12. sjednica Gradskog vijeća, 19. prosinca 2022.: proračun za 2023. s 85 kapitalnih projekata i sedam amandmana

I'm not hanging my head over now; this hand is on your shoulder. Never mind. Poštovane dame i gospodo, dobro vam jutro. Evo, 9 sati je, vidim po okupljenima da smo gotovo svi tu, tako da možemo započeti današnju 12. sjednicu Gradskog vijeća grada Šibenika. Nadam se da smo u dobrom raspoloženju; jučer smo slavili povratak naših vatrenih, još jednom im čestitke na velikom svjetskom uspjehu. Evo, u danima smo blagdana, predblagdane, dane koji nisu samo blagdani u onom klasičnom smislu, nego su i posebni za grad Šibenik, obzirom da predstoji njegov rođendan. A Božić 1966. godine se prvi put spominje, pa eto, i to je na neki način predblagdansko raspoloženje, ne samo općenito, nego i u smislu grada Šibenika. Ja vas sve skupa srdačno pozdravljam, sve gospodu vijećnike i vijećnice Gradskoga vijeća grada Šibenika, gospodina gradonačelnika s njegovim zamjenikom, pročelnike svih gradskih upravnih odjela, jasno sve prisutne predstavnike medija, cijenjene novinarke i novinare, sve ostale nazočne predstavnike javnih trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu grada Šibenika, i sve ostale koji su danas nazočni u ovoj sjednici. Kao što znate, sjednica je javna u onom smislu u kojem je javnost, možemo je održavati, tako da je i danas i to pravo, vjerujem, konzumirano; barem je odobreno u tome dijelu. Što se tiče onoga što nam slijedi, ja bih ovdje zamolio mog cijenjenog kolegu Antu Galića, tajnika grada Šibenika, da obavi prozivku vijećnika kako bismo utvrdili nazočnost vijećnika na današnjoj sjednici.

Izvolite, kolega. Zahvaljujem, i dobro jutro svima. Branka Badžin, Gordana Cvjetković, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Rejinje, Tonči Restović nije nazočan, Nenad Samardžija, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, i doktor znanosti Dragan Zlatović je nazočan. Znači, možemo utvrditi da je na 12. sjednici od ukupno 21 vijećnika nazočno 20 vijećnika, i da postoji jasno kvorum za valjano odlučivanje. Vi ste, gospodo, uz poziv za dnevni red, dobili i zapisnike s prethodne dvije sjednice, 10. i 11. sjednice, koja je bila svečana, pa možemo prijeći na zapisnik 10. sjednice. Ima li netko možda primjedbu na zapisnik? Ako nema, prelazimo na glasovanje. Tko je za prihvaćanje zapisnika 10. sjednice, molim da glasovanjem potvrdimo. Jednoglasno. Jednoglasno. Prelazimo na zapisnik 11. svečane sjednice. Imamo li tu kakvih pitanja? Primjedbi? Nema. Dajem na glasovanje: tko je za zapisnik 11. sjednice? Također, jednoglasno prihvaćeno. Možemo prijeći na sljedeći naš segment ove današnje sjednice, a to su naša vijećnička pitanja, odnosno, kako to običavamo kazati, aktualni sat. Sam aktualni sat govori o tome da on traje sat vremena, pa vas na to i upozoravam. U tome smislu, po redu vožnje, prvo bi trebali imati pravo klubovi vijećnika, kako oni nisu prijavili svoje. Ipak, ja se ispričavam, ovaj, evo, na ovoj, ovaj, pogrešci. Ja bih zamolio da prvo, u ime vijećnika kluba vijećnika, gospodin Petković, postavi pitanje.

Ima pravo na jedno pitanje. Samo upućujem da, inače, vijećnici imaju pravo na 2 pitanja, koja mogu trajati najviše 2 minute. I molim vas da se držimo toga termina i tajminga, da ne bismo oduživali sjednicu koja je sama po sebi vrlo voluminozna. Izvolite, kolega. Pričamo o 2 pitanja, ali gdje su odgovori na vijećnička pitanja? Aha. Pa, znači, imamo 3 odgovora. Ja bih se prvo osvrnuo na— Dobro. Dobro, dobro. Može, može. Dapače, evo, kolega, ovaj, je postavio zadnji put pitanja koja su, koja je dobio pisanim putem, i u tome smislu ima pravo da iskomentira i da zatraži dodatno pojašnjenje. Izvolite. Dobro jutro svima. Prvo, lijep pozdrav svim sugrađankama i sugrađanima. Evo, želio bih im čestitati ove nadolazeće blagdane, puno uspjeha, lijepih želja, zajedništva. Oni koji imaju, da budu umjereni; oni koji nemaju, da imaju više, jel', da im ne fali ništa. Da se osvrnem na odgovor na vijećničko pitanje koje sam postavio, mislim, prije 3 sjednice. Dakle, tiče se Zakona o poljoprivrednom zemljištu, je li, odnosno što je grad napravio povodom tog zakona. Gospodin Paškov mi je uputio pisani odgovor na svega, možda nekoliko rečenica. Ako se ja ne varam, ovaj grad je dobio nagradu za transparentnost, mislim da je to izašlo u nekim medijima. Moram ukazati, dakle, da u tom odgovoru na dopis, imamo ga svi na mailu, dakle, ne stoji niti kad je grad uputio strategiju na suglasnost ministarstvu, niti gdje je ta strategija.

Dakle, da li je ona javno dostupna, da li ona postoji. Ja i dalje nemam odgovor na ta pitanja. Pa bih molio, evo, gospodina Paškova da mi dostavi tu strategiju, jel', svima nama na mail, da vidimo što je s poljoprivrednim zemljištem. Dakle, naime, o čemu je ovdje riječ: zakon je dao obvezu gradu, odnosno jedinici lokalne samouprave, da ona donese takav dokument upravo kako bi grad mogao ostvarivati prihod od tog poljoprivrednog zemljišta. Dakle, mi danas govorimo da nam nedostaje novca da sufinanciramo dječje vrtiće, odnosno naknadu, jel', koje roditelji trebaju plaćati. Ovdje mi ležimo, mislim, ležimo na potencijalnoj vrijednosti. Dakle, to poljoprivredno zemljište se može dati zainteresiranim ljudima, investitorima, bilo kome, čak i građanima, u zakup. Može se stvoriti nova vrijednost, a mi spavamo, ljudi. Dakle, spavamo. Dakle, to su argumenti. To nije jel' smo lijevo, desno, sredina. Dakle, to su argumenti. Netko ne radi. Ljudi, uhvatite se posla. Kolega podsjeća na vrijeme. Hvala.

Da li imate, u ime kluba vijećnika? Da, da, izvolite. Dakle, to je tema na koju molim pisani odgovor. Ne samo meni, nego svima nama, medijima. Moramo iskoristiti taj potencijal. Nadalje, što se tiče situacije u gradu, ja stvarno ne želim samo kuditi. Mi smo, ajmo reći, stvarno napravili puno toga dobrog, od trenutka kad sam se ja vratio s fakulteta, dakle, 2011. godine. Ovaj grad je napredovao, i ja se njime ponosim, volim ga, i volim reći, bilo di da dođem, da sam iz Šibenika, jel'. Dakle, nije sve loše, ali moramo biti bolji.

Normalno da to upućujem prvenstveno gradonačelniku i gospodinu dogradonačelniku, ali svima vama, pogotovo vijećnicima HDZ-a. Naime, ja znam da nije lako biti u okviru stranke i da moraš, je li, imati, poštovati neku hijerarhiju. Međutim, volio bih da vi budete aktivniji, jel'. Dakle, imate 10 vijećnika. Budite aktivniji, postavljajte pitanje, propitkujte vladajuće, upućujte pitanja, olakšajte oporbi, jel'. Mi ćemo se truditi da budete bolji, jel', vi. Također, mislim da funkcija, je li, gradskog vijećnika i to, to je jedna prvenstveno čast, jel'. Naš predsjednik vijeća, gospodin Zlatović, često zna, ovaj, neku notu iz, iz, iz historije, ovaj, izvući, koja je dosta, ovako, povijesti. Hvala, gospodine Samardžija. Ovo se odnosilo i na vas, što se tiče vijećnika. Vi ste, vi ste— Molim vas da se svedemo u okvire. Još, kolegice, molim vas bez komentara. Dajte vijećniku da postavi pitanje. Ima još ukupno minut za ovo pitanje, pa dajmo mu priliku. Ovaj, dakle, moja misao, dakle, možemo se na ovom gradskom vijeću baviti komunalnim problemama, problemima. Često znamo, i sam sam postavljao pitanja, jel', koja se tiču, ne znam, kad će biti napravljena ova cesta, kad će se sanirati ova ulica, kad će se napraviti nešto. Mislim da to nisu pitanja za gradsko vijeće. To je moje razmišljanje. Vi se možete složiti ili ne složiti. Naime, jednostavno, na njih treba ukazati, možda nekim pisanim dopisima. A mi se ovdje možda trebamo baviti nekim ozbiljnijim temama, kao što su, recimo, gospodarstvo.

Ne, ne, ne, ne. Ja samo vas gledam. Ispričavam se. Nadalje— Dobro, ali ulice nisu bitne. Ne, ulice su jako bitne. Ulice— Kolege, bez rasprave. Ulice su jako bitne, međutim, nije bitno o tome raspravljati, bitno je to napraviti. Dakle, to je, to je, to je ono što ja mislim. Ja mislim da vi, kolega, puno više vrijedite od razgovora o tome. Ali samo da završim. Kolega Petković, isteklo vam je vrijeme. Samo, samo sekundu. Evo, molim vas, još samo jedno. Isteklo vrijeme. Bila je, postojalo je na TEF-u. Rasprava je bila oko TEF-a. Medijski su upućeni pozivi predstavnicima vlasti, predstavnicima firme Batižele, međutim, nitko se nije pojavio. Ja, moje pitanje glasi: zašto nitko nije došao na tu prezentaciju? Tu su bili prisutni ljudi od struke, gospodin Rupić Mate, gospodin Krajina, je li, poznati šibenski arhitekt. Moje pitanje: zašto niste došli i odgovorili na pitanje koje zanima javnost? Hvala. Hvala. Inače bih upozorio da ubuduće, ako budu komentari i, na neki način, nekoncentrirana situacija na pitanja, nego, u biti, nešto što bi ulazilo u širu raspravu, da ću prekidati i oduzimati riječ. Tako da, evo, molim, ispred TEF Batižele, direktorica. Izvolite, gospođo. Dobar dan. Pozdrav svim prisutnima. Tako je, ja sam dobila poziv, ovaj, međutim, ja sam imala već unaprijed dogovorenu videokonferenciju s Europskom bankom i konzultantima, i ja sam se opravdala zbog svog nedolaska. Tako da, evo.

Hvala. Idemo dalje. Ispred kluba SDP-a i partnera, kolega Rajić, izvolite. Imate pravo na jedno pitanje u ime kluba vijećnika. Sigurno nećemo više. Evo, moje pitanje će biti vrlo konkretno. Pa, gospodine predsjedniče gradskoga vijeća, kada, dosta često s punim pravom, kažete da postavljamo konkretna pitanja, ja ću biti vrlo konkretan, ali jednako tako tražim i vrlo konkretne odgovore. Jer ako on nije konkretan, ako on prelazi u politizaciju, kako to nekada kaže gradonačelnik, onda od toga koristi nema. Naime, negdje 2014. ili 2015. godine, ovo, odnosno gradsko vijeće grada Šibenika donijelo je posebnu odluku o sufinanciranju

vodovodnih aktivnosti, odnosno aktivnosti kojima se vodovod bavi na uređenju i proširenju vodoopskrbe na području grada Šibenika. Tada je ta odluka i bila logična. I da, nemojte mi, gradonačelniče, reći kako sam i ja za tu odluku glasovao. Da, glasao sam. Iz razloga što je u tom vremenu bila aktualna aglomeracija koju ste vi na jednoj od zadnjih ili predzadnjih sjednica gradskoga vijeća proglasili gotovom. Prema tome, tada ta, sada ta odluka je irelevantna, ona je nebitna. I moje je pitanje: kada ćete donijeti odluku da se ona stavlja izvan snage, i posebno iz razloga kako je aglomeracija gotova za pojedina područja koja će čekati vjerojatno 2038. godine? Ta odluka do tada ne treba se niti donositi, jer mještani Rasline, Zatonja, doduše, Bilica se ne odnose na gradsko vijeće grada Šibenika, ali zato je to urbana sredina, pa je bitno. I zajednički je projekt Rasline i Bilica. To, ti ljudi jednostavno traže da se ta odluka poništi. A i građani Šibenika, neposredno naselja grada Šibenika, dugo godina plaćaju dodatnih 2% na račun od potrošnje vode. Ona više ne drži vodu, što bi rekli. I moje je pitanje: kada ćete tu odluku staviti izvan snage? Zahvaljujem.

