17. sjednica Gradskog vijeća, 14. prosinca 2023.: osam sati o njemačkoj investiciji i proračunu od 75,7 milijuna eura

Dobro vam jutro. Evo, ovaj, došao nam je i prosinac, došli su adventski dani, došli su dani pred blagdane, ali evo i naša 17. sjednica Gradskoga vijeća Grada Šibenika u ovome sazivu. Koristim prigodu pozdraviti sve vas koji ste danas ovdje nazočni, prije svega vas, dame i gospodo vijećnici Gradskoga vijeća Grada Šibenika, zatim gospodina gradonačelnika dr. Burića i njegovog zamjenika g. Miletu, sve pročelnike i djelatnike gradskih ureda Grada Šibenika, sve predstavnike medija i sredstava priopćavanja, te sve ostale koji danas nazočni ovoj sjednici, a posebice goste koji su pozvani posebno za ove točke koje su na prva dva mjesta našega današnjega dnevnoga reda, pa ih, evo, koristim prigodu pozdraviti kako one koji su ovdje, tako i one koji će nam se priključiti putem videoveze. Prije samoga početka sjednice, samo bih vas podsjetio da je u ovom međuvremenu nedavno preminuo naš poznati Šibenčanin, dugogodišnji gospodarstvenik Grada Šibenika, a u to vrijeme i čelnik Općine Šibenik, gospodin Josip Olivari, pa bih u tom smislu molio da mu odamo počast minutom šutnje.

Neka mu je laka hrvatska zemlja. Možemo prijeći, cijenjena gospodo, na utvrđivanje kvoruma, pa bih molio cijenjenog kolegu g. Galića, tajnika Grada Šibenika, da izvrši prozivku vijećnika i da utvrdimo nazočnost današnje sjednice. Izvolite, kolega Galić. Dobar dan svima. Branka Badžin, Gordana Cvjetković, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marencic se ispričao, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje se ispričao, Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, i dr. sc. Dragan Zlatović je ovdje. Hvala, kolega Galiću. Znači, možemo konstatirati da je na današnjoj sjednici nazočno 19 vijećnika Gradskoga vijeća Grada Šibenika, što govori da postoji valjan kvorum za današnji rad i jasno odlučivanje. Sljedeće što imamo, prije samog onog klasičnoga dijela ove sjednice, je usvajanje zapisnika. Vama je zapisnik s prethodnih dviju sjednica, znate da je od toga jedna bila i svečana, dostavljen uz poziv za dnevni red, pa bih samo molio da li ima netko od vijećnika neku primjedbu. Ako nema, dao bih, ovaj, zapisnik s dva prethodne dvije sjednice na glasanje. Tko je za? Možemo utvrditi da su oba zapisnika jednoglasno usvojena. Prelazimo na naš sljedeći dio ovoga današnjega zasjedanja, a to su vijećnička pitanja. Sada je, evo, koliko, 9:10, i ja vas molim da se dogovorimo da današnja vijećnička pitanja traju do 10:15, znači, evo, mrvicu više od onoga klasičnoga sata, i da s tim dijelom, odnosno s tom terminom, i zaključimo danas vijećnička pitanja koja su ovdje, evo, i postavljena.

Pa bih vas molio, ne treba vas upozoravati, da se držite onih pravila o trajanju pitanja, a jasno je i oni koji odgovaraju da se drže timinga oko trajanja odgovora na pitanja. Ono što bismo prvo krenuli u ovome dijelu dnevnoga reda, odnosno ove točke, je da smo imali odgovore na dva prethodno postavljena vijećnička pitanja. To su bili odgovori na pitanja gospodina vijećnika Rajića i gospodina vijećnika Restovića, pa bih molio da li oni imaju kakav komentar na to. Kolega Rajić nije će, ni kolega Restović se ne javlja, znači da možemo prijeći na sljedeću točku, odnosno sljedeći dio ovoga, a to su pitanja klubova vijećnika. Javila su se oba dva kluba, odnosno tri, tako da možemo ići po tome redu. Evo, kolega Restović je tu, pa onda kolega... da li se kolega... gdje mi je... Kronja? I kolega je tamo, naš... okej.

Dobar dan svima. Gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, predsjedniku vijeća, kolegicama i kolegama vijećnicima, svim predstavnicima izvršne vlasti i, naravno, novinarima i gostima na ovoj sjednici. Ja ću ovako kratko. Nedavno je objavljena jedna poprilično opsežna i detaljna studija o tome kolike su plaće u Republici Hrvatskoj, pa je ista pokazala da polovica ljudi koji rade i zaposleni su u Republici Hrvatskoj primaju oko 900 eura neto plaće. E sad, ovako, pokušao sam pobrojati, nadam se da ćete se neki sigurno u ovome i prepoznati, ali definitivno velik broj naših sugrađana će se prepoznati u ovome. Ako plaćaju stanarinu 400 eura, ako im je struja nekakvih 60 eura, voda 20, dobro, to, ajmo reći, varira od područja do područja, odvoz smeća 15, komunalnu naknadu neću ni spominjati, recimo telefon, internet nekakvih 30, imaju dijete koje ide u vrtić pa je to nekih 130, bez dodatnih svih stvari koje trebaju plaćati. Recimo, imaju godišnju, odnosno mjesečnu parking kartu na razini nekakvih 25 eura, otprilike. Tim, toj, toj osobi koja prima toliko, toliko novaca, laganom matematikom dolazimo do situacije da joj ostaje otprilike nekakvih 250 do 300 eura za život. U, ne samo u ovo vrijeme blagdana, nego treba živjeti tijekom cijele godine, ali mislim da je to gotovo, neću reći nemoguće, ali za to treba stvarno biti jedan vid mađioničara. I, nažalost, te, ta, ta slika koju nam je, koju nam servira HDZ, bilo da je na vlasti u državi ili u gradu, postaje još gora i gora iz svake sjednice našeg Gradskog vijeća.

Danas na dnevnom redu imamo povećanje dva poreza koja će dodatno opteretiti naše sugrađane, pa je moje vrlo jednostavno pitanje, gradonačelniče, je li to kraj ili nas čeka još do kraja ovog vašeg mandata? Hvala. Hvala. Govorit će gospodin gradonačelnik dr. Burić. Izvolite. Evo. Poštovani vijećnici i vijećnice, dobro jutro svima. Dakle, ovo je pitanje državne razine, ali ću ja vrlo rado na to odgovoriti. Gospodine Restoviću, 2013. godina, u kojoj se mi nalazimo, ne po mojim informacijama, nego po službenim... 2023.? Mislio sam na 2013. od početka mandata, dakle nebitno. Nebitno. 2023. godine, prosječna primanja, odnosno bruto društveni proizvod Republike Hrvatske u odnosu na prosjek Europske unije u ovom trenutku je između 72 i 74 posto, a kad je ova Vlada preuzela obvezu, bili smo na ispod 50 posto. Dakle, to su službeni podaci. Drugi interesantan službeni podatak: vi znate da se mi nalazimo, kao i cijeli svijet praktički, pa cijela Europska unija i eurozona, u jednoj inflacijskoj spirali koja nije generirana unutarnjim problemima unutar Europske unije, nego je generirana globalnim poremećajima koji se dešavaju. Naravno, na tu priču energetske, odnosno ratne krize, ukrajinska kriza, pa sada Bliski Istok, naravno da ne možemo zanemariti niti COVID. Činjenica je da je u ovom trenutku gospodarstvo Republike Hrvatske, bruto društveni proizvod Republike Hrvatske, drugi najveći rast u Europskoj uniji. Drugi. U ovom trenutku iza Malte. Da se kumulativno porast plaća u odnosu na zbrojenu stopu inflacije je između 10 i 13 posto.

Toliko je realni porast plaća. Taj preslik zbivanja i događanja o broju zaposlenih neću ni govoriti. Zadnji podatak: da smo prije 7 i, ili 5, 6, 7 godina imali praktički 6 zaposlenih na jednog umirovljenika, odnosno u ovom trenutku imamo 16 zaposlenih. Dakle, štednja građana u Republici Hrvatskoj nije nikad bila veća. Prodaja trezorskih zapisa, kad je bila predviđena na 475 milijuna eura, Hrvati su u roku 48 sati upisali milijardu eura. Dakle, u zemlji u kojoj vi uporno, vi i vaši istomišljenici, želite pokazati kao zemlju u najmanju ruku u kojoj se gladuje, u kojoj ljudi ne mogu doći do kruha, je zemlja koja živi nikad kvalitetnije, nikad bolje. Naravno da uvijek može biti bolje, i naše težnje jesu da bude bolje, ali u ovom trenutku, upravo pod HDZ-ovom vlašću, ja se osjećam Europljaninom, putujem bez granica, ušli smo u eurozonu. A za ući u eurozonu, to nije samo prohtjev ni HDZ-a niti određene politike, nego niz strogih kriterija, niz strogih elemenata koje morate zadovoljiti, od gospodarstva do takozvane socijalne države, do socijalne pravde, do svega onog što čini suvremenu demokraciju kakvu mi živimo. Ja se tako osjećam. Di se vi nalazite i kako vi razmišljate, to ja zaista ne znam. Ali nije bilo tako ni davno, kada je SDP bio na vlasti, i u te četiri godine, imate statističke podatke, nisu rasle plaće, niti je rastao udio bruto društvenog proizvoda u odnosu na Europsku uniju, niti se išta pametnog niti kvalitetnog dešavalo.

Nadalje, kad govorite o porezima, ja kažem, to je točka dnevnog reda. Nemojte dezinformirati javnost. Nemojte. Nemojte to raditi, jer uspoređivati takozvanu prihodovnu stranu gradskog proračuna na osnovu poreza na dohodak s takozvanim porezom na vikendice i na paušal, to je ogromna razlika. Porez na plaće je porez na osobni dohodak, na osobni primitak. A porez na paušal, odnosno turistički paušal, i porez na nekretnine je porez na nekretnine. To je porez na imovinu. To je porez na sticanje dodatne vrijednosti. Intencija svake suvremene ekonomije je osloboditi presije osobni dohodak i plaću, a opteretiti imovinu. Nadalje, nemojte tako patetično brinuti za građane na način kad je 65 posto vikendica na teritoriju grada Šibenika u vlasništvu onih koji ovdje ne žive. Nemojte patetično pričati kada dosadašnjim opterećenjem plaće su svi iz svoje plaće financirali infrastrukturu u zonama u kojima je 65 posto vikendica, nekretnina na kojima se zarađuje i iznajmljuje onih koji ne žive, ne plaćaju poreze u općini, u gradskoj četvrti, u kojem... Gradonačelniče, ističe vrijeme za odgovor. Neka ističe. U kojem se tiče infrastrukture. Nemojte tako, molim vas. Dakle, dakle, porez na nekretnine je intencija svake suvremene ekonomije, pa tako i Republike Hrvatske i tako Grada Šibenika. A Grad Šibenik, za razliku od gradova u kojima su vaši istomišljenici na vlasti, nije povećao porez na dohodak, nego je ostavio isti. Nije povećao komunalnu naknadu, nije povećao komunalni doprinos. Pa između ostalog, pa ja bih to rekao da je to kritika medijima.

Ja jučer slušam grad koji se uvijek ističe kao primjer, Rijeka. Sad zamislite, oni su krenuli, pazite, krenuli u individualno odvoženje smeća, oni su krenuli sada u način da se evidentiraju zajednički spremnici, oni su sad krenuli s idejom da će čipirati svaku kantu i na taj način zbrinjavati otpad na individualni način. A mi smo u Šibeniku već to zaboravili uopće kao metodologiju, nego osuvremenjujemo i dalje i razvijamo i godinama to funkcionira, čak i više. Završili smo i Centar za gospodarenje otpadom kojima, recimo, ovi u Zagrebu, to izgleda kao space shuttle. Hvala. Molim vas stvarno da se držite vremena, jer ovako neće pola vijećnika imati danas prilike odgovarati. Idemo dalje. Sljedeći.

Da, možete, apsolutno. Nema, nema, ovaj, samo ste to mogli izraziti, a ne samo... Ali, ovaj, ne možete sad ući u daljnju raspravu. Idemo dalje, kolega Kronja, izvolite. Dobar dan, dobro jutro svima, poštovanje. Ja ću isto nastojati biti što kraći. Dakle, prije mjesec dana imali smo, na inicijativu Gradske četvrti Stari grad, okupljanje građana koji žive u starom dijelu grada, i oni su na tom skupu izrazili negodovanje i po pitanju, po pitanju svega onoga što ih tišti, a to je, recimo, promet, to je odvoz smeća, to je čišćenje ulica, to je kamere i tako dalje i tako dalje. Sve ono što njih tišti, oni su to iznijeli. Gradonačelnik je sljedeći radni dan obećao, već ima on svoju grupu mimo Gradske četvrti, da će se nešto poduzeti. Ja znam, recimo, po pitanju prometa, da situacija nije u mirovanju, govorim, da nije situacija blistava, da je, da je gradski parking izgubio 140 parkirnih mjesta na Gatu Vrulje, koje je trebao dobiti u natječaju, dobila je firma Best Parking. Ja znam da garaža radi sa minusom, sve je to, sve je to, ne bi smjelo utjecati da se građanima izađe u susret po pitanju, recimo, tih parkirnih mjesta. Mi imamo zone koje vape, vape da budu date samo stanarima gradske jezgre, kao što je Dol Dolac, kao što je, recimo, čak i ova Šarina pekara, samo za njih sa parkirnih mjesta.

Znači, morate, ja se nadam da će se po tom pitanju nešto napraviti, ali moram još reći nešto iz svoga iskustva koje sam doživio kad sam išao kupiti bijelu tehniku, perilicu, i pitaju me tamo: "Gdje stojite?" Ako ste u starom dijelu grada, mi tamo ne vozimo. Ljudi moji, to je prestrašno. To je prestrašno. Je li je to zbog kamera? Je li je to zbog ovoga ili onoga? Mi znamo zbog čega je. Sve skupa to loše utiče na stanovnike. Grad Split i grad Zadar su tu, već godinama pokušavaju izaći u susret građanima. Tako Split radi na tome da parking bude u, oko Dioclecijane palače i besplatan za stanare. Grad Zadar nudi na poluotoku i parkiranje nultoj, prvoj, drugoj, četvrtoj zoni za stanare, i to puno jeftinije nego što je to kod nas.

Radi se sve da bi, šta, zadržali stanovnike u staroj gradskoj jezgri. Grad Split je 2001. godine ustanovio da ima 3 i pol tisuće stanovnika u gradskoj jezgri, da bi ih sad bilo oko tisuću. I to su ti pokazatelji. Mi ne znamo kako je u Šibeniku, koliko ljudi gravitira za, ne znam, za parking, ovaj parking, onaj, recimo, to su osnovne, to je nešto osnovno što bi trebalo napraviti. Ali sada s ovim kamerama i s ovim načinom korištenja, ne kamera, nego korištenja kamera, je došlo do apsurda, pa ja pitam gradonačelnika: "Da li ste počeli barem raditi na strategiji kako stanovnike gradske jezgre zadržati, odnosno podignuti kvalitetu života u istoj toj jezgri?" Hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, odgovor.

Evo, poštovano vijećniko, odgovor je vrlo kratak. Naravno da slušamo građane, naravno da poštujemo svaki stav, naravno da ćemo olakšati sve i prihvatiti sve ono što je moguće da bi olakšali život stanovnicima u staroj gradskoj jezgri. To se svakodnevno radi i vrlo brzo će izaći vrlo konkretna rješenja. Naravno, ono što je moguće i što je zakonito. A ja ću gospodinu Kronji reći kako može dovesti perilicu u staru gradsku jezgru. Gradski parking organizirano vozi to besplatno. Hvala. Nema, nema rasprave, nema rasprave ako ste nazvani pitanjem. Kolega Dunkić, izvolite.

Pozdravljam sve prisutne. Moje pitanje će se na neki način nastaviti na pitanje mog kolege prethodnika, kolege Kronje, ali se tiče druge gradske četvrti. Znači, imamo slučaj, situaciju u Mandalini, gradskoj četvrti Mandalina, gdje se, znači, parking prilikom svake veće kiše, čak i ne veće kiše, natopi vodom i potpuno postaje nefunkcionalan. Proteklih mjeseci, vidio sam da je taj problem bio dosta i u medijima problematiziran, međutim, zanima me da li je nešto dogovoreno s Lučkom upravom ili tko već ima tu, koje se još nadležnosti sudaraju, da li se to može, mislim, povoljno, ne znam o kojim se iznosima radi, ali nekako se taj prostor privesti svrsi tako da promet u mirovanju i u tom dijelu grada, koji nije uža gradska jezgra, ali da se dovede jednostavno, da se podigne i tu kvaliteta života građana. Hvala. Hvala. Zamjenik gradonačelnika, magistar Mileta, izvolite.

Županijska Lučka uprava koja gospodari tim prostorom i koja je praktički napravila taj dio obale i parkinga, je upoznata s problemom. Mi smo joj tu pri ruci što treba, ali stvar je u njihovoj ingerenciji i oni rade na rješavanju. Kad će biti riješeno, u ovom trenutku ne znam, jer nije do Grada Šibenika, nego Županijske Lučke uprave, ali mi požurujemo. Hvala. S ovim smo iscrpili pitanja klubova vijećnika. Prelazimo na pitanja vijećnika. Prvi po redu je cijenjeni vijećnik gospodin Kovač, izvolite. Najljepše zahvaljujem. Pozdravljam vas, gospodine predsjedniče, gospodina gradonačelnika, kolegice i kolege i sve ostale nazočne. Drugo pitanje glasi: zbog čega ste, gospodine gradonačelniče, i s kojim porivom na sjednici ovog vijeća u lipnju ove godine, dakle prije šest mjeseci, izjavili, ili bolje rečeno obećali, kako neće biti povećanja poreznoga pritiska na naše građane usprkos ukidanju prireza porezu na dohodak, kada danas u prijedlogu dnevnoga reda imate povećanje, prijedlog povećanja paušalnog poreza na iznajmljivače, kolokvijalno nazvan tako, za tri i po puta, i poreza na kuće za odmor za dva i po puta? Da li ste svjesni da ste svojim neistinitim obećanjima

mnoge poduzetnike u ovoj djelatnosti doveli u zabludu, te ih eventualno motivirali na investiranje u svoje smještajne kapacitete, jer su držali kako će porezne obveze ostati na istoj razini, a to možda ne bi učinili da su znali za ovako drastičnu, dramatičnu promjenu porezne politike. To je prvo pitanje. I drugo, mediji su se raspisali o tome kako Grad Šibenik, ili točnije Tvrđava kulture, organizira doček Nove godine 2024. angažiravši, citiram, slabo se razumijem u glazbene, nove glazbene pravce, dakle angažiravši Electro Swing pionira Parlova Stelara i jedan od najdugovječnijih hip hop dance electronic sastava Stereo MCs, za iznos od stotinu tisuća eura. Za razliku od nas, Zadar je angažirao Jolu Čaglja i nekoliko lokalnih izvođača za 48 tisuća eura, Split Doris Dragović i neke njihove tamo lokalne izvođače za 80 tisuća. A naša Tvrđava kulture, kojoj bi možda bolje pristajao naziv Udruga alternativaca i elitista, dovodi za velike novce izvođače alternativnog glazbenoga usmjerenja, čiji glazbeni ukus reprezentiraju ti naši elitisti za ovih sto tisuća eura. Ukus prosječnog Šibenčanina svakako ne. HDZ se, dame i gospodo, na Googleu prezentira kao, između ostalog, narodnjačka stranka, pa vas molim, gospodine gradonačelniče, vas striktno, da mi objasnite gdje u ovom nametanju alternative i nazovi elitizma vi vidite to narodnjaštvo. Hvala vam lijepa. Hvala. Gospodin gradonačelnik.

Evo. Molim vas malo pažnje u dvorani. Počet ću od drugog pitanja, bit će mi jednostavnije odgovoriti. Mene je uvijek učilo da se o ukusima ne raspravlja. Tko voli Čaglja, ići će slušati Čaglja. Tko voli Doris Dragović, ići će Doris Dragović. Tko voli elektroniku, alternativce ili prijovičku, slušat će prijovičku. Možda bih i ja otišao pogledati. Dakle, u ovom trenutku, u ovom trenutku je sasvim sigurno, sasvim sigurno, nema slobodnih hotelskih kapaciteta. Molim vas malo mira u dvorani. To nam je bio cilj. Dakle, s Novom godinom smo završili. Što se tiče poreza, gospodine Kovač, ja mislim da sam rekao: ne brkajte, a vi bi to mogli i znati, da je ogromna razlika kad govorimo o porezima na nekretninu, kad govorimo o porezima na poslovanje, za razliku od poreza na dohodak, odnosno na osobnu plaću. Naš porez na dohodak se nije mijenjao, ostaje po nižoj stopi 20, većoj stopi 30 posto. Rekli ste u samom pitanju odgovor: da, da, paušal i porez na vikendice i služi da se ograniči rast i apartmanizacija na obali. To je cilj. I prilagodili smo našu poreznu politiku upravo na novom Zakonu o turizmu, koji će, između ostalog, početi vrijediti od 1. siječnja. Sad ću vam reći podatak koji vjerojatno niste znali, da Republika Hrvatska, kao mediteranska sredozemna zemlja, ima ispod 9 posto kreveta, dakle kapaciteta, smještajnih kapaciteta u hotelskom smještaju, za razliku od nama konkurentskih mediteranskih zemalja, Španjolske, Francuske, Malte neću ni govoriti, koji imaju od 40 do 60 posto hotelskih kapaciteta kao turističku ponudu, a ostalo su individualno apartmani, mini hoteli, mini apartmani i tako dalje.

Nevažno je da Hrvatska prosječno zarađuje po jednom krevetu 100 eura, a da nama konkurentske zemlje zarađuju po 400 do 600 eura po krevetu, takozvane ukupne potrošnje, znači četiri do šest puta. Da, upravo ti apartmani su izvor ilegalnog crnog poslovanja koje se procjenjuje na preko 30 posto. Da su upravo ti apartmani koji su rađeni višeetažno, pa praktički dobivate mini hotele koji se onda iznajmljuju takozvanim prijateljima, a financirani su kreditima dignuti u nekoj drugoj europskoj državi, a onda se od prijatelja zarađuje, a svi ti prijatelji su opteretili infrastrukturu, kanalizaciju, ceste, puteve, smeće, koje plaćamo mi iz proračuna, odnosno naše komunalne tvrtke, odnosno plaćamo ja i vi, jer smo mi evidentirani, prijavljeni i legalni. E, toj priči u Hrvatskoj treba stati na kraj. To će biti teška borba, to će biti teška bitka, a porez na vikendice, ponavljam, kojih je 65 posto u vlasništvu ljudi koji ničim ne sudjeluju u infrastrukturi, u održavanju komunalnog reda, u sredini u kojoj ne samo da ljetuju, nego u kojoj zarađuju, a nisu se, bogami, potrudili niti da povuku kantu za miješani komunalni otpad od Zelenog grada. Ni to ne žele platiti. Najbolji primjer je Jadrija. Svake godine, kad ti takozvani naši dušobrižnici dođu i otvore svoje vikendice, onda mi imamo hrpe smeća na parkiralištu jednom, na parkiralištu drugom, na pristupnoj cesti jednoj, na pristupnoj cesti drugoj, a onda tko je kriv?

Uvijek je kriv, naravno, gradonačelnik, pa onda Zeleni grad, pa onda pročelnik za komunalne poslove, a mi ćemo, ja ne znam da li je izašao video kojeg ćemo ovih dana, ako nije izašao na javnost, producirati, pa će vidjeti kako naši sugrađani, kako naši gosti poštuju odluku o komunalnom redu i kako odlažu smeće. Bit će, bit će vrlo interesantno za vidjeti. Hvala. Idemo na daljnje vijećničko pitanje. Sljedeći je cijenjeni kolega Slavica, izvolite. Prije svega, pozdrav svima prisutnima. Ova sjajna priča vodi nas u Perković i Sitno Donje, mjesta u kojima gradska vlast svih ovih godina nije uložila niti eura. Problemi koji postoje u Sitnom Donjem pripadaju prošlom stoljeću, jer ne postoji uređen nogostup kroz centar naselja. Također, predsjednik ovog mjesnog odbora već duže vrijeme pravi se gluh na konkretna pitanja svojih mještana, te ne želi sazvati izbor mještana, na što ga je upozoravao i naš sjajni gradonačelnik Burić. Ovo mjesto nema ni dječje igralište, što dovoljno govori o tome koliko je Grad Šibenik prijatelj djece u Sitnom Donjem. Nadalje, stanovništvo ovog kraja strahuje i zbog mogućeg zatvaranja područne osnovne škole u Perkoviću radi otvaranja nove škole u Vrpolju koja bi imala, koja bi brojala 220 učenika. Postavlja se pitanje kako je osnovna škola u Perkoviću, umjesto energetske obnove i uređenja, došla do toga da se priča o njenom gašenju. Također, do danas nije jasno kako će se škola u Vrpolju doći do broja od 220 školaraca i znači li to da će djeca iz Mravnice, Perkovića i Sitnog Donjeg uskoro ići u osnovnu školu u Vrpolje.

Iz svega navedenog, razvidno je da HDZ uskraćuje financijska sredstva i stoji na braniku depopulacije ovog kraja. Moje drugo pitanje ide direktoru gradskog parkinga, a zanima me zašto studenti koji imaju prebivalište u Šibeniku, a studiraju u nekom drugom gradu, nemaju pravo na jeftiniji pokaz namijenjen studentskoj populaciji. Naime, dok je ATP bio koncesionar, izdavao je kartu s popustom za sve studente iz Šibenika, a neovisno mjesto studiranja. Hvala. Hvala. Odgovorit će zamjenik gradonačelnika, magistar Mileta, izvolite. Evo, mogu odgovoriti na ovo prvo pitanje. Dakle, zapravo paušalno pitanje. Deset godina smo tu i deset godina usko surađujemo s čelnim ljudima mjesnih odbora, kako iz Perkovića, Mravnice, Vrsnoga, Sitno Donjega, i sa svima njima na tjednoj razini komuniciraju kolege, pročelnici za komunalne djelatnosti. Isto tako, imamo prije slaganja proračuna sastanke i tražimo od njih mišljenja na projekte, odnosno potrebe. Dosad smo imali jako dobru suradnju s tim čelnim ljudima. Radili smo ono, de facto ono što su tražili, s druge strane i ono što smo mogli, jel'. Kad, ne znam, govorimo o dječjem igralištu, u tijeku je projekt za izradu dječjeg igrališta, sve u suradnji s predsjednikom mjesnog odbora i čelnim ljudima tamo, i u sljedećih godinu i pol dana bi trebao biti izgrađen. Kad govorimo o energetskoj obnovi škole, ta škola uopće nije ni upisana na Grad Šibenik. Mi muku mučimo da je upišemo na Grad, samim time ne možemo je ni prijaviti na energetsku obnovu.

Sam okoliš škole nećemo ni moći upisati na Grad. Ta škola je zapravo područna škola i njoj nedostaje niz faktora po modernim suvremenim standardima da bi bila baš ono prava škola. De facto, novi standardi su izašli, evo, i krajem prošle godine. Tako da se ja ne mogu složiti s vama da se neulaže... Molim? Molim vas, bez dodatnih pitanja. Tako da ne možemo se složiti s vama da se neulaže. Tu uostalom postoji ovih deset godina niz ljudi, predsjednika mjesnog odbora prije svega i ostalih koji su s nama surađivali na mjesnim odborima, koje ste spomenuli, pa i više, i nikad nismo imali problema, niti su se ti ljudi bunili. Dakle, malo mi je nejasno to sad o čemu pričamo. Okej, dakle, mi smo imali ove godine u trećem ili četvrtom mjesecu bili izbori za čelne ljude gradskih vijeća i mjesnih odbora. Ljudi iz tih krajeva su birali svoje predstavnike i to su legalno izabrani predstavnici koji su pokupili većinu tamo i to je to. Molim vas, bez daljnje diskusije. Bilo je pitanje, bilo je odgovor. Ako ste nezadovoljni, dodatno. Drugo pitanje je bilo vezano za studentski standard, odnosno gradski parking i prijevoz. Koliko vidim, kolege bulata ispred gradskog parkinga nema, ali evo ovako.

Da, iako vidim ovdje, po ovome što se vidi na webu, ne dijelu se studenti po njihovom domicilu. Prema tome, ovdje bi svatko morao po ovome imati. Ali, ovaj, to ćete dobiti pisani odgovor. Idemo dalje. Treći je po redu vijećnik Kronjan, izvolite. Imam samo jedno pitanje, a vezano je uz trenutnu izložbu projekta bedema i stepenica prema Svetom Mihovilu. Pa se ja pitam, kad kažete pokretne stepenice, onda to se podrazumijeva da se one ugrađuju tamo gdje ima veliki priliv ljudi, gdje cijelo vrijeme imate priljev. To su, tu su aerodromi, tu su rodne kuće, tu su podzemne željeznice. Ja se pitam zašto mi ugrađujemo u otvoreni prostor pokretne stepenice. Kome? Tko će tamo, u ovo doba, tko će tamo sada ići u ovo doba? Ugrađujemo nešto što je, zamislite vi sad da je to ugrađeno za tri, četiri godine, pa to neće ostati ni-ni-ni. Što će od toga biti? Kako će to, to je teško za održavati. Tamo bi bilo normalno staviti normalne stepenice kojima bi bio izazov ljudima koji dolaze da se popnu gore. Ja nisam vidio u Dubrovniku da ima eskalator koji penje, da diže ljude gore na

zidine. Pa mi nije jasno tko gura te pokretne stepenice, zašto ulazimo u kasnije troškove održavanja enormne. Ugradnja postrojenja za struju, trofazno, ovo. Pa mislim, to je suludo, po meni, ugrađivati u otvoreni prostor. Pa bih molio odgovor zašto niste napravili i projekt ovaj drugi. Pa da ljudi vide kolika je razlika. Jer ne možemo mi gledati, ne možemo mi prihvaćati, odnosno tko nameće tu ideju. Nije to projektant nametnuo. Netko je to nametnuo i vi ste prihvatili. Ali ne možemo mi sve prihvatiti. Ne možete uzimati nešto što daljnje pokoljenje će imati samo problema s time. Lijepo to izgleda. Lijepo je izgledala i tvrđava na maketi, ono, a sad kad je se izgradilo, rampa je do pola kazališta. Hvala. Hvala. Gradonačelnik doktor Burić odgovor.

Odgovor je vrlo jednostavan. Jer sam primijetio da se gospodin Kronjan javio na natječaj za idejno rješenje takozvanog dvostrukog bedema ili puta spasa. A drugo, ja bih zaista bio zabrinut da je on rekao da je to dobar projekt. Idemo dalje. Molim, molim mir. Sljedeća koja će postaviti pitanje je cijenjena vijećnica Udrag, izvolite. Pozdravljam sve prisutne. Imam dva pitanja i molim da mi odgovor na oba pitanja dade pročelnik odjela za gospodarstvo, upravnog odjela za gospodarstvo grada Šibenika, gospodin Mišura. Prošli tjedan u Gradu Šibeniku, u okviru konferencije "Dani regionalnog razvoja"... A malo mi je visoko. Samo malo približite. Okej. Znači, prošli tjedan u Gradu Šibeniku, u okviru konferencije "Dani regionalnog razvoja" i EU fondova, uručen je Sporazum o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021-2027. Temeljem navedenog, urbanom području Šibenik na raspolaganju je 22 milijuna eura bespovratnih sredstava, što će Grad Šibenik iskoristiti za realizaciju projekata Centra za mlade te Prometno-logističkog centra i javnog gradskog prijevoza. Molim vas da mi odgovorite koliko će Grad Šibenik participirati vlastitim sredstvima u ova dva projekta,uračunavajući eventualne dodatne nepredviđene troškove sukladno zakonskim propisima u navedenom razdoblju. Molim odgovor u postocima, jer je ukupan iznos razvidan, te obrazloženje, ukratko, oba navedena projekta, kako bismo ovim putem naše građane upoznali s blagodatima istih. Drugo pitanje. S obzirom na nadolazeći program u najavi pod nazivom "Program Otoci", molim vas da mi odgovorite da li će se Grad Šibenik uključiti prijavama na ovaj program i za koje otoke, s obzirom da su otoci ipak bolna točka razvoja uspostave funkcija za omogućavanje normalnog funkcioniranja tijekom cijele godine.

Zahvaljujem. Hvala. Dalje, gradonačelnik ovlaštava kolegu Mišuru. Izvolite, kolega Mišura. Dobar dan. Znači, odgovor na prvo pitanje je: Centar za mlade se nalazi na području Bojane Bribijskih knezova, to je zadnji lokalitet koji nije obnovljen, gdje postoje određene zgrade. Projekt je, sad se upravo radi istraživanje statičke konstrukcije, projekt će biti gotov za godinu dana, procjena je otprilike 7,7 milijuna eura, dok je logistički centar 10, znači do 11 milijuna eura, s obzirom da se još dokumentacija će se također financirati iz ovoga projekta, pa nismo zato dovršili. Što se tiče participiranja u integriranim teritorijalnim ulaganjima, sufinanciranje je 85%, znači postotak udjela Grada Šibenika u oba projekta je 15%. Nepredviđene troškove, kao što im sam naziv kaže, teško je predvidjeti. Iz dosadašnjeg iskustva na projektima koji se tiču obnove postojećih zgrada, oni su nešto veći, dok kod novih građevina su puno manji. Tako da je moja procjena možda još jedno desetak posto da bi moglo biti određenih troškova u slučaju Centra za mlade, a mnogo manje kod Prometno-logističkog centra, koji obuhvaća nastavak gradnje, izgradnje sustava javnog gradskog prijevoza, znači električne autobuse, solarnu elektranu gdje će se oni puniti, te radionice i logistički digitalni centar za javni gradski prijevoz. Što se tiče programa Otoci, natječaj još nije izašao. Ne znamo sve uvjete. Indikativno je raspisano da će izaći u prvom kvartalu sljedeće godine. Grad Šibenik je sada intenzivno krenuo raditi na projektima.

U komunikaciji smo s mjesnim odborima i pojedinim gradskim ustanovama koje bi preuzeli, i najviše s Vatrogasnom zajednicom Županije i Grada Šibenika. Znači, imamo dosta projekta iz područja vatrogastva: protupožarni putevi, završetak vatrogasnog doma na otoku Žirju, te još niz oko opreme i manjih zahvata na vatrogasnim domovima Zlarin, eventualno Kape i Krapanj. Dok je drugi projekt koji planiramo su Društveno-poduzetnički centri na otocima. Tu je najviše odmakao projekt na Žirju, za koji smo u intenzivnoj suradnji s mjesnim odborom. Znači, to je obnova stare škole koja bi bila i društveni i centar za digitalne nomade, na neki način produžena ruka trokuta. Da sad, ne znam, jesam prekoračio vrijeme, ovaj, koliko još ima, nisam vodio računa o tome. Možete, možete. Na Krapnju planiramo obnovu bratske škole Zvonika sa satom, dok na Kapiju zgrade u centru grada, u kojem se nalazi trgovina i prostori za udruge. Sva oba dva projekta koja su velika integrirana su 5,9 milijuna eura predviđeni sada po tom prijavi, i tako su prijavljeni Ministarstvu regionalnog razvoja. Ne znam jesam što propustio. Hvala, kolega Mišura. Ako možemo prijeći na sljedeće vijećničko pitanje. Kolega Petković, izvolite, cijenjeni kolega.

Lijep pozdrav svim prisutnima. Slušajući današnju raspravu, imam dojam da gradska vlast živi u nekom drugom gradu, ima totalno drugu percepciju stvarnosti od njenih građana. Dakle, sve ove današnje točke jednostavno definiraju pravila igre na način da ih jedan prosječan građanin ovog grada ne može pratiti, ne može nikako pobijediti u toj utakmici, u tom sportu, kako naša gradska vlast jednostavno voli se uspoređivati s automobilima. Ja bih to rekao da smo mi u Mercedesu, ali bez kočnica, i da, nažalost, vozimo u smjeru nekog zida i da ne znamo što će se desiti u budućnosti i što ćemo ostati budući naraštajima i pokoljenjima.

Nema održivog razvoja, troši se nekontrolirano, kraj činjenice da smo na svečanoj sjednici gradskog vijeća čuli od gradonačelnika da su svi dugovi grada vraćeni, da je sve plaćeno, da je jednostavno stanje bajno. Onda dobijemo danas, na današnjoj sjednici, 34 točke, još s dopunom još 5, i vidimo da se povećavaju razni nameti, znači koji djeluju direktno na naše građane, ne samo na, kako gradonačelnik želi reći, na ljude koji imaju vikendice i tako dalje. Dakle, govorimo o promjeni i povećanju komunalne naknade s kvartalnog na mjesečni iznos. To je povećanje od 300%. Ako gradonačelnik stvarno ima namjeru i gradska vlast, ovaj, ima namjeru, nek napravi distinkciju u odnosu na građane, one koji žive, koji stvaraju, koji će održati neku demografsku politiku ovog grada. To je poruka, mislim, koju svi osjećamo i koju... Koncentrirajte se, kolega, na pitanje. Dakle, moje pitanje, s obzirom na aktualne natpise vezano za PNBOC koja se provlače kroz medijima, moje pitanje bi glasilo, znači imamo 127 stanova koji trenutno nisu useljivi. To stvara određene financijske terete za tih 127 obitelji koje mjesečno predstavljaju iznose od 550 eura pa možda naviše, i nastaje šteta. Bez obzira, zanima me da li aktualna gradska vlast smatra da je njena odgovornost završena utvrđivanjem liste prvenstva. I sa moralnog aspekta postavljam pitanje što ova gradska vlast misli poduzeti po tom pitanju, obzirom, dakle, na stav izvođača trenutni i na stav APN-a, jel'.

To je moje prvo pitanje. A drugo pitanje, vezano za kvalitetu života svih građana, znamo koliko je važan odvoz otpada, odvoz smeća, jel'. Dakle, stvarno postoji potreba za odvozom dva puta tjedno, minimalno, nikako jedanput. Tako da, evo, moje drugo pitanje, molim vas da počnete odvoziti smeće dva puta tjedno. Ovo bi bilo prijedlog više nego pitanje. Zašto se ne može voziti dvaput? Kolega gradonačelnik Burić, izvolite. Poštovani vijećniče, ja bih rekao, ne znam što je pjesnik htio reći, ali ono što sam uspio pratiti, najprije, nikakvo nije povećanje, nego se komunalna naknada plaćala kvartalno, dakle svaka 4 mjeseca u istom iznosu, a mi radimo, e, dobro, svaka 4 mjeseca tri puta godišnje, a sada je...

Četiri puta, četiri puta, četiri puta, obrnuto. Obrnuto, nije ni važno. Nije važno. Plaćala se tri ili četiri puta godišnje, a sada je prijedlog da se isti iznos podijeli u mjesečne obroke. Ja ne vidim kakvo je to povećanje osim olakšanja za građane. To je cijela filozofija. Dakle, nikakvog povećanja cijene komunalne naknade nema. Molim vas, bez upadica, ajmo. Što se tiče APN-ovih stanova, gradska uprava je učinila sve da APN prihvati našu ideju da je potrebno graditi u Šibeniku, a sve ostala pitanja morate postaviti APN-u, a ne Gradu Šibeniku. Hvala. Idemo dalje. Sljedeći koji se javio za riječ je...

A, ovaj, vezano za odvoz smeća, a to je bio de facto prijedlog pitanja. Dobro, evo, kolega... Evo, gospodin Ljubičić je tu, pa može vam dati objašnjenje. Pozdrav svim nadležnima. Gledaj, što se tiče smanjenja odvoza otpada u zimskom periodu, tamo gdje kućanstva imaju kante, znači individualne spremnike, mi smo na prijašnjem cjeniku imali tri vrste kategorije, tri vrste cijena, koje su bile vezane za kantu: 80, 120, 240. Sada građani mogu uzeti bilo koju kantu, uvijek će im biti fiksni dio isti. Mnogi građani to ne znaju. Imamo jedan mali postotak, od 2,5-6% ljudi koji koriste, koji su koristili uslugu dva puta tjedno. Drugo, mi iz tog, koji koriste uslugu dva puta tjedno odvoza miješanog komunalnog otpada. To je mali broj, postotak, da bi mi, ovaj, imali tu kategoriju, odnosno da bi mi još dva puta to vozili. A mi imamo zakonsku obavezu uvođenja biootpada koji krećemo sa Šubićevca od 1. siječnja, i po novome će se jedanput prazniti kanta zelena tjedno i jedanput smeđa kanta za biootpad. I takav će sustav morati biti uspostavljen na svim onim spremnicima koji imaju zelenu kantu. A glavni cilj je postotak povećavanja odvojeno sakupljenog otpada, uz žutu, plavu, zelenu, na, evo, sad moraju i smeđu. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je kolega vijećnik Rajić, izvolite.

Prije svega, ja bih zamolio, gospodine gradonačelniče, da kada odgovarate na pitanja nas vijećnika, budete vrlo konkretni. Analiza stanja na razini države, što HDZ radi i što ne radi, krajnje je nebitno za pitanje koje netko od nas postavi. Nama je bitno što HDZ radi u Šibeniku. Stoga, u tom smislu, ja vas stvarno molim da budete vrlo konkretni, pa i na ovo moje sljedeće pitanje, odnosno dva. Cesta Šibenski most, zaton Raslina, izgrađena je, nisam baš tako mlad, dobro se sjećam, 1968., odnosno 1969. godine. Svih tih zadnjih godina, odnosno svih tih godina, cijelo to razdoblje, niti Općina Šibenik, bivša, niti Grad Šibenik nisu uložili gotovo ništa u njeno održavanje, odnosno u njenu rekonstrukciju. Ta cesta vrlo brzo postat će cesta smrti. Ovo vrlo odgovorno govorim iz jednog prostog razloga: što ona više nije za normalnu vožnju. Ističem posebno cestu Šibenski most, zaton, koja je, čija sama konfiguracija terena tamo uvjetuje način vožnje i uvjetuje sve opasnosti koje se jednom vozaču mogu dogoditi. Tamo nije potrebno samo presvući asfalt. Tamo je potrebno izvršiti detaljnu rekonstrukciju, jer standardi koji su sada, a vi ste ih jednim dijelom spominjali u nekom drugom kontekstu, sada, koji sada vrijede na novoizgrađenim cestama, sigurno tamo nisu ugrađeni i sigurno tamo ne odgovaraju propisima koji to reguliraju. To je, prema tome, moje pitanje: kada ćete izvršiti, ili prići u najmanju ruku planiranju, rekonstrukcije ceste Šibenski most, zaton Raslina?

