1.500 tona otpada iz Italije, 800 hektara novih solara i kaznene prijave kritičarima: što se događa u Promini

Općina Promina objavila je krajem kolovoza opsežno priopćenje u deset točaka kojim odgovara Facebook stranici „Hrvatski krški pašnjaci". Stranicu optužuje za „sustavno širenje neistinitih tvrdnji" o načelniku Tihomiru Budanku, imenom proziva trojicu ljudi za koje smatra da stoje iza kampanje i najavljuje kaznene prijave i građanske tužbe.

Povod sukoba su VII. izmjene i dopune Prostornog plana Šibensko-kninske županije, u čijoj se izradi razmatra određivanje novih područja za obnovljive izvore energije na području Promine. Stranica „Hrvatski krški pašnjaci" tjednima objavljuje tvrdnje da načelnik stranom investitoru predaje 1.100 hektara prominske zemlje, da se solarna polja planiraju uz kuće, da su strancima predani rudnici boksita te da otpad nezakonito odložen 2008. u bivši rudnik kod Oklaja truje Krku i izvorišta pitke vode.

Pozadina: otpad iz 2008.

Da bi se sukob razumio, treba se vratiti u 2008. godinu. Kronologiju slučaja rekonstruirali su Express i portal Javno dobro. Te je godine brodovima iz Italije u Luku Šibenik dopremljeno između 880 i 1.500 tona materijala deklariranog kao sekundarna sirovina za građevinsku industriju. Prijevoz iz luke obavila je tvrtka Viatoni Željka Džape, tadašnjeg HDZ-ovog donačelnika Promine, a teret je u desecima noćnih vožnji završio u otvorenim oknima napuštenih rudnika boksita kod Oklaja, ponajviše u jami Dočina kraj Razvođa i Mratova. Mještani su primijetili kamione i miris kemikalija iz jama, a analiza Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar", naručena na zahtjev Općine, pokazala je da je riječ o kancerogenom, mutagenom i opasnom otpadu.

Tadašnji načelnik Paul Cota iznio je nalaze u javnost i podnio kaznenu prijavu, a inspekcija je Viatoniju naložila uklanjanje otpada. Iskapanje 2009. obavila je, međutim, ista ta tvrtka. Materijal je pritom izmiješan s boksitnom jalovinom i kamenjem, a novo uzorkovanje, na uzorcima koje je izuzeo sam Viatoni, reklasificiralo ga je u neopasnu „zemlju i kamenje". Time su pale optužbe za ekološki kriminal, Džapo je prošao s prekršajnom kaznom zbog probijanja roka, a Ministarstvo zaštite okoliša slučaj je 2012. zaključilo kao saniran. Dokument koji bi potvrdio da je otpad doista u cijelosti uklonjen nikad nije objavljen, a da njime ne raspolaže, potvrdila je u komentarima i sama Općina.

Priča je ponovno živnula jer preko istog terena sada idu solari. Španjolska Acciona kod Mratova i Razvođa dovršava najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj, 150 MW na oko 300 hektara, a u VII. izmjenama županijskog plana razmatra se dodatnih oko 800 hektara novih zona za obnovljive izvore. Kritičari se boje da bi paneli i prateća infrastruktura iznad nikad istraženih okana staru priču trajno „zabetonirali" i onemogućili buduća ispitivanja tla i vode, uključujući analize na PFAS spojeve. Iz tog su straha izrasli peticija, kampanja na Facebook stranici i, na kraju, priopćenje Općine.

Što Općina odgovara

Općina u priopćenju tvrdi da županijski plan ne donosi načelnik nego Županijska skupština, a da je podrška Općine širem obuhvatu za solare „isključivo neobvezujuće mišljenje" koje nikome ne daje zemljište ni dozvole. Postojeći projekt SE Promina snage 150 MW španjolska Acciona razvija od 2015. i za njega je, navodi Općina, pred državnim institucijama ishodila energetsko odobrenje te lokacijsku i građevinsku dozvolu. Brojka od 1.100 hektara po Općini je zbroj oko 300 hektara Accionine elektrane i površina koje se u županijskom planu tek razmatraju, a jedinstveni projekt te veličine ne postoji.

Za otpad kod Oklaja Općina kaže da nije objavljen nijedan nalaz koji bi potvrdio prisutnost PFAS-a u vodi ni povezanost s malignim bolestima, uz napomenu da vodu redovito uzorkuje HZJZ. Prilaže i kronologiju po kojoj je od 2015. sama naručivala snimke odlagališta, plaćala uklanjanje otpada i slala požurnice Hrvatskim šumama i Ministarstvu gospodarstva. Peticiju s 548 potpisa protiv novih solarnih zona ne priznaje kao „volju gotovo 600 Prominaca", tvrdeći da većina potpisnika nema prebivalište u Promini.