Gospodin zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta. Dakle, zbilja se dosta i ulagalo i u vodovod, u širenje mreže vodoopskrbe i kanalizacije, i to su velike investicije gdje zbilja bez takvih odluka se to ne bi moglo raditi. Odluka, ja mislim, čak ne bi trebala ići van snage, nego bi je trebali korigirati na način da dalje širimo samu mrežu i sufinanciramo infrastrukturne projekte, dijelom iz novca koji plaćaju građani. Ja ću samo podsjetiti da je sama aglomeracija, koju ste nekoliko puta spomenuli, svega 11% plaćena od novca iz vodovoda, točnije novca samih građana. Dakle, ovih 89% je novac Europske unije, resora Ministarstva hrvatskih voda, tako da i građani budu svjesni da i tih 2 kune koje, koje plaćaju dodatno, da je zapravo to svega 11% cjelokupne investicije. Sam vodovod ne može iz svojih sredstava širiti tu, tu mrežu, što je razvidno. A isto tako, Europa, odnosno resorna ministarstva hrvatskih voda, traže jedan udio sufinanciranja. I definitivno, ova odluka o kojoj govorite je, nju je potrebno ne staviti van snage, nego redefinirati na način da se vodoopskrbna mreža, odnosno sama kanalizacija, i dalje širi po administrativnom području grada Šibenika, odnosno rješavaju neki problemi koji su već nekoliko godina razvidni. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Cijenjeni kolega Marencu, izvolite. Imate pravo na 2 pitanja, u trajanju po 2 minute.

Dobro jutro i pozdrav svim nazočnima. Usprkos mom dragom kolegi koji je rekao da ne bi trebali razgovarati o komunalnim problemima, ja bih to, ipak ću se nadovezati na jedan problem. I mislim da je to vrlo važno, i vrlo rado se priključujem njegovim opservacijama, ali uz potvrdu da, na neki način, da nam to štima u gradu. Jer ako bi to štimalo, onda ne bi, stvarno ne bi bilo potrebe razgovarati. Naime, o čemu se radi? Ovaj, kad sam pripremao, odnosno gledao neke stvari oko kuće i sve skupa, onda sam se sjetio naše emisije u Radiju Šibenik i našeg proslavljenoga pjevača Bubice, koji je ujutro vodio u 6, 7 sati, ono, Privatno oko, i svi bi mi, ono, slušali što bi ljudi prijavljivali ujutro, pa bi se netko javio i kaže: "Nemamo struje." Onda bi gospodin Bubica pitao: "Otkad nemate struje?" Pa on to zapisao i tako dalje. Pa ovaj je rekao: "Nema vode." Pa otkad nema vode? I tako dalje. I onda bi se, slučajno se javio jedan sugrađanin naš, i on kaže: "A naša ulica nema asfalt." A gospodin Bubica, onako, odmah iz topa, kaže: "A otkad nemate asfalta?" I sad, čovjek ostaje u, u čudu. I ipak je, ono, odgovorio na neki način: "A od, od nikada," kaže, jel'. I sad, ponukan tih, tu na-anegdotu, na neki način, ja vidim koliko je gospodin Bubica bio u principu dalekovidan.

Jer danas itekako takav odgovor može, ovaj, biti i na današnje pitanje: "A kad će biti, odnosno, s tim asfaltom?" A naime o čemu se radi? Grad, svjedoci smo, radi dosta po gradu, popravlja, radi svakakve izmjene, i to je pohvalno i sve skupa. Ali primijećeno je da svaki novi zahvat koji se zahvati u gradu, obično se čeka mjesec do dva dana, taj opet nekakav zadnji asfalt da bi se to popravilo, i ne znam što sve skupa. Tako se dešavalo i ispred Andreje Hebranga u ulici, stalo je 2 mjeseca razrovano bez asfalta i sve skupa. I onda smo mi čekali, i onda je došao netko s 2 lopate asfalta, zatvorio tu nekakvu rupu koja je bila, i sve skupa. A recimo, Andreje Hebranga, nasuprot škole Lepe Šarić, odnosno bivše Lepe Šarić-Tinujević, i danas Fakulteta, stoji 2 metra kvadratna, da ne kažem, kako je rekao gospodin Bubica, od nikada asfalt, gdje je čovjek došao i popravio, i stavio je te 2, 3 lopate asfalta. I mi smo očekivali da će se to napokon riješiti, jer to je, uz rampu, uz cestu, stoje skale koje završavaju na blato, jedan dio, 2, 3 metra, i to. I ja apeliram, na neki način, na gradsku vlast, ako je problem te asfaltne baze ili ne znam što već, kako se to treba čekati. Na neki način, u gradu itekako postoji velika potreba za doasfaltiranje ulica i sve to skupa.

Pa kad se uključivaju i kad se popravljaju neke stvari, uzmite malo širu tu, na neki način, akciju, pa iskoristite to. I stvarno, taj asfalt, da ne bude kao i gospodin Bubica što je rekao, od nikada. Tako da, hvala lijepa. Hvala kolegi Marencu. Gospodin zamjenik gradonačelnika, magistar Mileta. Ja bih, ja bih tu razlikovao nekoliko situacija. Jedna je kad grad Šibenik radi radove. Oni su obično sveobuhvatniji, tu je puno više od par kvadrata. Cijela ulica se rješava. Onda se usput kopa i u dubinu, rješavaju se i vodovod, uđe tu HEP, Hrvatski Telekom i slično. I taj zahvat onda obuhvati dobar dio ulice. Kad govorimo o ovim situacijama od par kvadrata, nekakvih prekopa, tu uglavnom ne radi grad Šibenik, nije investitor, nego su investitori upravo ovi, tipa Telekom i HEP Vodovod, sa svojim izvođačima. Grad Šibenik njima dade posebne uvjete. A onda ih nerijetko mora ganjati da taj upravo završni sloj asfalta ili betona stave na vrijeme, stave kako treba, ili ga ne stave kako treba, pa onda trebaju ponavljati. I vi ste tu u pravu ako govorimo o nekih par kvadrata koje nigdje ne nedostaje, a mi kao grad nismo svjesni toga. Onda predsjednici i četiri mjesni odbora to mogu vrlo lako iskomunicirati s našim komunalnim odjelom, koji onda tu reagira. Isto tako, ne reagira dan za dan. Jer ako se govori o asfaltu, onda definitivno mora, obzirom na tehnologiju postavljanja asfalta i njegove izrade, treba malo više kvadrata na više mjesta biti da bi se onda to, to riješilo.

U svakom slučaju, ako govorimo o par kvadrata, to se bez problema prijavi našem komunalnom odjelu, bilo online, bilo, bilo direktno. Hvala, magistru Mileti. Sljedeća je cijenjena kolegica Spahija. Izvolite. Odustajem od pitanja. Idemo na sljedeće. To je gospodin Kronja. Izvolite. Poštovanje svima, dobro jutro, dobar dan. Evo, ja moram se, imam 2 pitanja, moram kod prvog pitanja se odzvati na, na jednu izjavu gospodina pročelnika Mišure. Nema tu puno, 10, 15 dana. Kako projekt kad su došli autobusi, kako projekt autobusi, to je jedini projekt, odnosno jedini projekt koji se direktno tiče građana. I to je istina. To je baš, možda niste rekli da je to jedini, ali da je to projekt koji se tiče, direktno se dotiče građana. I to je istina. Direktno se dotiče građana, ali taj projekt, to je samo dio projekta te mobilnosti građana. Drugi dio je i ta garaža. I moje je pitanje, gradonačelniče, kad ćete građanima dopustiti da se parkiraju po povlaštenim uvjetima? Odnosno, zašto ne postoji karta za stanovnike stare gradske jezgre po povlaštenim uvjetima? Odnosno, pitanje bi bilo, moglo biti ovako: zašto, recimo, u gradu Varaždinu povlaštena karta u srcu Varaždina, u podzemnoj garaži, je 250 kuna? A kod nas je 500, i onda smo još korigirali liti na 1.200. To bi bilo moje, moje pitanje. A drugo pitanje se tiče Dolca,

stara gradska jezgra, Dolac. Vi kad imate kuću u prvom redu u moru, dobro ste čuli, u prvom redu u moru, i kad zbog takvih uvjeta ili dotrajalosti građevine, vi se odlučite na investiciju da nešto radite, da taj svoj objekt, objekt obnovite, uredite. I onda uzmete, tražite od grada da vam da jedan dio gradske površine kako bi vi investirali u, u tu građevinu koja se nalazi, znamo di, u Dolcu, u staroj gradskoj jezgri, i vi, vama grad naplati korištenje toga prostora. Pa je li to sramotno? Je li moguće da vi naplaćujete građaninu koji uređuje svoj objekt? Naplaćujete mu korištenje prostora koji se koristi za dostavu materijala koji se ugrađuje u objekt? Vi to naplaćujete. To, umjesto da mu se pomogne na neki način, da taj koji se usudio graditi u takvim uvjetima, da mu se na neki način pomogne u tom, u tom svome naumu, u tom svom radu, vi mu u stvari, grad mu to onemogućuje, odnosno otežava mu situaciju

do kraja. To, po meni, nije u redu. I mislim da, da tu se nešto mora učiniti. Eto, hvala. Hvala, kolege Kronji. Odgovore na vijećnička pitanja dat će zamjenik gradonačelnika, magistar Mileta. Dakle, što se tiče zauzeća javne površine, ono se naplaćuje sukladno odlukama, odnosno pravilnicima koje i donosi ovo gradsko vijeće. Vi ukinite sve pravilnike, stavite da je sve besplatno, bit će sve besplatno. Inače, kad govorimo o javnim površinama, želimo da budu što manje zauzete, što kraće vrijeme, i samim time da se destimulira što veći obuhvat. I kad se govori o radovima, a kad se govori o njihovom samom trajanju, samim time, samom naplatom će onda i izvođač ili investitor požuriti, jer će morati više platiti. Evo, to vam je to. Što se tiče ovog prvog odgovora, na njega ste već više puta dobili odgovor. Hvala. Sljedeći koji će postaviti pitanje, uz moju ispriku jer sam ga predvidio da je postavio pitanje kao podkupljen vijećnik, taj je cijenjeni kolega Rajić. Izvolite, kolega.

Da, ovog puta imam pravo na 2, pa ću ih i postaviti, 2 pitanja. Prvo pitanje se odnosi na prometnu infrastrukturu na području grada Šibenika. Naime, ono što se zadnjih godina gradi i izgrađuje na području grada Šibenika, u području prometne infrastrukture, pa nije tako loše. Sigurnost se itekako popravila. Ali zadnji projekt kojeg ste, gospodine gradonačelniče, nominirali na Šibenskome mostu, baš se i ne čini da će takav biti. Naime, taj projekt, prema svim analizama, govorim analizama, govorim struke, jer nisu svi oni koji su ga izgrađivali baš toliko uvjereni da je on dobar. Ali se izletjelo s trećom trakom u predjelu, u predjelu izlaska iz smjera ili pravca, kako, nemojte me, kolegice, samo ispravljati, jer pravac i smjer nije isto, historija i povijest nisu također isto. Naučite što je historija, što je povijest. Molim vas, ajmo se skoncentrirati na pitanje. Na tom području iz pravca Zatonac, sada, do sada smo izlazili na 2 trake, a sada izlazimo na 3. Sigurnost na tom području je eventualnim rješenjem, pardon, realizacijom ovog projekta, bit će još nesigurnije, bit će još teža. Iskomplicirat će se do krajnjih granica. Nešto malo se popravilo u odnosu na motel, odnosno hotel na Šibenskome mostu. Sve drugo je ostalo isto, i, odnosno, još gore. Ja vas molim, gradonačelniče, da svojim političkim utjecajem, ja znam da vi to možete, jer su se projekti, odnosno troškovnici na nekim projektima itekako po nekoliko puta mijenjali, da ga malo pre-modificirate, da tražite od onih koji su to izradili, i da tamo izgrad, da se tamo predloži izgradnja.

