26. sjednica Gradskog vijeća, 9. travnja 2025.: posljednja u sazivu, uz planove za TEF i obećane škole

Test, test. Poštovane dame i gospodo, dobro vam jutro. Evo, 9 sati je za nama, što je znak da možemo početi s današnjom našom sjednicom Gradskoga vijeća Grada Šibenika, posljednjom u ovome sazivu Gradskoga vijeća Grada Šibenika, pa evo prilike da i na svoj način održimo i ovu sjednicu kako smo to obećavali i prije. Što se tiče nekih osnovnih podataka, prvo bih koristio prigodu pozdraviti vas, jasno, sve koji ste ovdje, prije svega gospodina gradonačelnika dr. Burića i njegovog zamjenika g. Miletu, sve pročelnike gradskih odjela, kao i direktore, odnosno ravnatelje gradskih trgovačkih društava i javnih ustanova, sve kolege i kolegice vijećnike i vijećnice, također i predstavnike medija koji su ovdje s nama, tako da, evo, svi ste skupa srdačno pozdravljeni. Što se tiče samog današnjega dnevnog reda, njega ste dobili, ali o tome ćemo kasnije, samo bih na startu zamolio g. tajnika Galića da izvrši prozivku i da utvrdimo stanje prisutnih vijećnika. Izvolite. Dobro jutro svima. Branka Badžin, Goran Bušac se ispričao, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenci

je li tu, ali okej. Ljiljana Nanjara nije nazočna. Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje, Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, dr. sc. Dragan Zlatović je nazočan. Možemo konstatirati da na našoj sjednici nazoči 19 vijećnika Gradskoga vijeća Grada Šibenika, znači da imamo kvorum za daljnji rad i djelovanje. Što se tiče našega starta, on obično počinje sa zapisnikom s prethodne sjednice. Taj zapisnik ste uredno dobili uz poziv za današnju sjednicu. Da li netko ima neku primjedbu ili traži korekciju? Ako nema, možemo li glasovno potvrditi zapisnik s prethodne sjednice?

Možemo konstatirati da je jednoglasno prihvaćen zapisnik s prethodne sjednice Gradskoga vijeća. Prelazimo na onaj dio koji se naziva "Vijećnička pitanja". Kao što znate, to je ovaj naš aktualni sat, popularno kazano, obzirom da smo, evo, započeli negdje oko 9 i 5. Predlažem da današnje trajanje aktualnog sata traje do 10 i 20, to je, ja mislim, dovoljno vremena da svi možemo uzeti u raspravu ova pitanja koja će biti postavljena, ali jasno, ostaju opcije da netko možda, tko je zakasnio danas s prijavom, ne bude u tome tijeku. Tko je za ovaj prijedlog da radimo aktualni sat do 10 i 20? Jednoglasno prihvaćeno. Zahvaljujem vam na razumijevanju. Vjerujem da ćemo se svi držati onih posloveničkih i da ćemo svi termina stići. Ali da tu dalje ne duljimo, možemo prijeći na samo, ovaj, tijek vijećničkog sata. Prvo su klubovi vijećnika. Javila se u ime Kluba vijećnika HDZ-a gospođa Branka Badžin. Da li se netko drugi javio? Gospodin Kronja umjesto njihovog vijeća, gospodin Restović umjesto kluba zastupnika SDP-a i partnera. Izvolite, kolegice Badžin prva, pa onda Kronja i Restović. Izvolite.

Dobar dan. Lijepi pozdrav svim nazočnim na ovoj sjednici Gradskoga vijeća. Da puno ne duljimo s pojedinačnim pozdravima, pitanje našeg Kluba vijećnika bilo bi upućeno gradonačelniku Buriću, a odnosi se na aktualne medijske natpise oko problematiziranja uvjeta povrata pozajmice od 3 milijuna eura koje je Fond za zaštitu okoliša prošle godine dodijelio Gradu Šibeniku temeljem ugovora, u stvari s namjenom izrade projektne dokumentacije za buduću energanu na Bikarcu. E, pa sad, s tim u vezi, nas u stvari zanima i molili bismo da nam se malo detaljnije pojasni koje su to okolnosti, odnosno pretpostavke, koje bi moguće inicirale ovu obvezu povrata pozajmice, te postoje li i kolike su opasnosti, u stvari, za financije Grada Šibenika ukoliko dođe do aktivacije zadužnice koja je služila kao sredstvo osiguranja za povrat ove pozajmice. Hvala. Hvala. Odgovor će dati gospodin Burić, gradonačelnik Grada Šibenika. Izvolite.

Evo, dobro jutro svima. Dakle, drago mi je da je ovo pitanje postavljeno i, naravno, da riješimo neke dileme. Naravno, predizborno je vrijeme, vrijeme kampanje. U kampanji je dozvoljeno svašta, pa i spektakularno najave tema koje nisu same po sebi spektakularne. Dakle, imate istup gospodina Restovića koji u maniri kataklizme najavljuje i pruža neke vijesti. Naravno, na nešto što je javno potpisano prije godinu dana, imamo i dokumentaciju, ali nije spor u tome. Gospodin Restović je po ugovoru mogao doći kod mene na kavu. Ako nije htio piti kavu sa mnom u Gradskoj upravi, mogao je sastati se s pročelnicima koji upravljaju gradskom imovinom, odnosno redom svi pravnici, pa mogu razgovarati na istoj razini. Dakle, nije trebalo koristiti nekakve privilegirane pozicije za dobivanje tih ugovora, jer taj ugovor je dostupan svima u Gradskoj upravi, svim građanima. Ponavljam, javno je potpisano, imamo mi ovdje izvatke, i to uz prisustvo ministra resornog, predsjednika Fonda, i onaj ljudski zaključak. Zar zaista mislite da bi Fond i ministarstvo išlo prema Gradu s prevarom, da eventualno i da novac koji će onda na kraju, zbog neurađenog posla, morati biti vraćen? To je uobičajen ugovor s uobičajenim načinom izdavanja zadužnice, kakve Fond potpisuje sa svima drugima. Ovdje je razlika samo u tome što je Šibenik jedini grad u Hrvatskoj koji je bio spreman za sljedeću fazu u zbrinjavanju otpada, koja je obveza svih, ne samo Grada Šibenika, nego svih, jer, naravno, s gradnjom Centra za gospodarenje otpadom priča o gospodarenju otpadom nije završena.

Dakle, jedan krak toga je i takozvana energetska uporaba iz otpada. Ono što je ovdje ključno i jedino točno što je gospodin Restović rekao, i mislim da će s time i današnjim obrazloženjem ta tema biti zatvorena: ne radi se o nikakvoj spalionici, jer i to smo imali slušati, spalionice nisu ni moguće zakonski da se radi, ne radi se ni o energani. Dakle, na teritoriju Grada Šibenika se ne gradi u ovom trenutku ništa. To ne potkrepljuju niti postojeći planovi koji nisu doživjeli nikakve izmjene i nema ni potrebe. Ovdje se jednostavno radi o financiranju dokumenta koji će odraditi struka na osnovu odabira javnim natječajem, koje će dati odgovor na upravo ono što se, naravno, zloupotrebljava medijski: da li je to moguće raditi na području Grada Šibenika, da li je energana izvor za zbrinjavanje otpada na području Grada Šibenika, da li je to isplativo i uopće ekonomski potkrepljeno logikom da bude napravljena na području Grada Šibenika, i ništa više. Kada dobijemo relevantni odgovor struke što to je i na koji način ćemo mi zbrinjavati naš otpad, jedan od izbora može biti, naravno, da mi jednostavno plaćamo nekome da bale indiferentnog materijala koji preostaje nakon obrade u CGU plaćamo. Naravno da će to plaćati građani, naravno da će to plaćati gospodarstvo, i to izuzetno, izuzetno visoko. Spremni smo naći odgovor i taj odgovor podijeliti s javnošću onda kad to bude.

Zaključak: ništa pod milim Bogom se ne radi, nikakva energana, nego ćemo, a to su i vrli oporbornjaci cijelo vrijeme govorili, da hoće čuti odgovor struke. E pa, to je ono što će biti. Struka će dati odgovor. Što se tiče priče o 3 milijuna eura, to da, to je na raspolaganju Grada Šibenika i garancija otpuštena zadužnica za korektno odrađen posao. Ekipa koja upravlja i vodi Grad Šibenik ima ogromno iskustvo upravljanja europskim fondovima. Mi smo uložili preko 200 milijuna eura u ovaj grad europskog novca i ni u jednom trenutku u ovih 12 godina nijedan ugovor nikad nije bio upitan, u nijednom ugovoru nismo imali sankcijske mjere, u nijednom ugovoru nismo propitkivani za namjensko trošenje novca, svi projekti su izrealizirani. Za nas je ovo relativno mali, jednostavan projekt u kojem sam apsolutno siguran da ćemo ga mi korektno obaviti i nikakvog povrata novca neće biti. Još jedna činjenica: nije točno što kaže gospodin Restović da se ništa ne radi. U tijeku je natječaj, natječaj je čak ušao u završnu fazu odabira, odnosno, da budem konkretan, u fazi je žalbenog roka. Kao i svaka javna nabava, o tijeku javne nabave ne komuniciramo niti ima potrebe. Ponavljam, ugovor svakom od vas, pa i gospodinu Restoviću, je dostupan u toj ugodnoj atmosferi, ne trebate koristiti saborski status, možete doći slobodno, samo prođite preko Poljane i ugovor će vam biti dostupan. Onome tko ne vjeruje, mi smo samo isprintali nekoliko članaka u kojima su relevantni ljudi Ministarstva, Fonda, ugovor je potpisan javno, kao što to inače mi radimo punih 12 godina.

O energanama, o spalionicama ne treba više pričati, jer ponavljam i podcrtavam: ništa u ovom trenutku se ne radi, niti se ikakva planska dokumentacija mijenjala i prilagođavala tome, radi se na dobivanju relevantnog odgovora kako zbrinuti naš otpad. I završit ću. Ne samo da je Bikarac završen, završene su Biljane koje su u nekakvoj fazi probnog rada, ne znam detalje, završava se, odnosno gradi se centar u Lećevici. Dakle, nema dalmatinskog smeća koje bi eventualno i potencijalno dolazilo u Grad Šibenik. U Dalmacijiće postojati obrađeno smeće koje proizvodi indiferentnu energetsku masu. Ta indiferentna energetska masa može biti plaćena pa da netko zbrine umjesto nas, možemo mi na njoj zaraditi, a ne dati drugima nakon što ste mu platili, on će to još jedanput valorizirati, proizvodit će energiju iz toga. Mi ćemo o tome odlučiti, ali onda kad za to bude trenutak. Ružno je, bez obzira na predizborno vrijeme, služiti se neistinama, netočnostima, alarmantnim vijestima koje ničim nisu potkrijepljene.

Poštovanje, dobro jutro svima. Drago mi je, evo, da vas opet mogu pozdraviti na zadnjoj sjednici ovoga saziva. Lijepo vas je vidjeti. A tko laže, tko govori istinu, to će birači odlučiti. A ja ću ovako: projekt aglomeracija, 70 kilometara kolektora, 55 kilometara vodovodnih cijevi, nadogradnja pročistača i tako dalje. Imamo izjavu gradonačelnika nedavno da imamo dvije vrste mirisa koji ugrožavaju stanovništvo na području Podslavonskog i području Mandaline. Područje Mandaline ugrožavaju mirisi koji dolaze od fekalnih istovara, fekalnih, ovaj, iz fekalija iz cijele, praktički, ove županije, koji se istovaruju na ulazu u sam remont, odnosno na toj ispravnoj stanici.

Ti mirisi ugrožavaju dokle god tih je cisterni, oni su, tako je izjavio gradonačelnik, dok je god cisterni, bit će problema s tim mirisom, a prije toga se govorilo kako će se te, kako će se ta stanica premjestiti. Međutim, zadnja izjava je: dokle god se ne napravi ovaj, ovaj kolektor, dok se ne završi ovaj projekt Vodec-Srima-Tribunj, problemi će biti i dalje isti, odnosno kad se završe, bit će možda manji i tako dalje. Dakle, da nema za te mirise nema rješenja. Što se tiče Podslavonskog, tamo imamo drugu vrstu, tamo se čeka nadogradnja koja će, koja kasnije, koja će kasniti, nije bitno, valjda će biti gotovo, valjda će to biti u redu. Tamo je gospodin direktor vodovoda izjavio da nakon toga, nakon što se, ovaj, pročišćivač odradi svoje, postoji taj produkt koji se zove mulj, i taj mulj je, taj isti direktor je izjavio da taj mulj će se voziti na Bikarac na sušenje i onda će se vjerojatno spaljivati u toj spalionici. Međutim, nije problem ni samo u tom mulju, problem je sad, taj, da će mulj dolaziti ne samo iz Dalmacije nego i Hrvatske, da demantiram gradonačelnika, i to sve će se stvarati, sve će se to odlagati na tim plohama, i te plohe,

s tih ploha će se širiti takvi mirisi dok se to ne spali, a da ne govorim dalje o spalionici. Dakle, recimo, ja vam moram izjaviti još da kandidat za gradonačelnika Grada Zagreba, gospodin Kalinić, koji je bio 20 godina na vlasti, na pitanje novinara što je sa, ovaj, što je sa, kako vi mislite zbrinjavati otpad, i pitanje, na pitanje o spalionici je odgovorio da oni nikad nisu imali u 20 godina 26 ruku, i da ta spalionica nije bauk, da ta spalionica, možete kao otići u Beč pa ćete vidjeti da je to u centru, ovaj, Beča, ne smrdi i ne čuje se, je li, ali ta spalionica ne mora biti u Zagrebu. Jer sve ovo što se navodi i sve što mi dobivamo, dokumente i ovo što je gospodin Restović izjavio, i mi vidimo da je to davno prije krenulo, ako pogledate što je sve do sada napravljeno na području gdje to treba biti, dakle da se to već odavno zna da će to biti kod nas, i to ne može gradonačelnik demantirati. A moje pitanje, to je samo, eto, sam samo naveo kao da se samo naslonim na gradonačelnikove izjave, a ustvari moje pitanje je: do kad, kad će biti ta, taj projekt aglomeracije, kad će se on početi graditi, jer već je to trebalo početi se raditi, i da li je istina da nedostaje sredstava da bi se to završilo, jer to samo tada još uvijek produžava agoniju naših, gospodine, gospodine Samardžija.

Vi ne da niste vijećnik, vi ste dno dna. Kolega, kolega, molim vas, kolega, nemojte završiti ovakva raz, ovaj, pitanje kojim ste išli normalno s nečim što je sada komentar prema drugim vijećnicima. Dajem vam, kolega, kolega Kronja, kolega Kronja, dobivate opomenu, idemo dalje. Kolega, kolega Kronja, ovo je stvarno neprimjereno, još jedna ovakva izjava i bit ćete izbačeni sa sjednice. Molim vas, molim vas, molim vas, umirimo se. Ne vrijeđam, molim vas, dajte meni zaštitu. Evo, evo, zaštićujem vas, ako bude još nastavilo se, onda će kolega biti isključen sa sjednice. Izvolite.

Cijenjenom vijećniku gospodinu Kronji, dakle, još jedan put govorim: nemojte upotrebljavati ono što niti zakon ne predviđa u Republici Hrvatskoj. U Hrvatskoj nisu moguće gradnje spalionica, niti je moguće paljenje smeća. Postoji energetska uporaba iz otpada. Između ostalog, energetska uporaba se odnosi i na mulj. Taj mulj, gospodine Kronja, smo stvorili mi, Šibenčani koji ovdje živimo. Mi ne govorimo o ničijem tuđem mulju. Nadalje, mirisi u zoni Mandaline su neugodni, ali nikog ne ubijaju. Ubijaju septičke jame koje su se praznile nekontrolirano na cijelom području, ne samo Šibensko-kninske županije, nego cijele Hrvatske u more. Ubijaju crne jame, jer mi, nažalost, nismo, ili vrlo rijetko smo gradili septičke jame koje imaju svoja medicinska pravila, nego smo radili rupe u zemlji koje su često bile praktički u moru. To nas ugrožava. I to mi moramo, kao civilizirana zemlja, jer pripadamo civiliziranom krugu europskih zemalja, riješiti. Ne daje Europa novac da bi ga dala, nego Europa daje novac da bi nešto riješili. I mi smo ponosni s projektom aglomeracija, kao što je činjenica, i tu je i direktor vodovoda, da projekt aglomeracija Vodice ide. Svaka ispražnjena septička jama u Vodicama je prijetnja i zdravlju Šibenčana. Ne možete tako razmišljati. I naravno, dogradnja kolektora u Mandalini, koja je daleko odmakla, nakon toga, to će biti potpuno zatvoreni sustav koji će štititi zonu i Podslavonskog, ali praktički i cijelog Šibenika. Kad projekt aglomeracija Vodice bude završen, onda će praktički nestati i kamioni, cisterne koje su prevozili, praznili te septičke jame na različitim dijelovima ove prekrasne županije i rješavali to na jedino logičan, kontrolirani način, a to je bilo i jeste na lokaciji u Mandalini.

Dakle, projekt ide, novac je osiguran, trajat će koliko će trajati, ali je bitno da postoji rješenje, da postoji financijska konstrukcija, i na kraju, to je naša obveza. To je naša obveza prema svim građanima i to je naša obveza prema djeci, da im osiguramo i sačuvamo one resurse koji smo bili vrlo blizu da ih potpuno uništimo. Vijećnika ispred kluba SDP-a, gospodine Restoviću, izvolite. Poštovanje, pozdrav svima, medijima, kolegicama i kolegama vijećnicima, gradonačelniče, zamjeniče, predsjedniče, pročelnici i naravno predstavnici javnih tvrtki. Jel' vidite kako nam je? Ovako mi 4 godine, ili da ne kažem 12 godina, postavljamo pitanja pa ne dobijemo odgovor. Niste ga dobili danas ni vi na vaše pitanje, ali to je sad, između vas vi vjerojatno možete puno, puno lakše doći do gradonačelnika nego mi, pa ćete i dobiti te odgovore. Nije dobro, gradonačelniče. Prvi put nakon, što pratim vaš javni rad, naravno politički, u druge se ne petljam, vam je glas toliko drhtao dok ste odgovarali na pitanje vlastite vijećnice, vijećnice HDZ-a, i mislim da to puno govori, ne samo o tome što vi mislite konkretno o tom odgovoru, nego i o svijesti što ste zapravo tada napravili. Ali da skratim, smijem li sad otići u gradsku upravu, hoće me dočekati ugovor i popratna dokumentacija, ili da pričekamo kraj sjednice gradskog vijeća pa da odemo zajedno? Evo, to je moje pitanje. Hvala.