Moje drugo pitanje, kolegi, odnosno gospodinu Ljubičiću. Maloprije ste kazali, u redu, smanjili ste broj odvoza smeća. Kolege, vodite računa da postavljate pitanje uprave, ne konkretnoj gostu, prema tome... Dobro, dobro, ovdje ćemo vam ionako odgovarati, ali dobro, evo... Dobro, ali da... Gospodine gradonačelniče... Okej, okej, okej, prihvaćam prigovor. Gospodine gradonačelniče, spomenuto je da je odvoz smeća smanjen s 2, odnosno 3 na 1 put tjedno. Da li se time, a još dalje prema ovim najavama, smanjuje odvoz smeća? Da li ćete time i u samom izračunu smanjiti cijenu odvoza smeća, jer logika je da nemate troškova ni prijevoza niti ostalih tehničkih stvari koje za ljude, za vozila, za ostalo. Evo, dva pitanja. Hvala. Hvala. Kolega Milezat će odgovoriti na prvo pitanje.

Dakle, vezano za cestu, evo, ja se ne sjećam da je itko u ovih 10 godina pitao za potrebu rekonstrukcije te ceste, da su mjesni odbori, bilo Rasline, bilo Zaton-a, to tražili. Mi imamo službe koje vrše ophodnju po našim cestama, to su uglavnom ove nerazvrstane ceste kojima grad upravlja, koje uočavaju nepravilnosti i onda ih saniramo. Bilo da se radi o vertikalnoj, horizontalnoj signalizaciji, bilo da se radi, ne znam, o mikroasfaltu, o asfaltu. Tako da do mene, evo, u ovih 10 godina nije došla niti informacija da je cesta nepropisna, nepravilna, niti da je treba detaljno rekonstruirati. Obzirom da je, evo, gradski vijećnik uvaženi iskazao tu zabrinutost, mi ćemo naše službe poslati da onda još ciljano obiđu tu dionicu i vide što joj nedostaje. Hvala. Da li će, ovaj, za drugo pitanje odgovoriti kolega Ljubičić?

Izvolite. Što se tiče cijene fiksnoga dijela, ona je jedinstvena na području čitavoga grada. Tako da neko, primjerice, cijene, kad bi tako računali koliki su troškovi, onda su najmanji troškovi na Baldekinu, a najskuplji su na Žiriju, ili u Perkoviću, ili u Slivnom. Ona je jedinstvena. Što se tiče te cijene iz financiranja fiksnoga dijela, ona se ne sastoji samo od troška sakupljanja otpada. Mi imamo raspisan natječaj i tražimo, evo, ljude, 5 vozača i 10 higijeničara koje moramo zaposliti da bi uspostavili sustav sakupljanja biootpada, a ta zelena kanta je opet besplatna, koju mi moramo osigurati iz tog fiksnoga dijela i koju mi moramo platiti u centru za zbrinjavanje, a za građane je besplatna. I naš cilj je,

kroz ovaj sada period, s obzirom da nemamo broja ljudi, a nemamo potrebu za tim odvozom, a imamo mogućnost da građanin izabere koji mu spremnik odgovara, da odmorimo ljude i pripremimo za sezonu, jednostavno, radne snage nema, a imamo obavezu tu. I ono što je naš cilj, da uvedemo kroz iduću godinu negdje oko do 10-ak tisuća korisnika biootpada, da ih opremimo, da pokušamo, u razgovorima s komunalnim odjelom i kolegom Tolićem smo već razgovarali, nekakav cilj Zelenog grada je da do kraja 2024. godine budemo prvi grad koji će sve svoje spremnike, kontejnere, staviti pod zemlju. To je naš cilj i sada vidimo gdje je najmoguća racionalizacija, a uistinu nema potrebe za ovim svim. Kažem, bit će dva puta, ali glavni cilj je smanjiti količine miješanog komunalnog otpada i ići u postotak što više odvajanja. Što je god veći postotak odvajanja, veći je trošak za Zeleni grad, a za građane je manja cijena i mogu diktirati. A kažem još jednom, Grad Šibenik ima, možemo reći, jednu od najmanjih cijena fiksnoga dijela iz kojeg se sve to skupa financira, i oprema i sve živo koje treba funkcionirati. Eto. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je, cijenjen kolega Samardžija. Izvolite.

Dobar dan, moje poštovanje. Sve vas skupa pozdravljam, gradonačelnika sa zamjenikom, predsjednika vijeća, stajnikon, cijenjene kolege i kolegice, pročelnike i direktore naših firmi, novinare, i svima vam skupa želim u nadolazećem vremenu sretan i blagoslovljen Božić vama i vašim obiteljima. Moje prvo pitanje: zanima me, gradonačelniče, kakva je dinamika i plan uređenja i valorizacija bedema u Docu, te kad će to krenuti u realizaciju, te kakve to ima, ovaj, direktne ili indirektne poveznice za valorizaciju turizma u Šibeniku. To je jedno pitanje. Drugo pitanje je: zanima me što se dešava s takozvane tri trake na vidicima, te kad će to biti pušteno u mogućnost da tamo stanovnici vidika parkiraju svoje aute, i da li će se to još proširiti. Hvala. Molim vas, bez komentara. Kolega Miletaće odgovoriti na vijećnička pitanja. Izvolite.

Molim bez, ovaj, rasprave u dvorani. Dakle, evo, mi već sad imamo dva projekta bedema u Docu. Jedan je dvostruki bedem, o kojem je govorio vijećnik Kronja, i drugi bedem je zapadni, ili dolački bedem, uz zid tamo Svete Nedjeljice. Ovaj bedem, dvostruki bedem, on je u fazi da je projektna dokumentacija otišla na uvjete za lokacijsku dozvolu, dakle idemo prema lokacijskoj dozvoli, nakon čega trebamo, osim onih parcelacijskih elaborata, riješiti jednu česticu od 20, 80 metara kvadratnih koja je u privatnom vlasništvu. Nakon toga možemo ići na glavni izvedeni projekt. Dakle, očito je da to neće biti sutra, da je to jedan dugoročan projekt koji je vrlo pimplav, osjetljiv, s više, više aspekata. No, svako putovanje počinje prvim korakom. Vidite i sami da je, ne znam, ja se sjećam kad sam bio direktor gradskog parkinga 2006. godine, onda je iz gradske uprave došlo mi idejno rješenje, onda Nikole Bašića, toga bedema. Dakle, evo, sad je 2023., ta priča zbilja traje dugo i predugo, no mi smo je prilično ubrzali. Što se tiče ovoga bedema, dolačkog ili zapadnog bedema, tu smo ugovorili izradu jednog idejnog rješenja, onda i čak idejnog projekta, kojim bi priveli svrsi taj bedem, koji je sada na neki način, neću reći nefunkcionalan, ali po njemu se ne može niti pristupiti, odnosno šetati. Mi smo u proteklih 5-6 godina njega, onaj plašt bedema, u nekoliko navrata s sredstvima Ministarstva kulture obnovili, ali sad jedna ideja, malo, malo ozbiljnija, da se taj bedem privede svrsi na način da se može njime šetati i da, ako je moguće, čak s pozicije ispred tvrđave Svetog Mihovila, da se može krenuti i ići prema njemu po onoj trasi gdje je nekoć bio stari, stari bedem.

Kako će to doprinijeti? A evo, kao i sve ostalo što radimo vezano za kulturu, definitivno doprinosi vidljivosti grada Šibenika, doprinosi tome da turisti dolaze, da duže ostaju i da onda većina građana od toga ima nekakvu korist. Ali ponavljam, to su dva projekta koja su zbilja zahtjevna, koja mijenjaju i vizure Šibenika, koja imaju konzervatorska ograničenja, isto tako onda imaju i nekakva vremenska. Evo, uglavnom, na tome se radi. Kad bi nas sad pitali kad će to zaživjeti, odgovor je: sigurno neće u sljedeće 3 godine. Drugo pitanje je bilo vezano za tri trake vidika. Pardon. Dakle, taj parking već funkcionira i to funkcionira, mogu slobodno kazati, izvrsno. Vidjeli smo potrebu da građani parkiraju i u nastavku onoga dijela gdje nije samo uređeni parking. Moram pojasniti da dio koji smo odsjekli na neki način, nekih 68 parkirnih mjesta, da smo ga napravili po onim standardima kako zahtijevaju standardi za promet, za, odnosno promet u mirovanju i za parkirališta. Onaj ostali dio na kojem ljudi parkiraju nismo mogli privesti na onaj apsolutno propisan način svrsi, no ljudi tamo mogu bez problema parkirati i bez da je označeno. I produžit ćemo rasvjetu na taj dio, još dolje prema jugoistoku, nekakvih 200 metara, jer smo primijetili da ljudi već tamo sad parkiraju. Između ostalog, tamo smo i napravili, mimo projekta, i jedne stepenice da građani tog dijela vidika lako mogu doći do, do te, do te ceste.

Evo, ako bude potrebe, ako se pokaže da ljudi žele parkirati na onom dijelu zgrada, onih novih zgrada na Biocima, je li, e, ne Bioci, ne Bioci, nego Sveta Mara, na Svetoj Mari, onda ćemo produžiti i dalje. Dakle, pratimo potrebe građana i jednostavno ih servisirati. Hvala. Sljedeći koji je na redu za postavljanje pitanja, cijenjen vijećnik Restović, izvolite. Pozdrav svima još jedanput, da ne pozdravljam kao prvi put sve poimenice. Dva kratka pitanja. Prvo pitanje je vezano uz kamere, gdje ste nakon reakcije i pressice koju je SDP imao vezano uz te kamere reagirali, bar na jedan, ono, pozitivan način, ja bih rekao, a to je gašenjem požara, odnosno usmjerili ste novce koje uplaćuju građani Šibenika iz tih kazni umirovljenicima. I to je, u svakom slučaju, hvale vrijedan potez. Pa, evo, zato da vas pohvalim, iako cijela namjera nije bila da budu hvale vrijedni potezi, već je namjera bila isključivo namaknuti što više sredstava u gradsku blagajnu. Moje pitanje: da li ćete nastaviti s tim, s tim praksom, s tom praksom, odnosno s naplaćivanjem tih kazni za, ja bih rekao, vrlo suspektne zakonske norme, odnosno onako kako ih vi tumačite? I, a zapravo to posebno pitam za sve one koji, neću reći za one koji namjerno stavljaju auto i staju tamo gdje nije to dozvoljeno, o njima ne govorim, već govorim o onima, o dostavljačima, o taksistima, o potrebi da se nekad ljudi koji imaju poteškoća i u kretanju, ili su možda i bolesni, ili o potrebi stajanja pored neke ljekarne koja je dežurna u to vrijeme, i tako dalje.

Dakle, moje pitanje: da li ste razmišljali da te posebne situacije, kojih, te životne posebne situacije kojih sigurno ima, a koje su opravdane, da li da nekako izuzmete iz ovog cijelog postupka naplate tih kazni? I moje drugo pitanje, to pretpostavljam da će odgovoriti zamjenik gradonačelnika, ovo prvo pitanje, a drugo pitanje je za gradonačelnika, a to je ovako sljedeće: mi danas na sjednici gradskog vijeća imamo nekoliko točaka dnevnog reda koje su od iznimne važnosti i koje bi bilo jako, jako teško poredati po samoj važnosti. Da sad ne nabrajam, svi dobro znamo koje su to. Imamo također i, kao prve dvije točke, dva projekta koji, pogotovo ovaj prvi projekt koji će ne samo promijeniti vizuru grada, nego će praktički, ja bih rekao, ono, neki utabati nekakav put kako će grad izgledati u sljedećih nekoliko desetljeća i u budućnosti. Imamo drugu točku dnevnog reda u kojoj se, o kojoj se potencijalno govori o investicijama koja će, koje će donijeti nekoliko tisuća radnih mjesta, pa poslije imamo rebalans proračuna, pa proračun, pa povećanje dva poreza, pa povećanje plaća u gradskoj upravi, pa i niz, niz, niz jako važnih, važnih stvari. Moje vrlo jednostavno pitanje: zbog čega smo to sve, odnosno zbog čega, gradonačelniče, to forsirate da sve bude na istoj sjednici gradskog vijeća? Jer stvarno mislim da radi važnosti takvih stvari to zaslužuje posebnu pozornost, ne samo gradske uprave, nego i svih gradskih vijećnika, bez obzira da li su oporbeni ili vladajući.

Čak bih rekao veću, veću odgovornost za to snose vladajući, pa ste im mogli malo pomoći i razdvojiti ovu cijelu priču. Eto, hvala vam. Hvala. Gradonačelnik doktor Rurić, izvolite. Cijenjen kolega Restović, odgovorit ću ja na oba pitanja. Što se tiče parkinga, odnosno prometa u stajanju, kamera, dakle, priča je tu vrlo jednostavna. Postoje propisi i zakon koji regulira promet. Promet u kretanju, promet u stajanju. To je zakon. Zakon ne donosi jedinica lokalne samouprave, nego ih je donijela u određenoj pravnoj proceduri ona tijela koja to moraju donijeti. Ti prometni zakoni su u cijelom svijetu isti, pa i u Šibeniku. Dakle, to mi ne možemo tumačiti. Kamere, po meni, nisu ništa drugo nego moćniji način evidentiranja prekršitelja, što je naša zakonska obveza. Jer svaki grad, pa i grad Šibenik, ima prometno redarstvo. To što su prometni redari bili izloženi vrijeđanju, pa čak i fizičkim prijetnjama i konkretnom fizičkom zlostavljanju, onda to nije bila tema. Onda je vladala anarhija, onda smo mi trpili, pa između ostalog i na ovom tijelu, na gradskom vijeću, kritike kako se ne mogu osigurati ugibališta, kako djeca ne mogu iz autobusa izaći na siguran način. I bili ste apsolutno u pravu. Nismo uspijevali to napraviti na način prometnih redara. Mogli smo ih zaposliti 5, 50 i 555, rezultata nije bilo.

Kada smo uveli sustav videonadzora, jednostavno smo evidentirali ono što je naša obveza. Da ja sad puno to ne tumačim, pred neki dan smo imali posjetu kolega iz jedne druge jedinice lokalne samouprave, nisu uopće bitno odakle su, i u tom trenutku smo ušli u tu takozvanu famoznu VAR sobu, gdje nam je pokazan preslik, tlocrtna površina gdje se kontrolira promet. Ja moram reći da sam ja bio ponosan, jer u tom trenutku je bilo svega 8 automobila na teritoriju grada Šibenika koje je bilo nepropisno parkirano. I svi su se uspjeli parkirati. I sve je funkcioniralo u gradu, a samo ih je 8 bilo nepropisno parkirano. I nećemo od toga odustati, jer u ovom trenutku, sada kad mi pričamo, to više nije nikome problem. Ljudi poštuju, navikli su se. I vraćam se sada na početak. Niti je to namjera skupljanja novaca u proračunu, niti je to bio cilj. Evo, ja moram reći, naravno, ideja o umirovljenicima, čija je inicijativa, nije važna, ali ja vam moram reći i vas razočarati, mi smo daleko prije donijeli odluku da se taj novac prikupljen od kazni preusmjeri na sport, sportske udruge i na umirovljenike. Naravno, nepatnja od toga tko je donosioc ideje, bitno je da je priča dobra. Dakle, ovu priču s kamerama ćemo nastaviti. I ono što je važno, a to ja vjerujem da svi sugrađani znaju, da se to radi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova.

Dakle, itekako se vodilo računa o zadovoljavanju svih onih pravnih formi zaštite osobnih podataka i svega onoga ostaloga što je bilo potrebno. Dakle, to je što se tiče kamera. Što se tiče dnevnog reda, kolega Restović, 15 dana smo prije poslali materijale. Dakle, točka dnevnog reda je, što se tiče Batižela, ne biramo ništa, nego to je samo na uvid gradskim vijećnicima, prijedlog natječajne dokumentacije, na kojoj se radilo samo na natječajnoj dokumentaciji. Ja mislim da se izgubio predodžba, ali sigurno više od godinu dana, Nina, je li tako, ili godinu i pol, da bi pripremili, dakle, opsežan dokument. Priča o Batiželama nije nova. Imali smo mi na gradskom vijeću prezentaciju programa razvoja projekta Batižele, i ja koliko se sjećam, to je jednoglasno usvojeno i prezentirano je, ne od strane izvršne vlasti grada Šibenika, nego onih koji su radili na razvoju tog projekta. Imali smo i međunarodni natječaj za mlade arhitekte, Europan 2014. Imali smo izložbu u gradskoj knjižnici. Dakle, itekako vremenski dugo traje period upoznavanja sugrađana s onim što se želi tamo napraviti. Jedino, hvala vam zaista na lijepim riječima, i vjerujem da je to iskreno, da je to projekt koji će promijeniti vizuru grada Šibenika. I zaista, ne mislimo tu nametati nikakve stavove, nego pustiti struci koja će se, naravno, kroz određenu natječajnu proceduru definirati. Između ostalog, vidite da je prijedlog uvezujućeg natječaja dvoetapni, ajmo ga tako nazvati.

Dakle, prva je takozvani izlučni, kada će se maknuti svi oni koji zaista odmah u prvoj fazi se pokaže da su neozbiljni ili nedovoljno kvalitetni, i iznjedrit će se u nekakvom finalnom natječaju samo oni koji zaista nešto obećavaju, a sve ostale detalje, to ćemo čuti kroz točku dnevnog reda. Isto je tako i s drugom točkom. Uvijek su takve sjednice interesantne. Ne možete odvojiti neke točke dnevnog reda. Ja se nadam da ćemo mi to odraditi današnjim danom, ali ako je potrebno, ako bude konstruktivna rasprava, sjednica se može nastaviti u nekom drugom terminu kojeg se svi skupa zajednički dogovorimo. Dakle, nije namjera nametati stav, nego idemo pokušati odraditi. Ako bude zahtijevalo dodatno vrijeme, spremni smo i na to. Hvala.

Evo, kolega Restović, konstatiramo, traži pisani odgovor na prvo postavljeno pitanje. Ipak, ono, vrijeme je isteklo, ali ne bih stvarno uskratio, obzirom da smo malo i u nekim diskusijama, ovaj, promakli, ovaj, ona predviđeno vrijeme, uskratio zadnjeg vijećnika koji je danas želio postaviti pitanje. To je kolega Travčić, pa bih ga zamolio da i on, ovaj, izađe za govornicu. Hvala vam, gospodine predsjedavajući. Već sam mislio da ste me, ovaj, da ćete me šikanirati. Kad sam ja vas šikanirao? Nikada. Hvala vam. Mali prostor, puno ljudi, ovaj, malo mi i trema, ovaj, pozdravljam se. Ma Bogu hvala. Ajmo mi konkretizirati, da ne gubimo vrijeme. Pozdravljam, ovaj, sve nazočne, gospodine gradonačelniče i dogradonačelniče. Pa, imat ću dva pitanja. Malo ću se osvrnuti. Prošli put, vezano za kamere, spomenuli ste da de facto samo jedna osoba može te snimke izuzimati ili vraćati nazad. Ja sam pitao može li se to zlorabiti. Vi ste rekli da je, ono, da svi ostali, samo je jedna zadužena. Malo sam zabrinut za tog jednog, je li, ovaj, jer što ako on bude na odmoru, godišnjem na odmoru, jer ga netko mijenja, a mi ostali svi možemo samo gledati u realnom vremenu što se događa. Isto ste tako rekli da ako softver nije pogriješio ili je pogriješio, da djelatnici imaju potencijalni prijedlog za prometni prekršaj, znači gdje mogu odlučiti da li ići u protokol ili ne. Jer, navodno sam čuo i da kad se, znači, podnese zamolba da se ne napravi kazna, da to prođe ako je sve u skladu.

Međutim, danas ste rekli da bi trebali imati tekstualno obrazloženje za one koji počinu taj, odnosno koji, koji službenici mogu objasniti zbog čega nisu kaznili. A mene zanima, ovaj, ako postoji tekstualno, a inače na mailove, koliko god sam poslao, ovaj, nikad nisam dobio mail. Zanima me zašto ne dolazi i slika, znači slika prometnog prekršaja u ovoj današnjoj digitalnom vremenu. Mislim da je to jedna mala, jednostavna sličica koja bi nam puno bolje mogla reći što se događa. Jer vidim i da ste, navodno, i nekim kvartovima kasnije pomogli, davali ste i neke poštelje, Dolac, jel? Mislim, bilo bi super ako već imate primjer Dolca. Povezat ću se i za pješačke zone, jer ovo sve što radimo s gradskim, s parkingom i to, hoće reći da treba imati više mjesta za nas građane. Ali mi je, čini mi se, u gradu nemamo ni pješačke zone. Zašto ne bi uzeli onda primjer tog Dolca koji je, evo, stvarno je pretrpio najveću štetu s tim kaznama. Pa nedjeljom, kad ne rade ti dućani, uvesti, ovaj, pješačku zonu da nitko tamo ne prolazi osim onoga tko stvarno mora. Da, da, da mi svi dođemo građani malo i šetati, jer od straha više se ne zna gdje, gdje doći. Mislim, ja pozdravljam kamere, ali mislim da je onaj jedan dio zaboravljen. Pa, koliko oni naprave đir preko, preko rive i trebali bi dobiti kaznu zbog ispušnih plinova, jel?

Mislim da bi i to trebalo ići prema tom dijelu. Žao mi je što se više fokusiramo u gradu na krivo parkiranje, a ne na prometne prekršaje, gdje prijestupnika brze vožnje praktički se provuku ispod radara. I htio bih reći, na ovo pitanje kraj, izostav, mislim da se izostavila jedna socijalna nota koja je trebala biti okosnica rada vaših kamera, uključujući i mene kao građana vašeg širenja, znači gdje sam trebao biti ponosan na to, ali mislim da se ta baš socijalna nota izostavila. Jer trebalo se malo biti obzirniji. Evo, ja sam ovdje ponio od gospodina prijatelja moga, ovaj, iz Zelenog grada. Trudi se, i stvarno vas moram pohvaliti. Sljedeći put ću nešto drugačije reći. Ali vi ste toliko to sve objasnili, zar nije mogao grad Šibenik isto jednu, ovako, brošuru izvesti, što je sve dozvoljeno, što nije dozvoljeno, koliko imate sekundi? Jer, mislim, super je što ste izdvojili novce za udruge i za umirovljenike, ali imam osjećaj da ste se već pripremili za tu lovu, da će to doći, jer građani griješu, svi griješimo, ja griješim, i da ste na to računali. A pitanje samo za kraj, može li ta socijalna nota biti i dalje glavna okosnica ovog rada ili ćete je i dalje staviti po strani?

Drugo pitanje. Koncentrirajte se s pitanjima, imate još vrlo malo sekundi. Vi mi odbrojavajte. A što ću, kaj svima. Dopustite gospodinu dragom gradonačelniku, možete i meni. On vam se čak bio i uvrijedio s onako ponašanjem. Ajmo, ajmo, koncentrirajmo se. Centar za mlade, htio bih reći, mi smo ujedno i grad za mlade. Postoji li šansa? Mislim, ja gledam iz operativne strane, kao stanar narančaste zgrade, koliko je nama to značilo da u zadnjih 10 godina dođemo do nekoga situacije da smo mogli biti produktivni prema našem gradu kroz udruge. Može li zgrada Velimira Škorpika, čestica 3657/2, koja je ujedno i vojni objekt, čini mi se, doći pred sami Centar za mlade koji će, gospodin Mišo je rekao, tek za 3 godine, jel? Za godinu projekt, pa to, pa ma ne čekat ćemo. Možemo mi te mlade ljude već sad negdje oformiti, dati im prostor. Ona zgrada je apsolutno, izgleda loše. Ono je napušteno to, a mogli bi ti mladi ljudi ući, naučiti sve potrebno za operativni dio Centra za mlade kojeg ćete ih onda tamo primiti. Mislim da će se pripasti ako ne znaju ispuniti formulare, neku dokumentaciju. Znači, bilo bi super. Mandalina je ključni kvart naš. To je i nautički i turistički. Mislim da je pristupni put od pruge do same zgrade do Mandaline, ono je isto katastrofa. Mislim da bi... Velika pitanje. Eto, može li, može li, može li grad biti još bolji za mlade i pripremiti ovako neke bitne stvari?

Hvala. Gospodin Mileta. Počet ću od drugog pitanja, jer mi je ostalo više u sjećanju. Da, grad Šibenik je iz dana u dan sve bolji za mlade. I bit će sve bolji za mlade. Projekti koje radimo govore u prilog tome. Evo, i vi ste korisnik Narančaste zgrade koju je grad Šibenik dao na korištenje mladima. Kad govorimo o prvom pitanju, dosta toga ste izrekli i sad čak nisam siguran što je pitanje, što je konstatacija, što je... Evo, kad govorimo o prometu, mirovanju i prekršajima za nepropisno zaustavljanje i parkiranje, samo taj segment je država, odnosno inicijalno MUP, dao jedinicama lokalne samouprave da i mi kao jedinice možemo imati prometne redare i paziti na taj vid prometnih prekršaja. Prometni prekršaji koji su u domeni prevelike brzine, alkoholizirane vožnje, nevezivanja pojasa, prolaska kroz crveno svjetlo, nezaustavljanja pješacima, oni su i dalje isključivo u domeni prometne policije i mi ne možemo... Molim vas. Takvu vožnju sankcionirati. Međutim, policija ima mogućnost da... Bez priče, bez priče, odgovaranja. Snimke sa kamera, jedan dio i takvih prekršaja sankcionira. Hoće li ona to raditi, to ovisi, ovisi o njima. Isto tako, pitali ste kako ljudi znaju što smiju, što ne smiju. Svatko onaj tko vozi auto položio je vozački ispit. To se uči na vozačkom ispitu. Hvala. Hvala. Evo, gospodo, s ovim smo... Ne, nema, nema osvrta. Kolega, molim vas. Ako ste nezadovoljni, zatražite pisani odgovor.

Ako nema, držite se kaj drugi. S ovim smo, ovaj, zaključili ovaj segment današnje sjednice koji se odnosi na aktualni sat, na vijećnička pitanja. Predložio bih 15-minutnu pauzu za kavu da pripremimo se za sljedeći dio dnevnog reda. Molio bih sve nazočne, uključujući vijećnike, da se vrate u svoje klupe da možemo nastaviti s našom sjednicom. Evo, dolazimo do samoga dnevnog reda i jasno, na samome početku, molim vas, konstatiramo da ste dobili poziv za dnevni red sa svim materijalima uz ovaj današnji dnevni red na vrijeme, te se zahvaljujem djelatnicima gradske uprave što su na vrijeme i stvarno, ovaj, pripremili opsežan materijal koji je ostavljen dovoljno vremena da se i raspravi. Kao što vidite, uz sam poziv za dnevni red, došlo je još i do nekoliko, ovaj, nadopuna dnevnog reda, ali bih u svakom slučaju pitao prvo da li ima netko još neku dodatnu prijedlog za promjenu. Evo, ima kolega Restović prvi, pa kolega Kovač, pa kolega Kronja, a gradonačelnik je već uputio svoj prijedlog dopuna, pa ćemo i to pročitati naknadno. Ali čujmo prvo komentare. Izvolite, kolega Restović.

Pa, nešto na tragu i onoga što sam govorio do sad. Smatram, pa vjerujem da nema nikog u prostoriji koji ne smatra da je prva točka dnevnog reda, a i druga točka dnevnog reda, iznimno bitna i da će imati posljedice, da li pozitivne, negativne, ovakve ili onakve, za naš grad, ali mislim da stvarno zaslužuju posebnu sjednicu. Tu bih, tu bih se svakako nadovezao i na ono što je gradonačelnik obećao u lipnju ove godine, kad je rekao da ćemo imati posebnu tematsku sjednicu vezanu uz, uz projekt Batižale. A s obzirom da smo materijale, a i, a i cijelu ovu priču oko ove druge točke dnevnog reda, koja je iznimno važna, dobili tek uz poziv za ovo, onda je moj prijedlog da ove dvije točke dnevnog reda maknemo s dnevnog reda ove sjednice i da za jedno kratko razdoblje, možda nekakvih petnaestak dana, ili odmah nakon Nove godine, organiziramo sjednicu sa samo ove dvije točke dnevnog reda. Eto, hvala vam. Hvala na prijedlogu. Sljedeći možemo kasnije. Kolega Kovač.

Iza kolege Kovača je kolega Kronja, pa onda kolega Travčić. Suštinski, zapravo je prijedlog gotovo identičan ovome prijedlogu koji je kolega Restović iznio. Mi smo dobili dnevni red od 35 točaka, sa pet jučer popodne poslanih, ovaj, dopuna i sa nekakvih 20 podtočaka. Dakle, radi se jednostavno o tomu da su, kao što je već rečeno, ove prve dvije točke od strategijske važnosti za razvitak i budućnost grada Šibenika. To su teme koje su ne samo strategijski važne, nego i vrlo obimne, dakle treba ih sagledati sa svih mogućih aspekata problematike koja oko njih može nastati.

Stoga i ja predlažem, vezujući se na onaj vaš prijedlog, gospodine Buriću, koji je, mislim, kraj petog ili, ili na početku šestog mjeseca bio, da bi se samo za Batižale organizirala tematska sjednica, a danas imamo, evo, dvije ove strategijski važne točke dnevnog reda: pa imamo proračun, pa imamo rebalans, pa imamo promjenu, radikalnu, dramatičnu promjenu, ovaj, gradske porezne politike, i da ne nabrajam dalje. Jednostavno, ja koji imam nekakva iskustva u radu predstavničkih tijela, kako na lokalnoj, pa ajde čak i na državnoj razini, moram reći da je prosječnome vijećniku vrlo teško održati koncentraciju i kvalitetno raspravljati, rezonirati o ovih, evo, 40 točaka i 20 podtočaka dnevnog reda. To neće, to neće biti, to neće biti lako. Ne želim vjerovati da se ovdje radi o pokušaju zamaranja i otupljivanja pažnje i oštrice, ovaj, opozicijskih vijećnika i eventualno zamaranju i otupljivanju oštrice medija i medijskih djelatnika. Dakle, evo, moj prijedlog ide za tim, u najboljoj namjeri, da se, pa već, evo, možemo do, do samog kraja godine, u roku od dva tjedna, organizirati tematsku sjednicu sa ove prve dvije točke dnevnog reda. Dakle,

Batižale, je li, kolokvijalno, i ova, kako ste vi najavili, mega investicija od strane Vali Solarisa na podima. Hvala lijepo. Hvala kolegi Kovaču. Kolega Kronja. Ja isto podržavam dvojicu kolega prije mene, ali ću biti konkretniji. Moja je, moja je, moj prvi prijedlog za skidanje teme Batižale je zato što ta natječajna dokumentacija, džaba je potrošeno godinu dana kad nije napravljena kako treba. Vi ste doslovno napisali: "Gospodo, dođite, dogovorit ćemo se." Dovoljna je bila jedna rečenica. A to ću, ako se ovo ne skine sa dnevnog reda, dokazati na sljedećoj točci. Hvala. Hvala. Znači, vi samo na ovu prvu ste se koncentrirali. Kolega Travčić je bio na kraju još.

Pozdrav još jedanput svi nazočni. Složit ću se s kolegama, stresno i izaziva nervozu. Men, ko malom čoviku, ko vijećniku, htio bih pomoći građanima grada Šibenika sistemati, sistematizacijski sjest za stol i sve ove stvari donijet, ali mi je teško ovako kad se sve na brzinu, 30, skoro 40 točaka, stvarno je teško za napraviti. Pitanje, pripremom ovog dnevnog reda, vidim da se, da grad mijenja svoju strukturu. Otvara se, otvara se pogodno tlo za investitore i to sve, međutim, ja nisam dobio kroz sve ove sjednice odgovore na mala pitanja vezano za građane, vezano za ovaj dio, tako da neću podržati, čak ću i napustiti sad nakon ovoga svega, ako se isto ne odbaci, ali, jer, jer čini mi se da građanima Šibenika otežavate život na način da ne rješavate one bitne primarne stvari, a već ih ugurate u nešto veće šta ni sami ne znaju šta im može desiti. Jer šta ako ugovori koje, koje samo vi znate, koje ste pripremili, kreću loše? Koće to snositi tu odgovornost? To su opet mali građani. A samoću vas podsjetiti još jedanput za stvari koje niste mi dali odgovore. Za nove vrtiće se treba moliti da se. Kolega, molim vas, koncentrirajte se, da ovo, ovaj, rasprava o dnevnom redu, prema tome možete imati prijedlog za izuzeće ili dopunu. Evo, može, evo, kraj. Ispričavam se. Bez ikakvog ulaska u daljnju raspravu. Ispričavam se, gledam vas pozorno, zadnjih 15 godina ja sam odrastao, ali vi ste zaboravili na malog čovika.

Ovdje nismo imali nikakvog prijedloga. Evo, kolega Slavica se još javio. Slažem se sa svojim kolegama iz oporbe. I ako imate i ti malo poštivanja prema instituciji gradskog vijeća, organizirat ćete tematsku sjednicu ove dvije točke. Toliko. Dobro. Znate i sami da tematska sjednica se organizira po pravilima koje smo svi zajedno donijeli za, za, ovaj, u svezi našega poslovnika, i tamo je predviđeno točno tko može, ovaj, sazvati tematsku i predložiti iniciranje, između ostalog i vijećnici u određenome svome kvantumu, mogu to predložiti, a nismo do sad vidjeli da je sa te strane došla inicijativa. Kolega, gospodin gradonačelnik će se osvrnuti na ove prijedloge za izuzeće prve dvije točke sa današnjeg dnevnog reda. Evo, poštovane kolegice i kolege, drage vijećnice i vijećnici, najprije mi dozvolite da prozovem naše goste. Dakle, imamo goste kako kod prve točke dnevnog reda, tako i kod druge točke dnevnog reda. Dakle, u projektu Batižale, ekipa stručnih ljudi, mladih ljudi, upravo prilika da oni kojima nešto nije jasno postave bilo kakvo pitanje otvoreno, pitanje na koje neće odgovarati politika, nego će odgovarati struka. Ja mislim da je to prilika koju svaki razuman čovjek može i želi prihvatiti, a ja bih rekao da oporbeni vijećnici bi morali preuzeti obvezu da se upravo to čuje. Dakle, da ne čuju obrazloženje politike, nego da čuju obrazloženje struke. Ne znam zašto se toga bojite. Drugo, isto tako, pozdravljam drage goste, moje prijatelje, de facto, jer predugo se o ovoj priči razgovara, ništa nije donešeno ad hoc, naši susreti traju godinama da bi iznijeli ono o čemu ćemo danas raspravljati.

Isto tako, naravno, imamo i kolegu iz Njemačke, iz Fraunhofera, koji će objasniti o čemu se radi, obrazloženje isto kao i za prvu točku dnevnog reda. Zaista, evo, ja po ne znam koji put želim čuti ono što će nam se kazati. Naravno da nastavljam po istoj dinamici. Men, ja shvaćam ovo čak i kao kompliment. Zamislite, vi ne možete pratiti, a vas ima na desetke, a kako ja onda mogu sve to pratiti? Dakle, zaista, hvala vam, hvala vam na komplimentu. S obzirom da ide po redu, a ovo je prva i druga točka dnevnog reda, a nije zadnja, a ja sam rekao, i očito se mi nismo navikli, u nekim drugim sredinama sjednice mogu trajati danima, ja sam spreman danima da ovo izvedemo do kraja, a ako prva i druga točka dnevnog reda budu jedine koje ćemo danas obraditi, savršeno, znači da će biti konstruktivno, ja priželjkujem i da odgovorimo na svaki detalj koji vijećnike zanima, a kroz vijećnike i građane o čemu govorimo. Gospodine Travčiću, što se tiče malih građana, ja cijeli život živim sa malim ljudima, radeći izvorno za ono za što sam školovan, i na kraju, radeći sada ovaj posao, građani to jasno kažu što misle i ocjenjuju, a to su izbori. Hvala. Evo, možemo konstatirati da je u ovom dijelu pred rasprave, možemo kazati tako, pred usvajanje dnevnog reda, su istaknuto nekoliko prijedloga koji su bili gotovo identični, a to je vezano za izuzeće sa današnje sjednice točaka pod 1 i 2.

Ja bih u smislu toga dao na glasovanje ovaj prijedlog da se izuzmu dvije točke sa današnjega dnevnog reda, pa ćemo onda nastaviti u daljnjem tijeku. Tko je za prijedloge koje su istakli kolege vijećnici? Konstatiramo da je sedam vijećnika glasovalo za ovaj prijedlog, što znači da ne moramo utvrđivati ostale, jer prijedlozi nisu prihvaćeni. Dalje po dnevnom redu idemo, ovaj, odnosno po redu sjednice, sa čitanjem prijedloga dopuna dnevnog reda. Uz onaj prvotni prijedlog došlo je još pet prijedloga za dopune: prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području grada Šibenika, prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduženje putem financijskog leasinga trgovačkom društvu Zeleni grad, pod točkama 2 i 3 za nabavku specijalnog vozila samopodizača, odnosno u točci 3 navlakača kontejnera, te točke 4 prijedlog plana upravljanja pomorskim dobrima na području grada Šibenika za razdoblje od 2024. do 2028., te prijedlog odluke o izmjeni odluke o osnivanju poduzetničke zone Podi. U ovome trenutku preći ćemo na glasovanje o ovome, ovoj dopuni točaka dnevnog reda, pa bih vas zamolio da se izjasnimo u cijelosti za ovih pet točaka koje su, ovaj, predstavljaju dopunu ovlaštenog predlagača. Tko je za dopunu dnevnog reda, kako sam pročitao?

12. 12 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova, prihvaćena dopuna dnevnog reda. I sad bih vas na kraju zamolio da onda usvojimo cjeloviti dnevni red, znači onaj prvotni, s ovih pet nadopuna kako su maloprije prezentirane. Tko je za usvajanje dnevnog reda u cijelosti? Molim da glasujete i potvrdite. 12 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova, prihvaćen dnevni red u cijelosti. Prema tome, možemo ga na taj način i objaviti, kako je to i naznačeno po točkama dnevnog reda, što bi, ovaj, predstavljalo današnje zasjedanje, naše današnje, ovaj, sjednice sa ukupno 40 točaka dnevnog reda. Krenuli bi s prve dvije točke. Ja bih tu na početku samo vas želio informirati o nekoliko tehničkih detalja, a to je da, s obzirom da u ovim točkama ćemo imati i određene sudionike, naše goste koji će nam se priključiti putem videoveze, da svi oni koji imaju potrebe za boljim razumijevanjem engleskog jezika da mogu zadužiti odgovarajuće slušalice s aparaturom gore kod kolega na ulazu. A isto tako bih vas zamolio, ako imate potrebu za javljanjem, kolega će tu biti nazočan koji će vam dostaviti mikrofon, jer obzirom na tu, ovaj, vizualitet komunikacije, trebat ćete pitanja postavljati ne sagovornici, jer tu, ovaj, kolege koje će biti nazočne na videolinku neće imati priliku vidjeti ovu poziciju govornice, nego poziciju publike, pa vas molim da onda sva pitanja postavljate iz te pozicije, jasno, uz korištenje mikrofona koji će vam biti dodijeljen po javljanju.

Evo, to je što se tiče tehničkih detalja. Možemo preći na prvu točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta međunarodnog javnog natječaja u svrhu odabira razvojnog partnera za projekt Batižale. Ja bih ovdje iskoristio prigodu da jasno pozdravim i goste koji će danas biti s nama, na ovaj ili onaj način, znači ili osobnom nazočnošću ili nazočnošću putem digitalnih medija. Znači, mogu pozdraviti gospodina Hrvaja Zekanovića, predstavnika EBRD-a Henryja Fletchera, Ivanu Miličić, te Irenu Dokić, predstavnike konzorcija Mazars koji će biti ovdje s nama uživo, Andriju Garofulića, Marjana Bogoju, Nikolu Berovića, Ivana Laljaka i Klaru Matić, te putem videopoziva Vedranu Likan, Andreja Šoša i Filipea Boziera. Evo, to je, ovaj, i također predstavnike tvrtke Arup, Jenny Leifut i Nemanju Jeftića. Evo, to je, ovaj, naši gosti kojima zahvaljujem što su izdvojili vrijeme i što su ovdje zajedno s nama, da svima nama pojasne određene stvari koje će nam biti interesantne za samo praćenje sjednice. Isto tako, prije nego što, ovaj, dadem riječ onima koji će po redu ovdje govoriti, bih iskoristio prigodu još za dva konstatacije, a to je da nam se priključio kolega vijećnik Renje, te na ovaj način imamo ukupno 20 vijećnika danas ovdje nazočnih. A isto tako bih vas zamolio, obzirom da po poslovniku imamo određena pravila kad su u pogledu izlaganja i tako dalje, zamolio bih da donesemo odluku da uvodna izlaganja obrazloženja mogu biti produžena preko onoga protokolarnoga termina koji je predviđen našim poslovnikom.

Te vas molim da, evo, zajednički omogućimo jedno dulje uvodno izlaganje o ovim temama. Tko je za? 15 protiv, suzdržani. Preostali, znači i ovaj prijedlog je prihvaćen. E, obzirom na to da imamo ovu prvu točku dnevnog reda, ja bih zamolio, ne, rasprava će biti nakon uvodnih izlaganja, tako da ćete se onda moći jasno javljati, ovaj, svićete biti jasno zabilježeni, ali sad bih dao riječ onima koji će govoriti u uvodnim izlaganjima. To je prije svega gospodin gradonačelnik, doktor Željko Burić, izvolite. Poštovane vijećnice, dragi vijećnici, ja zaista neću biti dug, jer nema ni potrebe da budem. Pustimo ljudima od struke da obrazlažu, ja bih rekao, projekt Batižale, a s obzirom da spadam u onu generaciju koja ima dobro sjećanje iz nekadašnjih vremena, kad je to bio prostor tvornice elektroda i feroregula, dakle prljave industrije. Čak je moja obitelj imala vinograd vrlo blizu tome, znam kako je izgledalo trgati u manganu, kako su naši Šibenčani to nazivali. Ali pustimo sada priču o tvornici, pustimo priču o stradanju te tvornice u Domovinskom ratu, znamo kako se to dešavalo. Prije svega, dozvolite mi da izrazim iskrenu, ali zaista iskrenu zahvalnost svim mojim suradnicima u ovoj priči, u koju sam ja uključen praktički od 2013., ali doslovno od 2013. Dakle, u lipnju mjesecu došlo je do promjene gradske vlasti, istom tom lipnju je počela procedura razriješavanja jednog gordijskog čvora koji je zatečen u tom području TEF-a, ne gordijskog čvora onoga što se nalazilo sa mnom na terenu, nego puno složenije, ono što se nalazilo na Fini, ono što se nalazilo u aktima raznih trgovačkih društava, tvrtki, jer nemojte zaboraviti da je to najduže blokirani račun jedne tvrtke u povijesti Republike Hrvatske skoro 23 godine, da su bili stotine vjerovnika u Fini koji su blokirali tvrtku TEF, da na području od 22 hektara, kojeg je praktički, jer je vlasnik TEF-a grad Šibenik, a grad nije imao niti kvadratni milimetar terena, sve je to bilo založno pravo, razlučno pravo, ma što to značilo.