A u hrvatskim cestama nisu baš protiv tog rješenja. Da se tamo izgradi rotor, to je jedino rješenje. Nemojte mi samo reći kako, što neki pokušavaju, kako rotor na magistrali kod mosta nije moguć. Moguć je, jer se po postojećem projektu, koji je, evo, na snazi, skoro će biti, kažu tako, i natječaj za izvođenje raspisan, na samo 100 metara od mjesta gdje ste pomakli, gdje je pomaknut ulaz iz Zatona, jeste drugi ulaz na Jadransku magistralu. Prema tome, otkud tako nešto? Kako niste provjerili da na jednom mjestu spojite te dvije ceste i imate jedan izlaz? Napravite rotor. Pa rotor imamo. Rotor imamo u Pirotu, rotor imamo kod Stankovaca, doduše druga županija. Rotor sada imamo, imamo ga kod Tisnoga. Nije to ništa novo. Ali to je nešto moderno, svijet to pozna. To je baš moderno, svijet to pozna. I čudi me da na tome niste ispred gradske vlasti, odnosno gradske uprave, inzistirali. Ja vjerujem da to možete, i pozivam vas da učinite sve da se taj projekt malo modificira i da se promijeni. Hvala, kolegi Raji ću.

Gospodin Mileta, ponovno odgovor na vijećnička pitanja. Dakle, gospodine Rajić, možda ste u pravu, možda niste. Ne znam. Dakle, ne znam. Taj projekt su radili prometni stručnjaci Hrvatskih cesta, isti oni, dakle investitor, isti onaj koji je i radio čvorove Meterize i Rokići, koji će raditi Njivice i Mandalinu. Do sad, sve što su radili, pokazalo se jako dobro. Zabrinutost, vjerojatno, dijela ljudi postoji. Kad kažete struka, nikad unisono nijedna struka nije bila. Uvijek postoji unutar struke raznih gledišta. Ono što ja mogu kazati sa stajališta zamjenika gradonačelnika, nakon iskustva kojeg imam tu, ovih 9 godina, je da ako sad ovo rješenje ne bude išlo dalje, ne prihvati se, a sigurno je puno, puno bolje nego stanje koje je sad. Pitanje je kad će se dočekati neko treće rješenje, kakvo vi, i hoće li uopće biti takvo kakvo vi zagovarate. Dakle, ono što bi, kad bi se mene pitalo, ja bih nastavio s ovim rješenjem, jer je puno bolje nego što je dosadašnje. Sigurno je da nije idealno. Međutim, netko je tu gledao valjda i prometne tokove koji su jednoga, odnosno broj automobila u smjeru Šibenik-Vodice, a isto tako broj automobila u smjeru Zatona, odnosno Rasline. I na osnovu toga i morfološki, odnosno cijele te, cijelog tog terena, sagledavao situaciju. Ono što nije uključeno u taj projekt, a mislim da bi trebalo, i treba, i naknadno će trebati naći rješenje, je definitivno autobusno gibalište za autobuse koje ne idu Zaton-Raslinu, a opet za ljude koji mogu izaći tu, na tom raskrižju, pa onda nastaviti, nastaviti dalje.

U svakom slučaju, moja preporuka bi bila da se s projektom nastavi, i nastavit će se. I očekujemo, u sljedećih mjesec dana će izaći sam natječaj za izvođača radova. Bit će situacija puno bolja. Ali kažu, savršenstvo je put, a ne odredište. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjeni kolega Slavica, izvolite. Prije svega, pozdrav svima. U veljači ove godine je raspisan natječaj za održavanje, za održavanje javne rasvjete, na koji su se javile dvije firme: Pektus i Upravitelj Knin. Pektus je početkom studenog dobio na tom natječaju, unatoč tome što je njihova ponuda skuplja za 5 milijuna kuna. A firma Upravitelj Knin se odmah žalila, tako da Pektus već mjesec i pol radi bez važeće koncesije za javnu rasvjetu. Vlasnica firme Pektus je gospođa Julija Mrdeža, a osoba ovlaštena za zastupanje firme je gospodin Jakov Mrdeža, koji je unutarnji suprug vlasnice. Taj gospodin je u medijima poznat kao mecena Šibenskog HDZ-a i bivši predsjednik HDZ-a Perković. Njihova firma je prvi ugovor s Gradom Šibenikom potpisala daleke 2005. godine, za cijenu od 5,2 milijuna kuna. A Jakov Mrdeža se 2006. godine prijavljuje na Zavod za zapošljavanje, jer ostaje bez posla u Šibenskoj Elektri, te 15 mjeseci prima naknadu od 1.200 kuna, a u isto vrijeme od Grada Šibenika ima milijunsku zaradu. I tako se milijuni primaju već 17 godina. A onda dođe firma koja im je jeftinila ponudu i ne prođe.

Inače, ponuda Pektusa je bila 12,2 milijuna kuna, a Upravitelja Knin 7,6 milijuna kuna. Direktor Upravitelja je iznio niz kritika na račun javne nabave kakvu je raspisao Grad Šibenik. Budućem koncesionaru propisan je minimalni broj radnika, čak i njihov profil, i minimalna oprema kojom moraju raspolagati da bi mogli aplicirati u ovom postupku javne nabave, i tako dalje. Gospodine gradonačelniče, zašto Grad Šibenik ne odabire jeftiniju i bolju ponudu? Jer građani Knina su puno zadovoljniji otkad radove obavlja Upravitelj umjesto Pektusa, a višak proračunskih sredstava namijenjenih za javnu rasvjetu preraspodijeli za neku drugu svrhu. Također, početkom prosinca nas je sve zatekla vijest da će članarina u Hrvatskom umjetnom klubu Šibenik skočiti za 100%, to jest s 250 na 500 kuna. Svi se slažu da je članarina od 500 kuna previsoka, te da će dio roditelja biti primoran svoju djecu ispisati iz tog sporta i upisati neki drugi, ili stisnuti zube te platiti tu abnormalnu svotu, kada uz touračunamo cijenu nogometne opreme koja ide u članarinu. Šibenska nogometna škola s tim potezom postaje najskuplja u Republici Hrvatskoj, jer članarina u Dinamu je 400 kuna, nogometnom klubu Istra 200 kuna, nogometnom klubu Osijek 200 kuna, Hajduku 300 kuna, i tako dalje. Sve su jeftinije nego ova u Šibeniku. Uglavnom, izgleda da će Šibenčani morati plaćati najveću cijenu za nogometno školovanje svoje djece. A sadašnji vlasnici Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik tvrde da ste bivšim vlasnicima, čuvenim Kolumbijcima, dali određena sredstva iz proračuna za funkcioniranje omladinske škole nogometa.

Također, aktualno je pitanje oko subvencije privatnim vrtićima i povećanje istih subvencija. Kolega, već ste na trećem pitanju. Ne, ne, ne, nisam, nisam. Ovo je samo komentar. Mislite li onda subvencionirati i školu nogometa na Šubićevicu, koju pohađa 300 šibenske djece? Hvala. Kolega Miletaće odgovoriti na vaše pitanje. Dakle, evo, zamjena je valjda dostatna, nije? Evo, ja ću na prvo pitanje odgovoriti, gradonačelniče, ili na drugo, vjerojatno. Dakle, kad govorimo o prvom pitanju i kad govorimo o javnim nabavama, dakle, Grad Šibenik mora raditi sukladno zakonu. Dakle, mi ne možemo na osnovu novinarskih natpisa i to što je netko rekao da u Kninu on radi, a drugi ne radi. Mi to ne možemo tako funkcionirati. Mi moramo funkcionirati sukladno hrvatskim zakonima, odnosno sukladno javnoj nabavi. I to radimo. Sve oko te javne nabave je de facto vidljivo u zadnjem zapisniku kojeg smo poslali i na DKOM, kojeg možete dobiti na uvid, i tu ćete, obzirno da još nabava traje, pitanje je uopće da li ja mogu o tome raspravljati, jel'. U svakom slučaju, sve moramo raditi sukladno zakonu, i ne znači ako je netko najjeftiniji da je uvijek najbolji. Postoje kriteriji koji su definirani vezano za tehnološku opremljenost, za kvalitetu, i same te kriterije Europa nastoji nametnuti, da upravo ne idemo po tome da u Hrvatskoj onaj koji je najjeftiniji i dobije, jer često to što je jeftino pokaže se prilikom korištenja, ili prilikom korištenja same usluge, puno, puno skuplje s puno, puno više problema.

Ja ne govorim da bi tako bilo, samo vam govorim nekakve osnove Zakona o javnoj nabavi, jel'. A za drugo pitanje. Hvala. Za drugo pitanje, odgovor gospodin gradonačelnik, dr. Vulić, izvolite. Evo, poštovane vijećnice i vijećnici, ja ću najprije iskoristiti priliku, ne znam da li ćemo se sresti još do Božićnih blagdana i Nove godine, zaista vam zaželjeti čestiti i blagoslovljen Božić, puno uspjeha u radu, osobnog zadovoljstva i zdravlja, i sve najbolje u novoj 2023. godini. Nadopuna na prvo pitanje. Dakle, niti gradonačelnik, dakle govorim u svoje osobno ime, ne pada mi na pamet da sudjelujem u procesu javne nabave. Dakle, Grad Šibenik je definitivno u ovih 10 godina pokazao kako se rukovodi gradom na transparentan, vidljiv, prepoznatljiv način. Ne samo da su to prepoznali lokalni, dakle, a mislim na Republiku Hrvatsku, nego smo dobili i europsku nagradu za izvrsno rukovođenje gradom. Dakle, to što neki misle da pravila koja donose iz sredina van Grada Šibenika mogu nametnuti Gradu Šibeniku, to definitivno neće proći. Pa ćemo na kraju vidjeti tko je tu bio u pravu. U ovoj državi postoje institucije koje će točno reći tko zaslužuje da održava javnu rasvjetu u Gradu Šibeniku. A ja vas molim da ne etiketirate ljude bez da znate činjenice, bez da znate argumente. A u ovih godinu i pol dana to ste vi jasno pokazali, da ste spretni i spremni etiketirati bez i malo argumenata.

Hvala. Molimo, ajmo na pitanja. I drugi put. Što se tiče Nogometnog kluba Šibenik, Hrvatski nogometni klub Šibenik je športsko-dionično društvo, funkcionira kao privatna tvrtka s jasnim svojim financijama. I ponovo, elaborirate bez činjenica, bez argumenata, upetljavajući prethodne isto tako privatne vlasnike. Ali, naravno, ne znate da je odluku o financiranju omladinskog pogona donose Savez sportova. Savezu sportova nisu sredstva smanjena, naprotiv, dodijeljena su. Savez sportova ima jasno, transparentni način dodjele sredstava. I prethodni, takozvani Kolumbijci, kako ste ih vi nazvali, oni nisu dobili sredstva jer je natječaj za dodjelu i financiranje omladinskog kluba donesen od strane Saveza sportova Grada Šibenika prije privatizacije, odnosno prije nego što je privatni vlasnik preuzeo nogometni klub. U sadašnjoj situaciji je to potpuno drugačije. Dakle, oni se javljaju kao športsko-dioničko društvo, uzgred rečeno, nisu se uopće prijavili za dodjelu sredstava iz Saveza sportova. Dakle, nisu ispunili niti kriterij da bi uopće aplicirali na sredstva, a onda pogotovo što se radi o privatnom klubu. Roditelji u Gradu Šibeniku neće plaćati ništa skuplje, jer osim Hrvatskog nogometnog kluba kao športsko-dioničkog društva, postoji niz nogometnih klubova u kojima djeca funkcioniraju, upisuju se i treniraju na potpuno drugačiji i transparentniji način. Što se tiče omladinskog pogona, Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik, on bi morao funkcionirati na način da ima suradnju sa sportskim udrugama, da regrutira najkvalitetnije u profesionalni klub, a ne da im omladinski pogon bude način potkusurivanja svojih financijskih problema.

