šibenik.rocks
Kamere u SAD-u nagrabusile

U 36 američkih država ljudi pile i ruše policijske kamere koje čitaju tablice

· 4 min čitanja

Dvije nadzorne kamere na stupu, u pozadini stambena zgrada i plavo nebo
Nadzorne kamere na križanju Ulice Mandalinskih žrtava i Ulice Stjepana Radića u Šibeniku, veljača 2023.

Kamere koje za američku policiju čitaju registarske tablice oštećene su ili uništene u najmanje 36 saveznih država, pokazao je pregled lokalnih vijesti koji je napravio američki javni radio NPR. Priča je kuriozitet, ali i povod da se podsjetimo na šibenski sustav videonadzora, o kojem pišemo od 2020. godine.

Što se događa u SAD-u

Riječ je o kamerama tvrtke Flock Safety iz Atlante. Prema tekstu NPR-a od 21. kolovoza 2026., ljudi ih kradu, pile stupove na kojima stoje, zalijeću se u njih automobilima, prekrivaju ih bojom i naljepnicama i pucaju po njima. Na društvenim mrežama kruže i poluozbiljne upute kako neprimjetno prepiliti metalni stup.

Tvrtka navodi da njezinu tehnologiju koristi više od 5.000 policijskih tijela. Kamere svakog mjeseca zabilježe milijarde tablica, a uz njih marku, model i boju vozila te vidljive preinake. Policija tako može rekonstruirati kuda se neki automobil kretao kroz dulje razdoblje. Udruga DeFlock, koja mapira te uređaje, procjenjuje da ih je na američkim cestama više od 130.000.

Crna kamera na stupu ispod solarnog panela, u pozadini krovovi kuća
Flockov čitač tablica sa solarnim panelom u Kearneyju u Nebraski, travanj 2025. (foto: Tony Webster, Wikimedia Commons, CC BY 2.0)

Zašto je otpor toliki

Nepovjerenje su pojačali slučajevi zloporabe. U Shivelyju u Kentuckyju u kolovozu je uhićen policajac kojeg tužiteljstvo tereti da je sustav pretražio 2.048 puta kako bi pratio vozila bivše partnerice, javio je CNN. Postupak nije okončan. Policija Savannaha u Georgiji istog je mjeseca otpustila četvero policajaca i dvoje civilnih zaposlenika jer su u sustavu tražili poznanike i članove obitelji.

NPR navodi i analizu jedne kalifornijske policijske uprave iz 2024. godine, prema kojoj je Flock pogrešno pročitao tablicu u 71% dojava koje je poslao policiji. Tvrtka takvo tumačenje brojke osporava.

Direktor Flocka Garrett Langley rekao je NPR-u da tvrtka podatke ne posjeduje i ne prodaje, da gradovi sami određuju koliko se dugo čuvaju i s kim se dijele, a da oni koji uništavaju kamere čine teško kazneno djelo. Nezadovoljni se, kaže, trebaju obratiti gradskim vijećima. Policijski čelnici ističu da kamere pomažu u pronalasku ukradenih vozila i nestalih osoba.

Garrett Langley u sivom džemperu tijekom razgovora
Garrett Langley, direktor Flock Safetyja, 2026. (foto: kadar iz videa tvrtke Flock, Wikimedia Commons, CC BY 3.0)

Dio gradova već je odlučio drukčije. Prema DeFlocku, najmanje 100 gradova isključilo je kamere ili raskinulo ugovore s Flockom i sličnim tvrtkama. Jay Stanley iz Američke unije za građanske slobode (ACLU) rekao je NPR-u da ovakav otpor nije vidio u više od 20 godina bavljenja privatnošću i da dolazi i s ljevice i s desnice.

Stup s kamerom i solarnim panelom uz cestu u zavoju, u pozadini semafor i zelenilo
Flockova kamera uz cestu u Frankfortu u Kentuckyju, svibanj 2026. (foto: Nicknimh, Wikimedia Commons, CC0)

A Šibenik?

Za šibenski sustav Gradsko vijeće je 2020. godine izglasalo kredit od 3,65 milijuna eura. Oko 1,33 milijuna eura bilo je namijenjeno za 230 kamera na 74 lokacije. Tada smo pitali kakvu moć time dajemo gradskoj upravi.

Kazne za nepropisno parkiranje snimljeno kamerama počele su stizati 2023. godine i izazvale su dosta nezadovoljstva. Prema izvješću o radu gradonačelnika za drugo polugodište 2025., nadzorni centar evidentirao je 10.326 prometnih prekršaja nominalne vrijednosti 332.940 eura, od ukupno 14.766 prekršaja i 515.820 eura koliko je zabilježilo prometno redarstvo (pisali smo o tome u ožujku).

Razlike su velike. Američke kamere dio su privatne mreže koja povezuje tisuće policijskih uprava, dok je šibenski sustav gradski i dosad je najvidljiviji po kaznama za parkiranje. Tri pitanja ipak vrijede i ovdje: tko ima pristup snimkama, koliko se dugo čuvaju i tko provjerava kako se koriste.

O pristupu je u rujnu 2023. govorio zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta, kada ga je vijećnik Tomislav Travčić pitao tko jamči da netko iz kontrolne sobe neće pratiti ljude po gradu. „De facto postoji samo jedna jedina osoba u gradskoj upravi, cijeloj gradskoj upravi, koja može izuzimati snimke i vraćati ih natrag”, odgovorio je Mileta. Ostali, prema njegovim riječima, gledaju samo sliku u realnom vremenu, a mogućnost manipulacije je „jako, jako, jako, jako, jako mala”. Mileta je 2020. najavio i drugi nadzorni centar, u Policijskoj upravi, u kojem rade djelatnici MUP-a.

Koliko se dugo snimke čuvaju, u raspravama Gradskog vijeća koje smo pregledali nije rečeno. Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka dopušta najviše šest mjeseci, osim kad je snimka dokaz u postupku, i traži da sustav automatski bilježi svaki pristup snimkama. Nadzor provodi Agencija za zaštitu osobnih podataka.

Povezano