Dakle, ali vraćam se na početak. Iskrena zahvalnost u prvom redu gospodinu Tihomiru Paškovu, dakle pročelniku za upravljanje gradskom imovinom, toliko truda, toliko znanja, toliko želje da uspijemo, to ja nisam odavno sretao. Svi drugi pročelnici koji su tu sudjelovali u tom procesu, a svi su sudjelovali, jer to je uzus i princip rada ove gradske uprave, svi su oni dionici svega toga, ali valjda smo imali sreću. Osovina da bi se dobro okretala mora imati barem dva ležaja. Prvi ležaj je bio Tiho, drugi ležaj nismo ni očekivali da ćemo ga dobiti, to je direktorica tvrtke Batižale, gospođica Nina Kursar. To je neka posebna priča, da ne bi ispalo da sve hvalim. Nina, duboki naklon za sve ono što si učinila, praktički da dođemo do ovog današnjeg dana. Dug je to bio put, sjećam se prvog sastanka, pa ja bih mogao reći da određenu pohvalu zaslužuju i oni koje smo mi dobili u izbornoj borbi 2013., u prvom redu gospodinu Vidovi ću, a sadašnjem saborskom zastupniku, jer zamislite, 10 ili 15 dana nakon teške bitke, na moju sreću izborne pobjede, na njegovu s pravom gubitnika, ali sjedamo zajednički u službeni automobil grada Šibenika i odlazimo u nadležno ministarstvo, jer to je bio period kad smo imali na nacionalnoj razini SDP-u vlast, i dočekuje nas ministar financija tadašnji, gospodin Linić, evo i njemu hvala, ako sluša, slušat će, gospodin Lalovac, dakle Chagon je tada bio,

ljudi koji su uvažili želju, i vraćam se odmah na misao, da se povuče predstečajna nagodba koju smo zatekli u lipnju 2013. kao loše rješenje i da se vratimo u temeljito rješavanje problema TEF-a. I ta priča je trajala doslovno 10 godina je gradska uprava radila na raspetljavanju svega onoga što se dolje nalazilo, i pravno i na terenu i financijski, i na kraju smo riješili i INU, MOL i razlučno pravo, i tu je bilo bitki kroz gradsko vijeće. Naravno, ja sve shvaćam da uvijek ono što pozicija predlaže, opozicija smatra da je to nešto tajno, da tu ima nekakva figa u džepu, pa smo tako slušali i kod prvog kredita koji smo digli, upravo da bi isplatili INU, MOL i razriješili razlučno pravo. Ja karikiram, stvarno nije to daleko od istine, ja simplificiram uvijek pravo, pa kažem da su Šibenčani ponosni na vanjski i unutarnji bazen u Crnici, ima samo jedan detalj, nikad nije bio šibenski, nego je bio INA, MOL, vlasništvo se nalazio na katastarskoj čestici u kojem je ta ista tvrtka imala razlučno pravo. Samo da shvatite o čemu pričamo i o čemu govorimo. Naravno, kad pričamo o TEF-u, da pričam s emocijama, jer to je kad nakon 10 godina dođemo na sjednicu gradskog vijeća u kojem raspravljamo o natječajnoj dokumentaciji koja će biti objavljena u međunarodnom tenderu za investitora na tom području, kad govorimo o ambicijama i želji da to ne bude nikakav resort, da tu ne bude nikakva privilegija, uvjetno rečeno, privatnog investitora, nego da je 40% zone zelena i javnih funkcija i namjena, u kojem će Šibenčani, nebitno je, dobiti produženu plažu Banj, u kojem će Šibenik dobiti konačno luksuzne hotele koje zaslužuje, u kojem će konačno dobiti, u krajnjem slučaju, novu muzičku školu s pripadajućom mini koncertnom dvoranom, koji će dobiti novu osnovnu školu, novi vrtić, u kojem će konačno ne sramiti se da smo jedini grad na obali Jadrana koji nema ozbiljnu sportsku dvoranu, nego koristimo, uvjetno rečeno, malo veću školsku sportsku dvoranu na Baldekinu.

Konačno će Šibenik moći kazati da ćemo zimi organizirati koncert, pa makar to bila elektronska glazba na koju moj prijatelj Mario Kovač neće doći, neću ni ja vjerojatno, ali će doći neke nove, mlađe generacije, ali ćemo biti kadri i sposobni nešto takvo imati i organizirati. U kojem imamo izuzetnu suradnju Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva prometa, u kojem hrvatske ceste rade, ne da rade, nego je praktički otpočinjena realizacija projekta dvostrukog rotora deniveliranog u Njivicama, u kojem smo s Hrvatskim cestama dogovorili spojnu cestu D8 i takozvanu luku u području nekadašnjeg TEF-a, ali sve ćete vi to čuti kroz ovo obrazloženje. Dakle, puno truda, puno rada, ali s ponosom. Ja moram reći da u ovom trenutku, i nakon ove sjednice gradskog vijeća, neka bitna uloga, moja uloga kao gradonačelnika, kao motora i onoga koji gura i koordinira rad svih odjela gradske uprave, pa i onih vanjskih suradnika, završava. Sve ostalo će biti predmet nekakve natječajne dokumentacije, procjene najkvalitetnijeg rješenja, ali sa željom i ambicijom da se gradu Šibeniku osigura budućnost. Nakon današnje dvije točke, i kad završi ovo gradsko vijeće, Šibenik više nikad neće biti isti. To je grad u kojem je svijetla budućnost, to je grad u kojeg će se isplatiti ulagati, a to mi vidimo i ovih proteklih 10 godina. Bez obzira na uvijek zadjevice, bez obzira na pokušaj u prvom redu političke opozicije da pokaže i minorizira uspjehe, svako onaj koji je objektivan i realan zna kakav je Šibenik danas, a kakav je Šibenik bio, ja samo govorim o poredu od prije 10 godina, a nakon ove sjednice gradskog vijeća će se znati, ili možemo neki maštati, što će biti Šibenik u idućih 10 godina.

Dakle, ne govorimo o nikakvom utopističkom dalekom periodu, nego govorimo samo o onome što će Šibenik biti u idućih 10 godina. I na kraju, bez lažne skromnosti, nema ni razloga da budem preskroman, sve ono što smo planirali napraviti u ovih 10 godina, sve smo ostvarili, pa ćemo ostvariti i projekt Batižale i projekt Pudin. Hvala. Sljedeći gost koji će uzeti riječ je cijenjeni kolega Zekanović, izvolite. Poštovani predsjedniče gradskog vijeća, poštovani gradonačelnike s zamjenikom, vijećnice i vijećnici, pročelnici, ravnatelji, direktori gradskih tvrtki. Evo, iznimno mi je zadovoljstvo danas se obratiti po ovoj temi, iako nije prvi put da o ovoj temi govorim. Prvi put sam govorio prije, sad će biti točno dvije i pol godine, kad smo najavili naš ulazak u vladajuću većinu u gradu Šibeniku, gdje mi demokršćani participiramo s dva vijećnika i surađujemo dobro s našim partnerima iz Hrvatske demokratske zajednice. I bili smo, evo, jako zainteresirani upravo da se ovaj projekt razvije i razvija. Nije jednostavno, i ovo je jedan golemi projekt, i ovaj projekt nas je suočio s mnogo problema. Kad smo kretali ovu cijelu priču, vidjeli smo da neke stvari koje na prvi pogled izgledaju jednostavno, kad uđeš u njih malo detaljnije, da su jako komplicirane. Ovim putem ja moram zahvaliti iznimno svima onima koji su radili na ovom projektu, i kolegama iz EBRD-a koji su financirali dokumentaciju. Bilo je malo i napetih situacija, oprostite na tome, ali hvala vam na suradnji, kolegama iz Mazarsa i Colliersa, ne znam ima li tko tu, iz MSI Partners.

Dakle, svima vam hvala što ste radili na ovom projektu i napravili hrpu, hrpu dokumentacije. Meni je krivo što vi tu dokumentaciju ne možete vidjeti na okupu, radi se o desecima kilograma dokumentacije, doslovno, i koja je napravljena, ja ću se usuditi reći, nikada niti jedan projekt u Hrvatskoj nije imao dokumentaciju kakvu ima ovaj projekt. Nikada. Ja to garantiram. Pogotovo brownfield projekt poput ovoga. I ovaj projekt će ne samo u Hrvatskoj, nego i šire, u Europskoj uniji, biti ogledni primjer za projekte ove veličine. To ja garantiram. Hoće li sve ići idealno dalje, vidjet ćemo. Bit će tu problema. Bit će problema, ali problema koje ćemo rješavati u toku. Dakle, imamo dva kruga natječaja, interes je velik. Interes je velik, i ja sam siguran da ćemo uskoro imati velike investitore ovdje koji će biti zainteresirani za razvoj ovog projekta, i ono što je gradonačelnik lijepo rekao, Šibenik stvarno nakon razvoja ovog projekta više nikad neće biti isti. Ovdje ja stvarno moram zahvaliti na jednoj inkluzivnosti i suradnji gradskoj upravi, prije svega gradonačelniku i njegovom zamjeniku, koji su jedan sjajan tim. Dakle, moram zahvaliti i prethodnom pročelniku Paškovu, a naravno, prije svega osobi koja ovdje stvarno radi danonoćno na tome, direktorici tvrtke Batižale, Nini Kursar. Ako sam koga izostavio, evo, nemojte mi, nemojte mi zamjeriti.

Kad govorimo o projektu, samo kratko, da ipak ljudi znaju o čemu se radi, iako će o tome kasnije govoriti i konzultanti. Dakle, radi se o stotinama stanova, evo, možda 800.000 stanova. Radi se o dva hotela koja će biti 15 zvjezdica i 14 zvjezdice. Radi se o multifunkcionalnoj dvorani koju je spomenuo kolega gradonačelnik, koja je, ja sam siguran i vjerujem, da će biti novi dom naše Šibenke. I da će upravo u toj dvorani dosegnuti one razine koje je imala nekoć, i da ćemo ići upravo u toj dvorani i na titule. Osim tih sadržaja, imat ćemo 500-600 parkirnih mjesta. Tamo će biti izdvojen jedan dio zone gdje će grad sagraditi i osnovnu školu, i vatrogasni dom, i vrtić. Plus, obalna zona je jako interesantna, tamo će biti i privezišta, bit će i luka otvorena za javni promet. Dakle, jedna nova zona, zona koja će promijeniti lice grada. Osim ovog projekta, ja ipak moram, evo ga, s obzirom da se poslije neću obraćati i moram ići za Zagreb, ipak bih spomenuo još jedan projekt za koji će se također danas glasovati, a iznimno mi je drago da sam, eto, i tu doprinio, da se i o tome odlučuje. Radi se o jednom projektu na podima, ne ovaj veliki Fraunhofer, o kojem će kasnije se govoriti, nego jedan nešto manji, iznimno vrijedan, a radi se o golemom zabavnom parku, tematskom aquaparku, na 120.000 kvadrata, koji će, prema svemu sudeći se, jako skoro ostvariti.

Što je to jako skoro, ja se nadam, kroz dvije godine, da bi mogli svi zajedno, znači, uživati na podima i u aquaparku, ali o tom potom. Naposljetku, ja, evo, jedna mala kritika svima nama. Ovaj projekt se zove Batižale, kaže, urbane regeneracije prostora, formalno. Ja bih volio da ga mi svi zovemo na onaj način kako smo ga mi nekako krstili u onoj prvoj fazi: Novi Šibenik, korak u budućnost. Jer na takav način ćemo mi biti svjesni važnosti ovog projekta, koji je stvarno iznimno, iznimno važan. Dakle, više nismo Mangan City i nećemo biti Mangan City, nego, evo, bit ćemo Novi Šibenik i s ovim projektom ćemo stvarno smjelo zakoračiti u budućnost. Još jednom hvala svima. Hvala gospodinu Zekanoviću, i sad bih dao riječ cijenjenoj gospođi Kursar, koja će vas dalje voditi kroz ovu, ovaj, nastavak uvodnog obrazloženja, jasno, uz mogućnost da dade riječ ona onima za koje smatra da vam mogu dati još dodatnu informaciju, a od strane su vanjskih gostiju i uzvanika.

Hvala lijepo na lijepim riječima svim govornicima. Poštovani predsjedniče gradskog vijeća, poštovane dame i gospodo vijećnici, predstavnici gradske uprave grada Šibenika, medija i uvaženi gosti, sve vas lijepo pozdravljam na ovoj sjednici gradskog vijeća na kojem otvaramo jedno novo poglavlje, jedno novo poglavlje razvojnog projekta Batižale. Dozvolite mi na početku da se zahvalim svim dionicima koji su prethodnih 15 godina bili uključeni u ovaj projekt, i to od početka procesa sanacije TEF-a, rješavanja hipoteka na zemljištu bivše tvornice te osnivanja novog pravnog subjekta. Svi su oni zaslužni što danas ovdje stojimo s prijedlogom natječajne dokumentacije. Posebno se želim zahvaliti svim partnerima na ovom projektu s kojima sam u posljednje dvije godine usko surađivala, od udjeličara društva Batižale, predstavnika svih razina vlasti do predstavnika EBRD-a, koji su prepoznali projekt Batižale kao jedan od vodećih projekata prenamjene brownfielda i kroz dvije faze osiguravali grant tehničke pomoći, a u ovoj fazi u vidu konzultantskog tima, konzorcija, Mazars, Cenoti i partneri, a s kojima smo proteklih godinu i pol dana predano radili na pripremi dostavljene vam natječajne dokumentacije. Ovdje se svakako želim zahvaliti i svim kolegama iz gradske uprave koji su nesebično pružali pomoć kad god je to trebalo. Osobno smatram da samo partnerski timski rad na velikim projektima mogu polučiti uspjeh, a upravo takvu suradnju smo imali na ovom projektu, gdje su svi partneri uvidjeli važnost istog za ekonomski i gospodarski razvoj Šibenika i šire regije.

S obzirom da je društvo u vlasništvu države i grada, usklađivali smo interese svih strana oko budućeg razvoja, uzimali u obzir savjete stručnjaka o ovakvim i sličnim projektima, detektirali i procjenjivali potencijalne rizike, poduzimali potrebne istražne radnje i analize, te ugrađivali adekvatne instrumente zaštite u natječajnu dokumentaciju s ciljem smanjenja izloženosti pojedinim rizicima, a sve kako bi ih sveli na prihvatljive razine i time postigli potpunu spremnost projekta za njegovu realizaciju, ali ono i najvažnije, njegovu dugoročnu održivost i korist za grad Šibenik i širu regiju, zajednicu. Projekt Batižale predstavlja projekt urbane regeneracije zemljišta ukupne površine 22 hektara i na istom se predviđa kombinacija javnih i privatnih ulaganja, koji će biti iznimno vrijedni za budućnost grada Šibenika kroz više segmenata. Naime, ovo ulaganje trebalo bi otvoriti nove perspektive zapošljavanja, a građani će dobiti nove sadržaje od javnog interesa. S obzirom na kompleksnost dostavljene dokumentacije, kroz kratku prezentaciju upoznala bih vas s najbitnijim odrednicama natječajnog postupka, no prije toga kratko bi vam se obratio predstavnik Europske banke Henry Fletcher i voditelj projekta

Andrija Garofulić, odnosno predstavnik konzorcija Mazars. Henry, do you hear me? Henry? I hear you, yes. Okay, the stage is yours. Okay, thank you. Good morning, Mayor Burić, City Councillors, ladies and gentlemen. It's a pleasure to participate in today's City Council session and to say a few words about the role of the European Bank for Reconstruction and Development in this project. The bank has been on a very long journey with the city, over several years, to arrive at this point. Do I need to, how often should I stop? Or is the, um,

the translation running? Yes. Yes. Okay, fine. I lead a team in the EBRD's Donor Partnerships Group, and I've been the project leader on this Austrian-funded project since we first engaged with the city in 2018. And Irena Dokić, who's with you in the chamber today, she has also been an invaluable part of the EBRD team. So thank you, Irena. 2023 is our 30th year in Croatia. Over the last three decades, we've invested 4.4 billion euros in the Croatian economy and supported more than 850 companies with financing and advisory services. In recent years, we've stepped up our engagement and our support for policy reforms as well. So when we consider projects to support, we're interested in those that we believe can have a strong additional development impact on the economy, on the environment, business growth, social benefits, or governance, to take some examples. And Šibenik has proven to be a city with very promising developmental trends and very strong investment opportunities, as I'm sure you know well. So smart and strategic reuse of the Batižala site represents a unique, let's say once-in-a-generation opportunity for the city. We expect the site to attract strong interest for investment due to its micro and macro location, its existing conditions, and the possibility to combine a wide range of uses that can complement the city's existing, let's say, developmental trajectory.

So these might include residential, social facilities, commercial, and hospitality buildings, all of which bring new jobs and new economic activity. Importantly for us, the city administration has demonstrated a long-term vision and an ability to get things done. By working with local people, working with local businesses, and also by working with central government. So in the first phase of the project, the EBRD provided technical cooperation support directly to the city to prepare an integrated development strategy. Many of you will remember that this strategy was unanimously adopted by the City Council in October 2020.

In spite of a very challenging time in 2020 and in 2021, we remained focused on supporting the city and the state to advance the project to its logical conclusion, which is the international tender process to select the best development partner for the city in the project. So in the second phase of the project, in 2022, the EBRD provided further support to the Batižala company to prepare the tender package. Additionally, in 2022, the EBRD also appointed ARIP to conduct an independent study into the ground conditions. And ARIP were asked to assess the land through the lens of internationally recognized standards adopted in the Netherlands and also in the United Kingdom.

We're very grateful to all the specialist consultants who've worked so hard to bring the city and its co-owner, the Republic of Croatia, to this point. And you have all had a chance to appreciate the fruits of their work in the last 10 days. Today, the city administration brings the overall package to you for your agreement, and the EBRD stands ready to support the implementation of the international tender that has been designed by the consultancy teams with extensive inputs from city and state. And when the time isright, the bank stands ready to support with financing of this unique and regionally important project. Thank you.

Poštovani gradonačelnice, dogradonačelnice, cijenjene kolege, gradski vijećnici, dame i gospodo, zadovoljstvo mi je danas biti s vama i predstaviti, nakon 18 mjeseci intenzivnog rada, konture ovoga projekta i same natječajne dokumentacije. Napomenuo bih da je proces pripreme ovoga natječaja i same dokumentacije bio, ispričavam se, malo sam prehlađen, bio intenzivan i ponekad često i žustar. Ne u negativnom smislu, naravno. Bio je žustar iz razloga što smo kroz rasprave sa svim dionicima u okviru ovoga projekta uspjeli testirati sve stavke pojedinog projekta koje nudimo tržištu. Uspjeli smo istestirati sve dijelove natječajne dokumentacije. Ja bih rekao, i za kraj, uspjeli smo i ugraditi unutar njega nekakve zaštitne mehanizme za grad, za Republiku Hrvatsku ili za društvo Batižale, koji bi trebali osigurati da taj investitor koji dođe, a koji treba biti kvalitetan, poštuje natječajnu dokumentaciju i cijeli proces dalje. Zato bih za početak također iskoristio priliku da zahvalim gradonačelniku na strateškoj viziji oko projekta, da zahvalim dogradonačelniku na često kritičnom pogledu na natječajnu dokumentaciju koji nam je dopustio da je sagledamo iz još jedne perspektive, da zahvalim EBRD-u koji nas prati i koji daje visoke korporativne standarde u samom projektu, i naravno svim kolegama u okviru konzultantskog tima koji su nam sa svojim specifičnim znanjima za pojedine sektore omogućili da iznjedrimo jedan projekt koji je kvalitetan. Tijekom ovih godinu i pol dana iznjedrili smo projekt i natječajnu dokumentaciju koji je jedinstven za, ja bih rekao, i u Hrvatskoj, ali i šire u regiji, i koji je s jedne strane poprilično atraktivan iz razloga što nudi jedinstvenu priliku da se razvije novi dio Šibenika i u svom miksu sadrži i rezidencijalni i komercijalni i hoteljerski i javni sadržaj.

I pogotovo je bitno za napomenuti da smo u suradnji sa gradom i sa državom i sa EBRD-om omogućili upravo i velik dio javnog sadržaja u samom projektu, koji omogućava zapravo svim stanovnicima Šibenika da imaju korist od toga. S druge strane, pošteno je napomenuti da je projekt i s druge strane zahtjevan, kompleksan, i da će njegovu pravu vrijednost i ono sve što smo radili ocijeniti tržište. Valuacija samog projekta, cijeli proces je napravljen u skladu sa zakonskom metodologijom, procjena vrijednosti je napravljena od strane neovisnog sudskog vještaka, ali uvijek je na kraju tržište ono koje ocjenjuje ovako jedan jedinstven i kompleksan projekt i daje ocjenu što je zapravo njegova stvarna vrijednost. Za kraj bih samo napomenuo, u smislu da smo, za kraj bih napomenuo i zahvalio svima na prilici da sudjelujemo u ovom projektu, da zajedno iznjedrimo ovaj projekt. I mi smo, usprkos tim nekim komentarima, mi smo pozitivni oko projekta, očekujemo pozitivan rezultat, velik interes, i nadamo se da ćemo vas sve zajedno uspjeti obradovati u narednih desetak mjeseci. Hvala lijepo. Hvala. Kolegica Kursaarće ponovo uzeti riječ.

Evo, sad ćemo kratko proći dostavljenu vam natječajnu dokumentaciju. U prijedlogu natječajne dokumentacije dostavljen vam je poziv za interesa zajedno sa svim prilozima, ali ovdje želim posebno naglasiti na prilog broj 1, i to opće uvjete okvirnog ugovora o razvoju s društvom Batižale, u kojem smo izradili kako bi, nakon provedenog postupka odabira razvojnog partnera, olakšali sam pregovarački postupak. U općim uvjetima sadržani su bitni uvjeti budućeg okvirnog ugovora koji će se sklopiti s razvojnim partnerom. No ovdje isto tako želim naglasiti da su pored navedene dokumentacije izrađena još tri dokumenta, i to pravni, financijski i tehnički dosje, koji će biti dostupni kvalificiranim kandidatima u drugoj fazi natječaja, a koji sadrže set informacija o svim osnovnim pravnim, financijskim i tehničkim aspektima projekta.

Predmet javnog natječaja je zemljište upisano u pet zemljišnoknjižnih uložaka koje se nalaze na području bivše tvornice i koje je u vlasništvu društva. No, iz natječajne dokumentacije je isključen obalni dio zone, ukupne površine 2.936 metara kvadratnih, jer je za isti dio trenutno u tijeku upis granice pomorskog dobra. Isto tako je iz natječaja isključena i površina od 858 metara kvadratnih, za koje je pokrenut postupak upisa granice luke otvorene za javni promet i granice luke nautičkog turizma. A slijedom navedenog, u predmet same ponude je malo. Predmet ponude javnog poziva predstavlja zemljište ukupne površine 220.839 metara kvadratnih, koji uključuje i nekretnine površine od 31.500 metara kvadratnih, koje će biti izdvojene u korist grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, a na kojima će se graditi i financirati javni objekti, i to osnovna škola, vrtić, glazbeno-plesna škola te vatrogasna postrojba. No, kvalificirani kandidati će biti pozvani da predaju svoje vizije i master plan za cijelo područje Batižala u fazi davanja ponude, uključivo i zemljište namijenjeno za izgradnju javnih objekata. A točna lokacija javnih objekata bit će dogovorena između društva Batižale i razvojnog partnera nakon uspješnog zaključenja natječaja i prije izrade uputa. Što se tiče

modela raspolaganja zemljištem, opredijelili smo se za dva osnovna modela raspolaganja, ovisno o vrsti sadržaja koje se planiraju izgraditi, a to su kupoprodaja dijela nekretnina za pretežno stambene objekte, uspostava prava građenja u korist razvojnog partnera na drugim dijelovima lokacije društva Batižale. Na ovom slajdu je u tablici jasno prikazana predviđena namjena pojedinih površina, odgovornost za razvoj objekata i pripadajuće infrastrukture, kao i poslovni modeli raspolaganja koji će se uspostaviti s investitorom. Iz istog je vidljivo da, znači, od ukupne površine zemljišta od 220.839 metara kvadratnih, površina koja se stavlja na raspolaganju investitoru iznosi 189.339 metara kvadratnih, da predviđena namjena je mješovita, i to stambena, hotelska, trgovačka, javne garaže, multifunkcionalna dvorana, kao i svi drugi sadržaji koje će sukladno svojoj viziji u master planu dostaviti investitori, kao i izgradnja komunalne infrastrukture na istom području. Znači, odgovornost za isto je na investitoru, a poslovni model koji će se primijeniti na tom zemljištu je kupoprodaja, odnosno prodaja zemljišta namijenjenog za pretežno stambenu izgradnju i komunalnu infrastrukturu, a za preostalo zemljište sklopit će se s investitorom ugovor o osnivanju prava građenja na 75 godina.

U pozivu za iskaz interesa jasno su propisani uvjeti javnog poziva kojima moraju udovoljavati potencijalni investitori, pa se tako od kvalificiranih kandidata traži izgradnja minimalno sljedećih objekata: dva hotela s minimalno 380 soba, od kojih jedan hotel mora imati najmanje kategorizaciju 5 zvjezdica, a drugi najmanje kategorizaciju 4 zvjezdice. Javne garaže s minimalnim kapacitetom od 570 parkirnih mjesta, multifunkcionalnu dvoranu koju će graditi i s kojom će upravljati razvojni partner, s minimalnim kapacitetom od 3.000 sjedećih mjesta, stambeni objekti koji će se razviti putem modela kupoprodaje nekretnina, kao i maloprodajni sadržaji koji se mogu razviti na zemljištu stečenom kroz kupoprodaju nekretnina, ali i kao sekundarna komponenta na zemljištu namijenjenom za razvoj putem modela prava građenja. Naravno, investitor može sukladno svojoj viziji razvijati i druge sadržaje koji su u skladu s prostornim planom, ali ovo je minimum koji mora ugraditi u svoj master plan. Ovdje želim isto tako naglasiti da postojeći GUP dopušta gradnju,

odnosno za dio od najviše 5% ukupne tlocrtne površine, gradnju visokih zgrada, što je u biti 10 nadzemnih etaža na području zone Batižale. Međutim, u natječajnoj dokumentaciji zahtijevamo da takve zgrade se nalaze u dijelu zone najudaljenijem od mora, i to u blizini ulice Ivana Meštrovića i raskrižja s ulicom Tvornički put. U pogledu komunalne infrastrukture, razvojni partner ima obvezu izgradnje i financiranja isto, ovisno o tome za koji model se odluči. Naime, istom je ostavljena mogućnost da sklopi s Gradom Šibenikom ili ugovor o financiranju izgradnje komunalne infrastrukture ili ugovor

o izgradnji komunalne infrastrukture, i sve to na način kako je propisano Zakonom o prostornom uređenju. No, ovdje želim naglasiti da, ukoliko Grad Šibenik i razvojni partner sklope ugovor o financiranju izgradnje komunalne infrastrukture, razvojni partner će biti oslobođen plaćanja komunalnog doprinosa za razvoj svih objekata na dijelu lokacije koji će mu pripadati, i to do iznosa troškova izgradnje komunalne infrastrukture kojeg će plaćati na temelju ugovora o financiranju komunalne infrastrukture. Još jedan od uvjeta koji će se zahtijevati od razvojnog partnera je da predloženi razvojni koncept bude ambiciozan i u skladu s najboljom praksom održivog urbanog razvoja. Dva specifična aspekta kojima će trebati udovoljavati razvojni partner su energetska učinkovitost i zelena učinkovitost pojedinih zgrada, te održivost urbanog razvoja u cjelini.

Razvojni partner će, pod prijetnjom raskida okvirnog ugovora, biti dužan izvršiti sanacijske radove zone Batižale prije početka ili istovremeno s građevinskim radovima, u skladu sa zaključcima analize okoliša izrađenog od tvrtke ARUP, a isti uključuju radove na uklanjanju oko 30.000 metara kubnih troske s gradilišta, dodatne radove na sanaciji tla na tri lokacije koje su detaljno specificirane u OIKON-ovom izvješću o provedenim radovima iz 2018. godine, radove na uklanjanju bilo kakvog lokalnog onečišćenja otkrivenog tijekom građevinskih radova, a isto tako imaju dužnost pokriti sve neke dijelove uređenja okoliša čistim uvezenim slojem zemlje s minimalnom dubinom od 600 milimetara. Radovi definirani u ARUP analizi neophodni su za potpunu sanaciju zemljišta u skladu s najboljom međunarodnom praksom, a posebno s relevantnim referentnim standardima iz Nizozemske, što će u biti biti i standard potreban prema okvirnom ugovoru. No, ovdje želim naglasiti da, ukoliko kvalificirani kandidati iskažu interes da naprave vlastite analize vezano uz kvalitetu zemljišta i mora podzemnih voda, društvo Batižaleće im isto omogućiti nakon početka faze B, kada će moći podnijeti zahtjev za pristup lokaciji za provođenje svojih istražnih radova.

Što se tiče urbanističkog plana uređenja, nakon završetka natječajnog postupka, Grad Šibenikće pokrenuti postupak izrade uputa, koje postupak će ujedno i financirati. Upute će se pripremiti u skladu s master planom razvojnoga partnera te odredbama GUP-a, prostornog plana, a isto tako i svih primjenjivih propisa o prostornom uređenju. Izrađivač uputa će biti odabran putem postupka javne nabave. Molio bih kolege vijećnike bez priče. Dok traje izlaganje. Toliko korektnosti možemo imati. Sukladno prijedlogu javnog poziva, postupak odabira investitora podijeljen je u dvije faze, od kojih će prva faza trajati 6 tjedana, a druga faza 12 tjedana, što će zajedno s postupkom ocjenjivanja trajati sveukupno 27 tjedana, odnosno 6 mjeseci. U prvoj fazi natječaja pozivaju se zainteresirani investitori da dostave svoje iskaze interesa i potvrde svoju kvalificiranost. Osnovni kriteriji koje kandidati moraju ispunjavati u fazi A, kako bi postali kvalificirani kandidati, su kriteriji dobrog poslovnog ugleda, kriteriji financijskog kapaciteta i kriteriji tehničke stručnosti. U roku od 3 tjedna nakon završetka prve faze, društvo Batižale donijet će odluku o izboru kvalificiranih kandidata. Odabrani kvalificirani kandidati imat će priliku u drugoj fazi dostaviti svoje obvezujuće ponude prema jasno definiranim evaluacijskim kriterijima, a svaka ponuda mora obuhvaćati iskaz komercijalnih uvjeta, master plan, prijedlog poslovnog plana i jamstvo za ponudu.

Sam postupak odabira razvojnog partnera između zaprimljenih obvezujućih ponuda trajat će 6 tjedana, a isti postupak nije temeljen isključivo na jednostavnom odabiru financijski najviše ponude. Naime, tijekom odabira ponuditelji će dobiti bodove za svoje obvezujuće ponude na temelju financijske i tehničke izvrsnosti njihove ponude. Ovdje isto tako želim naglasiti da će se svakom od financijskog i tehničkih parametara dodjeljivati ponderi, i to ponder 70 za financijsku, odnosno ponder 30 za tehničku ocjenu. Što se tiče financijske ocjene svakog ponuditelja, ona će se izračunati. Samo malo. Financijska ocjena svakog ponuditelja izračunat će se kao ukupna neto sadašnja vrijednost prihoda društva Batižale, koja uključuje kupovnu cijenu zemljišta namijenjenog izgradnji

stambene komponente i komunalne infrastrukture, te naknade za pravo građenja, i to na razdoblje od 25 godina. Za potrebe izračuna neto sadašnje vrijednosti, kupovna cijena zemljišta i godišnja naknada za pravo građenja diskontirat će se po diskontnoj stopi od 4%. Osnovna ocjena od 100 bodova dodijelit će se onoj ponudi s najvećom netom sadašnjom vrijednosti, a sve ostale ponude ocjenjivat će se i promatrati u usporedbi s najvećom ponudom, odnosno s najvećom neto sadašnjom vrijednošću. Što se tiče bodovanja tehničke izvrsnosti, ukupna tehnička ocjena bit će izračunata kao zbroj ocjena za tehničku sposobnost, arhitektonske projekte rješenja, multifunkcionalnu dvoranu te samo pozicioniranje na tržištu. Vezano uz tehničku sposobnost, maksimalni broj bodova za ovaj kriterij će biti 10, a proces ocjenjivanja je takav da će se svakom predstavljenom projektu, u skladu s kriterijima tehničke stručnosti, dodijeliti 2 boda za svaki razvijeni projekt, a u obzir će se uzimati najviše 5 referenci. Postupak ocjenjivanja arhitektonskog projekta i rješenja predviđa maksimalni rezultat od 50 bodova, i to kroz tri najznačajnija aspekta: inovativna rješenja, estetsku privlačnost te funkcionalnost. Bitno je istaknuti da ponuditelj mora biti u skladu s relevantnim odredbama GUP-a prilikom izrade svog master plana. Što se tiče multifunkcionalne dvorane, u fazi B će se dodijeliti najviše 20 bodova za ocjenu kvalitete prikazanog idejnog rješenja. S obzirom da se kroz projekt namjerava osigurati značajna količina javnih sadržaja od strane investitora kao dio ugovora o partnerstvu, pri odabiru će dodatne bodove dobiti, i to maksimalno 20, oni prijedlozi koji imaju najvišu razinu javne vrijednosti.

A konačna ocjena ponude bit će izračunata kao zbroj ukupne financijske ocjene i ukupne tehničke ocjene. Naravno, svakom segmentu će biti dodijeljen odgovarajući ponder. Cilj koji ovdje želimo ostvariti je odabrati onog razvojnog partnera čiji projekt predviđa najviše koristi za grad i njegove stanovnike, a da je istovremeno održiv, pouzdan i financijski stabilan, kako bi se osigurala kompletna realizacija projekta u za to predviđenim rokovima. I evo, na kraju dolazimo do procesa ugovaranja. Ponuditelj koji bude odabran kao razvojni partner osnovat će društvo posebne namjene koje će sklopiti okvirni ugovor prema uvjetima navedenim u pozivu, ali i općim uvjetima, a razvojni partner je dužan supotpisati okvirni ugovor u svojstvu solidarnog dužnika. Podnošenjem obvezujuće ponude, ponuditelji se slažu i prihvaćaju da će jamčiti za sve obveze društva posebne namjene prema uvjetima okvirnog ugovora, ali i da će osigurati financiranje projekta kroz angažiranje kapitala ili zaduživanje, ako bude odabran kao razvojni partner. Sam prijenos vlasništva i uspostava prava građenja realizirat će se nakon usvajanja uputa od strane Gradskog vijeća Grada Šibenika te dostave bankarske garancije od strane investitora, kako je definirano u općim uvjetima.

Nakon usvajanja, uputa lokacija će se podijeliti na nove čestice koje će odgovarati planiranim sadržajima, i to su čestice koje će se prodati investitoru za pretežno stambenu zonu, čestice na kojima će se uspostaviti pravo građenja, čestice za javne objekte koje će izgraditi javni dionici, kao i čestice za komunalnu infrastrukturu koje će se prodati investitoru, a neposredno nakon prodaje prenijet će se od strane investitora u korist Grada bez naknade. Pravo građenja koje će se uspostaviti između društva Batižale i investitora bit će dodijeljeno na 75 godina od dana potpisivanja ugovora o pravu građenja. Investitor će biti obvezan izgraditi čestice u roku određenom u okvirnom ugovoru. Ako se taj rok ne ispuni, tada će po ugovoru platiti ugovornu kaznu koja će iznositi 1,5 eura mjesečno po kvadratnom metru svih čestica koje razvija investitor. Osim ugovorne kazne koja će se nastaviti plaćati za svaki mjesec kašnjenja, investitoru će biti odobreno produljenje roka za 12 mjeseci za dovršenje odgovarajućih čestica, ali ako čestica nije dovršena ni nakon isteka 12 mjeseci, društvo Batižale ima dodatne mogućnosti

nastaviti primati ugovornu kaznu i dodijeliti daljnje produljenje rokova ili raskinuti okvirni ugovor, iskoristiti pravo nazadkupa i upisati to pravo u zemljišne knjige te otkupiti bilo koju česticu za koju izgradnja nije dovršena. U slučaju nazadkupa, društvo Batižaleće imati pravo naplatiti posebnu ugovornu kaznu, i to 10%, odnosno 20%. Samo malo. 20% relevantne vrijednosti, izračunato na temelju kupoprodajne cijene zemljišta ili tržišne vrijednosti djelomično izgrađene čestice putem bankarske garancije ili putem umanjenja cijene. Društvo Batižale također zadržava pravo tužbe za naknadu štete. Ono što ovdje isto tako želim naglasiti je da je razvojni partner dužan tijekom faze gradnje uskladiti izgradnju objekata na zemljištu namijenjenom pravu građenja s postotkom izgrađenosti zemljišta koje se prodaje, i to na način da površina zemljišta pod pravom građenja ne smije imati veći postotak izgrađenosti od prodanog zemljišta, no može imati veći postotak. I na kraju, ono što želim još samo naglasiti je da s ciljem zaštite društva Batižale, isto tako u sami okvirni ugovor ugradili smo i tri vrste bankarskih garancija, i to bankarsku garanciju za uredno ispunjenje obveza temeljem ugovora, koja će iznositi 10% vrijednosti kupoprodajne cijene za stambenu zonu, pored toga bankarsku garanciju za plaćanje obveza temeljem ugovora o osnivanju prava građenja, koja će biti izdana na iznos koji odgovara iznosu godišnje naknade za uspostavljeno pravo građenja, te bankarsku garanciju za uredno održavanje objekata i opreme koji se nalaze u objektima sagrađenim na zemljištu na kojem je osnovano pravo građenja, i to u iznosu koji će odgovarati petogodišnjem održavanju objekata i opreme, ako je investitor dužan dostaviti najkasnije 30 dana prije isteka 70.

godine trajanja ugovora o pravu građenja, a s rokom važenja od 63 mjeseca. Evo, to su neki od mehanizama koje smo ugradili u samu natječajnu dokumentaciju kako bi u najboljoj mjeri smanjili izloženost pojedinim rizicima. Ja mislim da sam, evo, ukratko vam uspjela približiti sve to u ove dostavljene dokumentacije. Naravno, evo, na sva vaša pitanja koja budete dodatno imali, tu smo. Hvala lijepo. Hvala kolegici Kursar, kao i svim govornicima koji su nas uveli u ovu materiju točke 1 našega dnevnog reda. Sada možemo otvoriti raspravu, odnosno i vi, gradski vijećnici, možete uzeti riječ. Pa evo, već su se javili kolega Kronjak, pa kolega Kovač, kolega Slavica, kolega Rajić. Molim da se to konstatira. Isto tako bih molio samo da zapisnički konstatiramo da je kolega Travčić napustio sjednicu, tako da smo sada na broju od 19 vijećnika. Evo. Izvolite, kolega Kronjak. Evo, hvala što sam, eto, dobio prvi priliku da kažem. Ako imate pitanje koje se upućuje prema govornicima koji su nam spojeni s vezom, molio bih da onda uđete u publiku. Da, ovo sve što smo čuli, to je hrpa lijepih želja što ja svakako podržavam. Podržavam projekt i sve je to lijepo. Ali, s obzirom da su to projekti koji će trajati.

Nije bitno sad koliko će trajati. Hoće to biti 3, 5, 10 godina, 15, sigurno će to trajati kad se napravi taj urbanistički plan. Međutim, ono što nas trenutno zanima u ovoj dokumentaciji je način zbrinjavanja, odnosno toga otpada, tog terena. Znači, u ovoj dokumentaciji imate manjkavost, odnosno ovo, ako ovako se izglasa, onda svi vi koji dignete ruku ćete biti odgovorni, jer će se u konačnici, vrlo skoro, u idućih možda par godina, pokazati da to što ja sad govorim, da sam bio u pravu. A to je da ne može biti u dokumentaciji A i B. Znači, čišćenje terena prije izgradnje i čišćenje terena za vrijeme izgradnje. Gospodo draga, ako vi podijelite zonu u tih nekoliko 5-6 zona gdje su hoteli, gdje su javno parkiralište, gdje je dvorana, ne znam što, to se ne može raditi zajedno. To će se raditi godinama. Prvo će se raditi ono što je u interesu investitora. Znači, jedino što može biti u dokumentaciji je da se teren čisti prije nego što se počne bilo kakva gradnja. Znači, ne može biti prije i za vrijeme gradnje. To ne stoji. Jer čemu se radi? Ti pakovi, ta čuda koja se tamo nalaze, ja neću govoriti u kojim su granicama dozvoljene, da li su dozvoljene u ovakvim standardima ili po onakvim standardima, ali činjenica je da je tamo gdje to što je. To znači da kad vi gradite u prvoj zoni, taj investitor će to očistiti.

Kako će on tu uopće ikoga dovesti ako mu je teren do njega i sve to ostalo neočišćeno? Zar ćemo mi svake godine trovati naše građane s tim načinom gradnje, odnosno s tim čišćenjem koje će trajati godinama i godinama? Znači, jedino što može u ovoj dokumentaciji biti znači čišćenje terena prije ikakve gradnje. I ne samo to, nego investitor koji će biti, pretpostavljam, samo jedan, on mora kompletno izvršiti sondiranje terena. Znači, ne možete vi uzimati ARUP. ARUP, svaka čast, ali on nije investitor. Investitor je odgovoran za ono što uzima i gdjeulaže. Znači, sondiranje terena prije izgradnje, odnosno čišćenje terena prije bilo kakve lopate tamo da dođe, i kad se to očisti, to je jedino što interesira građane, da to bude očišćeno. A koliko će se graditi, kad će se graditi, to je nama manje bitno. Mi ćemo svaku tu investiciju podržati kad se napravi taj plan. Ali prije svega, ljudi moji, budimo odgovorni prema građanima, prema samima sebi. Nemojmo dozvoliti da se gradi parcijalno. Znači, ne može biti A i B. Drugo, jeste li vi stavili u dokumentaciju kuda će i di će se voditi taj otpad? Pa vi morate obezbijediti investitoru gdje će on, tko će primiti njegov otpad. Vi morate imati prateći list. Znači, odgovorna tvrtka, netko to mora preuzeti. To ide s pratećim listom. Vi nemate prateći list za ono što je odloženo u Biljanima Donjim.