To Grad Šibenik neće dozvoliti. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Cijenjeni kolega Kovač, izvolite. Molim vas, bez komentara. Dobar dan svima, poštovani gospodine predsjedniče, poštovani gospodine gradonačelniče sa zamjenikom. Evo, ja ću radi onog poslovničkog određenja kratkoće pitanja pročitati, i nadam se da ću biti u vremenu koje je određeno poslovnikom. Dakle, prvo pitanje. U mjesecu studenom ove godine Gradski je parking raspisao natječaj za izbor vršitelja usluge javnog linijskog prijevoza putnika na području prigradskih linija Grada Šibenika. Za izvršitelja navedenih usluga izabran je Autotransport Šibenik, koji je godinama prije, prema mojim saznanjima, bio koncesionar za javni prijevoz putnika na području Grada Šibenika. Radi se o četiri prigradske linije, i to Šibenik-Grebaštica, Šibenik-Dubrava, Danilo-Slivno-Sitno-Donje, Šibenik-Vrpolje-Boraja-Lepenica i Šibenik-Lozovac-Konjevrate. Ugovor je, kako mediji kažu i izvješćuju, sklopljen na 3 godine, što znači da će spomenuta prigradska naselja na administrativnom području Grada Šibenika još najmanje 3 godine pod navodnim znakovima uživati u istoj razini kvalitete i ažurnosti linijskog prijevoza putnika kao što je to bilo i godinama do sada.

Opće je poznato da je, radi razine kvalitete pružatelja te usluge, do sada, je li, dok se nije krenulo u nabavku ovih 11 modernih autobusa, dakle, Grad se Šibenik zbog toga, zbog loše kvalitete pružatelja, ovaj, te usluge, loše usluge, je li, odlučio na nabavku novih autobusa i zapošljavanje vozača, a vodeći ljudi Grada su obećavali nabavku onolikog broja vozila s kojima bi bilo moguće vršiti linijski prijevoz putnika na čitavom administrativnom području Grada Šibenika. Radi se o naseljima koja su, to je opće poznato, populacijski opustošena, pa vas pitam da li ova odluka znači jedno dugotrajnije odustajanje od plana podizanja kvalitete putničkog linijskog prijevoza na cijelom administrativnom gradskom području. To je jedno pitanje. Drugo pitanje je sljedeće. Dana 1. prosinca ove godine napustila je ovaj svijet gospođa Katja Arcegović, žena koja je jedan od pionira socijalnog poduzetništva u našem gradu. Žena koja je 2018. godine dobila nagradu kao najuspješnija socijalna poduzetnica u Hrvatskoj. Žena koju su djeca obožavala, a roditelji poštovali. Umrla je a da nije doživjela ispriku za sve one pogrde kojima je bila izložena. Ona, kao i njezine kolegice po struci, osnivačice šibenskih privatnih dječjih vrtića. Etiketiralo ju se kao profitera, kao osobu koja hraneći djecu lošim i jeftinim namirnicama stječe nemoralnu zaradu, kao osobu koja je svoje zaposlenike zakidala na plaći. Sve te pogrdne etikete izrečene su u medijskom prostoru od strane ovdje nazočnog zamjenika gradonačelnika Danijela Milete.

Rezultati rada gradskog jednostrano sastavljenog povjerenstva su pokazali da te objede izrečene našim sugrađankama, koje na zakonit način obavljaju svoj posao, jednostavno ne stoje. Jer da stoje, onda bi sasvim sigurno bila uslijedila prijava nadležnim organima gonjenja. U zemljama starih europskih demokracija, za ovakve uvrede i objede na račun sugrađanki koje izvršavaju svoje obveze prema lokalnom i državnom proračunu i obavljaju jednu odgovornu i za našu zajednicu značajnu zadaću, dužnosnik kojega su građani izabrali bi vjerojatno bio prisiljen podnijeti ostavku. Vrijeme ističe, kolega Pupčan. Dobro, vi, gospodo, dopustite mi jednu rečenicu. Sa svojom savjesti i političkom etikom nemate nikakvih problema, pa vas pitam: smatrate li da bi bilo korektno javno se ispričati i pokojnoj gospođi Katji, kao i njenim kolegicama, pa onda i roditeljima djece koja pohađaju privatne i vjerske vrtiće, a koje ste proglasili, nažalost, korisnim idiotima koji su se od strane tih, kako ih vi nazivate, profitera, dali izmanipulirati? Hvala lijepo.

Kolega Mileta, odgovor na pitanje. Vi ste jedan običan lažov. Kolega Mileta, kolega Mileta, ipak, ipak spustimo razinu. Ja znam da je, ovaj, malo otišlo izvan konteksta, ali ajmo, ajmo umiriti raspravu, molim vas. Dakle, lažov ste jer lažete. Što sam lagao? Pa dobar dio toga što ste pročitali. Sve je u medijima izrečeno. Nije, nije, nije. Vi ste, dakle, i dalje lažete. I dalje lažov. Molim vas, molim vas da se svede. Ajmo na konkretne stvari, bez etiketiranja bilo kakve stvari. Ne mogu drugačije. Ne znam što vam drugo reći nego da ste lažov. I ne prvi put. A što se tiče prvoga pitanja, dakle, da. Imamo autobusne linije koje nisu,

nisu onakve kakve bismo mi htjeli da budu. ATP je vozio upola manje kilometara nego što sad vozi gradski parking. Gradski parking može voziti onoliko kilometara koliko ima autobusa, odnosno 70% tih linija može voziti autobusima koje ima, i 30% maksimalno linija ili kilometara može uzeti podkoncesionara, i to je ovaj ugovor o kojem pričate. To znači da je gradski parking s brojem kilometara ograničen s brojem autobusa koje ima. Gradski parking bi trebao imati preko 27 autobusa samostalno da bi vozio onoliki broj kilometara i linije koje mi želimo u konačnici da vozi. Ima svega 11 svojih autobusa, ostalo je koncesiono, odnosno podkoncesija ili podvozarina, i mi očekujemo da kroz sljedeću godinu Ministarstvo mora prometa i infrastrukture raspiše novi natječaj za električne autobuse s pripadajućom infrastrukturom. Očekujemo da bismo mogli tu dobiti 3 do 5 niskopodnih autobusa, čime bi onda pojačali naš, odnosno gradski parking bi pojačao svoju infrastrukturu, svoj vozni park, a samim time i broj kilometara. No, ni to neće biti dostatno da se počnu voziti i ove neke, ili pojačano počnu voziti linije koje hoćemo. Cijela ta renesansa autobusnog prometa u Gradu Šibeniku je praktički dugotrajan proces. Mi još imamo tu dosta za raditi, osim kupovine autobusa. Sama firma Ernst & Young koja je napravila veliku prometnu studiju, ona je to i predvidjela da razvijamo u više faza. Dakle, to je priča i o samom centru autobusnom, odnosno prometno-logističkom centru na Podima, gdje bi onda gradski parking dobio svoje i pravonice i ovu servis i punionice, i na benzin i na struju, dakle cijelu onu infrastrukturu koju sada također nema.

Mi kroz sljedeću godinu ćemo i urediti nekoliko novih autobusnih stajališta, odnosno autobusnih gibališta. Kupuju se i nove ove oznake za sama autobusna stajališta. Dakle, to je jedan proces. Mi nismo stali. Mi kontinuirano na tome radimo. Međutim, taj proces je proces koji traje. Stoga, odgovor na vaše pitanje, zapravo prvo, je ne. Dakle, nismo stali na tome, a građani će to definitivno u vremenu koje dolazi vidjeti i honorirati. Hvala. Prelazimo na sljedeća vijećnička pitanja. Gospodin gradonačelnik, još dok gradonačelnik ide, ja bih vas sve skupa stvarno zamolio da i u pitanjima i u odgovorima polazimo prije svega od svog habitusa i od habitusa onima kojima se obraćamo. Znači, da ne, ovaj, ne idemo ad personam niti u pitanjima niti u odgovorima. Evo, hvala vam. Dakle, ja osobno smatram da mi je dužnost izvijestiti vijećnike i vijećnice, naravno, da sam ja osobno obavio niz razgovora i s roditeljima i s vlasnicima privatnih vrtića. Dakle, uz sva stručna tijela koja su sudjelovala u analizi poslovanja, odnosno određivanja takozvane cijene skrbi po djetetu, i to ne po proizvoljnim željama i ambicijama pojedinca, nego po DPS-u, dakle državnom pedagoškom standardu, i sve je to jasno. Dakle, ali ne bih o tome. Nigdje ja nisam osjetio nikakve tenzije. Svi naši razgovori su bili vrlo ugodni, dakle, počevši od vlasnika tih, uključujući i pokojnu Arcegović, i s njom sam obavio razgovor. Tek nakon toga sam saznao za njenu lošu dijagnozu koja je, nažalost, i rezultirala smrtnim ishodom.

Ja nikad neću razumjeti zašto svi imaju potrebe sa strane interpretirati nešto gdje nisu prisustvovali. Ja ovdje pred vama govorim da sam ja obavio niz sastanaka, ne jedan, sa svim tim dionicima. U krajnjem slučaju, to je rezultiralo dogovorom, i nigdje, na nijednom sastanku, uključujući roditelje, nije bilo nikakvih tenzija, nikakvih ružnih riječi, nikakvog etiketiranja, i sporazum je postignut. Hvala. Hvala. Idemo dalje. Sljedeći koji će postaviti pitanje, cijenjeni kolega Dunkić, izvolite. Hvala, predsjedniče, i prije svega lijep pozdrav svim prisutnima. Ja ću iskoristiti ovu govornicu danas za biti na neki način glas građana, pa ću u svom prvom pitanju prenijeti jedno pitanje koje sam čuo s više strana, moram priznati. Znači, svjedoci smo da se napokon počela rekonstruirati i biti prostor bivšeg takozvanog šibenskog importaneja, znači takozvana arks mehanika. Ono što dio građana zanima, možda čak je negdje iskomunicirano, ali očito u svojem šumi informacija građani neki nemaju konkretan, znači, odgovor, taj je da li će biti omogućen pješački koridor između ulice Fra Josipa Milete i luke. Znači, sad kad se taj pothodnik kompletno privede funkciji, uredi, da li će građani imati taj neki, nazovimo ga, prečac prema luci. A moje drugo neće biti pitanje, nego će biti u biti apel, apel prema, prije svega, ajmo reći, komunalnom redarstvu da pojača prisutstvo u nekim rubnim dijelovima grada, gradskim četvrtima, izvan središta, evo konkretno Meterize, jer imamo veliki problem neodgovornih vlasnika kućnih ljubimaca.

Znači, postoje neki dijelovi grada gdje se doslovno ne može napraviti 2 metra da se ne nagazi na minu, kako bi rekli. Tako je, i po centru, da, kolega, slažem se, i po centru grada, ali kažem, pogotovo možda na nekim dijelovima grada gdje građani ne vide da su postavljene ove kamere, misle da su, ako nema videonadzora, da se slobodni činitelji što žele, njihovi ljubimci. Mislim da to nije u redu, i ni prema svim građanima, ni prema građanima koji odgovorno kupe za svojim ljubimcima. I naravno, nisu krivi ljubimci, krivi su neodgovorni građani i njihovi vlasnici. Tako da, apel i prema građanima, ali i prema redarstvu da malo pojača prisustvo i tim pošalje poruku u biti na neodgovorno ponašanje. Eto, hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, odgovor na pitanje.

