijede kuće, stanovi, zemljišta, automobili i plovila, a od plaće bi ostao samo neto iznos. To predlaže Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u izmjenama Pravilnika o imovinskoj kartici, koje su na javnom savjetovanju do 7. prosinca 2026.

Savjetovanje je otvoreno 6. studenoga, a izvješće se očekuje 15. prosinca. Prijedlog ima četiri članka, a u potpisu je predsjednica Povjerenstva Ines Pavlačić. Među dokumentima savjetovanja nema obrazloženja.

Što se briše

Usporedili smo prijedlog s važećim Pravilnikom iz siječnja 2022. Iz obrasca bi nestalo:

• Vrijednost nekretnina. Briše se podatak o „približnoj tržišnoj vrijednosti nekretnine" u trenutku podnošenja kartice. Ostaju vrsta, mjesto, površina, katastarska općina, oblik vlasništva, udio i način stjecanja.
• Vrijednost vozila, plovila i drugih pokretnina. Za automobile, brodove i radne strojeve ostaju vrsta, marka i godina proizvodnje. Za umjetnine, nakit i slične predmete ostaje opis, bez iznosa.
• Bruto plaća. Umjesto podataka o „mjesečnim bruto i neto primanjima" upisivala bi se samo neto primanja, i za dužnosnika i za bračnog druga ili partnera.
• Vrijednost dionica i udjela u fondovima. Brišu se nominalna vrijednost dionice i vrijednosnog papira te vrijednost udjela u fondu. Ostaju broj dionica i postotak udjela.
• Predviđeni kraj mandata i sjedište poslovnog subjekta u kojem dužnosnik ima udio ili dionice.

Briše se i cijeli članak 8., po kojem vrijednost nekretnina i pokretnina dužnosnik određuje sam, „sukladno njegovoj osobnoj procjeni" na temelju javno dostupnih cijena. Iz općeg opisa podataka o imovini u članku 5. izbacuju se riječi „i približnoj vrijednosti".

Povjerenstvo: vrijednost se ne može provjeriti

Povjerenstvo je 11. studenoga u priopćenju obrazložilo samo brisanje vrijednosti nekretnina, pozivajući se na „iskazani interes pojedinih medija". Kao temeljni razlog navodi „nepostojanje izričitog zakonskog utemeljenja": po njegovu tumačenju Zakon traži da se prijave samo vlasništvo nekretnine i način stjecanja. Drugi je razlog što vrijednost procjenjuje sam dužnosnik, a ne postoji javni registar tržišnih vrijednosti prema kojem bi je Povjerenstvo provjerilo.

Povjerenstvo tvrdi da izmjena „neće umanjiti transparentnost podataka iz imovinskih kartica" i da upisivanje približnih iznosa „stvara privid kontrole". Za brisanje bruto plaće te vrijednosti vozila i dionica razlozi nisu navedeni.

Prag za štednju već je u Zakonu

Pravilnik danas traži podatke o novčanoj štednji i kriptovalutama bez ikakvog praga. Po prijedlogu bi se upisivale samo one „čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto primitka obveznika". Taj prag već stoji u članku 11. stavku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, pa bi Pravilnik ovdje samo preuzeo zakonski tekst. Po Zakonu dužnosnik kojem je jedini primitak neto plaća od 3.000 eura ni sada nije dužan prijaviti ušteđevinu manju od 36.000 eura.

Ostale izmjene uglavnom prate tekst Zakona. Iznosi u kunama prešli bi u eure, pa bi prag za pokretnine veće vrijednosti bio 3.980 eura umjesto 30.000 kuna. Umjesto podatka ima li dužnosnik djece upisivalo bi se ima li maloljetne djece. Prijavljivala bi se samo dospjela potraživanja. Stranačka pripadnost selila bi se iz općih podataka u rubriku o članstvima u drugim pravnim osobama.

Što to znači za čitatelja kartica

Imovinske kartice Povjerenstvo javno objavljuje i iz njih se može provjeriti što dužnosnik ima i od čega je to stekao. Naši pregledi kartica župana i njegovih zamjenika, direktora komunalnih tvrtki i ravnatelja u zdravstvu koristili su i podatke koji bi nestali: zbroj prijavljene vrijednosti nekretnina, vrijednost vozila i bruto plaću uz neto.

Bez vrijednosti kartica i dalje pokazuje da dužnosnik ima stan od 80 kvadrata u Šibeniku, ali ne i koliko ga procjenjuje. Zakon pritom i dalje traži da se uz imovinu prikažu način stjecanja i izvori sredstava, a Povjerenstvo prijavljenu imovinu uspoređuje s podacima koje pribavi od nadležnih tijela.

Prvi komentari protiv brisanja

Do 13. studenoga stigla su četiri komentara, od tri osobe. Jedan komentator predlaže da vrijednost ostane, ali da je dužnosnik više ne procjenjuje sam, nego da se preuzme iz isprave o stjecanju, primjerice kupoprodajnog ugovora. Drugi traži da ostanu i bruto primanja i približne vrijednosti te upozorava da uz prag za štednju osobe s većim primanjima mogu imati i veće neprijavljene iznose: dužnosnik s 72.000 eura godišnjeg neto primitka nije dužan prijaviti 65.000 eura štednje i kriptovaluta. Treći traži da se štednja i gotovina prijavljuju od prvog eura, a da se prag za umjetnine, nakit i slične predmete spusti na 1.500 eura.

Komentar može ostaviti svatko tko se prijavi u sustav e-Savjetovanja, do 7. prosinca. Pravilnik donosi samo Povjerenstvo, bez Sabora i Vlade, a na snagu bi stupio dan nakon objave u Narodnim novinama.