Kad su građani gradili kulturu: priča o šibenskom kazalištu

Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku jedno je od najstarijih kazališta u Hrvatskoj i simbol kulturne povijesti grada. Projekt je izradio trogirski arhitekt Josip Slade, a gradnja je trajala od 1864. do 1870. godine. Ono što ga čini posebnim jest činjenica da kazalište nije gradila država ili grad.

Društvo šibenskog kazališta, u kojem je bilo 28 uglednika, zemljoposjednika, obrtnika i intelektualaca vlastitim sredstvima omogućilo je da grad dobije reprezentativnu zgradu. Taj pothvat pokazuje da kultura može biti izraz građanske inicijative i odgovornosti, a ne isključivo proizvod proračunskih odluka.

Nakon Domovinskog rata kazalište je pretrpjelo oštećenja, a obnova je trajala deset godina, do 2001. Troškovi su narasli na oko 32 milijuna kuna (~4.24 mil €), trostruko više od početnih planova, no zgrada je tada vraćena u funkciju i vraćen joj je nekadašnji sjaj.

Danas, dvadesetak godina kasnije, kazalište prolazi nove radove, energetsku obnovu vrijednu 1,48 milijuna eura, sufinanciranu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Radovi uključuju zamjenu stolarije, toplinsku izolaciju, modernizaciju grijanja i hlađenja, ventilaciju, štednu rasvjetu. Publika bi se u obnovljenu zgradu trebala vratiti već najesen.

Ova priča podsjetnik je kako je ova najvažnija kulturna zgrada u Šibeniku bila građanski projekt, dok je danas u potpunosti oslonjena na javna sredstva. Možda vrijedi pitati bismo li i danas imali snage i volje učiniti ono što su naši sugrađani napravili u 19. stoljeću ili su takva vremena zauvijek prošla?