18. sjednica Gradskog vijeća, 13. ožujka 2024.: što je izostalo iz zapisnika i kome pripada državna imovina

Dobro jutro, gospodo. Evo, da se i ja malo uskladim s ovim, ovaj, ozvučenjem. Što bi, nismo na Euroviziji, ali moramo paziti gdje je mikrofon, koliko daleko od usta. Poštovane dame i gospodo, dobar vam dan, dobro jutro. Evo nas na 18. sjednici Gradskoga vijeća Grada Šibenika, te vas sve skupa srdačno pozdravljam, prije svega vas, gospođe i gospodo vijećnici Gradskoga vijeća Grada Šibenika, gospodina gradonačelnika dr. Burića i njegovog zamjenika g. Miletu, sve pročelnike gradskih upravnih odjela, jasno, sve, ovaj, novinare i novinarke koji prate ovu sjednicu, kao i sve ostale nazočne koji su danas predstavnici ili javnih trgovačkih društava, ili pak, ovaj, ustanova, ili druge osobe koje su danas prijavile nazočnost na ovoj sjednici kao gosti ili pak kao javnost. Evo, prije nego što krenemo na onu našu uobičajenu dinamiku ove sjednice, ja bih zamolio g. Galića, kao tajnika Gradskoga vijeća, da izvrši prozivku vijećnika i da utvrdimo postojanje kvoruma za današnje raspravu i odlučivanje. Izvolite, kolega. Zahvaljujem. Dobro jutro svima. Branka Badžin, Gordana Cvetković se ispričala, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković se ispričao, i, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje se ispričao, Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica se ispričao, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, i dr. znanosti Dragan Zlatović. Je li se Ivana Vudrag, je li tu? Nisam čuo. Nije. Dobro. Dr.

znanosti Dragan Zlatović je tu. Ako je tu, bolje je čitati nego da nisam. 2, 4, 5 i tako dalje. Eto, možemo konstatirati da je na našoj sjednici nazočno 16 vijećnika od 21, koliko nas je inače u ovome sazivu, te možemo konstatirati da postoji kvorum za valjano glasovanje i odlučivanje. Cijenjene, ovaj, cijenjena gospodo, vama je, uz poziv za dnevni red, dostavljen i zapisnik s prethodne 17. sjednice dnevnoga reda, te vas u tome smislu molim da li netko ima primjedbe na dostavljeni zapisnik. Evo, kolega Travčić se javio za riječ. Izvolite, kolega.

Dobro jutro svima. Kako ste vi, g. Dragan, ovaj, pozdravili nas, prvo sve, tako ću i ja vas. To je baš, ono, lijepa, lijepa jedna gesta, a vezano je ujedno i za zapisnik, ovo što ću vam sad reći. Evo, malo se ne mogu oteti dojmu. Pozdravio bih ujedno i sve nazočne, jel', ako sam ispričao, ali bio sam toliko oduševljen s g. Zlatovićem. Ne mogu se oteti dojmu da smo mi svi ovdje, vijećnici, u jednom trenutku došli i davali jednu određenu prisegu da ćemo se držati tog poslovnika i samog izvođenja, ovaj, ovih sjednica. I htio bih pohvaliti vas, g. Dragan, kako vi to, ovaj, dobro vodite. Ali mi nije jasno da je u zapisniku, u jednom trenutku, ovaj, na-na g. gradonačelnika, koji je malo imao opširan govor, di ste ga lijepo, korektno, pristojno upozorili da on niti na jedan ko- znači, da je na jedan neprimjeren način djelovao prema vama, i čak vas je počastio s nekim riječima. I to mi nije jasno da to ne ide u zapisnik, jer to je ja-jedna jako bitna stavka koja se tiče i-i poštivanja samoga vijeća, samoga g. Dragana, da se to baš izostavi, taj dio, di se pokaže jedan neprimjeren, neću reći bezobrazan, način. I to od g. gradonačelnika. Znači, ja sam dobio ukor od vas, uzeli ste mi riječ, skoro ste me izbacili van, ali u ovom trenutku ću štititi ja vas, jer to je neprimjereno da se to tako desi.

Pa me zan-zanima zašto to nema u zapisniku. Hvala, kolega Travčiću. Evo, zahvaljujem na toj vašoj apologiji, ovoga, moje osobe, imena i časti, ali, ovaj, nije toliko to bilo nužno. Što se tiče samih zapisnika, znate i sami da se ovaj zapisnik, ovaj, vodi, ovaj, na više načina, odnosno da se on bilježi i elektronski, da se on, ovaj, na neki način i streama čitava ova sjednica, a da je u samom poslovniku naznačeno da se tamo izvlače iz samoga rasprave i čitavog ovoga tijeka one najbitnije, ključne sekvence. Tako da morate razumjeti da je ovo jedan skraćeni zapisnik u odnosu na ono što je stvarno, ovaj, sjednica svaka isproducira, jer onda bi to bilo stvarno pisanje i hvatanje preko, ovaj, stotinjak stranica koje bi trebao netko stalno presluškivati. Ovaj, hvala na toj primjedbi, ali evo, nije nužno da ja osobno nisam s tim, ovaj, pogođen, da bih ja, ovaj, na to reagirao, pa, ovaj, u tome smislu, sve je to u žaru nekoga djela, borbe i tako dalje. Hvala lijepa. Nemojmo dalje, ovaj, rasprave, ovaj, nema rasprave o tome. Hvala vam na, ovaj, vašem zamjetku, ali evo i odgovor je takve vrste. Evo, imamo li daljnjih primjedbi? Ako nema, ja bih dao, ovaj, zapisnik na glasovanje. Tko je za? Protiv? Kolega Travčić, suzdržani, 15 glasova, prihvaćen zapisnik. Idemo, kolege, na sljedeću našu, ovaj, sekvencu ovoga, ove sjednice, a to su naša vijećnička pitanja.

Samo, ono, za uvodnicu, je li, uvijek što ponavljam, ja se nadam da ćemo se toga i držati. Ova, ovaj dio, ovaj aktualni sat, kako ga popularno nazivamo, je strukturiran tako da prvo idu pisani odgovori na vijećnička pitanja. Prošli put su vijećnici, g. Restović i g. Slavica, zatražili pisana očitovanja. Ta su im pisana očitovanja i odgovori poslani, pa oni imaju prvi mogućnost da odreagiraju danas na to. Kolege Slavice, evo, nema. Zatim idemo s pitanjima kluba vijećnika, odnosno jednim pitanjem, koje može trajati maksimalno 3 minute. Iza toga idu, ovaj, vijećnička pojedinačna pitanja, gdje svaki od vijećnika ima pravo na 2 pitanja, u ukupnom trajanju po 2 minute, znači 4 minute. Vodite računa o tome da ta pitanja budu unutar toga razdoblja, da ne moramo dolaziti u situaciju da neka pitanja jednostavno izađu iz vremenskoga okvira, pa da ih niti ne označimo kao valjana. Stoga bih vas, evo, zamolio za jedan, ovaj, uredan način današnjega rada, kako bi, evo, svi unaprijed imali tu informaciju. Pa možemo prijeći, ovaj, na ovaj dio. Kolega Restović je prvi, ovaj, tu u situaciji, on se neće očitovati na, ovaj, pisani odgovor. Znači, idemo na vijećnička pitanja klubova vijećnika. Da li se netko u ime kluba vijećnika javio? Kolega se Restović javio, kolega Kronja. Imamo li još? Nemamo. Znači, evo, kolega Restoviću, izvolite, jedno, jedno pitanje ili prijedlog.

Dobar dan svima. Hvala, predsjedniče Gradskog vijeća. Pozdrav gradonačelniku, pozdrav zamjeniku gradonačelniku, kolegicama i kolegama vijećnicima, svim prisutnima predstavnicima gradske vlasti, što kroz tvrtke, što kroz javne ustanove. I naravno, pozdrav novinarima. I ono što uvijek zaboravim: pozdrav svima onima koji nas gledaju na live streamu. Evo, i predsjednik nas je, ovaj, podsjetio da se ove sjednice streamaju, pa da vjerojatno ima i onih koji u srijedu ujutro lagano gledaju što se događa u gradu. Ja ću iskoristiti, naravno, ovu poslovničku odredbu, pa neću postaviti pitanje gradonačelniku, već ću mu dati jedan prijedlog. Ali dozvolite mi par riječi uvoda. Meni, više kao odvjetniku nego kao političaru, je stvarno dosadilo ponavljati tu pravomoćnu presudu protiv HDZ-a kao korumpirane organizacije koja je u nekom trenutku krala javne novce, što organizirano više, što manje. I to mi je zapravo postalo dosadno više iz tog razloga što, kad vrijeme više prolazi, a to svi koji se, ne znam, sad nema tu kolega odvjetnika koji su isto odvjetnici, što vrijeme više prolazi, onda se relativizira sam zločin, odnosno samo počinjenje kaznenog djela. Ali svejedno, HDZ je stranka koja ne samo da egzistira u hrvatskom društvu, već je i na vlasti u državi, vodi našu, našu, našu državu, ali isto tako i u mnogim jedinicama lokalne samouprave. Ono zapravo što želim predložiti je da, s obzirom da je ipak takva neka percepcija, pogotovo kod ljudi koji se aktivno ne bave politikom i koji politiku doživljavaju kao, pa, nekakvo, nekakvu borbu, zajedničku borbu da bi javno dobro i uopće sve ono što je od javnog interesa bilo na jednoj višoj razini, onda bih stvarno predložio gradonačelniku i gradskoj upravi da nam, da pokuša biti što transparentnija u onome što radi.

Jedan od takvih stvari je i ovaj natječaj za batižele, koji, po gradonačelnikovim riječima, onda kad ga je predlagao, zajedno s ostalim govornicima i koalicijskim partnerima, je apostrofirao kao nešto što će uvelike promijeniti ne samo vizuru grada, nego i kvalitetu života u gradu. Ja bih onda predložio sljedeće: što god da se radi po tom natječaju bi trebalo biti, ne javno, nego iznimno javno, ako mogu, ako mogu to komparirati tu riječ. I zato bi bilo dobro, s obzirom da smo dobili šture informacije, da su se dvoje zainteresiranih pravnih subjekata javili na raspisan natječaj, iskazali u stvari svoj interes. Bilo bi dobro da znamo o kome se radi, bilo bi dobro da znamo ima li u tome nekakvih mogućnosti, odnosno vjerojatnosti da će se jedna od te dvije ponude u konačnici i realizirati. I zapravo, bilo bi dobro da svaki taj korak, znam da svi razgovori nije, nije moguće sve razgovore staviti javnosti na uvid, ali da bi zapravo svaki taj neki formalni korak pospješio, u krajnjem slučaju, i vjeru u demokraciju, u vjeru u to što rade danas gradske uprave svugdje, a pogotovo ovdje kod nas, i nama je to najbitnije. I zato je moj prijedlog da, ne samo u ovom koraku, nego i u svim drugim korak- koracima vezano za, za taj, za taj projekt batižele, stavite kako javnosti na uvid, tako i gradskim vijećnicima. Eto, hvala vam.

Hvala lijepa. Evo, samo dok dođe gradonačelnik, cijenjenom kolegi Restoviću, ovaj, pitanja stvarno kaznene odgovornosti pravnih osoba je jedno pitanje na koje se ne može ovako baš jednostavno i simplificirano navesti, je li. Ono, ono ima jednu svoju, ovaj, drugu priču koju vi pona- ponegdje, ovaj, ipak malo preter legem tumačite nego što je to klasična, ovaj, zakonska odredba. Evo, izvolite. Radi se o izvedenoj odgovornosti, a ne o direktnoj odgovornosti pravne osobe. Evo. Poštovane vijećnice i vijećnici, dobro jutro svima. Dakle, nije mene iznenadio nastup g. Restovića u predizbornoj kampanji. Naravno, nažalost, SDP kao mala, sitna, marginalna stranka, ona ne može ničim privući pažnju i pozornost osim etiketiranjem. Ovo je tipično etiketiranje. Naravno da svaki kriminal, svaka nepodopština, svako kazneno djelo ima svoje ime i prezime. Ja bih ponovno podsjetio g. Restovića kad bi se uzelo u postotak izračuna, s obzirom na broj dužnosnika u korelaciji s SDP-om, sjetite se Visiska, pa niza drugih kaznenih djela. Dakle, poštujem i ponavljam stav da svako kazneno djelo ima i pre- ime i prezime, a ne generalizirati tu cijelu priču. Uostalom, te teze vaše padaju u vodu kad pogledate bilo koju anketu, kad pogledate bilo koji rezultat demokratskih izbora. Ja čak pretpostavljam da bi vi rado i promijenili takav tijek demokratskih izbora, ali, nažalost, neće ići. Pa neće ići i u sljedećem ciklusu koji nas čeka. Vrlo brzo ćemo mi, vjerojatno prije ljetne sezone, imati rezultate i krenuti i dalje svojim putem.

Drugo, kako se vi pozivate na svoj status pravnika i odvjetnika? Ono što mene žalosti je u slučaju natječaja batižele da očito niste ništa pročitali. Vi niste uopće pročitali natječajnu dokumentaciju, jer da ste pročitali natječajnu dokumentaciju koju ne vodi samo grad, nego bih rekao relevantne međunarodne institucije, onda bi vam sve bilo jasno. Ali da mi ne bi ispalo da ja vama dociram, a vi ste, ja sam samo likar, a vi ste pravnik, ja ću pozvati moju direktoricu tvrtke batižele, pa neka vam objasni i vama i, naravno, svim vijećnicima proceduru oko natječaja batižele, a sve to piše. Ništa mi nismo izmislili, niti će itko na ovom vijeću sada izgovoriti neku umotvorinu koja tamo nije naznačena. Nina, izvolite. Hvala. Izvolite, kolegice. Hvala lijepo. Lijep pozdrav svima. Ja evo isto osobno ne znam na temelju čega, ovaj, ste donijeli zaključak da projekt batižele nije transparentan. Uz sami poziv za iskaz interesa, objavili smo kompletan set dokumentacije koji je, između ostalog, uključio čak i ono što nas čeka nakon odabira razvojnog partnera, a to je okvi- opći uvjeti budućeg okvirnog ugovora. Dakle, smatram da smo u samom postupku bili iznimno transparentni, da smo objavili i više od onoga što je bilo potrebno. A trenutno je u tijeku natječajni postupak i, kao i u svakom natječajnom postupku, do okončanja postupka nemamo niti obvezu niti dužnost iznositi, niti smijemo iznositi detalje samog natječajnog postupka.

Po okončanju natječaja, koji je, znači, u tijeku, mi ćemo javno objaviti rezultate, kao i sve bitne podatke i zapisnike o samom postupku. Evo, mislim da bi i vi kao odvjetnik te stvari trebali znati, da ne smijemo objavljivati ništa, evo. Hvala. Idemo dalje. Sljedeće pitanje pripada kolegi Kronji. Izvolite, kolega, u ime kluba. Dobar dan. Poštovanje svima. Evo, ja sam isto na tragu g. Restovića i moj je prijedlog da se ovaj međunarodni natječaj poništi, da se dalje ne sramotimo. A sad ću vam reći zašto. Znači, mi smo već u trećem mandatu HDZ-a, odnosno g. gradonačelnika Burića, već smo i ušli u treći mandat, i u drugu polovicu trećeg mandata. Znači, svaki gradonačelnik kad stupi na vlast ima neku viziju, vizija i svoj projekt. A najveća, najveći projekt g. gradonačelnika je bio, i sad je, projekt batižele.