Pa nisu stanovnici potpisali: "Evo, mi smo primili vaš otpad." Znači, vi nemate dokumentaciju o onome što je prije rađeno. Znači, taj investitor koji dođe, on mora očistiti teren, on mora sondirati cijeli teren, i tek onda dolazi ona stavka ukoliko se nađe neka čestica koja ima nešto uništenja, taj investitor to sam o svom trošku čisti. To je onda okej. Znači, ako ovako sastavite, ako izbrišete ovu točku, točku jednu od te dvije mogućnosti, da je samo jedna: čišćenje, gradnja, i neka traje koliko hoće. I onda dolazi ta stavka koja se prihvaća, da ukoliko se nađe bilo kakav dio terena slučajno, jer je taj sondirao sve, pa je njemu to promaklo, onda on odgovara. Ovako, gospodo, od ovoga svega nema ništa. Džaba ste radili ovaj natječaj ukoliko ovo ne riješite. Znači, kako ste rekli na početku, dođite, dogovorit ćemo se. To ne ide u ovom projektu. To ne ide. Gospodo draga, budite odgovorni prema građanima i lijepo to promijenite u natječajnoj dokumentaciji, i tada ću ja dignuti ruku za to. Hvala. Hvala, kolega Kronjak, odgovorit će kolegica Kursar.

U javnom pozivu jasno je rečeno, znači da će se sanacijski radovi raditi prije početka ili istovremeno s građevinskim radovima. Prije početka, budući razvojni partner dužan je ukloniti trosku, dužan je ukloniti tri točkasta onečišćenja, znači to su upravo oni sanacijski radovi za koje znamo. Tijekom građevinskih radova ostavljena je mogućnost za ona onečišćenja koja će se otkriti tijekom samih sanacijskih radova. Evo. I naravno, na kraju, u svim završnim radovima dužni su pokriti sve meko uređenje s novim slojem zemlje. Evo, ja mislim da vas to zadovoljava. Kolega, što imate prigovor?

Kolega Kronjak, izvolite. Evo, dobro je rekla direktorica Kursar, da, ono što znamo, znamo, ono što ne znamo, ne znamo. Pa ne može investitor doći i reći: "Slušajte vi, gospodo, iz ARUP-a, hoćete vi pokriti troškove ukoliko ja nađem još nešto?" Pa mislim, je li to ARUP, je li oni to rade ili će netko doći tko je spreman ulagati? Znači, vi ne možete naći ozbiljnog investitora. To ne liči meni na nešto što je ozbiljno ovo. Nama je najosnovnije čišćenje terena. To je najosnovnije. Ukoliko se to očisti, hvala Bogu, lako je poslije graditi. Znači, ne može biti A i B. Ne može biti A i B. Gospodo draga, investitor je odgovoran. Nije ARUP, nije EBD, oni će naći investitora. Ali onulaže, on vodi projekt, on je taj tu. I ne možete mu uvaliti mačka u vrići. To mi ne možemo dozvoliti. Mora se prvo očistiti.

Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je kolega Kovač, izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Poštovani gradonačelniče, poštovane kolegice i kolege, na početku moram napomenuti da i zbog specifičnosti, ovaj, stručnog aspekta ove točke dnevnog reda, ovo moje kratko izlaganje zapravo je koncipirano u suradnji s uglednim šibenskim arhitektima i urbanistima koji su u proteklim desetljećima ostavili traga u gradu Šibeniku. Dakle, iz ove dokumentacije koju imamo pred sobom, evidentna je namjera grada na poseban način uvući investitore u proces urbanističkoga planiranja. Ako, dakle, urbanizam u današnjem sustavu razumijevamo u njegovoj imanentnoj definiciji kao balans između javnog i privatnoga interesa u postupku urbanizacije i građenja, onda se cijeli ovaj postupak u Šibeniku za bivši TEF može razumjeti kao moguće podilaženje u korist privatnoga, kojeg se već u početnoj fazi zove, ajde, u navodne znakove,"u pomoć". Budući sadržaji toga prostora, kao i urbanitet, samo se kolokvijalno spominju, te nisu uopće riješeni. Svi ozbiljni zahvati ovakvog tipa počinju od urbanizma i arhitekture kroz takozvane master planove, čiji je glavni dio vizualni uradak. Dovoljno je u Googleu ukucati"master plan" i vidjeti kakvi su to projektni uratci koji analiziraju i ostale opcije, ne samo taksativno nabrajanje mogućih sadržaja. Prema ovim dokumentima koje tu imamo, to će se tek raditi s budućim partnerom, ali po mojem mišljenju partner grad u Šibeniku u ovoj fazi svakako moraju biti arhitekti i urbanisti, svakako prije investitora. Važno se ovdje prisjetiti da je jedan ovakav pokušaj, sličan pokušaj za TEF, već bio prije 17 godina, kada je luksemburška investicijska grupa angažirala arhitekte iz Venecije koji su po nalogu i plaćanju te skupine, te grupe, izradili interesantan urbanističko-arhitektonski projekat kao prvi korak u cijelome procesu.

Do sada je ukupno izrađeno, što kroz natječaje, što direktnom narudžbom, 50-ak projekata, od kojih niti jedan nije postao konačni prijedlog gradske uprave. Niti jedan nikad nije bio prihvaćen. Cijeli postupak u kojem je, po meni, trebalo ići onako kako je to definirala studija tvrtke ARUP, a to je da grad Šibenik ima ulogu developera, sad se usmjerava na način koji liči onoj poznatoj"brigo moja, prijeđi na drugoga". Na nekog zainteresiranog partnera za kojeg ćemo tek vidjeti kakav mu je interes, ukoliko ga uopće ima. Podsjećam da je za vrijeme gradonačelnice Klarić već bio raspisan natječaj, međunarodni natječaj, za interese investitora u TEF-u Zablaču i, mislim, još nekim, na još nekim lokacijama. Čak i uz vrlo vrijedne projekte arhitekta Nikole Bašića za Zablače, te uz dovođenje, sjetit ćete se i vi, Brad Pitta kao promotora, sve je zapelo i situacija se ohladila. Kreativnost Bašića nije bila praćena aktivnostima gradske uprave i sve je stalo. Nije bilo moguće da zainteresirani investitori koji su već otkupljivali terene izguraju takav pothvat bez angažmana i vodeće uloge gradske uprave. Čini se da je u slučaju Batižela gdje se traži partner situacija prilično isitrena. Kao da ja tražim partnera za gradnju zajedničke kuće, a nemam projekt. U redu, napravit ćemo ga zajedno, ali investitori su poslovni ljudi koji će onda angažirati urbaniste i arhitekte, no onda se otvara pitanje da li će u tom kontekstu biti i koliko će biti zastupljen javni interes.

Cijeli je postupak za sada usmjeren samo prema investicijskoj dimenziji i samo dijelom spominje sadržaje. Da li će taj zahvat biti u skladu s temom da se predmetna lokacija nalazi u kontaktu sa starom gradskom jezgrom? Kakvu će ulogu igrati u pogledu na grad s mora? Na koji način će se reinterpretirati specifični genius loci, je li, duh mjesta, odnosno duh grada, ove zone Šibenika? Kakvi će se stvoriti javni prostori i kako će se tretirati, za sada još uvijek nepoznati, broj automobila koji će tu obitavati? Sve je to u kategoriji"vidjetćemo, to ćemo rješavati s partnerom" i slično. U cijelom svijetu se radi to kao prvo, kao što je rađeno za projekt Zablače, a onda se rješavaju investicijsko-pravni poslovi. Kvalitetna vizija tog prostora mora biti u prvom planu, a onda slijede ostale aktivnosti koje mogu eventualno i revidirati prve urbanističko-arhitektonske postavke. Stoga, uz puno mudrosti i opreza, poželimo, očigledno u ne tako bliskoj budućnosti, sretno okončanje sage o ovome velikom projektu. Hvala lijepa. Hvala, kolega Kovač. Sljedeći tko se javio za riječ je kolega Slavica. Imate li potrebe kolegice Kursar? Izvolite, izvolite. Kolegice Slavica, izvolite.

Pa evo, ne bih rekla da smo ostavili sve investitoru da uredi samo zemljište, jer na početku sam kroz prezentaciju jasno rekla da smo stavili određene uvjete, uvjete izgradnje određenih javnih objekata koje upravo oni trebaju ispuniti. Isto tako, u pogledu objekata koji su visoke građevine, stavili smo uvjet da ne smiju biti uz more, nego moraju biti najudaljeniji od mora, i to prema raskrižju s Ulicom Ivana Meštrovića. A vezano uz stručnjake, u članku 20 poziva za iskaz interesa jasno je stavljeno: po potrebi, savjetnici ugovaratelja te druge stručne osobe mogu asistirati ugovaratelju povjerenstvu u pregledu i ocjenjivanju ponuda. Navedeni članak tu nije slučajno, i on upravo je stavljen u slučaju potrebe angažiranja urbanista, u slučaju potrebe angažiranja stručnih osoba, da ih možemo angažirati, jer, naravno, svjesni smo da ne pokrivamo sva znanja i želimo imati jak i jak tim stručnjaka. Evo. Hvala. Komentar kolega Kovač, izvolite.

Struka s kojom sam ja komunicirao je, evo, i iz ovog izlaganja je bilo vidljivo, jasno naglasila prethodnu potrebu izrade master plana. Master plan, vidjeli ste, vi to sasvim sigurno znate, kad ukucate na Google, zna se što je to i kako to izgleda. Dakle, to je jedna vizura, nova vizura prostora koji će, evo, ovdje u ovom slučaju, biti povjeren investitoru na gradnju kroz različite oblike, različite oblike suradnje. I ja ću biti posve otvoren. Dakle, s evidentno autoritativnom skupinom, ovaj, savjetnika, vi ste sasvim sigurno sondirali interes u svijetu, Europi i svijetu, za ovakvu vrstu investicije. Sasvim ste sigurno to napravili. Pa ne prodajete vi polovni, polovni Golf iz gradske uprave pa vas nije briga tko će to kupiti i što će s njim kasnije raditi. Dakle, bilo bi posve jasno potrebno da ste sa zainteresiranim investitorima, pa, razgovarali i o mogućim detaljima, a da vam je onda struka, u krajnjoj liniji, s tim potencijalnim investitorima napravila nekakve, nekakav master plan iz kojeg bismo mi, šibenska javnost, stručna javnost, građani, mogli vidjeti što će tu zapravo niknuti i kako će to sve skupa izgledati. Što je, evo, ja sam ovdje, ovaj, u dosluhu sa stručnjacima rekao, detalji su podložni, podložni izmjenama u procesu operacionalizacije cijeloga, cijeloga projekta, je li. Ali bilo bi stvarno neophodno da znamo, ne samo kolokvijalno nabrajanje imate, ovaj, objekata koji će se tu graditi, nego da znamo kako će to izgledati kad dolazite s mora u Šibenik.

Kako će komunicirati sa starom gradskom jezgrom, i tako dalje, i tako dalje. Evo. Hvala lijepo. Hvala, kolega Slavica. Uf. Ja ću na početku malo i o političkoj pozadini svega ovoga. Jako mi je drago što su danas ovdje gospoda iz Europe, pa ću ih upozoriti odmah na početku da na ovom projektu surađuju sa strankom koja je pravomoćno osuđena za korupciju, čiji je ministar gospodarstva... Ne, ne, molim vas, kolega, stvarno, dajem vam opomenu iz prvog reda. Pa ovo je korištenje, ovaj, stvarno za... Zašto? Zašto? Pa pustite me da dovršim. Čiji je ministar gospodarstva? Čiji je... Ajmo se vratiti na temu dnevnog reda i ne okrećati pilu naopako. Ne okrećem ništa. Čiji je ministar prije nekoliko dana smijenjen jer mu se savjetnik navodno bavio reketarenjem ministra gospodarstva. Europski stručnjaci ove stranke se nalaze prezentiranim s osobama kao što su Josipa Rimac, Gabriela Žalac, ministrica za regionalni razvoj bivša, gospodin Aladrović Horvat, Kuščević, Tolušić. To su stručnjaci HDZ-a za ova pitanja. A također, žao mi je što možda Europa nije došla i malo ranije, pa bi možda investitor bio i gospodin Daneš Hugo Rumbroeni, koji je na svom računu imao 500 milijuna kuna. Kolega, molim vas da stvarno se vratite u tračnice rasprave, jer zar vi mislite da gospoda koja su ovdje došla i potegla iz svijeta nisu upoznata sa svim detaljima naše političke stvarnosti? To je samo početak.

A koje uopće nemaju nikakve dodirne točke s ovim što, ovaj, je danas na dnevnom redu. Ja vas molim da se vratite u okvir točke dnevnog reda i da ovdje svojim političkim pledoeom ne zamarate skup. Ovo je političko tijelo koliko ja znam. Nadalje, kad razgovaramo o TEF-u, trebamo se vratiti u 2013. godinu, kada je naš sjajni gradonačelnik u predizbornoj kampanji ovako govorio o tom prostoru: "Banj nije siguran za kupanje" 2013. Na TEF-u se nalazi opasno crno brdo 2013. O tome kakav je potencijal onoga što se nalazi na Batiželama najbolje znaju stanovnici Nadina i Biljana Donjih. Ja ću samo reći da građani nisu slijepi, neka pogledaju s bilo koje zone grada s koje se vidi TEF, pa će vidjeti što se tamo nalazi. Crnilo kako je bilo i ostat će neupotrebljivo za bilo kakvu investiciju. To je govorio gospodin gradonačelnik 2013. godine. E, onda se naglo promijenila ploča i neupotrebljivo crnilo, kako je područje ex-tefa nazvao gospodin Burić, postalo je najatraktivnije zemljište na Jadranu. To zemljište je bilo toliko atraktivno da je gradonačelnik još 2021. godine ponosno uskliknuo:"Uskoro imamo investitora na Batiželama." Danas je 2023. godina. Nadalje, u kamere jedne televizijske kuće, ovo je rekao, podcrtano i boldano: "Ovo područje može se smatrati očišćeno i to je naš stav." Ali umjesto investitora na očišćenom terenu, pronašli smo katransku jamu i još dva kontaminirana prostora, čija će sanacija, po AROP-ovom elaboratu, koštati 3 milijuna eura.

Gradonačelnik, ipak, neka za njega nevažna i nebitna očišćenja i katranske jame nisu spriječili da izjavi: "Ja se mogu kupati i iznad atomske bombe i ništa mi se neće dogoditi." Područje TEF-a može se smatrati očišćeno. I to je naš stav. Ova AROP-ova analiza je pokazala da područje TEF-a nije očišćeno. I žao mi je što sad ovdje nije gospodin Burić da o tome govori, jer je lagao. Lagao je javnosti Republike Hrvatske i građanima grada Šibenika. Nadalje, zanima me misle li se gospodin Burić i vijećnici HDZ-a te vijećnici Hrvoja Zekanovića u ovom gradskom vijeću ispričati novinarskoj ekipi Nove TV za ona ružna prozivanja o"specijalnom ratu" i"vojnoj operaciji" protiv grada Šibenika i njegovih vitalnih interesa. Kolega, opet se vratite na temu dnevnog reda. Ovo je tema. Ovo je sve. Govorili ste danas da vam je preduga rasprava i da će ovo dugo trajati, a vi ovdje držite političku prodiku o stvarima koje nemaju nikakve dodirne točke s ovom temom. Kako nemaju? 2013. Nemaju, nemaju. Vraćate se. Hoćemo se vratiti u stoljeće sedmo? Vraćamo se dokle se treba vratiti. Odakle sežemo više. Također. Ajde, nastavite i koncentrirajte raspravu. Također, nema gradonačelnika pa onda ne znam ni kome govorim. Nema ni dobroznanosti. Govorite nama, kolega. Dobro. Također. Govorite nama. Poštujte i ostale koji su ovdje i nemojte tražiti samo jednoga sugovornika. Poštujem, ali gradonačelnik ne poštuje gradsko vijeće, jer trenutno ovdje nema ni gradonačelnika ni dogradonačelnika.

Molim vas, nastavite dalje. Također, s obzirom da sad nemam kome postaviti ovo pitanje, osjeća li on ikakvu odgovornost za izgovorene rečenice i data obećanja koja se nisu ispunila u ovih 10 godina? Nadalje, idu neka stručna pitanja. Zašto sva komunikacija sa zajednicom se prebacuje na investitora, ako se radi o javnom prostoru u vlasništvu države i jedinice lokalne samouprave? A ako se već prebacuje, zašto toga nema u okvirnom ugovoru? I je li to zbog zaštite investitora? Također, master plan može napraviti bilo tko, poslovno bilo tko, ali grad mora imati viziju prostora koja se daje u korist grada, koja se radi u korist građana, a nema i planira nekritički, nekritički prihvatiti bilo čiji master plan. Izgradnja stambenih jedinica, po kojoj cijeni i za koga? I tko garantira da će se raditi o pristupačnom stanovanju, ako se zemljište prodaje? Također, hoće li razvoj Batižela povećati cijenu stanovanja u gradu Šibeniku i sve ostale namete? Ako se u koncesiju dobije pomorsko, pomorsko dobro, kako se, kako će se osigurati neometan i otvoren pristup građanima sadržaju, posebno u slučaju marine? Nadalje, ako se već najavljuje na tom prostoru Monte Carlo, neka naša gospoda kažu i kako izgleda Monte Carlo i što se dogodilo s lokalnim stanovništvom Monte Carla i kolika je tamo cijena nekretnine. Također, govori se, govori se i o tome da će se tamo graditi vrtići, glazbene i plesne škole, što bi bilo super.

Samo mene zanima kako grad koji nije u stanju napraviti običnu sportsku dvoranu na Brodarici već dugi niz godina, te nije sposoban izmjestiti vatrogasnu stanicu, također dugi niz godina, sad tamo planira graditi sve te nove sadržaje. Također, odgovornost, što je već spomenuo i kolega Krunjo, gdje će se odvesti taj materijal sa, sa TEF-a? Jer mi, mi kao grad Šibenik snosimo dio moralne odgovornosti za ono što se događa stanovnicima Biljana Donjih i Nadina. I također, u analizi AROP-a navedena je opasnost za po zdravlje radnika koji bi radili na ovom projektu, te moramo biti jako, jako oprezni, jer ovdje se radi o jako, jako opasnim stvarima. Eto ga. Hvala. Hvala lijepa. Kolegica Kursar, izvolite.

Evo, još jednom ću ponoviti, ovaj, krenut ću od druge točke, ovaj, o master planu o kojem ste govorili. Znači, kroz prezentaciju sam jasno rekla da smo postavili određene uvjete koje moraju ispuniti investitori u pogledu gradnje određenih objekata. Znači, nismo prepustili zemljište njima da mogu na njemu graditi što god požele, nego smo postavili određene uvjete koje smatramo da su od interesa za grad Šibenik i njegove građane. Znači, tražili smo da se izgrade točno određeni javni objekti, tražili smo da se izgradi multifunkcionalna dvorana, tražili smo javne garaže, tražili smo izgradnju dva hotela, jer smatramo da je to iznimno potrebno za grad Šibenik. Odredili smo minimalni broj soba koje moraju biti, i u tim hotelima isto tako odredili smo kategorizaciju, minimalnu kategorizaciju koju ti hoteli moraju imati. Dakle, smatram da, što se tiče master plana, uvjeti su postavljeni i ne dajemo bezglavo zemljište bez ikakvih uvjeta. Što se tiče sanacije zemljišta, vašeg ukazivanja na neke opasne otpade i vraćanja na temu koju smo imali još u, ne znam, kojem trećem, četvrtom mjesecu, kada se je, kada su bili u novinama određeni natpisi da je u Šibeniku ekobomba, da je,

da se na TEF-u nalaze materijali koji su opasni za život i zdravlje ljudi. Ja sam još tada izvukla podatke koje objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo i to Hrvatsko zdravstveno statistički ljetopis, u kojim podacima jasno govore po svim županijama kakva je situacija po pitanju određenih bolesti, pa tako i novotvorina. Dakle, na, za područje grada Šibenika 2020. godine ukupna, ukupan postotak bolesti raka iznosi 22,88% i niži je za, niži je u odnosu na prosjek Hrvatske, isto, isto kao i u 2021. godini kada je taj postotak 21,64%

ukupno za Hrvatsku, a u gradu Šibeniku 20,71%. U odnosu, recimo, na grad Dubrovnik koji ima znatno veći postotak, čiji građanin se upravo je ukazao na ekobombu u Šibeniku, ja ne vidim onda nikakvu poveznicu ugroženosti zdravlja ljudi ovdje. Što se tiče same AROP-ove studije, AROP-ova studija je potvrdila upravo ono što je gradonačelnik čitavo vrijeme govorio: da, imamo određena zaostala tri točkasta onečišćenja koja treba sanirati, količine pahova koje tamo jesu, nisu opasne po zdravlje ljudi. Isto tako imamo trosku koju moramo sanirati, procjena koja je izvršena od strane AROP-a je da je riječ o 30.000 metara kubnih, a grad Šibenik je započeo isto tako pregovore s društvom Bikarac upravo radi naloženja prostora i na tome se, evo, svakodnevno radi, tako da i o tom problemu mislimo. Sagledavamo sve. Evo, toliko od mene. Hvala. Komentar kolega Slavica.

Osjećam da je jako neprofesionalno ponovo što ovdje nema gradonačelnika, da mi netko odgovori na moja pitanja. Nadalje, opasnost za zdravlje radnika koji bi tamo radili postoji zato što je ona navedena u AROP-ovu izvještaju i tamo stvarno stoji da je neodređena područja su opasna za radnike koji bi tamo izvodili radove. To stoji. Znači da nije sigurno. Nije sigurno. Kolegica Kursar ponovno odgovori. Da, tako je. Znači, u AROP-ovoj studiji navedeno je da je u moru nađen azbest. Prilikom vađenja azbesta, naravno da postoji opasnost radnicima ukoliko bi ga vadili. Ali isto tako postoji mogućnost da se taj azbest ne vadi i da se nasuje dodatnim materijalom i tada opasnosti ne bi nikakve bile, jer on, ukoliko ne dođe u kontakt sa zrakom, nije opasan. Ako smatrate da možda, evo, tu je s nama gospodin iz AROP-a koji je sudjelovao na svim ovim

istražnim radovima. Evo, ako smatrate da će kolega uzeti riječ, molim. E, evo ga. Da ne ostane ništa neodgovoreno. Dobar dan svima s moje strane. Ja sam Nemanja Jevtić, dolazim ispred firme AROP. Ja ću vam, prije nego što odgovorim na neka pitanja koja sam zabeležio kao vaše, ovaj, komentare, primjedbe, odgovoriti da smo koleginica Jenny Lajfut, koja je također ovdje prisutna online, i ja obišli lokaciju prošle godine. U dvije faze smo podijelili ceo proces. Prva faza je bila da smo obišli lokaciju, zaključili gdje bi, gdje postoji nedostatak u prethodnoj dokumentaciji, gdje bi bilo potrebno uraditi uzorkovanja svih vrsta, znači podzemnih voda, mora, sedimenta i zemljišta. S druge strane smo sproveli i, da kažem, konkurs za odabir izvođača koji će raditi na samom uzorkovanju zemlje. Odabrana je hrvatska firma Geotehnički studio iz Zagreba, koja je radila na više ovakvih projekata i koja ima ovakvog iskustva. Što se tiče, hajde da krenemo unazad, što ste rekli, nesigurnost za radnike na lokaciji, pa to je sasvim normalna stvar prilikom lokacija na kojima je nađena nekakva onečišćenja. Svaki izvođač radova je dužan da poštuje procedure, u ovom slučaju Hrvatske ili Europske unije, koje bi bile jednake pri korištenju zaštitne opreme samih radnika. A na pitanje da li je na ovoj lokaciji, naravno da mi ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo na svakom lokalitetu da nema potencijalnih problema. Takva situacija je prisutna i na drugim međunarodnim projektima ovoga tipa, ili čak na projektima koji nisu uopšte smatrani da su kontaminirane lokacije, nego su pak sasvim drugi projekti gdje se odjednom naleti na problem kontaminirane lokacije, koji se onda rješava, staje se sa radovima, rješava se taj problem i dalji radovi nastavljaju.

Što, kažem, ponavljam, to je međunarodna praksa i mi kao AROP smo imali više, više iskustva na ovakvim projektima. Ja se nadam da sam odgovorio na sve što se tiče, što se tiče same troske koja se nalazi na lokaciji, da, procijenjena je bila na 30.000 metara kubnih. Također, postoje i firme koje se bave, znači mi vam govorimo sa naše strane i do kojih smo informacija došli, firme koje se bave zbrinjavanjem te vrste otpada, kao i zemljišta, ukoliko se pokaže da je ono zaista kontaminirano i da predstavlja problem, postoji način na koji se ono može zbrinuti bez većih problema po zdravlje stanovništva, naravno. Koncentracije, što se tiče morske vode, u moru je tokom uzorkovanja mora i sedimenta nađene su velike količine otpada koji ne potiče sa lokacije, već su to bacali, pretpostavljamo, građani, kao i svugdje na takvim lokacijama, ljudi vide praznu lokaciju pa onda tu ostavljaju različiti otpad. Unutra su nađene gume, to su one pokrovi, salonit ploče, kako su se nekada zvale, koje sadrže u sebi azbest. Azbest i iz tog razloga se nalaze, nađeno je određeno, možda negdje prisustvo toga. To, kao što rekoh, ne može trenutno, ne predstavlja opasnost, zato što je u vodi, vlažno je. Međutim, prilikom vađenja, naravno da moraju da se poštuju glavna stvar, koju smo i mi u izvještaju naglasili, da se poštuju sve međunarodne procedure. Lokacija, također, na početku je bilo, mislim da gospodin koji je izašao je spomenuo da lokacija mora biti očišćena prije izvođenja radova, a ne mora nužno, zato što u ovom slučaju Hrvatska nema svoje zakone koji to jasno definišu, da je obavezujuće da se uradi.

U zemljama u susjedstvu postoje takvi zakoni koji će reći: da, morate da očistite lokaciju da bude kompletno čista prije izvođenja radova. U ovom slučaju nemamo takvih zahtjeva i kontrolišemo u odnosu na međunarodne zakone, odnosno Europske unije, UK-a i holandskih, odnosno nizozemskih standarda. Ja se nadam da sam vas... Evo. Hvala vam najljepša. Kolega Slavica imao je komentar. Kolega Petković se javio, ali za riječ ili, za riječ vi ste onda iza kolegice Vuzrović. Hvala na korektnom odgovoru. Ja dobronamjerno upozoravam na ovaj problem, jer posljedice sanacije TEF-a dan-danas osjećaju stanovnici Biljana Donjih i Nadina. I ministarstvo se oglasilo, ja mislim ove godine, i reklo je da u dvije godine treba biti sanirano ono što se nalazi u Biljanima Donjima. To je tako da ovaj TEF sa sobom vuče mnoge, mnoge repove, a mi smo kao grad Šibenik barem moralno odgovorni za to. Nadalje, smatram da ako već ovdje nema gradonačelnika, da mi bar gospodin dogradonačelnik Danijel Mileta odgovori na moje pitanje: misle li se ispričati novinarima zbog uvreda i organiziranog napada na njih? On ili vijećnici Hrvatskih suverenista, to jest Novi demokršćani?

Hvala. Idemo dalje. Sljedeći sa pitanjima je kolega Restović. Shvatio sam da je ovo rasprava o točci. Rasprava, da. Eh, ne baš postavljanje pitanja, jer na neka pitanja. Da, ali rasprava koncentrirana na temu, a ne na nešto što je background nečega drugoga. Predsjedniče, izvolite. Da, evo, i kao potpredsjednik ovog vijeća bih stvarno zamolio vas i ostale kolegice i kolege da se drže teme i da temu, temu apsorbiraju najbolje, najbolje što znaju. To nam je zajednički interes. Tako je, ali pritom, pritom ne prekidajući one koji iznose političke stavove koji se vama, meni ili bilo kome drugome ne sviđaju, barem ne ovdje u, ja ću to tako nazvati, u ovom auditoriju gdje su svi gradski vijećnici, vijećnici prisutni. Okej. Već sam govorio o tome zašto smatram da je trebala posebna sjednica gradskog vijeća za ovu stvar. Ono, ako se dobro sjećam, prezentacija cijelog nekakvog projekta ili ideje ili nešto, možda će me kolegica, odnosno, pardon, direktorica ispraviti, je bila u Trokutu, ako se ne varam, jedanput. Tamo sam od, iz nekog razloga, nisam baš puno vidio kolega gradskih vijećnika.

Prisustvovao sam tome. To je bio nekakav, ja sam barem shvatio, kao nekakav uvod u cijelu ovu priču i i dalje smatram da bi bilo pametnije i od strane gradske uprave vladajućih da smo imali posebnu sjednicu na ovu temu, kako bi iznjedrili, u krajnjem slučaju, što kvalitetniji dokument, odnosno kako bi taj isti dokument onda pred našim građanima mogli na neki način objašnjavati i, pod navodnike, braniti ukoliko bi ga tko napadao. Ja imam nekoliko, sad u tragu neću reći, neću reći strahova, ali, ali nekakvih, onako, bojazni što bi, što bi moglo poći po krivu. Nadam se da sam, da sam potpuno, da sam potpuno na pogrešnom tragu, jer kao što sam naglasio i u, na početku, uvodu, smatram da je ovo projekt koji će stvarno, definitivno promijeniti vizuru grada, ali koji može napraviti, ono, definirati grad u sljedećih nekoliko desetljeća. I sad ovako. Mene će zanimati, dobro, možda je malo profesionalna deformacija, kontrola provedbe samog ugovora, da mi se odgovori na to pitanje. Postavit ću hipotetsku stvar: ukoliko

dio komunalnog sadržaja, odnosno dio, ajmo reći, objekata koji će biti za javnu upotrebu, ukoliko se tijekom realizacije samog ugovora, a nakon potpisa ugovora, pokaže na neki način neisplativo za investitora i ukoliko dođu zahtjevi za smanjenjem tog kapaciteta, bilo u kvadraturama, bilo u broju takvog sadržaja, što je onda grad, kakve će imati modele grad da prisili tog istog investitora? Ili će biti ona famozna priča koja se uvijek događa kad je u pitanju neka vrsta javno-privatnog partnerstva, a to je: ajmo mi da bilo što se završi na ovom projektu, pa onda mi sad zanemarimo i veličinu škole i veličinu vrtića i dvorane i tako dalje i tako dalje. Znači, kontrola provedbe samog ugovora. Zanima me isto tako, na temelju čega se radila procjena vrijednosti zemljišta, ne samo zemljišta, nego i procjena naknade po metru kvadratnom za gradnju, naknade za gradnju. To je drugo.

Ono što, da zanemarim samo taj financijski aspekt cijele priče, zanima me imamo li kakvu, da li se napravila kakva studija što će značiti toliki broj kreveta, odnosno novog turističkog sadržaja za sve one iznajmljivače, prvenstveno u staroj gradskoj jezgri, ali i u, ali i u samom gradu, kako će to utjecati na njih i, u krajnjem slučaju, na njihove prihode. Također bih istakao bojazan da se vrlo lako takvi hoteli koji se nalaze blizu mora dovode do toga da se, da zapravo u konačnici onemogućavaju pristup javnom dobru. Drugim riječima, koje su nam garancije da će Šibenčanke i Šibenčani moći tamo nesmetano, nesmetano boraviti, odnosno da li imamo, da li smo razmišljali o tome? Sljedeća stvar je, kod gradnje, vidim da se jasno naglašava da jedan dio je i stambeni, stambeni, jedinice stambeni, stambeni kapacitet, koje ćemo ograničenja i da li smo spremni stavljati ograničenja cijene kvadrata takvog, takvih stanova. I drugo, da li ćemo na neki način spriječiti, odnosno ako već želimo da to bude rezidencijalna četvrt, da se to ne pretvori u, u apartmane. To govorim i jer imamo niz primjera, čak i POS-ovih stanova na Meterizama i na Šubićevcu koji se zapravo koriste kao apartmani ili za preprodaju, pa se onda na njima zarađuje. I s tim u vezi, tko će uopće i na koji način garantirati da se neće dogoditi ono na što je gradonačelnik skrenuo pozornost u, u ovoj, na početku ove sjednice, a to je, po njegovim riječima, nisam, nisam, ovaj, nisam provjeravao podatak, ali dok ga ne provjerim, uvjerujem da je 60%, 60% vlasnika kuća za odmor da su zapravo stranci.

Moje pitanje je da li će se to dogoditi u ovom slučaju, pa ćemo onda umjesto rezidencijalne četvrti imati jedan dio koji praktički spava 10 mjeseci u godini, a 2 mjeseca, a 2 mjeseca funkcionira. I možda najvažnija stvar kod, kod gradnje dijela za, za rezidencijalno, odnosno za stanovanje je podatak da je od'91. 25% stanovnika praktički izgubio Šibenik. I moje pitanje je zapravo za koje to točno građane Šibenika, a pogotovo ako imate na umu ono moje uvodno pitanje o troškovima života i o cijenama nekretnina, za koje točno se to toliki kapacitet rezidencijalnog dijela gradi. O samoj štetnosti, ekologiji, studijama, o tome neću govoriti, zato u krajnjem slučaju postoje stručnjaci. Za ono neko kratko vrijeme koje sam bio pomoćnik ministra zaštite okoliša, s obzirom da sam vodio inspekciju, znam na koliko područja i u Hrvatskoj, a kamoli ne ovdje, postoje nekakvi, ajde, ja ću biti blag pa ću nazvati, suspektni lokaliteti, ali vjerujem da će se to sve odraditi kako nalaže struka po svim, po svim, ovaj, nekim uzusima, odnosno po svim zakonskim normama vezano uz zaštitu i radnika i u krajnjem slučaju svih koji, koji, koji će dolaziti u doticaj sa takvim, sa takvom pričom. Ono što bih još samo htio, htio onako, onako ovlaš spomenuti, da mi je drago da se gradi jedna takva dvorana. To mi je posebno drago što smo, zato što smo u, zato što je ova gradska vlast u ovih 10 godina, evo, utrošila puste milijone eura u preko nekoliko dvorana.

Jedna od takvih dvorana, evo, i mi smo sada u jednoj od takvih dvorana. Napomenut ću i podsjetit ću da imamo i Arsena koji, ovaj, koji je isto jedna multimedijalna moderna dvorana. Napomenut ću i da smo u Kazalištu isto tako gradili neku dvoranu, pa evo, navodno je opet trebamo graditi. Napomenut ću da imamo i Trokut, uskoro ćemo dobiti, to je, hvale vrijedno, ne znam gdje nam je pročelnik, da ga pogledam, dobit ćemo i centar za mlade. Tako da, imat ćemo, ovaj, dosta tih dvorana, što je, što je zapravo dobra stvar, ovaj, možda budemo, možda nećemo održavati ovakve skupove u tim dvoranama, ali eto, možda bude, možda bude omogućeno djeci da, da treniraju i bave se nekim sportom, naravno, ako roditelji budu imali novaca za plaćati te njihove troškove. Eto, hvala vam. Hvala. Kolegica Kursarće dati odgovore na neka od pitanja.

Evo, vi ste iznijeli set pitanja. Nadam se da sam uspjela zapamtiti neke od njih, pa ako ne dam odgovor na sve, podsjetit ćete me. Prvo, tko će pratiti provedbu ugovora? Znači, mi smo već na početku stavili da je master plan koji se usvoji, sastavni dio ugovora, okvirnog ugovora, i da, sastavni dio ugovora je isto tako i poslovni plan. Isto tako, kroz okvir, kroz opće uvjete ugovora definirali smo jedno zasebno tijelo koje će se sastajati, koje će imati obvezu sastajanja svakih mjesec dana i na kojima će se rješavati svi aktualni problemi. Ukoliko dođe do bilo kakvih kašnjenja, znači nema odstupanja od ono što vas vjerojatno zbog toga, i to je jasno i kroz opće uvjete i stavljeno, nema odstupanja od master plana. Znači, sve ono što se stavi u master plan, to se mora izgraditi. U slučaju bilo kakvih kašnjenja, stavili smo dvostruke zaštitne mehanizme, stavili smo kaznu koja je 1,5 eura mjesečno po metru kvadratnom zemljišta koje se gradi, stavili smo mogućnost nazadkupa ukoliko investitor upadne u bilo kakve probleme, u tom slučaju tražimo novog investitora. Ali isto tako i dodatnu kaznu koju, koja će biti zaračunata razvojnome partneru ukoliko ne izgradi zemljište u zacrtanim rokovima. Znači, sve ono što je, što bude predloženo u master planu i poslovnom planu čini sastavni dio okvirnog ugovora. I isto tako, znači, formiramo zasebno tijelo koje će pratiti izvršenje i sam postupak gradnje.

Što se tiče, e, ajde sada. Cijena zemljišta. Cijena zemljišta, kako je utvrđena? Utvrđena je od strane ovlaštenog sudskog vještaka sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina. Naime, sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, društvo Batižele isto tako ima obvezu da angažira ovlaštenog sudskog vještaka i da cijenu koja je utvr, koju utvrdi ovlašteni stručnjak, stavi kao početnu cijenu u natječajnu dokumentaciju. Želim isto tako naglasiti da je elaborat isto tako prošao i Procjeniteljsko povjerenstvo Grada Šibenika koje je dalo zeleno svjetlo, odnosno koje je utvrdilo da je procjena vrijednosti

zemljišta, a isto tako i prava građenja, utvrđena u skladu sa Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina. Da li se razmišljalo o ograničenju cijene kvadrata prilikom prodaje? Ne. Ostavljam, znači, ostavljamo mogućnost samom investitoru da on sukladno svojoj viziji to razvije. Međutim, mi smo već s našim zahtjevima, a to su, znači, multifunkcionalna dvorana, dva hotela, garaža sa 570 parkirnih mjesta, praktički zauzeli jednu popriličnu površinu. Znači, mi već imamo izračunate površine i znamo koliko to u osnovi minimalno će zauzeti. Tako da, evo, nije nas strah. A što se tiče vašeg sljedećeg pitanja, da, bilo je vezano uz hotele. Ja osobno smatram da hoteli, ove, ove kategorizacije su nešto što je nužno i potrebno za razvoj Grada Šibenika ukoliko želimo ići u jednom takvom smjeru i privlačiti neke nove, bolje goste dubljeg džepa. Evo, to je moje mišljenje vezano uz ovo. Ja mislim da sam vam sad ukratko odgovorila na sve. Evo. Kolega Restović ima komentar. Izvolite.

Hvala direktorici. To, da li, da li se želimo razvijati u tom pravcu i da li nam fali takvih kapaciteta hotelskih, to bi trebalo pitati Amadriju kako je prošla ove godine, s obzirom na goste. Ali ona priča, dozvolit ćete mi da ovdje s ove strane malo zanemarim, zanemarim direktore takvih hotela, a da ipak malo više vodim računa o ovim našim iznajmljivačima i našim sugrađanima koji, koji to rade u staroj gradskoj jezgri. Ja se nadam da to neće negativno utjecati na njih, ali evo, moje je bilo da izrazim neku bojazan. Naime, meni je žao, to, to svi znaju, da, da naravno da je, da je ovaj alat, odnosno, ili kako se to kaže, konac i mašina u rukama vladajućih, tako i vašoj, i da bez obzira, ja mogu samo se nadati da će ovo proći najbolje, ali je moje da, evo, na neki način izrazim bojazan. U svakom slučaju, hvala na odgovorima. Hvala. Sljedeća se za riječ javila cijenjena vijećnica Udruge. Izvolite.

Ja, ispričavam se, ja imam pravo isto na jedno pitanje, a i nešto bih konstatirala što su kolege. Apsolutno. Ovo je rasprava, možete komentirati, možete i postaviti pitanja i jasno, ovaj, dati svoju oboru. Kolega Slavica je pitao da li ćemo mi moći pristupiti tom prostoru koji bi bio izgrađen po ovim uzancama koje smo danas ovdje spominjali, pa mislim da govorimo cijelo vrijeme o jednoj novoj gradskoj četvrti. A nisam ja to. A niste? Ja sam ostala dužna, da. Aha. Dobro. Mislim, to će biti otvorena lokacija, jer imat će i javne površine, javne objekte, funkcionirat će. Ne, ne, govorio sam na, za plažu i za to kod mora sam govorio. Pa da, neće biti resort. Nadamo se da neće. Nadamo se. Nadamo se, pa i neće. Imat ćemo škole, imat ćemo dvorane, to je jedna gradska četvrt, makar ja, osim ako sam ja krivo nešto shvatila. Molim vas za malo koncentracije. Ajmo. Mene, imam pitanje za direktoricu Batižela. Molim vas, molim vas, samo neće vas čuti jer je upravo komuniciran. Kolega Restović, ako ste se već digli, pitanja su upućena prema kolegama od strane govornice, pa bih molio da ih, ovaj, ne dekoncentrirate u momentu. Eh.

