Prostorni plan Županije više ukida nego što uvodi: ispadaju hidroelektrane na Čikoli i Krčiću, aquaparkovi kod Krke i peloid iz Makirine

Prijedlog VII. izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije od 24. lipnja je na javnoj raspravi. To je sedma prepravka temeljnog prostornog dokumenta Županije otkako je postupak pokrenut 2018., a izrađuju ga Zavod za prostorno uređenje Županije i zagrebački URBING. Kad se prođe kroz sažetak, obrazloženje i Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, uočljivo je da plan više briše nego što dodaje: velik dio izmjena su ispuštanja ranije planiranih zahvata, uglavnom nakon strateške procjene utjecaja na okoliš i ocjene za mrežu Natura 2000.

Nove gospodarske zone od županijskog značaja ne planiraju se, a niz turističkih, energetskih i rudarskih lokacija koje su godinama stajale u planu sada se izostavlja. Donosimo pregled najzanimljivijih promjena.

Šest hidroelektrana na pritokama Krke izlazi iz plana

Najveća pojedinačna promjena tiče se voda. VII. izmjene brišu sve planirane hidroelektrane i pripadajuće akumulacije koje su desetljećima stajale u planu na pritokama i gornjem toku Krke: HE Čikola I i Čikola II kod Drniša, HE Ervenik i Mokro Polje s akumulacijom Prevjes, akumulaciju i male hidroelektrane na Krčiću (uključujući HE Krčić Donji) te HE Butišnica kod Knina. Riječ je o vodotocima u slivu i neposrednom okruženju Nacionalnog parka Krka, pa njihovo ispuštanje iz plana praktično zatvara priču o pregrađivanju tih rijeka koja se vukla iz starijih verzija dokumenta.

Aquaparkovi kod Krke padaju, u Pirovcu novi

U turizmu je logika slična. Temeljem Glavne ocjene i mišljenja Ministarstva zaštite okoliša iz svibnja 2025. iz planova se brišu zona zabavnog centra i aquaparka u Skradinu, zbog mogućih negativnih utjecaja na ušće Krke i plato oko rijeke, kao i turističke zone Šarena jezera i Brezovac kod Knina. Sve tri zone bile su odavno planirane, s već utvrđenim građevinskim područjima.

Istodobno, u prostoru ograničenja uz obalu ne planiraju se nove izdvojene turističke zone jer izgrađenost postojećih zona, osim u Općini Murter-Kornati, ne doseže prag za širenje. U Općini Pirovac zona Platine iznad državne ceste D8 prenamjenjuje se u zabavni centar, aquapark oznake T5 bez smještajnih kapaciteta, a uz nju se prenamjenom dijela rekreacijske i turističke zone planira novo golf igralište Platine površine 100 hektara. Uz Platine, plan zadržava golf igrališta Prukljan, Zablaće, Čista Mala, Tribunj i Drniš (Brištane).

More: manje uzgoja nego što se tražilo, manje sidrišta

Kod akvakulture plan bira suzdržanost. Studija mapiranja resursa utvrdila je čak 760 hektara mora pogodnih za marikulturu, no kako se od dosad planiranih 125,5 hektara koristi tek 40,6 hektara, izrađivač zaključuje da nije realno planirati višestruko širenje i zadržava skroman opseg. Uvode se nove zone za uzgoj školjkaša Oštrica (uvala Japnenica kod Grebaštice), Modrave (Tisno), Arta Vela (Murter-Kornati) i Logorun (Tribunj) te za uzgoj ribe Kakanj i Žirje u Žirjanskom kanalu. O zoni školjkaša na Oštrici, poluotoku za koji je Skupština nedavno pokrenula i koncesiju za sidrište, pisali smo zasebno.

S druge strane, brišu se planirana uzgajališta uz otok Zmajan i lokacija za uzgoj ribe Cetina – Pločasti most, obje zbog ocjene za ekološku mrežu, dok se uzgajalište Peleš kod Rogoznice premješta istočnije. Broj planiranih nautičkih sidrišta smanjuje se u odnosu na važeći plan: brišu se sidrišta Mikavica kod Žirja i Jamina kod Murtera, a ukida se i luka nautičkog turizma Srima. Kao nova luka nautičkog turizma planira se Bilice u sjevernom dijelu uvale Stubalj, kapaciteta do 50 plovila.