Svi smo mi nakon rušenja dimnjaka očekivali čišćenje terena i priprema za buduće nekakve gradnje i tako dalje. Međutim, evo, već došli smo s odmakom, reći ćemo, 10 godina je prošlo, da se po tom pitanju ništa ne dešava. A zašto sad govorim, upravo sad, o tome? Zato što imamo dvije situacije. Prva situacija je da je završila prva faza ovoga natječaja, a druga je situacija da ono što se nalazi na Biljanima Donjim je ista stvar kao što se nalazi na TEF-u, odnosno batiželama. Mi znamo koliko tamo toga ima, navodno negdje oko 140.000 tona, a pretpostavlja se da je kod nas na batiželima negdje trećina, a u stvari se ne zna konačna količina toga. A zašto ova druga situacija? Govorim za ovu drugu situaciju jer je država pod pritiskom Europske unije i sudova gdje mora platiti ogromne novce, milijune eura kazne zato što nije sanirala i nije odvezla materijal, taj otpadni iz Biljana Donjih. I nakon provedenog natječaja za prodaju neopasnog otpada za 200.000 eura, to je propalo jer se nitko nije javio. Kako je pritisak i dalje, oni, država je raspisala natječaj za zbrinjavanje otpada koji se nalazi na batiželama. I neki dan su bile, bilo je otvaranje ponuda, šest ponuditelja ima za zbrinjavanje toga otpada, a država je procijenila da će to doći 25 milijuna eura. Od njih šest, 16 do 24 milijuna eura su ponude.

Gospodo dragi, vi morate shvatiti da imamo dvije, dvije količine. Jedna je na batiželama, druga je na Biljanima Donjim. To je ista smjesa, isti materijal. Europska unija je rekla da je to otpadni otpad, odnosno da ugrožava ljude i okoliš. I sada to ide u sanaciju. Treba izabrati onoga tko će to napraviti i rok trajanja je tri godine za zbrinjavanje. A mi danas ne znamo gdje će i na koji način se to izvršiti. Znači, u natječajnoj dokumentaciji koja je manjkava, koja je sramotna za taj koji je išao, koja je išla za izabir investitora, jer nema u njoj pozicije gdje će se i tko će to preuzeti kad to krene. Znači, onaj koji uđe u prostor... Kolega, isteče vrijeme. Evo, sekundu. Nakon drugoga, nakon drugog toga kruga, kad istekne i kad taj investitor bude izabran, što će on raditi? Znači, mi moramo čekati da se saniraju Biljane Donje, da vidimo na koji način i gdje će to ići. To će trajati tri godine, produžit će se tko zna koliko. Mislim, nema šanse da se ovo gradi, išta ovdje, ako se prije ne sanira. I zato je moj prijedlog da prvo idete u Saraćina, koji je jedan od ponuditelja, da ga pitate na koji način će... Molim vas, isteklo je vrijeme, kolega. Ja tri minute čekam da kažem gdje će ići. A isteklo vam je tri minute, što ću ja?

Pa nije normalno. Vi ne mogu reći, ne mogu završiti priču. Pa ne možete. Morate voditi računa da u tri minute sublimirate svoj prijedlog. Vi nas lažete, mažete. Ljudi... Pa evo, nastavljate dalje s tim. Kolega, dajem vam opomenu. U bati- u Saraćinu. Kolega, oduzima vam riječ. Hvala lijepo. Eto, to je nešto što, što ne možete vi, moji kolege, ne možete vi raditi. Kolega, isključit ću vas sa sjednice, stvarno. Ne držimo se reda. Lijepo sam vam na početku rekao da ste vremenski limitirani. Pa nije ovo "Shine of your crazy diamond" da je uvod od osam i pol minuta. Prema tome, postavite konkretno pitanje u okviru vremena. Pa objasnite u tri minute. Budite, budite jezgroviti. Idemo dalje. Hvala. Dakle, na ovom postoje samo dvije moje rečenice. Kako mora postojati odgovornost za javno izrečenu riječ, svaki vijećnik izgovara javno. Naravno da ima pravo na to. A od svega ovog što je izrečeno, ja ću samo reći nešto što nije, što je potpuno jasno. Ništa, jer on zaista, poštovani vijećnik, ništa ne zna. I drugo, mi ne znamo, on ne zna, sve druge relevantne institucije, međunarodne institucije znaju kako je tekao natječaj, što se dešava na batiželama. I na kraju, ja mislim da smo mi u gradu Šibeniku i da zastupamo interese grada Šibenika, a ne Biljana. Što se tiče troske na području TEF-a, sve piše, sve je potvrđeno i novom studijom, međunarodnom studijom.

Dakle, i to međunarodnom studijom gdje je odarbi bio, ne od strane grada, nego međunarodnih institucija koje su bile partneri u provođenju natječaja. I samo jedna rečenica, jer vjerujem da to možete zapamtiti. Gospodine Kronja, na području TEF-a se nalazi indiferentni građevinski materijal i ništa više. Hvala. Nema rasprave. Idemo dalje. Idemo na konkretna, molim vas. Idemo na konkretna vijećnička pitanja, znači pojedinačna. Nakon ovih pitanja klubova i vijećnika, prvi se za riječ javio cijenjen kolega Kovač. Izvolite, kolega. Hvala vam lijepa. Pozdravljam mladi gospodine predsjedniče, gospodine gradonačelnik, sve nadležne. Evo, da ću savjet kolegama. Poslovnička odredba kaže da pitanje može trajati dvije minute. Ja iz tog razloga napišem pa izmjerim da sad traje dvije minute. Evo, upravo Kronja zbog ovog što se vama dogodilo. Dakle, evo prvo pitanje. Trećeg dana veljače ove godine, u jednom poznatom lokalnom glasilu, jedan iskusni i nagrađivani novinar objavljuje informaciju o tomu da je, pa ću citirati, poznata njemačka tvrtka već uplatila 3 milijuna eura za kvadrate na podima, što gradski čelnici nisu potvrdili, ali ni zanijekali. Od svega je jasno da se ovdje, u ovoj vijesti, je li, aludiralo na najavljeno ulaganje Vale Solarisa. No čudi što jedno iskusno novinarsko pero ne zna, evidentno ne zna, da je prije kupnje kvadrata na podima nužna objava i zaključenje javnog natječaja ili da je gospodin pak pokušava manipulirati lokalnom javnošću. Stoga mi je na pamet palo kako je ovo vijeće još sredinom prosinca prošle godine vladajućom većinom prihvatilo sporazum grada Šibenika i tvrtke Vale Solaris o ulaganjima na zonu Pode.

Tom smo prigodom mi vijećnici u materijalima dobili i hodogram predviđenih aktivnosti na realizaciji ovog megaprojekta, kako ste ga vi nazvali, u kojem jasno stoji kako je natječaj za prodaju kvadrata na podima trebao biti raspisan 30 dana nakon potpisa sporazuma od strane Vale Solaris. Protekla su, ako se ne varam, tri mjeseca otkako je gradsko vijeće prihvatilo sporazum s potencijalnim investitorom, a natječaja nema ili ga bar ja nisam, nisam vidio. Postavlja se pitanje da li je na djelu scenarij koji je Vale Solaris priredio na Vučevici ili u Drnišu, gdje su velike najave bile rasprsnute kao mjehurić sa punice, ili pak gradska administracija nije u stanju u tri mjeseca složiti javni natječaj, mada su ključni elementi potencijalnog projekta utvrđeni u onom obimnom sporazumu prihvaćenom sredinom prosinca prošle godine. I još jedna zamolba. Pitanje postavljam sukladno, mislim, članku 68. Poslovnika gospodinu gradonačelniku, da ne bismo ovdje u prvi, u prve bojne redove stavljali gospodina Terzanovića koji evidentno pruža tehnički support svemu ovome, ali pregovore sa, sa tim partnerom, sa investitorom sasvim sigurno vodi, vodi čelništvo gradske uprave. I drugo pitanje, jedan kuriozitet. Na portalu transparentnošibenik.hr naišao sam na jednu interesantnu informaciju. Naime, dana 31. siječnja 2021. godine zabilježeno je kako je Upravni odjel za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj platio gradu Šibeniku 5.371,72 eura za intelektualne i osobne usluge. Sve to ne bi bilo čudno, i nije taj iznos ni tako strašno velik.

Dakle, ne bi bilo čudno da grad svoje financijsko poslovanje, koliko je svima nama ovdje znano, ne obavlja kroz gradsku riznicu gdje su sva plaćanja centralizirana. Doduše, u odluci o izvršavanju proračuna stoji mogućnost da se za provedbu specifičnih transakcija proračuna mogu otvoriti podračuni uz prethodnu suglasnost gradonačelnika. Osobno sam prije dva dana, mislim, pitao pročelnika gospodina Mišuru da li Upravni odjel za gospodarstvo ima otvoren podračun, na što mi je on odgovorio kako takvih podračuna već dugo vremena nema. Stoga me zanima kako je moguće u sustavu riznice, a jasno je kako je Upravni odjel za gospodarstvo integralni dio gradske uprave, izvršavati ovakva plaćanja. I ne asociraju nas oni svi skupa, sve skupa, na vrlo čudna, a ne bih htio reći mutna posla. Evo, molio bih da mi, da mi to malo razjasnite. Hvala lijepo. Hvala. Gospodine gradonačelnik, odgovor na prvo pitanje.

Evo, kratak odgovor gospodinu vijećniku. Što se tiče procesa na podima i Vale Solaris, ide sve predviđenim tempom. Dakle, ono što ću na kraju reći, kolega Kovač, niste vidjeli. Natječaj za kupovinu terena je izašao. Naravno da se radi o natječaju koji je posebno zahtjevan jer se radi o ogromnim površinama u kojima je, naravno, grad morao istitrati do u detalje upravo zaštitu vlastitih interesa, da ne bi poslije bilo nedoumica. Ali, ja bih rekao da mene uvijek žalosti da se, nazovimo mi to kako god hoćete, ali mi govorimo o projektu na podima koji će vjerojatno, ako se realizira, jer je to privatni projekt u kojem je grad partner i grad će učiniti sve da bude kvalitetan partner. Da li će nešto doći do kraja ili neće, zaista ovisi o nizu dionika i čimbenika, ali gledam uvijek s dobrom vjerom. To je projekt koji će definitivno promijeniti grad Šibenik. Uostalom, pročitajte zadnji članak u Forbesu pa ćete vidjeti o kakvom projektu i kakvim partnerima se radi. Dakle, zaključak, da budemo jasni, sve ide onako kako smo predvidjeli, počevši od sporazuma koji je usvojilo gradsko vijeće do natječaja koji je upravo u tijeku. Što se tiče drugog pitanja, moram priznati da ne znam uopće, ne mogu pokupiti niti o čemu se radi, ali tu je pročelnik i za financije i pročelnik za gospodarstvo pa će mi to odgovoriti. Evo, izvolite.

Hvala, kolega Tolić. Poštovanje. Evo, vezano za ovo pitanje, zamolio bih vijećnika da mi uputi Upravnom odjelu za financije pitanje, jer pripućuje do tome. Pretpostavljam da je riječ o nositelju troška Upravnom odjelu za gospodarstvo, a radi se o transakcijama između podračuna i računa riznice. Upravo da bi to se pojednostavilo, da ne bi radili promet između podračuna i samog računa, kao da se nešto vrši, neke transakcije, a sve je na istom glavnom računu. Država je prošle godine donijela pravilnik o transakcijskim računima proračuna i po tom pravilniku imamo četiri mjeseca da se uskladimo, jer mi za to istječe negdje krajem travnja, pa smo, sukladno tom pravilniku, iznimno će biti dopušteno otvaranje podračuna. Iznimno. Kad je neka zakonska obaveza u pitanju. Mi zasad imamo par računa što smo vodili i u projekte zasebno neke i za izvlaštenje što je tražila županija. Međutim, kako to nisu neke zakonske obveze, sve se može voditi preko glavnog računa riznice. Zatražili smo od Erste banke zahtjev da ugasimo sve podračune. Oni će svi bitiugašeni do kraja prosinca. Hvala. Hvala. Kolega Mišura, izvolite dodatno objašnjenje.

Dobar dan. Evo, doista me cijenjeni vijećnik Majo Kovač nazvao prije dva dana. Mislim da ste mi mogli reći točno o kojem je iznosu riječ, da vidimo o čemu je riječ. Znači, bila je obveza prilikom sklapanja određenih ugovora s Europskom unijom, mislim da su riječ o projektima Barone, Sveti Ivan, Sveti Mihovil i još neki drugi u to doba, da se otvori poseban podračun da bi se lakše evidentirali svi troškovi, prometi, prihodi koji su nastali u vođenju ovog projekta. Kad sam rekao da već duže nema, ja sam mislio 2021., možda duže, 2022., ne znam. Ovo je siječanj, ove godine. Ove godine. To će vam, evo, odgovoriti pročelnik za financije, ali u principu sve što Upravni odjel za gospodarstvo radi prolazi istu proceduru, bio podračun, račun. Znači, ako je riječ o bilo kojoj nabavi, bilo kome, bez obzira o kojem je računu riječ, riječ je o tome da prolazi se ista procedura i u nabavi i u plaćanjima i da u konačnici sve ide preko računa riznice, bez obzira da li je riječ o gradskim ustanovama ili je riječ o podračunima, računima. Ali evo, kako više o tome zna pročelnik za financije, on će vam dati točno odgovor o kojem je iznosu riječ i zašto je ta isplata izvršena. Radi se 21. siječnja 2024. Dobro, dobro, to smo već čuli. Imamo li još dodatnih objašnjenja? Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom, možete zatražiti pisano, pa se može konkretno na ovaj konkretan slučaj dati pisani odgovor, ako to inzistirate.

Pa bih molio da čujem inzistira. Evo, kolega Kovač inzistira na tome, pa to i utvrdimo u zapisniku da nemamo primjedbi na sljedećoj sjednici. Kolega Kronja je sljedeći govornik. Izvolite, cijenjeni kolega. Moje bi pitanje bilo prvo u vezi stare gradske jezgre. Svaki dan smo, eto, svjesni ljudi koji rade u gradu, koji žive u gradu, iznose svoja zapažanja, svoje probleme, pa i ono drugo. Tako da svi oni se nalaze u nekakvim težim situacijama nego što je to bilo prošle godine ili što je bilo pretprošle godine. Umjesto da grad pomaže onima koji rade, koji žive u gradu, oni su nekako, ovaj, svake godine sve više i više opterećeni sa, a, a, a, a, što se tiče rasterećenja, od toga nema ništa. Ja ću dati jedan primjer. Znači, recimo, ove godine kafići plaćaju cijelu godinu, ovaj, štekate, što nije, što nije to prije bilo tako. Znači, cijelu godinu, iako može biti zima i ovakva i onakva, oni koriste nekakve dane kad mogu raditi. Uglavnom, sad se to plaća cijelu godinu. Imamo te kamere.

Što je zadnje, imamo dodatne probleme u vezi običnih ljudi, majstora koji trebaju u grad nešto popraviti. Neće nitko da dođe u grad. Sve je to teže i teže. Pa bih ja pitao, eto, moje prvo pitanje bi bilo: šta grad čini i šta je učinio na, recimo, na konkretnom pitanju da se olakša? Na konkretnoj situaciji da mi objasni nešto što su oni učinili nakon ovoga svega, da bi se njima situacija donekle poboljšala, odnosno da se vidi da se ide na, na ruku tim ljudima koji rade u gradu i koji žive u gradu. I drugo pitanje bi bilo u vezi prometa u mirovanju. Svjesni smo da ovaj ulaz, ovaj ulaz, ova petlja u Rokići, da je ona ima svoju funkciju, pogotovo bi imala svoju funkciju kad bi se u onim džepovima oko tih cesta napravio parking. Mi vidimo da se ljudi sami snalaze i da svako malo, kako vrijeme prolazi, oni sve više i više ulaze, skrče put na tim

džepovima, nazovimo, sa strane tih cesta gdje oni sami sebi pronalaze parking. Pa me pitanje je ima smisla svakako, jer na taj način, kad bi se taj parking tu uredio, onda bi se zaustavio, smanjio pritisak na bolnicu. Jer taj ulaz u Rokići je u biti najvažniji što se tiče bolnice. I kad bi se parking tamo uredio da ljudi mogu parkirati, kad bi se to malo proširilo, malo pojačalo, to bi bila jedna velika stvar i zato bi imao ovaj smisao, ovaj ulaz. Inače, ovakav ulaz, onaj koji je bio prije, nije ništa puno bolji. Ne kažem ja da nije bolji, ali, a kad bi se napravilo ovo, on bi bio u svom prvom, u pravom obimu bi bio u funkciji. Eto, hvala. Hvala, gospodine Kronja. Zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta, izvolite.