Kolega Restović, dobivate opomenu. Znači, moje pitanje je, samo me zanima postotni udio čestica koje bi bile za prodaju u ukupnoj površini koju ovdje spominjemo u projektu. Jednako tako, želim ukazati na to, jedan od vijećnika prethodnih je kazao da bi bilo dobro, i možda bi bilo dobro da smo imali jednu inicijalnu grafiku, jer spominjemo tu različite objekte, ali eto, ako i nemamo, nema veze. Uput će biti donesen naknadno, bilo kakve izmjene UPU-a, izmjene prostornog plana, ako to bude zahtijevao ovaj projekt. Ali nemojmo zaboraviti da svi ti planovi višeg i nižeg reda dolaze na gradsko vijeće, i mi, gradski vijećnici, smo ti koji kažemo svoju zadnju spram donošenja bilo kakvog plana. Znači, ne moramo imati strah da će proći nama kao gradskim vijećnicima nešto ispod radara. Što se tiče odvoza troske i sanacije na teret investitora, pozdravljam ovu inicijativu, to je fenomenalno, i bilo bi krasno da nađemo investitore da nam saniraju dio zemljišta i odvezu trosku. Tako da, ovo svakako pozdravljam. Također mogu kazati da je ovo prvi složeniji, slojevitiji pristup rješavanju prostora TEF-a, tako da, on će sigurno doživljavati neke svoje modifikacije, kako u samom prostornom planiranju, tako i možda u, u nekim pravnim dijelovima, ali dajmo dozvolimo da se ovaj projekt razvija na svojim zdravim nogama. Vidim da to ide u tom smjeru. A opet kažem, mi gradski vijećnici smo ti koji smo nezaobilazni u, u, u

tome da kažemo što je to što će biti zadnje ovdje na gradskom vijeću. Što se tiče kolege Slavice, evo, vi ste me inicirali da izađem i postavim nekoliko ovih tehničkih konstatacija i pitanja. Gospođo Slavice, ovako ću vam reći, vijećniče, iritantno je da svaki put spominjete da smo mi svi ovdje predstavnici jedne lopovske stranke, korumpirane stranke, ili kako već vi to zovete, svaki put drugačije i slično. Ja u ovoj prostoriji ne vidim niti jednog člana HDZ-a koji je optužen do sada za korupciju. Nisam ja vama to rekao. To nemojte sad uzimati. Zato nemojte, ovo sve što mi ovdje komentiramo ide u javnost, i vi kao da etiketirate HDZ, konkretno Grada Šibenika, kao korumpirane osobe. Ja vam to neću dozvoliti i ubuduće, svaki put kad izađete s tom konstatacijom, i ja ću izaći s ovom. Evo. Zahvaljujem. Hvala. Kolega Slavica.

Ja možda nešto nisam upratio, ali ne pamtim kad sam nekoga ovdje etiketirao kao lopova, da je on korumpiran, da je ovakav, onakav. Vi ste očito nešto umislili, i to jako krivo. Ja govorim o jednom širem kontekstu, a širi kontekst je, kontekst je dobro poznat javnosti Republike Hrvatske, pa i Grada Šibenika. Kakvu presudu ima vaša stranka? A ima presudu da je, da se bavila kriminalom. Kolega, ajmo, ajmo to zaključiti. Hoćemo se vraćati u'45., šta su vaši radili i tako dalje. Koji vaši? Pa to su bili vaši, vi ste bili u partiji na Jadru. Bogu hvala, bogu hvala. Prema tome, nemojmo sada se vraćati u stoljeće sedmo. Ajmo mi konstatirati ovdje. Gradonačelnik, vi imate lijepe uspomene iz tog doba, ja nemam. Ja sam rođen 2001. Kolega, zaključimo raspravu. Znači, direktorice. Svoje ste rekli, izvolite se. Nisam rekao svoje. Niste rekao svoje. Ajde da vas čujem. Hvala lijepa. Uvaženi predsjedniče, direktorica je kazala da će ovaj prostor biti namijenjen stranim turistima dubljeg džepa, a mene baš zanima što će biti sa domaćim stanovnicima tanjeg džepa, kojima svako malo rastu nameti i koji nemaju apartmane. A i za one koji imaju apartmane, uz to što im također rastu nameti, dobili su i novu konkurenciju u obliku studentskog centra Palacin, koji se trenutno pretvorio u jedan veliki hostel. Tako da, mali iznajmljivači na prostoru Grada Šibenika imat će velike, velike, velike probleme.

Hvala. Kolegica Kursar, pa se javio kolega Petković. Ovako, u svom odgovoru gospodinu Restoviću rekla sam da će hotelski smještaj biti za turiste dubljeg džepa, ali nisam rekla da će to biti isključivo strani turisti, jer isto tako smatram da postoji domaćih ljudi koji imaju, ovaj, isto tako dublji džep, jel'. Ostala sam dužna vijećnici odgovor vezano uz stambenu zonu, postotak, udio stambene zone u ukupnoj površini. Ne, nemamo taj postotak. Znači, ostavljamo, mi smo, znači, samo stavili uvjet da treba postojati stambena zona. Kolika će ta stambena zona biti, to ostavljamo viziji samoga investitora da sam odluči. Ono što smo mi kao tim dodatno bodovali je upravo dodatni javni sadržaj. Znači, ukoliko investitori budu u svom master planu stavili dodatne javne sadržaje, mi ćemo ih dodatno bodovati. Evo. Hvala lijepa. Kolega Petković.

Poštovanje još jedanput. Ja imam pitanje za predstavnika ARUP-a i direktoricu Kursar. Naime, u elaboratu ARUP-a, ajmo reći, da su nekakvi procijenjeni troškovi uklanjanja troske i svih ostalih onečišćenja 3 milijuna eura, ali, dakle, to su pretpostavke. Dakle, da li imate saznanja, da li ste unijeli još kakve pretpostavke koji bi mogli biti maksimalni troškovi uklanjanja otpada sa lokaliteta, s obzirom da je iz prezentacije i svega jasno da će se gradnja odvijati parcijalno? I na koji način ste pred, i koje modele ste predvidjeli u, u slučaju znatnog poskupljenja, a postoji vjerojatnost, jer ste ostavili u elaboratu, i kako će to utjecati na cijenu zemljišta? Nadalje, moje pitanje je za gradonačelnika, isto tako i za direktoricu firme. Kroz ove uvjete javnog poziva vidim da su stambeni sadržaji isključivo ostavljeni na upravljanje razvojnom partneru i investitoru. Mene zanima, dakle, da li govorimo isključivo o jednoj pravnoj osobi koja će biti razvojni partner ili postoji nekakvi drugi model? Dakle, u slučaju, direktorica je spomenula da postoji šansa da u slučaju, da postoji mogućnost promjene partnera. Da li, da li može se na natječaj prijaviti više partnera i da objasni te uvjete? Također, također ova dva modela, modela kupnje i model kroz pravo građenja, je li, dakle, da pojasni primjerom, da bude svima nama jasnije. Kolega Petković, hvala. Kolegica Kursar.

Ovako, što se tiče procijenjenih troškova izvršenih od strane tvrtke ARUP za sanaciju zemljišta, oni su pored troškova procijenjenih za odvoz troske, sanacije 3. stan onečišćenja, uključili i procjenu nekih dodatnih onečišćenja, ukoliko se nađu. Znači, i tu je, ja mislim, procjena. Cijena je maksimalno u iznosu 3 milijuna eura. Tako je. Uključeno je, znači, i to, i koji utjecaj to na cijenu. Znači, već prilikom izrade procjene vrijednosti zemljišta, ta vrijednost je uvrštena u procjenu vrijednosti. Znači, već je to sada ukalkulirano. A isto tako, isto tako, vi sad govorite o cijeni zemljišta, znamo i sami na kraju kako uvijek postoje riziki sa jednu i drugu stranu. Da, rizik, naravno, da se možda,će ti troškovi biti za investitora veći, a isto tako postoji i rizik da će cijene zemljišta rasti. Tako da, u biti, tu smo, lila, je li, jedni i drugi. Što se tiče, ovaj, stambenih sadržaja, znači, stambeni, stambeni sadržaj ide na prodaju. Znači, zemljište za stambeni, za stambenu namjenu se prodaje investitoru koji tada prodaje stanove pojedinim kupcima. Znači, to je jedini model koji je moguć. Znači, ne možemo, ne možemo tu ići s modelom pravo građenje, jer se onda sutra vlasnik stana ne bi mogao uknjižiti. Znači, jedini mogući model za stambenu zonu je da se, znači, zemljište proda investitoru koji će tada, po izgradnji stanova, prodavati pojedinačno vlasnicima, budućim vlasnicima stanova. Da, ali prve su je bilo riječi o poticajnoj stanogradnji na prostoru Šibenika.

Ja takve nikad, evo, tako nešto nisam izrekla. Na nekim počecima nisam bila, nisam bila, ali takve priče, od kad sam ja u ovom projektu, posljednje dvije godine nisam čula. Što se tiče, ne znam je li još bilo nešto vezano uz pravo građenja. Model prava građenja, znači, ide, daje se pravo građenja investitoru, s tim da, evo, jedna od bitnih stvari, znači, da ne može, ovaj, ići hipoteka na zemljište. Znači, budućem investitoru je to zabranjeno, čisto radi zaštite interesa društva. Hipoteka može ići isključivo na pravo građenja. Pravo građenja se daje investitoru pravo na 75 godina, nakon čega objekti prelaze ponovo u vlasništvo društva. Evo, to je model, znači, koji ide. A pravo građenja, po modelu prava građenja, idu vam hoteli, multifunkcionalna dvorana i garaže. I još ovo pojmovno razlikovanje, razlikovanje razvojnog partnera i investitora, to je ista osoba i jedna osoba. Investi, znači, imamo različite termine. U početku je to zainteresirani investitor u prvoj fazi, u drugoj fazi je to kvalificirani kandidat koji je, znači, prošao postupak

kvalifikacije, dokazao u stvari svoju kvalificiranost. Nakon toga, kvalificirani kandidat, ukoliko prođe i pokaže se kao najpovoljniji, postaje razvojni partner s kojim se sklapa, znači, tada okvirni ugovor. Evo, ja se nadam da sam dala sve odgovore. Hvala kolegici Kursar. Jel se još tko javlja za riječ? Ako se nitko ne javlja za riječ, ja bih vas zamolio za malo koncentracije. Naime, ovaj, zatvaram raspravu i mogu dati ovu točku, odnosno zaključak o prihvaćanju teksta međunarodnog javnog natječaja u svrhu odabira razvojnog partnera za projekt Batižele na glasovanje. Tko je za ovakav prijedlog zaključka?

10. 10. Tko je protiv? 2. 2. Suzdržani preostali. Znači, možemo zaključiti da je većinom glasova ovaj zaključak prihvaćen, te je, evo, možemo i na ovaj način zahvaliti svima onima koji su dali obol ovome. Hvala vam svima. Obzirom da smo, evo, došli do 13:00, sad je planiran, planirani je pauza za ručak koji će biti održan ovdje u ovom prostoru. Vraćamo se u 13:45 nazad. U svakom slučaju, sve na sadnje će biti, to je pitanje. I tko će s kim biti, to je nekako, ovaj, prirodno. Evo, zahvaljujem vam što smo se, evo, vratili na našu sjednicu, 17. po redu, i prelazimo na drugu točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o prihvaćanju sporazuma o namjeravanom razvoju industrijskog projekta na Podima. Još sam u onoj popisu gostiju. Samo bih iskoristio prigodu, jasno je, pozdraviti i cijenjene goste koji su ovdje zajedno danas s nama i koji će nam pomoći da ovu temu raspravimo danas u okviru ove naše točke, a to je gospodin Sebastian Odl iz tvrtke Fraunhofer, zatim Željko Selak iz tvrtke Vali Solaris, i Marko Lončarević, isto tako, iz Vali Solarisa. Evo, po prirodi stvari, vi ste dobili materijal koji je vezan za ovu točku, to je, ovaj, sporazum o namjeravanom razvoju industrijskog projekta na Podima. Da li bi, ovaj, na koji način planiramo da ovo prezentiramo, da li će netko u ime predlagača, gradonačelniče, vi?

Izvolite. Evo, poštovani vijećnici, vijećnice. Dakle, nekako po uzoru na najavu prve točke dnevnog reda oko razvojnog projekta Batižele, samo nekoliko uvodnih riječi. Dakle, ovo samo potvrđuje da Šibenik ima najbolju gospodarsku zonu u Republici Hrvatskoj. Dakle, govorimo o gospodarskoj zoni Podi. Naši razgovori s ljudima iz Fraunhofera i iz Vali Solarisa traju ne od jučer, dakle, ta priča se odvija već poprilično vremena. Dakle, ovakav projekt ne može se iznjedriti ni kao ideja u mjesec dana, dakle, govorimo o godinama. Najava ovog projekta prvi put je bila u službenoj posjeti delegacije određenih pokrajina Savezne Republike Njemačke Šibeniku, u Kući umjetnosti Arsen, kada se u natuknicama nešto počelo pričati o velikom projektu u industrijskoj zoni Podi. Ono što smo mi radili, vidi se i na terenu. Dakle, tek sada postaje potpuno jasno zbog čega je, odnosno zbog čega su hrvatske ceste prihvatile ideju grada Šibenika da se industrijska zona Podi spoji s direktnom poveznicom na autocestu, kao što je sada potpuno jasno zašto. A dok grad Šibenik, i sad to javno mogu reći, je dobio i službenu obavijest Hrvatskih željeznica, HŽ Infrastrukture, se krenulo u izradu određenih planskih dokumenata koji bi morali iznjedriti najpovoljniju trasu željezničke pruge između industrijske zone Podi i Perkovića, kao što je sada potpuno jasno zašto je gospodin Kršić nedavno javno izjavio da je u planu i programu i kompletna rekonstrukcija pruge Perković-Šibenik, odnosno Perković-Luka Šibenik, kao što je sada potpuno bjelodano vidljivo zbog čega je Kroplin, odnosno EVN koncesionar, prihvatio sugestiju i suradnju s lokalnom samoupravom, odnosno Gradom Šibenikom, jer kroz projekt direktne poveznice na autocestu je riješen i problem plina kao elementa goriva za industrijsku zonu Podi.

I četvrto ću samo natuknuti, kao što će vjerojatno, ja se nadam, bez obzira što imamo zbrku u Ministarstvu gospodarstva, vrlo brzo izaći na vidjelo sve ono što radimo kroz razvoj zelenih tehnologija energetske učinkovitosti, i dodatno, što će se desiti praktički na području Bikarca, a izravno će utjecati i na strukturiranje, odnosno osiguravanje energije u industrijskoj zoni Podi. I na kraju, da puno ne dužim, čitajući raznorazne priče, najave, pogotovo u nekim medijima koje su se pojavile vezano uz Vali Solaris i suradnju Grada industrijske zone Podi, dakle, ja ću vam samo reći da u svakom projektu postoje dva partnera, najmanje dva partnera. Kada i jedan i drugi imaju sukladan i zajednički cilj, to je prvi uvjet, a drugi je da posao bude korektan, a treći, iz korektnog posla proizlazi da ste izvršili svoje obveze koje ste preuzeli da ćete napraviti, onda projekt može ići. Zaista djeluje uvrijedljivo, da ne vrijeđam druge, i neću nikoga ovdje spominjati. Ne možete grad Šibenik uspoređivati s drugim jedinicama lokalne samouprave, ne kažem da smo bolji ili gori, nego se to mjeri po rezultatima. U ovom slučaju, i jedan i drugi partner u dosadašnjem iskustvu su ispunjavali sve svoje obveze, pa tako je i grad Šibenik ispunio, uvjetno rečeno, obveze da bi osigurao normalan razvoj projekta Instituta Fraunhofer, Vali Solaris, o čemu će sami oni više ispričati. Da li će nešto uspjeti? Kad govorite o projektima koji će trajati godinama, naravno da je moguće svašta da se desi, ali uvijek krenete iskreno, s namjerom da u tome uspijemo.

I zadnja rečenica. Mislim da sada potpuno postaje bjelodano jasno kolika je povezanost projekta Novi Šibenik ili Batižele s projektom na Podima, kako odjedanput se počinje otvarati logična poveznica između zone mješovite namjene u sklopu projekta Batižele i određeni broj stanova koji će se tamo raditi, naravno i određene kvadrature, kao što postaje potpuno jasno zbog čega je sada, upravo u ovom trenutku, prihvaćeno i od strane nadležnog ministarstva projekt izgradnje nove bolnice u kojem upravo završavamo studiju izvodljivosti na novoj lokaciji, kao što je potpuno jasno zbog čega smo prije neki dan dogovorili da konačno krene i projekt Draga na način da se rastavi u nekoliko faza i da se realiziraju one faze koje su u određenom trenutku planski i logično izvodljive. Dakle, eto, to je ono što sam imao reći. I na kraju, zahvalnost i gospodinu Željku Selaku, za kojega ću nazvati imenom, jer smo se, radeći, zaista približili, gospodinu Lončarevi ću koji je bio vrlo konstruktivan, koji je bio sjajan savjetnik u ovoj pravnoj zavrzlami, jer uvijek, ako želite

određenu priču dovesti čisto, transparentno do kraja, onda pustimo ljudima od struke da to formuliraju i poslože na način koji je logičan, koji je objašnjiv i iz kojeg zaključak nije teško pocrtati. Evo, hvala vam za sada za sve. Hvala gradonačelniku. Ja bih zamolio cijenjenog gospodina Nolda da u ime zainteresiranog partnera preuzme riječ. Dobar dan. Dobar dan, dear Mayor Šibenik. Dobar dan, dear members of the City Council. Dobar dan, ladies and gentlemen. It's an honor for me to present to you the project Vali Solaris from the technical side. My name is Sebastian Nold, I'm a team leader and leading the team of techno-onomic and ecological analysis at the Fraunhofer Institute. I've been involved in this project, Vali Solaris, for many years, developing PV, creating a value chain fully integrated from phototypes module generating green electricity and hydrogen in the region of Šibenik. And I'll go now through the project and give you an overview and insight what is planned to be developed in the region. First of all, as I said, it's the objective to create a full value chain from the production of phototyped modules from silicon solar cells modules, and then from green electricity also to produce hydrogen from it. The basis for this is the foundation of research and development from the Fraunhofer Society, who is co-founder and co-owner of the Vali Solaris company, as well as Croatian universities and institutes to collaborate throughout the project as closely as possible, and also to develop an environment here in Croatia that the people are educated in this new clean tech industry.

Also very important in the clean tech industry is, of course, the market development. First, we have a value chain from modules, from green electricity, over green electricity, and creating hydrogen and eventually e-fuels and green kerosene from it. This is a big chance, and this is a new industry for decarbonization of transport in the end also. Then, of course, financing is a big important part of this project. And why putting this all at one location is because of production synergies, and I will go further to this. So as you see in the middle of this image that the target is to have a fully integrated PV industrial cluster and green energy production, so that from green energy, green products are being produced. At the same time, the products then will be able to be placed in the region, but also to be sold to the EU and worldwide to produce green electricity. So the combination of this industrial endeavor and project is from high-efficient PV modules integrating inverter build-up system components, also solar glass at the same side, PV electricity, battery storage, hydrogen, and e-fuels. And of course, this will be on the latest industry 4.0 technologies, as this is state of the art actually in semiconductor and PV manufacturing.

So as I said, the Fraunhofer Society is co-owner also of the Vali Solaris project, and I'm representing here the Fraunhofer Society. So the Fraunhofer Society is the largest research society in Germany. We have 76 research facilities and institutes with 30,000 employees, and we do applied research. So we, of course, partly also you come to basic research, but the main focus of this is to transfer research into the industry. So our partners are industry companies, and two-thirds of our budget in the end is through contract research, like in this project. So we are active worldwide, also in this industry which I'm explaining you, or for this project, already in projects building PV facilities and hydrogen projects globally.

So I'm part of the Fraunhofer Institute for Solar Energy Systems in Freiburg, Germany. We are 1,400 employees. We're the largest, second largest institute. It's been changing in between, and we have a budget of 120 million euros per year. This was from 2022, and we're existing over 40 years now. And the areas of our work at the institute match very well with this industry project. Of course, we have cooperation with other industries and companies, but the core work, and we are the leading institute and the largest institute worldwide on silicon photovoltaics, and we have also working on future technologies. These are space applications, emerging photovoltaics, and also the integration of photovoltaics and PV modules. So that's half of our institute. And the other half of our institute, which you see on the green side here, is energy-efficient building. So using synergy in building construction, also industrial buildings, and solar thermal PV power plants. Then hydrogen technologies, which is a huge growing part globally, and as we see also in our institute. And last but not least, which is also very important for the integration of such a renewable energy system, is the power electronics, the grids, and the smart grids and smart systems.

So let's come to the topic of PV. Photovoltaics is growing 40% every year globally, and it will be the main pillar in the 2030s, 40s, until the mid-century of our energy system. Photovoltaics, together with other renewable energy-producing technologies like wind. So when the market is growing strong, and as you see on this map on theright, oh, sorry. As you see in the map on theright, we will be needing PV factories globally. The market of production of photovoltaic modules is now concentrated in China, but now the situation is changing at the moment, which we see in Europe, which we see also in the US. We are currently also seeing and also consulting projects in Europe building up PV factories and in the United States, but these are focused on certain steps of the PV value chain, not as a full integrated system as it is here, but this is also due to this unique location with high radiation of the sun, with also wind to produce energy, to produce clean energy for the production of clean products.

Here I brought you a picture of how this value chain looks like for producing silicon PV modules. So you start with silicon, and you put them in bowls to grow crystalline ingots, which is very similar, and they use the same part of silicon as semiconductor chip production, but you grow them faster. So this is, from here it diverges to semiconductors, to making silicon wafers, then making silicon solar cells, and then eventually the modules. Silicon solar technology is dominating the market, and we're sure it will be for the future, because it, when I come to this, maybe on the next slide, there are no restrictions on materials, and it's fully recyclable. But I brought a slide also on the environmental impact of photovoltaics, because there are also some myths, even in Germany out there, where we have a lot of time dealing with the photovoltaics industry, but. So solar panel manufacturing, all the value chains as I showed you, need green electricity, or electricity, ideally green, and thermal energy. So important to note, the energy payback time, which means photovoltaic produce electricity on the same amount of energy it produces for the own production of the whole PV system, it's paying off in about one year, depending on technology. And silicon PV modules, they do not contain toxic materials, they do not rely on rare elements.

You can find the full, all the products you need, even in Europe, and source them in Europe. You're not dependent on international sourcing. And PV modules and system components can be recycled almost 100%, and even, I mean, it's, the quantity is not as large yet that they're fully recycled, but the technology is ready, just the quantity of modules coming back into the cycle, not yet. But eventually we will have a full cycle of producing PV modules with green electricity, and this significantly reduces the energy demand. And of course, the sake of green energy, or the objective is to reduce the carbon footprint of electricity production, and the CO2 footprint can vary wide with location. I brought you a picture on theright side, a PV panel produced in China. Over the whole lifetime of the energy going into the production, you have a carbon footprint which is twice as high if you produce it in Europe. If you produce it even with an European electricity mix, if you produce it even from totally green energy, it can significantly reduce more. And important to note is, the left bar from China, you see, that's dominantly produced PV modules with coal electricity. And here you see the global warming potential of 27 grams CO2 per produced kilowatt hour. Coal itself is at a factor of 1,000. So we see even

PV modules made fully from coal are more than 90% better than coal production in CO2 footprint. And the region of Dalmatia has an excellent grid infrastructure to start this project, and with existing energy supply areas and green electricity production and further production potential. And as many of you may know, the PV module production is now dominating in China, and it's been very difficult in the last 10 years to start new projects in Europe and outside China just of the constantly building up overcapacity, but you always see the market was also coming at the same time. PV is growing, as I said, beginning at 40% growth rate every year, and it will go on further because it's of its economical advantage over other technologies, because it's cheap in electricity production in the end. And, but Europe is still, and that's what I want to note here, still leading in for the wide technology development. So we are still exporting equipment to China, technology to China, new technology in factories also worldwide. And we're still holding world records, even though we have to say China is keeping, is strong. They're putting a lot of money in the market, but we're still in the front, or ahead of the game. So we're at Fraunhof, there was this TOPCon technology, that's the solar cell technology developed, which we will then implement here in Podi, the industrial zone of Podi.

And that's the top leading technology now in the market, dominating technology which you see today. But the evaluation goes even further, and of course, in phase one, we want to focus on TOPCon here, and then to go to tandem technology, which is just really in research, and a very, very important topic. You don't see it not yet in the market, but we are very sure that it will come in the next five years and also in the market. So the technology development focus is, of course, constantly increase efficiency, and this is a historic chart how photovoltaic, the average cell conversion efficiency increased over the market, and then new technologies came in. Of course, the reduction of scare material. There's silver contacts now in front of this photovoltaic solar cell, and this is going to be replaced with copper contacts. Even companies out there are starting to do that. And of course, digitalization industry 4.0 is, of course, very important because you have fully automated factories in the end, and with, in mass production, which, and you want to constantly, of course, improve the product.

So the Vali Solaris project here, it's coming together a synergy of these different production clusters. The core of it is the PV module production from inlet wafer cell and module, and to develop it further to green hydro production, hydrogen production. But also very important is solar glass production in Europe for two reasons. One reason is that solar glass is very scarce in Europe. So there's only one company in Europe producing solar glass. Manufacturers have to import it from overseas. This is a heavy product, and that's glass due to also in China's, Chinese glass, so import tariffs. So they have an economical disadvantage, and we see that new companies who want to start panel production in Europe, they're looking for glass

capacities also locally, and that's also the objective of Vali Solaris. And so this planned a joint venture with German and Croatian industry partners also for the development and the production of components within the factory, but also within PV power plants to be developed. And we are already having close, yeah, we have advanced in the planning of engineering, production, construction management with the company Paul from Vienna, with Siemens, who does also globally factory digitalization, and the Grenzebach Group for the glass cluster. So here I brought you an image how this can look like.

So you see here, the core of it, as I said, is the PV production. PV silicon, not at the beginning, but maybe in phase two. Then ingot production from silicon wafer cell and module production. It's very important, of course, to be fueled with green electricity from the region, and eventually as it grows further, and if more green electricity comes into the region, that this can be used at the site of Podi of this industrial cluster. At the same time, as you see here, the solar glass production has also an additional point I want to mention for the production of hydrogen, which you, and then the next step to making e-fuels, so green methanol and green kerosine for aviation, you need carbon dioxide. And you need to make the use of carbon dioxide. So the solar glass production needs today natural gas. That's why this location is also important. You need natural gas. But you can take the CO2 from this and bring it together with the molecules of hydrogen to make green e-fuels out of it, and kerosine. And then this is the only way known of the decarbonization of the aviation industry to do such sustainable aviation fuel.

So here I brought you an image, a bit of an industrial solar cell factory. So you have different processing steps, which you see with the machines here. It will be looked then larger, of course, as the project grows. But here, the end size in terms of building areas will be around 50 hectares planned. This is then full expansion to 10 gigawatt. The plan is to start with around 2 gigawatt at the beginning. And here I brought you some images how such a production looks like from step to step. We go from left toright. So first, you put the silicon in quartz crucibles, and then you grow ingots along to the height. So these are images from our Fraunhofer laboratories, just to note we work direct industry transfer, so we do research on the latest production equipment and develop it further with equipment manufacturers. So at the bottom you see then a wafer production. You don't see much as a box, but here is cut the ingot into wafers, silicon wafers. Then there comes the cell production, which is a clean room type production. So here there's deposition machines, here then the contacts are get deposited, and then the module production here in the end. And of course, you need with constant further development, you need also laboratories to develop your technology further. Here I brought you an image from Siemens and from Grenzebach, who are developing and building solar glass lines worldwide.

How this looks like, here also the inside. So this is a large industrial glass manufacturing facility. And we've also already started and study, feasibility study, for the location of Podi Šibenik, as you see here. And this is the size of one large glass plant. I mean, this is a preliminary study, then the full project to come together with a final production capacity of around 600,000 metric tons per year, and also with a factory size in total through all phases of 13 hectares. And here I give you an overview, which, of the left, I explain you a bit the phase one, from green electricity to make hydrogen and power to X. So power to X means methanol, as I said in the beginning, and also then products coming from that. So the phase one, this is planned to be a pilot plant from a smaller size. On theright side you see a gigawatt plant. The beginning, it's planned to have around 100 megawatts, so a tenth of what you see on theright side. This is to evaluate, and as I said at the beginning, market development is very important. Just selling and building PV modules and competing against Chinese PV modules is difficult when you start a new production. Starting up a new, you need to learn, and you need to scale, which requires a large amount of investment.

After scaling, and which we have done studies show that, to the high degree of automation, and if you have cheap electricity from renewables, you can, we can compete with Chinese manufacturing cost in the end, in a fully integrated cluster. And the first phase is to evaluate then also the subsequent products from hydrogen and green methanol. There will be a big market also in the shipping industry. For example, Maersk is one of the largest, or the largest shipping, logistic shipping company. They are now transitioning to green methanol. So this is a big market on that side, but also e-fuels and jet fuel in the end, where there's also, as I said, no replacement there. Additionally, I have to note the great location of Podi, where we on one hand rely now on the glass, the natural gas for glass production. At the same time, in future, this can be for hydrogen export. So you can already mix natural gas with hydrogen and then put it apart again at the location. And this location is planned to be part of the European hydrogen backbone, so the hydrogen infrastructure in the future. So this is then a great chance of exporting hydrogen directly from the region and be connected with the European hydrogen grid.

Okay, here last slide, and here give a bit of an overview on the phases planned. So, and the different production clusters. So the first block, green block, you see the ingot wafer cell and module production, which is in the first phase planned to be around 2.2 gigawatt, which requires investment of around 1,000 million euros, and is projected to be, have employ around 350 people with a fully automated factory. So this will be highly skilled people to run this factory. The solar glass production, then the green production of electricity as part all of the first phase, and eventually, depending on the infrastructure available, which is very important to grow further, is, of course, the volume or the amount of green electricity coming from the region. Then water and wastewater. Here I have to also do a note that you need water in cell production, but you can, you will fully recycle. That's also today, and put it back into the same process. Even it's sometimes advantage to use the own recycled water because it's cleaner as coming from tap water. Also very important is the highway and railway connection, the site, natural gas, and of course, highly skilled employees. And the investment volume and numbers of workplace phase two, of course, as technology develops further, this, of course, gets more concrete in the end. And the high increased automation and the fully digitalized factory, of course, and the CO2 sources also available for making green products, green methanol, and e-fuels in the end is also very important.

So I heard there's also a waste incineration plant here. This could also a CO2 source for making green e-fuels from it. Thank you very much for your attention. Hvala, gospodine Noldo. Otvaram dalje raspravu. Ko se javlja? Kolega se Slavica javio, pa kolega Rajić, kolega Kovač. Ispričavam se što ovako, ovaj, možda gledam samo na jednu stranu, pa nisam vidio ko je prije, ali, ovaj, evo je kolega Arestović. Kvartet. Izvolite, ko je prvi? Kolega Slavica. Za sad je kvartet. Apsolutno podržavam razvoj zelene industrije, ali sve u vezi s tvrtkom Vali Solaris od samog početka sumnjivo je za obične građane. A za one koji nose plave iskaznice, blistavo i sjajno. Naime, radi se o firmi koja je osnovana 2009. godine s početnim kapitalom od 20.000 kuna. Od tad pa do danas tvrtka je potpisala raznorazne ugovore s Sinjom, Obrovcem i nama najbližim Drnišem, gdje je planirano građenje elektrane. Čak je izrađen i elaborat od 130 stranica kojeg je netko morao i platiti. Ali do danas nismo vidjeli ništa. Vlasnik ove firme je gospodin Željko Selak, koji prema pisanjima medija nema vremena za razgovor, jer ima važnijeg posla od projekta koji vrijedi nekoliko milijardi eura. Po ovoj izjavi vidimo koliko bi nas transparentnosti pratilo u realizaciji ovog projekta. Gospodin Selak je tvrtku Vali Solaris vodio toliko uspješno da je ona do sada u više navrata završila u blokadi. A kad se zbroje svi dani provedeni u blokadi, dobijemo brojku od 450 dana.

Tvrtka je prošle godine brojala 2 zaposlena, s bruto plaćom od oko 666 eura. A ove godine je broj zaposlenih porastao za nevjerojatnih 50%, tako da tvrtka sada ima 3 radnika, s bruto plaćom od 1.197 eura. Ova tvrtka može se pohvaliti sa odličnim poslovanjem, jer je prošle godine ostvarila gubitak od 39.150 eura, a ove godine su se poboljšali, pa su sada na gubitku od 25.000 eura. Kada se pogleda ovi gubici, jasno je da je ovo idealna tvrtka za gradonačelnika Burića, jer je ona financijski gigant isto toliko koliko je grad Šibenik. Poslušajmo onda još jednom. Firma s dugom od 25.000 eura, troje zaposlenih i direktorom koji ima važnijeg posla od investicije od milijardu eura, u Šibeniku bi otvorila 5.000 radnih mjesta. Također, drago mi je da ova tvrtka ima i utjecajne prijatelje iz Plenkovićeve vlade, koja je upravo izgubila ljubavnog 30. ministra, naravno zbog korupcije. Ti prijatelji Vali Solarisa zovu se Gabriela Žalac i Goran Grlić Radman. Gospođa je inače poznata po tome što se družila, kao i mnogi u ovoj prostoriji, s Josipom Rimac, te po tome što je skupila 4 optužnice, ali fino usklađene, 2 od Europe, a 2 od Republike Hrvatske. Goran Grlić Radman je u vrijeme druženja bio ambasador Hrvatske u Njemačkoj, a danas je ministar vanjskih poslova. Poznatiji po tome što je stručnjak za bon ton i ubijanje svinja. Uglavnom, grad Šibenik bi nakon ovakve investicije stvarno trebao pripaziti da ne završi kao jedna od svinja po koje dođe Grlićeva agroproteinka.

Da zaključim, ova nepromišljenost šačice ljudi, smještenih u Krešimirovu domu, a koji za sebe misle da su gospodari Šibenika, odvela bi ovaj grad u trajni bezdan. A opasnost po Šibenik od ovog posla je nezamisliva. A o još nekim stvarima govorit će moje kolege. Hvala. Hvala. Kolega Selak se javio. Evo, izjavio bih kratko, odgovorio na pitanje, sad stvarno moram. Možete, možete izaći ako vam nije problem. Izvolite. Kao prvo, zahvaljujem se na pitanju, nemam problema nikakvih, jel? Zaboravio sam da cijenim ime kolege. Ja ću se, ovaj, osvrnuti samo na ova konkretna ekonomska pitanja, jel? Točno, tvrtka Vali Solaris je registrirana sa, ne znam, 2.500, 3.000 kuna, a sad je sa 133.000 eura, da. Kao drugo, to je takozvano SPV, društvo posebne namjere. I kao što ste vidjeli, suvlasnici tvrtke Vali Solaris je Fraunhofer institut, najveći institut na svijetu za primijenjenu znanost, i sa 27.000 zaposlenika, sa 3 milijarde godišnjih prihoda, i tako dalje. Osim toga, suvlasnici tvrtke su i dvije renomirane njemačke tvrtke i kompanije, srednje, jel? A cijeli razvoj je zasnovan na razvoju industrije, jel? Znači, od prvog dana do danas ništa nismo željeli drugo razviti nego industriju, jel? Koja je vrlo zahtjevna, i čija problematika leži ne na tehnologiji, ne u Europi, nego jednostavno na nelojalnoj prodaji solarnih modula iz Kine, koji su godinama, odnosno i dan danas, niti proizvode bolje, niti jeftinije, nego samo prodaju, jel?

Razlog je tome što je njihova vlada odlučila prije 10 godina da je fotonaponska tehnologija jedna od ključnih tehnologija budućnosti, jel? Upravo iz tog razloga mi želimo to realizirati u Hrvatskoj, jel? Da bi se to moglo realizirati, potreban je kompletno vertikalni lanac vrijednosti, jel? Tvrtka nema nikakvih dugova prema nitkome, jel? Tvrtka se financira iz pozajmica suvlasnika, znači vlasnika tvrtke, jel? Podatak o blokadi, ne znam, evo, prvi put čujem od vas, ne znam. Možda je moguće, možda nije, nemam pojma, jel? Ali mi nemamo nikakvih dugova prema nitkome, jel? Znači, mi sami financiramo svoj projekat, sami snosimo riziko, jel? Projekt je kompleksan, mnogo pitanja još otvoreno. Sa kolegama iz Drniša i su potpisani vrlo transparentni, jednostavni ugovori koji su imali svoj uvjet. Ti uvjeti nisu bili mnogo ispunjeni, do realizacije nije došlo, jel? Dio projekta koji je trebao u tim općinama nema veze sa industrijskim dijelom, jel? Znači, industrijski dio projekta nikada nije bio predložen u tim gradovima. Ako smo razgovarali, razgovarali smo sa svim lokalnim jedinicama, kao što razgovaramo sa Šibenikom, otvoreno, što jesmo, što se radi, što je zahtjevno, što je potrebno, jel? Nakon SWOT analize sa gradom Sinjom, s kojim smo imali super suradnju, jel? Jednostavno je nemoguće realizirati ono što nema pristupa plinu, plinskoj mreži, ničega ikad imati, jel? Niti željeznice. Evo, to je jednostavna odgovor na sve to skupa.

Kolega Slavica. Gradonačelnik grada Sinja tako ne tvrdi kao što to što vi tvrdite. Da je okrenuo leđa toj vašoj inicijativi i rekao da je ona ravna tome da on izgradi cestu od grada Sinja do Marsa. To je mišljenje. Nema potrebe ovo. Da. Dalje, postavlja, uključuje se u raspravu cijenjen kolega Rajić. Izvolite. Da, ova investicija, najavljivana pomno, u čiji PR je uloženo zadnjih dana ili zadnjih mjeseci, kako god hoćete, puno sredstava građana, građanki i građana grada Šibenika. Ja bih kazao sljedeće. Ono što je na početku malo simptomatično jeste da se u projekt i njegovu realizaciju nije uključio, odnosno bar nemam spoznaju da li je uključen, najvažniji odjel, pardon, upravni odjel grada Šibenika za gospodarstvo. On se ni u jednom segmentu u ovom sporazumu, odnosno ugovoru, ne spominje. Ja smatram da, i mišljenja sam ne samo ja, da je, da ovaj projekt je uistinu stvar gospodarstva i kao takav, taj pročelnik i taj odjel je trebao biti uključen, odnosno ne znam, ali iz ovog svega je vidljivo da nije uključen.

Gospodine gradonačelniče, nema njega ovdje, ali je njegov zamjenik tu. Ovdje imamo zaključak, odnosno prihvaćanje sporazuma o namjeravanom razvoju industrijskog projekta sa tvrtkom Vali Solaris. O ovoj tvrtci, kolega Ivan je, mlađi Ivan, jasno, malo prije nešto rekao, ja neću ponavljati te iste stvari. Uloženo je, kažem, mnogo PR članaka, no konkretno mi ovdje zapravo o valjanosti te investicije, njenoj vrijednosti i budućnosti te investicije gotovo da ništa ne znamo. Imamo, imamo zahtjev jedne tvrtke, Vali Solaris, da im je potrebna, ono što je zapravo vidljivo i što se strašno dobro vidi, jeste zahtjev da im je potrebna potrošnja vode od sada, pazite ovo, gotovo, pa pogotovo koalicijski partner, kolega Samardžija, pazi koliko vode treba za realizaciju ove investicije na podima. Potrebno je 150 litara vode u sekundi, ili 9.000 litara vode u minuti, ili 540.000 litara vode u jednom satu, ili u jednom danu 12.960.000 litara vode. Potrudio sam se da u ova 2-3 dana, koliko mi je bilo na raspolaganju, ovakvo nešto izračunam. I koje nam, zapravo, što nam dajete ovdje kad je ovaj aspekt i ovaj, rekao bih, trošak koji se, i ovaj element koji je bitan za ovu, gotovo najbitniji za ovu investiciju, jeste da je perspektiva građana Šibenika, a i Šibensko-kninske županije, kad je u pitanju najvredniji resurs na njenome području, a to je voda, vrlo slaba. Nama je perspektiva daljnja redukcija vode u uvjetima u kojima će ta investicija eventualno saživjeti na podima.

Iz priloženih priloga zapravo vidimo da grad Šibenik, pod navodnike, jasno, potvrđuje se da su od sada poznatih tehničkih i tehnoloških parametara koje grad ima, Šibenik ima, odnosno poduzeća u njegovom isključivom ili pretežitom vlasništvu, mogu osigurati, i zato jamče sljedeće: količine vode koju je trenutačno moguće dostaviti projektu iznosi 150 litara u sekundi i u svakom trenutku tijekom čitave godine, s tim da se za sada može dostavljati isključivo pitka voda, ali to za projekt očito nije dovoljno. Kad se radi o ovakvim enormnim količinama pitke vode potrebnim jednom potrošaču, inzistiramo, ja ovdje zapravo inzistiram, da dostavite sve važeće akte javnopravnih tijela, uključujući i Šibenski vodovod, koji će potvrđivati, koji će potvrđivati da je ova enormna potrošnja vode od 13 litara, 13 milijuna litara za 24 sata moguća sa strane naših vodnih kapaciteta. Ukoliko to pak nije moguće, onda taj projekt ne može ići u realizaciju. Isti investitori su se, ovo, ovo obećali, već je navedeno, i u Drnišu i u Obrovcu i u Sinju i tako dalje, da, ali je, prošlo je 10 godina, ništa od njih, i našli su ljudi ovdje s punim pravom, investitor može, može i mora zapravo nalaziti najbolje prilike gdje će svoju investiciju realizirati. Taj projekt je vodila i za Obrovac i Drniš odobrila gospođa ministrica, bivša ministrica Gabriela Žalac. Meni je žao ovdje konstatirati, gradonačelnik je tu, čini mi se, gospodine gradonačelniče i gospodine zamjenice gradonačelnika, da vam je ovaj projekt, ne znam zašto i ne znam kako to niste zapravo pripazili, izvanredno dobro podmetnut.

Naime, građani Šibenika imaju još uvijek pamćenje da je projekt, ne baš tako davne vlasti, također HDZ-ove, takozvane sinergijske solucije, poznati projekt koji je vrlo loše prošao. Vrlo loše je prošao ne po stranke u Šibeniku politički, već je loše prošao po grad Šibenik, koliko informacija imam, još se i danas vuku ti repovi. Naš zahtjev da danas odustanete od ovog projekta i da to odgodite za neko drugo vrijeme, u kojem će sve moguće studije, o kojima je ovdje bilo riječ, pa i o željeznici, jer gospodine gradonačelniče, o željeznici baš i niste previše rekli kada će se i u kom roku to realizirati, a da vam jasno kažem da će se realizirati gotovo pa nemoguće. Nije ništa nemoguće, ali gotovo pa nemoguće, znajući da je davne ratne 1993. godine slična studija, u kojoj sam djelomično sudjelovao, bila izrađivana i od nje nije bilo nikakve koristi. Odgodili ste. Ono što je važno za ovaj projekt također istaknuti, a kako se radi o izuzetno bitnom, važnom projektu, ne samo za grad Šibenik, već za Šibensko-kninsku županiju, a ističem posebno za grad Šibenik, bilo bi dobro da se u demokratskoj proceduri, u demokratskoj proceduri, pribavi mišljenje svih građana grada Šibenika, jasno, jedini oblik za pribavljanje takvog mišljenja jeste referendum. I ovoga puta ja pozivam sve vijećnike grada Šibenika da se protive donošenju ovakvog sporazuma, da se on odgodi do daljnjega, do ishodovanja svih potrebnih, svih potrebnih studija, odnosno do provedbe referenduma da li su građani Šibenika za taj projekt ili nisu.