Pročelniče Paškov, može li otići, ima li nekog u uredu? Ako ima, možete odmah otići i dobit ćete ugovor. Iako ste ga vi već, koristeći snažnu poziciju saborskog zastupnika, dobili od ministarstva, odnosno od fonda, a ponavljam, mogli ste samo jednostavno doći na kavu, ili kod mene ili kod pročelnika, pa čak i kod malog Željka, jer i on ima dostupnost takvim materijalima. Postavljajući i slušajući vaše pitanje, dobio sam novu spoznaju. Dakle, da ste vi i psiholog, to mi je novo. Nisam vas nigdje sreo u ovim medicinskim krugovima, pa procjenjujete drhtanje mog glasa, ali reći ću vam. Da, da, ja ću vam reći. Dakle, moram se suzdržavati, jer kad bi ja odgovarao na način na koji bi priželjkivao, to bi izgledalo bitno, bitno drugačije, ali neću, jer jednostavno razina ni vaših pitanja ni vaših konstatacija ne zahtijeva takav način mog komuniciranja, nego je ovo uz puno samokontrole, ali moram upotrijebiti napor, nastojim biti pristojan, jer drugo i ne zaslužujete.

Hvala. Idemo dalje. Prelazimo na konkretna vijećnička pitanja. Prvi koji se javio za riječ, gospodin Paškov, dodatno. Ja bih samo ovdje želio primijetiti da cijenjeni vijećnik Restović insinuira da je bilo tko tražio ugovor između Grada i fonda. Nitko do sada nije tražio ugovor između Grada i fonda. Tražio je gospodin Restović objašnjenje nekih pitanja na koja je bio zadovoljan ili nije bio zadovoljan. Ali, ako treba, gospodine Restoviću, ugovor je tu. Evo, ne trebate uopće čekati da dođete kod mene u kancelariju. Evo. Hoću. Evo, da pogledamo i ovo.

Molim vas, molim vas. Ne, to je dokumentacija ugovora. Hvala, hvala, bez komentara. Idemo dalje na pojedinačna vijećnička pitanja. Prvi koji se javio je kolega Marko Petković. Inače, samoću, dok on izađe, konstatirati da je kolega podnio gradskom vijeću Grada Šibenika, odnosno meni kao predsjedniku, informaciju da se više ne smatra članom kluba vijećnika Nezavisne liste Stipe Petine, te djeluje kao nezavisni vijećnik. Evo, izvolite. Lijep pozdrav svima. Evo, došla nam je 26. sjednica gradskog vijeća, ali ja ću vas pokušati podsjetiti na prvu sjednicu ovog saziva. Ako se sjećate, održala se u Arseneu i pompozna najava velike koalicije Hrvoja Zekanovića i sadašnje gradske vlasti je bila veliki međunarodni projekt Batidžela koji je išao na javni poziv u Financial Times. Danas, danas, evo, nažalost, nažalost, nažalost svih nas i građana Grada Šibenika, vidimo da nam je ponovo prva sjednica, prva točka dnevnog reda vrlo slična onoj prvoj, odnosno djeluje mi kao nekakvo iskupljenje. Pa bi moje pitanje bilo svima nama. Dakle, za koga smo mi žrtvovali 4 godine u tom projektu?

Naime, ja sam se iskreno radovao ima na videozapisu ove prve sjednice gradskog vijeća gdje sam rekao da moje srce kaže da, da glasam za projekt Batidžela. Međutim, da mi razum kaže stani. Dakle, kroz brojne sjednice ovog gradskog vijeća slušali smo informacije dane s ove govornice od strane gradonačelnika i direktorice Nine Kursar. Da li je projekt spreman? Sjetite se, držali ste nas krajem 2022. godine, držali ste nas do 7 sati navečer na tvrđavi svetog Ivana. Dakle, uvjeravali ste nas, ne nas, nego sve građane, što se u međuvremenu dogodilo. Zašto nije došlo do realizacije tog projekta? Zašto nemamo ono što smo trebali imati od 21.? Dakle, jel' mislite da građani ovog grada zaslužuju ispriku? Jel' mi zaslužujemo ispriku? Dakle,

ja navijam za ovaj grad i ponosim se njime. Međutim, ne ponosim se politikom i rukovodstvom ovog grada koja cijelo vrijeme ističe da je jedino sredstvo financiranja i funkcioniranja gradske vlasti europski novac. Ja vas pitam, odnosno pitam sve nas, da li je prije 15.07.2013. godine kako je grad funkcionirao kad nije bilo europskog novca ni predpristupnih fondova? Kako smo mi mogli funkcionirati bez Europe? Ja nisam čuo u ovom biltenu, evo ovdje, izvještaj, mandatni izvještaj od 21. do 25., niti jedan projekt da je napravljen mimo sredstava Europske unije. Ja nemam ništa protiv sredstava Europske unije, ali, ljudi moji, mi imamo proračun od 150 milijuna eura. Nek' mi objasne koliko je novca europskog, koliko je novca od naših građana. Iz komunalne naknade, iz komunalnog doprinosa, iz svih tih sredstava. Objasnite. Ja financije ne razumijem, ali ću ih naučiti. Dakle, također, evo, imam potrebu i pitati.

Dogovorili ste se 2021. Zašto danas, odnosno nedavno na gradskim stranicama, najavljujete da će izgradnja osnovne škole u Vrpolju biti 2028.? Zar niste obećali gospodinu Renji da će ona biti napravljena u ovom mandatu? Zar niste to obećali? Zar se niste tako dogovorili? Čovjek vas je s ove govornice prije 2, 2, 2 sjednice vijeća jasno pitao kad će geodetski elaborat. Zašto, zašto me razvlačite ko žvakalicu? Imate li vi dostojanstva kad govorite drugim ljudima obećanja? Za što vas građani mogu uhvatiti? Za riječ? Za ugovor? Za, ne znam. Eto, hvala. Hvala. Gospodine gradonačelniče, odgovor na pitanje.

Dakle, ja bih zaista očekivao od nekog tko je pravnik, završio pravni fakultet, odvjetnik, da se pripremi i da postavlja pitanja koja imaju logiku i koja imaju neku svoju osnovu. Pod milim bogom, vi ne znate ništa. Vi doslovno ne znate ništa. Idemo ispočetka. Batidžele. Do 2013. Na tom području Grad Šibenik nema ništa. Niti kvadratnog milimetra u svom vlasništvu. Ništa. TEF je prodan Gradu Šibeniku za 1 kunu. Dug. Sve financijske obveze koje postoje na lokaciji TEF-a, bilo u obliku hipoteka, razručnih prava, kako god to pravno nazvali, je bio dug Grada Šibenika. I na MOL imaju razručno pravo.

Ali da ja vas podsjetim, jer vi to očito ne znate. Dug bez kamata na području TEF-a je bio 47 milijuna kuna dug prema INA-i, odnosno INA MOL kasnije u pretvorbi. Taj dug nastaje kao otkup duga za neplaćenu električnu energiju nekadašnje velike tvornice elektroda i feloregura. Odlukom Vlade, premijera Sanadera, taj dug je zaustavljen, porast, odnosno ukida se takozvani kamata na kamatu, pa kamata na glavnicu, što je išlo u enormne svote. Na osnovu tog fiksiranog duga prema INA MOL-u od 47 milijuna kuna, govorim o kunama, u tom trenutku je bilo 162 milijuna kuna kamate. Dug prema Ministarstvu gospodarstva za rušenje tvornice elektroda i feloregura je bio nešto manji od 40 milijuna kuna. Dug prema Fondu za zaštitu okoliša u 2 tranše gradonačelnice Nede Klarić i gradonačelnika Ante Županovića 28 milijuna kuna. Pogledajte stranice revizije Fonda koja je dala u nalog u nekoliko navrata da se naplati dug od Grada Šibenika za čišćenje, odnosno zbrinjavanje troske na tom području. Da zaključim, ništa mi na području TEF-a nismo imali, nismo mogli imati.

Rezultat rada ove gradske uprave 10 godina je dovesti to područje u vlasništvo Grada Šibenika i u tome smo mi uspjeli. Uspjeli smo, stvorili mješovitu tvrtku, da ne idem u detalje, između Grada Šibenika i dvije odluke Vlade su trebale da bi se izvršio proces dokapitalizacije i imamo mješovitu tvrtku koja se zove Batidžele, u kojem je grad 70% vlasnika, 30% država. Dakle, mi smo u ovom trenutku, i zato zahvalnost svim pročelnicima i onim koji su bili i koji jesu, nakon 10 godina ogromnog truda, mi imamo teren. To je naše. To je šibensko i Šibenčaniće odrediti što će tamo biti. Što će tamo biti smo mi jasno rekli. Da će to biti zona, kontaktna zona sa starom gradskom jezgrom, nova gradska četvrt, nikakav zatvoreni resort. Da će to biti zona u kojoj je 40% javnih funkcija, zelene površine, u kojima nas prate i Hrvatske ceste sa svojim projektom Njivice 1, Njivice 2, gradnja spojne ceste prema zoni nekadašnjeg TEF-a.

Doveli smo tu cijelu proceduru u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj, koja javnim natječajem uzima konzultantske kuće u fazu realizacije dokumentacije od 70 stranica međunarodnog javnog natječaja za investitora. Ta varijanta A, jedan investitor za cijelu zonu po našim kriterijima, po željama da to bude gradska četvrt, je još uvijek validan i još uvijek traje i za njega postoji još uvijek interes. Ovo što vi brkate, što je prva točka dnevnog reda, ništa to ne mijenja ovu priču i ona i dalje traje, mi samo idemo u sljedeću fazu. Izradom urbanističkog plana uređenja te zone mi dolazimo u poziciju da sami možemo izdvojiti bilo koji segment iz ukupnog projekta koji je sukladan osnovnom projektu i provesti natječaj. I u jednoj i u drugoj varijanti. Primjer, gradit će se produžetak plaže Banj, gradit će se dva luksuzna hotela kapaciteta 400 kreveta, ali nakon donošenja plana mi možemo objaviti natječaj samo za taj dio, nevezano za sve ostalo. Planovi su oružje lokalne samouprave. Kroz planove lokalna samouprava definira što želi na određenom području.

Prvi natječaj. Prvi natječaj je jednostavno, ja bih rekao, čvrst stav Grada Šibenika da ne želi na tom području zatvoreni resort, nego želi gradsku četvrt i od toga nećemo odustati. Ako vi mislite da u ovo doba globalne krize netkoulaže stotine milijuna eura u projekt konkretno Batidžele i da tu želi nametnuti svoje stavove, u kojem vi očito očekujete što, da gradska uprava poklekne pod dojmom velikog kapitala i novca? Neće dok sam ja na čelu Grada. Obećali smo građanima da će to biti kontaktna zona, da će to biti gradska četvrt, da će tu biti i škole i vrtić i muzička škola i multifunkcionalna dvorana. To smo obećali. Nikakav kapital neće nama nametnuti pravila. Neću ovdje spominjati gdje je isti investitor to primijenio i što se sad dešava, jer mene ne zanimaju druge sredine, druge države i drugi gradovi. Imate i odgovor investitora zašto je odustao. Zbog čvrstih stavova Grada o kojim se nije moglo pregovarati. Tako će i dalje biti. A ovo što ćemo danas donijeti, početak izrade urbanističkog plana,će nam dati novo oružje u kojem ćemo mi reći: "Okej, ali mi ćemo sami napraviti školu, mi ćemo sami napraviti vrtić, mi ćemo sami napraviti podzemne garaže ili ćemo sami objaviti natječaj za hotele ili ćemo sami, evo sada karikiram stvar, u zoni mješovite namjene graditi po novom modelu poslovne stanove ili ćemo napraviti objekte za priuštivo stanovanje." S ovim potezom validna je varijanta A, validna je varijanta B i definitivno zona Novog Šibenika na području ex TEF-aće se desiti.

Da. Može. Konstatiramo vezu, iako će vjerojatno biti na to već odgovora kroz ovaj tijek. Ali da ne zadržavamo daljnji tijek, kolega Resović se javio drugi, izvolite. Ajmo, ajmo, ja sam kontrolirao do sada sve i predo. Morate znati da je protokol tako predviđen da vijećnik ima pravo postavljati dva pitanja, odgovori mogu biti po 5 minuta, znači 10 minuta. Jedno vijećničko pitanje može odnijeti 15 minuta vremena. Prema tome, to ukalkulirajte, a što ću ja. Ja vas uvijek čitavo vrijeme molim da pitanja budu koncizna, jasna, bez uvoda, bez rasprave, a. Ovaj, ako vi potrošite previše, a što ću.

Nismo ga nikada, nismo ga nikada imali, ovaj, neograničenoga, nego jednostavno u nekim terminima. Ne možemo ovo sad pustiti kao neki klasični forum pa sad držimo 4 sata aktualni sat. Samo sat, sat, ovaj, traje sat vremena, je li, imamo, ovaj, imali smo i prije raspravu. Evo, ispričavam se, oduzimam vrijeme. Ma ne, uzimate u. Pa ću, evo, za 2 minute produžiti današnji ovaj rad mene. Ja ću biti kratak i slažem se s kolegom Marencijem oko ove cijele priče, oko aktualnog sata, ali ajde da budem kratak. Evo, dobio sam ugovor, hvala vam puno. Članak 3, do 2026., da skratim, mora poslati dokaz da je pristupio realizaciji projekta najkasnije do konca 2026. Članak 8. Ako korisnik ne dostavi Fondu dokaze u skladu s odredbama ovog ugovora i u skladu s rokovima određenim člankom 3 ovog ugovora, obvezuje se vratiti Fondu sva sredstva koja je primio s osnova ovog ugovora. Sljedeći stavak. Ako se iz dokumentacije čija izrada je predmet ovog ugovora utvrdi da provedba projekta nije svrsishodna ili moguća, korisnik se obvezuje vratiti Fondu sva sredstva koja je primio s osnova ovog ugovora. Tako da je tu sve potpuno jasno. Ono što još nemam odgovor na pitanje, a što ste, čini mi se, isto, vjerojatno zabunom iznosili krive informacije svo ovo vrijeme: od koga je krenula inicijativa za gradnju Energane i zbog čega? I, s obzirom da je ugovor, kako vidim na ugovoru, potpisan 2.

travnja 2024., zanima me što se čekalo s informacijom prema Gradskom vijeću s obzirom na iznos u ugovoru i isto tako s obzirom na bankovnu garanciju koja je došla na Gradsko vijeće 2 mjeseca kasnije. Hvala. Hvala, kolegi Resoviću. Gospodin gradonačelnik, izvolite. Poštovani gospodine Resoviću, ono, ako sam ja razumio, sva vaša su pitanja"ako". Pa ja vam kažem, ništa neće biti"ako". Mi ćemo realizirati sve ono što piše, kao što smo realizirali dosad 200 milijuna eura u ovaj grad. Dobro. Idemo dalje, vijećničko pitanje. Dobro, evo, konstatiramo, konstatiramo i ovu činjenicu traženja pisanog odgovora. Isto bih, evo, iskoristio prigodu da samo izvijestim, ovaj, da je priključila se kolegica Njenjara, znači ukupno je nazočno 20 vijećnika, a sljedeći koji postavlja pitanje je kolega Dunkić, izvolite.

Pozdravljam sve prisutne i one koji nas prate putem uživo prijenosa uživo. Ja ću se malo spustiti s ovih, s ovih velebnih priča, projekata i pitanja. Moje prvo pitanje odnosi se na famozno"krumpirište", kako su ga mediji prozvali. Svi znamo o čemu pričamo. Znači, radi se o igralištu u Crnici, ex Metalca. Mislim, svatko je prošao jasno na kakvom je u proteklim mjesecima igralište stanju. Vidjeli smo, neki dan sam vidio naslov da se pristupa sanaciji tog igrališta. Zanima me u čijem aranžmanu, čiji trošak i kakvom dinamikom se to očekuje. A moje drugo pitanje odnosi se, zapravo, na, ovako, pratim obnovu kupališta Jadrija i sviđa mi se kako teku radovi, to je sve sjajno, međutim, zanima me što je na ovoj drugoj strani, da tako izrazim. Kako teče dinamika ulaganja, ovaj dio ovamo prema Brodaričkom mostu, taj potez, znači Brodarica, Žaborić, Grbašica, taj dio, naravno, i ostali mjesni odbori koji se, ali sad konkretno me zanima, znači ovaj dio uz more, znači koji također svojim kapacitetima iznese turističku sezonu, na neki način nas hrani sve skupa, indirektno ili direktno, pa me zanima, eto, kakvim tempom tamo ide obnova i priprema za sezonu. Hvala.