Dobar dan svima. Što se tiče ovoga ulaza u Rokić i tih džepova, ja ću vas moliti da nam precizirate na kojoj točno lokaciji mislite, u kojim džepovima. Ovaj, obzirom... Kad se dižete na petlju, sa lijeve strane imate, imate auto, a nema auta, imate koji se penje u šumu do, do, do ove stanice. Dobro. Dakle, u ovom trenutku ne znam u čijem je vlasništvu to zemljište. Ako je zemljište u vlasništvu grada, možemo u suradnji s Vijećem gradske četvrti Baldekin onda staviti to u nekakav plan za uređenje ili poduređenje toga, toga parkinga. Što se tiče ovog prvog pitanja, šta grad Šibenik radi, dakle, u svakom mjestu na odvoru i gradskoj četvrti ljudi mogu postaviti pitanje šta grad Šibenik radi baš za njih, jel'. Dakle, šta radite baš za mehanize, za raslinu, za sitno donje, za Baldekin i slično. I zapravo je poanta u tome da grad ne može gledati pojedinačno na svaku gradsku četvrt i ispunjavati želje stanovnika pojedine gradske četvrti, nego je grad živo tkivo. Sve te gradske četvrti i mjesni odbori su međusobno ispleteni, ispleteni i grad Šibenik mora raditi nekakav balans. Dakle, mora raditi balans života u cijelom gradu Šibeniku. Taj balans zahtijeva da se možda nekome i zamjerite, zahtijeva da, odnosno ne možete ispuniti sve želje pojedinaca iz neke ulice, iz nekoga kvarta, nego morate paziti da ono što radite

ne utječe negativno i na neke druge kvartove. Dakle, nekakvi prijedlozi da se stavi rampa na stari dio grada, u stari grad i da se onemogući drugima da dolaze ili podignu cijene, ne znam koliko. To, ti prijedlozi jesu korisni za građane starog dijela grada, ali nisu korisni za grad u cjelini, jel'. I grad Šibenik, kad vi kažete šta grad Šibenik radi za pojedine dijelove grada, odnosno pojedine gradske četvrti, ta pitanja su bespredmetna. Grad Šibenik kao institucija pazi da život u gradu Šibeniku cjelokupno ide naprijed, da bude izbalansiran, da što manje ljudi bude zakinuto u svome svakodnevnom radu, svakodnevnom životu i na osnovu toga mi funkcioniramo. Ja vam jednostavno ne želim uopće odgovoriti na pitanje što grad Šibenik radi za staru četvrt, stari grad, šta radi, ne znam, za raslinu, šta radi za... To, to, to su bespredmetna pitanja. Dakle, mi vam možemo odgovoriti što mi radimo za područje cijeloga grada i kako to onda utječe na pojedine dijelove grada. I na neke, na neke dijelove grada neke odluke utječu malo lošije, a na neke dijelove grada malo bolje. Ali u cjelini, na cijeli grad, sinergijski efekt tih odluka koje donosimo zadnjih 11 godina je upravo pozitivan. I to je ono što u konačnici, ako smo sad, evo, kolega Restović otvorio ovo predizborno vrijeme, je li, pitanja, to se onda vrednuje i na samim izborima. A građani su, evo, tri puta nama vrednovali ovo šta radimo za cijeli grad i po gradskim četvrtima i mjesnim odborima.

Hvala. Idemo dalje. Sljedeća koja se javila za riječ je cijenjena vijećnica Njanjar, pa bih je molio da pristupi. Hvala lijepa. Lijep pozdrav svim prisutnima. Moje je pitanje vezano, je opet nekako usko lokalno, znači vezano je uz Brodaricu, gdje sam ujedno i članica mjesnog odbora Brodarica. Pa prije nego što postavim samo pitanje, samo, eto, da ne bih kudila, zahvalit ću se stvarno u ime mještana Brodarice na svemu uloženom, eto, posebno i u ovom desetogodišnjem prošlom razdoblju, gdje je zapravo zahvaljujući ulaganju kroz ta i dva velika projekta, počevši, znači, od uređenja toga našeg okupljališta, sad i plaže Rezalište, a da ne kažem koliko je bitno uloženo zapravo u sam kanalizacijski sustav, što je zapravo nas kao mjesto izdiglo u jednom prepoznatljivom kao turističkom mjestu. Moje pitanje se zapravo odnosi što se tiče samog obrazovanja. Ja vjerujem, i kao kako je dogradonačelnik rekao, da se trebaju sredstva izbalansirati. Ali ono što me malo, ovaj, zapeklo i čula sam zapravo u razgovorima s našim mještanima, što je s našim obrazovanjem, to jest što je s našom osnovnom školom, jer evo sad zadnjih, evo, zadnjem periodu nekako čuje se za ove vrijedne projekte izgradnje škola u susjednim mjestima, u Ražinama i u Vrpolju. Međutim, eto, bar po medijskim napisima nismo znakovitije ništa čuli što je s našim projektom, znači do gradnje proširenja škole u Brodarici i što je zapravo sa izgradnjom sportske dvorane.

Eto, unaprijed hvala na odgovoru. Hvala, kolegice Njanjar. I kolega Mileta. Što se tiče osnovne škole Brodarica, točnije njezine dogradnje, mi već imamo par godina gotove projekte i izdanu građevinsku dozvolu za dogradnju škole sa sportskom dvoranom, mislim četiri učionice i tri kabineta da su tu, ovaj, u pitanju. I u ove dvije godine tražimo financijska sredstva. Međutim, prošle godine je Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisalo jedan sveobuhvatni natječaj koji je zapravo i strateška odrednica Vlade Republike Hrvatske, gdje daju ogromna financijska sredstva školama da se dograde, izgrade nove kako bi djeca išla u školu u jednoj smjeni, onoj jutarnjoj. Dakle, da ne bi bila nastava u dvije ili možda čak tri, tri smjene. Dakle, glavni uvjet za dobiti ta sredstva je poštivati normative, standarde koje je država propisala u 12. mjesecu 2022. godine. Dakle, friško, odnosno da ti objekti onda mogu dokazati da će onda djeca koja sad idu u dvije smjene ići u rad u jednoj smjeni. I ova osnovna škola Brodarica, onda kad smo je projektirali kao nadogradnju, nije se planirala na takav način da ide na rad u jednoj smjeni, jer tamo sad nedostaje čak i 10 učionica, jel'. Nego se planirala nadogradnja na onom prostoru pored škole kojeg smo u tom trenutku imali u vlasništvu. Međutim, ovo je otvorilo jednu novu perspektivu na način da kombiniramo izgradnju nove osnovne škole na području stare područne škole u Ražinama sa puno većim kapacitetom, dakle do 300, 300 djece i sportskom dvoranom i u jednoj fazi, što je kolega Marencić predložio, i bazenom za osnovnoškolsku djecu.

I upravo u kombinaciji nove osnovne škole u Ražinama, odnosno ovog projekta kojeg već imamo gotovog za Brodaricu, mi zadovoljavamo ova dva uvjeta, a to je da su škole projektirane sukladno normativima i da bi one onda mogle svu svoju djecu s toga područja prebaciti da rade u jednoj smjeni. To znači da bi područje koje sada dolazi u osnovnu školu Brodarica malo suzili i dio djece bi išao onda u osnovnu školu, novu osnovnu školu u Ražinama. Taj natječaj je otvoren nominalno do kraja sedmoga mjeseca. Mi smo obje te škole, ima već tri, četiri, četiri mjeseca čak sada da smo napravili predprijavu. Dakle, predprijava je jedna vrsta slanja prvotne dokumentacije kako bi Ministarstvo ustanovilo jesmo li mi poštivali normative i jesmo li poštivali taj broj djece, odnosno da li će djeca ići u jednoj smjeni. I ima četiri mjeseca da još nismo dobili odgovor. Bez obzira što nismo dobili odgovor, mi smo nastavili dalje sa osnovnom školom u Ražinama, točnije, već smo ugovorili izgradnju glavnog izvedbenog projekta i očekujemo da u sljedeća tri mjeseca imamo spremnu dokumentaciju i za osnovnu školu u Ražinama, odnosno u toj komplementarnosti škole u Brodarici i Ražinama mi zadovoljavamo uvjete natječaja i očekujemo onda da bi od Ministarstva znanosti i obrazovanja mogli dobiti ta poprilično velika sredstva za izgradnju obe škole. I ne samo njih i nekih drugih, ali to nije bilo pitanje.

Hvala. Idemo na sljedećega vijećnika. To je cijenjeni vijećnik Krestović. Izvolite, kolega. Pozdrav svima. Opet da ne pozdravljam redom, već jesam. Pa mislim, jednu rečenicu ćete mi dopustiti, a možda i dvije. Gradonačelniče, vi i ja smo, valjda, stalno u kampanji, pa onda nije sad nikakvo, nekakvo drugačije razdoblje. Bili smo u kampanji i prije, evo, tri godine ili nešto, nešto malo, malo manje od tri godine. Vi ste bili uspješniji u toj kampanji i baš iz tog razloga, i s obzirom da ste postali gradonačelnik, a već ste bili i prije, onda ste baš vi onaj koji treba malo više paziti i poštovati tu funkciju gradonačelnika. Jer kad pobijedite tako na izborima, onda ste gradonačelnici svih, svih, gradonačelnik svih građana i građanki grada Šibenika, a ne samo onih koji su glasali za vas.

Ja i sa ove govornice kad govorim i kad se ne slažem i sa kolegicama vijećnicima i vijećnicima, a i sa potezima gradske uprave, onda stvarno pokušavam ne prelaziti nekakvu crtu, jer ako ništa drugo, iskreno poštujem sve one koji su, koji se sad nalaze u ovoj prostoriji. To nekad ima granice, nekad ih progutam, nekad ne, ali stvarno se trudim da uvijek to tako bude. Jedna samo rečenica, Nina, kako vam to tepa gradonačelnik, to koliko je tko stručan u svom poslu šta radi, možda bi se trebalo reflektirati na to da niste bili u stanju, možda niste ni trebali sami niti raspisati natječaj, već ste uzeli konzultantsku tvrtku da vam to napravi. I druga stvar, natječaji, ja dobro poznam koji dio natječaja je javan, koji dio natječaja je tajan. Vi kad ste se javljali za natječaj za direktoricu Batižela, cijeli grad je znao da ćete vi biti izabrani. Ja ovdje govorim o interesu, pa ako hoćete, ako ćete me čitati između redaka, čak malo i o interesu HDZ-a koji vodi ovaj grad, da budete što transparentniji u tome da ne bi izazivali neke sumnje koje, koje zadnjih dana ja barem slušam po, po, po gradu, odnosno po kafićima kad pijem kavu ili kad se susrećem s građanima. Dva pitanja sam imao. Skratit ću to samo na jedno pitanje, da već sam oduzeo dosta vremena.

Čak i to što ću skratiti na to jedno pitanje neće biti direktno pitanje jer nema baš puno smisla, s obzirom da kad se priča nešto o starom gradu, onda se na to pitanje ne želi odgovoriti. Kad se nešto priča o Brodarici, onda se na to pitanje želi odgovoriti. I uopćenito, mislim da ste dosta srozali, prvenstveno vi koji odgovarate na ova pitanja, da li je to gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika, uopće smisao ovog našeg aktualnog sata. Danas sam htio pitati nešto o cijenama autobusnih linija i uopće o organizaciji autobusnih linija i kako se to reflektira na tu famoznu revitalizaciju stare gradske jezgre o kojoj slušamo već, ja mislim, 15-ak godina. Ali neću, jer će odgovor biti sigurno, s obzirom na moje pitanje, nesuvisao, a s obzirom na ono šta vi želite reći, vrlo logičan i zapravo će biti odgovor nekakav koji će zadovoljiti formu, a neće se točno odgovoriti na pitanje. Eto, hvala vam puno. Hvala vam. Ovo su bila, ovaj, retorička pitanja, ali evo. Da.

Gradonačelnik, izvolite. Poštovani vijećniče, gospodine Restoviću, dakle, tipična manira vaša. Lijepo uljuđeno, ali ako vi niste donosioci istine, onda to nije istina. E, pa ja vas moram ražalostiti. Dakle, uopće ja ne sumnjam u vaše znanje, u vaše sposobnosti, tim više. Dakle, vi imate tiskovnu konferenciju u kojoj svjesno iznosite neistine, dakle, svjesno manipulirate s javnošću. Naravno, i vi i vaš pobočnik. Dakle, meni ne treba savjetnik, ja imam svoje, svoj način razmišljanja. Vi očito se pojavljujete sa savjetnikom. Ako vas on dobro savjetuje, to je vaš problem. Ali, ali vi manipulirate s javnošću i svjesno. Dozvolite da ja dogovorim. Molim vas, molim vas, nemojmo, ovaj. Nisam ja nervozan, kako bih ja nervozan. To ćete vi biti nervozni za dva, tri mjeseca, pa ćete biti nervozni vjerojatno za godinu dana i tako dalje. Dakle, ja vas molim da ne manipulirate javnošću, ne iznosite neistine, ne pričate nešto što nije argumentirano. Kolega Restović, ajmo, ovaj, svak po redu, pa vas nitko nije prekidao. Ma nemojmo, nemojmo voditi dalje rasprave. Nema smisla, nema smisla. Niste ni postavili ovo pitanje, mogli ste ga i preskočiti. A, a, a šta ste vi, ovaj, izašli, je li? Odgovara na vaše, evo, izjave. Eto. Šta bi vi meni zabranili riječ? Pa to je u vašim manirima. Vi ste inače skloni zabranama, ograničavanjima. Molim vas. Pa to vaša povijest pokazuje. Ma ja doživljavam gradsko vijeće na način da je rezultat rada gradskog vijeća ono što Šibenik sada, u ovom trenutku, zaista jeste.

Jedan uljuđeni, pristojan, razvijeni grad koji jednostavno i konačno je zauzeo poziciju koju je odavno zaslužio. Naravno, ja sam 2013. smijenio vašu ekipu, pa između ostalog, samoću vam reći da ste vi predlagali takozvanu predstečajnu nagodbu za TEF, da se kojim slučajem desilo da ste pobijedili, ništa od TEF-a, ništa od Šibenika. Mogao bih tako pričati u beskonačnost. I za razliku od vas, sve ono što ja kažem, imam papir i imam argumente. Nemojte, nemojte vući mačka za rep. Ma sve je tema. Ajmo se vratiti na raspravu. Sve je tema jer ste vi u predizbornoj kampanji, vi se želite uhljebiti na razini Sabora. Ma sve smo mi odgovorili i uopće postupak. Koje stvari ste govorili tokom godina na raspravi? Ma sve, ja govorim na način da to donosi rezultat. Kolege, kolege, molim vas, ajmo se vratiti na vijećnička pitanja. Grad Šibenik je, kako vi kažete, govorimo, jedini koji je unutar prvog kohezijskog fonda 100% realizirao sve projekte, 100% sve platio, nema nikakvih repova i u ovom trenutku, prvi put u svojoj povijesti, ima sve gradske tvrtke, sve javne ustanove koje posluju pozitivno, ima proračun koji je pozitivan, koji ima višak prihoda, ima proračun koji plaća sve račune na datum dospijeća. To je nekad bila samo mašta. To je Šibenik danas. Naravno, dugo ćete, dugo biti i dalje u oporbi i ja vam želim svaku sreću, pa se plasirajte u Sabor i zadovoljite ambicije.