Sunce i vjetar: apetit za 6.000 hektara sveden na trećinu

U energetici je najrječitiji podatak o sunčanim elektranama. Investitorski zahtjevi tražili su preko 6.000 hektara za fotonaponske elektrane, a plan je, vagajući ih prema već planiranim namjenama i zaštiti prostora, sveo prihvatljive površine na 2.171 hektar. Fotonaponske elektrane ostaju izvan zaštićenog obalnog pojasa, uz iznimku otoka Žirja i Kaprija gdje je moguće do 3 hektara po otoku, a potiče ih se na napuštenim kamenolomima i neaktivnim eksploatacijskim poljima.

Kod vjetroelektrana iz plana ispadaju područja za istraživanje koja nisu ocijenjena perspektivnima, među njima Gornja Biskupija, Gornji Orlić, Kozjak-Tutnjevina, područje uz granicu s BiH (Uništa) i Mideno Brdo. Uz to se pooštrava razmak: novi vjetroagregat od naselja te turističkih i sportsko-rekreacijskih zona mora biti udaljen šesterostruki zbroj visine stupa i radijusa elise, no ne manje od dosadašnjih 800 metara, što s višim modernim turbinama znači i veće zaštitne pojaseve.

Peloid, kamen i aerodrom Pokrovnik

Iz plana se briše i mogućnost eksploatacije ljekovitog peloida u uvali Makirina, dok se vađenje u Morinjskom zaljevu zadržava, ali uz stroga ograničenja: najviše pola hektara godišnje, s obaveznom prethodnom sanacijom starog odlagališta medicinskog otpada i mjerama protiv zamuljivanja mora. Kod mineralnih sirovina, uz zonu Suhopolje u Kijevu, briše se i istražno-eksploatacijska zona Bila strana u Promini, također na temelju ocjene za ekološku mrežu.

Za planirani aerodrom Pokrovnik plan otvoreno priznaje problem: iako se simbol aerodroma nalazi oko kilometar od ključnih gnjezdilišta, njegovo stvarno područje moglo bi zadirati u staništa zaštićenih ptica velike i kratkoprste ševe te ćukavice unutar područja Krka i okolni plato. Zato se traži izrada dodatne studije koja bi redefinirala lokaciju i kategoriju aerodroma. U zaštiti baštine plan bilježi da je tvrđava sv. Nikole na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine i dobiva zaštitnu zonu, a status kulturnog krajolika predlaže se i za otočić Bavljenac te predio Bucavac kod Primoštena.

Puno buke oko plana koji ionako uzmiče

Uz sve navedeno ide i jedno zapažanje, odvojeno od gornjih podataka. Oko prostornog plana redovito se digne halabuka, no papiri pokazuju da vlast tu uglavnom prati raspoloženje javnosti koja postaje sve alergičnija na bilo kakvu proizvodnju, turizam i zahvat u prostoru. Gotovo na svakoj stavci plan uzmiče, od hidroelektrana i aquaparkova do sunčanih elektrana, vjetroelektrana, mineralnih sirovina i marikulture. Dio toga pada iz opravdanih razloga zaštite prirode, no sve se rjeđe postavlja pitanje od čega će ovaj kraj živjeti ako se svaki zahvat unaprijed dočeka na nož.

Javna rasprava do 23. srpnja

Oba javna izlaganja plana već su održana, u Kninu 8. te u Šibeniku 9. srpnja, no javna rasprava traje do 23. srpnja 2026. pa se primjedbe do tada još mogu podnijeti. Prijedlog plana, Strateška studija utjecaja na okoliš i njezin sažetak i dalje su dostupni na uvid u prostorijama Županije te gradova Šibenika, Vodica, Drniša, Knina i Skradina za vrijeme uredovnog vremena, kao i na mrežnim stranicama Županije i Zavoda za prostorno uređenje te u informacijskom sustavu prostornoga uređenja (ISPU).

Primjedbe se sada mogu poslati e-poštom na prostorni.plan@skz.hr ili pisanim putem na adresu Županije (Trg Pavla Šubića I. 2, 22000 Šibenik), s naznakom da se odnose na javnu raspravu o VII. izmjenama plana. Rok je 23. srpnja 2026. Primjedbe koje stignu nakon roka, nisu čitke ili nisu potpisane imenom fizičke odnosno nazivom pravne osobe neće se razmatrati.

Izvor: Prijedlog VII. izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije, Sažetak za javnost, Obrazloženje i Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, Šibensko-kninska županija, lipanj 2026.