U ime, ovaj, Grada, odgovorit će kolega Dario Kulušić kao tajnik Gradske zajednice športa. Izvolite, kolega. Evo, zahvaljujem, predsjedniče. Pozdravljam sve prisutne, predstavnike medija, kolege vijećnike, predsjedavajuće, prije svega. Evo, iako kao vijećnik ne bih smio odgovoriti, zahvaljujem predsjedniku što mi je dao tu mogućnost. Iako je mogao gospodin Španja isto, pošto smo uključeni, ali evo, ja ću odgovoriti na ovo pitanje koje sve zanima. Dakle, vezano za igralište u Crnici, svjedoci smo da s tim, odnosno ugovorom, ugovorom smo svjedoci da tim igralištem zajedno sa stadionom Šubićevac upravlja, odnosno ima koncesiju koja je dodijeljena prije 12 godina nogometni klub Šibenik, koji, naravno, mora održavati objekt koji je u vlasništvu Grada. Prošle godine, odnosno evo sad će biti,

početkom 6. mjeseca, skoro 2 godine da je nogometni klub Šibenik krenuo u sanaciju tog terena, naravno uz dozvolu Grada Šibenika. Prošle godine, početak 6. mjeseca, to je bio jedan fenomenalan objekat koji su oni dotjerali, koji je napravljen u najmodernijim standardima, gdje je napravljeno automatsko navodnjavanje koje čak funkcionira na aplikaciju. Teren se zazelenio kao Wimbledon i jednostavno, lošim održavanjem, došlo je do ovoga što imamo sad. Zašto govorim lošim održavanjem? Evo, u svojoj nekakvoj djelatnosti kojoj se ja bavim popratno, obilazeći svaki tjedan najbolje stadione u Hrvatskoj, upoznao sam neke ljude koji su u Hrvatskoj praktički glavni što se tiče izrade takvih terena, održavanja takvih terena i slično. I često kad idem negdje, imam nekakvu ovako profesionalnu deformaciju da se raspitujem o tome i slobodan sam nazvati sve te ljude i dovesti ih da to pogledaju. Uglavnom, sve ono što je napravljeno u Crnici, struka, ona koja je radila, a i ona iz konkurentskih nekakvih hrvatskih najvećih firmi, ocijenila je kao nešto fenomenalno po najboljim standardima. Ono što je nogometni klub napravio na tom terenu, sve one preduvjete da se teren zazeleni po pitanju drenaže, po pitanju navodnjavanja, je napravljeno jako dobro. Međutim, informaciju koju imamo, odnosno što mi svi znamo, ne treba biti puno pametan da se to, ovaj, skuži, teren je došao do ovog stanja isključivo lošim održavanjem. Dakle, hortikultura je nauka, o tom se ne može baviti netko tko ne zna, nego ljudi koji su stručni, koji to znaju.

I u Gradu Šibeniku, naravno, imamo, je li, javnu ustanovu, sportski objekt, koja je to nekad održavala, koja je održavala i stadion na Šubićevac, i to je sve bilo u primjerenom stanju. Zašto je bilo? Zato što unutar te organizacije postoje ljudi koji se kuže u to, koji to znaju i koji to mogu raditi. Nogometni klub se našao u nekakvom vakuumu, u nekakvim svojim unutarnjim problemima, gdje je taj teren praktički zapustio. Po ovome što smo imali sad, je li, zadnje vrijeme, došli smo do toga da je ovaj 4. mjesec najbolje vrijeme, gdje je najbolja vegetacija, gdje se to može riješiti. Tako da, ovaj, evo, upravo smo u nekim razgovorima, di bi praktički

Grad sa svojih upozorenja, je li, ima netko vode? Molim vas. Ček, nema. Samo tren, ispričavam se. Grad je slao upozorenja, dakle, i, ovaj, upravo smo u nekoj fazi gdje smo došli do toga da smo, da smo ljude koji su najbolji u Hrvatskoj angažirali i koji su dali svoje mišljenje. I upravo ovo sada period koji dolazi, nije mi nešto dobro, ček. Ček, ček, nije mi nešto dobro, sad. Evo, ako mogu, šefe, ja ću. Evo, sad valjda će Dariju biti u redu da ja završim priču. Dakle, Grad je odavno upozorio investitora i onoga tko je obvezan održavati. U ovom trenutku smo našli pravnu formu u koju se Grad uključio i kroz ovaj 4. mjesec, odnosno prvu polovinu, vjerojatno 5. mjeseca,će igralište, uz intervenciju Grada Šibenika, angažirajući određenu struku, dovesti igralište u primjereno stanje. Ono što se posebno još dodatno dešava na tom igralištu, odnosno objektu Ljubica, je energetska obnova popratnih objekata, dakle čvrstih objekata, tako da će to na kraju, uz energetsku obnovu koja će se izvršiti i sanacijom samog travnjaka, zaista biti primjeren objekt.

Da će biti sve u redu i da će nam se brzo vratiti. Evo, uz ovakvo stanje, molio bih da pokušamo nastaviti sa sjednicom. Kolegica Spahija se sljedeća javila, izvolite. Aglomeracija. Joško, vezano za ovo drugo pitanje, za uređenje pozicije prema Grbašci. Nisam čuo pitanje. Što se tiče. Molim? Dobro, bio sam zaokupljen, problema su. Što se tiče, što se tiče uređenja Brodarice, komunalnog uređenja Brodarice, nastojimo, kao i sve ostale gradske četvrti, i, ovaj, zadovoljiti na način da, prema potrebama i prijedlozima mjesnih odbora i predstavnika, izabranih predstavnika mjesnih odbora i gradskih četvrti, da udovoljimo. Upravo na Brodarici radimo komunalni zahvat ispred Konzuma, uređivanje obale, što je bio jedan od prioriteta mjesnog odbora Brodarica. Uredili smo dio plaže i, naravno, u planu je i rasvjeta u Mućićima i sve te aktivnosti koje, ovaj, smo uskladili s mjesnim odborima. Po nama, teku vrlo dobro i do kraja godine će sasvim sigurno sve biti riješeno, ono što je obećano. Hvala. Sljedeća je kolegica Spahija, izvolite.

Dobar dan svima i pozdravljam sve nazočne. Pa, evo, vidjeli smo jučer kroz medije da je Osnovna škola Vrpolje dobila službeno i suglasnost za izgradnju. Ovim putem pitam: u kojem vremenskom periodu će se Grad Šibenik prijaviti na natječaj? Znači, kad bi se trebao potpisati ugovor, u kojem vremenskom roku? I kad će biti provedena javna nabava? Znači, što se tiče dokumentacije, kad bi to trebali završiti i kad bi izgradnja trebala početi? I ovim putem isto tako zahvaljujem svima koji su bili podrška da bi se dobila suglasnost i koji podržavaju sam projekt izgradnje Osnovne škole Vrpolje. Hvala.

Gospodine Milet. Dakle, mi smo očekivali tu suglasnost dobiti još prije godinu dana, tako da vam ne mogu reći točno kad će nešto početi, u koji, koji mjesec ili koju godinu ili koji datum, ali mogu kazati da koji su sljedeći koraci. Dakle, sljedeći koraci su da smo mi već prijavili praktički tu, tu priču prema ministarstvu, da je zaključimo, da dobijemo i od njih ugovor. Paralelno s time završavamo glavni izvedeni projekt, odnosno i ćemo na ishodovanje građevinske dozvole. Moje očekivanje je da do kraja ove godine imamo svu spremnu dokumentaciju za raspis natječaja za izvođača radova za tu školu, a onda opet javna nabava koja može potrajati i 4 mjeseca i 6 mjeseci, a samo izvođenje radova definitivno je jedno 2 godine. Tako da onaj rok koji je rekao gradonačelnik jučer na konferenciji, očekujemo da sve to bude gotovo, odnosno da djeca uđu u Osnovnu školu Vrpolje 2028. godine.

Pozdrav svima okupljenima. Jučer smo prilikom predstavljanja projekata izgradnje Osnovnih škola Vrpolje i Ražinan, te nadogradnje one u Crnici i Brodarici, mogli svjedočiti novim obećanjima, kakvih u ovom sazivu gradskog vijeća nije manjkalo. Svašta se ove 4 godine obećavalo građanima i nama gradskim vijećnicima. Po svemu onome što smo od vladajućih čuli s ove govornice, mogli bismo zaključiti da živimo u najboljem od svih svjetova. Ali kakva je zapravo šibenska realnost? Šibenčanke i Šibenčani žive u gradu koji svake godine manji za 400 stanovnika. U gradu gdje dolac za svake jače kiše ili plime pliva. U gradu gdje staru gradsku jezgru nagriza zub vremena, a grad gradi nepotrebni eskalator. Dragi Šibenčani, živimo u gradu u kojem gradska vlast nije u stanju urediti 200 metara nogostupa, a priča o stazama za formul- za utrke Formule 1. Obećava se novi stadion, a nije se uspjela izgraditi ni sportsko-rekreacijska zona na Jamnjaku. Gdje je nova sportska dvorana, obećana još 2017. godine? Postavi li itko od vas na vlasti sebi pitanje: zašto je ovo jedini grad u Dalmaciji bez noćnog kluba i bez noćnog života? Kako je moguće da jedan bogati turistički grad nije u stanju u 12 godina iz vlastitog proračuna sagraditi nekoliko vrtića i škola za one najmlađe? Zašto je prosječna plaća u našem gradu i dalje manja od one na razini države? Kakva je poruka umirovljenicima kad se uskrsnice dijele samo pred izbore?

Moje pitanje: zašto su za vlast Grada Šibenika važnije mletačke tvrđave, koje su ukras ovog grada, od građana i njihovog životnog standarda? Moje drugo pitanje: smatrate li da ćete dobiti dopusnicu za izgradnju škole u Vrpolju, obzirom da je projektom kapacitet veći od realnog broja djece? Hvala. Hvala kolegi Slavici i odgovor zamjenika gradonačelnika, gospodinu Miletu. Dakle, odgovor na drugo pitanje je: da, smatramo da ćemo dobiti od ministarstva sredstva za izgradnju, odnosno financiranje izgradnje Osnovne škole u Vrpolju. Na prvo pitanje vi zapravo vršite neku konstataciju, je li. Možda bi bilo dobro da uzmete ovaj izvještaj, bacite oko malo na njega, pogledate ga. Ako ima, ima, ima. Dakle, vaše pitanje je retoričko, je li, onaj, tako da je odgovor u vašoj glavi. Ali uglavnom, tu imate knjižicu, možete pogledati i sličice, ako nećete čitati. I, onaj, ako vam je nešto nije jasno, možete doći kod mene pa ću vam ja objasniti, ako budem mogao. Hvala lijepo. Hvala. Idemo na sljedeće pitanje. Sljedeći se javio kolega Mario Kovač, izvolite.

Hvala lijepo, gospodine predsjedniče. Evo, po posljednji put u ovom mandatu, sve skupa, vas lijepo pozdravljam. Dakle, prvo pitanje: 14. prosinca protekle godine naš je gradonačelnik dao opširan intervju jednom lijevo usmjerenom portalu, u kojem, govoreći o projektu VARIS Solaris, kazuje kako zna čekati i da će čekati rekonstruiranje ili restrukturiranje poslovnog plana investitora još 3 mjeseca. Prema mojim saznanjima, a ja pratim stvar preko medija, ništa se bitnoga u ta 3 mjeseca dogodilo nije. Stoga predlažem da zaboravimo snove o megaprojektu od milijardu eura i 5.000 radnih mjesta i da pokušamo krenuti dalje.

Europska unija, ma koliko bili kritični prema njezinoj politici, ma koliko bili kritični prema legitimitetu Europske komisije, otvara investicijski val u vojno-industrijski kompleks u visini od 800 milijardi eura do 2030. godine. Dio tih sredstava u formi zajmova će evidentno biti investiran i u Hrvatskoj. Iskazujući ovdje jasan stav kako hrvatski vojnici ne bi trebali ići ni u čije tuđe ratove, ali shvaćajući i primjećujući turbulentnost političko-sigurnosnog okruženja Republike Hrvatske, smatram nužnim ulaganja u podizanje obrambenih sposobnosti naših oružanih snaga, između ostalog i ulaganje u vojno-industrijski kompleks, o čemu otvoreno govori već u više navrata i ministar obrane u Vladi, gospodin Anušić, a i jučer ili prekjučer je o tome, i o pripremama za tu vrstu investmenta, govorio i gospodin Basarac, koji je šef klastera vojne industrije u Hrvatskoj i direktor ili predsjednik uprave agencije Alan, preko koje se vrši uvoz i izvoz

naoružanja i vojne opreme. Dakle, zona Podij je dobila strateški status strateški važne nekretnine za Republiku Hrvatsku, a struka ju je proglasila najboljom industrijskom zonom u Hrvatskoj. Stoga pitam: da li ste, i ako niste, zbog čega niste, poduzeli lobiranje za realizaciju jednog takvog projekta na Podima? I posebno na kraju napominjem kako je vojno-industrijski kompleks sofisticirana grana industrije u kojoj se više ne proizvode mačevi, koplja i štitovi, i koju treba visoko stručna radna snaga, za razliku od dosada uvezenih, uglavnom nepismenih dalekoistočnjaka. Prema tome, vrlo vjerojatno, ako bi se jedan takav projekt realizirao kod nas na Podima, da bismo tu privukli visoko kvalificiranu i visoko stručnu i visoko obrazovnu snagu iz Hrvatske. Drugo je pitanje:

ne želeći ovdje kao papiga ponavljati ista pitanja vezana uz eventualnu izgradnju spalionice ili energane na Bekavcu, i dobivati od vas praktično iste odgovore koji uglavnom glase kako se na Bekavcu ništa ne gradi i ne zna se hoće li se uopće ikad išta graditi, dok ne budu gotovi elaborati koji bi trebali analizirati utjecaj na zdravlje ljudi i okoliša, kao i samu racionalnost izgradnje takvog pogona koji će spaljivati stotine tisuća tona otpada godišnje. Očigledan je, to ćemo morati svi priznati, vrlo veliki otpor javnosti prema eventualnoj realizaciji ovoga projekta. Stoga vas pitam: da li ste spremni, ukoliko traženi elaborati ukažu kako bi spalionica trebala biti izgrađena baš ovdje na Bikavcu, a što je visoko vjerojatno iz ovog vašeg današnjeg izlaganja, iz vašeg držanja na tematskoj sjednici, a i iz stava predstavnika državnoga fonda koji je posve jasno kazao da su oni svim svojim silama za izgradnju i realizaciju takvog jednog projekta na Bikavcu? Dakle, da li ste spremni

ako ovi dokumenti i elaborati ukažu kako bi spalionica trebala biti ili energana izgrađena baš ovdje na Bikavcu, a što je visoko vjerojatno, je li, da li ste spremni provesti obvezujući referendum na kojem bi se građani izjasnili o prihvatljivosti izgradnje jednog takvog pogona samo nekoliko kilometara od centra grada? Dakle, ukoliko se pokaže da je racionalno investirati u jedan ovakav projekt, a vaš stav i stav fonda je pozitivan, afirmativan prema tom projektu, da li ste spremni, s obzirom na evidentno prilično veliko nezadovoljstvo građana i gradske javnosti, da li ste spremni organizirati obvezujući referendum da vidite kakav je stav građana o tome? Hvala lijepo. Hvala. Gospodine gradonačelniče, dr. Lulić.

Poštovani Mario, hvala lipa da je netko konačno rekao da je industrijska zona. A nije nosioc izvršne vlasti, da je industrijska zona Podij zaista najbolja zona u Republici Hrvatskoj, i na to smo izuzetno ponosni. VALIS Solaris, uvjetno rečeno, ne opterećujmo se mi puno tom pričom. Nažalost, VALIS Solaris je platio cijenu globalnoj situaciji. Dakle, u ovom trenutku obrazlagati da netko može ili neće ulagati u fotonaponskećelije, s obzirom na procese na globalnom tržištu, zaista je teško. Ali ako se u nekom trenutku javi, mi smo spremni. Ono što je bitno: mi ne čekamo sa zonom Podij nikoga, pa ni VALIS Solaris. Dakle, priča ide dalje. Što se tiče

trenutne situacije, jačanje vojne industrije, naravno da Hrvatska tu treba, pa i Šibenik, gledati svoju šansu i gleda je. Nije slučajno velika tvrtka kojoj je naš sugrađanin, vlasnik Vlade Čović, dakle, prebacio sjedište svoje Zagreb montaže, Montala, Montinga i Dalmare, a to je manje bitno, u Šibenik, a to je preko 100 milijuna eura prihoda, odnosno preko 1.200 zaposlenih. Zašto to govorim? Jer mu je to omogućilo i trebalo mu je da krene u novu investiciju upravo Vikoma, koja je metaloprerađivačka komponenta, dakle, ja bih rekao prava industrijsko-gospodarska djelatnost. Pa, između ostalog,ću reći da smo mi prije 15 dana, kad, tri tjedna, bili u posjetu Vikomu, da je unutra s jedne strane proizvodnja tramvaja za Osijek. Nazvao sam gradonačelnika Osijeka i rekao mu da gledam kostur njegovog tramvaja, a s lijeve strane je bila konstrukcija novog vlaka za HŽ koji će voziti na liniji Zagreb-Split. Dakle, govorimo o ozbiljnoj tvrtki koja se upravo bavi takvom djelatnošću, i njihova investicija koja će dovesti do još 400 zaposlenih u industrijskoj zoni Podij je praktički u tijeku. Dakle, čeka se formalno početak samih radova na parceli koju su oni već otkupili. U ovom trenutku interes za zonu Podij je ogroman, a naš stav je da će to uvijek biti upravo prava industrijska zona, odnosno zona u kojoj će se proizvoditi, u kojoj će se zapošljavati, pa ćemo vidjeti, naravno, i u ovom segmentu.

I nije se slučajno desilo da je odlukom Vlade zona dobila status strateške, naravno, strateške zone, pa to potvrđuje i gradnja direktnog spoja na autocestu. Ponavljam, nikoga ne čekamo, pa ni VALIS Solaris. Što se tiče energane, to što ste me pitali, zaista je teško hipotetsko pitanje tko će biti uopće u poziciji da o tome odlučuje. Ali moj način razmišljanja je: ja neću nikad donijeti odluku koja je suprotna interesima grada Šibenika. Naravno, kada bude završena studija i kad to bude gotovo, kad budemo relevantno raspravljali, onda treba raspravljati bez fige u džepu i donijeti odluku koja će biti zaista najbolja u cijeloj toj priči. Nemojmo zaboraviti da kroz priču energije, energane, mi baziramo i naš razvoj visokoškolskih ustanova. Nije slučajno studij obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti u Šibeniku. Nije slučajno da u zoni vojarne Ante Jonić planiramo upravo kapacitete koji bi, naravno, visokoobrazovne, koji bi upravo školovali kadar koji bi se bavio energijom, odnosno stvaranjem novih energetskih izvora na suvremeni i moderan način. Dakle, svijet se mijenja i mi moramo biti jednostavno spremni na to.

O tom potom. Tko zna kakav će zakon o referendumu tada biti. Dobro jutro svim nazočnima, medijima, svima. Kako ide, ja ne znam taj protokol, kako ide, ali evo. I zahvaljujem vama, gospodine, ovaj, predsjedavajući, gospodine Zlatoviću, i vama, gospodine Galiću. Jedna, dva velika stupa ste mi bili svi ove 4 godine, tako da hvala vam što ste vi bili ljudi do kraja. Ne govorim da itko loše bija u ovoj dalje prostoriji, ali mislim da smo mi kao vijećnici, uključujući i lijevu i desnu stranu, mogli biti puno bolji. I žao mi je kad vidim koji teret nosite. Gospodine gradonačelniče, gospodine Mileta, ovako se ne referiraju na mome Dariu. Htio sam vam nešto drugačije malo, iskreno. Obećao sam sam sebi da ću vas se oprostiti na lipi način, ali sad nema riječi baš posebno. Nešto ću pro vas složiti, ali...