Hvala. Idemo dalje. Kolega Rajić. Lijepi pozdrav svima, kolegicama i kolegama vijećnicima, vama gradonačelniče i zamjenice gradonačelnika. Moja dva pitanja će biti vrlo konkretna, pa ja stoga tražim i vrlo konkretan odgovor. Naime, da ne bi malo reducirali svoje izvještaje, svoja izlaganja ovdje u raspravi, reducirani izvještaji su malo nezgodni. Ja volim vrlo konkretno i tražit ću, odnosno tražim, gospodine, ovaj, predsjedniče gradskog vijeća, da oni koji mi odgovaraju, odgovaraju vrlo konkretno. Prvo pitanje je za gospodina gradonačelnika. Prema svim analizama i predviđanjima, a to ste zadnjih, na zadnjoj sjednici gradskoga vijeća eksplicitno i kazali, do daljnjeg razvoja kanalizacijskoga sustava, odnosno aglomeracije na ostalim dijelovima grada koji ovom aglomeracijom nisu obuhvaćeni, neće biti ništa. Odnosno, kako jedan vaš dobar suradnik kaže, bit će to u nekoj dalekoj budućnosti. Ta daleka budućnost neće biti 2030. godine, nego možda puno dalje, kad ja i vi gradonačelniče sigurno nećemo ovim gradom, ovaj, šetati.

Pa vas molim. Ama ne sigurno. Molim vas, ajmo se vratiti u raspravu. Postavite pitanje. Prema tome, s tim u vezi, moje pitanje je: kada ćete donijeti potrebne odluke i pravilnike za sufinanciranje odvoza, odnosno pražnjenja septičkih jama za područja koja nisu obuhvaćena kanalizacijskim sustavom? To je vrlo važno i oni građani, odnosno mještani u tim područjima, koje zadnje vrijeme u nekim izjavama na jedan vrlo, a skoro ružan način i omalovažavate, i oni plaćaju sve ono što je propisano odlukama ovog gradskog vijeća, od komunalnih naknada do unapređenja vodoopskrbe i tome slično. Prema tome, moje pitanje je vrlo jasno: kada ćete donijeti potrebne odluke o sufinanciranju pražnjenja septičkih jama za područja, odnosno za građane ovoga grada koji nisu obuhvaćeni aglomeracijom? To je jedno pitanje. Drugo pitanje jeste za vašeg zamjenika, gospodina Miletu. Sada kada smo, kad u gradu imamo postavljene kamere, vjerujem da su se stekli uvjeti da prometni redari uspostavljaju prometni red na svim dijelovima grada. I moje je pitanje vrlo konkretno: kada ćete na području ulice Frana Supila uspostaviti prometni red? Tamo nema kamera, pa se ne može ni snimiti, jer u zadnje vrijeme ta ulica postaje dio te ulice, dakako, postaje vrlo problematičan sa stajališta prometa u mirovanju. Pa je tako prije neki dan tamo morala intervenirati i policija, jer tamo smo svi u pravu kad se vozi, svi su u pravu, i onaj koji stoji i onaj koji prolazi, koji ne može proći i tako dalje.

Prema tome, moje je pitanje vrlo konkretno: kada ćete uspostaviti prometni red u cijeloj ulici Frana Supila? Evo. Hvala. Poštovanje. Evo, vezano za prvo pitanje, odgovorit će cijenjeni direktor tvrtke u čijoj je to kompetenciji. Evo, dobar dan svima, pozdrav svima. U odnosu na vaše pitanje, ja mogu samo naglasiti da Šibenska aglomeracija je gotova. Mi i dalje, nakon tog projekta, na dnevnoj bazi radimo xy metara ili kilometara produžetaka kanalizacijske mreže, tako da naši građani steknu i dalje uvjete koje do sada nemaju. U odnosu na pražnjenje septičkih jama, ja mogu samo kazati da to nije u ovom trenutku u ingerenciji Šibenskog vodovoda, već je to stvar privatnih tvrtki koje su koncesionari na neki način i oni imaju svoje cijene koje su određene tržištem, je li. Jedino mogu naglasiti da grad Šibenik, uključujući ovo tijelo, je donijelo odluku kojom subvencionira prijevoz pitke vode. Dakle, nije, nije zanemarena činjenica tih ljudi koji nemaju javnu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, odnosno vodoopskrbnu mrežu.

Hvala. Ja nisam pitanje postavio direktoru vodovoda, a ako je potrebno, izvolite promijeniti statut vodovoda, pa im dajte i tu nadležnost, a čini mi se da jeste. Kolega, vi ste postavili pitanje, postavili ste ga upravi grada Šibenika koja može prenijeti mogućnost da na to pitanje odgovore ovdje i gospoda koja su u funkciji određenih institucija, odnosno tvrtki, jer onda i njihova ovdje nazočnost ne bi bila, ovaj, niti potrebna, je li, ako ne bi mogli odgovoriti na neka pitanja iz njihovih ingerencija. To je na onome tko smatra da može dati puniji i kvalitetan odgovor u tom smislu. Dobro. Za drugo pitanje,

kolega Mileta. Što se tiče drugog pitanja, odnosno ulice Frana Supila, vidite i sami da mi uvodimo red po ovim automobilima na pučinim dijelovima grada i da idemo dio po dio. Idemo tamo gdje se steknu uvjeti, ili barem tamo gdje mi smatramo da se steknu uvjeti, odnosno da ljudi imaju i nekakve alternative. Ovo zadnje što smo napravili je tu, u neposrednoj blizini ulice Frana Supila, na Vidicima, gdje su se stekli uvjeti izgradnjom, odnosno pretvaranjem one tri trake u jedan dio baš i uređenoga parkinga i onda onaj drugi dio gdje opet se može parkirati s rasvjetom. I time smo omogućili da svi automobili s nogostupa ulice Osme, Dalmatinske udarne brigade i onih bliskih krajeva mogu prijeći tamo. Dakle, što se tiče ostalih ulica, po gradu Šibeniku, naravno, imate puno ulica i kvartova gdje još uvijek vlada jedan prometni nered, gdje su automobili priječe pješacima koji bi trebali imati prednost u prometu,

slobodne koridore. I radimo na tome. Ne mogu vam odgovoriti, bit će to sutra ili za mjesec dana, bit će kad se steknu uvjeti. Uvjeti se steknu kad se građanima na neki način i pruži alternativa. Ne možete vi sada grad koji se razvijao desetcima godina, pogotovo u ovom dijelu urbanome, na kad se nije mislilo na automobile, sad doći u Zec Cikiru, odsjeći i reći: "Evo, sada više tu nema parkinga." Moraju se steći određeni uvjeti, mora postojati kakva takva alternativa. E, tad ćemo onda ući i u ulicu Frana Supila, s tim da, naravno, one interventne situacije kada se blokiraju zbilja nekakvi ulazi, izlazi pješački, tu prometni redari mogu djelovati non-stop. Evo sad i pročelnik novi njih 24 sata dnevno zove da idu u određene dijelove grada i ulice. Ja bih se još nadopunio ovaj dio koji je odgovorio sam direktor vodovoda. Dakle, percepcija građana je: dobivaju uplatnice, vodovod, komunalna naknada, grade kuću, plaćaju komunalni doprinos i to, kad zbrojite, nisu mali iznosi. Ne znam, gradite kuću pa platite po kubiku, ovisi sad u kojoj ste zoni, negdje više, negdje manje. I građani smatraju s pravom, je li, da kad plate ili plaćaju mjesečno ili tromjesečno te uplatnice, da im je onda dužan grad, vodovod, neko drugo tijelo s javnim ovlastima napraviti ono što, što plaćaju. E sad dolazimo do toga odakle novac tim tijelima, odakle novac vodovodu, odakle novac gradu Šibeniku i tako dalje.

Upravo od tih istih građana, dakle, tijela poput vodovoda, poput grada Šibenika, su tijela koja prikupljaju novac od pojedinaca i ondaulažu u zajedničko, zajedničko dobro. Ono što želim kazati je sljedeće, na primjeru komunalnog doprinosa. Komunalni doprinos, imamo u gradu Šibeniku nekoliko zona i u kojoj god zoni da jeste, nekoliko kuća u nekoj budućoj ulici se gradi, plati komunalni doprinos. Taj komunalni doprinos koji oni plate namijenjen je za izgradnju nogostupa, rasvjete, ceste, otkup čak i zemljišta, ceste, ako je potrebno. E, pa u današnjim uvjetima, sa današnjim cijenama, taj doprinos koji se plati dovoljan je svega za trećinu, trećinu tih potreba i onoga za što je on namijenjen. Niti vodovod, niti grad Šibenik, niti tijela koja od građana putem poreza, uplatnica, doprinosa, naknada prikupljaju novac, ne štampaju novac, nego koriste taj novac. I problem je upravo u tome što taj novac koji se plaća nije dostatan. Evo, primjer vodovoda. Imali ste aglomeraciju, aglomeracija inicijalno trebala, odnosno ona, ona inicijalna procjena 396 milijuna kuna. Svega 11%, odnosno jednu devetinu te aglomeracije Šibenik su platili građani grada Šibenika. Dakle, iz uplatnica svega 11% cijene je ušlo u tu infrastrukturu. Ostalo je zapravo sposobnost grada Šibenika, vodovoda, da namakne te novce preko europskih fondova, ministarstva, Hrvatskih voda i slično. I kad građani kažu da plaćaju nešto, konkretno ove infrastrukturne stvari, točno je, plaćaju, ali u nedostatnoj mjeri. Ovo što govorite za, za septičke jame, zašto ljudi imaju septičke jame?

Jer nisu priključeni na kanalizaciju. Zašto nisu priključeni na kanalizaciju? Ne zato što je vodovod zločest i ne želi ih priključiti na kanalizaciju, nego nema dovoljno sredstava da u kratko vrijeme zadovolji sve potrebe građana, jer ti isti građani ne uplaćuju i nisu zaduženi za onoliko koliko su ti troškovi tog priključenja, odnosno izgradnje te mreže. Mi imamo naknadu za razvoj, to znate, je li. Iz te naknade za razvoj vodovod jedva financira trećinu potreba grada Šibenika, odnosno građana grada Šibenika. Dakle, nije rješenje subvencioniranje nečega što nije ni socijalna kategorija. Rješenje je neko drugo. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje, a to je kolega Travčić, izvolite.

Ovo mi je super, gospodine Mileta, ovo rješenje je neko drugo. Upamtit ću ovo. Dajete mi podstreh za dalje. Već sam nekoliko puta napomenuo koliko mi je teško pripremati se za ove vaše sjednice, odnosno za materijale koje dostavite, jer ono stvarno treba biti studiozan. Ja nekad nemam vremena za to sve, ali pokušavam hvatati sve to koliko mogu. A što mi je ono nekad i poražavajuće, da kad i uhvatim se toga na ovim gradskim sjednicama, koliko ih je bilo, možda 10, 15 i možda i više, nisam konkretno nikad dobio neki odgovor. Vi tu govorite o svojim sposobnostima kako upravljate s nekim odjelima. Ovdje sam davno govorio kako neki odjeli su trebali biti još bolji u korist građana. Spominjete tu korist, sad i vi i svi. Zanima me, kad ne bi bilo vama koristi, neću spomenuti vas, gospodine Mileta, ali na primjer gospodina gradonačelnika, vidio bih ja, gospodine gradonačelniče, da vi na primjer nemate korist od grada svaki mjesec jednu plaću, pa bih ja vidio. Moje pitanje dolazi. Jer žao mi je i u pripremanju i kad kažem ovdje nešto na sjednici, da mi dođu neki ljudi sa strane i kažu:"Znaš, mali, puno pričaš, ne bih ti ja neke stvari govoriti." To mi je jako poražavajuće. Ako to dolazi od nekoga iz ovih, neka to stane. A druga stvar, kad smo bili gore na, na, na, u Svetom Ivanu, bio sam toliko počašćen što smo se tako mogli lijepo gore u toj našoj prekrasnoj građevini, ovaj, održati sjednicu.

Ali mi, ali mi je vi, gospodine gradonačelniče, nikako niste neku dali pouzdanje da ovo može, da to može biti meni kao jednom vijećniku puno bolji rad sa vama i sa gradskim vijećem. Opet ću se spomenuti zapisnika. U jednom trenutku sam se digao i rekao sam, pitao sam vas, gospodine gradonačelniče, tolika peripetija što ste doveli sve ove velike, ugledne znanstvenike za taj projekt Badižele. Ovaj, pitao sam vas što je s malim čovikom. Znači, i još ste se tamo dovikivali, to isto nije došlo u zapisnik. A nije, gospodine Travčić, ja pazim na malog čovika. Ja mene zanima, evo sad, prošao sam biciklom jučer, a sam se primorao da vidim je li se išta popravilo u ovom gradu. Znači, održavanje vam je nula. A to ću prozvati samo vas, da ne bih opet nekome spomenio da me pritvori ili zatvori. Vas smatram odgovornim. I spomenut ću sad jednu stvar. Govorite da vi radite u korist građana Šibenika, ovoga, onoga, svega. Pustite projekte. Za to ste plaćeni, za to i trebate raditi danonoćno. Ali mene zanima koje vi dajete, koji podstreh, koje, koju snagu vi dajete običnom malom čoviku. Evo, i ja sam tu, jer sam razočaran s ovim kako to sve ide. Vas smatram baš odgovornim. Što bi vi mogli poručiti, koja je korist naša od vas? Što mi možemo očekivati svako jutro, svako popodne ili prije nego što idemo leći?

Mene zanima, jer mi nikad niste odgovore ovdje dali, toliko ima napisano. Zato ja vas pitam, prije nego što krenemo na sljedeće teme, što od vas možemo konkretno dobiti kao mi građani, što imamo od ovoga. Jer spominjete svi grad Šibenik kao da vam je to ono, to je naša karta, to je naš grad. Ma kad ste zadnji put naprošili svojim gradom? Kad ste ostavili auto negdje i prošetali? Kad ste pozdravili one ljude u dućanima ili da mi ne perete u podne ispred Europe, tamo ovi odjeli, ovaj, ceste. Zanima me korist koju imate. Razuvjerite me, gospodine gradonačelniče, nikad mi se ne dižete. Što to hoće reći? Znači da ja kad vama netko pita pitanje, vi meni ne odgovorite, pa će... I onda sam i pitao pisanim putem. Ako i sad niste sposobni, pošaljite mi pisanim putem na što mogu računati od vas. Drugo pitanje, sport. Jako me bilo, ovaj, čak i razočaralo dovesti ekipu kad smo doveli naše zlatne reprezent... vaterpoliste. Pa onda mi je šteta bila da me, da odmah na početku govora neke podjele govorite. Tata, što priča ovaj, kaže meni mali. Kojim podjelama? Onda govorite: "Mi smo mogli, oni nismo mogli." Mene zanima, i žao mi je što niste, gospodina Marelju da i... i da i mi njega čujemo. Ne samo vas i vaše goste. Znači, mogao je i gospodin Marelja nešto reći. Zanima me sport kod gospodina Kulušića.

Vidio sam da ste odgovorni i za zajednicu sportova grada Šibenika i u Šibensko-kninskoj županiji. Kakvo očekivanje od vas možemo dobiti? Pretpostavljam da imate sigurno super neke projekte koji će isto zadovoljiti potrebe građana u sportskom dijelu. Doveli ste kriterije. To, to je, čini mi se da je okej. Ali koji je kriterij, na temelju čega dalje? Koji je razvoj vašeg sporta u našem gradu? Hvala. Hvala lijepa. Gradonačelnik gospodin Vurić. Ja ću na ovo samo reći, kad gospodin Travčić definira pitanje, ja ću dati odgovor. Ali možda ja njega ne razumijem, pa on sve ovo što je izgovorio neka pošalje pismeno i mi ćemo mu pismeno odgovoriti. Hvala.

