Incident na Kapriju: pomorsko dobro nije privatni posjed!

Na otoku Kapriju 19. kolovoza dogodio se incident kada je muškarac verbalno i gotovo fizički nasrnuo na nekoliko žena s djecom koje su se kupale na plaži ispred njegove kuće. Prema iskazima prisutnih, tvrdio je da je riječ o “njegovoj plaži” i zahtijevao da se maknu, uz prijetnje bacanjem mobitela u more. Djeca su se pritom uplašila i otišla kući u suzama, piše morski.hr.

Video snimke objavljene na društvenim mrežama prikazuju burnu svađu i pokušaj fizičkog obračuna. Svjedoci tvrde da je muškarac postao agresivan kada mu je rečeno da obala nije privatno vlasništvo, već pomorsko dobro dostupno svima. On je pak novinarima rekao da se radi o narušavanju njegove privatnosti i da je tražio da mu se “dođe javiti”.

No, hrvatski zakoni o pomorskom dobru u tom su pogledu iznimno jasni. Ustav Republike Hrvatske u članku 52. propisuje da su more, morska obala i otoci dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23, čl. 10.) dodatno naglašava da je riječ o općem dobru te da na njemu ne može postojati pravo vlasništva ni druga stvarna prava. Drugim riječima, nitko nema zakonsku osnovu prisvajati obalu i ograničavati pristup drugima.

Ovakvi pokušaji svojatanja plaža nisu novi fenomen. Još je rimsko pravo definiralo more i obalu kao res communis omnium, tj. stvari zajedničke svima. Taj je princip preživio kroz stoljeća, od Mletačke Republike i Austro-Ugarske, do današnjih hrvatskih zakona. Pravo građana na slobodan pristup obali nikada nije bilo upitno.

Slučaj s Kaprija pokazuje koliko je važno podsjećati na ta temeljna pravila. Pomorsko dobro pripada svima i nije privatna prćija, bez obzira na to tko ima kuću uz more ili tko je nasuo šljunak. Zakoni su jasni: obala i more zajedničko su dobro, a svatko tko ih svojata djeluje protivno pravnom poretku i ustavnim načelima.