3. sjednica Gradskog vijeća, 22. rujna 2017.: sistematski pregledi školskih djelatnika odgođeni za iduću godinu

Poštovane dame i gospodo, evo, moj dragi prijatelj Živko Kulin je zatvorio vrata, što bi značilo da na neki način smo svi oni koji su namjeravali doći danas tu s nama, pa možemo otvoriti i ovu treću sjednicu Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Pozdravljam srdačno dame i gospodu vijećnike i vijećnice, gradonačelnika i njegove zamjenike, pročelnice i pročelnike gradskih ureda i upravnih odjela, novinarke i novinare, te sve ostale nazočne ovoj trećoj sjednici Gradskoga vijeća. Danas je 22. rujna; obično se sjećamo ovako na dane samih sjednica, ponekog mementa na neki bitan događaj ili nešto drugo. Danas moramo konstatirati da je današnji dan, 22. rujna, od strane Hrvatskog sabora 2004. godine označen kao Spomen-dan, odnosno Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen i sjećanje na poginule tri ženske osobe koje su stradale na Općinskom sudu u Zagrebu 1999. godine, pa je ovo prigoda da pošaljemo jednu jasnu poruku da se nasilje ni u kakvom obliku ne tolerira i da na neki način osvijestimo jednu činjenicu koja, nažalost, postoji u društvu, i da se o tome na svoj način, i ovakvim apelom i porukom, suprotstavimo. S obzirom na to da smo, evo, ja vjerujem, kompletni koliko sam mogao pogledati golim okom, ipak moramo formalno konstatirati stanje stvari, pa bih ja zamolio pročelnika Tajništva Grada Šibenika, gospodina Antu Galića, da obavi prozivku vijećnika radi utvrđivanja nazočnosti vijećnika, odnosno, što bi se reklo, kvoruma za današnji dan.

Izvolite, kolega Galić. Zahvaljujem. Zrinka Abramović. Doktorica znanosti Zorana Bašagić. Jakov Bilić. Siniša Bušac. Radojka Danek. Antun Dobra. Prisutan. Boris Dukić. Naznačen. Doktor znanosti Ivo Glavaš. Naznačen. Tomislav Lucić. Naznačen. Ljubica Kardum. Ovdje je kut. Branko Kronja. Ovdje je. Dario Kulušić. Naznačen. Mija Matić. Rikard Marenci. Ovdje. Milorad Mišković. Nikica Penđer se ispričao. Dalibor Perak. Ovdje. Dino Papak. Stipica Protega. Nives Radić. Joško Šupe. Iris Sukić Kotarac. Hrvoje Zekanović nije nazočan. Doktor znanosti Dragan Zlatović je nazočan. I Branimir Zmijanović. Možemo konstatirati da je na trećoj sjednici od ukupno 25 vijećnika Gradskog vijeća Grada Šibenika nazočno nas 23, što bi značilo da postoji kvorum za pravovaljano odlučivanje na ovoj sjednici Gradskoga vijeća. Prelazimo na ono što je po redu vožnje sljedeće, a to je utvrđivanje i potvrda zapisnika s prethodne, druge sjednice Gradskoga vijeća koju smo održali prije ove ljetne pauze. Vi ste svi taj zapisnik dobili u elektronskome obliku. Ja bih prije svega čestitao na maru i trudu našoj Miri Budrag, koja je taj zapisnik uobličila, s obzirom da smo imali jednu maratonsku sjednicu i da je jedan dosta velik, ogroman, voluminozan tekst trebalo uobličiti u jednu zapisničku konstrukciju. Prilikom pregleda zapisnika prije same ove sjednice utvrđeno je jedan, ovaj, jedan tipfeler, jedna greška, a to je da je točka 28 naslovljena s točkom 27. Tu je došlo do greške, pa bih molio da to uvažimo i korigiramo. Iz tog razloga je došlo do promjene rasporeda drugih točaka, pa će u tome smislu, evo, ta tehnička greška biti na svoj način korigirana.

Otvaram raspravu u pogledu zapisnika s druge sjednice Gradskoga vijeća. Da li imamo nekih primjedbi na sam zapisnik? Ako nemamo primjedbi, u tome smislu vas molim da potvrdimo ovaj zapisnik glasovanjem: tko je za zapisnik s druge sjednice Gradskoga vijeća s ovom primjedbom koju sam izrekao? Ima li nekoga protiv? Koliko nema, možemo konstatirati da smo jednoglasno usvojili zapisnik s druge sjednice Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Prije dnevnog reda imamo i uobičajenu temu, a to su vijećnička pitanja. Ovdje konstatiramo danas da je došlo do formiranja kluba vijećnika od strane liste Nezavisne liste Stipe Petrine. Oni su nam ovdje dostavili odgovarajući dokument u tome smislu, pa vas, evo, koristim prigodu da upoznam da i klubovi vijećnika, kao i sami vijećnici, mogu postavljati pitanja, s tim da klub vijećnika je u tome dijelu limitiran na jedno pitanje, ima na svoj način prioritet. To pitanje traje duže od nekih 3 minute, a vijećnici imaju samostalno pravo postavljati po dva vijećnička pitanja u tome dijelu, pa molim da to primimo i na znanje, jasno, uz onu uvijek primjedbu koju ćemo isticati iz zasjedanja u zasjedanje, da pitanja moraju biti koncizna, jasna, precizna i, jasno, ovaj, držati se u okviru vremenskoga tajminga koji nam je stavljen na raspolaganje. Ovaj, u tome smislu, evo, otvaram na svoj način ovaj sat vijećnički, pa vas molim da na svoj način se predbilježite, odnosno javite za postavljanje pitanja.

Imamo li, evo, gospodin Kronja, gospodin Zmijanović, tu je gospodin Lucić, gospodin Mišković, gospodin Marenci, gospođa Kardum, gospođa Ukić, gospodin Dobra, ispričavam se, gospodin Šupe, gospodin Perak, evo, vjerujem, i gospodin Bilić, gospođa Abramović. Znači, nekako smo to konstatirali. Vjerujte, obzirom na to da su brzo ruke dizane, a da ćete svi doći na red, nećete zamjeriti ako tu malo ne budemo se, evo, držali nekoga, ovoga, baš preciznog vašeg javljanja, jer nemamo neki fotofiniš da bismo ovdje ustanovili tko je prije, tko kasnije malo digao ruku. Pa, prednost imaju klubovi vijećnika. Da li u tom smislu ima neki klub vijećnika postaviti pitanje? Evo, gospođa Iris Kotarac.

Izvolite. Srdačan pozdrav svima. Evo, ja ću biti simpatično dosadna, pa ću opet, ovaj, odrediti po istim temama, jer mi je to, ovaj, običaj. Znači, gradonačelniče, vi ste još u svibnju 2016. godine uputili javnu depešu svim ravnateljima ustanova u Grada Šibenika, odnosno svim trgovačkim društvima, u kojima s- u kojoj depeši, je li, ili dopisu ste zatražili od svih direktora, odnosno ravnatelja, da vode transparentan rad u svome poslovanju, odnosno u tome smislu da otvore posebne e-mail adrese, odnosno na svojim internetskim stranicama da omoguće komunikaciju s građanima, pa isto tako i da otvore posebne Facebook profile. Isto tako, zatražili ste obavijest od svih tih ravnatelja, odnosno trgovačkih društava, njihovih direktora, da vas u roku od 10 dana, ili 7, koliko stoji ovdje u jednom novinskom članku, obavijeste o tome što su poduzeli. Očito nisu poduzeli puno, jer dan-danas bilo na stranicama kazališta, odnosno na stranicama trgovačkog društva "Vodovod i odvodnja", koje im je posebno u fokusu, još uvijek nema relevantne dokumentacije, odnosno nema svih zapisnika skupština društava, nema financijskih izvješća, nema izvješća, primjerice, javne nabave za 2017. godinu, konkretno za kazalište, odnosno nema onoga što javnost traži. Dakle, moje prvo pitanje je: da li je ovo bilo, mislim, samo pro forme, nekakvo vaše javno obraćanje kako bi umirili građane koji vole po Facebook profilima pratiti sličice, a ne tražiti relevantne dokumente, ili je to nešto što će građani isto tako Šibenika vrlo brzo zaboraviti?