Nema, nema rasprave. Nema rasprave, kolega. Nema rasprave. Molim. A nema rasprave. Postavili ste pitanje, ako niste, evo, obećano je da će se odgovoriti pisano. To je ono kako je predviđeno. Idemo dalje. Vidim da, ovaj, nema odgovora na daljnja vaše, ove, tako da možemo očekivati. Jeste, tražite pisani odgovor od gospodina Kulušića? Ne, nemojte, a? Ne, nema komentara, nego... Molim vas, molim vas, nema. Kolega Travčić, nema. Postavili ste pitanje, ako niste zadovoljni s odgovorima, odnosno eventualno šutnjom, zatražite pisano. Dobro. Idemo dalje. Moramo konstatirati, gospodo, da smo evo uz ovo, ovaj, došli do... ma nikakav, ovaj, ne trebate se stvarno ispričavati. Ovaj, došli smo do onoga da smo probili ovu satnicu od sata vremena, ali ostali su još neki govornici. Ja bih, ovaj, evo samo pročitao tko je još ostao. Ostali su gospodin Marencik, gospodin Samardžija, gospodin Protega. Je li netko odustaje od, od, od vas, vijećnika, za postavljanje pitanja? Kolega Protega odustao, je li? Ostali ne. Ja bih ovdje predložio da vijeće donese odluku da produžimo ovaj aktualni sat za 15-ak minuta, da mogu i ova dva vijećnika postaviti pitanja, pa da ne dovedemo nekoga, evo, u neravnopravan položaj. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Molio bih gospodina Marencia da uzme riječ i da se jasno držimo onih vremenskih okvira, da probijemo dalje.

Poštovanje svima. Pozdravljam sve nazočne i vrlo kratko. Imam dva pitanja, ustvari dvije- dvjema osobama, ali se radi o istoj temi. Radi se, naime, o kome i o čemu? Ja ću o bazenima i o plivanju. I ovu 2024. godinu sam željno očekivao, jer je gospodin Španja u svom programu, kad je davao svoje, ovaj, opisivao što bi on uradio kad bi bio ravnatelj i nastavio dalje na svojoj funkciji javne ustanove, naveo 2024. godinu kao uređenje vanjskog bazena. I ja se nadam da je to sad napokon došlo. Ovo je praktički samo jedan podsjetnik, ali nije bez razloga, jer uvidom na stranice javne ustanove vidio sam da je gospodin Španja nešto već počeo po tom pitanju. Ali bih s ove govornice volio čuti to podrobnije, na neki način, da vidim što se to dešava oko uređenja vanjskog bazena, da li je sve to planirano onako kako smo, ili bar kako sam predlagao. Što se tiče blokova, jer moram to napomenuti ovdje, ovdje u turi od 2009. godine, znači cijelih 15 godina čekamo uređenje tog vanjskog bazena. Mi prvenstveno kao plivački klubovi i djeca koja su na bazenima. Drugo pitanje je našem dragom gradonačelniku, jer gradonačelnik nikad nije bio protiv toga, normalno. On mi je čak dva puta davao svoje garancije i obećanja s ove govornice da će to biti napravljeno. Ja se sad nadam da je do to došlo.

Treći mandat mu je na izmaku. Što se mene tiče, ako ovo riješi, bit ću mu zahvalan. S tim da uz ova sva obećanja koja je on davao što se tiče ovoga bazena, što ne sumnjam da će se to i realizirati, daju i jedno obećanje da će praktički i napraviti i balon za vanjski bazen, tako da se taj bazen može staviti u funkciju i zimi, jer smo na neki način svjedoci pritiska na bazene u popodnevnim satovima, popodnevnim satima, što se tiče i građanstva i, i, i klubova. Jer, nažalost, djeca u osnovnim školama ide sve više, ili nažalost ili na sreću, idemo na cjelodnevni način školovanja, odnosno jednosmjerski način rada, tako da u jutarnjim satima, ako nemamo otvoreno na neki način bazen, ne stavimo u funkciju školstva za cijele osnovne škole, da to dolazi kao redovna nastava, bit će šteta to ne iskoristiti. Ali onda imamo jedan strašan veliki pritisak u popodnevnim satima, tako da bi praktički i o tome trebalo voditi računa. A s obzirom da si želimo dati podršku i dajemo podršku i sportu i našoj djeci ovdje u Šibeniku, mislim da je to jedan prijedlog koji bi trebao uzeti se u razmatranje i, normalno, očekivam podršku i od grada i od svih sportskih struktura. Hvala lijepo.

Hvala. Evo, gospodin Španja u ime javne ustanove. Dobro jutro. Pozdravljam sve nazočne. Evo ovako, gospodine Marenci, kao što ste si sami naveli, već smo dosta vremena raspravljali i dogovarali uređenje 50-metarskog bazena kako bi bio primarno opremljen kvalitetno za održavanje plivačkih natjecanja i treninga. Dakle, mi smo u 2023. godini nabavili pruge za 50-metarski bazen, startne blokove te namatalice za pruge za 50-metarski bazen i smatramo da smo sad dobili preduvjete za organizaciju kako nekakvih plivačkih mitinga na 50-metarskom bazenu, što do sada nije bilo moguće, tako i određenih natjecanja. Što se tiče samoga natkrivanja otvorenoga bazena, ne znam da li tu gospodin gradonačelnik želi nešto reći, ali mi u svakodnevnoj komunikaciji, naravno, razmatramo kako ćemo to napraviti. Imamo određene probleme što se tiče izvođenja tog zahvata. Kao što i sami znate, zapostavljanje bazena, pardon, zapostavljanje balona na otvoreni bazen, bitno je da kotlovnica bude dovoljno kvalitetna, ima dovoljnu snagu, jer to zahtijeva veliko, velike troškove što se tiče grijanja samog prostora koji je natkriven, tako i bazenske vode. Naša postojeća kotlovnica koja može dogrijavati samo vodu u 50-metarskom bazenu za sada ne ispunjava te uvjete. I, naravno, što se tiče grada Šibenika, javne ustanove, sportski objekti, mi se nadamo što skorije riješiti taj problem. Hvala lijepa. Hvala lijepa. Gospodin gradonačelnik.

Dakle, poštovano vijeće, gospodinu Marenciu, dakle, i dalje podržavam snažno, uvjetno rečeno, generalno investicije i u zatvoreni i u otvoreni bazen. Naravno da se trebaju steći preduvjeti, ali ostaje ta priča i moj je stav da veliki olimpijski 50-metarski bazen treba osuvremeniti i omogućiti mu praktički cjelogodišnje korištenje. Nažalost, mi smo i sad u ovom trenutku suočeni uvijek s iznenađenjima, a to je, recimo, vrlo loša, ja bih rekao, nekvalitetna izvedba i rješenje na postojećem zatvorenom bazenu u kojem smo kroz energetsku učinkovitost dobili sredstva za rješavanje panela na zatvorenom bazenu. Nažalost, analizom je ustanovljeno da je postojeći krov bazena rađen vrlo nekvalitetno i sad smo vratili korak unazad. Treba napraviti kompletan novi program sanacije rekonstrukcije postojećeg krova da bi krenuli dalje. Zašto to govorim? Jer, između ostalog, kroz energetsku učinkovitost je bilo predviđeno upravo rješavanje problema grijanja kotlovnice da bi mogli krenuti dalje s pričom. Bilo kako bilo, to ostaje i dalje naša odrednica i vjerojatno ćemo, naravno, uz određeni duži period, ali ćemo doći do kraja te priče. Hvala. Idemo na zadnjeg postavljača današnjih pitanja, cijenjenog vijećnika Samardžiju. Izvolite.

Dobar dan. Sve vas srdačno pozdravljam, posebno gradonačelnika sa zamjenikom, predsjednika gradskog vijeća, gospodina tajnika, sve drage uvažene vijećnike i vijećnice, te sve naše pročelnike i direktore javnih firmi i ustanova. Ne znam jer sam u snu, jel' spavam ili sam u nekoj bajci. Takva nemaštovitost, takva bezidenost, takva manipulacija, takve neistine, a i takve laži koje mogu biti izgovorene na ovoj govornici, mislim da me u nekom slučaju čak i čine sramnim, iz tog razloga što to moram tu slušati. Naime, prozivanje pojedinaca i osoba za manipulaciju, netransparentnost, neistinost, mislim da od, od pojedinaca ovdje da je zaslužilo svaku osudu. Molim vas, molim vas, koncentrirajmo se na pitanje. Iz tog razloga imam, predsjedniče, dva pitanja. Naravno da ću ih pos- postaviti, ali obzirom da su prethodnici svi retorički govorili, mogu i ja malo retorički govoriti. Evo, bila je. Tako da, ovaj, zaista ne znam jel' sam, jel' sam u snu ili sam u nekoj bajci. Što se tiče nekog ukljubljivanja ili prozivanja pojedinaca ovdje koji su s ove govornice prozvani, pa da, ču ću, pa iz koalicije je nedavno ukljebila nekog svog, ne znam, stranačkog kolegu, isto tako potjerala direktoricu s mjesta ljekarni i da ne nabrajam dalje. Tako da prozivanje drugih, a činjenja isto, mislim, govori samo o njima. A ako je to modus operandi takve kobasičaste koalicije koja se nameće hrvatskome narodu, mislim da će joj hrvatski narod jasno reći na predstavničkim izborima gdje pripadaju i što ih očekuje.

A što se tiče pitanja, gradonačelniče, to jest gospodina Mileta, bih pitao dokle je došao projekt koji željno iščekujemo od hrvatskih cesta, dva rotora koja će se raditi na, na cesti prema Brdarci. I zanima me dokle je, obzirom da se bavim sportom, dokle je došao Centar za obrazovanje i za mlade u bivšoj vojarni Pribirskih nizova. Hvala. Hvala. Kolega Mileta. Kad govorimo o ovim rotorima prema Brdarci, to je čvor Mandalina, raskrižje državne ceste 8 s ulicom Velimira Škorpika i tu je izdana građevinska dozvola, točnije dvije su, ali zapravo jedan je projekt. Tu je potpisan ugovor s izvođačem radova, upravo firmom Sarađen, koju je bio i spomenuo maloprije, i očekujemo da kroz četvrti mjesec budu otvoreni radovi. Netom je sad i napravljena privremena prometna regulacija, obzirom da se radi o velikom zahvatu, da se radi o želji da promet tijekom tih radova, koji bi trajali godinu dana, teče nesmetano, onda i da ta prometna regulacija privremena bude kako Bog, Bog zapovijeda, jel'. To je. A kad govorimo o,

što je drugo bilo, Centar za mlade? Tu je na prostoru vojarne Pribirskih nizovi smo ishodovali lokacijsku dozvolu i osigurali financijska sredstva za taj centar. Naime, ovaj novi, novi ITU program, gdje smo zajedno s Gradom Skradinom i Općinom Bilice, Republika Hrvatska nam je stavljala na raspolaganje 22 milijuna eura, od kojih će većina i završiti na dva gradska projekta, od kojih je jedan upravo Centar za mlade, tako da se tu za realizaciju toga. Koliko milijuna eura? 22 milijuna eura je osigurano za, 22 milijuna eura je osigurano za, najvećim dijelom za ova dva projekta, Centar za mlade i Prometno-logistički centar u vojarni, u, na prostoru Poda. Tako da definitivno Centar za mlade za očekivati je, evo ovako, opet me pitaju kad će, kad će. Ja, moja procjena je da bi mogli ugovoriti krajem sljedeće godine izvođača radova. Hvala vam, kolega Milete. Evo, s ovim smo zaključili vijećnička pitanja. Dao bih 15 minuta pauze, pa se vraćamo u 10:40 ovdje.

Što? Snimao si? A jer? Šta sad ovdje? Ovdje ćemo stati. Šta sad ovdje? Ubodi, koliko je 20? Vidim da si ti trećar neki. 11, jel' tako? Ha? 11? 11. Poštovana gospodo, evo, malo smo, ovaj, napravili jedan break, pa možemo nastaviti s ovom našom 18. sjednicom Gradskoga vijeća. Jasno, dolazi na dnevni red utvrđivanje dnevnoga reda. Prijedlog dnevnog reda vam je upućen uz sam osnovni poziv, jasno, i uz onaj dopunski. Tu, ovaj, imam određenu korekciju. Naime, ovlašteni predlagač je povukao točku 11 s dnevnog reda, tako da ona danas neće biti u okviru ovog dnevnog reda koji će nam biti na današnjem zasjedanju. Također, ovlašteni predlagač, gradonačelnik Grada Šibenika, podnio je i dopunu dnevnog reda s dvije točke, a to je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu gradonačelnika u razdoblju srpanj, za razdoblje srpanj-prosinac prošle godine, te prijedlog rješenja o utvrđivanju prijedloga za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Šibeniku. Ima li još netko nekih dodatnih prijedloga? Ako nema, onda po ovome redu vožnje glasujemo o ovim korekcijama. Znači, tko je za to da se ove točke dopune u dnevni red? Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćena je dopuna dnevnog reda. Tu moram, evo, radi zapisnika, ovaj, naznačiti da smo točku 11, znači, povukli, a onda izvršimo renumeraciju ostalih točaka, tako da ove točke koje su danas dopunjene će biti točke 28 i 29, a obzirom na ovu korekciju ćemo iskorigirati točke koje budu umjesto točke 11 pa nadalje.

Evo, ovaj, možemo prijeći na sam dnevni red. Ja bih samo molio, možda, evo, ipak radi zapisnika i svega, da naš tajnik još jedanput izvrši prozivku, tako da možemo znati s kojim brojem vijećnika sada radimo. Izvolite, kolega. Zahvaljujem. Gospođa Branka Badžim. Gordana od početka nije. Mirko Čeko. Hrvoje Dunkić. Mario Kovač. Branko Kronja. Dario Kulušić. Rikard Marenci. Ljiljana Nanjara. Dino Papak. Marko Petković nije tu. Stipica Protega. Ivan Rajić. Nenad Renje nije. Od početka. Tonči Restović. Kolega se ispričao, on će doći. On će doći naknadno, dobro. Nenad Samardžija. Ivan Slavica nije od početka. Ivana Spahija. Tomislav Travčić. Ivana Vudrag nije od početka. I doktor znanosti Dragan Zlatović, znači 15. Hvala. Znači, imamo 15 vijećnika. Kolega Restović se ispričao zbog obveza, ali će se vratiti na sjednicu u tijeku ovog zasjedanja. Evo, možemo, kolege, prijeći na sam dnevni red. Možemo, evo, i konstatirati kompletan dnevni red. Još jednom, glasovanje: tko je za cjelokupni ovaj dnevni red koji je predložen, s točkama od 1 do 29? Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćen dnevni red u cijelosti. Prelazimo na prvu točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o izmjeni dopune Odluke o ustrojstvu gradske uprave Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se javio. Izvolite, cijenjeni kolega.