Dobro, mi znamo. Evo, ovako ću reći, pokušat ću u 2 minute, gospodine Zlatoviću. U ove 4 godine, kad mi dođemo na ovo vijeće, vi s nama stavite sve ove materijale koje ćemo mi kao triva riješiti, ali dobro, mi znamo da se to već sve riješilo prije. I meni je žao što vi radite. Možda nemate figu u džepu, ali imate ispod banka sigurno nekog dobrog, dobrog cara od riba. I to mi je žao što vi to svaki put nama napravite da je to u biti već prije ove sjednice riješeno. Ovo je sve pro forme. I dobro znamo od prvog dana di ste me tamo isto zavlačili: nema koalicije, nema ničega, da ste sve dogovorili za ove 4 godine. I sad vam ono, drhti, drhti vam glas, padaju bila, onesvješćuju se ljudi zato što jednostavno ta vaša priča samo stoji u vašim krugovima. Ali ovdje, kao građanu, kao meni, kao vijećniku, to mi stvarno apsolutno ne daje nikakvu nadu da vi ono što izrečete da kažete. Ovako ste rekli jutros: vrijeme kampanje je vrijeme za spektakularne najave koje u nekim situacijama ne bi trebalo uzimati u obzir. Mislim, što to znači? Da ćemo mi sad pričati neke velike stvari, ali nećemo ih uzimati u obzir. Evo, prvo pitanje ću vam pokušati.

Tko je rekao? Bože, dobro je rekao Bože. Kaže 71 ovdje. Prvo da upoznam ekipu, s obzirom što se bilo desilo. Jako me pogodila priča s Hrvatskim nogometnim klubom Šibenikom, koji znamo da je privatnik, ali me pogodilo to, način na koji se bavite s onim objektima koji su u sklopu, navodno, HNK Šibenika, odnosno ugovora. Zamoljavao sam vas lipo, ako mi možete dostaviti ugovor koji pokazuje zadnji, je li, vezano za HNK Šibenik i grad Šibenik, pa ste mi se nasmijali i poslali mi onaj iz 2012. gdje je još gospodin Pauk i gospodin Županović. Mislim, okej, hvala gospodinu, ovaj.

I onda sam vas zamolio, jučer ja ništa nisam rekao da je krivo napravljeno, ja samo vama govorim neku predradnju kako bih mogao drugima objasniti što se dogodilo. I super, gospodine Paškov, što ste mi vi poslali, jer očito ste vi najsposobnija osoba koja je u tom trenutku mogla meni dati odgovor. Poslali ste mi ovaj ugovor, ali evo, sad, na osnovu toga svega i kako je pitanje bilo postavljeno gospodinu gradonačelniku, gdje evo, moj kolega Dario nije uspio odgovoriti, nije mi jasno. Evo, samoću reći par stvari. 71. Kupac stjecatelj, s tim da je kupac stjecatelj novi vlasnik HNK Šibenika, znači upoznat sa stanjem sportskih objekata, te isto stanje prihvaća, a ujedno prima i na znanje da nije dužan davanje, kako tekućeg, tako ni investicijskog održavanja sportskih objekata na kojima društvo ima pravo korištenja. Puno ovdje ima riječi, ali ovdje govori da praktički ste vi, gospodine gradonačelniče, dali njima, evo vam sve, nemojte nas zvati da mi neštoulažemo ponovno, jer ste vi svi upoznati sa stanjem koje je bilo. 72. Govori da se obvezujete da kao društvo u svakom trenutku, po posebnom pozivu grada Šibenika, ustanove može staviti na raspolaganje sportske objekte za njegove potrebe, ukoliko za takve, za takav zahtjev u bitnom ne otežava ili ne omogućava pravo korištenja društva. Pa koliko ima još dogovora koje imate van ovih ugovora koji govori? Kako ja mogu znati što ste vi još dogovorili sljedeće vezano za ovo?

A ovdje govore da vi možete u svakom trenutku tražiti nešto što ste vi dali u ime grada. 73. Prodavatelj prenositelj se obvezuje financirati sportske djelatnosti društva u okviru pozitivnih zakonskih propisa. Mislim, obvezujete se financirati sportske djelatnosti, pa vi ste dali školu nogometa. Vi sad ovdje govorite da ste obvezni opet nešto financirati. I onda još ovo 74. Posebnim ugovorom se može omogućiti kupcu, stjecatelju ili društvu ulaganje u imovinu prodavatelja prenositelja. Mislim... Kolega pitanje, molim vas. Evo, kreće pitanje. Recite vi meni sad ovako: zašto u ugovoru ne vidim nigdje o sportskom centru Ljubica, di ste ovdje sad s gospodinom Dariom rekao da je to stvarno super projekt i ovo-ono? Znači, kakav super projekt? Pa opituralo se tamo bokun ograde, žica, nije se ni ona posložila, nešto se napravilo, crveno-crvena, crno-narančasta u sklopu, je li, boja Šibenika, ogradilo se igralište iza tribina. Pitanje mi glasi: vi ste sad to preuzeli kao, navodno, sad ćete vi to... Ovdje sam vas... da ste slali upozorenja. Znači, ja bih volio pisanim putem da dobijem nekakvo upozorenje što ste vi slali Hrvatskom nogometnom klubu Šibeniku, da se ne održava dobro teren. Jer ujedno vas je netko i zafrkao ukravanje travu, odnijave. To nisam dobio odgovor prošli put. Gospodin mi je jedan rekao kaj je riješio, mi to na piću. Ja nemam vremena na piću da rješavam takve stvari, nego ovdje. Znači, travu koju vi sad...

svi ste ovdje se složili da nije dobro napravljena drenaža. Čak 50 centimetara inače drenaže triba ići za novu zemlju, 15 do... Kolega ističe. Biću dobar. 15 do 20 centimetara. Znači, tu je neka ili krađa ili obmana ili nešto što se događa. Pitanje glasi: što je s terenom Ljubicom i koliko ste dali, koliko ćete još dati novaca za ulaganje i zar to nije od nekoga tko je uzeo HNK Šibenik? Ako je drugačije, dajte ga napraviti, evo, dajte ga mom društvu, ja ću napraviti atletski stadion za svu onu dicu, za svu atletu, za sve građane mlade Šibenika. Da vratimo status. Drugo pitanje: taj TEF, ma mislim, Bože dragi, ovaj, prošli put sam vas pitao postoje li neke primke, davke, što je ošlo, što nije ošlo. Vi govorite da nemamo više duga. A možete li za ovom pozornicom meni jamčiti da kad vi prodate taj teren, da neće biti isplate još dugova nekih sa strana ispod banka kojima možda dugujete? Jer 4 firme su bile tamo u toj raspodjeli tih, ovaj, saniranja tih štetnih, štetnih pozicija. A i dan-danas te štetne pozicije postoje. A znate što ste vi još napravili, ili vi, ili netko kome ste dozvolili? Prvo ste stavili rampu, pa ste... Kolega, kolega, molio bih vas, da vodite računa o vremenu, jer smo s ovim ćemo iscrpiti čitav vijećnički sat. Dobro, ako meni dođe loše, pomoći ćete mi.

A pomoći ću Bogu, hvala ti. Pa i svakome. Znači, zanima me zašto ste otvorili sa strane, sa strane Batižala, ispod našega tamo onog, onoga smričnjaka, cestu, da nitko ne vidi što se događa u TEF-u, uvoz-izvoz nekih sredstava. To je najveći deponij trenutno u gradu Šibeniku. I vi meni recite koje pitanje za HNK Šibenik. Pitanje moje glasi: još ste rekli ovdje, kaže:"Šibenčaniće to reći." Kolega, sve je stvarno— Koji su to Šibenčani? Nema referenduma, samo malo, evo, kraj sam. A onda s druge strane mi govorite da ste vi već odlučili. Prvo ste rekli hotel sa 400. Vi znate već koji kušinćete kupiti. A vi ne znate što se događa. Kolega Travčić, na ovaj način ste oduzeli barem riječ jednom vijećniku koji je još mogao ući u priču. Ma ja ću spasiti, ja sam spasio život jednom čovjeku, imam tu pravo da mogu još pomoći ovdje gradu Šibeniku. Ja sam gotov s ovom pričom. Uvijek, uvijek ćete pomoći. Zato što će za 4 godine, za sljedeći put, mene više neće biti ovdje. I onda ću vam samo slati, kao građanin, što se događa. Pa vi ne znate da u Vukovarskoj imate žicu koja prijeti, nemojte nabijati noge. Kolega, molim vas, ajmo, idemo. Evo me, tu sam, gospodine gradonačelniče. Hvala.

Odgovor na vijećničko pitanje, kolega Mileta. Evo. Dakle, što se tiče Batižala i TEF-a, ovo pitanje da li ima nešto, što će nas dočekati ili tako dalje, nema, zato što su Batižale firma koja je osnovana kasnije, odnosno svi ti potencijalni nešto što nas je moglo dočekati, što ni mi sami nismo znali što bi moglo biti, je ostalo na staroj firmi TEF. I do sada ništa od toga nije došlo, nit nas je potrefilo. Tako da firma Batižale kreće ono clean start, od nule. Što se tiče nogometnog stadiona na Ljubici i toga, mislim da je i kolega Kulić dosta dobro na to pitanje odgovorio. U principu, ugovor je taj koji jest, ugovor sve piše, i taj teren su definitivno bili dužni održavati u onom stanju u kojem su ga zatekli, pa i bolje, sam nogometni klub, jer je to tako u ugovoru definirano. A grad Šibenik ima mogućnost ulaganja u onaj objekt kojim gospodari i dalje Javno-ustavni sportski objekti, u sklopu Sportskog centra Ljubica, i tu ide ova energetska obnova. A ovo sad, što je dogovoreno, što nije, u principu, mi sve naše dogovore stavimo na papir u firmu u vidu sporazuma ugovora, i oni su tu jasni i vidljivi. I to je to, nema, nema ništa ispod stola. Hvala. Nemamo, nemamo repliku.

Aha, eto, uvijek ćemo valjda, ovaj, tko bude u prilici sastavljati novi poslovnik, ovaj, neka malo pokupi ova iskustva koja smo imali, pa će valjda biti bolje. Kolege, s ovim smo iscrpili aktualni sat koji smo se dogovorili, koji je bio do 10:20. Ajde, ovaj, rekao sam, mogu i ja poreći što hoću. Tako da u tome dijelu imam i ja na to pravo, ovaj, ocijeniti situaciju. Prema tome, dajem 10 minuta pauze, nastavljamo u 10:30. Cijenjene kolegice, molio bih vas da zauzmemo mjesta i da nastavimo s ovom našom današnjom sjednicom. Ja bih samo zamolio na početku gospodina tajnika, gospodina Galića, da još jednom izvrši prozivku kako bismo utvrdili stanje nadzornih vijećnika. Izvolite. Branka Badžin. Goran Bušac se ispričao od početka. Mirko Čeko. Hrvoje Dunkić. Mario Kovač. Branko Kronja. Dario Kulušić se ispričao, otišao je sa sjednice. Rikard Marenci. Ljiljana Nanjara. Dino Papak.

Marko Petković. Stipica Protega. Ivan Rajić. Nenad Renje. Tonči Restović trenutno nije u prostoriji. Promatrat ćemo da će doći naknadno. Nenad Samardžija. Ivan Slavica. Ivana Spahija. Tomislav Travčić. Ivana Vudrag. I dr. sc. Dragan Zlatović je tu. Hvala. Gospodine Galiću, možemo konstatirati da ima 18 vijećnika na današnjoj sjednici, što je znak da možemo nastaviti dalje jer imamo potreban broj vijećnika. Vi ste, kolege, dobili poziv za današnju sjednicu s dnevnim redom. Taj dnevni red nije dopunjavan u međuvremenu, tako da je ostalo ovih 13 točaka. Da li netko od ovlaštenih predlagatelja ima neku dopunu ili što? Ako nema, možemo li dati ovaj dnevni red na glasovanje? Tko je za?

13. Protiv? Suzdržani? Preostalih? Konstatiram da je s 13 glasova dnevni red usvojen. Prelazimo na prvu točku dnevnog reda, a to je prijedlog Odluke o izradi urbanističkog plana uređenja zone mješovite namjene Crnica. Otvaram raspravu po ovoj točci. Javio se kolega Petković prvi, pa kolega Kronja, kolega Rajić, kolega Slavica, kolega Kovač. Evo, ispričavam se na ovom redoslijedu, jednostavno ne mogu. Nemam takvu projekciju očiju, ovaj, da gledaju na sve strane, ali evo, svićete stići na red. Kolega Marenci se javio, kolega Travčić, tako da su svi tu konstatirani, pa ćemo ići po tom redu vožnje. Kolega Petković je već u ovom startnoj poziciji, je li, ovaj, kao na 100 metara. Samo izvolite.

Evo, čestitao bih na ovoj točci prvog reda, točci 1 ove sjednice. Naime, ona je stvarno dobra. Ona je stvarno dobra. Žalosno je to što smo morali čekati 4 godine na nju. Dakle, evo da pojasnim, pojasnim javnosti: projekt koji je na prvoj sjednici ovog saziva Gradskog vijeća, on nije predviđao tu mogućnost. Ja sam možda u onim svojim nekim prošlim izlaganjima ukazao na ovu činjenicu, imate snimljeno pa možete pogledati, ali UPU, UPU Crnice je urbanistički plan uređenja, je li, gospođa Madlena nam može pojasniti svima ovima koji nismo te struke, može nam pojasniti kako idu planovi višeg, nižeg reda i što nam taj UPU zapravo donosi i koje mogućnosti nam pruža. On nam pruža zapravo jednu obranu Šibenika, da i mi Šibenčani i neki hrvatski kapital možda može investirati na taj prostor, i slažem se s gradonačelnikom da je to najveće oružje ovog Gradskog vijeća i upravljanje prostorom je ključ za mnoge stvari, među kojima i demografska politika, rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji i štošta. Međutim,

osvrnuo bih se na ono što je gradonačelnik replicirao na moja pitanja na aktualnom satu, i onda mi je rekao da ovaj momak, odnosno, ne znam, čovjek ne zna ništa, je li, ne znam kako bi to okarakterizirao, ali mislim da to više govori o njemu nego o meni. Ja možda ne znam neke stvari, a o ovima što sam govorio sigurno znam, a o onome što ne znam ću itekako naučiti i uložit ću svoje slobodno vrijeme, jer smatram da ja to ne radim samo zbog sebe, nego zbog svih nas. A što se tiče njegovog postupanja i

u Gradu Šibeniku, našeg gradonačelnika koji je stvarno, ovo mu je sada kandidatura za četvrti mandat, dakle, ako promotrimo njegov, njegov angažman kao gradonačelnika od 2013. kad je došao na vlast, ne možemo biti licemjerni i reći da on nije napravio dosta za ovaj grad. Dakle, definitivno. Kolega, fokusiramo se na temu. Apsolutno. Apsolutno, dakle, da je gradonačelnik puno toga napravio za projekt Batidjela, i to je definitivno jedan dobar start da bi danas govorili o ovom UPU-u, je li. Međutim, uporno gradonačelnik govori isključivo ono što misli da građani žele čuti, a ne želi ukazati na one nedostatke i probleme koji su se pojavili glede prostora Batidjela. A to su ovo što je kolega Travčić spomenuo danas, da mu pojasni, je li, ja bih volio da svima nama pojasni, bez vrijeđanja i bez, ja stvarno mislim da ne znam zašto međunarodni poziv nije uspio, ali imam nekakva, ajmo reći, saznanja da nije problem u gospodarskoj krizi svjetskoj, nego da je problem u tome što stvarno postoje te određene točke koje su upitne, odnosno ne može se garantirati koliko novca još treba da bi to bilo sanirano. S druge strane, također,

postoje razni modeli financiranja uređenja prostora, međutim, to je upravo zadatak vlasti. Ovaj model danas podržavam, i glasat ću za ovaj UPU, dakle, podržavam i mislim da je to jedan korak naprijed. Ali ne smijemo zaboraviti da je očito, to je, projekt Batidjela je dijete gradonačelnika Burića, znači figurativno, i on je uložio stvarno svoja 2 mandata, a u trećem ga je jednostavno napustio. Zašto, ne znam, mogu, mogu, što se dogodilo ispod tog banka, ja ne znam kako kolega Travčić to figurativno spominje, nešto se dogodilo. Dakle, 4 godine su potrošene. Mislim da je UPU dobar i mislim da trebamo ga izglasati, i ne samo to, nego da trebamo djelovati čim prije. Hvala. Hvala, kolega Petkoviću. Gospodine gradonačelnik, replika.

Evo, poštovani vijećnici, hvala vijećniku gospodinu Marku Petkoviću, donekle je dobro preslikao priču. U trećem mandatu ništa nije napušteno, nego međuvremeno uformirana tvrtka koja ima svoju, svoju direktoricu, koja ima nadzorni odbor. Dakle, aktivnosti su vrlo, vrlo, vrlo intenzivne. I ja sad govorim, bilo tko, bez obzira je li unutar oporbe ili u vladajućih, vrlo rado ga vidimo kao suradnika u projektu Batidjele, svačije znanje je dobrodošlo i nemamo nikakve predrasude prema tome. Točno ste pogodili zbog čega se radi UPU, i nisam zbog toga izašao na govornicu. Evo, nisam imao namjeru o tome pričati, a sad ću to reći. Dakle, u međuvremenu je Grad Šibenik dobio i takozvane uvjete, ispunio, bolje rečeno, uvjete iz fonda za gradnju treće plohe na Bikarcu. Ta treća ploha na Bikarcuće služiti za zbrinjavanje građevinskog otpada. Dakle, bit ćemo prvi u Hrvatskoj koji će sustavno riješiti i građevinski otpad na ekološki način i na taj način, nadam se, ako ne zaustaviti, onda smanjiti nasipanje u okoliš. Da bi se nivelirala ta treća zona, potrebne su ogromne količine nasipa. Tu priču smo mi već sastavili odavno prije. Nasip koji će se upotrijebiti je kompletno čišćenje zone Vojarne Bribirskih knezova, gdje ide nova lokacija. Tamo se nalazi, odnosno, nazovimo to građevinski otpad, iako tu ima i velike količine takozvanog zdravog iskopa od poljane kad se radila, dakle, to je čisti kameni agregat, ali istovremeno će se izvući iz svih 30.000 metara kubnih troske s područja TEF-a, jer ona ima status indiferentnog građevinskog materijala.