Ovo sve skupa govorim u odnosu, između ostalog, i na kazalište, ovaj, u Šibeniku, budući ravnateljica još uvijek nije, ovaj, postupila po nalogu, a sama povjerenica za informiranje je konstatirala u svome zaključku da ju je upozorila 1. ožujka, odnosno 16. ožujka, da"riješi moj zahtjev", odnosno da donese bilo kakav, ovoga, akt. Pa, s obzirom da povjerenica nije postupila po njezinome nalogu, sad povjerenici, ne povjerenici, nego ravnateljici, prijeti mogućnost izricanja prekršajne kazne. To, naravno, ne treba zanimati gradonačelnika, jer je riječ o osobnoj odgovornosti ravnateljice, pa ako ona plati 2.000 ili 50.000 kuna, to je iz njezinog džepa i ne mora nas biti briga. Međutim, ono što nas mora biti briga, to je prekršajni nalog koji je izrečen 2015. godine, u kojemu je naznačeno da je zbog povrede zakona, u smislu prijavljivanja na mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje, ne Maja Trlaja osobno, već kazalište u Šibeniku, treba platiti prekršaj u visini 106.000 kuna. Ja sam imala priliku čuti da je taj prekršajni nalog odbačen, odnosno odbijen, da ste vi dobili presudu u kojoj je, u kojoj ste oslobođeni prekršajne odgovornosti. Dakle, ne vi konkretno, mene vi osobno ne zanimaš, već HNK Šibenik. Ako je tomu tako, ja želim da mi dostavite presudu Prekršajnog suda u Šibeniku, u kojem će biti razvidno da nije počinjen prekršaj, koji je manje važan što se odnosi na prijavljivanje za mirovinsko i zdravstveno. Međutim, ono što bode u oči, a to je situacija da ste vi onda, znači 2015.

godine, primljeni na radno mjesto voditeljice MDF-a, a da u tom trenutku niste imali poseban uvjet u smislu dva aktivna znanja dva svjetska jezika. Dakle, mene zanima obrazloženje presude, pa ću vas moliti da mi istu dostavite. S druge strane— Još bih vas molio, stvarno, da, evo, ne koristimo, ovaj, ovo je prvo pitanje i jedino, jer klub vijećnika ima samo jedno pitanje. Dobro, onda ću kao, kao vijećnica— To ćete naknadno, nakon, nakon što, ovaj, klubovi vijećnika iscrpe svoja pitanja. Niste prvi se javili, pa ćete malo pričekati. Nema problema, ja ću rado pričekati. Hvala najljepše. Očekujem informacije u pismenom obliku. Dobro. Kako se informacije očekuju u pismenom obliku? Da li će se netko referirati od ovdje, ovaj, nazočnih na ova pitanja, obzirom da je i sama podnositeljica pitanja tražila pisano očitovanje? Evo, u- dovolit ćemo njezin zahtjev. Ili, gospođa Trlaja, evo, izvolite.

Gospođa Trlaja, ravnateljica Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku, izvolite. Poštovani predsjedniče, gradonačelniče, naravno, svi članovi vijeća, srdačno vas pozdravljam. Evo, ukratko ću samo odgovoriti. Naravno, ovom temom se bavimo već neko vrijeme. Ja sam dala argumente zašto to do sad nije učinjeno. Također, na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća smo pozvali vijećnicu da dođe u kazalište i dobije uvid ne samo u svih 28 pitanja koja je postavila, već i u cijelu dokumentaciju kazališta po njenom interesu. Kako to do sad, evo, nije učinjeno, nažalost, ja ću onda, ništa drugo nego poštom uputiti upravo tih 28 pitanja, to jest, u ovom trenutku 29, jer uvažavam njezin zahtjev da se dobije također i presuda Suda iz Šibenika. Hvala. Evo, dobili smo i usmeni odgovor, a očito će i dokumentacija biti dostavljena pisanom poštom, pa će vjerojatno i eventualna problematična komunikacija na taj način biti otklonjena u narednom razdoblju. Imamo sljedećeg postavljača pitanja, to je gospodin Tomislav Lucić. Znači, prelazimo na vijećnička pitanja. Klubovi su svoje rekli. Hvala. Izvolite, gospodine Lucić.

Hvala, predsjedniče. Pozdravljam sve nazočne. Imamo jedno komunalno pitanje, a tiče se Gradske četvrti Meterize, konkretnije dijela Ulice 113. Šibenske brigade. Znači, kao što je poznato, tamo su protekla 2 mjeseca rađeni radovi na komunalnoj infrastrukturi, uređenjaulične rasvjete i jedan dio ulice Riječina i odvodnja. Prošli tjedan je ulica, znači, poduzeće Cesta Šibenik asfaltiralo kolnike, ali nogostup je ostao i dalje neasfaltiran. Znači, ako gledate iz smjera Šibenika prema Bilicama, nogostup postoji samo s lijeve strane ceste. Na tom dijelu je bio postojao tampon, kako su padale kiše, tog tampona više nema, ostale su rupe na pojedinim mjestima i 15-ak centimetara dubine. Tamo djeca idu u školu i postoji opasnost da će se netko ozlijediti, pa bih samo htio znati kad će to biti riješeno, odnosno ljudi iz Meterize to svaki dan mene pitaju. Eto, hvala. Hvala, gospodine Luci ću. Evo, nećemo se udaljavati dalje, nego rezimenjakće odgovoriti na svoj način. Gospodin Miro, pročelnik Gradskog odjela. Pozdravljam sve prisutne. Točno je da je onaj dio nogostupa raskopan kad smo javnu rasvjetu radili, i ceste su asfaltirale, ove ulice što je gospodin spomenuo, a ovaj dio nogostupa će PECTUS asfaltirati idući tjedan. To smo se dogovorili. On ima određene druge probleme i stvari koje rješava, tako, budući nije ista firma odgovorna i nadležna za jedno i za drugo, PECTUSće idući tjedan ovo svoje napraviti, to su mi oni potvrdili prije 2 dana.

Hvala, gospodine Luci ću. Sljedeći koji postavlja pitanje je cijenjeni vijećnik gospodin Kronja. Poštovanje svima. Evo, ovako, ja moram reći da sam ugodno iznenađen dinamikom radova na izgradnji poslovnih stanova na Šubićevcu. Vi vrlo dobro znate da su te zgrade preko ljeta jednostavno izronile iz one drage, i to je za mene čudo. Vi vidite tamo mnoštvo radnika na radu i jednostavno, ja bih to nazvao čudo u poskokovoj dragi. Imate hotel dolje na Rivi isto koji se gradi, a da praktički ne smeta prometu ni... Isto tako će biti u funkciji u predsezoni iduće godine. I sad, kad vidite kako se to gradi,

morate se onda, moramo se onda osvrnuti na Poljanu koja će početi se graditi, koja, 10% od prvog kredita, 25 milijuna, negdje oko 2,5 milijuna kuna, troši se na osiguranje jame. Nekidan je gradonačelnik Mileta izjavio da ove ponude za preuzimanje tih poslova su produžene na desetak dana, da tim ponuditeljima ni nije jasno, neke stvari im još nisu jasne, pa bih ja molio gradonačelnika, pošto i građanima isto tako nije jasno, neke stvari nisu jasne, da se objasni taj izvedbeni plan, jer to će ipak trajati više godina. Razgovarao sam s građanima i oni još nisu svjesni što ih čeka kad to počne. Tako molim gradonačelnika da ljudima još jedanput objasni koji je to izvedbeni plan, kako će to ići, kako će grad uopće funkcionirati u tom periodu i garantira li da će to biti u roku koji je predviđen, a to je, kažem, više godina, a to je navodno 3 godine. I drugo, imamo famoznu petlju gore na Meterizama, koja je, eto, nije kružni tok, nego je petlja. A isto tako, tu gradonačelnik Mileta je isto izjavio da se poklonjenom konju ne gleda u zube, pa bih ja, eto, kad već tako, mogu reći slobodno, a mi imamo ne samo poklonjenog konja, nego imamo konja za trku. Tamo je, ono, ona staza je idealna za karting. Ona je, mislim, ono, treba svakako staviti na kalendar utrka jednu nedjelju u godini da se zatvori promet, da se tamo održi trka.

Ono, mislim, fenomenalno se toga tiče. Eto, znači, to su moja pitanja. Nakon što je završena petlja, što će se završiti ta petlja, otvaraju se ceste, međutim, imamo, imat ćemo zastoj u gradu i sad me zanima na koji način taj izvedbeni plan, kako će to ići, jer stvarno, kažem vam, razgovarao sam s ljudima koji žive u gradu, njima još nije jasno, jer je to nekako daleko, a u stvari je blizu i vrlo brzo će to doći i tek će onda biti svjesni koji su to problemi za, za one koji žive u gradu i koji u gradu posluju. Hvala. Hvala, gospodine Kronji. Evo, gospodin Mileta, tu gradonačelnik grada Šibenika,će odgovoriti na ovo pitanje, odnosno na pitanja. Bila su i dva uz komentar u uvodu. Dakle, dva puta ste me spomenuli, pa redom da ja odgovorim. Što se tiče same Poljane, rok otvaranja ponuda ili zadnje ponude kad mora doći ili biti poslana je 25.09., produžen je 2 puta jer je natječaj opsežan, dokumentacija je praktički moje visine i ima dosta interesenata, i vrijednost je procijenjena na 50 milijuna kuna, stoga ne želimo da nam se dogodi da nakon otvaranja ponuda imamo žalbe koje onda sruše natječaj. Želimo, dakle, jednostavno sve razjasniti što je možda nejasno u samoj dokumentaciji. U dokumentaciji također piše da je rok izgradnje 16 mjeseci, a ne 3 godine, i mi očekujemo da onda tih 16 mjeseci izvođač to sve stisne i napravi.

Kako će stvari funkcionirati? Funkcionirat će teško, naravno, radi se u srcu, srcu grada Šibenika, radi se na Glavnom gradskom trgu, radi se na Glavnom gradskom križanju, i ne možete reći da već sada mi nemamo problema i s parkingom i s prometom po gradu Šibeniku. I ovo se sve radi baš zato da bi se taj promet, odnosno problem, smanjio. Taj problem će se smanjiti jer najveći problem rade vozila u potrazi za samim parkingom. Vi imate sad, vidite sami, hotel koji se brzo gradi, bit će njih još, svi oni će imati potrebu da negdje svoje goste parkiraju. Parkirat će ih praktički ispod te iste Poljane gdje će parkirati i naši sugrađani koji žive u starom dijelu grada, a i svi oni koji žele komotnije doći u naš grad. I naravno da se trebamo malo stisnuti i pregristi, jer jednostavno ne postoje radovi tako osjetljivi, praktički, u starom dijelu grada, u srcu, a da ne bude oko njih nekakvih problema ili barem malo da, da... Ali hoću reći, to je tih godinu i pol dana, ali nakon toga ta garaža stoji tu desecima godina i vidjet ćete koliko će ona biti svrsishodna za ovaj naš, možemo slobodno reći, uzlet grada Šibenika koji se dešava zadnjih godina. Što se tiče čvora Meterize, odnosno petlje za karting, razmislit ćemo o vašoj ideji. Pa, zgodna ideja, zašto ne, možda u vrijeme kada ne bude previše prometa gore, možda bude i atraktivno, više nivoa je, je li, dakle, zbilja izvrsna ideja.