Ne možemo se oglušiti na to da je ovdje u pitanju jedan resurs, a to je voda, vrlo bitan, koji će sa opskrbom na cijelom području županije doći u pitanje. Evo, ja toliko. Hvala, gospodine Paško. Poštovanje svima, ja bih se samo referirao na ovaj dio gdje se govori o vodovodu. Dakle, to su tehničke specifikacije koje je dao vodovod. Znači, nije to izmislio partner, nego je to doslovno dao vodovod kao mogućnost grada Šibenika u okviru ovog sporazuma, gdje se mi obvezujemo omogućiti toliki kapacitet. Ako naše trgovačko društvo to nije u mogućnosti, onda to ne bi napisali.

Što se tiče samog projekta, mi imamo ovdje jednu obavezu da stavimo na natječaj, znači u proceduri, kao sve drugo gdje se prodaje zemljište u poduzetničkoj zoni, za stavimo na prodaju 400.000 kvadrata raspoloživih zemljišta. Pa danas imate točku dnevnog reda gdje se odlučuje o 100.000 kvadrata također jednog industrijskog projekta. Dakle, ne vidim koja je razlika između jednog i drugog. Ovo je sporazum u kojem mi prihvaćamo Vali Solaris kao budućeg potencijalnog partnera i kupca zemljišta u našoj gospodarskoj zoni, kao što smo prihvatili svakog drugog. A zbog veličine i značaja projekta, evo, dajemo na raspravu ovom gradskom vijeću. Što se tiče ovih drugih pitanja vezano za Obrovac, tu će gospoda iz Vali Solaris vam odgovoriti.

Evo, da zaključimo prva vaša pitanja, dat ćemo riječ gostu, pa onda vi možete komentirati njihove odgovore. Da, imamo, evo, i kolegu Mišuru, a imamo i današnji broj Šibenskog lista, isto mogli smo isto i tu nešto pročitati. Evo, kratko samo. Prije postavljanja pitanja, ali evo, Bogu hvala. Idemo dalje. Evo, kratko samo, ako sam dobro razumio, kolega vijećnik Rajić. Da, evo. Vrlo jednostavan odgovor. Ugovor sa gradom, ne ugovor, nego sporazum, jel', gdje su se definirale samo namjere. Nema nikakve veze sa industrijom, nego je bio vezan samo za razvoj solarne elektrane, pod uvjetom da je moguće napraviti ugovor o otkupu struje sa HEP-om, što u tom momentu zakonom nije bilo moguće. Točka. Gospođu Žalac ja nisam upoznao kao privatno, nego kao ministra hrvatske vlade. Niti je ona tad, mislim da čak ona tad nije bila niti ministrica, jel'. Evo, vrlo jednostavno, isti ugovor i sa slučaj i sa gradom Obrovcom i sa Promirom. Bile su samo nekakve eventualne popratne djelatnosti, tipa izrade nosača za solarne elektrane. Nije bilo niti jedne riječi o bilo kakvom industrijskom projektu koji je vrlo jasno definiran, on se vjerojatno može i vidjeti, jel'. Evo, kratko. Gospođo ministrice. Hvala. Dobro. Evo, kolega Rajić, izvolite. Nije imala veze s tim.

Da je ovaj projekt ipak malo suspektan, govori i činjenica da ste se u sporazumu, u točki 7.5, naime, unaprijed opravdali kako ovaj sporazum nema elemente ortačkoga ugovora. Pa nije vas nitko pitao da li je ovo ortački ugovor. Vi unaprijed kažete da bi to eventualno i mogao biti ortački ugovor. Hvala. Dobro, nemojte, vi ste bili prokurista, morate znati da ortački ugovori su ugovori, valjani ugovori, prema tome ništa tu, čak i tajno društvo je valjano. To se strašno ne smatra vijeće, pa želim. Tako da, ovaj, nemojte, nemojte pucati. Gospodine Mišuro, izvolite.

Nisam skroz čuo pitanje, ali izgleda da bi trebao objasniti neku svoju ulogu i prvenstveno da ne želim da se moje ime spominje u kontekstu možda omalovažavanja nekih mojih dragih kolega iz grada Šibenika, koji predano rade na projektu. Prvenstveno sam uključen u sve projekte koji se financiraju sredstvima iz Europske unije i do sada sam to radio i radim, a projekte investicija nisu u odjelu, ali sam de facto uključen kao član komisije za pode, koja objašnjava ovo. Ja imam puno povjerenja u svoje kolege koji rade u ovom projektu, da će napraviti najbolje za grad Šibenik, i ne bih želio da me se u tom kontekstu spominje. Možda vi želite da ja budem uključen jer imate nekakav poseban odnos, s obzirom da smo narasli i dobro surađivali, ali nije korektno isticati moje ime da bi se neke druge kolege dovelo u sumnju. Hvala. Idemo dalje. Kolega Kovač će malo postaviti. Vi se možete iza javiti, iza kolege Restovića.

Izvolite, kolega Kovač. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, evo, konačno, nakon 15 mjeseci od prve najave našeg gradonačelnika, najave realizacije mega projekta, kako ga je on tad nazvao, u zoni Podi, pred nas gradske vijećnike stigao je prijedlog sporazuma između grada Šibenika i tvrtke Vali Solaris, koja bi trebala biti nositelj realizacije najavljivanog mega projekta. Dakle, iz dokumentacije je razvidno, ako se nisam prevario, kako se na ukupno in fine 300 hektara terena planira investirati cirka milijardu eura i in fine otvoriti 5.000 radnih mjesta, od kojih 1.000 u početnoj fazi projekta. Core business tvrtke, kao što smo vidjeli ovdje, tvrtke investitora, jest iz domene zelene industrije. Od samog početka mandata ovoga vijeća višekratno sam, kao što ste i svjedoci, jel', zagovarao nužnost reindustrijalizacije našeg grada, i to upravo po okoliš neškodljivim industrijama i sa većim brojem novootvorenih radnih mjesta. I doista, kada pročitamo dokumentaciju koju smo dobili, kada iščitamo sve one bučne najave u lokalnim medijima, pa i šire od toga, tko bi mogao biti protiv realizacije jedne ovakve investicije, jednog ovako velikoga projekta. No, kod ovako velikog posla nužno je sagledati reference poslovnog partnera, investitora, kako bismo bili sigurni da sve izgovorene velike riječi i masnim slovima ispisani naslovi u medijima neće ostati mrtvo slovo na papiru. E sad, kolika je ta razina sigurnosti? Dakle, već su neke ovdje,

kolege su neke podatke iznosili, ali evo, neće biti, ovaj, škodljivo spomenuti ponovo. Dakle, Vali Solaris je tvrtka registrirana 2009. sa 100% domaćim kapitalom, u koju kao suvlasnik ulazi njemački institut Fraunhofer. Tvrtka je 2022. godine, 2022., ostvarila ukupni prihod od 11 eura i 15 centi, a mi ovdje razgovaramo o milijardama. Na portalu DNB Finance Analytics stoji podatak kako je tvrtka u posljednje 2 godine poslovala s gubitkom, a u 2022. godini rezultat poslovanja je bio gubitak od 95.000 eura. Prošle godine je imala 3 zaposlenika sa jednom ispodprosječnom plaćom. 24. svibnja 2012. godine Slobodna Dalmacija piše: "Njemci u solarke spremni uložiti 700 milijuna eura." Središte projekta Vali Solaris bilo bi, citiram i dalje ja Slobodnu Dalmaciju, u budućem znanstveno-tehnološkom parku kod Vučevice, a proizvodni pogoni bili bi u zoni Kukuzovac i Zmijavcima sa 200 zaposlenih. No, čini se da se najava baš i nije realizirala. Sljedeće pojavljivanje u medijima događa se poslije sjednice gradskog vijeća grada Drniša, 13. ožujka 2015. godine, na kojoj gradonačelnik izvješćuje vijećnike kako je 03. ožujka 2015. potpisao sporazum o suradnji sa tvrtkom Vali Solaris, koja bi razvijala projekt proizvodnja sistemskih komponenti za fotonaponska polja na 52 hektara zemljišta, s tim da bi u toj istoj godini otvorili 100 radnih mjesta, što je samo manji dio projekta, s tim da bi Vali Solaris osnovao tvrtku u Drnišu. Ovo su citati iz zapisnika sa sjednice gradskog vijeća.

Drnišani koje sam pitao znaju li nešto o ovom projektu, sliježu ramenima. Ljudi ne znaju da se to dogodilo. Sljedeće pojavljivanje u javnosti događa se u lipnju 2019., kada pod dirigentskom palicom, ovdje već spomenute ministrice Žalac, gospoda iz Fraunhofer instituta sklapaju memorandum sa vladom Republike Hrvatske, obećavajući da će za godinu i pol dana započeti s proizvodnjom fotonaponskih panela. I taj rok je obilato premašen, danas je 2023. S druge pak strane, iščitavajući tekst prijedloga sporazuma, vidim kako su obveze grada iz članka 4 iznimno obimne i široke, a obveze investitora u članku 5 puno oskudnije i fluidnije. Recimo i to kako članak 8, stavak 2, otvara izuzetno široke mogućnosti raskida ugovora od strane Vali Solarisa i izlazak iz projekta, što bi mogao napraviti, pa citiram tu odredbu, u slučaju nastanka okolnosti koje u bitnom utječu na razvoj projekta, bilo u smislu dinamike ili troška razvoja, ili uopće mogućnosti razvoja projekta kako je zamišljen. Dakle, ako će im to biti previše para, onda imaju mogućnost raskinuti ugovor. U tom smislu, obveze grada su vezane, primjerice, uz dovođenje željezničke pruge na teren investicije u roku vjerojatno od nekoliko godina, izgradnju primjerenih pristupnih cesta, pa sve do nastojanja prilagodbe mogućnosti luke Šibenik, čiji je koncesionar, to znamo mi ovdje Šibenčani svi, je li, u turskome vlasništvu. To također neće biti jednostavno. I posljednja dvojba: ukoliko su sve ove moje sumnje promašene, pitat ću vas tko će odlučivati o zemlji porijekla eventualno uvezene radne snage koja će očigledno nedostajati.

Dakle, govori se o 5.000, 5.000 zaposlenih. Iz kog će to civilizacijskoga kruga biti, iz koga, ajde, budimo čak tako, idemo daleko, religijskoga kruga, ako već ne možemo iz istog civilizacijskog kruga računati na uvezenu radnu snagu. Hoćemo li se mi Hrvati i mi Šibenčani za nekoliko, ajde, desetljeća osjećati kao manjina u ovome gradu? Hoćemo li, ajde, možda sam otišao predaleko, čak strahovati od islamskog ekstremizma? Sve su to mogućnosti koje su, nažalost, otvorene i koje se događaju, gledamo, u Švedskoj, u Francuskoj i tako dalje. Zato predlažem da se to pitanje, o kojem treba ozbiljno raspravljati,

obradi u tekstu sporazuma i da se utvrdi tko će nadzirati kakva radna snaga, a radi se o tisućama radnika, dolazi zapošljavati se u ovim pogonima, ako budu izgrađeni na Podi. Mislim da je to vrlo važno za budućnost grada Šibenika i za sigurnost naše djece i naših unuka. Hvala vam lijepo. Hvala. Gospodin gradonačelnik, pa je gospodin Paškov i ostali, gospodin Restović. Dakle, prepušću struci da priča o projektu Vali Solaris. Ja osobno, u ime svoje, u ime stranke, se ograđujem od ovog zadnjeg segregacijskog načina razmišljanja. Dakle, slušati u ovom gradskom vijeću da netko govori o tome kako će kontrolirati kretanje, slobodno kretanje, najveću, najveće bogatstvo demokracije, slobodno kretanje ljudi i roba, ja se zaista ispričavam svima onima koji su se eventualno našli s time pogođeni, a ja se osobno, a imam pravo i u ime stranke, unaprijed ispričavam. Ja samo priželjkujem da zaista dođemo u to vrijeme kada ćemo biti moderni, suvremeni, baštinici suvremene tehnologije, u kojem ćemo biti zemlja rada, reda, u kojem će se u prvom redu naši Hrvati, ako hoćete tako reći, vratiti, pa makar i generacijama, jer su odlazili trbuhom za kruhom, a moći naći posao u svojoj zemlji, u svojoj domovini. Ja jednostavno čekam vrijeme da vidim ove ljude, očito niste gledali, da govorimo o tehnološkoj 4.0 tehnologiji. Ovo što ste vidjeli na ovim slikama, vi ste gledali na slikama, ja sam gledao, gospodine Kovač, to uživo, jer ja sam bio u tim laboratorijima, vidio to i vidio te ljude koji rade u bijelim uniformama, koji su školovani, a grad Šibenik, između ostalog, priprema novi studentski kampus u susjedstvu Palacina, u kojem će se u Šibeniku školovati ljudi za rad u takvim institutima.

Hvala. Prije toga, gospodin Paškov, pa onda vi. Ja reagiram na gospodina gradonačelnika, pa onda neka pročitam malo priča. Dobro. Mislim da ja imam ko vijećnik prednost. Dobro, izvolite. Hvala lijepo. Ne trebate se vi, gospodine gradonačelniče, u moje ime nikome ispričavati, a ni u svoje. Ja sam taj stav iznio. Vi ste globalist, za razliku od mene. Nemojte me prekidati, ja vas nisam prekidao. Molim vas, molimo, molimo. Ja vas nisam prekidao. Ako spominjete moje ime. Ja vas nisam prekidao. Molim vas, gospodine. Spominjite moje ime. Moram vas spomenuti, vi ste gradonačelnik. Molim vas, molim vas. Ja vas to nisam ovlastio. Ni ja vas nisam ovlastio da se ispričavate u moje ime. Vi se možete u svoje ime ispričavati. Vi ste rekli svoj stav. Pustite me da kažem ono što mislim. Molim vas. Razlika između mene i vas je što ste vi, što. Ogromna, u svakom slučaju. Naravno. Jer ste vi globalist, a ja sam suverenist. Kolege, kolege, molim vas. I ja vam samo ponavljam da ne bi bilo dobro da ponovimo greške koje su počinile zemlje stare Europe, koje su nekritično uvozile radnu snagu, zna se iz kojeg civilizacijskog kruga, i koje danas imaju strahovitih sigurnosnih problema. Ja o tome govorim. Ja o tome govorim.

Kolega, i sami znate da, bez obzira na to, da, bez obzira na te probleme, jedna od temeljnih gospodarskih sloboda Europske unije, a koja je ona sagrađena, jesu one četiri slobode, i u biti svaka vrsta nadzora nad tim je stvarno jedan presedan i degutativno je. Evo, moram, moram ja iskazati svoj stav. Degutantno, degutantno. Ispričavam se, uzbuđen sam zbog, zbog ovog nastupa. Evo, kolega Paškov. Ja bih se vratio u temu. Želio bih istaći da je cijenjeni vijećnik krivo prezentirao javnosti i vama ostalim vijećnicima obveze grada Šibenika. Naime, obveza grada Šibenika je povezana s Vali Solaris u komunikaciji s faktorima koji bi trebali im osigurati određene preduvjete. Znači, ne osigurati u luci da Vali Solaris ostvari nešto, nego ih podržati u tom njihovom nastojanju u komunikaciji s lukom. Šta je u tom, šta je u tom loše? Ali vi ste rekli da mi prihvaćamo obveze koje ne možemo izvršiti. Bit će teško. Ma, shvatite, mi njih samo podržavamo, i upravo to ovdje piše. Ovdje je jedino naša obveza raspisati, po ovom sporazumu, raspisati u roku 30 dana javni natječaj za raspoloživo zemljište. Pritom ste zaboravili reći da se Vali Solaris obvezuje, kad kupuje to zemljište, sukladno svim odredbama našeg pravilnika koji je usvojen na ovom gradskom vijeću, kao i svaki drugi kupac. Zašto diskriminirati Vali Solaris u odnosu na, šta ja znam, Zagreb Montažu, Ferrotermu i tako dalje?

Zato što je projekt drugačije naravi i drugačijeg opsega. Molim vas, molim vas, bez, bez upadica. Svaki ima pravo da izađe za govornicu i kaže svoje. Kolega se javio iz, kolega Selak, izvolite. Evo, hvala lijepa na pitanju, ha. Pitanje konkretno, ja ću vrlo konkretno odgovoriti, je, pri čemu ja ću se osvrnuti samo na ovaj ekonomski dio, kao ekonomista, ja. Neću se osvrtati na sad lokalne i globalne političke probleme, ja. Još jednom, tvrtka Vali Solaris je društvo posebno najamnine, ja, i kao takvo sigurno neće imati prihod još sljedeće tri godine, ja. Imat će još veća kreditna zaduženja i neće imati nikakvih prihoda, što je sasvim normalno za bilo koju projektno-razvojnu tvrtku na ovom svijetu, ja. Zaduženja su isključivo od vlasnika tvrtke, ja. Vrlo jednostavan odgovor, ja. Nemoguće je očekivati da projektno-razvojna tvrtka ima prihode dok se ne izgradi tvornica i ne započne prodaja proizvoda, evo. Vrlo jednostavno. I neće sigurno imati sljedeće tri godine, ja. A ozbiljnost, vidjeli ste tko je, tko su suvlasnici tvrtke Vali Solaris, znači osim instituta Fraunhofer su još dvije vrhunske njemačke kompanije, tvrtke, srednje, od kojih jedna radi kompletno elektronski sustav za, za, takozvano power electronics za VART, između ostaloga, ja. Kolega iz Stahl GmbH radi sve sustave provjere kvalitete proizvoda za VW, za Audi, za BMW, za Mercedes i tako dalje. Znači, vrlo ozbiljne kompanije, ja. Osim toga, pet kolega iz Fraun, odnosno četiri kolege iz Fraunhofer instituta, profesor doktor Eike Weber, jedan od najvećih živućih znanstvenika u području fotonaponske tehnologije, profesor Volker Ritter, jedan od osnivača, gospodin Sebastian Nold, i još dvojica drugih kolega, ja.

Ali bez obzira na sve to skupa, tvrtka će tek za neke tri godine imati uopće prihoda, ja. Ali bitno je, mi nemamo nikakvih dugovanja prema nijednim dobavljačima, nemamo dugovanja prema nitkome osim prema sami sebi. Mi financiramo s vlastitim sredstvima. Nismo tražili nikakva poticajna sredstva ni hrvatske vlade, ni Europske komisije, ni nikoga, evo. Ukratko. O sporazumu s Drnišom sam već govorio dva puta, ja. Hvala. Nema veze sad s ovim industrijskim dijelom, ja. Hvala. Kolega Restović je sljedeći. Pozdrav svima. Ja sam se javio za riječ ne bi li govorio o tome kako, evo, po prvi put ćemo ovako nešto prihvatiti, a onda ćemo mijenjati uputu, čini mi se, POD-a, je li tako? To dosad nije nekakav, nekakva praksa bila. Mislio sam reći o tome da sporazum, onako načelno, ima 15 obaveza koje daje gradu, a samo 3 investitoru, ali ću skratiti to i reći nešto drugo, i to zapravo poručiti predstavnicima tvrtke tu. Prvo, skratit ću, i ne samo zato što sve predugo traje, nego i radi gospođe koja prevodi tamo iza, a sigurno joj nije lako cijeli dan danas. Pa ću onda reći sljedeće. Nažalost, vama ni gradonačelnik ne vjeruje. Jer da vam gradonačelnik vjeruje za cijeli taj projekt, onda on ovaj dokument ne bi stavljao na gradsku vijeć. Jer ga to niti jedan zakon, niti jedan propis i niti jedno pravilo funkcioniranja ne obvezuje. On zapravo ovo stavlja na gradsko vijeće da bi sutra mogao reći da je gradsko vijeće nešto donijelo, neku odluku.

Tako da dijelom spere odgovornost sa sebe. I to vam je zapravo, ja bih rekao, najveći, najveći problem, ali njega ste već iskusili, pretpostavljam, i u Obrovcu i u Sinju i svugdje drugdje gdje ste bili. Eto, hvala vam. Kolega Slavica se javio. Piše da će na početku ovog projekta odmah, u kratkom roku, biti zaposleno 1.000 radnika. Mene ne zanima, i mislim da je to u 21. stoljeću uopće deplasirano govoriti o vjerskoj, nacionalnoj i bilo kakvoj drugoj odrednici tih ljudi. Mene zanima gdje bi ti ljudi u gradu Šibeniku bili smješteni. To jest, gdje bi se oni zbrinuli, da, i u kakvim bi uvjetima ti ljudi živjeli. Da ne bi možda živjeli u uvjetima u kojima žive ljudi u Petrinji, u montažnim, u, u onim plastičnim kućicama, tako da. Mislim također da uz to, ovdje se radi i o tome da se predviđa da će otpadnih voda ova tvornica ispuštati 60 litara po sekundi. Zanima me je li izrađena možda, ili će se izraditi, studija utjecaja na okoliš i kako bi to utjecalo na okoliš kraja gdje bi se ispuštala ta vjerojatno zagađena ili, ne znam ja, kakva sve ne tehnološka voda. I uz to, meni je jako, jako, kao i što je kolega Rajić napomenuo, sumnjivo da u jednom projektu koji je gospodarske djelatnosti nema predstavnika, pročelnika za gospodarski odjel grada Šibenika. Nego da se tu isključivo nalaze zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta, gospodin koji upravlja gradskom imovinom Tihomir Paškov, te direktor POD-a, što je naravno razumljivo, ali mi nije jasno kako tu nema upravnog odjela za gospodarstvo.

Te također, jako mi je sumnjivo što se u ovom ugovoru navodi da će sve biti strogo tajno, da će sve biti strogo tajno i da će se cijela komunikacija između grada Šibenika i ovog privatnog investitora, službena, odvijati preko jednog e-maila, a radi se o e-mailu gospodina Paškova. Eto. Gospodin Selak, izvolite. Hvala lijepo na pitanju. Evo, ja ću opet se kratko osvrnuti na ovaj tehnički dio pitanja. Znači, kapacitet od 60 litara je maksimalni kapacitet koji je predviđen u, u, u procesu na kraju treće faze projekta, ja. Ukoliko se ne bude mogla realizirati druga i treća faza infrastrukture, znači, do projekta neće doći riziko i naše, ja. Studija utjecaja za okoliš, naravno da će biti napravljena. Bez takve studije ne možete dobiti uporabnu dozvolu, ja. Samo je bespredmetno sad raditi dok ne budemo, nadam se, mogli kupiti zemlju, ja. Znači, studija zaštite za okoliš je regulirana svim hrvatskim pozitivnim zakonima. Mislim da je to jednostavno činjenica, ako nema potrebe sad u detalje razlučiti, jer jednostavno je neophodna, ja. Mislim, nemoguće je dobiti bilo kakvu dozvolu za to, ja. A kad se otvara kapacitet za smještaj radnika? Mi smo o tome razgovarali vrlo ozbiljno, i naša je intencija u kontekstu, u stvari, evo, da se ovo sve natipisa, pa ti želim biti naj, najsretniji da se to realizira, ja. To je vrlo ozbiljan problem. Mi smo predvidjeli u svojim poslovnim planovima investiranje upravo za smještajne kapacitete, tipa o kojem ste, ne znam, vi ili kolega je spominjao, ja, gdje će biti pod navodnicima socijalnog karaktera, ne socijalnog karaktera tipa da se neće platiti, gdje će investicija biti pokrivena sa strane investitora, odnosno bez nekakve dobiti, i gdje će smještajni kapaciteti, upravo što ste rekli, biti definirani na način da ljudi imaju jedan način života prikladan suvremenom čovjeku, ja.

Bilo kakav drugi koncept, Fraunhofer institut je u naravi vlasništvo Njemačke države, ja. Znači, nemoguće je bilo kakav dokument sa strane tvrtke potpisati da nije na svim mogućim najvećim ekološkim standardima na ovom svijetu, evo, vrlo jednostavno. Ali pitanje je jako kvalitetno i, i nije jednostavno za riješiti. Kolega Slavica, hvala. Zanima me imate li bar načelno neko mjesto u Šibeniku, u okolici Šibenika, gdje bi vi izgradili te smještajne kapacitete, načelno, trenutno? Nemate. Gledali smo nekoliko lokacija, za sada još nismo vidjeli. Nemate. Koje ste lokacije gledali, zanima me.

Zanima me također da mi se odgovori zašto komunikacija mora biti strogo povjerljiva kada se radi o jednom projektu koji je bio na interes svih, bar kako ovdje vidimo, svih građana grada Šibenika. Kolega Paškov. Gdje ćemo, odakle ćemo krenuti? Povjerljivosti komunikacije. Pa vi vrlo dobro znate da je povjerljivost komunikacije, kad su u pitanju jedinice lokalne samouprave, samo do onog dijela dokle zakon dopušta, a preko toga ne. Druga stvar, rekao bih samo cijenjeni vijećnici, kad budu donosili ovu odluku, potpisom ovog sporazuma, odnosno donošenjem odluke, mi se obvezujemo da raspišemo natječaj za prodaju ove prve ture zemljišta. Ako se gospoda iz Vali Solarisa jave, plate, jave se na natječaj, budu izabrani, sklopi se s njima ugovor, pod svim uvjetima iz odluke o gospodarskoj zoni POD-i i natječaju koji će POD-i pripremiti, zar to ne dokazuje dovoljnu ozbiljnost ovog projekta? Napominjem da ova klauzula o prihvaćanju odredbi iz naših normativnih akata znači i obvezu njima da to što su u prvoj fazi prezentirali da će napraviti, da i naprave, jer u protivnom gube zemljište. Zemljište se vraća gradu na ponovno raspolaganje.

Evo, to je sukus cijele ove priče. A sam sporazum i odredbe njegove su napravljene samo radi toga što je ovo veliki značaj projekt i ni u kom slučaju ovo što je gospodin Restović rekao, da se sporazum radi zato što ni gradonačelnik ne vjeruje u njega, pa je zato vama dan na gradsko vijeće. Gospodine Restoviću, pogledajte na koju odredbu sam se pozvao. Ne na članak 37, ne na članak 36. Ne, ne, kad se ne zna nadležnost. Kad znači nadležnost je dvojbena, a ovdje je zaista dvojbena nadležnost, onda je nadležnost vijeća. Evo, to vam tako piše.

Kolega Slavica. Gdje obveza je raspisati natječaj. Oprostite, znači, gradonačelnik je vraćao svoju ovlast. Molim vas, molim vas. Molio bih samo. Znači, i dalje mi nitko iz te komisije, koju čine, koju čine gospodin tog gradonačelnik Danijel Mileta, gospodin za upravljanje gradskom imovinom Tihomir Paškov i direktor POD-a, nije odgovorio zašto im na ovoj gospodarskoj temi nije pridružen još jedan član iz upravnog odjela za gospodarstvo. Nije mi odgovorio na to pitanje. Molio bih da mi odgovorite. Pa sam je rekao. Pa sam je rekao. A nisi vidio napišeno? Pa dvaput je očitao, dvaput, je li? Dvaput je uvijek napisano. A je, tako je. Kod vas, kod vas ni to nije dovoljno. Dvaput je uvijek dvaput.

Dobar dan još jednom. Vama očito smiješno, meni nije nimalo ugodno. Meni nije nimalo ugodno. Već sam rekao, ja imam dovoljno svojih poslova i problema. Gradonačelnik bira svoga pročelnika, on kad mu ne treba, on će ga reći da mu više ne treba. Imam dovoljno projekata, velikih projekata koje radim, kolege to rade odlično i sjajno. Ja ne želim više da mi to ime spominjete zašto nisam na nečemu. Nisam bio ni u TEF-u, pa to isto nitko nije spominjao. Ne možeš biti u svemu. Trenutno ću vam nabrojiti na čemu sve radim. Radim na 4 projekta za otoke, 2 iz ITU-a, a imam potrebu, tiho, oprostite. Ne, ne, samo izvolite, samo izvolite. Reci, reci. Vama je svima, vama je svima smiješno, meni nije nimalo. Samo izvolite, jer ste više puta prozivani, bilo bi dobro da to izgovorite. Zahvaljujem se predsjedniku, zahvaljujem se predsjedniku vijeća na razumijevanju. Pa sad da ne bude samo promocija na čemu sve radim, kad ste već me i spominjali toliko puta, da kažem. Znači, Centar za mlade, projekt RASTEM koji je u tijeku, jedan odličan projekt Resident of the Future iz UBACHT-a, sad smo dobili još jedan iz Hrvatske prekogranične suradnje, strategija. Ono što ste vi danas spomenuli, Studentski dom Palatin, inicijalno sam radio, to su neki ti projekti. Ova tvrđava, Sveti Ivan, previše projekata, previše toga dobroga. Evo ovdje je kolegica iz Zablača koja je s menom non-stop u kombinaciji za Zablače.

Sad smo završili igralište na Kaplju, znači šetnicu na Kaplju, dječje igralište na Žirju. Ja sam stvarno preopterećen, uključujući i moj odjel i tim koji radi. Ako gradonačelnik ili neki od kolega imaju potrebe, oni će me pitati. Ako nemaju, nemaju. Ali ne želim, pogotovo u ovome kontekstu, osjećam se prozvan, da se sada moje ime imputira kao ako sam ja tu, onda nešto nije u redu. To nije uopće, to nije uopće u redu prema kolegama drugima iz gradske uprave. Gradonačelnik kad ima potrebu, stavit će me, kad nema, neće. Kad bude, ne bude imati potrebu za mene kao pročelnik, onda neću biti pročelnik. Nemam nikakav problem, nemam nikakav problem s time. A nemojte sad samo da ću mo proći. A kolega Raji ću, upravo ste vi inzistirali na ovome i mislim da je dobro da je kolega izašao i naveo sve što radi. Mogao je još navesti. Ne bi mu, ne bi ga ovaj put prekidao. Mislim da treba jedan puta, ovaj, skinuti tu neku famu koja se pokušava staviti na nečija leđa, a to je da je netko isključen iz projekta namjerno. Čovjek i dalje, koliko sam ja razumio, radi u gradskoj upravi i to vrlo marno, i u svakom momentu se može uključiti u ovaj projekt po onome ovlaštenju koje naredi čelnik gradske uprave. Kolega Paškov, ima li još potrebe za? Evo, ajde. Tihomir, nek ti nabroji na čemu se radi.

A ovaj, predsjedniče, dajte malo smirenosti. A čujte, predblagdansko je vrijeme, pa daj, popodne je, znaš, pa ne možemo sve ni suzbijati. Izvoli, izvolite. Ajmo, ajmo se vratiti u kolosijek. Zanimljivo, cijenjeni vijećnik je pitao, ako se ne varam, baš on, zašto stoji da to nije ortački ugovor. Ne znam tko je to pitao. E, pitao je kolega. Pa upravo gospodarstvo s ovim nema veze. Mi ne razvijamo taj projekt. To je projekt Vali Solarisa. Mi pružamo support. Pa normalno da ćemo rješavati imovinsko-pravne odnose na zemljištu preko Odjela za upravljanje državnom imovinom i pravne poslove. Normalno da je moje ime, moja mail adresa ta na koju će se obraćati u ovoj fazi. A kad projekt zaživi, onda neću ni ja u njemu biti, niti će biti gospodin Mišura. Evo ga. Hvala, hvala. Mislim.

Imaš izvrsnu diskusiju. Ja bih ga ubacio sada još u taj. Hvala. Ajmo mi dalje ne razvodnjavati ovu temu, jer na ovaj način, od ove vrlo ozbiljne teme, stvaramo jednu bevandu. I mislim da to stvarno nije primjereno nikakvom ni trenutku, niti načinu, ni gostima koji su ovdje došli. Ajmo malo se vratiti u kolosijek i raspravljati na temu konkretno. Ima li još govornika? Ako nema, onda stavljamo drugu točku na glasovanje. Tko je za? 12. 12. Protiv? 3. 3. Suzdržani su po prirodi stvari. Ostali, možemo kazati da je većinom glasova ova odluka prihvaćena. Idemo na treću točku dnevnog reda, to je izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji grada Šibenika.

Evo ga, pročelnik financija. Ja isto pozdravljam goste, ako nas napuštaju, da, ovaj, želim sve najbolje i sretne blagdane. Hvala svima na slušanju i na pitanjima, je li? Hvala. Kolega Tolić. Poštovanje. Evo, ispred vas je točka vezana uz financijsko izvješće državne revizije. Dobiveno je bezuvjetno mišljenje, što je već drugo po redu bezuvjetno mišljenje revizije. Osim ove 2022. godine, dobili smo bezuvjetno mišljenje i prošli put, kad su pregledavali 2018. godinu. Dobili smo dva naloga koja trebamo riješiti i koja ćemo riješiti u najkraćem roku. Hvala. Hvala. Otvaram raspravu. Prihvaćamo ovo izvješće na znanje. O njemu nema glasovanja, pa možemo preći na četvrtu točku dnevnog reda, a to je polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Da li je to nekakav način za povod za glasovanje o natječaju? Evo, sad da završimo ovu točku. Otvaram raspravu po točci 4. Tko se javlja? Tko se ne javlja, možemo i ovu točku zaključiti raspravu i prelazimo na glasovanje. Tko je za prihvaćanje polugodišnjeg izvješća?

12. 12. Protiv? Suzdržani? 1. 1. Većinom glasova predložena i četvrta točka je prihvaćena. Ja bih vas samo zamolio da jednom petominutnom pauzom dopustimo tehničkom osoblju koje je pratilo ovu sjednicu da, ovaj, može na svoj način napustiti, da ne ostaju na svoj način zarobljenici ove naše dugotrajne sjednice. A njihova današnja uloga je prestala. Ja im se zahvaljujem. Pet minuta pauze. Teslićke klupe i da nastavimo sjednicu po ko zna koji put danas. Hoćemo raditi kakvu prozivku? Nema smisla. Možemo reći konstatirati da ima. Pa evo, ovaj, možemo konstatirati da po mojoj, ovako, procjeni, ovaj, ali procjene jasno u ovim situacijama nisu nikad mjerodavne, ovaj, da nas je 17 u konačnici u ovom momentu. Ali evo, neka tajnik možda provjeri, čisto da nas ne zaboravimo.

Nije se još svi došli. Jedan, dva, tri, četiri, pet, šest. Kolegica Cvjetković se ispričala, tako da... Ajmo napraviti prozivku pa da smo mirni, obzirom da se radi o točkama koje su bitne. Branka Badžim? Gordana Cvjetković? Nije. Mirko Čeko? Hrvoje Dunkić? Mario Kovač? Branko Kronjan? Nije. Dario Kulušić? Naznačen, je li tako? Dobro. Rikard Marencin? Nije. Ljiljana Nanjara? Dino Papak? Marko Petković? Stipica Protega? Ivana Rajić? Nenad Renje? Tonči Restović? Nenad Samardžija? Ivan Slavica? Ivana Spahija? Tomislav Travčić? Nije. Ivana Vudrag? I doktor znanosti Dragan Zlatović je naznačen. Jesmo li 17?

17. 17. Znači, moja pretpostavka se pokazala točna. Znači 17 vijećnika. Možemo dalje nastaviti s petom točkom dnevnog reda, a to je prijedlog drugih izmjena i dopuna proračuna Grada Šibenika za 2023. i projekcija za 2024. i 2025. Tu moramo napomenuti da imamo i čitav niz podtočaka i da glasujemo prvo o točki 5, pa onda o točkama 5a pa do 5i, kako bude u slijedu. Izvolite, kolega Toli ću, vi ćete dati uvodni predvaj. Poštovanje. Pred vama su druge izmjene i dopune proračuna Grada. Riječ je o redovnom rebalansu koji bude krajem godine, koji se formira ovisno o realizaciji i dinamici projekata. On je uravnotežen, prihodi i rashodi na otprilike skoro 61 milijun eura, što iznosi umanjenje od 4 milijuna eura u odnosu na prve izmjene i dopune proračuna 2023. godine. Svi upravni odjeli Grada su dostavili detaljna obrazloženja, a ako bude potrebe, još ćemo odgovoriti na eventualna pitanja. Hvala. Hvala, gospodine Toli ću. Ostajete u mogućnosti da odgovorite. Otvaram raspravu.

Nitko se ne javlja, znači da možemo zaključiti raspravu o točki 5 i dajem na glasovanje točku 5, prvi prijedlog drugih izmjena i dopuna proračuna Grada i projekcija za 2024. i 2025. Tko je za? Protiv? Suzdržanih? Otvaramo točku 5a, to je prijedlog druge izmjene Programa gradnje komunalne infrastrukture u 2023. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 5a. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćen je 5a. 5b, prijedlog drugih izmjena Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada u 2023. Otvaram raspravu. Zaključujem i dajem na glasovanje 5b. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 5c, prijedlog odluke o drugim izmjenama Programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti Grada Šibenika za 2023. Otvaram raspravu. Kolega Restović se javio, izvolite.

Ma samo bih, da ne puknem, moram reći. Osvrnut ću se na nešto što smo, što sam već govorio i na prošloj sjednici Gradskog vijeća, a to je oko izdvajanja za Tvrđavu kulture, odnosno za sve ono što, što oni rade. Mislim da bi bilo dobro za ubuduće da se složi nekakav plan s njihove strane, što uopće u projekcijama daljnjih, daljnjih godina očekivati od, ajmo reći, nečega što, što, što je možda dijelom komercijalno, dijelom javno, dijelom... mislim da znate o čemu pričam, ne govorim striktno o pravnoj formi, o pravnoj formi Tvrđava kulture. Mislim da bi to bilo dobro, tako da, da čisto znamo, ne umanjujući važnost onoga što se radi, ne umanjujući, i znajući koliko sve te stvari koštaju, volio bih da jedan dugoročniji plan, koji možda neće biti obvezujuć potpuno, ali čisto da imamo kao nekakvu orijentaciju što očekivati u budućnosti. Jer mi se čini, ako, okej, ako nismo mogli za, za, za te neke pare, a vjerojatno nismo mogli dovesti Taylor Swift, možda ovoga Kelseyja Momkaju, to smo, pretpostavljam, mogli. Hvala. Hvala lijepa.

Kolegica Bačelić. Dobar dan, lijep pozdrav svima. Što se tiče našeg plana rada, on je uvijek na našem Upravnom vijeću, jednako kao i plan za proračun, i ono ga zapravo usvaja Upravno vijeće uz suglasnost gradonačelnika. Zadnji veći plan, narativni, je bio moj plan za ravnateljski mandat, koji istječe za godinu i tri mjeseca, tako da to će biti zapravo možda neki konkretniji, narativniji plan. Sad nisam shvatila je li mislite na financijski ili na ovaj što mislimo, da. Mislite na financijski u smislu. Postupamo prema zakonu o proračunu, donosimo planove i projekcije za i 2025. i 2026., ako se ne varam, tako da radimo kako treba. Hvala kolegici. Jasno da je i samom kolegi Restoviću jasno da se radi o ustanovi, da oni imaju svoja pravila, a znate da su i nove novele zakona, ovaj, takove da u jednom određenoj oblasti kulture, ako ne i u cijeloj, kroz nove novele mi gotovo više nećemo ni vidjeti neke akte, jer je tako, ovaj, zakonodavac odredio. Tako da, evo, i to će biti neka, ovaj, da se ne pitamo zbog čega više nema nekih izvješća koja su do jučer bila. To je 5c. Da li još netko sudjeluje u raspravi? Ako ne, zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje 5c. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 5d, prijedlog odluke o drugoj izmjeni Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju Grada Šibenika za 2023.

Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje 5d. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 5e, prijedlog odluke o izmjeni Programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnima i drugim osobama Grada Šibenika za 2023. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5e. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 5f, prijedlog odluke o drugim izmjenama Programa javnih potreba u sportu Grada Šibenika za 2023. Otvaram raspravu. Kolega Slavica se javio, izvolite, kolega. Kratko pitanje. Samo me zanima zašto su sredstva za izgradnju sportsko-rekreacijske zone Jamnjak, koja je na sva zvona bila obećavana, prebačena u iduću proračunsku godinu. Hvala.

Odgovorit će zamjenik gradonačelnika, magistar Mileta. Izvolite. Prebačena su zato što nije stupio na snagu još proslavni plan, novi proslavni plan uređenja Grada Šibenika, odnosno nisu završene izmjene po kojima bi onda naš idejni projekt mogao ići dalje, odnosno ići prema pojedinim glavnim izvedbenim projektima za pojedine objekte. Dakle, mi smo sad u fazi da smo napravili taj idejni projekt i onda smo ga uzeli kao predložak za izmjenu PPUG-a. Ta izmjena nije stupila na snagu. Kad stupi na snagu, možemo dalje ići s dokumentacijom, odnosno fazno, obzirom da je velika zona, 20 hektara. Hvala, kolega Mileta. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu po točki 5f i dajem na glasovanje. Tko je za? 12. 12. Protiv? Suzdržani. Ostali većinom glasova. 5f prihvaćeno. Prijedlog, pod 5g, prijedlog odluke o drugim izmjenama i dopuni Programa javnih potreba u osnovnom školstvu Grada Šibenika za 2023. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12. 12. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova. 5g prihvaćeno. 5h, prijedlog izmjena plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini za osnovne škole Grada Šibenika za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje 5h. Tko je za? 12. 12. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. I 5i, prijedlog odluke o izmjenama odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva Grada Šibenika za ovu godinu.

Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje 5i. Tko je za? 12. 12. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćena je i 5i. Ovim smo zatvorili točku 5a u cijelosti, pa možemo prijeći na šestu točku dnevnog reda, a to je prijedlog proračuna Grada Šibenika za 2024. godinu i projekcija za 2025. godinu. Molim uvodničara da nam u tome dijelu istakne svoje, ovaj, svoje osnovne naznake ovoga proračuna. Također bih, samo dok kolega ne uzme riječ, kazao da su ovdje prispjeli amandmani kolege Ivana Slavice i to ukupno 7 amandmana, pa ćemo onda po redu vožnje i to obraditi u nastavku ove točke. Izvolite. Poštovanje svima. Ispred vas je proračun Grada Šibenika za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu. Prihodi u navedenom razdoblju su rađeni na temelju izmjena Zakona o lokalnim porezima i, ovaj, nove odluke o lokalnim porezima Grada Šibenika, koji će uslijediti na idućoj točki.