Dakle, zona TEF-aće biti potpuno očišćena od svega onoga što se nalazi na toj lokaciji i upotrebljeno za sanaciju, odnosno pripremu treće plohe u zoni Bikarca. Takozvana crna jama koja postoji na području Batidjela, odnosno TEF-a, u razgovoru s fondom ćemo iznaći mogućnost ili financiranja i sanacije i te crne točke za koju mi znamo, i ona je u svojoj dokumentaciji evidentirana. U najgorem slučaju ćemo to sanirati vlastitim sredstvima, jer procjena troškovnika za sanaciju toga nije velika. Četvrto, što će se bitno desiti, i to vrlo skoro, je gradnja spojne ceste za zonu TEF-a, odnosno Batidjela, jer očekujemo doslovno svaki dan da se objavi natječaj za izvođača radova za čvor Njivice 1, Njivice 2, a u sklopu toga je predviđena i gradnja prometnice otprilike 2 kilometra južnom padinom Smričnjaka, odnosno u zonu TEF-a. I izradom UPU-a i ovim svim što će se desiti, mi ćemo zaista zonu Batidjele dovesti u stanje da više nema upita. Dakle, imamo varijantu A koja je i dalje validna, kao što je bio međunarodni natječaj, ali ćemo upotrijebiti i sve poluge u kojima ćemo mi sami odlučivati kad i u kojem trenutku ćemo krenuti u realizaciju u zoni Batidjela. Između ostalog, recimo, gradnja muzičke škole, jer je osnivačka prava muzičke škole nosi županija, dakle, oni već imaju osigurana sredstva, to može biti, recimo, jedan od primjera prvih koji će krenuti. Dakle, ne prepuštamo ništa slučaju.

Ono što je sigurno, to je sad naša zona, mi upravljamo, mi odlučujemo i zonu ćemo dovesti u fazu da to zaista bude nova gradska četvrt. Replika, gospodine Petković, pa gospodin Travčić, ići ćemo od ove strane prema desno da sad ne gledamo tko je digao ruku sekundu ranije. Znači, Travčić, Marenci, Kronja, Slavica, Rajić. Evo, drago mi je da je gradonačelnik napokon priznao, je li, da postoji problem, jer je to temelj da bi se problem mogao riješiti, je li, i vidim da ima i rješenje. Međutim, jel smatrate, da li mi smatramo da zbog ove 4 godine, ipak zbog načina na koji je to rečeno, se treba snositi politička i moralna odgovornost?

Pazite, vi ste nas s ove govornice uvjeravali, sve nas vijećnike. Kronju ste vrijeđali, ja to nisam zaboravio, da on ništa ne zna, da ništa nije pročitao, da nema veze. Jel smatrate da se trebate ispričati onima koji su vam pokušali ukazati na činjenicu i postojanje problema nakon što ste ga na današnjoj sjednici, zadnjoj, 26. sjednici ovog saziva Gradskog vijeća, priznali? Isto tako ste priznali, isto tako ste priznali problem vrtića, financiranja privatnih. Uvjeravali ste nas da se privatnici bogate. Kolega, opet ste izašli iz prostorije. Samo sekund, samo sekund. Ajmo, vrati se na prostoricu. Da li smatrate da dugujete ispriku građanima, jer kaže narodna: tko prizna, pola mu se prašta. Hvala. Gospodin gradonačelnik, odgovor na repliku.

Gospodine Petkoviću, ja zaista nastojim biti uljuđen i pristojan, ali ili izazivate ili namjerno to podmećete. Ta takozvana isprika, ja bih rekao da bi se Europska banka trebala ispričati europskim građanima zašto je financirala studiju projekta Batidjele. Dakle, ja vam ponavljam, pročitajte. Molim vas, bez. Tako je, pročitajte. Tako je, pročitajte. Molim vas. Dokumentaciju od 70 stranica koju je financirala Europska banka za obnovu i razvoj, koja je na javnom natječaju izazvala, odnosno izabrala, međunarodne konzultantske tvrtke koje su razradile projekt investiranja u zonu TEF-a, odnosno Batidjela. Projektna dokumentacija, cijeli postupak natječaja, je koštao ovaj grad 0 kuna. Europska banka, koja je u kontaktu sa svim investitorima, daje potvrdu, dignitet, daje zonu atraktivnosti jer je iznosi na međunarodno tržište. Dokumentacija od 70 stranica, koja je kroz 8 mjeseci izrađena, nakon teškog i mukotrpnog rada, je kapital koji ovaj grad ima, jer tu su razrađene sve teze. I u toj priči je varijanta B koja kaže: ako nemamo jednog investitora za cjelokupnu zonu, imamo varijantu B. Sve ovo što će biti sadržano u izradu UPU-a već piše u projektnoj dokumentaciji od 70 stranica koja postoji. To je enciklopedija za investitore. Nema investitora koji, kad se upozna s činjenicom da je rađeno u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj, s međunarodnim konzultantskim kućama, koji ne gledaju s poštovanjem na projektnu dokumentaciju koja je izložena. Dakle, to je nešto što je nakon rješavanja pravno-imovinskog stanja na području TEF-a.

Bogatstvo i kapital koji garantira da će zona TEF-a, odnosno Batidjela, biti realizirana. Hvala, replika opet gospodinu Petkoviću. Neću ovo pretvoriti u osobni obračun, samo niste mi odgovorili na pitanje, ali ono što je bitno, bitno je da idemo naprijed, bitno je da idemo naprijed, a bitno je da mi odgovorite svima nama nakon ovih pogrešaka koje ste imali u realizaciji projekta TEF-a, odnosno Batidjela, da li smatrate da ste upravo vi osoba koja, s obzirom na greške, može iznijeti ovaj projekt do kraja. Ako tražite pomoć, mislim da bi vi mogli biti pomoć nekome tko je to spreman realizirati. Hvala. Hvala. Idemo dalje na vijećnička pitanja, odnosno raspravu. Molim, ah, javila se gospođa Kursar, izvolite.

Nije mi jasno. Dobar dan prvo svima. Ovaj, govorite o pogreškama, nije mi jasno kojim pogreškama govorite. Znači, u ove 4 godine mi smo prvo proveli neobvezujući javni poziv na koji su se javila 3 potencijalna investitora. Na temelju toga proveli smo postupak s Europskom bankom odabira konzultanata za izradu projektne dokumentacije, natječajne dokumentacije, i pristupili izradi natječajne dokumentacije. Natječajnu dokumentaciju prilikom njene izrade išli smo jako konzervativnom metodom. Da li su određeni kriteriji bili prerigidni, možda jesu, ali u tome smo štitili prvenstveno interes grada. Da je bilo drugačije, vi bi rekli da ne štitimo interese grada, da prodajemo, odnosno prepuštamo imovinu nekim investitorima bez zaštitnih mehanizama. Međutim, mi smo upravo u toj natječajnoj dokumentaciji ugradili sve potrebne zaštitne mehanizme, vodili računa prvenstveno da zaštitimo imovinu grada, jer smatramo da je to imovina hvale vrijedna i ne želimo ostaviti budućim generacijama neki problem na toj imovini.

Da li je ovaj natječaj uspio? Na njega se javio jedan, tako je, koji je u zadnjem trenutku odustao. Zbog čega? Zbog rigidnosti općih uvjeta. Da li smo mi u tome pogriješili? Ja i dalje smatram da ne. Da li bi možda neke stvari drugačije napravila? Da. Ali definitivno većinu stvari bi ponovila na isti način kako je napravljeno. Štitila bi, odnosno ono što smo radili od početka, štitili smo ovu imovinu grada i to nam je bio vodilja tokom čitavog ovog postupka. Koja je pogreška tu po vama napravljena? Ja je ne vidim, evo. Što je rekao gradonačelnik, ostavljamo jedan kapital u toj natječajnoj dokumentaciji, jer stvarno je napravljena takva natječaj u Republici Hrvatskoj nemate. Znači, mi smo u ovim ovdje ostavili jedan kapital za sve buduće gradove koji će krenuti u neki put natječajni da bi aktivirali svoju imovinu. A da ovakav projekat ovakvog razmjera u nigdje, u nijednoj zemlji se nije tako brzo realizirao, pa tako ne može ni ovaj. Smatram da je bolje raditi polako, ali sigurno, evo. A sa svim ovim što smo do sada napravili nismo ništa ugrozili, evo, mislim da je to. Replika, gospodine Petkoviću.

Kolegice Kursar, dakle, ili ćemo neke stvari nazvati pravim imenom ili ćemo ih onako zapakirati u celofan. Dakle, ja niti svi ovdje vijećnici ne smatramo da vi niste ništa radili, ali ste pogriješili. Dakle, to se zove u poslu, u privatnom poslu, u vođenju grada, firme, dešavaju se greške. Vi ste napravili grešku. Išli ste jednom taktikom, izabrali ste jednu metodu, izgubili ste 4 godine. Vi ste 4 godine, nemojte zaboraviti, primali plaću koju su vam davali građani grada Šibenika i napravili ste grešku. To vam je, vas je imenovano na tu poziciju Gradsko vijeće, je li, u suglasnost koalicije Hrvoja Zekanovića i Željka Burića, i meni je jasno da vi branite i ne želite priznati tu grešku. Ali samo sekund, ne, ne, ne. Molim vas, molim vas. Kolega Samardžija, budite mirni. Molim vas, dajmo malo mira. Kolega, kolega Samardžija, malo mira. Kolega.

Kolega Samardžija, malo mira. Kolega Petković, vi formulirajte konačno svoju repliku. Dakle, kolega, ovdje. Molim vas, molim vas, molim vas, molim vas, molim vas. Ne trebam ovdje pomoć, ovaj, od nikoga. Molim vas, ali počet ću tjerati iz dvorane. Doslovno. Evo, ja ću. Kolega Petkoviću, konkretizirajte repliku, jer ovo nije replika. Konkretno. Ovo su opet vaši komentari. Konkretizirajte konkretno i ajmo dalje. Evo, konstruktivno konkretno. Kolega Nenad Samardžija se ne slaže s ovim što sam ja rekao. Molim vas. Kolega Petkoviću, sad vam oduzimam riječ, vratite se na mjesto. Evo ga, gotovo. Molim vas da. Kolega Petkoviću, vratite se na mjesto, idemo dalje. Kolega Travčić, kolega Travčić ide za govornicu. Kolega Petkoviću, na mjesto. Inače, ako budete nastavili, isključit ću vas s rasprave.

Isključit ću svakoga tko bude i vas, ako budete nastavili i vi komentirati. Izvolite. Hvala vam. Imamo jedan koncept koji se zove sad Crnica. Ja živim u Crnici. Ja ne znam koliko vi, gospođo, ovaj, koliko vi vidite širinu ovoga projekta i ovoga naziva, ali Crnica ne funkcionira na način kako vi mislite. Ako ću staviti TEF sa strane, ovo urbanistički plan što se događa, pa, tu smo imali 2 prometne nesreće, imamo travnjak koji je uništen. Ne možete promijeniti ono što ste stavili za uspori i za onu svu dicu. Znači, mogao bih nabrajati za Crnicu stvari di ćete vi sad tek kao ovim projektom nešto napraviti za nas da nam bude bolje. Pitanje moje, znači, vi meni govorite ovdje za onu govornicu o sigurnosti i govorite da je to primjer za buduće, ne generacije, nego buduće gradove. Evo, 2 pitanja. Što je s onim sporednim ulazom koji se nalazi na zapadnoj strani ispod spriječnjaka? Kome služi onaj ulaz kad vi pričate o sigurnosti? I druga stvar, poručite sad za ovom govornicom svim građanima: da li je to prostor u kojem se može slobodno vrijeme provesti hodajući, trčeći ili što sve ljudi rade, ili ne? Je li to možda zabranjeno područje? Definirajte mi vi, pošto gospodin gradonačelnik sigurno neće to znati odgovoriti.

Prvo gospodin gradonačelnik, pa gospođa Kursar. Dakle, i gospodinu Petkoviću, i gospodinu Travčiću, s kojim vi iskustvom i koji ste vi projekt ikad u životu realizirali, kad ste vi ikad proveli ijedan natječaj? Što su vaši relevantni. Ne možete vi. Polako, polako. Kolega Petkoviću, sjetite se i svojih riječi, pa nemojmo sada prvu riječ komentirati tuđu, a da se ne sjetimo što mi sami izgovorimo. To je malo mira. Ne možete u javni prostor puštati priče, činjenice, informacije koje su jednostavno netočne, koje ne drže vodu. Niste proučili dokumentaciju, niste pogledali uopće međunarodni natječaj, niste konzultirali, nemate mišljenje Europske banke za obnovu i razvoj koji je proces vodila. Vi vrijeđate europsku instituciju bez argumenata, bez činjenica, bez ijednog dokaza o onome što me pričate. Jednostavno niste relevantni.

O sigurnosti, znači, ovaj, tog prostora što kažete, postoji Arupovo izvješće koje je bilo sastavni dio natječajne dokumentacije. Ovdje na ovim klupama, nadam se, evo, da ste svi detaljno pročitali, i odgovori su svi bili tamo iskazani. Evo, ispričavam se. Ja se vama ispričavam što sam vam dao tako teško pitanje. Vi dobro znate što ste ispričali. Kolega Travčiću, nakon ovakvih riječi, vratite se nazad. Isključujem vas s današnje rasprave. Tako da malo počnemo, malo, ovaj, voditi računa. Ponovno, ponovno diskutirate. Kolega Petković, javite se. Nije prije što ste pobijedili u tome naciji. Molim vas, molim vas, koji su ovo načini ovdje razgovora danas?

Kolega Travčiću, isključujem vas s rasprave. Molim vas da napustite sjednicu. Dobro, to ćeš. Kolega Travčiću, ovo smo konstatirali činjenice koje su se dogodile, nažalost. I molim vas da stvarno u daljnjem tijeku rasprave vodimo računa o izgovorenim riječima koje ostaju iza nas. Prema tome, vodite o tome računa i nastojmo se ponašati onako kako ovaj grad zaslužuje. Ajmo se. Kolega Travčiću, zahvaljujem vam se. Pa, ostat će, što će, ostat će ono što treba biti. Kolega, izvolite, Petkoviću. Ajmo se vratiti na konstruktivnu raspravu. Dakle, neću ići ad hominem, neću ići na ad hominem, neću se spustiti na tu razinu, ostat ću pribran. Dakle, o sebi i za mene govore moja djela i to je to. A što se tiče ovog projekta i ovog UPU-a i cijele priče i projektne dokumentacije, podsjetio bih vas da ste nam vi, gradonačelniče, na jednoj od sjednici Gradskog vijeća u Arsenu dostavljali izvješće o koracima koje ste poduzeli. O, i također, zajedno s direktoricom Kursar, o Arupu, o svim radnjama koje ste poduzimali. Činjenica je da imate jedan neuspjeli međunarodni natječaj. Rekli ste s ove govornice da to građane nije koštalo ništa.

Ne mogu povjerovati. Kolega Petković, ponavljamo se opet. Ovo je repetiranje. Repetiranje, po deseti put iste činjenice. Prema tome, to ste već konstatirali. Konstatirali i, ovaj, ajmo tu, ovaj, dalje nastaviti u raspravi koja je po onome kako je išao tijek današnjih javljanja. Kolega Marencu, izvolite. Dobar dan. Pozdravljam cijenjeni skup. Da malo smirim loptu, s obzirom da je ova tema itekako interesantna, malo bih se samo nadovezao. Samo jednu minutu ću potrošiti, i to na, praktički, na pohvalu gospodinu Toli ću. Kad sam jučer zatražio pod hitno 2 pitanja, on mi je to promptno reagirao i odgovorio je

u popodnevnim satima, što mislim da je odlično i fer s njegove strane. I jedno od pitanja je bilo: kakve su to uplate Tvrđave kulture koje se dešavaju sukcesivno svaki mjesec, oko 1.500 eura? I završavam s tim. A kolega Marencu, odakle sada Tvrđave kulture u temi o UPU-u u Crnici? Povezat ću. Pa pazite, kolega, imate sad opomenu. Nemojte drugu dobiti. Povezat ću, povezat ću Tvrđavu kulture, jer zašto to? Uz puste terene koje grad ima i Tvrđave kulture i svega skupa, Tvrđava kultura je iznajmljiva od Pektusa, ovaj, taj svoj prostor neki koji plaća. I zanimljivo je da to su mjesečne naknade, a prošle godine je bilo 13, a pretprošle 17 u jednoj godini. Kolega, ajmo se, vratimo se na temu. Stvarno, oduzet ću vama vrijeme. Time završavam ovu opasku. Nemojte biti nagli. Želim stvarno smiriti situaciju. Pa evo, ne smirujete, kolega, jer raspravljate o temi koja nije tema točke dnevnog reda. Sve je tema, gospodine. Sve je tema, ali nije tema ove točke. I sad vam oduzimam i vama riječ. Idemo na daljnjeg govornika, kolega Kronje. Gospodine Zlatoviću. Pa da, eto, tako zloupotrebljavate, kolega Marencu, ovu govornicu, jer govorite o temi koja nije tema točke dnevnog reda. Ne, ne, ne, to sam tražio, samo. Možete se vratiti pa ćete ponovo izaći. Ali s ovim ste mi zloupotrijebili. Hoću li izaći ponovo? Moći ćete opet izaći. Vijećnici mogu izaći 10 puta ako hoćete.