A što se tiče tog poklonjenog konja, cesta na kojoj se odvija izgradnja ta dva čvorišta zapravo je cesta u domeni grada Šibenika, a Hrvatske ceste su na tom cijelom području uložile preko 20 milijuna kuna da bi grad Šibenik dobio ovo što će doživjeti već u prvom tjednu, tjednu listopada, jel'. Prema tome, sve je rađeno sukladno prometnim standardima. U početku je isto tu bilo nervoze građana, opravdane nervoze. Ja se slažem da taj projekt se mogao daleko prije napraviti nego 12 mjeseci. Ja bih dao rok 7 mjeseci, ali Hrvatske ceste su dale rok koji su dale. U početku je bilo puno nervoze, imao sam poziva, mailova preko Facebooka, sam grad Šibenik, vidjeli smo na desetke ovih članaka na portalima gdje su građani sami snimali događaje koji su ometali tamo promet. Ali evo, ja isto tako, kako promatram iste te poruke, vidim da je sve više optimizma, sve više zadovoljstva na tom istom raskrižju. I vjerujte da kada stvar bude završena, isto kao što je bilo na raskrižju Bosanske i Stjepana Rajića, pa to su bili, brate mili, ako se sjećate, u stvari, internet je dobra stvar, može se vidjeti što se sve govorilo, što će se tamo događati ako ne bude kružnog toka, da će biti kolone tamo sve do Telema, nije se ništa dogodilo. Odnosno, dogodilo se to da više nema problema na tom čvorištu, nijedna prometna se tamo nije dogodila i nitko to više ne spominje.

Isto će, ista stvar će vam se dogoditi s čvorom Meterize, a ako Bog da i bude sve u redu s ovim, ovom Poljanom, riješit će se i s našom Poljanom. Eto, hvala lijepa. Hvala, gospodine Mileti. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Cijenjeni vijećnik Milorad Mišković, izvolite. Pozdravljam sve prisutne. Imam dva pitanja za gospodina gradonačelnika. Naime, ovaj, prvo pitanje je vezano za Goricu. Građani s tog dijela su me više puta, onako, kao vijećnika, kontaktirali na način da imaju problem sa smećem. Naime, na cijeloj Gorici, ja nisam to obilazio, ali inače, ne znam da li još uvijek funkcionira onaj hodajući kolegij, pa bi oni to mogli bolje znati, ovaj, na cijeloj Gorici nema niti jedne kante od smeća. I sad svi ti ljudi s Gorice nose smeće tamo gdje je najbliže, a najbliže je tamo kod crkve svetog Ivana. I tako da moja prijateljica Majda, koja me posebno, koja živi upravo u tom dijelu, i ona kaže, ovaj, da se njoj sad stvara novi Bikarac ispod njezinog prozora. Dakako da nije lako otići gore pokupiti smeće po Gorici, jer su tu skale i tako dalje i tako dalje, ali građani pitaju kakvo rješenje grad nudi i što može napraviti po tom pitanju da tim ljudima se na neki način omogući da oni lakše odnose svoje smeće. Eto ga. Drugo pitanje je poplava. Svjedoci smo, ovaj, u Zadru one tragedije koja se dogodila prije desetak, petnaest dana, kad je poplavio Zadar.

Onda su pitali premijera, ovaj, je li se moglo što napraviti da se to ne dogodi, jel'. Onda smo mi normalno, jel', razmišljali o velikom kišobranu, o čudima i tako dalje. Normalno, to je bilo smiješno pitanje, mislim, tko će zaustaviti poplavu. Pa, u tom momentu, to se danas događa i kod nas. Naši sad građani pitaju, i mene zovu i kažu: "Imamo mi u Šibeniku rješenje da se to ne dogodi Zadaru." Tako da ljudi apeliraju na šahtove koji su začepljeni. Tako da, recimo, u ulici Trećeg studenoga, tamo na Mažuricama, u onoj zgradi, kažu da je to svaka kiša poplava. Zašto? Iz tog razloga jer tamo su pusti borovi, a ti su građani više puta apelirali na to da se ti borovi uklone, jer tamo sad to inje i tako dalje, sve što pada, to zaštopa, šahtove i tako dalje. I oni su željeli sami posaditi neke normalnije biljke, kao što su, što ja znam, masline, smokve, bajame i tako dalje, smatrajući da će imati više koristi od toga. Dakako da se nitko na to nije, ovaj, niti odgovorio, niti se javio, pa pitaju gradonačelnika što se može po tom pitanju dogoditi. Također, oni apeliraju na to da tamo, na tom dijelu njihovome, je i dječje igralište zapušteno, pa taj vrtić okoliš, što bi slično. I samo da se vratim još, ovaj, na Goricu, ljudi su rekli, da ne zaboravim, da skale koje vode od svetog Ivana prema Gorici da su toliko devastirane, jer kako kamioni prolaze, kad se sad gradi, gradi, da u tom momentu kamioni idu za skale, oni stavljaju nekakve puntiće, ovo-ono i tako dalje, pa traže da grad iznađe bolje rješenje kako bi se to na neki način lakše prilazilo preko tih skala.

Eto, hvala, gospodo. Hvala, kolegi Miškoviću. Imamo i potrebu za odgovorom. Gospodin Trubičić. Evo, pozdrav svim nadležnima. Znači, po pitanju stare gradske jezgre, vidjeli smo po medijima što određeni, da tako kažem, nesavjesni građani rade. Tako da određene vreće sa smećem odlažu pored malih koševa gdje za to nije namijenjeno. Znači, gradska čistoća dovozi kante koje se po noći, navečer građani ostavljaju, ujutro ih vraća da nisu na, na, na nogostupima, odnosno da nisu u staroj gradskoj jezgri. I imamo tu određenih problema s, uvijek nesavjesnim građanima. Vidjeli ste neki dan na jednom portalu da je reagirao direktor turističke zajednice, i mi se svi skupa borimo da riješimo te probleme, jer je njima teško sačekati kada je kanta dostavljena, a oni to znaju, i kada mi ju pratimo. Ono što mi planiramo, a to imamo probleme svi gradovi i općine na moru, pa evo, i s kolegom iz Primoštena sam neki dan pričao kako ćemo riješiti te stare gradske jezgre s obzirom na provedbu nove odluke o gospodarstvu, odnosno komunalnom redu, odnosno o primjeni odluke o novom načinu naplate i tako dalje. Mi razmišljamo s uvođenjem vrećica gdje će građani unaprijed kupiti sve vrećice koje će biti sa čipom, odnosno bar kodom, s posebnom bojom, posebnom oznakom, i gdje ćemo doslovno, doslovce morati u staroj gradskoj jezgri uvesti, razmišljamo, još nismo odlučili, nekakvi eko-vlakić gdje će se znati točno na određenom punktu kada dolazi kamion čistoće.

Tijekom 24 sata će morati biti stara gradska jezgra pokrivena, gdje će nekoliko puta, ne znam, ujutro ćemo znati u 5, u 3, u 1, gdje će naši ugostitelji znati kad će moći te kante odložiti u taj naš, da tako kažem, eko-vlakić, jer nećemo moći stavljati kante, a ove sadašnje podzemne kontejnere gdje naši sugrađani, nažalost, neće niti da otvore onaj poklopac da ubace unutra, ostavljaju pored i čine nam ruglo. Te sadašnje podzemne kontejnere namjeravamo ih pretvoriti u odlaganja za korisni otpad. Znači, imamo tamo 4 boksa gdje ćemo mi preinačiti da se ne može unutra ubacivati svašta, ali kažem, imat ćemo velikih problema, svi mi koji smo uz more i te stare gradske naše jezgre, jednostavno, ovaj, bez građana nećemo moći zajedno uspjeti. Ali kažem, ići ćemo na taj eko-vlakić i povući ćemo, povući ćemo kante, ali uvijek tih nesavjesnih će biti. Ili, primjerice, što onaj koji ne kupi ili kupi jedan kontingent vrećica i dalje baca ove druge, s nekim oznakama trgovačkih centara ili čega, tu ćemo mi i komunalni redari morati imati jako puno posla, a tamo su propisane i određene sankcije gdje ćemo mi u ovoj odluci koju pripremamo za sljedeće gradsko vijeće, negdje u sljedećem mjesecu, morati svi skupa uvrstiti, i jednostavno, evo, sjedna velika borba, ali mi moramo početi s tom primjenom. Hvala, gospodine Ljubičiću. Imamo sljedećeg postavljača pitanja, a to je gospodin Dukić.