Tri imena

Najdalje ide deveta točka, u kojoj Općina imenuje trojicu ljudi. Za tvrtku TOSKA d.o.o. i Ivana Tošića objavljuje dokumente po kojima je 2018., kao predstavnik kineske tvrtke CNTIC, Općini iskazao interes za oko 200 MW solara na području Razvođa, Mratova i Suknovaca, a 2021. tražio uvrštenje čestica u prostorni plan. Projekt nije realiziran, a Općina pita jesu li problem solarne elektrane ili to što njegov projekt nije uspio.

S upravljanjem stranicom „Hrvatski krški pašnjaci" Općina povezuje Ivana Tešiju i javno ga poziva da to potvrdi ili demantira. Za Ivana Sarića, uz ogradu da se oslanja na „informacije koje su Općini prenijeli mještani", navodi da bi mogao sudjelovati u kampanji te da on i s njim povezani subjekti koriste oko 217 hektara zemljišta, uz najavu da će dokumentaciju o površinama i potporama dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i poljoprivrednoj inspekciji. Općina pritom izričito kaže da „ne tvrdi da je zajednički dogovor već dokazan", ali da ima dovoljno indicija za službene provjere.

Sarićev javni odgovor

Sarić, koji za sebe kaže da vodi drugu najveću farmu mliječnih krava „od Dubrovnika do Karlovca", načelniku je odgovorio javno, u komentaru ispod same objave. Tvrdi da brani svoj posao jer bi nova solarna polja okružila njegove pašnjake, i pita na kojoj je sjednici Općinskog vijeća donesena odluka o prijedlogu novih površina za županijski plan: „Zanima me kad ste pitali ljude žele li oni to u svojoj općini?" Prijetnje inspekcijama naziva smiješnima jer mu kontrole ionako dolaze svake godine, a vezu s Tešijom svodi na jedan susret na sastanku u ministarstvu prije više godina. Otvorio je i stari spor s Općinom oko komunalne naknade, tvrdeći da se jedino njegovoj farmi naplaćuje.

Kritičari: 800 novih hektara bez rasprave

Kritičari priopćenja, u komentarima ispod objave i u reakcijama koje su stigle do našeg portala, iznose drukčiju sliku. Tvrde da brojka od 1.100 hektara nije konstrukcija nego zbroj vidljiv u samom prijedlogu plana: uz oko 300 hektara elektrane koja se gradi, u prijedlog županijskog plana ušlo bi još oko 800 hektara novih površina, rascjepkanih na više mikrolokacija, na području koje je dijelom u ekološkoj mreži Natura 2000 i uz granicu Nacionalnog parka Krka. Jedna komentatorica navodi da je u nadležnom županijskom upravnom odjelu dobila odgovor da nove solarne zone ne predlaže Županija, nego da dolaze kao prijedlog Općine. Kritičari pitaju i na kojoj je sjednici Općinskog vijeća takav prijedlog usvojen te zašto se mještane, nakon elektrane koja se već gradi, nije pitalo žele li dodatna polja. Tezu o koordiniranoj kampanji prozvani odbacuju tvrdnjom da se međusobno gotovo i ne poznaju.

U komentarima je stigao i najkonkretniji odgovor u cijeloj raspravi. Na izravno pitanje je li otpad odložen 2008. u jamu Dočina ikad zbrinut, Općina je odgovorila da „ne raspolaže dokumentom koji potvrđuje da je u cijelosti uklonjen i propisno zbrinut" te da slučaj zahtijeva postupanje nadležnih državnih tijela i, prema potrebi, stručno uzorkovanje tla i voda. Kritičari uzvraćaju pitanjem zašto se to nije utvrdilo svih ovih godina, ako je testiranje još u ono vrijeme pokazalo da je riječ o opasnom otpadu.

Svi upiru u Državni inspektorat

Tema je dan nakon priopćenja stigla i pred Županijsku skupštinu. Na pitanje vijećnika Ivice Ledenka je li trećina otpada još u jamama, župan Paško Rakić odgovorio je na sjednici 28. kolovoza da Županija za slučaj zna, ali da je on „pod ingerencijom Državnog inspektorata", kojem je poslan upit. Gotovo isto Županija je ponovila u pisanom odgovoru portalu Tris: nema inspekcijskih ovlasti, ne može utvrđivati postojanje i vrstu nezakonito odloženog otpada niti nalagati njegovo uklanjanje, a očitovanje Državnog inspektorata još čeka. Praktično, i Općina i Županija danas kažu isto: što je ostalo u jamama treba utvrditi država, a njezine se službene reakcije zasad ne vidi.

Priopćenje, objavljeno uz seriju dizajniranih kartica s preslikama dokumenata, završava najavom da će dokumentacija i snimke objava biti dostavljene Državnom odvjetništvu i policiji. Rasprava o VII. izmjenama županijskog prostornog plana, o kojima će u konačnici odlučivati Županijska skupština, time je iz javne rasprave prešla u pravni obračun s neizvjesnim ishodom.