Okej, hvala. Ali ovaj put ste, ovaj, fulali temu, ono što smo rekli. Kolega Kronje, izvolite. Dame i gospodo, možemo mi pričati o ovom projektu, mi možemo pričati o neboderima, o ovoliko i onoliko katova, mi možemo pričati o drugim sadržajima na ovom projektu. Ali, evo, sad je gradonačelnik sam priznao da ono što sam ja ovaj tijekom ovih godina govorio, da nema tamo gradnje, nema tamo događanja dok se teren ne očisti. I sad je to gradonačelnik potvrdio, taj, da se tamo i nije moglo ništa graditi jer teren nije očišćen. I to možemo konstatirati, da je to tako. To samočišćenje, dragi moji, to će trajati ne mjesecima, to će trajati godinama. Godinama, dok se to očisti i prebaci, kako je rečeno, na novu plohu gore na Bikarac. Dakle, to je, taj projekt je nešto što nama neće odrediti budućnost. Dakle, to, taj projekt će se uvijek moći ući, korigirati, popraviti i nešto kad dođemo mi na vlast. Ali ono što nama određuje budućnost, dragi moji, to je spalionica. Upamtite, to je spalionica, to je ovaj saziv. Kolega, opet i vi podtrećujete. Pa dokle ja moram, ovaj, ovdje, ovaj, uvoditi reda danas? Da se vratimo konkretno na temu ovog UPA-a. Opet spalionica, opet Tvrđave kulture. Netko će treći reći: krenite prema točki dnevnog reda, inače ću i vas s ove govornice odgovoriti. Samo sam to rekao, to je to, dame i gospodo.

Najbolje je kad vi ostanete sami tu, i hvala Bogu, i ja ću vas napustiti. Hvala vam. Idemo dalje. Tko se sljedeći javio za riječ? Javio se kolega Rajić. A vi ćete, ovaj, repliku. Na koga? Na kolegu Kronju. Ako nemate repliku na kolegu Kronju, nego imate repliku na ono što vam se odgovori. Kolega Raji ću, izvolite. Vi ćete se javiti samostalno za riječ i dobit ćete riječ kad svi zaključimo. A prije nego što krenem, gospodine predsjedniče Gradskog vijeća, većina u ovom Gradskom vijeću, bar što se ove današnje sjednice tiče, kriva je za ovakvo stanje, među kojima i vi odgovorni ste za naše postupanje i gotovo svih vijećnika danas na ovom Gradskom vijeću. Vi ne možete svoju odgovornost prebacivati na nekog drugog po ponašanju i neponašanju. Znate, kada morate vrlo biti vjerodostojni i principijelni u kritici i sprječavanju bilo kojeg ponašanja bilo koga od nas, pa tako i većine. No, idemo na temu. Neću se previše dalje vraćati. Nisam, doduše, došao na dnevni red oko točke, odnosno pitanja, ali dobro, povezano je ono s prostornim planiranjem. Da, ovaj, mi smo na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća imali točku koja se odnosila na izradu urbanističkog plana uređenja i izmjena, zapravo, prostornog plana uređenja, koja se samo na podem. Prema informacijama s kojima raspolažem, a mislim da su točne, već 4 godine izrađuju se izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja, odnosno prostornog plana grada Šibenika.

Gotovo 4 godine, nije još, ali još vrlo malo. Informacije govore da je taj prostorni plan u nadležnom ministarstvu, odnosno Ministarstvu graditeljstva, obnove, kako li se već sve ne zove, i nekretnina, već gotovo mjesec dana i da ministarstvo do jučer, danas možda i jeste, ali je danas za ovu sjednicu kasno, nije dalo suglasnost na taj prostorni plan. Bilo bi vrlo interesantno čuti što je to razlog da ministarstvo ne da suglasnost na izmjene i dopune prostornog plana grada Šibenika, a mi danas imamo, a mi danas imamo točku dnevnog reda oko urbanističkog plana uređenja u Crnici. Da se razumijemo, nisam protiv, trebaju se donositi planovi i sasvim sigurno, da ih se više donosi, trebalo bi i, trebalo bi ih puno više se donositi, da se prostor na ovom našem području uredi upravo sukladno prostornim planovima. Ono što je također interesantno, a ovo je zadnja sjednica u ovome sazivu, ti prostorni planovi, oni moraju biti u funkciji građana, a ne protivno građanima. Oni moraju biti u funkciji demografije i njenoga razvoja. Ovdje, u konkretnom slučaju, kad je grad Šibenik u pitanju, da, na našem području, one ne mogu biti, ali iz onoga što sam malo vidio, malo kažem vidio, izmjene i dopune prostornog plana vrlo su restriktivne. One su kao, eto, sukladne zakonu. Pa za Boga miloga što HDZ radi 30 godina, sve je sukladno zakonu, ispada na kraju.

Prema tome, to je, to je otprilike to. Moje pitanje je i prije bilo, kažem, oko ovoga, ove točke dnevnog reda. Malo sam se referirao na cijeli prostorni plan, njegove izmjene i dopune. Interesantno mi je, ja bih volio da znamo, svi ovdje, što je to toliko teško palo Ministarstvu graditeljstva da nije do danas dalo suglasnost za izmjene i dopune prostornog plana uređenja. Hvala. Kolegi Raji ću. Gospodin Mileta se javio, izvolite. Dakle, mi smo došli do zadnjeg koraka donošenja PPUG-a, dakle prostornog plana uređenja grada Šibenika, koji obuhvaća praktički cijelo administrativno područje grada Šibenika. On se, to je opsežan, je li, i plan najvišeg reda, kad govorimo o planu koji je vezan za grad Šibenik, a da je vezan uz ovo Gradsko vijeće. I mi smo njega prije, ja mislim, točno 20 dana dostavili gore u Ministarstvo. U osobnom kontaktu s ljudima iz Ministarstva, s samim ministrom, saznao sam da je tad bilo na čekanju nekih 43 ili 45 planova raznih razina iz svih jedinica lokalne samouprave. I oni te planove jednostavno rješavaju po redu. Nemaju ni kapaciteta dovoljno da bi to sve mogli napraviti, tako da su čak i unajmili vanjske stručne suradnike i njima dali dio planova da ih pregledaju i analiziraju. Ti planovi su od ovih jednostavnijih do ovih PPUG-a, koji je zapravo i najveći i najopsežniji, pa onda zahtijeva i više vremena. Mi smo inače prije toga prošli sve ove druge stepenice koje je trebalo i čak smo očekivali da bi možda mogli

dobiti suglasnost do ovog Gradskog vijeća. Međutim, obzirom na veliku količinu planova gore i mali kapacitet Ministarstva, to je zapravo glavni razlog, ali ponavljam, to je bilo prije 20 dana, glavni, glavni i jedini razlog. Ne, ne postoji nijedan drugi. Ne, ne, ne postoji. Koji je to drugi razlog? Evo, kažite vi. Hvala. Javio se, javila se gospođa Madena Rovša Dulibić, pročelnica nadležnog ureda. Dobar dan. Pozdravljam sve prisutne. Pa samo bih htjela i s jednom rečenicom završiti ovo što je dogradonačelnik rekao. Vidim da kod vas postoji sumnja u ne znam što. Tu ste sumnju vrlo jednostavno mogli razriješiti da pitate Županijski zavod. U županiji ste na vlasti. Oni su plan pregledali i dali mišljenje. Hvala lijepa. Hvala. Idemo dalje. Za riječ se javio... repliku imate? Da, ima program.

Onda je kolega Kovač, pa kolega Slavica. Gospođo Dulibić, ovo što ste sada kazali je vrlo nekorektno. Ali baš nekorektno. Prema tome, pitati županiju, pitati županiju da li je sve to tamo u redu. Ajte, nemojte da govorim sve tko tamo sve odobrava te planove. I koji to ljudi tamo sjede i kako vam odobravaju planove ili ne odobravaju planove. Ja na tome, ja o tome neću. Ja imam informaciju da ste se debelo, debelo s Ministarstvom graditeljstva malo porječkali oko nekih investitora koji su tražili određene izmjene i dopune. Da, da. Mislim, oprostite što se smijem. Hvala. Oprostite što se smijem. Mi jedino što se znamo... Molim vas, molim vas, samo... Porječkati je to bilo s vama kad ste tražili nekretnine za vašu kćer. Mislim, to jedino... Molim vas, molim vas, nemojmo, nemojmo dalje ovu diskusiju dalje voditi na ovoj razini. Molim vas, molim vas, molim vas. Replika kolega, kolega Rajić. Izvolite.

Molim vas, malo smirimo ton. Ajde, da, danas je već bilo dosta ovdje intervencija zdravstvenih struka, pa ne bi trebali dalje. Idete na osobnu razinu, ali ja kao građanin i gradski vijećnik valjda imam pravo tražiti promjene prostornog plana. To je prvo to. To je činjenica. Prema tome, najprije nisam za moju kćer, nema veze s mojom kćeri. Da se odmah razumijemo, ja govorim generacijski, nema veze s mojom kćeri. I pobrkali ste, sad ću vam reći, pobrkali ste kolegice dva Rajića i Ivana. A ima nas dva. Hvala. Ide dalje kolega Kovač. Vi ste bili u sobi mojoj. Pobrkali ste. A ne drugi Ivan Rajić. Vi ste bili. Molim vas, molim vas, ajmo zaključiti ovu temu. Ide kolega Kovač sa svojim raspravama.

Molim vas, kolega Kovač, izvolite, slobodno. Hvala vam lijepo. Ja se nadam da će ovo što ću ja ovdje govoriti proizvesti malo manje agresije, jel'. Dakle, na samom početku izlaganja želio bih pripomenuti kako u materiji urbanističkih planova, kao laik, nestručnjak, gotovo uvijek konzultiram neke ljude koji u našoj javnosti, barem lokalnoj, slove kao izrazito stručni. Stoga će ovo moje izlaganje biti plod i višekratnih konzultacija. Dakle, prostor Crnice je svojevremeno krenuo u smjeru koji je potreban, neophodan za tu izuzetno atraktivnu lokaciju koja je od ključnog značenja za grad Šibenik. Provođeni su arhitektonsko-urbanistički natječaji, iznađena su neka druga rješenja, sve u svemu preko 50 opcija. Do danas grad još uvijek nema neku prihvaćenu, prihvaćenu urbanističko-arhitektonsku koncepciju za koju bi se onda radili postupci koje grad sada započinje. U normalnoj svjetskoj praksi, za takvu lokaciju kao što je Crnica, trebalo bi izraditi takozvani master plan sa svim vizualizacijama i tipologijama gradnje koja neće ugroziti staru gradsku jezgru koja je u neposrednoj blizini. A tek onda provoditi ono što grad sada započinje, dakle rješavati promet, kanalizaciju, postotak zelene površine, elektro sustav i slično. Puko zadovoljenje formi iz Zakona o prostornom uređenju nikada nije dovoljno. Ono je, istina, nužno, ali nije dovoljno. Potrebna je urbanistička vizija. Pa tako, na primjer, za prostor Drage u Šibeniku išlo se sljedećim putem: poduzetnik, koga svi znamo, ja ga neću imenovati, iz četvorice hrvatskih arhitekata jednom Španjolcu naručio projekt za Dragu.

Svatko je imao svoje ideje. Na osnovu tih projekata i ideja bio je raspisan međunarodni arhitektonski natječaj s međunarodnim žirijem, te je odabran rad španjolskog arhitekta među 30 pristiglih rješenja. Tek nakon toga slijede formalni, UPU planovi i tehnikalije. Za prostor Mandaline najprije je naručen projekt kod londonskog EDAS-a, A-EDAS se piše. Zatim su naručeni projekti kod četiri domaća arhitekta. Svaki arhitekt je javno investitorima obrazlagao svoje rješenje i odabrano rješenje, odabrano je rješenje gospodina arhitekta Bašića. Nakon toga slijedi formaliziranje planova. Konkretno za Crnicu postoji 50-ak odbačenih, odnosno neprihvaćenih vizija, a ide se u formaliziranje urbanističkog plana uređenja. Postavlja se pitanje zašto ići na detaljni urbanistički plan uređenja, a možda će konačno urbanističko rješenje tražiti i promjenu generalnog urbanističkog plana. I na koncu, jedan životni primjer. Cijela Srima tu, u našem susjedstvu, je izgrađena legalno, a nema urbanizma. Samo naplavina kuća uz formalno zadovoljenje zakonskih odredbi o sadržaju planova, bez ikakve ambicije za planiranje urbanog prostora. Da li se to treba dogoditi i u Crnici? Da li očekivati da će netko izvana sve riješiti? Urbanizam je kreativna djelatnost uz balans privatnog i javnog interesa, bar bi tako trebalo biti. Nije dovoljno da sve bude po zakonu. Apsolutno nužno jest, ali nije i dovoljno. I sasvim na kraju, budući da se nalazimo u predvorju lokalnih izbora, ja se osobno pitam, sad više ne kao nekakav stručnjak, je li, ali evo kao aktivni sudionik političkog, lokalnog političkog života, pitam se da li je ova odluka o izradi UPU-a pokušaj da se spasi što se spasiti dade.

Naime, bučno najavljivani megaprojekt Batižele je okončan, barem privremeno, kako vi to kažete, neuspjehom, jer su potencijalni investitori odustali, ne podnesavši nijednu obvezujuću ponudu. Pa se možda na ovaj način želi stvoriti dojam da se na prostoru bivšega TEF-a nešto ozbiljno događa. Hvala lijepa. Hvala. Gospodin Kovač. Za riječ se kasnije, sada je javio kolega Slavica, pa je kolega Marjančić, pa kolega Petković. Ne možemo davati sad, nismo na pijaci sad. Ajde, ovaj, ajmo, ajmo lipo se držati nekoga reda, ovaj. Može. Zanima me zašto donosite ovaj UPU, kad će donošenjem novog PPUG-a i GUP-a morati ponovo ići u izmjene ovog UPU-a i usklađivanja s novim planovima višeg reda. Drugo, zašto prilikom donošenja UPU-a Crnice nije bilo dijaloga s građanima? Valjda bi u 21. stoljeću to trebao biti neki demokratski minimum. Treće, kako smo od poziva zainteresiranim investitorima na Batiželama, gdje se spominje izgradnja dva hotela s 380 soba, sada odjednom došli do brojke od 2.000 kreveta koji se spominju u ovom UPU-u? I četvrto, zašto nema plana upravljanja ovom destinacijom koji bi po zakonu o turizmu trebala izraditi turistička zajednica? Hvala.

Kolegica Rovša Dulibić, izvolite. Evo, ako sam dobro popamtila, pa mi pomozite kasnije. Dakle, prvo i osnovno, mi ne donosimo UPU. Jeste pročitali odluku? UPU se ne donosi danas. Dakle, prva dva pitanja sam vam odgovorila. Hoćete mi samo ponoviti treće? Pa mislim, na kraju mandata, valjda. Dakle, razlika između... Molim vas, molim vas, molim vas. Na kraju mandata, razlika... Okej, ja ću sad na kraju mandata vama vijećnicima objasniti razliku između dvije odluke. Odluke... žao mi je što je to na kraju mandata, ali dobro. Odluke o izradi plana i odluke o donošenju plana. Mi danas donosimo odluku o izradi plana. Dakle, plan se ne donosi. Prvi akt

u postupku izrade određenog prostornog plana je akt koji treba donijeti Gradsko vijeće, koji se zove odluka o izradi. Vaše sljedeće pitanje je bilo: zašto, s obzirom da se rade PPUG i GUP, jel' tako? To pitanje nema smisla. Molim vas, molim vas, poslušajte odgovor. Okej, ajmo... Dobro, ajmo sad opet, s obzirom da se čudim jer je kraj mandata, pa ću onda i to. Molim vas. Pa ću onda i to. Svi planovi niži, to je točno što ste, moraju biti usklađeni s planovima višeg reda i s planovima šireg područja. Ovaj UPU koji danas započinjemo izradu je usuglašen s planovima višeg reda i s planovima šireg područja. Usuglašen.

Molim, treće pitanje. Pa moram... samo mi ponovite još treće i četvrto, pa da ja... Turistička... A turističko upravljanje... upravljanje... upravljanje turističkom destinacijom. U tijeku je, dogovoreno i naručeno od Turističke zajednice grada Šibenika, Strategija turizma za grad Šibenik. Gospođa koja je dobila natječaj, koja to radi, ne mogu vam sad reći firmu jer ne znam. Znam da je s Lošinja. Mi najuže surađujemo, ona i naš odjel, Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, u postupku izrade Strategije turizma. Je li imamo još neko pitanje? Bilo je pitanje vezano za turističke kapacitete. Aha, turistički kapaciteti. Dakle, isto to. Dakle, treba shvatiti

što znači odluka o izradi UPU-a. Odluka o izradi UPU-a propisuje maksimume ili minimume. Ne kaže nitko da će u tom, na tom području biti ti maksimumi koji su tu propisani. Maksimum je maksimum i minimum je minimum. Dakle, to je nešto ispod čega ili iznad čega se ne smije ići. Sam postupak izrade određenog prostornog plana će kroz postupak izrade pokazati što će se, kako će se taj prostor organizirati. Spominjali ste, čini mi se, i javnost. Svaki prostorni plan što ste ovdje isto četiri godine vidjeli, jer smo imali prostorne planove na donošenju, kao obavezni dio svoje faze izrade je javna rasprava koja traje 30 dana, kad se plan pokazuje javnosti, kad se održi jedno ili više javnih izlaganja gdje građani mogu postavljati pitanja, dobivati odgovore i od nositelja izrade i od stručnog izrađivača. Zatim, ta javna rasprava se može još dva puta i ponoviti, ovisno o potrebama, o kompleksnosti prostora, o kompleksnosti pitanja. Kad to sve završi, radi se izvješće s javne rasprave koje se javno objavljuje i na svim web stranicama naše županije i ministarstva. Nakon toga izvješća se utvrđuje konačni prijedlog koji ide i prikuplja se sve suglasnosti. Dakle, procedure su tu vrlo jasne. Mi smo ih prošli puno puta s vama, zato me malo čudi to pitanje. Kolega Slavica se javio za repliku. A što bi to točno trebalo značiti, evo da javnost sazna?

Afirmacija obalnog prostora kao pretežito javnog prostora. Što ćemo mi to od našeg javnog dobra i naše obale napraviti? Jer mi imamo već slučajeve diljem Dalmacije gdje građani ne mogu pristupiti plažama i obalama. Upravo... evo, ajde, izvolite. Oprostite, mislila sam da ste gotovi. Dakle, ajde da se opet vratimo na odluku koja je ispred vas, na planove višeg reda koji to određuju. Ako ste dobro pogledali, niste, zato pitate. Planirana je uz hotelske kapacitete i jedna mala nautička luka. Pretpostavljam da svi znate kako nautička luka postoji, kako nastane. Nastane koncesijskim natječajem.