Hvala vam lijepa, gospodine predsjedniče. Evo, dakle, predloženim izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu gradske uprave mijenja se članak 5, a koji je određivao ingerenciju Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom, te se u tom Upravnom odjelu, te se tom Upravnom odjelu dodjeljuje jedan, vjerojatno, prilično voluminozan i obiman dio zaduženja vezanih uz upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu države, Republike Hrvatske, naravno. Posljedica je to stupanja na snagu Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima se poslovi upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem za redovitu uporabu tih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske povjeravaju županijama, gradovima i sjedištima županija prema mjestu gdje se ta nekretnina nalazi. No, stanovi i poslovni prostori povjereni su na upravljanje i raspolaganje trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o. Nadajmo se da neće biti nikakvih afera vezanih uz to upravljanje i raspolaganje. Ovako proširena zaduženja Upravnoga odjela za gospodarenje imovinom sasvim sigurno će stvoriti potrebu angažiranja većeg broja izvršitelja poslova, jer imovine o kojoj zakon govori na području našega grada, u mojoj pretpostavci, ima podosta. Prvenstveno tu mislim, a vi ćete me, naravno, ispraviti ako griješim, na bivše vojne objekte bivše takozvane Jugoslavenske narodne armije. Proširuje se u članku 10 Odluke o ustrojstvu gradske uprave i zaduženja Upravnog odjela za gospodarstvo, kojem se u nadležnost sada stavljaju i poslovi, pa ću citirati, odnosno delegiranja funkcija i zadaća posredničkog tijela za odabir operacije u okvirima mehanizama, mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja.

Ma šta taj galimatijas značio, je li, ali što će opet otvoriti, vrlo vjerojatno, pitanja vezana uz potrebu za povećanjem broja izvršitelja. Danas, prema najsvježijim informacijama, gradska uprava, tu mislim na administrativni aparat gradske uprave, broji 125 zaposlenika, što je za grad od cirka 40, mislim 42.000 stanovnika na administrativnom području grada, prilično veliki broj. Primjera radi, neki dan mi je to došlo pod ruku, pa sam pročitao: London je pučanstvom brojniji od Šibenika za 230 puta, a njegova gradska administracija je nešto manje od 10 puta brojnija od naše gradske administracije, što sasvim sigurno govori o potrebi racionaliziranja broja radnih mjesta, kao i broja zaposlenika u gradskoj administraciji. Ne mislim pritom na otkaze i tjeranje ljudi na ulicu, ali plediram na vas, da ne posežete olako za novim zapošljavanjima, nego da se pokuša iznaći unutarnje rezerve u raspodjeljivanju novih poslova i radnih zadaća koje nameću pozitivni propisi Republike Hrvatske, kao što je to ovdje bio slučaj. I dopustit ćete mi, mislim da je još malo vremena preostalo, da se osvrnem na odgovor gradonačelnika na vijećničko pitanje vezano uz raspisivanje natječaja za investiciju Vali Solaris. Dakle, ja sam rekao da je u hodogramu koji smo dobili. Kolega, ostanimo unutar točke. Na prethodnoj sjednici bilo propisano 30 dana, rok od 30 dana za raspisivanje natječaja iza potpisa onoga sporazuma koji smo mi 15.12. ovdje prihvatili. Dakle, prošla su tri mjeseca i gradonačelnik odgovara: "Niste u pravu, raspisan je natječaj." Da, i jutros objavljen u Slobodnoj Dalmaciji.

Tako da ipak su prošla tri mjeseca i ne držimo se sami rokova koje sami sebi propišemo. Hvala lijepo. Hvala. Kolega, kolega Galićće dati. Evo, pošto je ova točka o izrađenom okviru mog odjela. Dakle, mi smo pristupili, kao što ste sami rekli, izmjenama Odluke o ustrojstvu iz razloga što smo trebali ubaciti nadležnost upravljanja državnom imovinom Odjelu za gospodarenje gradskom imovinom. Na tragu toga ćemo, i već smo raspisali natječaje za dva radna mjesta, jednog vježbenika pravne struke i jednog pravnika s godinu dana iskustva. To je sve zapošljavanje koje planiramo po pitanju ovog povećanja. Po pitanju ITU mehanizma, nemamo zasad namjeru nikakvu povećavati broj zaposlenih u gradskoj upravi, a inače, čak smo od nadležnih institucija dobili ocjenu da je Grad Šibenik po pitanju broja zaposlenih najoptimalnija gradska uprava u Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika, za razliku od, recimo, Zadra, Dubrovnika, s kim se mi možda volimo uspoređivati, oni imaju i po 100 zaposlenika više od nas. Znači, ne 10 ili 5, nego 100 zaposlenika više, i preko 250, otprilike. Grad Split veći je od nas, možda po broju stanovnika, ali ima oko 400 zaposlenih, 450 čak. Tako da, čisto kažem, da je broj zaposlenika optimalan i jedan od najoptimalnijih u odnosu na jurisdikciju Grada Šibenika. Toliko samo, evo, da se referiram na ova vaša izlaganja. Nemam ako ništa potrebno. E, zavisi u kojoj nadležnosti. Znam, vi kažete o Londonu.

Ovisno o tome koju nadležnost Grad Šibenik ima u odnosu na London, da li su oni osnovali veći broj ustanova. Često se događa i ta situacija, recimo, Odjel županijski je formirao Zavod za prostorno planiranje i ti ljudi se više ne nalaze kao službenici županije, jel, jer ima poseban zavod. Mogli smo i mi neke nadležnosti, formirajući novu ustanovu, novu, novo trgovačko društvo, neke nadležnosti grada prebacimo na novoformirane i time smanjimo broj zaposlenika. To je isto moguće. To je jedna rošada pravna koja se zna događati u praksi u, u, u državama i u Hrvatskoj i tako šire. Tako da ne znamo za što su nadležni, da li su osnovali posebnu tvrtku ili nisu, ili da li su, ne znam, poslovi policije u Italiji su u nadležnosti gradske uprave, pa imate komunalnu policiju koja je nešto novo, jel. Tako da ne bih baš uspoređivao tako. Teško je komparirati, da. Ovdje smo govorili isključivo o administraciji. Dakle, administracija i 125 ljudi. Dobro. Evo, odgovor je bio, pitanje je bilo oko zapošljavanja novoga i odgovor je ovdje kolega Galić dao. I kolega Rajić se javio za riječ. Izvolite.

Da, o efikasnosti svakoga od nas, pa tako i uprave, uvijek se može govoriti. To je vrlo relativno pitanje. Ono što bih ja ovdje sugerirao, zapravo, da kada već činimo takve promjene u ustrojstvu gradske uprave, nitko ne razmišlja, Grad Šibenik, mala digresija, Grad Šibenik ima ogromno područje, ruralno svoje područje. Neki drugi gradovi imaju svoje odjele za razvoj ruralnoga područja, a Grad Šibenik nema niti odsjeka, a kamoli odjel. Prema tome, o tome se mora itekako voditi računa, tim prije što ćemo, dolazeći na sljedeću, o jednu od sljedećih točaka dnevnog reda, Odluka o mogućnosti sazivanja zbora građana. Također ćemo možda nešto više tamo govoriti, ali ne može Grad Šibenik ne imati gotovo pa nikoga tko se bavi praćenjem razvoja ruralnoga područja, ruralnog područja na njegovom području. To, mislim, nije, nije, nije u redu i o tome se itekako treba voditi računa. A onda određeni problemi koji su se zadnje vrijeme događali ne bi sigurno u takvoj mjeri eskalirali. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Marenci se javio. Izvolite.

Samo jedna kratka digresija i, s obzirom na kolege što su prije iznijeli, samo bih napomenuo jednu stvar: da nije svaki put i manji broj ljudi, da to znači da je to efikasno. Što sam htio reći, recimo, primjer Dubrovnika, on možda ima više ljudi zaposlenih, ali recimo, unutar Dubrovnika ima svoje ljude zaposlene koji održavaju javnu rasvjetu, a mi za tu javnu rasvjetu, recimo, trošimo 8 milijuna kuna. Možda bi bilo jeftinije kad bismo imali samo i svoje zaposlenike koji bi se bavili samo s tim. Eto, samo ta jedna kratka opaska. Hvala lijepo. Hvala lijepa. Što sam ja to više puta i, i, i govorio za ovom govornicom, da bi eventualno možda i trebalo o tome razgovarati, jer održavanje javne rasvjete u Šibeniku dolazi do 12 milijuna godišnje, a ja mislim da su to značajna sredstva koja bi itekako mogla se možda i na drugačiji način upotrijebiti. Hvala lijepo. Hvala vam. Da li se još netko javlja za riječ? Ako se ne javlja, ja bih zaključio raspravu o ovoj točki dnevnog reda i dao na glasovanje prvu točku dnevnog reda. Tko je za?

Molim? 10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena prva točka dnevnog reda. Prelazimo na drugu točku dnevnog reda, a to je prijedlog izmjene dopune Plana upravljanja pomorskim dobrima na području Grada Šibenika za razdoblje 2024. do 2028. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu odluku. Tko je za? 10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena točka 2. Točka 3 dnevnog reda je prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o osnivanju javne ustanove Centar za pružanje usluga u zajednici Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 3. Tko je za?

10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena točka 3. S njom je vezana i točka 4, prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Odluke o izmjenama dopuna Statuta Centra za pružanje usluga u zajednici Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Da li se netko javlja? Ako ne javlja, zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 4. Tko je za? 10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena točka 4. Točka 5 je prijedlog Odluke o izgledu službene odorete, izgledu i sadržaju službene iskaznice pomorskog redara. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5. Tko je za?

10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena je točka 5. Točka 6 je prijedlog Odluke o poništenju postupka davanja koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova kao komunalne djelatnosti na području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 6. Tko je za? 10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena je točka 6. Točka 7 je prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o načinu pružanja javnih usluga i sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega, tko vas se javio? Izvolite, cijenjeni kolega. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, prijedlogom Odluke koju smo primili u materijalima i o kojemu otvaramo raspravu, o Odluci o načinu pružanja javne usluge skupljanja komunalnog otpada, predlaže se brisanje članka 39, stavak 2 točke 9 spomenute Odluke. Naime, nadzorom zakonitosti nadležno ministarstvo bi utvrdilo kako sadržaj odredbe članka 39, stavak 2 točka 9 proširuje obvezu plaćanja ugovorne kazne na situaciju koja nije predviđena člankom 72, stavak 1 Zakona o gospodarenju otpadom. Naime, ovom odredbom, koja se kani brisati, utvrđeno je kako korisnik usluge, koji nije kućanstvo, a ostvaruje pravo na umanjenje cijene temeljem Odluke o načinu pružanja javne usluge skupljanja komunalnog otpada, dakle, ako ne dostavi davatelju usluge dokaz o odvojenom, odvojeno predanom otpadu, ugovorna kazna iznosi visinu umanjenog fiksnog dijela usluge. Dakle, umanjenje cijene u spomenutom slučaju za kategoriju korisnika usluge, koji nije kućanstvo, može iznositi čak 50% minimalne cijene javne usluge, ako korisnik posluje cijelu godinu i ima najviše 2 zaposlena tijekom cijele godine, odnosno 30% u istim okolnostima ako tijekom cijele godine zapošljava 3 zaposlenika.

Postavlja se pitanje: kako će spomenuti korisnik ostvariti obećano umanjenje cijene ukoliko nije adekvatnim dokumentima dokazao da je odvojeno predavao otpad najmanje 3 puta godišnje? A onda ova odredba, koja bi trebala biti ukinuta, kažnjava tog istog korisnika ukoliko davatelj usluge ne dostavi dokaz o odvojeno predanom otpadu. Čini se da je sam sadržaj Odluke poprilično nerazumljiv, da ne kažem apsurdan, te je jasno kako treba biti ukinuta i zbog svoje nelogičnosti, a i zbog toga što je u ovom slučaju donesena odredba kojom su premašene ovlasti Grada utvrđene Zakonom o gospodarenju otpadom. No, ono što mene pomalo brine jest jedna evidentna sklonost gradskih vlasti prema kažnjavanju građana, novčanom kažnjavanju, što je žestoko kulminiralo prošloga ljeta i jeseni kad je takozvani Big Brother ili sustav videonadzora ispisao desetke tisuća kazni za nepropisno parkiranje i zaustavljanje duže od 60 sekundi. I prigodom donošenja Odluke o načinu pružanja javne usluge skupljanja komunalnog otpada, u raspravi o izvornome tekstu sam upozorio na preširoke mogućnosti kažnjavanja građana u situacijama kad ih se kažnjava po principu takozvane pretpostavljene odgovornosti, a bez osobne krivice. Na primjer, u članku 39 Odluke o javnoj usluzi nije se vodilo računa o činjenici da jedan veliki broj građana živi u stambenim zgradama s više stanova. To su predjeli Vidici, Meterize, Krvavice, Baldekin, Buale i da ne nabrajam dalje, pa se, recimo, u stavku 2 točka 2.3.4 tog članka propisuje kazna od 50 eura ukoliko nije omogućen davatelju usluge pristup spremniku na mjestu primopredaje otpada kad to mjesto nije na javnoj površini.

Zgrada na Vidicima u kojoj, evo, ja stanujem, s 30-ak stanova, a i ne samo ona, nego i mnoge druge na Vidicima, drži kontejner u prostorijama u suterenu zgrade, a neodgovorni građani parkiranjem automobila onemogućuju pristup kontejneru. Da li se tu otvara mogućnost kolektivnog kažnjavanja stanara zgrade u predviđenoj situaciji? Ili ako netko od stanara rasipa otpad oko spremnika te dovodi u opasnost zdravlje ljudi i smradom izaziva neugodu, kazna je opet 50 eura. Da li opet plaćaju svi stanari? Ili pak ako korisnik u spremnik odlaže veće količine otpada, zbog čega se poklopac, ja citiram odredbe, ne može zatvoriti, također je predviđena kazna od 50 eura. Tko će, ako se počinitelj ne može identificirati, plaćati ove kazne? Najvjerojatnije svi stanari zgrade koji će biti prisiljeni angažirati, odnosno zaposliti, ovaj, stražara koji će 24 sata nadzirati tko i kako baca smeće. A sljedeća je alternativa, koja je vrlo malo vjerojatna, su 24-satna dežurstva stanara koji bi onda nadgledali tko kako baca, baca smeće. Dakle, po mojemu sudu, trebalo bi u prvom redu definitivno stvoriti tehničke preduvjete za primjenu ovih kaznenih odredaba Odluke, a onda eventualno ići s kaznama za neodgovorne građane. S druge strane, postoji li ikakva odgovornost za propuste koji su evidentni pri pisanju i donošenju ovakve delikatne Odluke? Čini mi se da te, da te odgovornosti nema. Hvala lijepa. Hvala. Da li se tko dalje javlja? Kolega Travić se javio.

Izvolite. Pa samo pitanje jedno, nastavit ću, gospodine gradonačelniče, da vam olakšam. Ako već ne govorite mi, bar da onda brojevima, da mi iskažete bar neku vrijednost. Kaže ovdje: "Sukladno članku 64 Zakona o Gradu Šibenik, na svom području dužan osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada s, ovo je zanimljivo, kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući nepravedno visoke troškove, u skladu s načelima državnog razvoja", bla, bla, bla, bla, bla, bla. Je li mi možete samo reći vi, evo, brojno, od 1 do 10, od 1 do 100, koliko vi danas cijenite način na koji ovdje piše sakupljanja tog komunalnog otpada u našem Gradu Šibeniku? Hvala.

Je li se dalje netko javio za riječ? Vidim da ne. Zaključujem raspravu o ovoj točki dnevnog reda. To je točka 7, znači prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Tko je za ovakav prijedlog Odluke kako je predložen? 10 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćena točka 7. Točka 8 je prijedlog Odluke o imenovanju članova povjerenstva za davanje mišljenja o izuzecima od privremene zabrane izvođenja građevinskih radova. Otvaram raspravu o ovoj točci. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 8. Tko je za? 10 protiv, suzdržani, svi ostali većinom glasova. Prihvaćena točka 8. Točka 9 je prijedlog Odluke o izmjeni dopune Odluke o korištenju gradskih parkirališta. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu točku 9. Tko je za?