Dakle, poštovani vijećniče, ja moram iskazati veliko zadovoljstvo što je projekt famoznog ex-importanea, odnosno ars mehanika, odnosno centar kompetencija za obrtnička zanimanja za južnu Hrvatsku uopće zaživio. Dakle, to je projekt koji je županijska administracija još u doba gospodina Pauka aplicirala, dobila novac, i to isključujući zalaganjem Grada Šibenika. Vi znate da je to prostor u vlasništvu Grada Šibenika, koji definitivno protokom vremena, onakav kakav je bio zamišljen, nije imao šanse da zaživi, i nažalost to je postala jedna vrlo ružna crna točka na području grada. Sada će to postati dio urbane uređene cjeline. U prošlom sazivu gradskog vijeća ja još jedanput zahvaljujem, praktički u kratkom roku od 8 dana, mi smo donijeli odluku u kojem se to daje pod određenim pravnim klauzulama na korištenje županiji, i taj projekt je uspješno apliciran. Trajalo je duže nego što smo mi očekivali. Ja se nadam da će biti završeno 2023., do kad se moraju povući zadnja sredstva iz kohezijskog fonda koji je završio praktički 2020. godine. Odgovor na konkretno pitanje: da, bit će koridor, pješački koridor, koji će i dalje ostati, ja bih rekao, kao poveznica između dvije livelete grada, uključujući, naravno, i razinu rive, odnosno obale, jer ste vidjeli da se tamo i konačno rješava i problem trajektnog pristaništa na Gatu Vrulje, što će uopće toj zoni dati sasvim drugačiji izgled. Što se tiče komunalnog reda kućnih ljubimaca, to je problem svih urbanih cjelina, pa je problem i Grada Šibenika, vrlo kompleksan.

Kompleksan je, ja bih rekao, praktički u nedoročenosti ovlasti komunalnih redara koje bi trebalo konačno zaštititi kao službene osobe. To što ti naši ljudi, komunalni redari, doživljavaju od tih istih naših građana koji poslije sami to slikaju i stavljaju na društvene mreže, a oni su dionici u tom procesu onečišćenja, to je nevjerojatno. Neće to u cijelosti riješiti kamere, ali će u velikoj mjeri doprinijeti uspostavi reda. Ne samo u slučaju kućnih ljubimaca, nego i u slučaju odlaganja smeća, u slučaju parkiranja gdje god se može, jer usprkos Poljani, pa da bude i 0 kuna, kako priželjkuje gospodin Kronja, naš čovjek će parkirati ispred dan i noć, jer je to njemu u tom trenutku najzgodnije, i tko je taj koji njemu može narediti da on ne parkira gdje on misli da može parkirati. To je naša, pod navodnike, kultura ponašanja. S tim se dugoročno moramo boriti, ali definitivno smo mi oni koji podržavaju, a to vam je stav i niza čelnika svih drugih gradova, to se čuje na sjednicama udruge gradova, da se promijene ovlasti i pozicija i komunalnih i prometnih redara, jer oni su nezaštićeni i izloženi fizičkim uvredama, vrijeđanjima, pa ja bih rekao i maltretiranju od strane većine građana. Hvala gospodinu gradonačelniku. E sad, imamo jednu situaciju koja je ovako specifična. Ovdje još mi ostaje da je pravo na pitanje, po ovome kako ste se evidentirali, mala kolegica Spahija.

Ona se nije odazvala, a onda me nekako memorija vraća u ovo predsjedničko vrijeme kad sam primijetio da je kolega Travčić došao i zatražio ovdje upis, je li tako, ali se upisao pod kolegicu Spahiju. Pa evo, dajte, ovaj, još priliku da kolega Travčić, ako jeste, ovaj, postavite svoja pitanja. U buduće, evo, malo gledajmo da ne dođe do ovako nekih nesporazuma. Previda, ali Bogu hvala, ovaj, evo, nikad nije kasnije. Bar simpatično, sve odmah nasmija. Dobro jutro svima. Poštovani gospodine gradonačelniče, zamjeniče, kolege vijećnici, super je kad vi, vas moram pohvaliti, gospodine Dragane, ne znam što ste ovo primijetili, ne znam što vi umirujete, ovaj, ovo lipo jutro. Ajmo mi na pitanja, kolega. Ne trebala bi podjela, jel? Nećemo se hvaliti. Bit ću pristojan. Ima, ima vremena u pauzi. Može. Ovaj, prvo pitanje. A mislim, toliko ima stvari u gradu koje su super. Ja ću vas podržavati, gospođo Mileta, vi ste to rekli, ali mislim da možemo bolje, i to svaki put kažem, i toliko ima tih nedostataka, neću ih nabrajati, ali volio bih da vi svoje pročelnike i sve načelnike, ovaj, svi koji su zaduženi, da još bolje ih, ovaj, uposlite da bude bolje. To, ono, mislim da je na vama i na gospodinu gradonačelniku. Ja vam ne šaljem poruku, gospodine gradonačelniče, ako to gledate. Prvo pitanje, pa evo, spomenut ću našu tvrđavu Svetog Ivana. Bio sam s mojim umirovljenicima prije neki dan, pa su se malo ražalostili, ovaj, vidjeli su, ono, kako se, kako izgleda.

Ja neću ulaziti u tome tko je u tome sve sudjelovao da tako izgleda, ali bi bilo lipo da se to promijeni. Od, ovaj, nekako tog sivila koji sad gore vlada, a super nam je svima, do tog bilja i tog zelenila koje se gore događa. I htio bih vas pitati što se desilo s onim midibusom koji je trebao povezivati tri tvrđave. Zanima me, jer potrošilo se za tu revitalizaciju uz zelenilo, čini mi se, nekih 800 do 900 tisuća za taj midibus, ne znam uopće gdje je nestao. I pitanje, katedrala, eto, stvarno, volio bih, uvijek se nekako dolje bavim, prolazim, pa gledam, ona javna rasvjeta, znači električni stupovi, cijela riva je zamijenjena s super novom rasvjetom, a baš tamo od našega biskupa, od Kneževe palače pa do Azimuta, su oni električni stupovi otvoreni. Ono, i prošli put sam vas to pitao, pa me zanima kad ćemo doći do toga rješenja. Je li to nekome u korist ili je to

nešto što treba tako izgledati, baš kod kraj naše katedrale? Eto, hvala. Hvala kolegi Travčiću. Kolega Mileta odgovori na pitanje. Dakle, točno je, sad onaj dio ispred katedrale ne izgleda baš najbolje, obzirom da je okolo sve riješeno, pogotovo rasvjeta. Mi kao grad smo još prije, 4 godine sigurno imali jedno idejno rješenje toga, toga prostora. Međutim, potreba je puno. Potreba je puno i idemo korak po korak, zona po zona. Evo, sad smo, primijetili ste, i riješili rasvjetu duž obale. Idemo dalje. Jednostavno, imamo ograničena financijska sredstva, a potreba je zbilja puno. I onda nekako radimo na način da stvaramo prioritete, ali isto tako da se onda radi na cijelom administrativnom području Grada Šibenika. Radi se, evo, i u samome centru grada, dakle Stari grad, definitivno od same Poljane, od rasvjete. Ali ne možemo opet sve i odjedanput u 2 godine tamo riješiti. Dokaz da to želimo je, evo, i sam gradonačelnik je u više navrata na kolegijima koje imamo ponedjeljkom rekao kako ćemo, što ćemo. Osjetio je baš da je to problem i da ga moramo riješiti. Cijene su, naravno, u zadnjih par godina, taman kad smo htjeli, skočile, pa je cijeli taj projekt, neki procjena, 60% veći. Međutim, u godinama koje dolaze, mislim da ćemo naći financijska sredstva za to riješiti. Poznato vam je da ove malo veće, milijunske, ili projekte koji vrijede više od 10-ak milijuna kuna, financiramo uz pomoć vanjskih sredstava, europskih ministarstava, turističke agencije i slično.

I to je jedan od razloga, ili jedan od uvjeta, da projekt dođe, ono, na listu prioriteta, da imamo mogućnost sufinanciranja, kako bi onda naši sugrađani zapravo za manje dobili više. Odnosno, kako bi mi kao gradska uprava na 1 kunu stvorili 2. Vi ste u pravu, projekt postoji, nije još skroz zgotovljen, ali postoji ona sama idejno, idejno rješenje. A kad osjetimo mogućnost da bi mogli dobiti neku, osvojiti neku kunu, jer nitko vam ne daje na lijepe oči, s projektom ćemo ići dalje. Odnosno, čim se u gradskom proračunu otvori malo, malo, malo prostora, odnosno riješimo još neke zone koje su nam možda više prioritetne. A ono pitanje, prvo, je bilo vezano za Svetog Ivana. Tu ste isto u pravu, definitivno. Sveti Ivan nije, nije zelen kakav želimo da bude. Postavljena je baš i u nezgodno vrijeme, obzirom na godišnje doba, odnosno mjesec je posađena zelenilo. Nismo ga imali kad posaditi, nego smo morali tad, obzirom da je de facto projekt malo i kasnio i došao u nekakvu ultimu. A istovremeno, obzirom na finan- na, na

maksimalni novac koji smo mogli utrošiti na Svetoga Ivana, neke stvari su i izbačene iz onog prvotnog projekta, a tu je uključeno i navodnjavanje. U svakom slučaju, javna ustanova Tvrđava kulture je napravila novi plan ozelenjavanja toga prostora. On će se dogoditi u pravo godišnje doba, odnosno ono godišnje doba koje je optimalno za sadnju. Te sam autobus je u već duže vrijeme pod istom javnom ustanovom, Tvrđava kulture, i uopće ne sumnjam da će ga oni na pravi način i koristiti. Znači, autobus je u funkciji? Autobus je, je tu, je li, autobus je ispravan, a javna ustanova je ona koja njime upravlja i koja, vjerujem, da će ovu sad sezonu, prvu pravu sezonu Svetog Ivana sljedeću, ga i staviti u funkciju. Hvala, kolega gradonačelnik. Izvolite, dopuna odgovora. Molim samo za vrijeme, vodite računa. To gradonačelnik je praktički odgovorio na sva pitanja, međutim ja ću vas nadopuniti. Što se tiče komunalnog uređenja, dakle, ova 2023.će biti vjerojatno, ne bit će nego vjerojatno, nego sigurno, godina u kojoj ćemo mi posebnu pažnju posvetiti upravo, uvjetno rečeno, komunalnim problemima unutar mjesnih odbora i gradskih četvrti. Imamo mi projekt i vanjskoga i rekonstrukciju vanjskoga. Imamo mi i projekt ispod katedrale, gdje su one famozne Benkovačke ploče koje su apsolutno više neprimjerene, s obzirom i na lokaciju i uopće na, ja bih rekao, na imidž koji grad uživa. Imamo mi projekt, i mislim da će ovih dana biti objavljen natječaj za novu 7, novu 8, jer su tu konačno riješeni svi imovinski problemi.

Dakle, sve ovo što današnjim gradskim vijećem, kroz aktualni sat, opovrgli vijećnici govore, ja moram reći da sam pomalo ugodno iznenađen, jer je to iskorak. Dakle, konačno i oporba prizna ono što se u gradu učinilo, da uvjet u životu može biti bolje, drugačije, to je jasno. Kad radite i u privatnom životu nešto, kad priču dovedete do kraja, onda mislite da ste nešto prije toga morali napraviti drugačije. Tvrđava Svetog Ivana. Znamo mi za sve te probleme, ali ja moram biti, i reći ću, da sam na ekipu iz Odjela za gospodarstvo i EU fondove izrazito ponosan. Mislim da smo prije 2-3 dana, je li tako, Petre, dobili da je, za razliku od mnogih gradova koji su upali u probleme kod realizacije EU projekata, s obzirom na čudo, nepodopština kojima smo bili izloženi na Tvrđavi Svetog Ivana, Tvrđava Svetog Ivana na tako veliku investiciju dobila je korekciju od EU ministarstva od svega 200.000 kuna. To samo pokazuje koliko se radilo kvalitetno, koliko se radilo dobro. Naravno, zašto to napominjem? Jer to je i rezultat onoga što je i Dane rekao. Europska investicija kroz europski projekt ima stroga pravila. I ako se nećete povinovati tim pravilima, onda se izlažete i ogromnom financijskom riziku, a da ne kažem nezavršavanju projekta. Sve ono, sad kad smo projekt završili, što se pokazalo kao nedostatak, jer očekivati da ćete u Dalmaciji, još u onako sušnoj godini kao što je bila ova, kroz ljeto zadržati na onoj Pripeci gori zelene biljke, je gotovo bilo iluzorno.