Molim vas, molim vas. Što da objasnim? Pa mislim, ovo ne može sad danas biti jedna mala škola svega i svačega. Ajmo mi ovdje svesti... Ne. Žao mi je, vi ste to trebali prije doći za svaki detalj koji vam je... Dakle, ovako. Dobili ste akte prije 7 dana. Kolega Slavica, još jedna opomena, druga opomena. Ajmo ispočetka. Objasnit ću koliko god mogu sažeto. Dakle, na prostoru je, kažem, sve se moglo pogledati, pročitati, i u planovima višeg reda su plaže. Imate produžetak plaže Banj. Nakon toga postoji već sada, odnosno od, ne znam, 2000. i neke, odlukom Vlade, 2002. mislim, uredbom Vlade, imate luku otvorenu za javni promet u TEF-u. A uz nju je planirana i nautička luka. Nautičke luke, kao i sve luke posebne namjene, evo sad idemo u tu malu školu i malo objašnjenje, moraju ići na koncesiju. To je taj dio, taj dio obale, ako će tu biti, ako će tu uopće biti, nautička luka. Sve ostalo je opće dobro. Mislim, u javnom korištenju. Kolega Slavica se opet javio za repliku.

A je li opće dobro da 30% površine zone ide za ugostiteljsko-turističku namjenu, tipa hotel, naravno, a najmanje 10% površine za zelenu površinu? U 21. stoljeću? Pa to bi trebao biti prostor svih građana grada Šibenika, a ne... Oprostite, nisam vas razumjela. Ako možete... Da, 30% površine zone ide za ugostiteljsko-turističku namjenu, a samo 10% površine zone za zelenu površinu, kao perivoj iz parka. Hvala. Pa, ja bih voljela da, osim što vi ljutito čitate, da, recimo, između ostalog i napravite neku računicu: 10% od 22 hektara. Jeste igdje u Šibeniku vidjeli toliki park? Pa zašto ne bi bio i veći?

Dobro. Pa kad smo mi jedan zeleni grad. Dobro, imamo sad želje raznorazne. Ajmo se skoncentrirati. 10% je 2,2 hektara. Hektar je 10.000... Pa nisam sigurna. Molim vas, molim vas. Nisam sigurna. Kolega Slavica, još jednom. Znači, 10 puta 150. 2,2... Kolege... 2,2 hektara je, kao što vam u odluci piše, minimum. Pa to je... Molim vas, dalje ide savjetničkim pitanjem kolega Marjančić. Vidjet ćete kasnije. Sjednite, gospođo. Slobodno, evo, slobodno. Neću izlaziti. Nećete. Samo sjedite i odmarajte. Hvala predsjedniku na riječi. Izdržao sam do kraja kaznu i došao sam. Ovdje samo jedna kratka digresija gospodinu Kovaču, s obzirom na elaboraciju kako bi to trebalo ići, papiri i tako dalje. Ima još jedan drugačiji način, a to je da arhitekta ili kuća na neki način radi GUP, a iza toga projektira sve što se nalazi na tome. To se upravo desilo u Podsolarskom. I na Brdarci. Eto, tako da znate da će se zadovoljiti foruma. Možda se zna nešto unaprijed, a da mi to ne znamo. Da se vratimo na

Crnicu i praktički uređivanje prostora. Ovdje su, kako je gospođa rekla, ovo su nekakve smjernice i preporuke iz prostornih planova više razine i šireg područja. Slažem se s tim. I ja sam se bavio malo matematikom. I sad vi meni objasnite, probajte, ne morate se dizati odmah. Na 30% površine za hotele sa smještajnim kapacitetom do 2.000 kreveta. To je praktički 67... oko 67.000 metara kvadratnih. Ili, pojednostavljeno, na parceli 260 metara puta 260 metara može doći hotel s 2.000 kreveta. Za usporedbu, primjer rada: cijeli Solaris s 5 hotela ima oko 3.000 kreveta. Ili primjer možda Olimpije Sky u Vodicama s 10 katova, maksimalno 450 do 500 kreveta ima na onoj poziciji koja ide. Sad mene zanima kako vi planirate ili mislite u ovim smjernicama, ili kako pomiriti te smjernice na tako malom prostoru, 260 metara puta 260 metara, a može i doći hotel ili hoteli do 2.000 kreveta. Mislim da to nešto matematički ne štima i u koliziji toga. Zato mene to nameće jedno drugo pitanje. Ako dođe do izrade plana, što će prevagnuti? Ili hotel s 2.000 kreveta ili ovih 30% prostora? Mislim da je to nedefinirana stvar. I od ovih smjernica nisu egzaktne i bilo što. Tu se slažem i s kolegom što se tiče zelene površine od 10%, to je praktički parcela 150 metara puta 150 metara. I istina je, nemamo takvu parcelu nigdje u Šibeniku.

Ali s obzirom da je ovo prostor javnog i cijelo vrijeme se nameće jedna priča širokog za građanstvo i sve to skupa, mislim da to nije dovoljno. Izvolite drugi korijen, od 10.000. Molim vas, ajmo se matematički usuglasiti. Ajde, idemo dalje. Kolega Marjančić, nastavite, ajmo konkretizirati. Što se tiče... Molim vas, konkretiziramo raspravu. 5% za visoke građevine s 10 katova. U onom malom prostoru, sve to skupa, na toj parceli od 11.000 metara kvadratnih, bi trebalo doći i neboderi s tih 10 katova. Nigdje se ne spominje stambeni dio što se tiče smjernica i bilo čega. Pitanje je zašto. Da li se ne ograničava, znači da to može biti i veći dio ili manji, ili jednostavno se ne planira. I to je stvar toga. Da li to znači, ako nema nikakvih smjernica, da se uopće neće ni biti stambeni prostor? I sad imamo jedno praktično pitanje koje se nameće cijelu ovu priču: jesu li to možda uvjeti investitora, uz, naravno, čišćenje terena? Jer ovaj... Pozdravljam odluku gradonačelnika da je ovo B varijanta na neki način. Ako ne uspijemo srediti prostor odjednom s jednim investitorom, bit ćemo prisiljeni da mi sami idemo u takvu kombinaciju, sve to skupa. Ali ta

na neki način pojednostavljena i korak-po-korak investicija, da li će se s ovim planom na neki način pogodovati nekima? Jer mi nikad u stvari nismo dobili konkretno obrazloženje zašto nije uspio natječaj međunarodni. Da li taj međunarodni investitor koji je na neki način bio i tražio i ponudio jednu kombinaciju, da li je on uopće došao do te faze da je uopće sudjelovao u tome da traži nekakav prostor za stambeno ili za hotele, ili dolazi do izmjena bilo kakvih uvjeta, ili samo nije praktički, ovaj, dalje se krenulo od čišćenja i, odnosno, garancije za taj teren? Eto, samo toliko. Hvala lijepa. Hvala. Tko se javlja dalje? Kolega Petković, izvolite. Kolegica Kursarće ipak odgovoriti kolegi Marjančiću prije vas. Moram se samo, evo, osvrnuti na vaš komentar da nekome možda pogodujemo. Znači, ovim planom, odnosno odlukom o donošenju UPU-a, nikome se ne pogoduje. Tijekom natječajnog postupka nikome nismo pogodovali. Da li je bilo upita i zahtjeva za izmjenu GUP-a u pogledu koeficijenta izgrađenosti? Da, bilo je, jer su smatrali da je koeficijent izgrađenosti

postavljen previsoko, odnosno da će se desiti da ne mogu puno graditi na tako velikom terenu. Govorite o malo zelenih površina. Ako pogledate GUP, onda ćete vidjeti da 40% svake površine mora biti zelena površina. Uz ovih 10%, upravo možda i to su bile neke primjedbe investitora da nemaju dovoljnu izgradivost po ovome GUP-u. Ali mi jednostavno smo rekli da od GUP-a ne odustajemo, odnosno svih uvjeta koji su propisani, od koeficijenta izgrađenosti, 10% površine, zelene površine, da svaka parcela mora imati 40% zelenu površinu. Ponavljam još jednom, koeficijent izgrađenosti koji je 0,3. Znači, vi za jednu površinu morate izdvojiti, imam tamo doslovce površine koje govore koliko od ove ukupne površine, da s 2 hektara na kraju je najveći dio možda otpada na zelenu površinu. Tako da, ono, ne znam o čemu govorite, pogodovanja nikakvih, još jednom jasno govorim, nema, niti će biti. Evo. Kolega Petković. Evo, sad je došao kolega Petković, pa ćete vi. Ajmo malo konstruktivno. Dakle, imamo situaciju da je međunarodni natječaj raspisan 19. veljače 2024., govorimo o projektu ex-prostora TEF. Dakle, da je danas 9. travnja. Dakle, taj postupak je trajao 6 tjedana, ajmo reći da ste do prvih... godinu dana vam je trebalo da donesete, gospođa Madlena, nemojte se smijati, odluku o donošenju UPU-a na prostoru Crnice. Da li je to odgovorno ponašanje? Ja mislim da nije. Dakle, i to recite građanima. Objasnite im postupak kako se donosi.

Dakle, mi danas donosimo, kolega Nenad, odluku o donošenju UPU-a da bi se opravdali za prošli pokretanju, da bi se oprali za šporke grije, jel', one iz prošlosti, jel' da nismo odmah, kolegice Kursar, mogli imati A i B varijantu, pa smo mogli ići i s međunarodnim natječajem i s ovom varijantom, jel' tako? Je li to moguće pravno? Ja mislim da je, i kolega Kovač misli da je. Dakle, ljudi, niste dobro napravili posao, pogriješili ste. Vrijeme je. Kolega Marjančić se javio. Izvolite. Samo jedna rečenica, gospodine Petkoviću. 23 godine je to bilo blokirano. Ništa se tamo nije dešavalo, ništa mi nismo imali. Našim radom imamo kapital od 22 hektara. Vaša opservacija, vaš način razmišljanja je tragičan. Očekivalo bi se da, s obzirom na vaš nivo i educiranost i odvjetnički staž, budete argumentirani, točni i činjenični. Naravno, predizborna je kampanja, vi ste čak kandidat za gradonačelnika, sjajno je što ste istupali. Građani, svatko onaj koji bude htio razmišljati, znat će što mu je alternativa. Kolega Marjančić

se javio prije, pa ćete onda vi iza toga, onda kolega Samardžija ide. Ja bih se zadržao na ovoj temi Crnice, da naglasim jednu stvar. Meni stvarno ispada da nije u koliziji 2.000 kreveta i 30% površine. Samo to sam htio da mi se objasni, ako se može, što je tu ako dođe do izmjena i izrade GUP-a, što će prevladati. Ili 2.000 ili prostor. Ili mi možete vi objasniti je li stvarno primjereno samo 30% površine za 2.000 kreveta? Kolegica Dolović-Roša, izvolite. Dakle, to su dva uvjeta koja sad su napisana u odluci o izradi, temeljem smjernica iz plana šireg područja, koji kaže: minimalno, pardon, maksimalno na području TEF-a, Batidžele ili kako god, držat ćemo se hrvatske varijante, ne talijanštine s Batidželama.

Malo talijanski. Samo bez komentara. Dakle, na Batidželama, cirka 22 hektara, nećemo sad ići u detalj koliko točno, ali u odnosu na to koliko je, maksimum je 30% za ugostiteljsko-turističku djelatnost. Jer, ne zaboravite, cijeli prostor je opisan kao mješovita zona. Cijeli prostor je već u GUP-u koji je donošen i donesen, pardon, 2016., osmišljen kao mješovita zona, kao produžetak gradskog tkiva. U gradskom tkivu se planira i gradski hotel. To nije nikakav resort kao Solaris. Inače, u Solaris-u imate potrošene sve kapacitete koji su 5.000 ležajeva. Samo malo, idemo dalje. Grad Šibenik, to znamo, nema dovoljno... Molim vas, molim. Nema dovoljno hotelskog smještaja. Grad Šibenik nema uopće ozbiljniji hotel. Sve ovo što se u zadnjih godina... Samo malo. Dakle, ja vam govorim kako smo došli do neke procjene da gradu Šibeniku treba ozbiljniji hotel s ozbiljnijim kapacitetima. Vaše osnovno pitanje je bilo što je bitnije: minimum, maksimum od 30% ili maksimum od 2.000? To uopće ne poništava jedno drugo. Kako?

Nećemo ih staviti. Pa ne, pa učini... Ali vi ste davali neke izračune, potpuno nevodeći računa ni o KIG-u ni o KIS-u. Ne znam uopće kako ste došli do onih brojaka. Te brojke su tako proizvoljne. O površini... Molim vas, molim vas. Nema veze. U svakom slučaju, u svakom slučaju, to su okviri koji uopće nisu relevantni za ovu razinu rasprave. To je maksimum. Preko toga se ne smije. Hoće li biti 200, 800, dva puta po 400, kako će sve to skupa izgledati, to će prostorni plan, analiza prostora, kad se prikupe sva mišljenja javnopravnih tijela, dobiti svoj prijedlog i taj prijedlog će ići na javnu raspravu. Ako to prođe s 30% prostora, da li će se dozvoliti? Neće. Neće. Neće se dozvoliti. Dakle, ključ je da zona ostane mješovita. Ključ je da zona nije turistički resort. U toj zoni imate osnovnu namjenu, osnovnu namjenu stanovanja, to vam sve piše u odluci. Ostale namjene su ugostiteljsko-turistička, sport i rekreacija, obrazovanje i veliki potez općeg dobra u okviru pomorskog dobra, na kojem se nalaze i plaža i luka otvorena za javni promet i mogućnost koja ne mora biti realizirana nautičke luke. Hvala.

Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti sve drage vijećnice i vijećnike, medije, pročelnike i pročelnice, gradonačelnika sa suradnikom i, naravno, našeg tajnika. Vrijeme je kampanje, kao što je vidljivo. Rasprava se rasplamsala, naravno neargumentirana, naravno lažna, jel'. Irrelevantne političke stranke i strančice parafraziraju nešto što ne znaju, a na tome paratiziraju. I misleći da će tako prikupiti koji politički poen, naravno da neće, jer građani grada Šibenika neće napraviti grešku kao što su napravili prošle izbore u županiji, pa da dobijemo neku, ne daj Bože, čušpajz novu koaliciju u Gradskom vijeću grada Šibenika, nadam se i vjerujem, po istome što smo dosad primijetili, da neće se to desiti, jer njihov habitus, kao i što sami izađu na ovu govornicu, je sljedeći: da napadaju na osobnoj razini, da prozivaju arogantno druge vijećnike,

a prema njima se odnosi normalno, pristojno i kulturno, kako i doliči ponašanje jednoga vijećnika. Radostan sam i vesel što ćemo donijeti ovaj UPU za UPU Crnicu, da ćemo ići u tu izradu toga UPU-a, te da ćemo kroz javnu raspravu u budućem periodu, periodu kad bude javna rasprava, čuti mišljenje građana i da li će to, na kraju krajeva, biti isto doneseno. Što još reći? Nadam se da će javnost, i vjerujem da će to javnost prihvatiti, i da u budućnosti, kao i što sam na prošloj sjednici Gradskog vijeća rekao, da se neće više napadati i da se ne napada, i molim sve, na osobnoj razini, da se ne iznosu laži i neistine i neiskrenosti u medijski prostor, pritom misleći na, naravno, u ovom slučaju na oporbene vijećnike koji zaista, evo, idu iz krajnosti u krajnost, do te mjere da neljudskim rječnikom nazivaju pojedine vijećnike. Nadam se da to više neće biti. Da neće više biti tema. Evo, za sad toliko. Ja se slažem s tim. Kolega, ovaj, tko se javlja? Javlja se za repliku kolega Petković, pa još kolega Slavica.

Evo, ja bih zahvalio kolegi Samardžiji. Naime, on me, on nas je naučio puno o politici, jel' tako, kolega Rajić? Sto posto. Sto posto. Dakle, ajmo se vratiti na bitno. Ajmo se vratiti na bitno. Dakle, tema UPU-aće se pretvoriti u temu etičke rasprave i prozivanja. Kolega, vi prozivate nas, mi moramo prozvati vas. Vi ste jedini vijećnik u povijesti grada Šibenika koji je zaposlen u jednoj... Kolega, oduzima vam riječ. Nemamo vremena. Ustanovi, za vrijeme trajanja mandata i donošenja... Kolega Petkoviću, danas ste isključen s rasprave. Završavamo. Idemo dalje. Kolega Slavica. Hvala vam. Znači, nemate demokracije u ovom gradskom vijeću. Imamo, zato jer se ovdje opet vrši prozivanje o stvarima koje nemaju nikakve veze s dnevnim redom. A nema, ovdje nije bila nikakva pojedinačna... Kaže pročelnica da ovo neće biti turistički resort. Ali on će vremenom s vama na vlasti, ali hvala Bogu na vlasti, neće to ostati nakon ovih izbora. To sigurno bi postao, jer vama je javni interes zadnja rupa na sviralu, i kad donosite bilo kakve planove i kad donosite ove odluke. I to smo ove 4 godine dobro vidjeli, u svim vašim odlukama. Hvala vam lijepa. Kolega Samardža se još javlja.

Obzirom da ne znam čemu sam zanimljiv tako dragoj našoj vrlo oporbi, bezidajnoj, koja niti jedan prijedlog administraciji grada Šibenika konstruktivan nije upotrijebila, zaustavit ću se. Što reći? Drage kolege iz oporbe, opet ćete na sljedećim izborima kao ratkape sa starih auta. Imat ćemo... Kolega Samardžija, kolega Samardžija. Apsolutno većinu. Kao što sam i vama oduzimao sada riječ, i zaključujemo ovu raspravu. Ima li, kako nema daljnjih govornika? Zaključili smo raspravu po prvoj točki dnevnog reda i dajem je na glasovanje. Tko je za prvu točku dnevnog reda, odluka o izradi?