Gospodin Dukić. Poštovanje svima. Kako ja dolazim iz vatrogastva, ove godine je bila jedna od najtežih vatrogasnih sezona na našem području. Grad Šibenik, vatrogasci su u svemu tome imali poprilično troškova štete na vozilima i opremi. Grad Šibenik se pobrinio za javnu vatrogasnu postrojbu i tu neće biti nikakvih problema. Međutim, ja bih izdvojio jednu skupinu vatrogasaca. To su dobrovoljni vatrogasci koji rade po interventnim grupama. To su dečki, uglavnom studenti od 18 do 25 godina, koji su čitavu godinu na raspolaganju i samo u sezoni su plaćeni. Njihova plaća je od 3.600 do 4.000 kuna. Oni su imali, ovaj, ovu godinu i previše intervencija. Imali su, oni ne gledaju ni na radno vrijeme ni na ništa. Evo, vi ste novinari, svjedoci toga. I sad bih pitao gospodina gradonačelnika može li se na koji način, na neki način, stimulirati te dečke. Hvala. Hvala, gospodine Duki ću. Odgovorit će magistar znanosti Danijel Mileta, gradonačelnik Grada Šibenika. Izvolite. Grad Šibenik je svake godine, pa i ove, osigurao 2.200.000 kuna za dobrovoljna vatrogasna društva koja onda vatrogasna zajednica praktički sami raspoređuju unutar sebe po DVD-ima. Pretpostavljam da taj iznos nije dostatan za sve potrebe koje imaju DVD-ovi, pogotovo, evo, svaka sezona je, izgleda, sve gora, gora i gora. Očito radi se o proračunskom novcu koji je potreban, koji bi bio potreban izdvojiti za dodatne troškove, i u proračunu za sljedeću godinu ćemo se voditi i ovom molbom, odnosno potrebom.

Hvala. Sljedeći postavljač pitanja je cijenjena profesorica Ljubica Kardul. Izvolite. Dobro jutro svima. Imala sam dva pitanja, ali ovo pitanje prvo bi bilo vezano za petlju na Meterizama, već je tu odgovor dat, tako da ostaje samo jedno pitanje. Pošto i ja živim na Meterizama i imam zamolbu da postavim pitanje gradonačelniku, a i u materijalima sam vidjela da su planirana sredstva za izgradnju dječjeg igrališta na Meterizama, pa samo se pitanje odnosi da gospodin gradonačelnik odgovori kad će početi radovi. Unaprijed hvala. Hvala opet u ime gradske uprave, gospodin Danijel Mileta.

Početkom ovoga tjedna dobili smo povratno potpisan ugovor s izvođačem radova na tom, na tom igralištu, to je firma Redox iz Zagreba ili Velike Gorice, i kroz sljedeći mjesec oni trebaju početi radove tamo, ja mislim, 6 dječjih igrala da je, da je predviđeno, jedno veliko ili dva velika i nekoliko manjih, tako da kroz listopad radovi tamo počinju. Hvala. Sljedeći postavljač pitanja, cijenjeni vijećnik gospodin Dobrava, izvolite. Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče, gradonačelnike zamjenici, kolege vijećnici i štovani novinari. Ja imam dva komunalna pitanja. Jedno je za gospodina Miletu. S obzirom da je u proteklih par mjeseci obećavao izgradnju, to jest sanaciju ceste na otoku Žiriju u dužini 800 metara, osigura sredstva 380.000 kuna, koliko mi je poznato. Ovaj, što je s tom cestom, da li će ona ići u najavi do kraja godine? I za gospodina Lucića jedno pitanje, također komunalne naravi. Ulica Mostarska, izlaz na Matije Gubca, Oštri luk, s obzirom da je sada s magistrale glavni ulaz u grad preko te ulice Matije Gubca, vrlo brzo vozila voze. Da li ste dobili molbu od građana Mostarske ulice da tu ulicu napravite jednosmjernu ulicu, s obzirom na sigurnost tih vozila koja izlaze na Mariborsku ulicu, to jest Mostarske na Matije Gubca? Hvala lijepa. Hvala. Imamo dva konkretna pitanja. Gospodin Mileta prvi, pa gospodin Lucić drugo. Dakle, Grad Šibenik je početkom ove godine prijavio dva komunalna projekta na Ministarstvo regionalnog razvoja, to je program za otoke, to svake godine radimo, i jedan od tih projekata je bila taj takozvani stari put na otoku Žiriju.

I, kako to obično biva, uspjeli smo dobiti određena sredstva, dio sufinanciramo mi. Sve je bilo super. Međutim, na Žiriju, sto ljudi, stoćudi, pojavili su se neki koji smatraju da taj put ne treba asfaltirati, nego da ga treba betonirati ili parcijalno betonirati da bi ostao u nekom integralnom, stvarnom obliku, obzirom da je to betonski, betonski put, jel'. I sad tu nastaju problemi, jer smo mi predali bili i troškovnik i opis poslova i sve na Ministarstvo gdje je bio natječaj. Oni su nam to odobrili, čak je bila od Ministarstva dvije kolegice, načelnica sektora je došla u pregled da vidi uopće kakav je to put. Potvrdili su da to može. I nakon što smo mi praktički pozvali,

raspisali natječaj za asfaltiranje, pojavilo se, dakle, grupa ljudi unutar Žirija, koji su došli kasnije s mjesnim odborom i tražili da se to poništi, da ne ide se asfaltiranje nego betoniranje. Tu onda sad nastaje naš križni put prema Ministarstvu, da objasnimo da idemo u drugu tehnologiju koja je i skuplja i slično tako. Došlo je lito, no, da priču zaključim, ovo govorim zato što sve to dugo traje tako, jel', da zaključim, konačno je i Ministarstvo odobrilo novi način parcijalne sanacije, konačno su se i na samom Žiriju međusobno dogovorili što se želi i koji dio puta i kako, i ugovor je potpisan. Krajem ovoga mjeseca, odnosno vjerojatno već sljedeći tjedan bi tamo mogli započeti radove, jel'. Oni moraju biti gotovi u 45 dana od kad počnu. Hvala. Hvala na odgovoru. Gospodin Miro Lucić.

Mi smo dobili peticiju građana iz, iz Mostarske ulice u kojoj su zahtijevali da ta ulica bude jednosmjerna. Međutim, kad smo razgovarali, moji su ljudi išli gore i malo su s ljudima pričali, ima dobar dio njih koji se tome protivi. Mi nismo pristupili uvođenju nove regulacije prometa iz razloga što bi bilo potrebno uključiti u tu regulaciju i onu ulicu od Sedamnaesterokatnice što ide prema veleučilištu, jer, jer bi, znači, dio prometa morao biti usmjeren u tu ulicu. Mi smo planirali, moguće da sljedeće godine budemo uređivali i one prostore oko onih zgrada gdje je sada na neasfaltiranome prostoru parkiranje koje nije uređeno, i onda bi se regulirala i ta ulica koja vodi prema veleučilištu, i kompletno i Mariborska i Mostarska bi odmah drugu regulaciju imale. Hvala. Hvala, gospodine Luci ću. Imamo sljedećeg postavljača pitanja, cijenjeni vijećnik gospodin Šupe.

Dobar dan. Lijep pozdrav svima. Evo, prvo slijedom pitanja, ovaj, kolege Kronje, pa da djelujemo preventivno, jedan apel za petlju, odnosno molbu da se postavi gdje je moguće takozvane zmije dolje na podu, jer smo svjedoci, svi mi koji se gore vozimo tom petljom, da često ljudi zalutaju u krivome smjeru, pa da ne bi to ispravljali kasnije kada se, ne daj Bože, dogodi nekakva, ovaj, prigoda. Drugo pitanje je bilo komunalno, a vezano je, opet da nastavimo na ove šahtove, odnosno, eto, sreće smo da nam se nije dogodilo to što nam se dogodilo. Postoji li plan održavanja tih šahtova, jer evidentno je, kako po medijima, tako evo sada i po pitanju kolege Miškovića, da se ti šahtovi ne održavaju. A mislim da bi bilo logično, obzirom da nam je prije 4 godine na prvoj sjednici gradskoga vijeća udvostručena komunalna naknada, da imamo i bolju tu uslugu. A drugo pitanje je za TEF, koga smo već pomalo zaboravili, jer prije 4 godine smo mi povukli predstečajnu nagodbu, a 11.08. na stranicama društva TEF je objavljen obrazac za prijavu tražbine, sukladno članku 17. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kojom uprava društva TEF d.d. poduzima mjere financijskog restrukturiranja radi uspostavljanja likvidnosti društva. Znači li to da nakon 4 godine, nakon povlačenja predstečajne nagodbe, smo došli do toga da je ipak predstečajna nagodba ključ za rješenje dužničko-uvjereničkih odnosa društva TEF?

Hvala na postavljenim pitanjima. Imamo gospodina Miru Lucića koji opet odgovara na prvo pitanje vezano za komunalni aspekt. U programu održavanja komunalne infrastrukture imamo stavku održavanje šahtova i tih litijskih rešetki. Sad, komunalni redari imaju kontinuirani zadatak gledati, nadgledati te šahtove i obavještavati vodovod i odvodnju čiji djelatnici rade čišćenje. I sad, poslije ovih kiša, jer znamo da se dosta raznog materijala nanese u te šahtove, bilo lišća, bilo drugoga, zemlje, smeća, naročito kad su velike kiše, i to oni obilaze sve ulice i sve, i dobili su taj zadatak, tako da će to biti pod kontrolom.

Hvala lijepa. Imamo gospodina Miletu, odgovor na. Vezano za čvor Meterize, i meni se isto desi, dakle, kad je prijavljena regulacija, da nisam siguran da li treba lijevo ili desno, ali to je zapravo posljedica te privremene regulacije koja možda nije jasno definirana, ali kad petlja bude gotova, ako bude tih problema, definitivno će onda ove, kako ste rekli, zmije se postaviti. Ovdje nema direktora, v.d. direktora vodovoda, ali oni su imali, koliko ja znam, jednu ekipu koja je te šahtove duž cijelog administrativnog područja Grada Šibenika čistila. Pretpostavljam da imaju i dalje. A ako, ako ne, ako nemaju ili ako slabije radi, definitivno ćemo mi kao grad dati nalog da pojačaju tu, tu ekipu, jel'.