Naravno da će se to popraviti. Što se tiče autobusa, on će ići u punu funkciju i on je primjereno i oslikan i prepoznatljiv, i dobit će i svrhu i namjenu. Za kraj, počela je realizacija ITU programa, Integralna teritorijalna ulaganja. Ja s ponosom moram kazati da ćemo time riješiti i veliki problem grada Skradina, ali i općine Bilice. Ali ne mislim sad govoriti o tome, nego ćemo i komunalne intervencije prilagoditi onome što ćemo dobiti kroz integralna teritorijalna ulaganja. Ponavljam, to je specifičan način financiranja u kojem nema naših udjela. Dakle, ukomponirat ćemo naše projekte financirane iz proračuna, sukladno onome što ćemo realizirati i favorizirati kroz integralna teritorijalna ulaganja. Hvala. Evo, s ovim smo, kolege, iscrpili, ovaj, iscrpili ovaj naš prvi segment, a to su vijećnička pitanja. Zahvaljujem vam na konciznosti i na tome što smo, evo, uspjeli to odraditi u točno sat vremena. Sad bih predložio da napravimo jednu malu pauzu do 10:30 sati, obzirom da je priređen i mali... Da li postoji grijanje ovdje?

Da vam budem iskren, valjda postoji. Ja se ispričavam, niste vi lagodni, moram to napisati. I preostali vijećnici se priključuju, tako da ćemo, evo, za minut nastaviti našu današnju sjednicu. Ima li potrebe prozivkati? Dobro. Kolege, pristižu kvorum imamo, tako da kad bude glasovanje, možemo konstatirati stanje stvari, da ne bi bilo problema oko glasovanja. Evo, kolege, prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda, a to je utvrđivanje dnevnog reda. Prijedlog kojega vam je upućen prigodom samog poziva za današnju sjednicu. Tu moram napomenuti da je gospodin gradonačelnik odustao od prvotnih prijedloga po točkama 4 i, to jest prijedlog programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske službe spašavanja stanice Šibenik za 2023., i točke 19 dnevnog reda, prijedlog analize stanja sustava civilne zaštite za 2022. godinu. Uz to je gradonačelnik predložio dopunu dnevnog reda sa 4 točke koje ste dobili u dodatnome pozivu s prilozima, a to je prijedlog Odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Šibenika za 2023., prijedlog Odluke o korištenju i naknadama za korištenje javnih gradskih površina, prijedlog Odluke o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Šibenika s određenim katastarskim oznakama, neposrednom pogodbom, i prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za zaduženje putem financijskog leasinga trgovačkom društvu Zeleni grad d.o.o. Šibenik. Ima li još netko od ovlaštenih predlagača možda neki prijedlog za izmjenu, odnosno dopunu dnevnog reda? Ako nema, onda možemo pristupiti prvo tome da odglasujemo ovaj dio dopunski, a to je dopunske predložene točke, a potom ćemo glasovati o dnevnome redu u njegovoj cijelosti.

Prvo predlažem da se točke iz dopune dnevnog reda uvrste u dnevni red kao točke 30, 31, 32 i 33. Tko je za ovakav prijedlog? Jednoglasno. Jednoglasno. Prelazimo sada, jasno, i na glasovanje o dnevnom redu u cijelosti. Znači, imamo 33 točke dnevnog reda s ovim korekcijama koje sam prethodno naveo. Tko je za dnevni red u cijelosti? Jednoglasno. Jednoglasno smo utvrdili ovaj dnevni red i možemo ga kao takvoga objaviti s točkama koje su vam dostavljene ili u startu, ili su izdvojene, ili su, evo, dopunjene. Prelazimo na prvu točku dnevnog reda, to je polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2022. godinu. Tu moram napomenuti, prije nego gospodin Tolić izlazi za govornicu, da je Odbor za plan, financije i gradsku imovinu ovo imao na svojoj sjednici koja je prethodila ovoj sjednici i dao je pozitivno mišljenje za ovaj polugodišnji izvještaj. Evo, dajem riječ predlagaču, odnosno gospodinu Toli ću ispred gradskoga odjela. Poštovanje svima. Ispred vas je polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Šibenika za 2022. godinu. Iz istog je razvidno da su u prvih 6 mjeseci ukupni prihodi i rashodi ostvareni ukupno na iznosu od 152 milijuna kuna, a rashodi i izdaci u iznosu od čak 188 milijuna kuna.

Razlika iznosi čak 36 milijuna kuna. Navedeno se odnosi najviše na realizaciju, istodobnu realizaciju više EU projekata, gdje se događa da prvo realiziramo rashode, a onda potražujemo od EU sredstva za nadoknadu sredstava. Tako vam je, bez obzira na ovaj ogromni iznos, najvećim dijelom, tu je eklatantni primjer, su autobusi, gdje su računi za 11 autobusa stigli u prvom dijelu godine, pa su ovdje evidentirani, dok smo sama plaćanja izvršili u drugom dijelu godine, pa će biti prikazani u godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna za 2022. godinu. Priložili smo detaljni prikaz izvještaja o zaduživanju i imate detaljno obrazloženje na čak 70 stranica. Hvala. Hvala, kolegi Toli ću. Otvaram raspravu o ovoj točki dnevnog reda.

Ako nema nikoga od vijećnika za javljanje, ja bih prešao na glasovanje. Tko je za polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2022. godinu? Molim da dizanje ruku potvrdi. 12. 12 za. Protiv? 3. 3. Preostali su suzdržani. Utvrđujem da je većinom glasova ovaj polugodišnji izvještaj prihvaćen, pa možemo prijeći na drugu točku dnevnog reda, a to je prijedlog Odluke... prijedlog zaključka o primanju na znanje Odluke o preraspodjeli sredstava između proračunskih stavki za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine. Također je ovo razmatrao Odbor za plan, financije i gradsku imovinu i dao je pozitivno mišljenje na ovaj prijedlog zaključka.

Otvaram raspravu. Ako nema daljnje rasprave, dajem na glasovanje. Tko je za prijedlog zaključka pod točkom 2? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćeno i točka 2. Prelazimo na točku 3 dnevnog reda, a to je prijedlog drugih izmjena i dopuna proračuna Grada Šibenika za 2022. i projekcije za 2023. i 2024. s nizom podtočaka od A pa nadalje. I u ovoj točci je Odbor za plan, financije i gradsku imovinu razmatrao i dao pozitivno mišljenje. Otvaram raspravu. Evo, uvodno sam imao nešto reći. Evo, kolega Tolić je tu došao. Izvolite, u ime predlagača. Vezano za drugi rebalans, on je uravnotežen na 444 milijuna i 900 tisuća kuna. Radi se o smanjenju od 9 milijuna i 300 tisuća kuna u odnosu na prvotni plan proračuna na početku godine, što je izglasano. Kod prihoda je vidljivo povećanje poreza i prireza na dohodak za čak 14 milijuna kuna, s obzirom na trend povećanja plaća, te također se dobro ubire komunalna naknada koja je već sad do kraja godine izvršena skoro 38 milijuna kuna. Očekujemo još do kraja godine da možda dođe do 40-ak milijuna kuna. Vezano za rashode i izdatke, ovdje imate prikazano 9 milijuna kuna primitke od financijske imovine. To vam se odnosi na kratkoročni kredit koji smo podigli u trećem mjesecu i koji mora biti na ovaj način evidentiran kako prolazi 31.12. ove godine, a koji će biti uredno vraćen u roku od godine dana do trećeg mjeseca iduće godine.

Hvala. Hvala, kolegi Toli ću. Evo, s ovim smo apsolvirali točku 3A, ovaj, u smislu konstatacije prijedloga, ali otvaramo raspravu po njoj, pa evo, molim da se uzmete riječ. Tko se javlja? Ako se nitko ne javlja, dajem na glasovanje ovakav prijedlog točke 3A, prijedlog Odluke o drugim izmjenama i dopunama Odluke o izvršenju proračuna Grada Šibenika za 2022. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 3A. Prelazimo na 3B, prijedlog izmjena programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2022. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glas... Aj, ispričavam se, malo ste mi u polumraku, pa kolega Petković, ja vas ispravljam. A nije, nego malo ima polusjene, pa evo, stvarno, ako pogriješim, nemojte zamjeriti. Izvolite, kolega Petković.

Bit ću koncizan. Jasno mi je da nije lako planirati što će se dogoditi u budućnosti, je li, međutim, želim ukazati, je li, pogotovo, ajmo reći, gospodinu Nakiću, je li, i gospodinu Martinoviću, je li, mislim da su oni, ajmo reći, vrlo bitni u ovoj priči iz razloga zato što Šibenik zbog svoje konfiguracije terena zahtijeva dosta strateškog planiranja u održavanju komunalne infrastrukture. Njihov odnos, je li, kao direktora vodovoda i odvodnje, i s obzirom na projekt anglomeracije koji je završio neku svoju prvu fazu, a ide sada dalje, i održavanje postojećeg infrastrukture, jednostavno moraju igrati bolje nego hrvatska reprezentacija, a to je teško. A oni, nažalost, ne igraju na toj razini, pa ih ja ovim putem molim da jednostavno bolje igraju to. I bolje djelatnici vodovoda i djelatnici Grada Šibenika moraju u tom pogledu, upravo u službi građana, podići jedan standard i brzinu i efikasnost u izvođenju ovih komunalnih problema. Kolega Rajić, ugodan vam dan.

Evo, molim vas, stvarno bez upadica, bez obzira, svakome se može dogoditi da nešto zazvoni, i to se događa i u teatru gdje ne bi trebalo, a kamoli ovdje. Ovaj, nemojmo napinjati atmosferu koja je, blagdanski su dani, ajmo se malo radovati, a ne uvijek, ovaj, imati zadnju namjeru. Da li se još netko javlja oko točke 3B? Kolega Rajić, izvolite. Ja ću da prislušim mobitel i da se ispričam kolegi Petkoviću, ako se tu događa nešto. Da, u ovom planiranju i realizaciji posebnog projekata komunalne infrastrukture, što naše građane itekako zanima. Pa, recimo, ljude s vidika itekako zanima zašto se u ovoj godini nije uredio prostor na vidicima gdje se ljudi bave bočanjem. Tamo se nije uspjelo donijeti, niti dovesti, jedan obični sanitarni prostor, montažni sanitarni prostor, dok s druge strane imamo, malo dalje u vojarni blizinskih knezova, korištenje jedne javne sportske dvorane za kuglanje, koja se koristi suprotno svim, zapravo, preporukama, neću reći zapovijedima ili naredbama, ali preporukama najvišeg državnoga vrha u smislu štednje električne energije, pa se tamo, negdje do 2 sata u noći, bave se ljudi kuglanjem, a ovdje se nema sredstava za jedan obični sanitarni prostor, jer i ovdje se bave ljudi, ovaj, kuglanjem, bočanjem, kako god, i to se bave iz srca. Tamo ih je dosta često vidjeti, posebno u ljetnom i proljetnom periodu. Tako, Nakiću, ovo nije tek slučajno. Dajte malo pogledajte što se to tamo radi u vojarni blizinskih knezovi.

Tamo se energija troši nevjerojatno. Valjda netko to plaća. Hvala, kolega Travčić. Prije toga, kolega Miletaće dati komentar, odgovor na, evo, postavljene primjedbe. Kad govorimo o vojarni blizinskih knezova, ona nije pod upravljanjem grada, dakle, ona je pod ministarstvom. A kad govorimo o, vjerojatno, o rasadniku, govorite tamo, onaj pentak, je li, gdje se igra, pentak, ha? Uglavnom, tamo mi imamo plan i, mislim da ga radi baš kolega Mate Rupić, koji je već spominjan, da cijeli taj prostor rasadnika na neki način zaokružimo, da riješimo stabla koja su već osušila se, da ga oplemenimo, da se sagleda sav sadržaj koji tamo postoji, i bočališta, i dječja igrališta, i trim staza, i mali nogomet je tamo teren, da to bude jedna zaokružena cjelina, a ne ovako, na neki način nabacano, slabo čak i održavano i slično. I mislim da su i sredstva u proračunu kod gospodina Mišure za daljnju dokumentaciju. A kad kažete za sanitarni čvor, mislim, tamo, tamo, onaj, tamo nema ni kanalizacije ni vode da bi tako nešto, nešto u ovom trenutku napravili, je li. Hvala, kolega Travčić. Izvolite.