11 za, protiv 2 suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena prva točka dnevnog reda. Možemo krenuti na drugu točku dnevnog reda, to je također planski dokument, prijedlog odluke o izradi urbanističkog plana uređenja stambene zone Bioci, Sveta Mara. Otvaram raspravu. Kolega Petković se javlja za riječ. Izvolite. Dakle, 4.4. je u Gradsku upravu stigao jedan zahtjev za ispravak greške. Sad, ne znam je li on proslijeđen vašem odjelu, gospođa Madlena. Dakle, riječ je o zahtjevu gospođe Jurin. Naime, riječ je da se u GUP-u desila očita omaška, jel', da je čestica na kojoj je izgrađena kuća ima uporabnu valjanu dozvolu, i to sve označena kao zelena zona. Pa evo, koristim ovu poziciju i molim vas da ispravite tu grešku. Upućeno vam je od strane odvjetnika Nikole Berovića za zastupanje stranke. Može.

Kakve veze ima s ovom točkom dnevnog reda, ovaj, stvarno bizarno. Ovaj, što se sve uključuje u današnji dnevni red, to vjerojatno da javnost moći će svjedočiti na svoj način, jel'. To se sve koristi da bi se plasirale bilo kakve priče. Idemo dalje. Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Slavica se javlja za riječ. Izvolite. Znači, UPU Sveta Mara proširuje se područje zone M3, što znači obvezni turistički sadržaj, na uštrb dosad ucrtanog prostora za javni trg i čestice, javne i društvene namjene. Dakle, bez uključivanja javnosti i ponovo na uštrb javnog sadržaja i zelenila. Jasno je da vi grad vodite u smjeru preizgrađenog i turistificiranog grada, u kojem će se odluke donositi bez sudjelovanja javnosti, ali neće to još dugo tako. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključio bih ovu raspravu. Kasno ste mi se javili. Dragan, oprosti, samo da moram, moram odgovoriti. Jer je opet u pitanju dezinformacija. Ja vas molim, kad stvarno čitate odluke, da... Dakle, molim vas, molim vas, molim vas. Ajmo, kolegice Dulibić, odgovorimo ovaj. Evo, M3 nije turistička namjena.

Mješovita, ali gospodin je rekao da je u pitanju turistička namjena. Kolega Petkoviću, možete spuštati ruku, vidim. To nije ta namjena. Ne. Dobro, valjda ste, valjda vi... Kad dođe na vas, bit će. Kad vi dođete, onda će biti, valjda. Evo, to je, to je, ne znam tko je. Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Petković se javio. M3 nije turistička namjena. Pretpostavljam, moram, moram pretpostaviti da ne znate da postoji novi pravilnik, i to je iz novog pravilnika, nova, nova oznaka. Molim vas, molim vas, kolega Slavica, budite uljudni kad komentirate nečije stručne opservacije. Što ste sad vi? Pa ajde, da čujemo i tu repliku. Vi ćete uključiti javnost? Ovdje vrijeđate gradske vijećnike. Vi bi uključili javnost u javnu raspravu, a ovdje vrijeđate javne... Opet nema, opet nema replike. Kolega Slavica oduzima vam riječ. Govorite da se dezinformira. Oduzima vam riječ za ovu točku dnevnog reda. Uzimajte vi koliko hoćete. Pa hoću, eto. Evo je sad, možete napustiti govornicu. Kolega Petković se javio, pa kolega Samardžija.

Evo, s obzirom da smo čekali 26. sjednicu za ove promjene u sklopu UPU-a, jel', za dvije konkretne lokacije, moje je pitanje zašto smo tako dugo čekali. I volio bih da gradska vlast više informira javnost o načinu i postupku donošenja prostornih planova i metodologiji, kao i mogućnosti kako građani mogu te iste planove prilagoditi načinu života kakav želimo očuvati u Šibeniku. Dakle, jer upravljanje prostorom je jedan od krucijalnih resursa upravljanja gradom, i tu stvarno treba biti oprezan i odlučiti u kojem smjeru ide ovaj grad. Hvala. Hvala. Kolega, očito ste jedan dio sjednice preskočili, jer je čitav postupak s postupkom uključenja javnosti vrlo transparentno ovdje bio maloprije zaključen. Kolega Rajić se javio.

Da će sada Rajić reći, kaže Jurić. Evo, vrlo kratko. Ovoga, gospođo Dulibić, znate, dok smo, dok ste bili u izradi izmjena i dopuna prostornog plana, neki vaši prijatelji su mi sugerirali, a i iz vaše, ovaj, obitelji su mi sugerirali, kako se to nisam prije javio da se sve promjene mogu riješiti. Molim vas, ovaj, opet idemo na ovu osobnu razinu. Zaključujemo ovu raspravu. Zaključujemo ovu raspravu. Kolega Raji ću, ajmo dosta. Zaključujem raspravu o točki 2 dnevnog reda i dajem na glasovanje ovu odluku o izradi UPU-a. Tko je za?

10 protiv, 1 suzdržan i preostali većinom glasova. Prihvaćena i druga točka dnevnog reda. Idemo na treću točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o izmjenama dopuna Odluka o socijalnoj skrbi grada Šibenika. Kolega Kovač se javio za riječ. Izvolite, cijenjen kolega. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, ove izmjene i dopune Odluke, evo, o socijalnoj skrbi, imaju dva lica. Dakle, jedno je lice okrenuto proširenju prava nezaposlenih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, prvenstveno prava na naknadu troškova stanovanja. Jednako tako i na proširenje prava na podmirenje troškova prehrane za učenike osnovnih škola u produženom boravku, kao i proširenje prava umirovljenika starijih od 65 godina na socijalnu kartu, valjda za gradski prijevoz, gdje se jednom spretnijom i sretnijom formulacijom zapravo širi krug onih koji bi to pravo mogli ostvariti. I to mi je apsolutno prihvatljivo, kao vjerujem i svima nama ovdje. No, drugo lice ovih izmjena i dopuna okrenuto je proširenju prava osoba bez državljanstva s privremenim stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem, kao i strancima s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima. I do sada je ova odluka regulirala izuzetno širok, izuzetno širok krug prava stranaca, odnosno migranata i izbjeglica, koja obuhvaćaju sva prava iz socijalne skrbi, osim prava na prehranu u pučkoj kuhinji i uslugu smještaja beskućnika. A to su, pa ću ih nabrojiti: pravo na naknadu troškova stanovanja, podmirenje računa Zelenog grada za korisnike minimalne novčane naknade, podmirenje komunalne naknade, pravo na jednokratnu pomoć, pravo na pomoć za podmirenje troškova slobodno ugovorene najamnine, podmirenje troškova boravka djece u vrtiću, socijalna mjesečna vozna karta, te jednokratna pomoć za nabavku radnih bilježnica i drugog obrazovnog materijala učenicima osnovnih škola.

Kad uz sva ova prava malo proučimo Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, koji je na snazi od 11. veljače 2025., dobijemo uvid u činjenicu da se velika većina migranata može slobodno kretati po Hrvatskoj, koja im garantira apsolutnu socijalnu sigurnost, kao i pravo na sjedinjenje obitelji. Mi smo zemlja koja ima oko 3.800.000 stanovnika i koja izdaje preko 200.000 radnih dozvola godišnje strancima iz trećih zemalja. U Hrvatsku se tako, proporcionalno gledajući, useljava 25 puta više radnika iz trećih zemalja nego li, recimo, u Njemačku. Od svih tih stranih radnika iz trećih zemalja, statistike govore, samo je 1% njih s visokom stručnom spremom, za razliku od, opet, recimo, Njemačke gdje je taj postotak 33%. Ova pravna regulativa, kako na državnoj razini, tako i na razini jedinica lokalne samouprave, zorno svjedoči pouzdanost prognoze demografa doktora Tade Jurića, koji je, uzgred budi rečeno, i savjetnik u Vladi Republike Hrvatske, koji je utvrdio kako će u Hrvatskoj 2050. godine živjeti više od 2 milijuna stranaca, a što onda znači da ćemo mi Hrvati tada u svojoj zemlji postati manjina, što sa sobom donosi civilizacijske lomove, jer ljudi koji kod nas dolaze, dolaze iz zemalja s posve drugačijim civilizacijskim, etničkim, pa i religijskim vrijednostima. Sve to realno može značiti i sigurnosnu ugrozu za naš narod i našu državu. Fascinantan je podatak kako radna snaga iz Indije, Nepala i Bangladeša, koja čini veliki dio useljenika u Hrvatsku, dolazi iz zemalja gdje su stope nepismenosti fascinantno visoke, 25 do 30%.

Sve ovo govorim zbog toga da vas, gospodine gradonačelniče, motiviram da kao visoko rangirani dužnosnik stranke na vlasti u državi pokušate utjecati na odluke središnje državne vlasti, što osobno, a što preko zastupnika iz naše županije. Da je situacija već sad ozbiljna, glede migrantske politike, naravno, govore nam i činjenice kako zapadnoeuropske članice Europske unije nepoželjne migrante zrakoplovima vraćaju u zemlju prve registracije, a to je vrlo često Hrvatska, o čemu mediji stidljivo izvješćuju, a vlast te činjenice valjda pokušava sakriti ili zamaskirati. Držati oči zatvorene pred ovim problemom je zapravo, ajde, bit ću slobodan reći, kampanilističko, malomišljensko zatvaranje očiju pred opasnosti koja nam se valja u susret. Evo, hvala vam lijepo. Hvala kolegi Kovaču. Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Marenc se javio.

Ja bih samo repliku na gospodina Kovača, i vrlo kratko, jer ovo sve što on iznija, donekle stojim, ali se ne slažem s njim. Jer zapadni svijet, ako hoćemo, imamo američke, Sjedinjene Američke Države, 60% stanovništva nema srednju školu. Prema tome, ne bih ni ja njih volio ovdje, ako vi imate nešto protiv Indijaca i Nepalaca. Što se tiče, kad sam bio ja na Fakultetu elektrotehnike, na prvome, prvoj godini, prvo predavanje bilo je, kaže: "Vi ste došli ovdje, da li ćete završiti?" To je pitanje, ali morate znati odmah da vam stoji nasuprot vas 100.000 Indijaca u istom trenutku koji žele vaš posao negdje u Europi. To je realnost. Prema tome, ne bih zatvarao oči, ali recite mi koja je alternativa ako ne primimo strane radnike. Hvala. Hvala. Ja bih zaključio ovu migrantsku, migrantsku raspravu, jer ona stvarno nema, ovaj, smisla. Ovo je, ovaj, rasprava o temama koje izlaze iz okvira naših uopće ovlasti kao takvih. Kolega Kovač, osvrnite se, ali nemojmo ulaziti u daljnju raspravu.

Dakle, kad govorite o zapadnom svijetu, kolega Marenci, onda je posve jasna tendencija u politikama svih zemalja zapadnoga svijeta: restriktivna imigracijska politika. Zbog čega? Pa upravo zbog ovoga. To je problem, jer se suočavaju s milijunskom navalom migranata, i to ne samo ekonomskih migranata iz Dalekog istoka. Kolega, kolega Kovač, kolega Kovač, ajmo se vratiti opet, po stotisućiti put danas, na točku dnevnog reda. Vi ste ovdje iznijeli svoj stav s kojim se ne slažete s jednim dijelom ove odluke i vjerojatno je vaš prijedlog da se taj dio odluke povuče, a ostalo ćemo onda raspraviti pa ćemo i odlučiti o tome. Gospodine predsjedniče. Kolega, ovaj, Slavica. Gospodine predsjedniče. Da. Vi, valjda, u 4 godine ste uvidjeli da ja nisam incidentan tip i da ja ovdje rijetko i gotovo nikako ne zlouporabljam, ne uzlo- zlouporabljujem govornicu. Ali ako, evo, polemiziramo u trajanju od 3 minute, kolega i ja, ne vidim razloga za paniku. Ne vidim razloga za. Pa nije razlog za paniku, nego evo, ovaj. Samo je uklonjen iz govornice. Ma no dobro. Nisam vas uklonio iz govornice, nego ajmo se vratiti. Medija sve. Neće se ništa promijeniti ako ja ne dovršim. Hvala vam lijepa. Vi imate svoj stav, kolega ima svoj stav, to je sasvim legitimno. Kolega Slavice. Ne, ne, tu se vama žuri, još traje sjednica. Ne tre- ne meni se nigdje ne žuri. Ja imam vremena čitav dan.

Ovdje je danas bilo kukanja da smo vas držali do 10 sati uvečer na Svetom Ivanu. Ja danas mogu ostati ovdje do ponoći. Pa ugodno je. E, pa tako je i meni isto ugodno. Tako da, ajmo razgovarati dalje. Kolega Slavice, ali razgovarajmo o okvirima dnevnog reda, ne izvan toga. Ja vjerujem da su i kolega Mario i kolega Rikard jako zabrinuti za budućnost, ne samo ovog grada nego i države. A po Eurostatovim podacima, 2050. godine u Hrvatskoj će 60% stanovništva imati više od 65 godina. Pa vi meni recite koja je budućnost hrvatskog naroda i dokle je njega HDZ dogurao. Završavam. Kolega Renjić se javio.

Evo, da se javim i ja danas. Pošto se spominju hrvatski branitelji i njihova prava, mislim, što je gospodin Kovač rekao, to je sve lijepo upakirano i, i nekako u celofanu stavljeno i djeca i sve. Mene zanima jedna stvar, koju ću postaviti konkretno pitanje: prije nego što se da stranim državljanima mogućnost naknada ili bilo što, recite mi koliko mi imamo socijalnih stanova u našemu gradu i koliko korisnika čeka na socijalna prava koja ne mogu ispuniti, a dajemo pravo strancima ispred naših građana. Hvala. Hvala kolegi Renji. Imamo li daljnjeg govornika ili nekoga tko se želi osvrnuti? Ako nema, zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Odluka je pred nama u ovom tekstu koji je predložen. Dajem na glasovanje. Tko je za?

10 protiv, suzdržan i preostali, većinom glasova. Prihvaćena točka pod našim rednim brojem 3. Idemo na točku 4, to je prijedlog odluke o imenovanju nerazvrstane ceste i dijelom ulice Mućnik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 12 protiv, suzdržan i preostali, većinom glasova. Prihvaćena četvrta točka. Peta točka je prijedlog odluke o granicama naselja Boraja i Mravinca. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 5. Tko je za? 13 protiv, suzdržan i preostali, većinom glasova. Prihvaćena peta točka. Šesta točka je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi za dio čestice broj 2860/56, KC Općina Donje Polje. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 6. Tko je za?

10 protiv, suzdržan i preostali, većinom glasova. Prihvaćena ova točka. Sedma točka je prijedlog odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva grada Šibenika za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10 protiv, suzdržan i preostali, većinom glasova. Prihvaćena sedma točka. Osma točka je prijedlog plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini osnovnih škola grada Šibenika za 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 8. Tko je za? 10 protiv, suzdržan i preostali, većinom glasova. Prihvaćena točka 8. Deveta točka je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog odluke o dopuni djelatnosti javne ustanove u kulturi Tvrđava kulture Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovaj zaključak. Tko je za?

10 protiv, suzdržan i preostali, većinom glasova. Prihvaćena deveta točka. Deseta točka je prijedlog odluke o davanju suglasnosti trgovačkom društvu Bikarac d.o.o. Šibenik za dugoročno zaduženje putem financijskog leasinga za nabavnu rad- za nabavu radnog stroja kompaktora. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 10. Tko je za? 12 protiv, suzdržan i preostali, većinom glasova. Prihvaćena deseta točka. Jedanaesta točka dnevnog reda je prijedlog analize stanja sustava civilne zaštite na području grada Šibenika za 2024. godinu. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Ovdje, u ovim izvještajima o stanju civilne zaštite, ja bih volio da ima puno konkretnijih stvari, plana razvoja, ne znam, i tako dalje. Mi- ta naša civilna zaštita na području grada Šibenika nije baš u najboljem stanju, kako se to u ovim izvještajima opisuje. Ja po drugi puta na jednoj sjednici gradskoga vijeća upozoravam na stanje naših skloništa i pripreme građanstva za, ne daj Bože, nikakvu- nikada situaciju da ih moramo upotrijebiti. To stanje je vrlo loše. Vi sad odjednom u tim izvještajima spominjete nekakve povjerenike za- koji će za do kraja godine 2025. procijeniti kakvo je to stanje tih naših skloništa. Zapravo, to nije ništa konkretno. Ja bih volio, kažem, da u tim planovima ima nešto konkretnijega, ne daj Bože da dođemo ikada u situaciju da nam oni zatrebaju. Ali sad ću malo, ovaj, spomenuti ono što naši drugi na najvišoj razini, i danas je netko, Kovač, koji je govorio o stanju u sigurnosnom stanju u svijetu i prijetnjama koje svima nama, na kraju, cijelom društvu i državi, idu, odnosno cijeloj Europi.

Stanje priprema mora biti stalno, permanentno i učinkovito. To u ovom slučaju, što se civilne zaštite grada Šibenika tiče, nije slučaj. Hvala kolegi Raji ću na njegovom izlaganju. Da li imamo daljnjeg govornika? Ako nema, zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda i dajem je na glasovanje. Tko je za? 10 protiv, suzdržan i preostali, većinom glasova. Prihvaćena analiza stanja. Dvanaesta točka dnevnog reda je prijedlog plana razvoja sustava civilne zaštite na području grada Šibenika za 2025. s financijskim učincima. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 12. Tko je za?

10 protiv, suzdržan i preostali. Molim vas, kolega Raji ću, imamo vremena iza sjednice za neke rasprave. Idemo na trinaestu točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o poslovanju s financijskim izvješćem za 2024. godinu trgovačkog društva Batižere d.o.o., društvo za upravljanje nekretninama. Otvaram raspravu. Primili smo na znanje ovo izvješće. O njemu se ne glasuje jer zaključena je rasprava. Prema tome, ova trinaesta točka je isto tako na svoj način apsolvirana. S kojim smo, kolege, s današnjom, ovaj, sjednicom, kad je u pitanju dnevni red, gotovi? Obzirom da je ovo zadnja sjednica, ja bih vam se svima skupa zahvalio na sudjelu i na radu gradskog vijeća u ovome mandatu. Zaželio bih vam svima skupa sve najbolje u vašim osobnim životima. I evo, imam prigodu pozvati vas na prigodni domjenak koji je organiziran dolje u prizemlju Vijećnice, u pogledu, evo, našega završetka mandata ovog gradskoga vijeća. Hvala i doviđenja.