Također, on je usklađen na 75 milijuna i 700 tisuća eura, zbog iznimno pozitivne financijske situacije gdje je Grad Šibenik u devetomjesečnom financijskom izvještaju ostvario dobitak od 4,6 milijuna eura. Očekujemo da ćemo brže od očekivanog pokriti manjak iz prethodnih godina, čemu taj iznos prvenstveno služi. Preostali iznos je planiran u iduće tri godine, sukladno predloženom višegodišnjem planu pokrića manjka. Vezano za projekte u samom proračunu, ima preko, preko 90 kapitalnih projekata koji su direktno nabrojani kroz stavke ovog proračuna, tako da se radi o jednom, onaj, zahtjevnom planu za ostvarenje. Također smo priložili detaljan, detaljno obrazloženje i spremni smo odgovoriti na sva pitanja. A vezano za amandmane, svi predloženi amandmani su zakoniti i ispravni. Hvala. Moram samo kazati da je ova točka, kao i prethodna, bila na našem odboru koji je ove točke raspravio i donio pozitivno mišljenje u pogledu njezinoga predlaganja i prihvaćanja. Otvaram raspravu pod točkom 6. Kolega Restović se javio, kolega Kovač. Kolega Slavica. Ja ću isto kratko, jer, mislim, znamo da je proračun nešto što, pa, daje, ja bih rekao, legitimitet izbornom pobjedniku i bit će pravo čudo ukoliko proračun ne prođe. A iz tog razloga, svejedno, ne, ne, ono, pokušavamo i s amandmanima zajedno, i kao klub, a i pojedinačno kao vijećnici, popraviti što se popraviti dade. Mene, ja ću imati samo jedno pitanje za gospodina Tolića, s obzirom da je sad kratko, ovaj, rekao.

Dobro, poslušat će me, ajde. Ovaj, ma samo kratko pitanje. S obzirom na financijsko stanje u gradu, odnosno one obaveze koje su kreditno zadužen grad, da li, s obzirom na dobru financijsku situaciju, odnosno na više prihoda nego što smo planirali, ima li tu nekakvih prostora da se zatvore puno ranije nego što je, nego što je predviđeno, jer nikad ne znamo što nas čeka. To je jedna stvar. A od negativnih stvari ću opet samo spomenuti, da vidim da nema, iako je gradonačelnik i prošle godine o tome nešto govorio, nema slova o građanskom odgoju, o nečemu što je, što postaje zapravo standard u svim, ja ću reći, većim gradovima. Nema govora o financijskoj pomoći za medicinski potpomognutu oplodnju, što je, s obzirom na financijske situacije i na demografsku politiku, iznimno važna stvar. I jednostavno mogu samo, evo, izraziti nadu da sljedeći proračun, ja sam uvjeren, posljednji koji ova administracija slaže, da će, da će, da će imati te nekakve civilizacijske iskorake. Eto, hvala. Hvala. Javio se kolega Kovač. Kolega Toli ću, hoćete vi ili ćete, ajmo odmah, ovaj. Samo ako tome stvarno zanima. Da. Kolega Kovač se može pripremiti, pa hoće. Evo, mogu reći da vezano uz pozitivnu financijsku situaciju smo iskoristili i da umanjimo kreditna zaduženja grada, tako da ćemo, ja mislim da smo 1, 2 vratili i još ćemo 1, 2 ovaj tjedan, tako da ćemo 4 kreditna zaduženja vratiti i time uštedjeti na kamatama.

Hvala. Kolega Kovač, sljedeći. Najljepše zahvaljujem, gospodine predsjedniče. Dakle, ono što pri iščitavanju prijedloga proračuna za 2024. godinu prvo upada u oči jest činjenica da na prihodovnoj strani proračuna čak 44,4, ako sam ja točno to izračunao, prihoda otpada na prihode iz inozemstva, općeg, odnosno valjda državnog proračuna, te prodaje nefinancijske imovine, što je blagi rast u odnosu na proračun za 2023. godinu. Svega 55,6% čine izvorni prihodi gradskoga proračuna, dakle vlastiti, naši. Ovdje želim napraviti usporedbu između gradskog proračuna i proračuna jedne prosječne obitelji, obitelji koja svoj godišnji proračun temelji na činjenici da će svojim vlastitim privređivanjem priskrbiti nešto više od pola sredstava potrebnih za normalno funkcioniranje obitelji, a nešto manje od polovice potrebnog novca će priskrbiti na način da joj pomažu bogatiji susjedi te od prodaje vlastite imovine. Da li bi, ajde, uvjetno rečeno, glava obitelji imala razloga za zadovoljstvo i bezbrižnost, bezbrižnost i trijumfalizam kojim se vi, čelnici gradske uprave, iz godine u godinu sve više dičite? Eto, to je, po meni, tamnija strana medalje, jer svjedočeći centrifugalnim silama koje se pojavljuju unutar Europske unije, možemo se zapitati što bi se dogodilo ako jednoga dana taj dotok sredstava iz fondova Europske unije bude reduciran ili ako jednostavno presahne. Mislim da je, da bi rezultat, da je rezultat jasan svima nama koji ovdje nazočimo u ovoj sjednici. Znakovito je kako predviđeni prihodi od poreza rastu za cirka 30%, usprkos činjenici da je prirez porezu na dohodak ukinut.

Dakle, u ovaj prijedlog proračuna ukomponiran je i predviđeni priljev sredstava od drastično povećanog paušalnog poreza za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu, kao i gotovo jednako drastičnog povećanja poreza na vikendice, za koje ste mogućnost povećanja na sjednici u lipnju ove godine rezolutno odbijali. Ovdje je interesantno zamijetiti kako je prijedlog proračuna na dnevnom redu, kao i glasovanje o njemu, prije donošenja odluke ovoga vijeća o povećanju paušala iznajmljivačima, kao i povećanja poreza na vikendice, te su točke iza, iza proračuna, dakle kad već proračun bude prihvaćen. Dakle, predlagatelj, odnosno vi, gospodine gradonačelniče, ovdje iskazujete svoja razmišljanja o intelektualnim kapacitetima, kao i političkom integritetu vijećnika u gradskome vijeću. Da li vam je možda ipak malo neugodno da ste vijećnike doveli u poziciju, ajde, neće se nitko naljutiti, sada malih krotkih jančića koje vi možete utjerati u tor po vašem izboru kad god to zaželite? Razmišljao sam da li ste ovim velikim rastom poreznih prihoda anticipirali realizaciju prve faze takozvane mega investicije Vali Solarisa na Podima i veliki broj novootvorenih radnih mjesta. Ona bi se, po priloženim dokumentima uz drugu točku dnevnoga reda, evidentno, po onom hodogramu, mogla realizirati za nekakvih 5 godina. Dakle, to nije slučaj. A onda sam obratio pažnju na stavku prihoda od komunalnog doprinosa koja je tek neznatno narasla u odnosu na proračun iz 2023., mislim 5%. Dakle, ta bi stavka trebala bilježiti veliki porast ukoliko će u sljedećoj godini biti značajnijih investicijskih pothvata na području grada.

Nadalje, potpuno je jasno, sad malo digresiram, kako nije moguće u svim gradskim institucijama, posebice na polju kulture, ostvariti financijsku samoodrživost. No, gledajući našu toliko hvaljenu tvrđavu kulture, vidimo kako od ukupno preko 3 milijuna eura proračunskog troška tek nešto ispod skromnih 14%, mislim 13,9%, čine vlastiti prihodi institucije koja prema zadnjem izvješću o poslovanju je zapošljavala, mislim, 64 djelatnika. Oprostite ako sam, ako sam, ovaj, krivo zapamtio. A i dalje, koliko znam, objavljuje natječaje za zapošljavanje, mislim da se traže, ovaj, ili da su se tražili arheolozi. To je, dakle, institucija koja određuje kulturalne trendove u našem gradu te nam, evo, za doček Nove godine dovodi iz inozemstva izvođače alternativnih razvojnih sadržaja, a pripravnosti Splićani i Zadrani za puno manje novca dovode nekog Jolu Čaglja, je li, kako to grubo zvuči, i Doris Dragović. Mi smo, dakle, najrastrošniji i najglobalističkiji od ova tri dalmatinska grada. HDZ se na svojim internetskim stranicama predstavlja kao narodnjačka, demokršćanska i državotvorna stranka. Pa sam vas, već i na pitanju vijećničkom, zamolio da mi objasnite gdje se tu očituje narodnjaštvo, ako ne već i demokršćanstvo. U odgovoru na moje vijećničko pitanje ste mi rekli da se o ukusima ne raspravlja, ali se raspravlja o stotinu tisuća eura koje plaćaju građani. U nedostatku vremena, evo, dotaknut ću se i subvencija javnoga prijevoza u iznosu od cirka 10 milijuna kuna ili 1.327.000 eura, po prilici, i to iz razloga što smatram da bi bilo dobro da naši građani znaju kako se troše njihova sredstva.

Ja svoj stav tu neću dati i neću ga izreći. Dakle, imamo 5 gradskih linija, što implicira da svaku od tih linija subvencioniramo, ili ako hoćete, plaćamo iz proračuna, sa cirka 2 milijuna kuna, radi lakšega snalaženja u, u, u moneti i u iznosima. A što bi značilo da svakog dana, uključivo subote, nedjelje i blagdane, svaku od tih gradskih linija iz proračuna subvencioniramo s nešto manje od 5.500 kuna. Prepuštam javnosti da donese zaključak o tome da li javni gradski prijevoz posluje, posluje racionalno. Dakle, za kraj, posebno, posebno mi je žao što smo, odnosno što ste vi kao gradska uprava jednom nepodnošljivom lakoćom donijeli odluke o dodatnom, čak i drakonskom poskupljenju, ovaj, opterećenja, poreznih opterećenja prema, prema građanima. I zato mislim da je, i pored još nekih stavki iz kojih se vidi i razmjerna rastrošnost, da bi meni ovaj proračun bio neprihvatljiv. Hvala lijepa. Hvala. Tko se još javlja za riječ?

Kolega Slavica će iza kolege Tolića, koji, ovaj, ima se referirati na raspravu vijećnika Kovača. Poštovanje, dobro ste, onaj, primijetili određene točke prihoda vezano za komunalni doprinos. On ne može rasti ako je na području Poda su investitori koji investiraju u proizvodnju oslobođenih komunalnog doprinosa u cijelosti. A, onaj, ne znam koje ste još imali pitanje vezano za poreze. Sve ostalo ste dobro primijetili kako smo, kako smo ukalkulirali porez, porezni paušal u porez. Je li to sada obrnuto bilo, je li? Jest, po točkama. Prvo točke sa porezom, pa onda. Tako je, zato što je na temelju tih točaka uravnotežen sam proračun. Točno.

Hvala. Tko se još javlja? Kolega Slavica se javio. Zanima me zašto su sredstva predviđena za održavanje videonadzora uzimaju iz sredstava Grada Šibenika, a ne od europskih, od sredstava Europske unije, te odakle planirate financirati i koliki su ukupni rashodi do 2026. planirani za investiciju u videonadzor, te koliko je ukupno, koliki su ukupni prihodi od kazni. Nameće se i pitanje može li se uopće kaznama pokriti ta investicija i u kojem roku uz tehničko održavanje. Te također me zanima, navodi se ta stavka, održavanje videonadzora i bežične gradske mreže. Zanima me koliko građana koristi tu bežičnu gradsku mrežu.

Hvala. Kolega Mileta. Dakle, kad govorimo o sustavu tehničke zaštite Grada Šibenika, koji igra videonadzor, onda nije financirano sredstvima Europske unije jer smo, nismo se imali zakačiti na koji europski natječaj, jel'. A kad govorimo o kaznama, odnosno koliko je uprihodovano od samih kazni, do 01.12., od trenutka rada videonadzora, dakle 23.07., do 01.12. je uprihodovano 228.817 eura. Pardon, 242.817 eura, jel'. I šta je bilo pitanje još? Zanima me većna mreža. Većna mreža, koliko ima korisnika. Ne znam, ali možemo za sljedeći put vam dati podatke o, o korištenju.

I plan? Dakle, nama je plan, osim što imamo, naravno, održavanje cijeloga toga sustava, nama je plan da ga proširimo prema ilegalnim odlagalištima otpada, odnosno prema rubnim i šumskim dijelovima grada, gdje se primijetilo da po bijelim putovima dolaze kamioni i uglavnom u noćnim satima kipaju, pa bi onda na, na te, u sljedećem koraku, kad ga budemo razvijali sustav, proširili ga na te lokacije. Imate li procjenu koliko je do sad naplaćeno kazni što se tiče. Nema procjene, imamo siguran broj koliko je naplaćeno, ali, ali ovo vam je iznos od tog. Dakle, to je taj iznos koji sam sad pročitao, jel'. To je taj iznos. Hvala. Tko se još javlja za riječ? Molio bih samo pisani odgovor za ovu bežičnu mrežu. Dobro. Da ne moramo i ručno sjediti. Dobro. Idemo, ovaj, znači, možemo privesti kraju raspravu o točci 6, s tim da, jasno, imamo, ovaj, tu i činjenicu da su tu i amandmani, je li tako? Prema tome, ovaj, kolega Slavica je postavljao i sudjelovao u raspravi, ali mora, jasno, ovdje predstaviti svojih 7 amandmana. Ja bih to, ovaj, odredio na način da vi predstavite svoj amandman, predlagatelj će reći da li se slaže ili ne, i onda glasamo o svakom pojedinačnom amandmanu. Može. Izvolite.

Moj prvi amandman odnosi se na uređenje javne rasvjete u ulici Šubićevačko šetalište. To bi bilo oko 15.000, to jest 15.000 eura. Ta ulica je duga oko 100 metara i veći dio te ulice nalazi se, većina stanovnika ulice Nikole Tesle parkira u toj ulici Šubićevačko šetalište svoje automobile, a navečer baš nije ugodno prolaziti tom ulicom zato što nema uređene javne rasvjete, te bi se uređenjem iste olakšao život stanarima. Kolega Mileta. Da, možete, tko god. Evo, samo da budemo jasni, to je ulica koja vodi od Nikole Tesle do Baronea ili vodi od Baronea do Nadvožnjaka? Ona je odvojena, odvojena kad se, kad se vozi autom prema Baronu, odmah je odmah na Podzakonik lijevo. Dakle, evo, mi bismo odbili, obili amandman kao takav, međutim, u proračunu postoje jedne skupne stavke. Dakle, skupne stavke vezane i za izgradnju i za održavanje, i poprilične su, iz kojih onda rješavamo i popravke, ali i kad je potrebno, evo, primjerice, nekoliko rasvjetnih tijela ili stupova, ili provući, provući 4-5

stupova javne rasvjete s pripadajućim glavama, onda mi to rješavamo tako. Tako da, ako je to iznos do 15.000 eura, mi ćemo njega, odnosno tu ulicu, riješiti iz redovnog održavanja. Tako da bismo amandman odbili, ali bismo onda ova, ovu namjeru riješili iz tih skupnih sredstava. Hvala. Obzirom da je rasprava o proračunu zaključena, amandman je ovdje dat. Također je očitovanje predlagatelja. Ja bih sad zamolio da glasujemo o amandmanu, pa bih stavio na glasovanje prvi amandman kolege Slavice. Tko je za? 3. 3 protiv. A ne treba, u biti, nema ni potrebe za glasovati jer se podrazumijeva da amandman nije prošao, da sad ne dovodimo u situaciju da gubimo. Idemo na drugi amandman. Drugi amandman tiče se uređenja web stranice Grada Šibenika. Gradonačelnici kroz povijest. Radi se o iznosu od 2.000 eura. Smatram da bi, radi poštovanja kulture sjećanja, potrebno je ovu stavku na web stranici Grada Šibenika ažurirati, to jest navesti sve gradonačelnike, to jest predsjednike Skupštine općine Šibenik, ako se za vrijeme SFRJ zvala ta funkcija, to jest sve gradonačelnike Šibenika od sredine 19. stoljeća do danas. Dva najrazvijenija grada u Hrvatskoj, a radi se o Rijeci i Zagrebu. Na ovakav način su uredili službene internetske stranice, pa eto, u smislu toga da i Grad Šibenik prati sve trendove u Republici Hrvatskoj, pozitivne, nadam se da će se ovaj amandman prihvatiti. Hvala. Evo, kolegica će. Da, izvolite, kolegica Jakirić, izvolite.

Znači, da zaustavimo se baš na sredini 19. Ovaj, za ovim amandmanom nema, nema, u stvari, potrebe. Ovo ćemo shvatiti više kao sugestiju. Mi jesmo evidentirani dužnosnike, ali, ono, što se tiče kriterija, to je bilo osamostaljenje naše države Republike Hrvatske. Nismo ulazili dublje u povijest. Mogli smo ići do Petra Krešimira, mogli smo do 1066., ali nekako smo mišljenja da bi to neka institucija koja je naslonjena na povijest mogla odraditi, a mi ćemo rado preuzeti poveznicu. Hvala lijepa. Samo izvolite. Pa, s obzirom da se često i u muzeju održavaju skupovi i tako u kojima se, u kojima se odaje počast nekadašnjem gradonačelniku Antišu Puku i svima ostalima, smatram da bi bilo u redu da se ovo prihvati zato što su i osim njega bili i neki drugi gradonačelnici koji su jednako sudjelovali u razvijanju Grada Šibenika, da on bude ovakav kakav je danas. Hvala. Kolegica Jakirić. Ovaj, opet kažem, za ovakve dodatke ili sadržaje nema potrebe za dodatnim sredstvima. No, međutim, evo, kažem, tu je ponekad stvar kompetencije. Ne ulazimo u, u onaj neki dio za koji nismo sigurni da baratamo. Ono što je cilj naše službene web stranice su informacije koje mi želimo i trebamo ponuditi građanima, informacije o projektima, financiranju, strateški bitni dokumenti, javni natječaj, sve ono što je u djelokrugu rada gradske uprave. Znači, ako sam mogao razumjeti, amandman se ne prihvaća, ali jasno uvažava se činjenica da se ova web stranica može i na drukčiji način doraditi i osmisliti jasno u jednoj sinergiji struke, znanosti i, prije svega, povjesničara.

Obzirom na to, dajem na glasovanje ovaj amandman kolege Slavice. Tko je za drugi amandman? 3. 3. Ni drugi amandman nije prihvaćen. Izvolite, obrazložite treći amandman, kolega Slavica. Treći amandman odnosi se na izgradnju nogostupa u ulici Nova 1 u Sitnom Donjem, radi poboljšanja kvalitete života i sigurnosti u prometu. U ulici Nova 1 potrebno je izgraditi nogostup dužine 500 metara, a ovakva investicija je bila od iznimnog značaja za stanovništvo Sitnog Donjeg. Kolega Mileta. Dakle, ako govorimo o glavnoj ulici koja prolazi kroz Sitno Donje i, i 500 metara nogostupa, ovih 23.000 kuna ne bi bilo dovoljno niti za pola, 23.000 eura ne bi bilo dovoljno niti za pola, pola nogostupa. To je jedno i drugo. Tu imamo jedan problem sa širinom ceste, odnosno sa, nama su se javljali već mjesni, mjesni odbor Sitno Donje za taj nogostup. Međutim, problem je što je cesta ionako na knap i nema mjesta da je suzimo pa da onda napravimo adekvatan nogostup. Inače bi širina nogostupa trebala biti negdje metar i 60, metar i 20 nategnuto, ali nema, nema prostora tu. A s druge strane, susjedna zemljišta su, jedno je od HŽ-a, ako se ne varam, a drugo je od privatnih osoba koje imaju tu, tu parcele. E sad, nogostup se može širiti samo ili na privatne parcele ili na prostor od, od HŽ-a, za što je potrebno ili, ili kupiti te parcele, dijelove, odnosno dobiti pa onda graditi, čak i nešto potporne zidove.

U svakom slučaju, i da stavimo sad iznosi veći za izgradnju, koji bi, po meni, je to iznos 2 i pol do 3 puta veći od ovoga koje ste predložili, u, u ovoj godini ne bi ga mogli realizirati jer bi rješavali imovinsko-pravnu problematiku, upravo ovu vlasnički-katastarski. S tim da, s tim da i ta ulica, mislim da čak i ona, ono, cesta u naravi nije ni upisana, mada je to manji, manji problem kao gradska. Mislim da je čak i ona još uvijek na zemljištu HŽ-a. Ali to zapravo nije problem. Uglavnom, odbili bismo amandman jer ne bi mogli, i da imamo veće novce da ste predložili, ne bismo ih mogli potrošiti u ovoj godini, a problematika je ova imovinsko-pravna, jel'. Hvala. Znači, dajem i treći amandman kolege Slavice na glasovanje. Tko je za? 3. 3. Ni treći amandman nije prošao. Četvrti amandman kolege Slavice, izvolite.

Radi se o izgradnji nogostupa u ulici Velimira Škorpika. Ona je dugi niz godina stanovnici Grada Šibenika, a posebno te gradske četvrti Mandalina, dobivali obećanja: bit će ove godine, bit će ove. Te mislim da bi bio red da se konačno ova ulica stavi u proračun i da se konačno osigura sigurnost svih pješaka koji idu ovom ulicom. Hvala. Hvala. Kolega Mileta. Dakle, na ovaj dio, da je to potreba, nemamo što reći. Zbilja je to jedna ogromna potreba Grada Šibenika. Taj nogostup već dugo, dugo i, i čeka. I sad, zašto čeka, jel'. Dakle, uvijek te famozne imovinsko-pravne problematike, širine prometnica, nogostupa koje su zakonite i propisane. Ta, ta cesta je upisana na grad i ona je na nekoj širini 7 i pol metara. I sad tu imate dva prometna traka i trebali bi u tih 7 i pol metara ugurati još i nogostup od metra i 60, što je zapravo nemoguće. Čestica gdje se može ugurati je u vlasništvu Republike Hrvatske, ima svoj fizički zid i ima svoj drvored, jel'. I mi smo u sklopu projekta,

projekta u vojarni, ovoga, kampusa, tako je, Jonića, mi smo isplanirali jedan nogostup koji bi ušao onda u zemljište Republike Hrvatske i istovremeno ne bi trebalo dirati nogostup, odnosno nogostup bi, onaj nogostup, drvored, drvored bi preživio. E sad, to je jedna priča koja traje. Dakle, mi 9, 10 godina zbilja ne slušamo, nego nastojimo tu priču riješiti i riješit će se, molimo još malo strpljenja. Zbilja, jedan ozbiljan nogostup je isprojektiran, drvored će preživjeti, a ovako nema, ne možemo fizički smjestiti u postojeće gabarite dvije trake i nogostup, je li, uz i ovaj iznos isto malim bi bio za, za, za to. Ali da je potreban, zbilja, to je, to je nešto što, što je među ono top, top 3 stvari koje već duže vrijeme gledamo da, da riješimo i gdje nas netko i pljuca sa, sa pravom jer nismo to riješili još, jel'. Hvala. Stavljam na glasovanje četvrti amandman kolege Slavice. Tko je za? 3. 3 glasa. Amandman nije prošao. Idemo na peti amandman kolege Slavice. Izvolite.

Peti amandman tiče se izgradnje dječjeg igrališta u Sitnom Donjem. U svrhu revitalizacije mjesta Sitno Donje i poboljšanja kvalitete života mladih obitelji u ovom kraju, potrebno je moderno uređeno dječje igralište. Kolega Mileta. Evo, i ovdje sve što ste rekli je točno. Dakle, sve to potpisujemo i to nećemo realizirati kao posebnu stavku preko amandmana, nego je to već, kao što sam rekao u uvodnom satu, dogovoreno i planirano da u sljedećih godinu dana realiziramo. I tu imamo jednu općenitu stavku, uređenje i izgradnja sportskih dječjih igrališta, iz koje ćemo izvući novac da bismo realizirali, ponavljam, u sljedećih godinu i pol dana to dječje igralište. Tako da, amandman zapravo ne, ne mislim da nema smisla. To je bezbroj. Niste znali ovu informaciju pa zato. Stavljam na glasovanje amandman. Da, da, izvolite. Pa mislim da amandman ima smisla zbog toga što su neka druga dječja igrališta izričito navedena, to jest njihovo uređenje u proračunu Grada Šibenika. Dobro, vjerojatno se nije govorilo o smislu u tome smislu, nego u smislu onog drugog smisla.

Sad ne mogu se sjetiti koja su eksplicitno navedena. Navedena su bila, za ovu godinu su bila navedena igrališta, za sljedeću mislim da nisu eksplicitno navedena. E, za ovu godinu su bila navedena Goriš, Danilo Biran i Lozova su bila izričito navedena, a za sljedeću nije navedeno izričito nijedno. Hvala. Stavljam na glasovanje peti amandman kolege Slavice. Tko je za? 3. 3. Amandman nije prošao. Prelazimo na šesti amandman. Šesti amandman odnosi se na energetsku obnovu i uređenje područja škole Perković. U školu se od njezine izgradnje 80-ih godina nije ulagalo, te je potrebna kompletna energetska obnova i potpuno uređenje škole. Ovakva investicija je podigla kvalitetu života mladih obitelji na ovom području, a spadaju u direktne demografske mjere. Također, uvažavam i vašu primjedbu od ranije da nije riješeno imovinsko-pravno pitanje, ovoga, te parcele na kojoj je škola, ali me onda zanima, mislite li otkupiti tu parcelu od privatnog vlasnika? Hvala. Dakle, nastavno na onaj prvotni odgovor, radi se o, o dvije čestice, čestice gdje je škola. Tu nismo upisani i tu je izgledno da ćemo se upisati. Dok, dok se ne upišemo, ne možemo se prijavljivati, ne možemo se prijavljivati na ove natječaje za energetsku obnovu. Moramo imati vlasništvo riješeno na konkretan dan ili ugovor. A kad govorimo o okolišu, tu se sigurno nećemo moći upisati. Tu bi trebali ići u otkup zemljišta. I čak smo mi bili prije par godina razgovarali o tome otkupu i ondašnji, ne znam, predsjednici mjesnih odbora su bili tu i za i dovodili nas ljude koji su vlasnici, pa se ostalo da nisu vlasnici.

Uglavnom, na kraju od toga otkupa smo na neki način odustali jer je to, taj okoliš trebao služiti upravo za ovo dječje igralište, a onda smo na inicijativu i inzistiranje mjesnog odbora igralište pozicionirali 100 metara prije, onde malo uz cestu gdje mi nismo baš bili kao grad mišljenja da bi trebali biti uz cestu, ali mjesni odbor je rekao da nema problema, mislim, napravit ćemo mi tu i ogradu i sve, i, i, i to je to. Međutim, problem je te škole što ona ne može zadovoljiti današnje normative, današnje standarde, da ima sve ono što suvremene škole imaju i što bi djeca trebala zasluživati, bez obzira i na samu energetsku obnovu. Ta škola nije ona u tako lošem stanju u smislu da tamo, ne znam, prokišnjava ili nešto tako, nego jednostavno ona nema gabarite da u njoj bude sve ono što je potrebno od same sportske dvorane do kuhinje, blagavaone, ovih kabineta. To je nemoguće više smjestiti u, u, u tu školu. Što god mi tu napravili i otkupom zemljišta okolnoga, dakle, faktorijal bi sagraditi novi, novi objekt.

Tako da, ovaj amandman, i sami ste vidjeli nakon prvotnog odgovora, da možda i nema smisla. Stavljam amandman 6 na glasovanje. Tko je za? 2. Amandman, evo, treći se priključuje. Ovaj, malo je, malo je previše bio mobitelno vezan. Ovaj, sa 3 ipak nije amandman prošao. I idemo na sedmi amandman kolege Slavice. Izvolite. Sedmi amandman odnosi se na uređenje Trga Ivana Gorana Kovača. U svrhu prevencije mentalnih ozljeda zbog lošijeg stanja tog Trga Ivana Gorana Kovača, potrebna je sanacija istog, posebice jer se u neposrednoj blizini nalazi Osnovna škola Fausta Vrančića. Kolega Mileta.

Dobro, taj trg je u, u Kameni trg, tu je u centru grada, u blizini je škola. Međutim, kad sagledate i neke druge lokacije, i u gradu i u okolici, on nije toliko interventan za zamjenu, postavljanje novog kamena u odnosu na neke druge lokacije, ponavljam, bilo da govorimo o širem centru grada, bilo da govorimo o gradskim naseljima. I zbog toga nismo žurili s tom pričom. Drugi je razlog što govorimo o kamenu, konzervatori, debljina kamena, vrsta kamena, i to onda dođe u zlatu. Dakle, ovaj iznos koji ste vi naveli

pokrio, pokrio bi ako pi puta oko, 20 posto Trga Bine. Mislim da je tu i tu iznos za taj trg, on ima oko blizu 1.000 kvadrata, je li, pa onda 1.000 kvadrata kamena. To ispod, ispod 250.000 eura sigurno nije. Evo, za primjer, kad smo radili uz park Roberta Visianija, nakon Poljane, onaj nogostup kameni, uz konzervatorske, je li, smjernice i tako, pa onda smo ga napravili od Poljane, pa ga nismo skroz ni završili dolje, spojili ispred Petra Krešimira IV. Ta dionica je koštala pola milijuna kuna plus PDV. Čisto za orijentaciju koliko to košta. Slažemo se da taj trg bi bilo dobro da bolje izgleda, ali u odnosu na neke druge lokalitete on je dovoljno dobar. Tim više što djeca iz ove osnovne škole imaju i spoj u sportsku, odnosno imaju dvije učionice koje su spojili u jednu i pretvorili u sportsku dvoranu, jer ravnateljica kaže da to njima apsolutno zadovoljava za nekakav sport i rekreaciju, plus što ta škola može koristiti bez problema, ja sam išao u nju, obnovljenu sportsku dvoranu Miminac, i njihovo vanjsko igralište i unutarnje. Tako da, i s aspekta djece, tu nema, nema nekakvih velikih, velikih problema. Da bi bilo dobro to da bude ljepše izgleda, sigurno bi, ali kad s druge strane stavite novac koji je potrebno u to uložiti, a novac je ograničeni resurs, jednostavno u ovom trenutku smatramo da, da, da to, da ima, ima, ima važnijih stvari, je li.

Tako da, a bi amandman odbili. Hvala. Dajem na glasovanje sedmi amandman kolege Slavice. Tko je za? 3. 3. Amandman nije prihvaćen. S ovim smo apsolvirali šestu točku, ali je dajemo na glasovanje. Znači, prijedlog proračuna Grada Šibenika za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. Molim vas da glasovanjem odglasujemo točku 6. 12. 12 protiv. 3. 3 suzdržani. Preostali većinom glasova potrebno za ovakvu odluku, a to je natpolovična većina ukupnog broja vijećnika, ova odluka je, odnosno proračun Grada je prihvaćen. Ali ovdje postoji još niz ovih podtočaka, pa bih ja pročitao jednu po jednu i jasno otvorio raspravu o svakoj od njih. 6a. Prijedlog odluke o izvršavanju proračuna Grada Šibenika za 2024. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 6a. Tko je za? 12 protiv. 12 protiv. Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno 6a. 6b. Prijedlog programa gradnje komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje 6b. 12. 12 protiv. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno 6b. 6c. Prijedlog programa održavanja komunalne infrastrukture za područje Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje 6c. Tko je za? 12. 12 protiv. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 6d. Prijedlog programa zdravstvene zaštite, pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama Grada Šibenika za sljedeću godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje 6d. Tko je za? 12. 12 protiv. Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. 6e. Prijedlog programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti Grada Šibenika za 2024.

Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje točku 6e. Tko je za? 12. 12 protiv. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 6f. Prijedlog programa javnih potreba u sportu Grada Šibenika za 2024. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 6f. Tko je za? 12. 12 protiv. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju Grada Šibenika za 2024. Točka 6g. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 6g. Tko je za? 12. 12 protiv. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 6h. Prijedlog programa javnih potreba u osnovnom školstvu Grada Šibenika za 2024. Javlja se za riječ kolega Slavica. Izvolite.

2013. godine na stolu gradonačelnika ostavljene su dvije lokacijske dozvole za škole u Ražinama i Vrpolju, s pripadajućim dvoranama za tjelesnu nastavu. Vlast tada nije mrdnula ni prstom i čekala je jednostavno da te dozvole isteknu. Pa smo došli do toga da danas djeca u Vrpolju pohađaju školu izgrađenu u doba kralja Aleksandra 1928. godine, te je samom srećom izbjegnuta tragedija kad je došlo do potresa 2021. godine. Znači, trenutno se u ovom financijskom gigantu od Grada i prijatelju djece odvija nastava paviljonskog tipa koja ne zadovoljava minimum zadanog pedagoškog standarda. Također, djeca i učitelji trebaju za nuždu vraćati se uglavnom u zgradu koja je teško, koja je teško nastradala u potresu, te kao takva uopće ne bi trebala biti u funkciji. Smatram da je ovo jako, jako loše. Hvala, kolega Slavica. Kolega Milete se javlja. Izvolite, cijenjen kolega.

Dakle, od 2012. godine ili 2011., otkad postoje prvi idejni projekti za ove dvije škole, se gleda način kako njih isfinancirati. Financiranje škola, to su ogromni iznosi gdje zapravo teško može sam gradski proračun to podnijeti. Konkretno za Vrpolje i Ražine je prvotno, još tamo 2014., 2015., Vlada Republike Hrvatske imala ideju da se to radi preko javno-privatnih partnerstava. Dakle, ne samo na razini Šibenika, nego općenito na razini Hrvatske. Međutim, taj model nije baš slavno prošao, odnosno on je, on je, on je propao. I, međutim, sada se pojavila nova, nova perspektiva, a to je vezano upravo za ovaj novi set europskih fondova, odnosno za strategiju Vlade Republike Hrvatske gdje je jedan od strateških smjernica upravo taj da sve škole, odnosno sva djeca, idu u, u školu u jednoj jutarnjoj smjeni. I za, i to je zbilja ono baš strateška smjernica RH, i Vlada je za tu namjenu 306 ili 308 milijuna eura rezervirala na natječaju koji je u tijeku, plus što postoji najava da će taj natječaj biti još jedanput ponovljen kad, kad se potroše ova, ova sredstva. Tu je čak preko 150 škola već prijavljeno na taj natječaj. Tu su i ove naše škole, uključivo i Vrpolje i Ražine. Te dvije škole ostaju u vrlo sličnim gabaritima kao što je bilo prvotno planirano prije 10, 11 godina, s tim da je Osnovnoj školi Vrpolje, pardon, Osnovnoj školi Ražine će se još i

pokušati ostaviti prostor za da se napravi i jedan, jedan bazen. Vlada, to jest Ministarstvo, Ministarstvo znanosti i obrazovanja bi u 100 postotnom iznosu financiralo, dakle, školu i, novu školu u Vrpolju i novu školu u Ražinama, s tim da mi riješimo imovinsko-pravno u Ražinama što imamo, dok je za Vrpolje riješeno. I točno je, u Vrpolju, u one, ona tri objekta gdje djeca obitavaju, bio potres prije dvije godine, dvije i par mjeseci. Bio je ministar Fuchs, koji je doslovno jasno obećao da će em ići ovaj natječaj koji je u tijeku, em da ćemo mi na tom natječaju dobiti sredstva za novu školu u Vrpolju, ali mi smo morali promijeniti prvotne projekte jer je, kao što sam rekao već, evo, treći put ponavljam, krajem godine su doneseni novi normativi za škole u RH gdje smo onda morali doraditi projekt škola. U međuvremenu smo dobili lokacijsku dozvolu za njih i u tijeku je, završava, mislim, pred, pred Božić, natječaj za izrađivače glavnog izvedbenog projekta i za Vrpolje i za Ražine. Tako da, tako da Osnovna škola u Vrpolju ima jednu svijetlu budućnost. Postoji, dakle, sredstva koja možemo dobiti, postoji de facto obećanje ministra da ćemo dobiti ta sredstva, riješeno imovinsko-pravno sve, imamo novu lokacijsku dozvolu, imat ćemo izvođače radova, odnosno izvođače, projektante glavnog izvedbenog projekta, nadam se krajem ove godine, ako ne možda u prvih 15 dana sljedeće, i djeca više neće tu jednu, neću reći nesigurnu zgradu, jer smo mi nakon potresa uzeli statičara i riješili određene stvari po njoj, i ona po, po mišljenju stručnjaka statičara, tamo gdje borave djeca, nema nikakvih problema, ali je, istina, vrlo neuvjetno i ne odgovara današnjim standardima, uključivo i samu sportsku dvoranu.

Koliko stvarno da će tamo boraviti onda djeca? Dakle, ta škola se projektira za do 220 djece. Zašto toliko? Zato što je to jedini način da dobije i sportsku dvoranu. Tu sportsku dvoranu neće koristiti samo djeca, nego cijeli taj kraj bi onda koristio takvu sportsku, sportsku dvoranu. Hvala. Ima li još diskutanata po ovoj točki? Ako nema, zaključujem raspravu po točci 6h. To je prijedlog programa javnih potreba u osnovnom školstvu. Pa bih dao na glasovanje. Tko je za? 12. 12 protiv. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske službe spašavanja stanica Šibenik. Točka 6i. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 6i. Tko je za? 13. 13 protiv. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 6j. Prijedlog programa korištenja sredstava naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostornom području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje 6j. Tko je za?

12. 12 protiv. Suzdržani. Većinom glasova prihvaćena je i ova točka 6j. I 6k. Prijedlog odluke o usvajanju višegodišnjeg plana uravnoteženja proračuna Grada Šibenika za razdoblje 2024.-2026. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje 6k. Tko je za? 12. 12 protiv. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena je i ova točka. Podtočka s kojom smo apsolvirali šestu točku, a to je proračun, s ovim dodatnim podtočkama koje su slijedile i slijede za samim proračunom. Možemo prijeći na sedmu točku dnevnog reda. To je prijedlog odluke o usvajanju strategije urbanog područja Šibenika za razdoblje 2021.-2027. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite, cijenjen kolega.

Već punih 10 godina područje Prokljanskoga zaljeva, odnosno Bilice i Raslina, čekaju da se pokrene projekt najavljeni, najavljivani, kako god hoćete, projekt kanalizacijskog sustava za ta dva mjesta, odnosno općinu Bilice, odnosno Raslinu kao područje Grada Šibenika. Ja sam uistinu očekivao mještane Rasline i Bilica također, i danas sam bio tamo, malo više u Bilicama, u Raslinama nisam stalno u Bilicama, razgovarao. Oni su jednostavno ogorčeni na ovaj prijedlog strategije urbanoga razvoja područja Grada Šibenika. Naime, iz te strategije je izbačena obaveza Grada Šibenika, odnosno Vodovoda kao njegovoga javnog poduzeća, da priđe izradi, odnosno da se riješi problem kanalizacijskog sustava za Prokljanski zaljev, gdje su Bilice i Raslina posebno značajni jer zgrada u određenoj mjeri ima nekakav pročistač. Tamo u strategiji razvoja Grada Šibenika stoji da je, kada je u pitanju provedba i osiguranje kanalizacijskoga sustava, Šibenik riješen, aglomeracija Šibenik riješena. Ja sam to davno znao kad sam upozoravao, onda mi je bilo obećavano, gospodine gradonačelniče, nevjerojatno, riješit ćemo mi to, vraga ćemo riješiti. Ništa niste riješili i ništa nećete riješiti. Možda za nekih 50-ak godina, kad ja i vi sigurno ne budemo na ovom, na ovoj zemlji bili, a ni mnogi drugi. Prema tome, govorite tamo da je još ostala Grebaštica kao neriješen problem vodovodnoga, odnosno kanalizacijskog sustava. Da, ostala je Grebaštica kao neriješen problem, ali je ostao i Žaburić, ali je ostao i Raslina, ali je ostao pa i Zaton, iako ovdje najavljujete veliki posao u Zatonu.

Volio bih da se on riješi i da to bude riješeno. Čisto sumnjam u odnosu na, na sve ono što osiguravate ovim proračunom. Raslina, odnosno Bilice. Prema tome, ovdje je pitanje zašto ste to izbacili iz strategije urbanoga razvoja, jer očito je da ste zakasnili tada kad ste trebali da svi projekti budu gotovi i da to nominirate za određena sredstva, EU fondova, prije točno 8 godina. To niste učinili i to će se jasno čekati za sljedećih možda još 30 godina. Evo, iz toga razloga bit ću sigurno protiv i prenosim ovom gradskom vijeću, prenosim ogorčenje mještana Rasline i Bilica u odnosu na najavljeni projekt kanalizacijskoga sustava.

Hvala. Gradonačelnik doktor Burić, izvolite. Samo kratko, poštovani vijećniče. Dakle, ja neću govoriti što nas još čeka, nego ću vas samo podsjetiti u ovih 10 godina što smo mi riješili. Problem kanalizacije i spajanja na kolektorski sustav Ražina, problem kanalizacije i spajanja na kolektorski sustav Brodarice, problem spajanja na kanalizacijski sustav i pročišćavanje otoka Krapnja, problem spajanja na kanalizacijski sustav Jadrtavca, problem spajanja na kanalizacijski sustav kroz projekt aglomeracije Grad Šibenika. U tijeku je problem rješavanja Zatona koji je gorući. Dakle, o svemu vodimo računa, ali sve ima svoju dinamiku, čak i tehničku logiku kad i u kojem trenutku nešto riješiti. Nismo mi zaboravili Raslinu. Ja bih dodao na tu priču Rasline, Bilica su Jurasi, kao gradska četvrt. Bilica je posebna općina. Dakle, možemo davati podršku, ali ljudi moraju shvatiti da neke svoje probleme moraju riješiti u općini u kojoj žive. Dakle, riješit ćemo sve. U ovom trenutku se radi rješenje Jadrije, da ne pričam i ne dodajem ono što rješavamo kroz vodovod. Naravno da vodimo računa, ali ima svoju dinamiku i ući će kapacitet izvođenja radova koji mora biti posložen na potpuno logičan način. Hvala. Ima li daljnjih rasprava? Ako nema, zaključujem točku 7 dnevnog reda i dajem je na glasovanje. Tko je za? 12. 12 protiv. 23. Suzdržani. Preostali. Sedma točka dnevnog reda je prihvaćena. Idemo na osmu točku dnevnog reda, kolege. To je prijedlog odluke o porezima Grada Šibenika.

