Hrvatska je druga u EU-u po niskoj teškoj deprivaciji, a prva po siromaštvu samaca

Europska komisija objavila je 19. studenoga kartu na kojoj je Hrvatska među najboljima u Uniji: u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji 2025. živjelo je 2,0% stanovnika, prema 6,3% u EU-u. Isti Eurostatov skup podataka pokazuje i da Hrvatska ima najvišu stopu rizika od siromaštva samaca u Uniji te drugu najvišu među starijima od 65 godina.
Kartu je objavila stranica Social Europe, a brojke su iz Eurostatova pregleda i vijesti od 17. studenoga (tablica ilc_mdsd11). Objava počinje rečenicom da svatko ima pravo na osnovne stvari potrebne za život i navodi da je stopa u Uniji blago pala, sa 6,4% u 2024. na 6,3%. Najviše stope imaju Rumunjska (16,8%), Bugarska (15,0%) i Grčka (14,9%), a najniže Slovenija (1,9%), Hrvatska i Poljska (po 2,0%) te Cipar (2,2%). Na karti su Njemačka s 5,6% i Francuska sa 7,0%. U Hrvatskoj je riječ o oko 75.000 ljudi. Godine 2015. bilo ih je 345.000, odnosno 8,4%.

Eurostatov graf istih podataka uključuje i zemlje izvan Unije. Albanija je na 31,2%, a Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora na 9 do 12%.

Što pokazatelj mjeri
U teškoj deprivaciji je osoba koja si zbog nedostatka novca ne može priuštiti najmanje sedam od 13 stavki. Među njima su primjereno grijanje, obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan, tjedan odmora izvan kuće, podmirenje neočekivanog troška, plaćanje računa na vrijeme, automobil, zamjena istrošene odjeće i namještaja, dva para cipela, internet te druženje s prijateljima jednom mjesečno. Podaci dolaze iz ankete o dohotku stanovništva, koju u Hrvatskoj provodi Državni zavod za statistiku.
Stopa rizika od siromaštva mjeri nešto drugo: udio ljudi čiji je dohodak ispod 60% medijana u državi. Prag je u Hrvatskoj 2025. bio 9.034 eura godišnje za samca, oko 753 eura mjesečno, stoji u priopćenju DZS-a. Zavod pritom napominje da ta stopa „ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno”, nego koliko ih ima dohodak ispod praga.
Gdje je Hrvatska na vrhu ljestvice
Ispod tog praga živi 19,5% stanovnika Hrvatske, prema 16,3% u Uniji. Među starijima od 65 godina to je 39,4%, više ima samo Latvija. Među samcima je 51,9%, a među samcima starijima od 65 godina 64,4%. Obje su stope najviše u EU-u (tablice ilc_li02 i ilc_li03). Prema DZS-u, u riziku je 36,3% umirovljenika i 6,1% zaposlenih.

Rizik od siromaštva starijih raste iz godine u godinu: 2015. iznosio je 26,3%, a 2022. godine 32,4%. Eurostat za 2023. i 2024. bilježi prekid niza, a DZS navodi da podatke o dohotku preuzima iz administrativnih izvora, pa zadnje tri godine nisu potpuno usporedive s ranijima. Prosjek EU-a u cijelom se razdoblju kreće između 14 i 17%.

Razlika se vidi i unutar same deprivacije. U Uniji su njome najviše pogođena djeca (7,9%), a najmanje stariji od 65 godina (4,9%). U Hrvatskoj je obrnuto: među djecom je 1,2%, među starijima 3,6%.

Zašto dvije brojke govore različito
I na pojedinim stavkama deprivacije Hrvatska je lošija od prosjeka. Tjedan odmora izvan kuće ne može platiti 32,6% stanovnika (EU 27,5%), a neočekivani trošak 31,2% (EU 29,2%). Među starijim samcima to je 62,6% i 63,2%. Da lako ili vrlo lako spaja kraj s krajem kaže 8,4% kućanstava, prema 26,4% u EU-u.
Zbirna stopa je niska jer malo tko istodobno nema sedam stavki. Popis stavki je uz to stalan, dok prag siromaštva raste zajedno s plaćama. Kad dohoci rastu, a mirovine ih ne prate, deprivacija pada, a relativno siromaštvo umirovljenika raste. Isti je obrazac za razdoblje 2003.-2008. opisao Zoran Šućur.
Moguće objašnjenje je i stanovanje: 83,5% stanovnika Hrvatske živi u vlastitoj nekretnini bez kredita, prema 43,7% u EU-u (tablica ilc_lvho02), pa im iz niskog dohotka ne odlazi najamnina ni rata. Koliko to utječe na stopu deprivacije, nije izmjereno.
Anketa ne obuhvaća domove za starije ni otoke koji nisu mostom povezani s kopnom, dakle ni Zlarin, Prvić, Kaprije i Žirje. Razlika između Slovenije, Hrvatske i Poljske manja je od statističke pogreške: DZS je za hrvatskih 2,0% u 2024. naveo raspon od 1,7 do 2,3%.
Što kaže Komisija
Uz kartu Komisija spominje Strategiju EU-a protiv siromaštva, usvojenu 6. svibnja 2026., i cilj da do 2030. bude najmanje 15 milijuna manje ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Strategija se sastoji od preporuka i nema vlastiti proračun. Prema Komisijinu izračunu, od 2019. do 2025. taj se broj smanjio za 3,5 milijuna.
Hrvatski dio cilja je 298.000 ljudi manje. U izvješću o Hrvatskoj od 3. lipnja 2026. Komisija piše da ih je do 2025. bilo „samo 64.000 manje”. Socijalni transferi bez mirovina smanjuju siromaštvo za 23,5% (EU 33,2%), minimalni dohodak doseže 30,8% praga siromaštva (EU 56,3%), a zajamčenu minimalnu naknadu prima 9% ljudi u riziku. Osnovica te naknade od siječnja je 170 eura, a za starijeg samca 221 euro mjesečno.
Pučka pravobraniteljica u izvješću za 2025. piše: „Sve više starijih osoba živi u siromaštvu” i „Po utjecaju socijalnih transfera na smanjenje siromaštva među neuspješnijima smo u EU.”
Šibensko-kninska županija
Za županije nema novijih procjena siromaštva; zadnja je iz 2016. U Jadranskoj Hrvatskoj teška deprivacija je 1,3%, a rizik od siromaštva 19,0%. Prema Socijalnom planu Šibensko-kninske županije 2025.-2027., prosječna mirovina 30.653 korisnika u županiji na kraju 2024. bila je 475,18 eura, a u državi 508,01 euro. Nacionalnu naknadu za starije primala je 691 osoba.