Pozdrav još svima, još jedan put. Ako se smijem, samo referira gospodin Dragan na gospodina Miletu. Znači, problem je sad tu, ajmo reći, situacija je: nemamo sanitarnog čvora. Ja ću se opet doba zavaditi jer se bavim s umirovljenicima, ali je to svakodnevna stvar. Muški ga odmah izvade i riješe. Molim vas, kolega, malo, ovaj— Kako ćemo mi to sad riješiti, ali samo— Stvarno, stvarno, idemo izvan svih granica ukusa i— Ne, ali to je— Dajte, molim vas— To je činjenica— Ajmo— To se dešava— Možemo sve reći drukčijim riječima, bez bilo kakve pežorativnosti— Problem je, to je svakodnevno— Ajmo— Znači, i još ono što se dešava iza autobusa, kad čekate na zelenom svitlu, na crvenom, je li, da dođe zeleno, svi iz autobusa to vide. Znači, to je svakodnevno. Ali nije mi to bilo pitanje. Vidio sam tamo u prijedlogu izmjena i dopuna vezano za dječja igrališta. Pa nije mi jasno zašto baš opet na dici smanjujete za uređenje dječjih igrališta. Smanjuju se neke stavke. Zar ne bi bilo bolje da one stavke koje ste već prenamijenili, da one budu utrošene u to? Nemojte opet na dici spomenuti. Sigurno će se i vrtići još sad spomenuti. Nemojte na dici oskudijevati.

Kolega Mileta, izvolite. Dakle, teško da komunalni redari mogu paziti kad će ga tko izbaciti i di, je li. Kolega Mileta, molim vas. Molim vas— Ali kad govorimo o smanjenju za dječja igrališta, vi se referirate na ovaj rebalans. Mi smo tu u rebalansu, ako se ne varam, dio sredstava koja su bila na dječjim igralištima prebacili na stavku dvorane osnovne škole na materijalizam. Tako da i to, nisu samo dječja, nego tamo je stavka dječja i sportska igrališta. I onda smo izvadili novac odatle i stavili ga u posebnu stavku koja nije postojala, a to su upravo ova osnovna škola Materiza, gdje je u tijeku sanacija krova koji je de facto stvarao problem od prvog dana 2012. kad je škola napravljena. I moramo prvo krov sanirati jer smo od Ministarstva turizma i sporta dobili 804 ili 805 tisuća kuna besplatnih sredstava da tamo stavimo parket, s čime ćemo onda riješiti u jednom dijelu i osnovnu školu, odnosno dica tamo imaju, je li, tjelesni, ali ćemo isto tako puno pomoći Zajednici sportova Grada Šibenika, odnosno Šibenskom sportu, jer to je trodijelna dvorana koja onda u poslijepodnevnim i večernjim satima, pogotovo vikendom, može ugostiti na pravi način i rukomet i odbojku i košarku i mali nogomet, je li. Tako da nije novac skinut s djece, nego je samo

u istoj razini stavljena nova stavka, dakle, za sport i djecu. Ima li daljnjih govornika? Kolega Petković neće i odustaje. Ako nema dalje, dajemo na glasovanje točku 3B. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena podtočka 3C, prijedlog izmjena programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2022. godini. Otvaram raspravu. Kolega Travčić? Ne znam hoću li dobro spomenuti, ali možemo još nešto onda uštedjeti na projekciji koja će doći kasnije. Znači, kad završi sezona na gradskoj plaži, a ima ih još, banj, znači, bilo bi dobro da izvadimo sav onaj pijesak da nam jugo ne nanese, jer ga je odnio već. Znači, ako pogodimo nekim službe, nekim firmama koje će ga opet dovesti do godine, mislim da bi tu još mogli značajno uštedjeti. Znači, govorimo sad o pijesku koji bi se mogao uštedjeti, je li, nakon kupališnih sezona, da ga kasnije jugo i bura ne odnesu. Hvala. Kolega Petković se javio. Izvolite.

Evo, samo kratko, vezano za predškolski odgoj. Dakle, svi smo upoznati da je dovršen projekt vrtića Ljubica u Crnici, je li. Dakle, mene bi zanimalo, dakle, da dobijem informaciju, ako nije problem, od ravnateljice gradskih vrtića, mada nije sad faza pitanja, ali čisto da znamo koji su kapaciteti, ne vrtića, nego potrebe za popunjavanjem tog novootvorenog vrtića, obzirom da će se on otvoriti nešto prije ove vrtićke sezone, je li, koja je već počela u devetom mjesecu, pa čisto da vidimo koliko ima zainteresiranih kandidata, djece, je li, za taj vrtić, je li, kako će se on popunjavati, kojim kriterijima.

Hvala, kolega. Da li će netko dati komentar? Kolegica Rakić, vidim. Izvolite. Evo, dobro jutro, dobar dan svima. Evo, meni je prvi put i da sam izašla tu pred govornicu. Sve vas lijepo pozdravljam. Što se tiče dječjeg vrtića Ljubica, on je gotov. Svaki dan čekamo samo potvrdu Ministarstva da više neće biti 2 sobe, nego 4, i on se otvara. On je pun. Znači, mi smo kroz četvrti mjesec raspisali natječaj za vrtić, tako da ima 2 jasličke pune sobe i 2 vrtićke pune sobe. Kad se otvori, djeca odmah ulaze. A ova djeca koja sad idu u vrtić, ona se nalaze u privatnim vrtićima, gradskim vrtićima? Ne. Znači, tu ima nekih 80-ak djece u Ljubici. Dio djece kojoj su roditelji zatražili smještaj su u našim drugim objektima, kao Tintilinić, Građa, Vjeverica i tako to, a drugi dio djece čeka otvaranje i u svojim kućama su još uvijek. Aha, još su svi u vrtiću. Da. Kriteriji jesu li možda još premještaj ili kako? Pa trenutno je pun. Znači, naša ustanova je sad puna. Imamo trenutno listu čekanja i kriterij je na sljedećim upisima kroz četvrti mjesec, normalni redovni upisi. I kad će biti u četvrtom mjesecu? Može doći za govornicu? Ne može ovako pitati? Kroz četvrti mjesec svake godine su upisi u ove naše dvije gradske ustanove. E-upisi. Je li smijem ja? Kolega, ajmo se držati reda, pogotovo i točaka dnevnog reda i načina.

Nemojmo, ovaj, uvesti raspravu iz, iako kolegica može tu pričekati, ako je još netko dodatno pitanje. Ima li još netko neko pitanje? Kolega Petković, molim vas da izađete za govornicu, stvarno. Znam da vam to nije teško i hvala vam. Dakle, samo nadopuna pitanja. Dakle, upisi su u četvrtom mjesecu. Ako je dijete upisano u već postojeći od vrtića, kako bi se prijavilo za upis u Ljubicu? Koja je procedura? Dakle, on se ponovno upisuje u vrtić? Dakle, ako je konkretan slučaj, ako je u gradskom vrtiću, premještaj? I to se mora napraviti u četvrtom mjesecu ili se može napraviti kad god? Hvala. Evo, kolegica Rakićće objasniti to više. Mislim, to su naše već standardne godišnje procedure kod naših, naše djece koja su u našim objektima. Kroz treći ili četvrti mjesec odgojiteljice pitaju roditelje, ako ima netko potrebu za premještaj u neki drugi naš objekt, da se izjasne, i mi onda za sljedeću godinu, za deveti mjesec, ako to možemo, odobrimo, a pretežno odobrimo jer imamo mogućnost premještaja iz vrtića. Na primjer, neko dijete koje je sad u Građi, želi sljedeće godine ići u Ljubicu. Znači, kroz treći, četvrti mjesec će se zabilježiti i onda, ako mi imamo mogućnost, mi prebacimo dijete. Eto. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih postojećih pitanja? Ako nema, dajemo na glasovanje točku 3C. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena 3C. 3D, prijedlog odluke o drugoj izmjeni programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti.

Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 3D. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno 3E. Prijedlog odluke o drugoj izmjeni dopune programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju Grada Šibenika za 2022. Otvaram raspravu. Kolega Travčić? Samo da se referira na ovo, neću gospodičnu izvući, ali volja gospodina gradonačelnika. Znači, u jednom trenutku ste nam bili rekli prije prošle godine da se vrtić Ljubica radi po najboljim europskim standardima. Samo me zanima di je bilo zapelo. Ne vjerujem da je sad bilo do 4 sobe, nego je nečeg drugog. Je li bilo još nešto što je poremetilo otvaranje u rujnu našega vrtića u Ljubici?

Hvala. Kolega Miletaće odgovoriti na ovo vaše pitanje. Zadnji poremećaj se dogodio netom pred otvaranje, dakle prije nekih 50-ak dana. Mislim da je bilo negdje oko prije 01.11., kad smo imali tehnički pregled. I kada je na tehničkom pregledu, mi kažemo protupožarci, dakle iz MUP-a, došao inspektor i naložio nam da 300 kvadratnih metara poda koji je već ugrađen zamijenimo jer da ne zadovoljava sigurnosnim standardima. Naime, taj pod nismo mi ugrađivali na svoju ruku, nego inače, kakva je ta procedura, vi kad izrađujete idejni projekt, odnosno glavni izvedbeni, dostavite ga tijelima s javnim ovlastima, između ostaloga i tim našim protupožarcima u MUP-u, da dadu suglasnost da provjere da li je s njihovog aspekta, sa stajališta, je li, te sigurnosti, protupožarnosti, sve u redu. I na to smo mi dobili suglasnost, dakle na taj pod, tu vrstu, te materijale, taj... Mi smo tako nešto ugradili. Međutim, kad smo došli, kad smo došli na tehnički pregled, inspektor je rekao da ga trebamo zamijeniti, bez obzira što je data suglasnost 3 godine prije. I bez obzira što takav pod, zapravo na razini Republike Hrvatske, na deset, odnosno preko 20 vrtića, osnovnih škola i bolnica je ugradilo, je li. I tu smo ovih zadnjih 50 dana. A ono prvo je, upali smo u ljeto gdje je onda izvođač radova jednostavno proklizao. To je stvar koja se zapravo i redovno događa. Realno, rijetko koji ugovor, bez obzira da li ga vodi jedinica lokalne samouprave ili završi na planirani datum.

Zato i postoji cijela ta jedna znanost oko projektnog menadžmenta, gdje vi vodite projekt iz dana u dan i imate neke ciljane datume. Međutim, dešavaju se situacije i kao što je netko, ono, i korona i porast cijena materijala koji su otišli daleko, daleko više, gdje onda prijeti i raskid ugovora i ostalo. U svakom slučaju, zadnja je, zadnjih 50 dana smo rješavali taj pod, a prije toga se proklizalo jer se ušlo u ljeto i sam izvođač je dio ljudi povukao s gradilišta. Hvala. Kolega Petković ima daljnje pitanje.

Ja bih zamolio odmah gospodina Miletu da odgovori. Dakle, koji je to trošak nastao za grad, s obzirom da sve ovo što je izneseno, meni je jasno da je ovakav projekt jako teško voditi, pogotovo kad netko tko je dao suglasnost onda na kraju tu suglasnost uskladi. Međutim, mislim da je to nekakvo pravno pitanje i možda nekakav postupak, ne pred ovim vijećem, nego pred institucijama pravne države. Ali u svakom slučaju, ako može samo reći koji je to trošak bio za gradski proračun. Hvala. Hvala. Kolega Petković, mr. Mileta, izvolite.

Iskreno, ne znam koliki je taj trošak. Provjerit ću. A imate onu narodnu poslovicu: "Nije se s rogatim bosti", je li. Hvala. Molim da ovo pitanje kolege Petkovića se do sljedeće sjednice nekako dobijemo podatke. Idemo, ovaj, dalje. Ima li daljnjih postavljača pitanja? Ako nema, dajem na glasovanje točku 3, koja bi to već bila. To je 3E. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Idemo na 3F. To je prijedlog odluke o izmjeni dopune programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama Grada Šibenika za 2022. Otvaram raspravu.