Hvala lijepa. Imamo gospodina Tiku Paškova koji će također dati odgovor, pretpostavljam, na drugo pitanje, odnosno na gospodarsku problematiku TEF. Poštovanje svim vijećnicima. Odgovor bi bio vječan. Dakle, nema ni govora o nikakvoj predstečajnoj nagodbi. Ta obavijest, odnosno oglas, je dan u okviru rješavanja naših odnosa s državom, da se procijeni koliko je stvarnih potraživanja prema TEF-u. I mislim da će jako brzo vijećnici dobiti i na klupama prijedlog konačnog rješenja naših odnosa oko TEF-a. Hvala. Sljedeće pitanje, gospodine Marencu. Evo, još, ispričavam se, prije nego što, ovaj, kolega Marencu izađe, obzirom da je TEF-ova problematika, tu imamo i direktora trgovačkoga društva, gospodina Bausa, pa molim da odgovorite i vi.

Pozdravljam sve nadzvočne. Ja bih samo rekao, vezano za predstečajnu nagodbu, dakle, kad je bio, kad je bila predložena ta predstečajna nagodba, onda se mislilo da je to jedino rješenje. Međutim, nadležne institucije su dale jedan odgovor vezano za to, gdje su navele da sve ono što je obuhvaćeno odlukom Vlade iz 1998. godine nije moglo biti predmet predstečajne nagodbe. Ja imam i dokaz vezano za to, i, onaj, stoga jedna takva predstečajna nagodba bi bila manjkava i ona ne bi obuhvatila sva potraživanja vjerovnika. Hvala na odgovoru. Evo, sada može pristupiti vijećnik gospodin Marencu sa svojim pitanjima ili pitanjem.

Poštovanje i pozdrav svim nadzvočnim. Imao bih dva pitanja. Jedno pitanje se odnosi na, može biti i dva, s obzirom na Obonjan, na otok, s obzirom da smo prošli put dotakli temu Obonjana. U međuvremenu su mi se javili grupa građana kojima nije jasno, a da vam kažem pravo ni meni, da se može danas desiti u 21. stoljeću da praktički se iznajmljiva jedan otok, jedna površina, a da nisu regulirane sve pravne imovinske stvari, odnosno čestice na Obonjanu. Odnosno, naime, što se radi. U toku je, koliko sam upoznat,

sudski spor između grada i navedenih osoba, gdje grad osporava njihovo pravo na vlasništvo otoka, odnosno dijela otoka. Ako je se to i moglo opravdati s nekakvim poslovima kad je to krenulo, jer krenuo je cijeli taj posao oko Obonjana, nije mi jasno kako se to moglo desiti sada, friško, kad se već upoznalo s tim problemom. Tako da je moje pitanje kako se to uopće moglo desiti, a s druge strane je pitanje i što se oduzima grad, što očekiva od toga, da li je to ignoriranje bilo zbog neznanja, zbog nemogućnosti da se reagira u datom momentu, i što očekuju u bližoj, odnosno daljoj budućnosti u vezi toga. Inače, što se tiče Obonjana, imam još jedno pitanje, isto je vezano uz tu krasnu priču oko gospodarskog uspjeha tog otoka. Naime,

ima glasina, da ne kažem izvora, gdje se taj grad, odnosno ljudi, ljudi koji vode taj otok, obraćaju gradu i traže nekakve nove beneficije. Moje pitanje je čisto konkretno, da li je to istina, i ako je, što grad namjerava u vezi toga poduzeti. I jedno čisto komunalno pitanje, više apel. Radi se na nadogradnji Tina Ujevića, odnosno veleučilišta u Šibeniku. Mislim da ti radovi, iz dobro znanih razloga i nesretnog slučaja, su otišli malo dalje nego što je trebalo, nego što je planirano. Međutim, počela je osnovna, nova školska godina, djeca prvačići šetaju oko te škole. Neki dan, u večernjim satima, gradilište nije dovoljno zaštićeno, te, mogu reći, djeca iz starijih razreda šetaju slobodno po tim

novim, novonastalim katovima te zgrade, nezaštićene, i jednostavno apeliram da se nešto napravi, jer već je jedan smrtni slučaj desio se na tom gradilištu. Ne daj Bože da se išta drugo desi, volio bih da se nešto poduzme sa strane grada i službi koji su zauzeti za to. Hvala lijepa. Evo, zahvaljujem gospodinu Marencu. Bilo je koje pitanje viška, ali obzirom na, evo, ovu aktualnost tih pitanja, evo, nekako ćemo malo popustiti ovdje. Evo, sorry. Poštovani vijećniče, na vaše prvo pitanje mogu reći da postoji tužba određenih osoba protiv Grada Šibenika. Međutim,

jasno je da to ste se i vi mogli uvjeriti da ste se pripremili za ovo pitanje, samo da ste pogledali na internet, pogledali katastar, usporedili katastar s vlasništvom u zemljišnim knjigama. Dakle, Grad Šibenik, izuzimajući pomorsko dobro, vlasnik je u cijelosti otoka Obonjan. A svak, pa i ti, mogu tvrditi da su vlasnici nečega i to dokazivati u sudskom postupku. Mi ne bježimo da je sudski određeni postupak u tijeku, i ja sam siguran da ćemo to i dokazati, da je to vlasništvo Grada Šibenika, jer je Grad Šibenik upisan na svim česticama na otoku.

Što se tiče drugog pitanja, također za Obonjan, nikakve ustupke, koncesije i tako dalje, privatni partner niti traži, niti može tražiti mimo ugovora. Hvala lijepo. Hvala kolegi Paškovu. Evo, kolega Marencu, nema komentara i rasprave o ovome. Možete zatražiti odgovor na, pisani odgovor na eventualno vaše nedoumice oko pitanja. Za situaciju glede gradilišta na zgradi veleučilišta, odnosno osnovne škole Tina Ujevića, zamjenik gradonačelnika. Hvala lijepa, predsjedniče. Dame i gospodo, vijećnici, gospodine Marencu, s obzirom da sam zajedno s pročelnicom gospođom Žurić nadzočio neki dan zgradi osnovne škole Tina Ujevića, koja se nadograđuje, to jest aneks veleučilišta, imamo čvrsto obećanje i investitora veleučilišta, izvođača radova i nadzornog inženjera, da će ova prva faza, gruba faza, biti vrlo skoro gotova. Nakon toga idu, naravno, one detaljne unutarnje uređenje. A što se tiče, ovaj, zaštite na radu, nazovimo je, ili ograde zaštitne, opomenut ćemo investitora i nadzornog inženjera i, ako treba, i obavijestiti inspekciju zaštite na radu. Nadam se da je to dovoljan odgovor.

Čim završi sjednica gradskog vijeća, uzimam sebi za zadaću da obavijestim sve relevantne činjenike. Hvala. Hvala gospodinu Rakiću. Sljedeća je gospođa Abramović, izvolite. Dobar dan svima nadzvočnima. Jedno pitanje za gradonačelnika. Koliko ste zadovoljni s brzinom izgradnje poslovnih stanova? Kad bi mogli biti gotovi radovi i kakvi su vam daljnji planovi? Gospodin Mileta, izvolite. Dakle, što se tiče izgradnje poslovnih stanova na Šubićevcu, to je 148 stanova. Ja mislim da ne postoji osoba koja se imalo razumije u građevinu, a da ne, a da nije zadovoljna s brzinom izvođenja. Mislim da je netko i od gradskih vijećnika uvažanih izrazio to zadovoljstvo. Dakle, i ja osobno, obzirom da sad tu zadnjih godina sam u građevini, moram priznati da je zbilja fascinantno način na koji se, em, vodi gradilište, em, kako se radi. To ja do sad u Šibeniku nisam, nisam vidio. Stanovi bi trebali biti useljivi na ljeto sljedeće godine, a poznato je da smo u nekoliko navrata, odnosno Grad Šibenik je u nekoliko navrata raspisivao javne pozive ljudima da se jave. Prvi javni poziv je iz 2010. godine, drugi iz prošle godine i treći iz, iz ove godine. Mi smo već, zajedno s APN-om, koji vodi cijeli posao, ljude iz 2010. i 2016. godine pozvali, svi oni su izabrali, odnosno dio njih izabrao stan koji im odgovara, i ostalo je, po mojoj procjeni, nekih još 60-ak stanova, možda i više, ovisno o tome da li ovi iz 2010.

i 2016. potpišu sve ugovore. To znači da će, da će njih 258 iz ovogodišnje liste, odnosno oni koji se po prvi put prijavili ove godine, također moći birati stanove, naravno, po redoslijedu prvenstva, odnosno po kvadratnim metrima koji su im omogućeni obzirom na bodove koje, koje imaju. U svakom slučaju, ova priča s poslovnim stanovima, moram priznati, da ide iznad, daleko iznad mojih očekivanja, odnosno na zadovoljstvo, em Grada Šibenika kao institucije, em samih građana koji trebaju riješiti putem ovoga stambenog pitanja. Hvala gospodinu Mileti. Idemo na sljedećeg postavljača pitanja. Tu je gospodin vijećnik Perak, izvolite.