10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena je i točka 9. Točka 10 je prijedlog Odluke o davanju prethodne suglasnosti na izmjene i dopune općih uvjeta ugovora o korištenju javnih parkirališta s naplatom. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 10. Tko je za? 10 protiv, suzdržani, po pravilniku svi ostali, znači većinom glasova. Prihvaćena točka 10. Ona točka koja vam piše 11 je povučena, tako da sljedeća točka koja sada ima numeraciju 11 je bivša točka 12, a to je prijedlog Odluke o dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama, popis cesta, ulica i trgova Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje tko je za točku 11 u novom numeraciji? 10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena točka 11. Točka 12 je prijedlog Odluke o kupnji zemljišta za potrebe izgradnje osnovne škole u Ražinama. Tu imamo glavnu točku i više podtočci. Otvaram raspravu po de facto cijeloj točci 12, a glasovat ćemo i pojedinačno o točkama A, B, C i D. Otvaram raspravu. Da li se tko javlja?

Ako se nitko ne javlja, dajem prvo na glasovanje točku 13, prijedlog Odluke o kupnji zemljišta. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćeno. Točka 12a, prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra na katastarskoj čestici broj 5995995/8, katastarska općina Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem i dajem na glasovanje. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćena točka 12a. 12b, tko je za točku 12b? Molim? Otvorili smo je za sve točke. 10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena je i točka 12b. Točka 12c, prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra na katastarskoj čestici 5977/4. Da li ima tu nekakvo pitanje? Ako nema, dajem na glasovanje. 12 protiv, suzdržani. Prihvaćena je i točka 13c, čime je i čitava točka 13 prihvaćena s ovim podtočkama, odnosno sada 12, da ne bi, ovaj, evo i ja sam se malo zabunio. Znači, radi se po novoj numeraciji o točci 12. Točka 13, po novome rasporedu, je prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste na čestici 1401/12, kav. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 13. Tko je za?

10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćeno. Točka 14, prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi za česticu broj 1855/5, kav. Žirje. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 14. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena točka 14. Točka 15 je prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi nerazvrstane ceste za česticu broj 5412/38, katastarska općina Donje Polje. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 15. Tko je za? 10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena je i ova točka. Prelazimo na točku 16, a to je prijedlog Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva Grada Šibenika za 2024. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na točku 16 na glasovanje. Tko je za?

10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena je i ova točka. Točka 17 je prijedlog Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatnog ulaganja na nefinancijskoj imovini osnovne škole Grada Šibenika za tekuću godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 17. Tko je za? 10 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena i točka 17. Prelazimo na točku 18, a to je prijedlog Odluke o načinu sazivanja, radu i odlučivanju na zboru građana Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Javio se kolega Kovač. Kolega Rajić se isto tako najavio. Izvolite, kolega Kovač, prvi.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, kad se otvara tema vezana uz uređivanje pravila u svezi sazivanja zborova građana u mjesnoj samoupravi, dakle mjesnim odborima i gradskim četvrtima, držim neophodnim spomenuti kako su podaci o izlaznosti na izbore za mjesnu samoupravu u travnju 2023. poručili da nešto nije u redu ili s našim građanima ili pak nešto nije u redu sa sustavom mjesne samouprave u gradu. Naime, na spomenute izbore je, koliko se sjećam, izišlo 8,5% birača, a u nekim gradskim četvrtima, sjećam se i toga, bilo je izlazaka od gotovo distopijskih 1%.

Novitet je da prijedlog za sazivanje zbora građana, ovdje u ovom dokumentu koji smo dobili, može dati 5% birača upisanih u popis birača mjesnog odbora, odnosno gradske četvrti. Vijeće mjesnog odbora, odnosno gradske četvrti, dužno je razmotriti prijedlog te donijeti odluku o sazivanju zbora građana u roku od 15 dana od zaprimanja prijedloga. Zbor saziva predsjednik vijeća mjesnog odbora ili gradske četvrti, opet u roku od 15 dana od dana donošenja odluke vijeća mjesnog odbora, odnosno gradske četvrti, što sveukupno čini nekakvih mjesec dana od dana pretpostavljeno sakupljenih potpisa 5% birača dotične jedinice mjesne samouprave. Dakle, na ovaj način je gradska vlast očigledno željela uvesti red u sve češća okupljanja građana koji se žele izboriti za neka svoja prava vezana uz uvjete življenja u njihovim užim okruženjima. Pa, sjetimo se Sitno-Donje, Kaprije, Zaton-Raslina, evo sad navodno i Dubrava, pa možda čak i onemogućiti pravo na ovakvo okupljanje, jer neće biti jednostavno prikupiti ovih 5% potpisa birača, a neće, bogme, biti lako niti osigurati nazočnost najmanje 5% građana upisanih u popis birača za čije je područje sazvan zbor građana. Jednako tako, krajnji rok za održavanje ovako sazvanih zborova bio bi nekakvih mjesec dana od dana predaje prijedloga s sakupljenom kvotom potpisa, što bi također trebalo pridonijeti hlađenju glava pod navodne znakove i otupljivanju inicijativa. Politički prepredeno, nema što. Bitno je izbjeći neugodnosti u medijima, jer ionako stavovi doneseni na ovakvim zborovima, ako ih uopće i bude, neće biti obvezujući, pa nisu ni sada, doduše, za gradsko vijeće niti za gradonačelnika, nego tek savjetodavni.

Ukoliko postoji istinska želja i volja da oživimo mjesnu samoupravu, onda bi bilo dobro delegirati jedan dio gradskih nadležnosti mjesnim odborima i gradskim četvrtima, što je i omogućeno člankom 60, stavak 1 Statuta Grada Šibenika, a što su neki drugi gradovi u Hrvatskoj učinili ili pak čine. Mjesnu bi samoupravu, po mojem mišljenju, trebalo iskoristiti za sudjelovanje građana u odlučivanju, i to naročito u ruralnim područjima grada, kako bi se i na taj način motiviralo stanovništvo za ostanak na tim područjima. Potrebno je, po mojem mišljenju, ojačati sustav mjesne samouprave kako bi se, između ostalog, osigurala i ta jedna susjedska solidarnost, ponovo govorim o ovim ruralnim područjima na administrativnom području grada. Iako je, to je u praksi dokazano, sustav odlučivanja sporiji i mukotrpniji kad se u njega uključe građani, on u pravilu rezultira kvalitetnijim odlukama koje uživaju puno veću potporu lokalnog stanovništva, pa bi onda, posve sigurno, i ovih prosvjednih skupova i događanja naroda bilo, bilo znatno manje. Hvala lijepa. Hvala. Kolega Rajić se javio. Izvolite.

Ova odluka ili ovom odlukom, kako god vam drago bilo, vi u dobroj mjeri, gospodo iz aktualne vlasti, želite gotovo pa uništiti mjesnu samoupravu. Reguliranje, odnosno dovođenje mjesne samouprave i mjesnih odbora u situaciju da će gradonačelnik odlučiti i dati prijedlog kada se taj zbor birača treba održati, nije ništa drugo nego podaništavanje mjesne samouprave. Kolega Mario je nešto govorio o, nešto dobro govorio o mjesnoj samoupravi i njenom. Ovdje, koji ovdje sjedimo, od nas dovoljna razumjeti Sitno-Donje, a kad je rotor u pitanju, na mostu ni Raslinu ni Zaton. I ne smijete, ne smijete nikada, to ste činili ovih zadnjih dana i zadnjih mjeseci, na vrlo ružan način, na nekim portalima vrijeđali te ljude, gotovo da ništa ne znaju. Nije baš da ništa ne znaju, znaju oni itekako dobro što im je korisno, a što nije. Ja sam i prije nekog vremena, kako sam, evo, drugi mandat u gradskome vijeću, predlagao određene načine na kojeg, na koji, poboljšati rad mjesne samouprave, odnosno mjesnih odbora i gradskih četvrti, što se posebno odnosi na mjesne odbore u ruralnom području. Nisam slučajno na jednoj prethodnoj točci kazao da grad Šibenik ne da nema pojedinca, nema ni, ni, ni pojedinca ni odsjeka, da ne kažem odjel za razvoj mjesne samouprave. To nije dobro. U cijeloj ovoj priči o reorganizaciji mjesne, uhm, gradske uprave, vi niti jednom trenutku ni na kraj pameti vam nije da uspostavite i takav jedan, u najmanju ruku, odsjek za razvoj mjesne samouprave, pa bio on u tajništvu, a možda bi bilo najzgodnije u odjelu za razvoj, odnosno gospodarstvo.

To je ipak, ipak najvažnije. Nije dobro. Ova odluka će zapravo, kažem, gotovo pa uništiti ideju o razvoju mjesne samouprave. Ja sam nadalje predlagao, a iz toga sve proizlazi zapravo, da u financijskom smislu, to je bitno, neki gradovi su to uveli, u financijskom smislu dajte određenu količinu u svom proračunu za gradske, za mjesne odbore financijskih sredstava i neka oni s njima upravljaju na način na koji najbolje oni znaju. Pa onda neće Jurić biti kriv zato što 50 metara asfalta u Sitnom-Donjem nije, ovaj, nije asfaltirano, ne znam što nije nogostup uređen. A što nije nogostup uređen, nije moguće. Da u 20 godina se ne može izvlastiti tamo netko tko na kojem se području treba asfaltirati taj i urediti taj nogostup. Prema tome, postoje mogućnosti. Otprilike 20.000 eura treba dati. Treba jednostavno dati na raspolaganje mjesnim odborima da u svojim okvirima, svojim planovima, svojim željama na kraju uređuju prostor. Jasno, sve to sukladno propisima iz područja financija, a ne bez toga. Ovako ćemo i dalje pričati priče o mjesnoj samoupravi i o tome što izlazi i što ne izlazi. Drugo, mi smo, mjesna samouprava izabire svoje vodstvo. To su izbori, kao što su za gradsko vijeće, kao što su za, uhm, no, za, za, za parlament hrvatski i tako dalje. Prema tome, tu su izbori. Vi ovakvim rješenjima i ovakvim prijedlozima ove odluke praktično, vrlo praktično, anulirate rezultate izbora koji su se u mjesnoj samoupravi dogodili, a da prethodno niste ništa učinili na edukaciji te mjesne samouprave i mjesnih odbora.

Ja vam moram ponoviti to, neki se sjećaju, neki ne. Pa ti ljudi, neki ljudi, u mjesnim odborima ne znaju niti akt, dopis napisati. Pa dajte ih naučite. Što Galiću radite vi u tajništvu? Kad sam vam to na mjesnom, kad sam vam to na, na, na odboru za mjesnu samoupravu davno predlagao, a tko će to? Ma što, tko će to? Nije tko će to, to je vaša efikasnost. Ti ljudi moraju znati napisati dopis. Znate kako ga pišu pojedinci? Ne bih reći da su 46. godina, zemljoradnička zadruga. Ni, ipak smo malo, puno dalje otišli od toga. I izvolite, napravite bitan pomak u organizaciji, reorganizaciji, kako god hoćete, mjesne samouprave na cijelom svom, odnosno našem području. Bez toga vam ovakve odluke neće ništa vrijediti. Samo ćete do krajnjih granica zaoštriti odnose na tim mjesnim odborima. Hvala. Hvala. Ali daljnjih diskutanata. Ako nema, ja bih se referirao. Izvolite. Najprije ću se referirati na vijećnika, poštovanog vijećnika Kovača. Dakle, spomenuli ste, ovaj, postotke, ove od 5%, da je potrebna izlaznost na mjesni zbor građana da bi taj zbor uspio. To je odredba propisana Zakonom o lokalnoj samoupravi, ne isključivo ovom odlukom. Tako da smo paralelu morali povući iz samog zakona o kreiranju ove odluke. Što se tiče ovih rokova, 15 dana plus 15 dodatnih, oni su na tragu pravila o radu mjesnih odbora koji također propisuju rok da je poziv za zbor građana dužan poslati mjesni odbor najmanje 8 dana, putem oglasne ploče i tako dalje, da bi se napravila taj period od donošenja odluke, formiranja poziva, točaka dnevnog reda do doslovno objavljivanja po oglasnim pločama po mjesnim odborima.

Zbog toga smo stavili tih 15 dana. Možda smo mogli smanjiti na 10 dana, recimo. Mogli smo možda, ali bi napravili jedan presing od ta 2 dana da oni to na brzinu polipe i isprintaju i tako dalje, po, po onim obvezama što proizlazi iz pravila o radu. Što se tiče toga da je zbor građana, odnosno odluke donesene na zboru građana, da su savjetodavne za gradonačelnika, odnosno gradsko vijeće, to je točno. I ista stvar proizlazi iz Zakona o lokalnoj samoupravi. Oni su obvezujuće, odnosno nisu odluke obvezujuće, nego mišljenje dato od strane zbora građana, su samo obvezujuće za mjesni odbor. Naravno, već sam nekoliko puta kazao da to mišljenje mora biti u skladu s pozitivno pravnim propisima da bi bilo obvezujuće i za mjesni odbor. Nedavno smo bili u situaciji da je bilo nekakvih stavova, odnosno odluka o samoraspuštanju. Moje je bilo mišljenje tada, a i sada još uvijek je, da takva odluka je suprotna pozitivno pravnim propisima, da je neko drugo tijelo odlučuje o raspuštanju drugog tijela, jel'. Što se tiče gospodina Rajića, kazali ste da će ova odluka uništiti mjesnu samoupravu. Upravo ne. Ne bi trebala uništiti. Ona samo regulira nešto što smo se mi obvezali u Statutu Grada Šibenika da ćemo ovu odluku donijeti, u načinu formiranja zbora građana. I ova odluka samo o tome govori. Da ste možda mogli tu nekim amandmanom nešto predložiti, možda bi mogli o tome raspraviti ovdje.

Ali evo, nisam čuo amandman taj. Što se tiče da će gradonačelnik odlučivati o tome kad će se sazivati zbor građana, upravo to nije smisao ove odluke, već prvenstveno odluka o sazivanju zbora građana je na mjesnom odboru i takva odredba je data zakonom. Iznimno, kada je za potrebe gradonačelnikovog mišljenja, kad on želi sazvati zbor građana, on je također ovlašten da sazove zbor građana temeljem zakona, a i ove odluke. Isto tako i gradsko vijeće, kad želi sazvati zbor građana, nevezano za stavove mjesnog odbora, ono samoinicijativno može sazvati zbor građana za područje jednoga naselja ili više naselja. Što se tiče ovog dopisa gdje ste dali na neki način packu, ja se ne bih složio da sad predsjednici vijeća i mjesnih odbora nisu u stanju izraditi dopis, jer nekako mi to vrijeđa te predsjednike mjesnih odbora, da je im potrebno napraviti nekakvu edukaciju. Ako je potrebno, evo, ja ću, uvijek sam na raspolaganju bio i dalje sam. Nadležnost nad radom mjesne samouprave nije na tajništvu grada. Mi isključivo se bavimo samo izbornim procesom i procesom konstituiranja, kao i mandata vijećnika u vijeću mjesnog odbora. Evo, ako još ima što, slobodno. Izvolite. Kolega Kovač se javio. Izvolite.

Hvala vam lijepa. Gospodine Galiću, ja zahvaljujem vama što ste nastojali eksplicirati sve ove stavove koji, koji su zapravo implementirani u ovaj prijedlog odluke. Do sada, činjenica je da do sada zborove građana, a evo, vratimo se samo par mjeseci unatrag, imali smo više tih zborova građana koji su bili uglavnom protestnog karaktera, oni nisu bili regulirani. I to je činjenica. Dakle, nisu bili vezani ovom odredbom o prikupljanju 5% potpisa birača sa područja mjesnog odbora ili gradske četvrti. Nisu bili vezani s odredbom da, da bi ti zaključci sa zbora građana bili validni, mora biti nazočno 5% birača sa područja, ovaj, jedinice mjesne samouprave. Dakle, sad ste to regulirali. I s aspekta reguliranosti i uređenosti može se reći: odlično, bravo. Ali s aspekta efikasnosti, odnosno onoga što će se sutra u stvarnosti, u realnom životu događati, ma molim vas, ajde, budimo realni. Dakle, na izbore je izišlo 8,5% građana, u nekim četvrtima, u nekim četvrtima i mjesnim odborima 1% ili 1,2%. Tko će na, u gradskoj četvrti Vidici, ne znam koliko ima, 5, 6 tisuća birača, tko će skupiti 5% potpisa? Tko će osigurati da 5% birača bude na takvom jednom skupu, a da bi zaključci bili validni? Dakle, dvojak je učinak, dvojak je učinak ove odluke. Dakle, na jedan način uvest ćete reda, a na drugi način ćete postići znatne restrikcije u mogućnostima okupljanja zborova građana da bi izrazili svoje, svoje stavove.