Kolega Tolić, uvodna riječ. Samo da napomenem da tu imamo amandman kolege Rajića, tako da ćemo i njega raspraviti po zaključenju rasprave. Ne? A, evo, ispričavam se. Da, da, oprostite, ispričavam se. Da, da, ovo je za paušali. Poštovanje svima. Ispred vas je odluka o porezima Grada Šibenika koja se predlaže zbog izmjene Zakona o lokalnim porezima i posljedično zbog ukidanja prireza poreza na dohodak, zbog čega je nužna bila izmjena same odluke, gdje smo mi napravili jedan, ustvari, pročišćeni tekst same odluke u skladu s uputama Ministarstva financija. Kroz ovu odluku su određena dva poreza: porez na potrošnju, koji je već od ranije određen po stopi od 3 posto, gdje je navedeni porez na potrošnju za Grad Šibenik vodi Porezna uprava iz jednostavnog razloga što ima bolje uvjete uvida u fiskalne račune ugostitelja i svih ostalih koji su obveznici plaćanja, te, te, to je samo vidljivo i po povećanim prihodima gdje se gradu onda isplati platiti 5 posto provizije koju smo dužni plaćati Poreznoj upravi. Drugi porez je porez na kuće za odmor, gdje se predlaže povećanje s prijašnjih 15 kuna po metru kvadratnom, što otprilike iznosi 2 eura po metru kvadratnom, na 5 eura po metru kvadratnom za kuće za odmor.

Dostavili smo i obrazloženje i spremni smo odgovoriti na sva eventualna pitanja. Hvala. Hvala. Otvaram raspravu. Kolega Restović se javio. Ja bih samo skrenuo pozornost. Okej, pretpostavljam da će većina, većina, i tako je bilo i po medijima,će govoriti pod točkom 9 ovoga povećanja paušala. U krajnjem slučaju, i kolega Rajić je pripremio amandman za to. Međutim, skrenuo bih samo pozornost, ako se ne varam, na izmjene Zakona o lokalnim porezima, gdje je članak 25, to je nedavno stupilo na snagu ili tek treba, 1. 1., nisam siguran, stupilo je već na snagu, gdje je u članku 25 stavak 2, pa citiran,"obveza plaćanja poreza na dohodak s osnove obavljanja djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova prema odredbama, bla, bla, bla, propisa o porezu na dohodak" nema utjecaja na utvrđivanje statusa kuće za odmor. Drugim riječima, sad se plaćat će se duplo. Odnosno, ne duplo, nego i jedno i drugo. Evo, pa čisto samo jedna napomena. Ja vjerujem da, da, da su neki od vas znali za to, neki vjerojatno nisu. Ja, da budem iskren, tek kad sam uhvatio proučavati sve papire, sam skužio da je, da je došlo do izmjena tog zakona. Malo je previše nameta, ono, znate, čak i ako je od HDZ-a je previše. Vi imate ovakav, ovakve izmjene zakona se donose na razini države gdje ste na vlasti. Vi donosite ovakvu izmjenu u gradu gdje ste na vlasti.

I onda kad to sve zbrojimo, nije, nije daleko nitko tko tvrdi da se, da se stvarno povećava drakonski, ovaj, taj iznos poreza, odnosno opterećenje za građane Šibenika. Hvala. Hvala. Kolegica Budrak se javila. Izvolite. Kod ove točke je bitno napomenuti da smo dobili obrazloženje o kojem je nešto kazao i naš pročelnik, pa ću ponoviti. Da su navedena akumulirana financijska sredstva bi se koristila prvenstveno u cilju osiguranja vlastitog učešća u projektima sufinanciranim iz nacionalnih i EU fondova u predstojećem višegodišnjem financijskom okviru, pogotovo s obzirom na gubitak financijskih sredstava od prireza i politiku Grada da zadržava iste stope poreza na dohodak. Ono što moramo definirati također je da je kuća za odmor definirana kao druga nekretnina i nekretnina koja se povremeno koristi. To znači da i svi stranci i ljudi koji nisu iz Šibenika, koji povremeno tu dolaze, a postoje načini da se to i provjeri, bi plaćali ovaj porez. Takvih ljudi koji nisu Šibenčani, a imaju te vikendice, je preko 60 posto. I ako uzmemo u obzir da supstitut ovome bi bio da izgradnja komunalne infrastrukture u mjestima gdje se nalaze te vikendice, evo, prije nekoliko dana gledan sve što je izgrađeno i u Žaburiću, pa, pa te malo u principu prođe jeza koliko je to.

Mislim da ovom odlukom se triba skinuti teret svih ostalih građana da kroz nekakve komunalne naknade i bilo kakve druge naknade i namete sudjeluju u financiranju proširenja i gradnje infrastrukture u područjima na kojima su smještene ove kuće za odmor. Evo, bilo bi dobro da razmišljamo u tom smjeru. Tako da, evo, šire se, šire se područja u kojima niču ovakve vikendice, pa mislim da, da je ovo u neku ruku s tog stajališta i korektno. Negdje se mora. Evo. Kolega Tolić se javio, pa će kolega Restović. Poštovanje svima. Htio bih napomenuti da u samoj praksi naplate poreza na kuće za odmor, iako u samom zakonu piše da od ispostave poreznog rješenja da se sam porez na kuće za odmor treba platiti u roku od 15 dana, sama praksa Grada je nešto duža. Dok službenice stignu poslati na sve adrese, pa imamo problema. Obično mi to šaljemo u svibnju i imamo problema i s operaterom poštanskih usluga. Šaljemo više puta. Često se radi o strancima koji ne dobiju odmah rješenja. Šaljemo i, onaj, šaljemo i putem, elektroničkim putem svima koji žele uz poštom. Prođe, prođe jedno 5 mjeseci, 5-6 mjeseci, tek negdje u 10., 11. mjesecu krećemo onda s provjerom tko je izvršio uplatu i onda tek kreće opomene i nakon toga ovršni postupak. Tako da želimo napomenuti da svi građani imaju dovoljno vremena ili da, ako im je povećan namet, da imaju pola godine da skupe sredstva ili u, u dijelovima uplate navedene poreze.

Hvala. Hvala. Kolega Restović, izvolite. Ja već, ja već drugi put danas ili treći put čujem da je sve u redu, jer 60 posto vlasništva nad takvim nekretninama su stranci, pa ćemo od njih onda naplaćivati, a samo 40 posto su, su, ovaj, građani Šibenika. Ono što sam zapravo htio reći da sada, da se krivo, mislim da se to onako prolazi ispod radara, da ljudi misle da ako plaćaju paušal, to je ono što nam je sljedeća točka dnevnog reda, da neće morati plaćati ovo, a neće, zahvaljujući, opet ponavljam, promjeni zakona na razini države koju je donijela vaša stranka, odnosno HDZ, nego će plaćati u duplo. To, mislim, shvaćam da ste bili u Žaburiću pa da ste, ovaj, bili zgroženi, ali to, to onda morate popričati s Gradskom upravom, jer tu su, tu su oni koji izdaju i građevinske dozvole i prostorne planove i bla, bla, bla, truč, truč i sve to skupa. Eto, hvala. Hvala. Kolegica Udrag.

Pa evo, mogu kazati da, da očito da postoje nekakvi primjeri da je potrebno da možda malo na bolji, kvalitetniji način interveniramo u prostoru, možda i kroz prostorno planiranje, ali evo, smatrajmo da je i ovo jedna od mjera. Jer ne može gradonačelnik Grada Šibenika određivati i taksativno kazati: "Ovdjeće se graditi 50 vikendica, nećemo dati više, ovdje 30, nećemo dati više." Ovo su upravo mehanizmi za dovođenje stvari u red u prostoru. Evo, čak i, i ovakva mjera i ovakva odluka o porezu. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujem točku 8 dnevnog reda. To je odluka o porezima Grada Šibenika u tekstu koji vam je dostavljen. Tu nismo imali amandmane, pa vam dajem na glasovanje ovaj prijedlog odluke. Tko je za? 12 protiv.

4. Ostali suzdržani. Većinom glasova prihvaćena je točka 8. Prelazimo na točku 9 dnevnog reda. To je prijedlog odluke o izmjeni odluke o paušalnom porezu za djelatnost iznajmljivanja smještaja u turizmu za Grad Šibenik. Uvodničar je gospodin Tolić. Amandman je, kao što sam prethodno pogrešno doduše kazao, ali ovdje je točno kolega Rajić s amandmanom koji je ovdje nomotehnički precizno naveden. Izvolite. Poštovanje. Ispred vas je odluka o izmjeni odluke o paušalnom porezu za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu za Grad Šibenik. Njome se predlaže povećanje paušalnog poreza po krevetu u skladu s kategorijama koje se ne mijenjaju u odnosu na prijašnju odluku. Time bi prva kategorija plaćala 150 eura po krevetu, druga kategorija 105, a treća 75 eura. Radi se o razmjernom povećanju, ovisno o razvijenosti i dostupnosti turističke infrastrukture. To je uvodno obrazloženje. Hvala. Hvala. Ja bih zamolio, ovaj, da otvorimo raspravu. Javio se prvo predlagač amandmana, gospodin Rajić, a onda gospodin Kovač. Hvala lijepa. I gospodin Restović se javlja. Naime, ova odluka, kako ste, kako ste je predložili, ona je za vas, za većinu, jasno održiva, ali ona u dobroj mjeri karakterizira ovu vlast koja na nevjerojatan način i u suradnji sa svojim koalicijskim partnerom

povećava svake godine, gotovo pa svakog mjeseca, sva davanja građanki i građana Šibenika. U ovome konkretnom slučaju imamo novo i vrlo drastično povećanje paušalnoga poreza na iznajmljivanje, i to za gotovo pa ni minimalno u prosjeku duplo. Ukoliko je, ukoliko je, tu razumijem, ukoliko je uslijed određenih poreznih promjena nastao prazan prostor u gradskoj, u gradskoj blagajni, to vam je, gospode iz HDZ-a, upravo vaš veliki vođa pripremio i to vam, to vam je i nama svima dao. U gradskoj blagajni sigurno je da se taj problem mora rješavati i u blagajnu intervenirati u smislu da se popuni, ali nikako na ovaj gotovo bahat i nekontroliran način. Mi predlažemo ovim amandmanu, zapravo, koji je pravedan, društveno odgovoran i koji je također odgovoran prema gradskome proračunu, jer nije baš da smo rekli kako, eto, odnosno da sam rekao, ja sam ga pisao, da ne treba ništa naplatiti. Predlažemo manje cijene paušalnoga poreza te uvođenje dodatne nove kategorije za umirovljenike i osobe mlađe od 30, odnosno do 35 godina. Zašto to govorimo? Pa, između onih 40 posto o kojima gradonačelnik govori, odnosno 60 posto su oni koji nisu u Šibeniku, a onih drugih 40 posto su tu, ima i onih koji nemaju 5 apartmana, koji nemaju ni 3 apartmana, koji su još k tome umirovljenici i koji kroz taj svoj oblik pribavljanja i, pardon, iznajmljivanja i time zarade dodatnoga, dodatnih sredstava gotovo pa samo malo ublažavaju svoj ionako vrlo loši socijalno-ekonomski status u Republici Hrvatskoj.

Mislim, jasno, na umirovljenike. A što se osoba mlađih tiče, pa to je upravo na tragu za koju se i HDZ na svim razinama zalaže, pa tako i mi, jasno, da se mlađim osobama od 35 godina, koje tek kreću u nekakav biznis, pa i u turizmu, omogući da prvih nekoliko godina to plaćaju, to plaćaju manje. Evo, to je ustvari obrazloženje moga prijedloga amandmana. Ovdje vidite da sam, dobili ste svi, što sam i kako predložio. I ja vjerujem, apeliram zapravo, da se ovaj amandman prihvati. Ništa gradska uprava, odnosno blagajna, bitno neće izgubiti u svome proračunu i svojim sredstvima, a bitno će omogućiti dodavanjem ovoga, ovog amandmana, odnosno dodatne kategorije za umirovljenike i osobe mlađe od 35 godina, da se njima omogući da i dalje koriste, pa ne po povlaštenim, a po, rekao bih, manjim cijenama nego što ste vi to predložili. Kolegica Budrak se javila, ali ipak kolegi Kovaču moram dati prije riječi. On se javio. Ovo nije nikakav odgovor na, replika na kolegu, nego rasprava. Mislio sam da će biti očitovanje. Je, je, ja sam isto mislio, pa onda zato vam se ispričavam. Izvolite.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, iščitavajući materijale koje smo dobili uz ovu, pa i prethodnu točku dnevnog reda, jer to po meni čini jednu jedinstvenu cjelinu, ne mogu se ne prisjetiti vašeg odgovora, gospodine gradonačelniče, na moje vijećničko pitanje postavljeno na sjednici ovoga vijeća u lipnju ove godine, gdje ste vi na moje pitanje: "Hoćete li povećavati poreznu presiju prema građanima s obzirom na izvjesno ukidanje prireza porezu na dohodak?", što je tad već bilo objelodanjeno od strane Vlade, vi ste odgovorili, citiram iz zapisnika sjednice: "Dakle, porezne stope će ostati na razini kakve jesu i nemamo nikakve ambicije i namjere podizanja bilo kakvih nameta koji idu izravno na teret građana." Dakle, ovakvo vaše obećavanje jest po meni neozbiljno, ali je, nažalost, čak i štetno. Štetno za krajnje adresate. Jer vaša najava kako povećanja poreznih opterećenja neće biti, sasvim sigurno je mogla kod određenog broja iznajmljivača stvoriti motivaciju daulažu u svoje smještajne kapacitete, pa da se i kreditno zadužuju, smatrajući da će gradska porezna politika u ovoj sferi ostati ista. No, događa se to da gradska uprava na ovoj sjednici podiže paušalni porez s 40 eura na 150 eura po krevetu na području Šibenika, Brodarice, Krapnja, Zlarina, Grebaštice i Žaburića. Radi se, dakle, ako sam dobro izračunao, o povećanju od cirka 350 posto. Zamislimo kako bi reagirala javnost u nekim sredinama stare Europe na povećanje poreza od 350 posto. Radi se, dakako, i to treba reći, o malim iznajmljivačima koji iznajmljuju, koliko sam iz literature uspio vidjeti, do 20 postelja, odnosno onima koji nisu u sustavu PDV-a, jer izdaju manje od 39.816 eura računa.

Primjerice, susjedni grad Zadar nije povećavao paušalni porez, nego je ostao na razini od 39 eura, a nepromijenjen je ostao i gradski porez na kuće za odmor na području grada Zadra. To je neki dan izjavio gradonačelnik Dukić u medijima. Dakle, vi ste, gospodo, doveli do apsurdne situacije da iznajmljivač u gradu Zadru plaća porez od 39 eura po krevetu, a iznajmljivač, primjerice, u Boraji, Danilu, Vršnom ili pak Vrpolju, plaćat će porez od 75 eura po krevetu. U još bližim Vodicama, paušalni porez u samim Vodicama, koliko sam vidio, plaćat će se u visini od 60 eura. Dakle, 15 eura manje nego li, primjerice, iznajmljivač u Boraji ili u Vrsnom. Doista, čovjeku dođe da se zapita tko tu koga da, da ne kažem, da ne kažem što. Kad ovim činjenicama pridodamo i realnost da se zamjetan broj iznajmljivača, je li, govorimo o četrdesetak posto, onih koji nisu stranci, koji imaju prebivalište, dakle, na području grada Šibenika, dakle, kad da se taj zamjetan broj iznajmljivača na području grada koristi vikend kućama koje su, ma, znamo svi to, evo, znam da je gospodin Burić isto tako boravio u mladosti na Jadri, jer su roditelji imali vikendicu na Jadri, ja sam boravio kod mog pokojnog djeda i ujaka na vikendici. Dakle, radi se o velikom broju vikend kuća koje su naslijeđene ili su pak u velikom broju izgrađene kreditima i među kojima je i zamjetan broj umirovljenika.

Ja to vidim svake godine, jer imam vikend kuću na Jadri koji tako ostvaruju dodatna sredstva za normalan život. Tako da treba istaknuti da će ti ljudi, kao što je ovdje već i rečeno, uz paušalni porez na iznajmljivače, kolokvijalno ga tako nazivam, plaćati kumulativno i porez na vikendice, koji je isto tako upravo povećan za 250 posto. Osobno se slažem kako je uvođenje reda u ovu djelatnost neophodno potrebno. Možda bi bilo dobro početi od postupne zabrane apartmanizacije višekatnih stambenih zgrada, jer pretvaranjem stanova u apartmane i potražnjom za njima neobjektivno rastu cijene stanova, što mladim ljudima otežava rješavanje stambenih problema, a isto tako podiže cijene podstanarina i mlade ljude svakog ljeta s njihovim obiteljima već od lipnja pa do kraja rujna tjera iz tih takozvanih apartmana koji se ljeti iznajmljuju turistima. No, reda svakako neće uvesti ovo gigantsko povećavanje oba poreza. Svjedok ovoga što sam rekao, ja sam sklon predložiti da ovu odluku povučete s dnevnog reda i da ostane sve onako kako je bilo i do sada. Hvala lijepa. Hvala. Gradonačelnik dr. Burić.

Poštovani vijećnici, dakle, sve ovo što je izrečeno zvuči pomalo patetično, a ja ću reći zašto. Iz vrlo jednostavnog razloga što se ovdje zaboravlja reći da je porez na vikendice, porez na paušalno iznajmljivanje, praktički porez na imovinu, odnosno na nekretninu. Netko je ovdje fino izdiktirao prije toga što se i kako je definirana vikendica, odnosno vikend kuća. To je druga nekretnina. To nije nekretnina u kojoj se živi. Cijenjeni kolega Kovač, sjećam se ja jako dobro što sam rekao i govorili smo u kontekstu poreznog opterećenja dohotka, dakle, onoga zbog čega čovjek radi i zbog čega mjesečno primi dohodak. I tada sam rekao da grad Šibenik ne razmišlja o opterećenju osobnog dohotka. Nismo povećali, naravno, poreze ni po nižoj stopi od 20 posto, ni po višoj stopi od 30 posto. Oni su ostali isti. Skidanje prireza je skidanje parafiskalnog nameta. Ja jesam medicinar, ali sam radeći ovaj posao naučio razlikovati neke stvari. Svi ste se, pa i vi, zalagali za skidanje parafiskalnog nameta. Ovo je skidanje, i nemojmo brkati, prirez i opterećenje drugog dohotka. Sad, pazite slučajnosti.

Turističko vijeće, tamo ne sjede stranački ljudi, nego sjede djelatnici iz turizma, koje ja neke i ne poznam. Jednoglasno, bez diskusije. Čak su poticali da se ide na još veći postotak paušalnog poreza. Nijednom riječju. Ali tu su i ozbiljni djelatnici u turizmu, vlasnici, direktori velikih hotelskih kuća, govore, dakle, govore u ime kvalitetnog turističke ponude i kvalitetnog turističkog smještaja. A sad ću vam reći i završnu misao. Jedan od njih, koji uvjetno rečeno spada u manje, ima do 10 kreveta luksuznog smještaja i kaže: "Na 10 kreveta po 150 eura, to je meni 1.500 eura godišnje. Ja to zaradim u 2, eventualno 3 dana najma." Ako hoćete u postotku, opterećenje svim tim velikim porezima koje vi to tako dižete na pijedestal katastrofe

je u postotku jedno znamenkasto opterećenje ukupnog prihoda svih ljudi koji rade u turizmu, bez obzira na on mali, veliki, sitni iznajmljivač. Republika Hrvatska i građani Republike Hrvatske spadaju, čini mi se da su treći u Europskoj uniji po imovini u vlasništvu, za razliku od nekih drugih zemalja, ja ih neću nabrajati, gdje su ti postoci vlasništva višestruko manji. Kao što sam i rekao, svega 9 posto smještaja turističkog spada u kvalitetnu ponudu turističkog sektora Republike Hrvatske, dakle, kao hotelski smještaj, bez obzira koje su kategorije. Konkurentske zemlje Republici Hrvatskoj, kojim se možemo uspoređivati, dakle, iz mediteranskog kruga, imaju 4 do 6 puta veću zaradu po krevetu od Republike Hrvatske. Nešto tu ne štima. Ne možemo zabranjivati, niti bi to bilo dobro, bilo kakvom odlukom tko može graditi apartman, tko ne može graditi apartman, igrati se s planovima, pa ograničavati ljudima, otežavati. Dakle, to ne ide. Jedino što ide je napraviti takav sustav u kojem će netko dobro razmisliti da li mu se isplati raditi nekvalitetan, nekonkurentan turistički sadržaj koji jednostavno neće imati prođbu, ali će rušiti kvalitetu, rušiti cijenu i infrastrukturno opterećivati sredinu. Sve naše odluke su promišljene i povezane sa svim onim što nas očekuje, a uoči smo Božića, uoči Nove godine, čeka nas novi zakon o turizmu kojeg treba, a mi jesmo, dobro proučiti i vidjeti kako se u tome znači. Čeka nas novi zakon o pomorskom dobru kojeg treba itekako dobro proučiti i smjestiti u kontekst, ovdje govorimo turističkog razvoja destinacije.

Dakle, interesantno je da ovu priču, svako, da se mi razumijemo, svako povećanje nije ugodna vijest. Svako povećanje, onaj tko ga predlaže, on je odmah crna ovca. Dakle, to je sve meni jasno. Ja zaista to shvaćam. Ali budimo realni i objektivni. I svi mi jako dobro znamo da ovo praktički ukupnoj zaradi ljudi koji se bave iznajmljivanjem ne znači praktički ništa, niti nikakvo opterećenje. Uspoređivati s drugim jedinicama lokalne samouprave nema smisla, jer, nažalost, donošenje nekih odluka u mnogim sredinama nije vođeno logikom, ekonomskom logikom, nego političkom pragmom, pa onda nemojte talasati, jer će izazivati preveliku diskusiju, ali mi ne spadamo u takve. Ovo je bila gradska uprava koja je uvijek donosila hrabre i odlučne odluke i tako ćemo raditi i dalje. Hvala. Kolega Petković se javio.

Oj, ispričavam se. Dakle, gradonačelniče, vrlo ste uvjerljivi, međutim, ne znam da li će vam građani zaboraviti ove vaše poteze. Naime, vi svim ovim vašim odlukama praktički ne dajete šansu malom građaninu da se, ajmo reći, dofinancira, dofinancira svoju svakodnevicu. Pogodujete isključivo bogatima sa svim ovim odlukama i svim ovim porezima. I to vam građani Šibenika neće oprostiti. Dakle, spominjete statističke podatke, a pritom ih zanemarujete pri donošenju odluka. Dakle, ja vas prozivam s ove govornice da pokažete socijalnu osjetljivost i ne budete tako samouvjereni kad dižete porez, jer to nekome, tih 40 posto građana, stvarno znači bitnu kvalitetu života. Tako da nemojte olako odbaciti ove amandmane. Ovdje govorimo o povećanju komunalne naknade, znači 3 puta. Ne, ne, ne. Znanja šta govorim. Dakle, govorimo o cijelom paketu poreza, a moje pitanje je koji vam je plan sa svim tim novcem. Dakle, ja nisam ekonomista. Šta ćete s njim napraviti, kako ćete ga reinvestirati? Pokažite socijalnu osjetljivost s tim novcem, šta ćete napraviti. Hvala. Gradonačelnik dr. Burić.

Socijalna osjetljivost postoji kod ljudi koji žive od plaće. Socijalna osjetljivost i kriterij socijalne osjetljivosti prema nekome tko ima višak nekretnina je zaista smiješno za čuti. Izvolite, izvolite. Imate pravo na riječ, ali tek po redu vožnje, znate. Evo, može vas vaš seljački. Gospodine gradonačelniče, Ivana, ja sam pričala. Ovo što ste sada rekli. Naime, svi ti ljudi o socijalnoj osjetljivosti i neosjetljivosti, radi se o kategoriji ljudi. Dovoljno smo jasni bili, ja i kolega Petković. Kategoriji ljudi koji žive u toj kući u kojoj iznajmljuju jednu sobu, eventualno dvije, eventualno dvije. Žive u toj kući. To je bitna razlika. Vi tu distinkciju niste napravili. Vi tu analizu niste radili. A kada govorite o turističkoj zajednici, kako to, kakve veze? Kakve veze ima porez, porez, financijeri, recite mi da li sam u pravu, kakve veze ima porez koji se odnosi, koji se, koji se, kojega grad donosi s turističkom zajednicom? Iz turizma. Kakve veze? Nema nikakve. Vi ste dali na savjet, pardon, na turističku zajednicu ste dali suglasnost za ovu poreznu stopu u iznajmljivanju. I tamo je vijeće turističke zajednice, kažete, jednoglasno. Koliko ja imam informaciju, baš i ne. A to, tko vam je tamo sugerirao i bio za to da se poveća na 180 eura u tim kategorizaciji, da, to radi, to radi krupni kapital. To rade direktori hotela, jer, hvala Bogu, to je, meni je njihova logika vrlo jednostavna.

Oni to rade iz razloga: što manje gostiju u privatnom iznajmljivanju, više će doći kod njih. Nemojte zanemarivati ovu činjenicu. Hvala. Odgovor, gospodine gradonačelnik. Gospodine Raji ću, nemojte najprije pričati ono što ja nisam rekao. Turistička zajednica je imala svoje mišljenje. Ona ne odlučuje ni o čemu. Ja nisam ni rekao da je turistička zajednica, odnosno vijeće turističke zajednice, odlučilo. Ono je dalo mišljenje. S kim ćete pričati o turizmu, nego ljudima koji rade cijeli život i žive od turizma? Meni je to potpuno logično. Na kraju, kako ste vi to dramatično pokazali, ali ja vas podsjećam, ja vas podsjećam da paušal u turizmu opterećuje prihod od tog istog turizma, bez obzira koliki je on, svega s 7 do 8 posto. Prema tome, opterećuje s 7 do 8 posto onog koji će zaraditi od iznajmljivanja 1.000 eura, onoga koji će zaraditi 10.000, onoga koji će zaraditi 100.000 eura i onog koji će zaraditi milijun eura. Dakle, brojke i ekonomija je ipak egzaktna struka. Hvala. Kolega Restović, vas batno od listi.

Ivana, udrago. Dođem i ja na red, nakon što je i kolega Petković i kolega Rajić zapravo reagirali na ono što je gradonačelnik rekao. E, dobro. I potpuno se slažem s njima i tu su potpuno u pravu. Jedino da, za razliku od njih dvojice, oni su ovako oboje vjerojatno duhom mlađi od mene, pa imaju još optimizma i vjere u HDZ-u, u vlasti, gdje god da se ona nalazi. Ono što ja zapravo želim reći, i to ne gradonačelniku, naravno, gradonačelnik ne donosi ovu odluku. To donosi 12 vijećnika, vrlo vjerojatno, i vijećnica HDZ-a imenom i prezimenom. Čisto kad nas netko sluša, da ne ispadne da je to baš sve gradonačelnik donio. Eto, hvala.

Kolegica Vudrag. Mi se nalazimo u jednim vremenima kad se cijeli naš posao i sve se apsolutno mijenja, i to se značajno mijenja. Tako se mijenja i zakon o turizmu, koji naprosto na lokalnu zajednicu spušta teret i brige o održivom razvoju turizma, znači u lokalnim zajednicama, pa samim time i vođenja računa. A to sam maloprije spomenula, i dosta se isprepliću ove dvije odluke, šta je vezano i za kuće za, porez za kuće za odmor i ovaj paušalni porez. Istina je da se radi o dvije različite kategorije, ali naprosto, ako mi dozvolite, ja bih nekoliko rečenica pročitala, pa da vas upoznam zašto je uopće bila intencija da bi se išlo na ove odluke, na ova povećanja, i da shvatite da to ipak ima za cilj jednostavno obavljati buduće funkcije lokalnih zajednica na način da se vodi, da se uvodi nekakav red u prostoru, da nemamo beskonačnu apartmanizaciju, da vodimo računa da moramo imati dodatna ulaganja izgradnjom novih apartmana, novih vikendica, odnosno novih jedinica, da moramo voditi računa o nečišćenju mora, o svim dodatnim ulaganjima koja uključuju ne samo ulaganja u vodu, odvodnju,

opremu za pružanje električne energije i tako dalje i tako bliže. Evo. Pa kaže: paušalni porez za djelatnosti iznajmljivanja i smještaja u turizmu. Novi zakon o turizmu naglašava važnost primjene održivih načela u budućem upravljanju turizmom te ravnomjernog razvoja turističke ponude u cijeloj zemlji, kao i cjelogodišnjeg turizma. Predloženi zakon donosi nove uloge turističkim zajednicama i jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave u upravljanju turističkim destinacijama u smjeru održivosti. To obuhvaća i razvrstavanje TZ-ova po indeksu turističke razvijenosti i izradu izračuna prihvatnih kapaciteta, odnosno koliko turista može primiti destinacija bez negativnih učinaka na lokalno stanovništvo, prostor i resurse. Jedna od većih novosti je i veća uloga lokalnih vlasti u upravljanju destinacijom i davanje mogućnosti određivanja broja, vrste i kategorije ugostiteljskih i smještajnih objekata za turiste na cijelom svom području. Čak govori da će lokalne vlasti moći odlučiti o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa kojeg bi plaćali jednodnevni turisti. Naravno, to se ovdje mi nismo spominjali, o tome se nije raspravljalo. Cilj ovog novog zakona o turizmu je stvaranje okvira za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna u pogledu očuvanja resursa i prostora, osiguranja zadovoljstva i kvalitete života stanovništva u turističkim destinacijama, kao i osiguranju konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu.

S tim u skladu i s načelima održivosti, predviđa i alate za praćenje: indeks turističke razvijenosti, satelitski račun održivog turizma i pokazatelji održivosti. Pokazatelji održivosti, primjerice, se odnose na kvalitetu mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnju pitke vode, potrošnju električne energije, komunalni otpad, promet u mirovanju, a upravo će ti pokazatelji biti podloga za izračun satelitskog računa kao izradu planova upravljanja i strateških dokumenata. To su one obveze koje čekaju lokalnu zajednicu, u ovom slučaju i naš grad Šibenik. Stoga želim kazati da su, pored, opet, to sam kazala i tamo kad smo govorili o vikendicama, koje, opet ću ponoviti, su druga nekretnina, to je nekretnina u kojoj se povremeno živi, ali opet ću ponoviti istu stvar, a to je da pored prostornog planskog promišljanja i ovom odlukom o paušalnom porezu interveniramo usmjereno na očuvanje stabilnosti, rasta, razvoja i održivosti u gradu Šibeniku, pa i prigradskim naseljima. Zahvaljujem. Hvala. Ima li još diskutanta? Ako nema, ja bih zamolio kolegu Rajića, on je podnio amandman. Da li želite ga još obrazložiti u smislu onoga što ste ovdje naveli? Kolegica Udrag me zapravo podsjetila na donošenje novoga zakona o turizmu. Da, kolegice. Naime, vaša, naša, kako god hoćete, većina u Saboru i radna skupina Ministarstva turizma, imam čast, imao sam čast zapravo da ljude koji su radili prijedloge, određene doktore turističkih znanosti i tako dalje, da ih konzultiram prije ove rasprave. Nije prihvaćen gotovo nijedan prijedlog, nijedan prijedlog koji je išao upravo u cilju da se u zakonu o turizmu razjasni što je to obiteljski turizam, a što je ova apartmanizacija o kojoj, i protiv koje sam, da se razumijemo i ja, ali ne protiv obiteljskoga turizma.

To je bitna razlika. I u toj odluci koju ste sada donosili, koju uporno branite, trebali ste o tome voditi računa. Čovjek koji živi u kući i iznajmljuje jednu sobu nešto je drugo od pet apartmana. Tu klasifikaciju niste učinili. Evo, samo toliko. Samo za kraj. Samo za kraj, molio bih očitovanje o amandmanu. Dakle, ja sad razmišljam, ne kao gradonačelnik, ne kao netko tko priča o porezima, nego samo jedna činjenica. Uzmite zadnjih 10 godina, pa usporedite. Malog, sitnog, velikog, kako god hoćete, srednjeg iznajmljivača, koliko mu je u tih 10 godina porastao porez i paušal, a koliko je porasla cijena za isti taj krevet.

Hvala. Ima li daljnjih diskuta? Ako nema, samo očitovanje o prijedlogu amandmana, gospodine gradonačelniče. Amandman. Amandman se odbija i da li se prijedlog na glasovanje? Da. Znači, možemo zaključiti da predlagate odbijen amandman u tom smislu, ali ga ja dajem na glasovanje, pa dajem na glasovanje amandman kolege Rajića koji je on dostavio uredno ovdje na protokol. Tko je za? Tri. Tri. Amandman nije prihvaćen. I dajem na glasovanje točku 9, a to je prijedlog odluke o izmjeni odluke o paušalnom porezu. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Četiri suzdržani, ostali, znači većinom glasova je prihvaćeno. Prelazimo. Nije 12, nego 11. Oprostite, mogu ja? Slušaj, nemoj napamet. Svaka čast.

Idemo dalje. Točka 10 je prijedlog odluke o izmjenama odluke o komunalnoj naknadi. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 10. Tko je za? 12. 12. Protiv? Suzdržani? Preostali? Idemo na točku 11. Samo malo da. Molim, zbirno 30 točaka? A ne možemo zbirno, ali ćemo ići, vjerojatno, jednom dinamikom drukčijom. Mogu konstatirati da je sjednici više ne nazvat će u svojstvu vijećnika kolega Kovač i kolega Petković, tako da je broj vijećnika pao na 15 ukupno. Točka 11 je prijedlog odluke o izmjenama odluke o određivanju djelatnosti koje se smatraju komunalnim djelatnostima. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 11. Tko je za?

12. 12. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena je točka 11. Točka 12, prijedlog odluke o izmjenama odluke o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 12. Tko je za? 12. 12. Protiv? 11. 11. Ispravljamo. Znači 11 glasova za točku 12, je li tako? I protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o poništenju postupka davanja koncesije za obavljanje dimenčarskih poslova kao komunalne djelatnosti na području grada Šibenika. Točka 13. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 13. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog plana davanja koncesija za razdoblje 2024.-2026. Točka 14. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 14. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog plana davanja koncesija u 2024. Točka 15. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 15. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćena je točka 15. Točka 16, prijedlog odluke o redu na pomorskom dobru. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 16. Tko je za?

11. Protiv? Suzdržani. Ostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 17, prijedlog odluke o donošenju programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 17. Tko je za? 12. 12. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova 17. točka prihvaćena. Točka 18, prijedlog odluke o imenovanju članova povjerenstva za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Dao bih riječ gospodinu tajniku da vas izvijesti o konačnom sastavu ovoga tijela. Dakle, imali smo samo jedan amandman odbora koji je ujedno i predlagatelj ove točke, na način da se kao predstavnik Gradskog vijeća još povjerenstvo dopuni s imenom Marka Petkovića, našega vijećnika. Dobro. Ostalo prijedlog ste dobili. Možemo glasovati u cijelosti o sastavu ovoga povjerenstva uz ovu dopunu kolege Petkovića. Tko je za? 14. 14. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 19. točka, prijedlog odluke o imenovanju članova povjerenstva za uvođenje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Otvaram raspravu o prijedlogu koji vam je dostavljen. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 12. 12. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 20. točka, prijedlog odluke o izradi izmjena i dopuna drugih urbanističkih planova uređenja naselja Brodarica. Otvaram raspravu. Izvolite, kolega Rajić. Samo izvolite, koliko god. Naime, kod izrade ovih planova dugo se čeka. Odjednom, za Brodaricu mora vrlo brzo ići. Ja znam da je ovo odluka, da se o njoj i po njoj tek treba raditi.

Ali mnogi drugi planovi stoje, stoje negdje u uredima, prostorni planovi i tako dalje, pa smo na jednoj sljedećoj točci dobili one nekakve zaključke što je to netko predlagao i kako se to odvijalo oko prostornog plana. Moje pitanje je kada će se konačno ti prostorni planovi privesti kraju, jer dvije godine se dugo čeka. Evo, baš. Može, recite. Izvolite, kolegice. KolegicaĆeruvarće vam odgovoriti na ovaj vaš upit. Poštovanje svima. Znači, što se tiče trajanja, znači prostornih planova, znači procedure, ona ne ovisi samo o nama, je li, koji smo nositelji izrade, nego ovisi o puno faktora i puno čimbenika. I mislim da će se prostorni plan uređenja grada Šibenika, da se javna rasprava očekuje jako brzo, kroz, ne znam,

kroz par dana, moglo bi se reći. Hvala. Možemo li ovu točku, znači 20, staviti na glasovanje? Tko je za? 12. 12. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena je točka 20. 21. točka, prijedlog odluke o izradi izmjena i dopuna 6. urbanističkog plana uređenja gospodarske zone Podi, te s tim u svezi izmjene i dopuna 7. prostornog urbanističkog plana uređenja grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 21. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 22, prijedlog odluke o nerazvrstanim cestama. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 22. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena je točka 22. 23. prijedlog odluke o grafičkom prikazu ulica na području Jadrije. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 23. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 24. prijedlog odluke o ukidanju statusa javne odobrene katastarskoj čestici broj 3313/8, katastarska općina Donje Polje. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 24. 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o prijenosu prava vlasništva katastarske čestice broj 5251/3, katastarska općina Šibenik. Točka 25. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem točku 25 na glasovanje. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 26. točka, prijedlog odluke o prihvatu ustupljene nekretnine. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku 26. Tko je za?

11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 27, prijedlog odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 28. prijedlog analize stanja sustava civilne zaštite na području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem točku 28 na glasovanje. Tko je za? 11. 11. 29. točka dnevnog reda je prijedlog Plana razvoja sustava civilne zaštite. Tu je amandman podnio sam gradonačelnik. On postaje sastavni dio samoga izvornoga materijala, odnosno s tim čini onu završnu cjelinu o kojoj se glasuje. Otvaram raspravu pod točkom 29. Zaključujem točku 29 s amandmanom. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. 29. točka prihvaćena. 30. točka je prijedlog odluke o donošenju Plana djelovanja na području prirodnih nepogoda za grad Šibenik u 2024. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio.

Evo, malo o zaštiti i spašavanju, jasno, jedan bitna, a gotovo pa na kraju dnevnoga, cijelog dnevnog reda ovoga vijeća točka. Naime, meni je drago da 8 godina upozoravam, gotovo 8 godina upozoravam, na probleme usklađivanja i planiranja radnji i aktivnosti u zaštiti i spašavanju, a to je i dio civilne zaštite. Ponekad je to malo smiješno, ali znate, to vam je i obrana i zaštita. Moramo se i štititi i braniti od određenih nepogoda. To gradonačelnik dobro zna i mislim da u tom smislu svakodnevno planiranje tih aktivnosti i tih radnji je bitno za sve građane Šibenika, a to pokazuje i zadnja održana vježba, pokazna zapravo vježba, na vidicima gdje je sudjelovala jedna naša javna ustanova. Tako treba biti i u vrtićima, o tome sam također govorio, i u školama. Sve te takve radnje i aktivnosti i vježbe moraju se planirati i provoditi. To je bitno za nas, jer kad nešto dođe, tad je kasno. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, dao bih 30. točku na donošenje. Tko je za?

Jednoglasno. Jednoglasno prihvaćeno. To je s 15 vijećnika prema sadašnjem stanju. 31. točka, izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2023. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje. Ovo primamo samo na znanje. Ispričavam se. 32. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o prihvaćenom izvješću o provjeri formalnih uvjeta prijavljenih kandidata s popisom važećih kandidatura za članove Savjeta mladih grada Šibenika. Ovdje, možemo li, ovaj, dobili ste prijedloge, koliko se ne varam. O svakom kandidatu od predloženih kandidata se glasuje pojedinačno, pa ću ja svakog kandidata i pročitati i zamoliti glasovati o svakome. To je prihvaćanje izvješća. Tako je. Znači, možemo, ovaj, prvo prihvatiti ovo izvješće o kandidaturama. Tko je za?

14. 14. A zatim prelazimo na pojedinačno glasovanje uz navode tko su ti, tko su te osobe. Prvi je Leon Cinoti Georgievski ispred Hrvatsko-makedonske tangente. Tko je za? 14. 14. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Druga, Mija Jakelić iz Šibenika, predlagatelj Gimnazije Antuna Vrančića. Tko je za? 14. Jednoglasno. Jednoglasno. Vito Milovanović, također predlagatelj Gimnazije Antuna Vrančića. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno. Anđela Dujić iz Šibenika, predlagatelj Hrvatske demokratske zajednice. Tko je za? 12. 12. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Ivan Burić iz Šibenika, predlagatelj Hrvatske demokratske zajednice. Tko je za? 12. 12. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena i ova kandidatura, odnosno članstvo. S ovim smo apsolvirali točku 32 i možemo prijeći na točku 33, a to je prijedlog zaključka o prihvaćanju ponude"Zagre montaža ovikom d.o.o." za proizvodnju, konstrukciju i montažu u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda, odnosno zaključak. Tko je za? 12. 12. Tko je protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena je 33. točka dnevnog reda. 34. je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o zaključcima stručne analize zaprimljenih inicijativa u 2022. godini u svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupaka za izradu i donošenje prostornih planova. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i ovo smo primili na znanje. Ne glasujemo. 35. točka dnevnog reda ima dvije podtočke. To je prijedlog zaključka o prihvaćanju pod a) godišnjeg izvješća o ostvarivanju plana i programa dječjega vrtića"Šibenska maslina" za 2022./2023.

pedagošku godinu. Otvaram raspravu. Dajem na glasovanje, ovaj, točku dnevnog reda 35. a). Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 35. b) godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa rada dječjeg vrtića "Smilje" za istu pedagošku godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 35. b). Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 36. točka, prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za?

11. Protiv? Suzdržani. Preostali. 36. točka prihvaćena većinom glasova. 37. točka je prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduženje putem financijskog leasinga trgovačkom društvu"Zeleni grad" za nabavku specijalnog vozila samopodizača. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 37. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 38. prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduženje putem financijskog leasinga trgovačkom društvu"Zeleni grad" za nabavu specijalnog vozila navlakača kontejnera. Tko je za? Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 38. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 39. Malo još koncentracije, molim vas. 39. prijedlog Plana upravljanja pomorskim dobrima na području grada Šibenika za razdoblje 2024./2028.

Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 39. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. I 40. točka je prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju poduzetničke zone "Podi". Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem ovu točku na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali. 40. točka je prihvaćena. Gospodo moja, s ovim smo apsolvirali cijeli dnevni red. Samo vas malo molim da vam svima skupa zaželim čestit Božić i sretnu Novu godinu, i da je dočekate u Šibeniku, ne samo s strane izvođača, nego imamo i domaće.