Hvala, gospodine predsjedniče. Pozdrav svima nadzvočnima. Na prošloj sjednici gradskog vijeća postavio sam pitanje vezano za sportski centar Ljubica u Crnici, i mogu vam reći da sam izrazito bio zadovoljan kad se u nekakvom obećan, otprilike razumnom roku, u odnosu na ono što je bilo obećano, prionulo sanaciji loše asfaltiranog igrališta. Međutim, nakon što su radovi, po, kako možemo vidjeti sada, završeni, ostaje jedan gorak okus, jer u biti ono što se napravilo, po mojoj slobodnoj procjeni, odrađena je sanacija otprilike jedne petine, možda, tog asfalta, smatrajući da će s time stvar biti riješena. Međutim, mogli ste posvjedočiti i sami, ovih dana imali smo kiše, hvala Bogu, i na pretek, da se situacija uopće nije promijenila na tom igralištu. Dakle, imamo novi asfalt saniran u jednom jako malom dijelu i imamo ogromne lokve na tome igralištu. I sad mene zanima da li je s ovim priča završena. Isto tako, mogli smo vidjeti u prijedlogu promjene, promjene proračuna, da je za sportski centar Ljubica dodano još 250.000 kuna, što izaziva kod mene sumnju da možda se i ti radovi na kvazi sanaciji nisu nekome opet i dodatno platili. Pa bi molio odgovor na to pitanje, je li to istina. Drugo pitanje vezano je za školstvo. Grad Šibenik kao osnivač osnovnih škola imao je dužnost da za sve zaposlenike osnovnih škola osigura

godišnje zdravstvene preglede. Nekoliko puta ih je na to upozoravao sindikat učitelja. U zadnjem odgovoru koji je upućen iz relevantnog ureda prema sindikatu je rečeno da će se rebalansom proračuna u ovoj godini osigurati sredstva i za to, da se određeni broj učitelja iz osnovnih škola, ovaj, uputi na zdravstvene preglede. Gledajući promjenu proračuna, vidi se nekakav pomak, povećanje sredstava u resoru školstva, pa mene zanima da li su ta sredstva baš namijenjena toj svrsi i da li je u stvari s ravnateljima škola nadležni ured postigao dogovor. Hvala. Hvala, gospodine Peraku. Ponovno gospodin Mileta.

Gledajući, postoji tu u građevini jedan problem kod velikih površina koje se asfaltiraju za nogometna igrališta, a nije za parking, nego baš za igrališta, taj što trebaju biti određeni nagibi na asfaltu da bi voda tekla u željenom smjeru. Na parkiralištima velikim koje su asfaltirana, to je lako napraviti, jer imate šahtove svako malo i nagibe, možete i napraviti veći malo nagib, nije strašno, što više, malo je bolje. Međutim, kad na tako velikoj površini poput igrališta radite, asfaltirate je i radite veći nagib, onda lopta ne stoji na mjestu, nego bježi, jel'. A ako radite manji nagib, lopta stoji. Isto tako je onda i s kišnicom. Točno je, dakle, sam izvođač radova je asfaltirao to i mi nismo bili zadovoljni ne samo nagibom, nego i kvalitetom izvedenih radova na tom jednom dijelu. Izvođač je rekao da on bolje ne može. Tražili smo nekoga tko može to bolje izvesti, znači da umanjimo izvođaču radova taj dio. Nitko nije bio dovoljno hrabar da izvede tako veliku površinu bez, praktički, s nagibom gdje će lopta stati, a kiša ići. Na kraju smo zahtijevali od samog izvođača da još jedan put pokuša na najkritičnijem dijelu presvući asfalt. On je to napravio. Također, i dalje, i dalje kiša, ali u manjem dijelu stoji, i mi smo mu za tu nekvalitetu izvedenih radova umanjili završni račun. Jer jednostavno ne postoji netko tko može na takvoj površini, na način da kad padne kiša, pa da nakon 15 dana bude više kiše, napraviti takve radove.

Molim? Ne, to nema veze s time. Dakle, jednostavno, kasnije se išlo i na račun i mjesnog odbora i dorada tribina i ono gore igralište nekakvo je pripremljeno na onome gore dijelu. Dakle, nema, nema nikakve veze to s ovom našim nezadovoljstvom i ponavljanjem dijela radova na tom dijelu. Ponavljam, izvođaču je umanjeno zbog nekvalitete i našeg nezadovoljstva, naravno preko nadzornog inženjera koji je vanjski suradnik, cijela priča. Hvala, gospodine Mileti. Pročelnica gospođa Mirjam Žurić. Dobar dan, poštovani vijećnici. Evo, da, ja sam bila ta koja je odgovorila na pitanje iz sindikata učitelja o redovnim sistematskim pregledima za djelatnike osnovnih škola. Mi smo već imali sastanak s ravnateljima škola i dali im jasne upute da troškove za sistematske preglede uključe u svoje financijske planove za 2018. godinu. Naime, prema sadašnjem stanju, to se ne može uključiti u izmjene i dopune ovog proračuna. Kako će se drugi rebalans proračuna donositi u 12. mjesecu, istovremeno kad i proračun za 2018., procijenili smo da se to mora uključiti u 2018. godinu. To će ići na način kako je zakon i regulirao, trećina djelatnika u jednoj godini, pa trećina u drugoj. Dakle, to ćemo ispoštivati. Ja sam upravo ostavila i kolegici u zadatak da odgovori na dopis sindikata učitelja s ovom obaviješću, i ravnatelji to sve znaju jer su oni sad već u fazi izrade proračuna za 2018. godinu. Dakle, bit će to riješeno.

Hvala. Imamo pretposljednjeg postavljača pitanja, gospođa Iris Vukić Kotarac, izvolite. I još nam je na finalu ostao gospodin Bilić, pa bismo s tim zaključili današnji vijećnički sat koji pomalo prelazi onu granicu, ali evo, imat ćemo strpljenja da sva pitanja poslušamo. Evo, ispričavam se, gospodinu Zmijanoviću, znači još je. Ajmo malo se strpiti. Nećemo raditi pauzu u međuvremenu, jer ćemo imati jednu pauzu po prirodi stvari u nastavku, pa uzmite to na znanje. Hvala, predsjedniče gradskog vijeća. Evo, prije komunalnog pitanja, koje ću se nadovezati na poštovanog vijećnika, dobro, jer i mi imamo svoga, je li, dobro, a imate i jedne i druge, ovoga, drugoga. Imam jedno pitanje u koje se možete uključiti i vi, predsjedniče gradskog vijeća, odnosno kolega Zmijanović. Dakle, riječ je o trgovačkom pravu, odnosno o tužbi za naknadu štete zbog nezakonitih radnji uprave. Naime, mi smo situaciju u vodovodu riješili s političke strane, znači vi ste razriješili direktora trgovačkog društva Mihe Mioča. On je smješten na radno mjesto vjerojatno savjetnika v.d. direktora ili nešto slično. Međutim, činjenica da je Grad Šibenik kao 62% vrijednosti udjela koje ima u tom trgovačkom društvu, ostaje da činjenica da je Grad Šibenik pretrpio štetu od 3 milijuna kuna. A kad govorimo o šteti, ta šteta, naravno, odnosi se na dionice Jadranske banke. I sad, moje pitanje ovdje za gradsko vijeće, odnosno za gradonačelnika Grada Šibenika i stručne službe, da li ćete vi dignuti tužbu za naknadu štete zbog nezakonitih radnji uprave?

Pretpostavljam da gospodin Zlatović, kolega, zna o čemu pričam. Vi ste ujedno i mentorirali jednog vašeg studenta na veleučilištu, on je imao rad "Gospodarska kaznena djela vezana za trgovačka društva". Dakle, u trgovačkom pravu mogu se poduzeti kaznena djela, a kaznena djela se mogu činiti isto tako donošenjem nekakvih poslovnih odluka koje nemaju nikakve, ovaj, nikakav rezonman. Ujedno, pošto smo ovdje već pričali o tome nekoliko puta na gradskom vijeću, ja sam bila slobodna putem Instituta zahtjeva, odnosno prava na pristup informacijama, zatražiti od vodovoda i od vodnje, odnosno službenika za informiranje, da mi dostave stručnu analizu sigurnosti ulaganja novaca vodovoda, dakle 5 milijuna kuna u dionice Jadranske banke. Nadam se da će mi oni biti uspješniji u odgovaranju, da ću dobiti odgovor kroz koji dan. Znači, mene zanima stručna analiza, a ako se pokaže da stručne analize nije bilo, već znamo da je šteta od 5 milijuna kuna nastala, moje pitanje za gradsku upravu je da li će ići tužba za naknadu štete. S druge strane, mi mali udjeličari, jer ja zastupam jednim dijelom i građane, ovoga, županije, postoji mogućnost, ako postoje političke volje, odnosno ako bude više općina koje nisu HDZ-ovske, da se digne tužba od strane 10%, ovaj, udjeličara. U redu. Sad prelazim na komunalno pitanje u kojoj se, naravno, od strane mjesnog odbora žirije, osim ovoga puta koji nije uređen, postavlja se, naravno, pitanje što se radi u ovom mandatu i u prethodnom mandatu, budući da ste isti, ovaj, gradonačelnik, na revitalizaciji žirija.