I mislim da je to nepobitna, nepobitna istina. Vidjet ćemo što će, što će život pokazati. Mislim da bi trebao biti naš cilj, svih nas ovdje, bez obzira da li smo u opoziciji ili da li smo u, u, u redovima većine, trebao bi biti naš cilj što bolje i što šire involviranje građana u odlučivanju o njihovim interesima, njihovim osnovnim, elementarnim životnim interesima u tim njihovim malim sredinama u kojima oni žive i svakodnevno se kreću. Ovako nisam siguran kakav će biti efekt, no živi bili pa vidjeli. Hvala. Hvala vam. Kolega Galić. Dakle, što se tiče vaše konstatacije da do sada nije bila regulirana način sazivanja zbora građana, ovaj način možda je bio čak jednostavniji, ali je, bio je. Reguliran način sazivanja zbora građana je bio kroz sva pravila o radu svih mjesnih odbora. Oni su u svojim odredbama od članka negdje od 20 do 23 se obvezali na koji način će sazivati zborove građana, pod kojim postotcima i u kojim uvjetima, kad moraju, kad ne moraju. Kada je to odluka na mjesnom odboru, samo- samoinicijativna, kada, naravno, čak ste rekli u jednom trenutku da jedino tih 5% građana može predložiti. Nije to istina. Po ovoj odluci, ovom nacrtu ove odluke, jedna trećina vijećnika u mjesnom odboru može predložiti sazivanje, ma može jedan vijećnik predložiti, vijećnik mjesnog odbora, govorim o sazivanju zbora građana. Također vi kao gradski vijećnici također možete sazvati, predložiti sazivanje zbora građana kada gradsko vijeće želi, ovaj, sazvati zbor građana za potrebu nekakve regulacije.

Što se tiče ovog postotka od 5%, opet ponavljam, to je odredba data Zakonom o lokalnoj samoupravi. Dakle, da bi zbor građana uspio, potrebna je nazočnost 5% mještana na tom zboru građana. Dok se ta odredba iz zakona ne promijeni, ne možemo ni mi promijeniti tu odredbu u ovoj odluci. To je problem. Ostao sam dužan gospodinu Raji ću onaj dio oko financijskih sredstava. Ta rasprava nije za ovu odluku. Ona je za izglasavanje proračuna za ovu godinu. Ali ne možemo u odluku o načinu sazivanja zbora građana odrediti da će sredstva biti osigurana 20.000 svakom mjesnom odboru, jel'. Dakle, hoću reći da je ta vaša konstatacija u redu, ali je u trenutku formiranja proračuna nova možda bila. Samo izvolite.

Gospodine Galiću, vi ste maloprije kazali nešto da tajništvo grada nije nadležno za rad mjesne samouprave. Ja upravo to dokazujem kroz svoju cijelu dosadašnju diskusiju šta je sve potrebno činiti da bude netko nadležan. Ovdje nije nitko nadležan. A kako to da ste bili nadležni sada pisati odluku? Upravo o radu tih vijeća mjesnih odbora. Znate, upadate malo ponekad sami sebi u kontradiktornosti, ali evo, vi donosite odluku. Jasno da takvu odluku podržati sigurno neću, odnosno nećemo ispred kluba SDP-a, bez obzira što kolege ovdje nema, tako smo dogovorili. Mi želimo daljnji razvoj mjesne samouprave, a ne daljnje poticanje demokratičnosti na mjesnoj samoupravi. A ovo je upravo to. Hvala. Hvala. Ja bih želio, ovaj, isto se tu uključiti iz jednostavnog razloga što se možda pomalo neke stvari, ovaj, ostaju, ajmo reći, nedefinirane. Pitanje lokalne samouprave nije pitanje isključivo samo ovog akta koji je danas s nama na dnevnom redu. O tome, o mjesnim odborima. Oni imaju svoje mjesto i u zakonu, imaju ga i u Statutu grada, imaju ga u posebnim pravilima koja je, kao što je kolega Galić rekao, koja su donesena na razini svakog pojedinačnog odbora i gdje su upravo ljudi iz tajništva grada dali podršku tim mjesnim odborima, jer kako ste ih vi krstili da su gotovo nepismeni, ipak im je dat stručni suport da donesu takva pravila. Ovdje se samo željelo dodatno, dodatno pojačati tu priču, sasvim suprotno onoga što vi govorite da se negira lokalna samouprava, nego dapače da se na jednome mjestu postavu određena pravila igre koja su i diktirana višim propisima, da se, ovaj, jasno, ovaj, i kristalno može odrediti na koji način se mogu određene aktivnosti donijeti sukladno pravilima.

I stoga, ovaj, mislim da ove opaske da netko nešto ne radi, pogotovo u gradskoj upravi, a i pitanje tko je što nadležan, mislim da je to na neki način, evo, ja moram ustati ovdje u obranu svoga tajnika, kad je postavljeno pitanje zašto je, evo, pisao ovaj akt. Pa normalno da je pisao akt, jer je tajništvo grada zaduženo davati stručni suport oko izrade pravnih propisa gradskoga vijeća. Ovo je akt gradskoga vijeća. Prema tome, mislim da vi tu ulazite u određene kontradikcije sami sa sobom, a ne oni koji vam odgovaraju na određene upite. Evo.

Možete slobodno, tko vam brani. Rasprava je otvorena. Vi malo reducirate svoj izričaj, tako da pomalo taj reducirani izvještaj imamo ovdje i na gradskome vijeću. Hvala. Reduciran, ne znam što se redukcija, je bila nekada redukcija struje ili vode ili nečega, ali evo, ovaj, Bogu hvala, svaki ima pravo na svoj izričaj. Ima li još netko daljnju raspravu? Ako nema, ja bih zaključio ovu raspravu i dao na glasovanje točku koja se odnosi na način sazivanja rada i odlučivanja o zboru građana Grada Šibenika. To je sada točka pod brojem 18. Tko je za? 10. 10 protiv, 2 suzdržani. Preostali većinom glasova. Prihvaćena i ova točka. 19. točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izmjeni odluke o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika. Otvaram raspravu. Kolega Travčić se javio. Izvolite, cijenjeni kolega.

Pa, s obzirom da mi je prijatelj otišao, osjećam se već sad samom ovdje. Mislim da bi vi, gospodine tajniče, i gospodine predsjedavajući, trebali sjesti na onu tamo lijevu klupu. Puno bi bolje bilo obrazloženja, ali valjda će gospodin gradonačelnik... Molio bih, molio bih stvarno da... Iščitati zapisa. Znači, govorim o koeficijentima. Pa htio sam ga zamoliti, eto, već smo sad malo i sami, malo ima ljudi, valjda bi mi izašao malo na govornicu i objasnio, odnosno pomogao. Postoji li neki portal na službenim stranicama Grada Šibenika gdje se može vidjeti koeficijenti po kojima se obračunavaju, ovaj, plaće zaposlenicima? Ne iz nekog zlokobnog, nego nekako mi se čini da ti koeficijenti se dodjeljuju nagradno, a ne po zasluzi. Ne ono što netko zna ili njegovo znanje, nego ono tko je bitan za neke. Pa sam eto to, ako može pismenim putem da mi bar se obrati, da li bi, da li bi mogao naći neki ti, ta, te portale. Pa mislim da možete dobiti usmeni odgovor. Ovaj, pitanje je jasno, pa može biti i jasan odgovor. Što se tiče ove odluke o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika Grada Šibenika, već ste vidjeli i na prošloj sjednici gradskog vijeća da smo tu odluku kompletno novu donijeli u 12. mjesecu. Dakle, i svi koeficijenti su pobrojani u toj odluci iz prosinca prošle godine, jel', prije praktički 3 mjeseca, jel'. I tu, dakle, transparentno je ta odluka objavljena na, u Službenom glasniku Grada Šibenika u broju 10/23, tako da je dostupna vama i na web stranici Grada Šibenika i svoj javnosti da pogleda tu te koeficijente pojedinačno, ako vas zanima koja.

Mi ovim izmjenama samo vršimo jednu korekciju, a ta korekcija je da ubacujemo pomorskog redara u isti koeficijent kao komunalnog, prometnog i poljoprivrednog. Odnosno, evo, poljoprivredni izgleda više neće biti u funkciji, to jest. Mislim, ovdje jako dobro objašnjavate, samo bih htio da mi kaput nešto kaže, ali eto. Dobro. Ima li još tko se javlja u ovoj točki? Ako nema, zaključio bih raspravu vezano za točku 19, stavio je na glasovanje, vezano za koeficijente za obračun plaća. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani. Preostali. Ova točka je prihvaćena većinom glasova. Točka 20, prijedlog rješenja o izmjeni rješenja o izboru odbora za društvene djelatnosti gradskoga vijeća Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku koju sam izložio. Tko je za?

10. 10 protiv, suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 20. Točka 21, prijedlog rješenja o izmjeni rješenja o izboru odbora za suradnju s općinama, gradovima, regijama i međunarodnom suradnjom gradskog vijeća Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 21. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena i ova točka. Točka 22, prijedlog rješenja o izmjeni rješenja o izboru odbora za zaštitu okoliša gradskog vijeća Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 23, prijedlog rješenja o dopuni rješenja o izboru odbora za dodjelu nagrada i drugih priznanja gradskog vijeća Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 23. Tko je za?

10. 10 protiv, suzdržani. Preostali. I ova točka je prihvaćena većinom glasova. Točka 24 ima nekoliko podtočaka, to su izvješća. Prvo izvješće 24A je izvješće o radu Javne vatrogasne postrojbe Grada Šibenika za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Kolega Kronjar se javio. Izvolite, cijenjeni kolega. Evo, ne bih, nisam se mislio javiti, ali na tragu ovoga što je gospodin tajnik Galić na kraju kao spomenuo da se ukida taj poljoprivredni inspektor, odnosno taj koji je bio, on je u stvari zadužen bio za neočišćene, neuređene travnate površine koje na kraju ispadaju pod ovu, recimo, ovu točku, odnosno pod točku Javno vatrogasno društvo, koje u stvari pomaže na neki način da prevencija, da ne dođe do nekakvih, ovaj, situacija. I sad se taj, i sad se to kao ukida, pa mi samo ako možete to malo pojasniti. Hvala. I kolega Galić, izvolite. Evo, to je u nadležnosti Odjela za komunalne djelatnosti, ali evo, koliko znam, poljoprivredni redar je takav maknut iz uopće potrebe zakonske u tom dijelu. A mi imamo našu odluku o agrotehničkim mjerama, ako ste na nju mislili, u smislu zatravljenosti poljoprivrednih površina. Dakle, ta odluka postoji i nad njom je i dalje nadležno komunalno redarstvo grada. Tako da sve te, ajmo reći, ti poslovi poljoprivrednog komunalnog reda, jel', bi i dalje trebali obavljati komunalni redari. Tako da je to to. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zatvaram raspravu i dajem točku 24A na glasovanje, izvješće o radu Javne vatrogasne postrojbe našega grada.

Tko je za? 15. 15. I ovo glasovanje je potvrdilo jednu, barem, sinergiju svih nas i zahvalu ovoj postrojbi na onome što djeluje u interesu građana Grada Šibenika. Točka 24B je izvješće o radu i financijsko izvješće Centra za pružanje usluga u zajednici Grada Šibenika za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 24B. Tko je za? 10. 10 protiv, većinom glasova je prihvaćena i točka 24B. Prelazimo na točku 25, a to je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu Savjeta mladih Grada Šibenika za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za?

10. 10 protiv, suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 25. 26. točka je prijedlog zaključka o izvršenju lokalnog programa za mlade Grada Šibenika, prijedlog za razdoblje 2023-2025. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovaj prijedlog zaključka. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani su preostali. Prema tome, većinom glasova prihvaćena je ova točka. 27. točka je prijedlog zaključka o prihvaćanju programa rada Savjeta mladih Grada Šibenika s financijskim planom za 2024. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovaj prijedlog zaključka. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 27. 28. je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu gradonačelnika za razdoblje srpanj-prosinac 2023. godine. Otvaram raspravu.

Dalje imamo tu raspravu. Kolega Travčić se javio. Izvolite. Evo nas opet. Drago mi je što ste se vratili, gospodine gradonačelniče. Toliko sam danas htio da mi nešto kažete, ovaj, a ovdje je tako referentno sve vezano za vaše izvješće. Mogao bih sad ovdje pričati i ne hvaliti vas, nego su mi nelogične neke stvari koje spominjete. Ponajviše, ovaj, tamo u dijelu u kojem živim, Crnica, koja vidim da je, ovaj, tu uloženo toliko sredstava za čišćenje, za ovoga. Niste mogli ni onaj regulaciju prometnu riješiti. Još ne znamo što je sa stadionom, da li mi ga smijemo koristiti i to. Ali to samo vi znate. Zato mi jednu, jednu, evo, ovako ću jednu anegdotu reći. Mi kad smo bili u Barabeu u Zagrebu, onda, ono, dolazi kontrolor i kaže, ovaj, karta, mi truba. On: "Koja karta?" Mi: "Koja truba?" Mi: "Koja karta?" Hoću reći, ja što god vas pitam, ja ne mogu dobiti od vas. I onda na kraju ovdje, evo, drago mi je što ste se podružili s našim gospodinom biskupom na kraju. Znači, na kraju ste bili još kao, posjetili ste, ovaj, naše koji imaju socijalno ugrožen status. A ja sam vas na pitanje što, koja je korist nama ostalim građanima, nema nigdje izvješća. Koliko, da nam umirite malo, bar, evo, moju trenutno sad, ovaj,

neku, neki stav da će biti bolje. O čemu li? Može? Bar mi nešto, ono, bar me potapšajte kasnije, odnosno nemojte kasnije, jer dolaze mi neki kasnije pa me potapšaju po ramenu, znaš, ti se meni sviđaš, ti ovo, ti ono. Ne trebam se ja nikome sviđati. A još ću sad reći jednu stvar. Žao mi je što ste mi maloprije rekli, kao, možemo mi to sve riješiti, dođite kod mene u ured. Pa ja sam bio kod vas u uredu. Ja sam s vama pričao, ljudi su se zabrinuli, zvonili su telefoni, što gospodin Travčić s vama priča. Ja sam samo htio pitati može li ovaj grad, mogu li vjerovati u ovaj grad. Možete li vi meni reći jeste li još nešto izostavili iz ovog možda izvješća vašeg ili je ovo kompletno? Hvala vam. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, s ovim smo primili na znanje ovo izvješće o radu gradonačelnika za rubricirano razdoblje. I prelazimo na točku 29, a to je prijedlog rješenja o utvrđivanju prijedloga za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Šibeniku. Dobili ste prijedlog. Otvaram raspravu. Nema diskutanata. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 29. Tko je za prijedlog rješenja kako je predviđeno? 10. 10 protiv, suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena i točka 29. S ovim smo, draga gospodo, današnji dnevni red raspravili i s ovim zaključujem sjednicu. Zahvaljujem vam na današnjem vašem doprinosu i želim vam ugodan dan.

Hvala.