Ovdje imam dopis predsjednika mjesnog odbora, ja ću vam ga rado, ovaj, ostaviti, iz kojeg proizlazi da ne samo da nije problem, odnosno da je problem ovaj betonski put, međutim, između ostalog, imamo problem primjerice polaganja vodovodne cijevi koja nije ukopana u zemlju od strane nerada, znači vodovoda, onda s druge strane da se nije uredila plaža, pa da imamo neuređene protupožarne putove, pa da imamo ulice koje nemaju javnu rasvjetu i tako dalje. Dakle, moje pitanje: da li ćete dignuti tužbu za naknadu štete protiv direktora Mihe Mioča za štetu koju je učinio vodovodu i odvodnji, i što ćete poduzeti na revitalizaciji žirija, budući da ima malo više problema nego što je neuređen betonski put? Ja ću vam ovo ostaviti. Lijepa. Gospodin gradonačelnik, doktor Željko Murić.

Poštovane vijećnice i vijećnici, evo da se ja na kraju javim. Dakle, tko o čemu, uvijek isti o kriminalu kojeg nitko ne vidi, nego oni koji se s njime žele baviti. Dakle, ono što ja imam spoznaje, a to je točno, priča o Jadranskoj banci i vodovodu je bila predmet istraživanja Krim policije i krivična prijava je odbačena kao potpuno neosnovana. Sve druge pravne odgovore zaista nekad nadu daju pravnici, ali to je ono što ja imam kao spoznaju kao gradonačelnik. Dakle, nema ni razloga da išta u ovom trenutku, naravno, poduzimamo. Što se tiče žirija, ja mislim da se nikad nije više radilo što se sad radi za otoke. Dakle, u ovom trenutku, da budem konkretan, radi se izvedbeni projekt takozvanog Otočnog vodovoda. Projekt će biti gotov 2018., a voda, tekuća voda za Kaprie, Žirje, Zlarin i Obala po planu bi trebala poteći 2019. godine. Što se tiče poljskih i puteva, ja ne znam točno kad je to bilo, prije 2-3 godine, nikad više novaca nije uloženo u sanaciju upravo cesta, puteva na samom žiriju. Kroz projekt Intermodal, odnosno Urbeko, mi smo upravo pred potpisivanjem ugovora za gradnju pilot broda koji i pilot projekta koji mora biti sastavni dio dobivanja novca. Dakle, to nije utopistička, nego vrlo realna priča. Čak je plan da 2021. 4 plus 1, dakle 4 suvremena broda, da li će biti na električni pogon ili će biti hibridi, plus jedan trajekt, funkcioniraju s ciljem povezivanja naših gradskih otočnih četvrti svaki sat, odnosno sat i pol, s takozvanim checkpointom na Zlarinu, odnosno Zlarin bi trebao biti mjesto križanja i horizontalnog pravca, odnosno povezivanja istok-zapad brodarica zajedno s Vodicama.

Sve su to projekti koji idu i to je ono što je najbitnije, kad otocima date preduvjete da ljudi mogu zaista živjeti na razini, pa ne nekoj posebnoj, nego normalnoj, onda možemo govoriti i o razvoju otoka i o potrebi otvaranja dućana. Znamo mi za problem dućana koji je opet jedna specifična pravna priča, ali ono što se radi i sasvim sigurno će biti realizirano,će biti preduvjet da ljudi mogu živjeti na tim otocima. Hvala gospodinu gradonačelniku. Imamo sljedećeg postavljača pitanja, gospodina Zmijanovića, izvolite. I konačno gospodin Bilić, pa da ga ne prozivam, može iza toga odmah izaći.

Poštovani gradonačelniče, uvaženi zamjenici, kolegice i kolege, evo dva pitanja imam, komunalna. Dakle, status obnove kuće Galera u ulici Svetog Krševana, to je pitanje upućeno za gospođicu Angel u Bujas i za pročelnika Miroslava Lusića. To je prva, prvo pitanje. Dakle, što se s time zbiva, zašto je krov takav kakav je, u čemu je spor i tako dalje. Drugo pitanje je, dakle, pitanje opet vezano za jednu komunalnu, komunalno-javnu, s komunalno-javnog diskursa. Naime, radi se o navodnom, navodnom koncesionaru prijevoza u gradskoj jezgri, gospodinu Mikulandra i obrta Noa, s obzirom na njegove istupe i napise i tako dalje i tako dalje. Molim gospodina Lusića ako može dati kratki ekspoze s tim u svezi. Kolegici Ukić Kotarac prikazao vezano za njezino pitanje upućeno,

vezano za... Kolega Žmijanović, ipak, mi smo vijećnici i nećemo u vijećničkim satovima komentirati izjave drugih vijećnika. Ja cijenim vaše mišljenje i upit gospođe Kotarac, ali ovdje odgovore na pitanje daju nadležni tijela uprave, odnosno pročelnici, a mi možemo tu komunikaciju razviti na drugi način. Dobro, htio sam samo kazati... Znam da ćete, ali kažem, otvorili bi onda jednu diskusiju gdje bi ovdje se otvorila panel rasprava među nama, a onda ne bi bilo kraja u vijećničkom satu. To bi bili vijećnički mjeseci, vjerojatno. Evo, hvala vam najljepša. Hvala lijepo.

Gospodine Lusić, izvolite. Ovo prvo pitanje u vezi ovog objekta Galera, to se radi, za one koji ne znaju, o jednom objektu u ulici Svetog Krševana broj 6 koji ima velika oštećenja na svom pročelju i na svome krovu. Budući da se radi o objektu, to gospoda iz konzervatorskog odjela znaju vrlo dobro, znači kad se radi o objektu koji je pod zaštitom Zakona o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara, onda taj objekt ima poseban režim pri obnovi. U slučaju da vlasnici, a ima ih desetak, vlasnika, suvlasnika na tom objektu, ne pristupe sanaciji oštećenja na pročelju ili krovu, a postoji opasnost od ugrožavanja zdravlja i života prolaznika, ljudi, onda na prijedlog konzervatorskog odjela, jedinica lokalne samouprave je dužna odrediti privremenog skrbnika za taj objekt. To se i napravilo početkom ove godine i

to može dodatno objasniti kolega Paško kako ide radi upisa, predupisa i zabilježbe na sudu na taj objekt. Uglavnom, mi smo krenuli o tome razmišljati i početkom ožujka su stanari, suvlasnici zgrade, zaključili da će oni sami krenuti u kreditni jedan aranžman, skupa s biro stanom upravljanja kojim oni plaćaju pričuvu. U travnju smo mi njima dali suglasnost, odnosno punomoć biro stanu da oni u to krenu u dogovoru sa suvlasnicima. I oni su našli jednu kreditnu liniju od banke, sad ne znam koja je banka, nije ni bitno. I ranije su oni također platili izradu projekta sanacije tog objekta, isto suvlasnici, i pri zaključivanju ugovora za taj kredit je došlo do nesporazuma među tim suvlasnicima. Oni su izračunali točno udjele, koliko tko ima kvadrata, koliko bi dio novca koji bi svatko od njih trebao sudjelovati, i uglavnom, to je kod njih zapelo. I

poštivajući prvo memorije konzervatorskog odjela koje su nama dolazile na potrebi što hitnije sanacije tih oštećenja, kontaktirali smo s izvođačem, s biro stanom, sa stanarima. Uglavnom, dio stanara je platio i podmirio troškove te sanacije objekta, a to je njih napravilo, ja mislim, četvero, petero samo. Ovi ostali su to odbili. Zaustavili su traženje toga kredita, tako da nisu dobili ni taj kredit. Konzervatorski odjel je preko Ministarstva kulture osigurao 100.000 kuna za postavljanje zaštitnog potpornog skele za zaštitu zida. Te novce očekujemo, jer je to napravljeno prije mjesec-dva dana, da bi se mogli tom izvođaču platiti. Prije desetak dana smo poslali pismenu jednu obavijest svim suvlasnicima da se ovi koji nisu sudjelovali u financiranju ovih dosadašnjih radova, da se uključe skupa s ovim petoricom koji su svoj dio platili. I sad čekamo što će iz toga biti. Uglavnom, u kontaktu smo s konzervatorskim odjelom. Dio objekta je saniran, sad bi trebalo pristupiti radovima na krovu. Izvođač radova ne zna što će dalje, zato što njegove ove privremene situacije nisu regulirane. Jednostavno, sad ćemo vidjeti što će biti. Gradonačelnik je u veljači, u siječnju, imenovao komunalni odjel za privremenog skrbnika i tako da smo i mi s te strane uključeni i trudimo se tu priču nekako privesti kraju.

Mediji su također zainteresirani za ovu temu. Tu je također bila uključena i turistička zajednica, ovi iznajmljivači apartmana. Jednostavno je bilo tu puno, puno stvari što su utjecale na to da se ovo ne napravi, da se krene, pa ljeti radovi tijekom sezone. Bilo je tu prilično komplicirano. Sad samo nadamo se da će neki dogovor biti postignut i da će se to privesti kraju. Što se tiče ovoga drugog pitanja, obrt Noa je imao kod nas petogodišnji ugovor o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnosti prijevoza u staroj gradskoj jezgri. I ja koliko se sjećam, taj ugovor je njemu istekao u travnju 2015., a par mjeseci prije na gradskom vijeću je donesena odluka da će po isteku toga ugovora tu djelatnost obavljati gradska firma, gradski parking. I tako da mi prema njemu apsolutno nemamo nikakvih neispunjenih obveza. Inače, on još ima jedan zaključen ugovor s nama o malom plakatiranju, tako se zove ta komunalna djelatnost, i on to radi sukladno ugovoru kojeg ima s nama zaključen. Eto, hvala. Hvala gospodinu Lusiću na istodobnom odgovoru. Imamo našeg sljedećeg vijećnika, gospodina Jakova Bilića, izvolite s vašim pitanjem.

Dobar dan, pozdrav svima. Hvala gospodinu predsjedavajućem. Pozdravljam gradonačelnika i zamjenike, sve vas, kolegice, kolege i medije. Imao bih zapravo dva pitanja. Jedno je za gradonačelnika, drugo je, pretpostavljam, mislim da je to u nadležnosti gospodina Lusića jer je komunalna stvar. Gospodine gradonačelniče, u svibnju ove godine Šibenska gradska knjižnica napravila je jednu večer kao zametak jednoga programa naziva "Brešano u svibanju" u Šibeniku. Poslije je kazalište se priključilo toj ideji i sad je to u procesu rada aplikacija i tako da to postane jedna trajnija manifestacija tog tipa u Šibeniku, a nadamo se i na nacionalnoj razini. Ali vas želim pitati nešto drugo, a vezano je za to. Kakvo je vaše promišljanje, odnosno vaše viđenje kao čovjeka koji je ipak na čelu ove zajednice, na koji način mi kao sredina možemo i trebamo zaštititi, valorizirati, a u konačnici i cijeniti ljude koji su u kulturnom smislu zadužili grad, državu, pa i šire? Jer govorim to s obzirom da se javljaju na neke, javljaju se zapravo neke druge sredine koje iste te ljude, njihov rad i djelo uzimaju, uzimaju sebi, ali ne samo rad i djelo, nego i njih same. Pa bih pitao šta, šta, šta je vaše viđenje kako to, kako to zaštititi. A druga stvar je, gospodine Lusiću,

ispred biskupske palače, odnosno ispred muzeja, se nalazi, vjerujem da ste to svi vidjeli, nalazi se trampolin, dječji, dječji trampolin koji je u toku sezone stvarno pun, krcat i radi. Međutim, ja evo već, pa ne bih htio pogriješiti, ali mislim nekoliko godina da u zimskom periodu taj trampolin ostane zapravo samo one šine skele, nema, nema ništa, ovaj, na tome, a to je jedno sigurno barem osam mjeseci godišnje tako stoji. I dobro, jednim dijelom to pitam zato što sam imao priliku vidjeti da se djeca i mladost noću po tome penje i tako, ali pitam to iz jednog profesionalnog razloga. Naime, taj prostor je

iznimno blizu, blizu katedrale, muzeja, topova, dakle prostora koji je u audiovizualnom smislu jako atraktivan u Šibeniku. I gotovo 90% stvari koje se snimaju u Šibeniku iz zraka ili s mora, ta skela u biti narušava estetiku toga prostora. I je li moguće, barem u zimskom periodu, ne želeći da ugrozim, naravno, ljude koji tu rade u toku ljeta, ali barem u zimskom periodu to, to maknuti? Eto, hvala. Hvala kolegi Bili ću. Imamo li one koji će odgovoriti? Gospodin gradonačelnik osobno? Evo, poštovani vijećniče, dakle, idemo do ovog drugog pitanja. Ja moram zaista pohvaliti suradnju grada i konzervatorskog odjela. Neću se osvrtati, naravno, na priču o galeriji, postupku sekvestracije. To ima jedan drugi dio zajedničkog rada s ciljem revitalizacije i omogućavanja obnove svega onoga što je u staroj gradskoj jezgri. Ali bitno je podcrtati. Bez obzira na strukturu vlasništva. Ne bih o tome govorio. Jučer smo imali sastanak s ljudima iz konzervatorskog odjela gdje će, u suradnji s gradom, ne samo da će se riješiti problem trampolina, skakaonice, nego generalno načina upravljanja prostorom unutar stare gradske jezgre. Dakle, turizam je sjajna priča, ali počne nakon određene razine stvarati probleme. A to su štekati koji su onda u smjerovima kretanja kroz ulice. To su raznorazne inicijative i ideje i estetska rješenja pojedinaca o izgledu štekata, suncobrana stolica, kušina i svega onoga. I mi ćemo donijeti do sljedeće sezone, ja bih rekao, jedan mapping kompletne stare gradske jezgre u suradnji s konzervatorskim odjelom, gdje ćemo točno definirati koji prostori, govorimo o trgovima, ulicama, prolazima, čemu će biti namijenjeni, koje površine će za to biti osigurane, ali i uniformnost svega onoga što će se na tim prostorima dešavati.

Naravno da će to zahtijevati određeno prolazno vrijeme. Po kriterijima koji će se tu uskladiti,će naše povjerenstvo davati dozvole. I sad je odgovor na to pitanje. Jedan od kriterija veličine štekata, oblika, svega onoga što je infrastruktura tog štekata,će biti i način deponiranja i pospremanja nakon završetka sezone. Oni koji ne budu mogli osigurati povlačenje nakon završetka sezone i vraćanje prostora u prvobitni oblik, neće više moći dobiti dozvolu niti za taj štekat, niti za opremanje tog štekata na način da je to samo njihova proizvoljna volja. Jer Šibenik ne želi negativna iskustva nekih drugih turističkih destinacija, želimo upravljati situacijom u staroj gradskoj jezgri. To je priča i čistoće i smeća i održavanja i žvakalica i uljnih fleka i svega onog ostalog. Jednostavno želimo to staviti pod kontrolu i to upravo početi raditi sad, kad imamo dovoljno vremena, i pripremiti se za početak sljedeće turističke sezone koja je sve ranija i sve češće. Dakle, između ostalog će na taj način biti riješeno, pa ja mogu slobodno reći, uklanjanje nakon nefunkcioniranja svega onoga što služi biznisu i poslu unutar ljetne sezone. Što se tiče same ljetne sezone, i mi smo već inicirali razgovore sa svim ugostiteljima, zaista želimo biti tolerantni. U samoj ljetnoj sezoni ne treba tjerati mak na konac, ali nekakva unaprijed dogovorena pravila ponašanja moraju postojati i, naravno, postojat će. Što se tiče pokojnog Brešana koji je brend ovoga grada, samo jedna rečenica.

Ne samo Brešana, nego smo mi odlučili jasno naznačiti sve velikane kroz povijest Šibenika, jer je to ono što je naša kultura, a uostalom kulturni turizam koji je upravo onaj koji nas posebno zanima, jer on je posebno snažan post i predsezonski, je upravo vezan na kulturu. Pa će vi, već znate priču, ići dostojno obilježavanje spomena i imena velikog gradonačelnika gospodina Ante Šupuka. Govorimo i ja sam stupio u kontakt i doći će ovih dana i službena inicijativa za slično obilježavanje i spomen Fausta Vrančića u gradu Šibeniku, jer mnogi od njih se često puta, pa ja bih rekao čak sa zlom namjerom, a na štetu grada Šibenika, mnogi drugi ih prisvajaju i neću ovdje imenovati. I to smo sad imali, a to moj prijatelj Jakov Bilić zna, pokušaj i otuđenja, pod navodnike, pokojnog Ive Brešana. Mi smo uspostavili usku suradnju s njegovim sinom. Ta suradnja je izuzetna. Ne samo da će biti tradicionalni Brešanovi dani, nego će biti i nešto što će stalno i kontinuirano podsjećati na njegov rad. Radilo se o ideji otvaranja, odnosno preseljenja njegove radne sobe iz njegovog obiteljskog doma na Šubićevcu u jedan prostor u gradu. Bilo je tu raznoraznih priča, ali ja neću ići u te priče, nego idemo ono što je na kraju. Dakle, bit će otvorena jedna posebna, ne samo radna soba, nego ja bih rekao spomen prostor na Ivu Brešana i to u prostoru nekadašnje kazališne kavane, dakle u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta, ali ne na način da doslovno bude radni stol i ono sve što čini njegovi, što je činio, bolje rečeno, njegov radni prostor bude preneseno, nego smo se tu uključili s dizajnerima i arhitektima.

Dakle, to će biti jedno interaktivno rješenje. To će biti i prostor radionica djece koja će praktički kroz lik i djelo Ive Brešana učiti se i književnosti i svemu onome što je vezano uz našu povijest, jer u tom prostoru i mi smo dobili de facto, odnosno naše kazalište, dobilo je i niz originalnih rukopisa Ive Brešana i to bi de facto, i mi to očekujemo, postala nova turistička atrakcija. Nismo mi zaboravili ni pokojnog Arsena Dedića. Dakle, tražimo rješenja da i to bude obilježeno, ni vice Vukova i svih onih ostalih, bez obzira da li se radi i o kojem dijelu kulturne povijesti grada Šibenika se radi, jer zaista Šibenik je kroz svoju bogatu povijest imao itekako značajnih ljudi koje smo mi polako počeli zaboravljati, a naravno, vrijeme čini svoje. Hvala gospodinu gradonačelniku. Gospodin Miro Lucić, još osvrt na vjerojatno ovaj komunalni aspekt.

Što se tiče ovoga trampolina, prošle godine je učinjen jedan propust od strane komunalnih redara i to nije bilo uklonjeno nakon isteka ugovora. Sad se već stupilo u kontakt s vlasnikom trampolina i njemu je kazano u tjedan dana nakon isteka ugovora, ako ga on ne ukloni, mi ćemo ga o njegovu trošku ukloniti. Tako da to neće još dugo ovdje stati. Hvala, evo malo konkretan odgovor. Obzirom da više nema vijećničkih pitanja, ovaj vijećnički sat koji je trajao nešto malo duže smo, evo, priveli kraju, pa možemo preći na ovaj radni dio sjednice. On počinje, kao i obično, utvrđivanjem dnevnog reda.