Kako se nitko ne javlja, dajem na glasovanje točku 3F. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Idemo na 3G. Prijedlog odluke o drugoj izmjeni programa javnih potreba u sportu Grada Šibenika za 2022. godinu. Da li se netko javlja? Kako se nitko ne javlja, dajem na glasovanje i ovu točku. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o izmjeni dopune programa javnih potreba u osnovnom školstvu Grada Šibenika za 2022. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 3H. Tko je za?

12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog izmjene plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatnih ulaganja na nefinancijskoj imovini Grada Šibenika za osnovne škole Grada Šibenika za 2022. Točka 3I. Otvaram raspravu. Ako se nitko ne javlja, dajem na glasovanje 3I. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. I 3J. Prijedlog odluke o izmjenama odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva Grada Šibenika za 2022. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 3J, znači zadnju podtočku. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. S ovim smo apsolvirali točku 3. Prelazimo na točku 4 dnevnog reda. To je prijedlog proračuna Grada Šibenika za 2023. i projekcija za 2024. i 2025. Imamo prvu podtočku. To je prijedlog odluke o izvršavanju proračuna Grada Šibenika za 2023. Dajem prijedlog. Dobro, točka 4 je samo standardna točka. Da. Dajem kolegi Toli ću pravo da izloži u svom predvajanju ovu točku. Poštovanje. Pred vas je proračun Grada Šibenika za 2023. i projekcija za 2024. i 2025. godinu. Kao što ste primijetili, on je sadržajno drugačiji nego što je dosad bio, sukladan je novom zakonu o proračunu. Od samog prikaza gdje ćete od sada imati uvijek ostvarenje prethodne godine, plan za postojeću godinu, plan za iduću godinu i projekcije za iduće dvije godine. Znači, pet kolona, zato što, onaj, na razini Europe se traži takav prikaz kako bi u konačnici pao rizik zemlje, onaj, i, a onda posljedično i kamate na kredite i sve ostalo.

Proračun sam je uravnotežen na iznos od 60.665.000 eura. Molim da obratite pozornost da od idućih godina sve iznose, da zapamtite da su u eurima, jer često dobivamo upite zašto su tako mali iznosi, onaj, planirani za iduću godinu. Vezano za sam proračun, on sadržava jako puno projekata. Kad smo išli pobrojiti projekte, samo veće kapitalne projekte kojih je dosad, u pretprošloj godini ih je bilo 60-ak, prošle godine 70-ak. Ovdje ima čak 85 velikih kapitalnih projekata koje nastojimo realizirati, odnosno u različitoj su fazi realizacije. Također je ovo prvi put da smo proračun, a čak i drugi rebalans, stavili na javno savjetovanje. Doduše, bilo je jako kratko, 5 dana, ali time dolazimo do nove razine transparentnosti. Dozvoljavamo građanima da oni dostavljaju neke svoje prijedloge dodatno, a ne samo kroz mjesne odbore i gradske četvrti,

te time ispunjavamo tu novu razinu transparentnosti. Hvala. Hvala kolegi Toli ću. Za raspravu u povodu točke 4 javio se kolega Petković. Izvolite. Dakle, u emisiji "Aktualnosti grada" na TV Šibeniku vidio sam dosta informacija, je li, koje se tiču na ovaj novi paket omotnice, što nam Europska unija, je li, pruža nove mogućnosti. Pa bi moje pitanje, obzirom na ovaj proračun, glasilo: koliko nam je unaprijed poznato elemenata, koliko će se proračun zapravo mijenjati, odnosno da li su predviđena neka sredstva koja bi služila upravo apliciranju na ta neka buduća sredstva koja dolaze u toj omotnici koja ide do 2027. godine, je li. Gradonačelnik često spominje ovu i tu ispravite me ako griješim, je li. Dakle, hvala. Ako može gospodin Mišura malo o tome, mislim da je on dosta upućen. Hvala kolegi. Dok se govornici javljaju, ja ću samo napomenuti da je i za ovu točku dnevnog reda Odbor za plan financija i gradsku imovinu dao pozitivno mišljenje, a da je na prijedlog proračuna za 2023. godinu pristiglo i nekoliko amandmana, pa ih ovdje navodim. Svi ste ih dobili uz dnevni red. Dva amandmana vijećnika Tonče Restovića, jedan amandman vijećnika Ivana Slavice. Također, da, da, dva, ali u jednom, ovaj, tekstu, je li. Zatim amandmani Marija Kovača, Riccarda Marenzija i Tomislava Teravčića, koje ste sve dobili putem e-maila, pa vodimo računa i kod rasprave o tome. Kolega, izvolite. Dobar dan.

Zahvaljujem na pitanju. Znači, riječ je o novoj omotnici koja se zove 2027, ali tek nedavno su usvojena sva tri programa za Hrvatsku. Mi smo se već prijavili na neke Interreg projekte, znači prekogranične suradnje, koji su krenuli prije. Dokumentacija za ta sredstva je osigurana u Upravnom odjelu za gospodarstvo za neke projekte, a za neke u nekim drugim nadležnim odjelima, poput komunalnog, ovisno o tipu investicije ili društvenih djelatnosti. Što se tiče sigurnosti, znači, mi se svaki put moramo javiti na natječaj i niti jedno sredstvo nije sigurno. Ono što je najsigurnije je 22 milijuna eura što stoji u pozivu za ITU mehanizam za Grad Šibenik i općinu Bilice i Skradin, od čega 70% pripada Gradu Šibeniku, ali to također ide na natječaj za koji se pripremamo, koji je otvoren 15.12. ove godine. Hvala. Samo tehnički nekoliko, evo, napomena, ovaj, da ne bi bilo zabune, evo i kolega Kovač je to pitao. Otvaramo raspravu po pogledu proračuna. Naznačili smo da postoje amandmani. Vi sada kao vijećnici možete sudjelovati i u raspravi uopće o samom proračunu, a onda ćemo se pojedinačno o svakom amandmanu uključiti, na način da i svaki od vijećnika koji je podnio amandman može ga i dodatno obrazložiti. Ali sada otvorimo ovu jednu opću raspravu, pa onda ćemo se okrenuti na same amandmane pojedinačno. Evo, izvolite, kolega Kovač, rasprava.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Negdje krajem mjeseca listopada ove godine jedan medijski djelatnik, lokalni, me upitao kako komentiram izjavu gradonačelnika koju je on dao na danima turizma, koja je navodno čak i više puta u različitim prigodama opetovana. I ja sam pročitao tu izjavu u izvješćima naših medija. Ona glasi, i ja ću je skratiti, naravno. Zanimljiva je ova srž izjave, je li. Ona glasi: "Grad Šibenik je primjer uspješnog razvoja baziranog isključivo na gospodarstvu. Razlika između Šibenika i niza drugih jadranskih gradova je upravo u činjenici da 40% svih prihoda Grada Šibenika čini gospodarstvo. To je jedan od tri smjera razvoja Grada Šibenika, dok su drugi i treći turizam i visokoobrazovni sustav." I bilo je još, ali evo, mislim da je najznačajniji ovaj sukus te izjave. Ta me izjava ponukala da pokušam doista ozbiljno analizirati izvore prihoda našega proračuna, ne bih li se uvjerio u korektnost gradonačelnikovih navoda. Interesantno je pritome uzgredno primijetiti kako naš gradonačelnik odjeljuje turizam od gospodarstva, mada je notorno kako je turizam samo jedna od gospodarskih grana. Uvažavam, moguće je da se radi o lapsusu. Tako, analizirajući opći dio proračuna, dolazim do činjenice da od sveukupnih prihoda predviđenih za 2023. godinu u iznosu od, ja ću u kunama govoriti, 456.071.558 kuna, stavka prihoda pod nazivom pomoć iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna u tom iznosu participira sa 170.408.704 kune, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine sa 27.011.405 kuna.

Zbroj tih dviju stavki nas dovodi do sume od 197.420.109 kuna, a što pak predstavlja iznos od 43,3% proračunskih prihoda. Naša se gradska vlast, uostalom i državna, je li, hvali, hvali tim činjenicama, činjenicama koje, nažalost, svjedoče kako bez pomoći sa strane ne bismo mogli realizirati praktički niti jedan zahtjevniji projekt. I da se ne bi mislilo da sam protiv toga da koristimo ta sredstva, neka njih, apsolutno. No, uvijek volim stati na stranu onih analitičara koji državni, a naposljetku proračun lokalne zajednice uspoređuju s proračunom ili kućnim budžetom jedne obitelji. Pa onda pitam sam sebe, a i vas, kako biste procijenili obiteljski godišnji proračun koji se oslanja na činjenicu da će toj obitelji netko sa strane dati 37,4% sredstava za život, a da će od preostalih, nedostajućih, otprilike 6% namiriti prodajom svoje obiteljske imovine. Geopolitička situacija, energetska i posljedično tomu gospodarska kriza već potresa najveće i najmoćnije države Europske unije i njihova gospodarstva. I posljedično tome ne bih želio biti, kako to naš gradonačelnik je volio kazati, zlokuka sova, ali opće je poznata praksa kako velike i moćne europske države prvo vode računa o sebi, a tek onda iskazuju empatiju prema malim i siromašnim državama poput naše. Ukoliko geopolitičke krizne okolnosti eskaliraju, ne bismo se smjeli čuditi da nam iz Bruxellesa stigne obavijest o prilici sljedećeg sadržaja: "Dragi ljudi, žao nam je, ali ne možemo vam više pomagati u ovome obujmu." A s druge strane, nije niti prodaja gradske imovine nepresušan izvor prihoda.

Iako nisam financijski ekspert, neugodno me iznenadila činjenica da se u prijedlogu proračuna za 2023. godinu, a to je valjda sukladno tim zakonskim novitetima, ne može iščitati stavka prihoda od poreza na dohodak i prireza, što bi nam moglo posvjedočiti o eventualnom rastu plaća i povećanju broja zaposlenih. Sada u općem dijelu proračuna možemo vidjeti ukupni iznos prihoda od poreza, koji je, istina bog, za 12% veći od iznosa iz 2022., a što je otprilike iznosi nešto malo manji od službeno priznate stope inflacije u Republici Hrvatskoj. Što bi onda značilo da na tom planu nećemo imati pozitivnih pomaka. Jednako tako, iznosi prihoda koji su planirani s osnova komunalnog doprinosa, a koji su u odnosu na ovu 2022. godinu predviđeni u iznosu manjem, manjem za cirka 20%, jasno svjedoče o tomu da novih gospodarskih investicija baš i neće biti. Uprkos najavi da bi se, recimo, evo, novi investitor trebao pojaviti na bivšem TEF-u do Uskrsa ove godine. S druge pak strane, komunalna naknada bi trebala rasti za cirka 3%, što također ne budi nadu u gospodarski prosperitetniju godinu. Kad pokušamo analizirati rashode, onda dolazimo do saznanja kako od ukupnih proračunskih prihoda u 2023. planiramo utrošiti za zaposlene čak 37% tih prihoda, odnosno nešto manje od 170 milijuna kuna. Teško je uspoređivati kriterije racionalnoga poslovanja trgovačkih društava i jedinice lokalne samouprave, ali recimo kako ukupnim prihodima jedne uspješne šibenske tvrtke, neću je reklamirati ovdje, ako nekog interesira, mogu mu off the record reći, udio troškova osoblja u ukupnim prihodima iznosi nešto malo više od 14%.

Ovaj podatak, čini se, zorno svjedoči o tomu kako je gradska vlast ipak pomalo pretjerala sa zapošljavanjem po velikim dijelom znanim kriterijima. I na kraju moram reći ovdje da sam u četvrtak, 15. prosinca, u ime osnivača privatnih vrtića, kao i roditelja djece koja pohađaju privatne i vjerske vrtiće, predao amandman koji se, ukoliko gradonačelnik želi ostvarenje svoje najave o jednakoj cijeni boravka u dječjim vrtićima za svu djecu u iznosu od 680 kuna, tim se amandmanom traži podizanje iznosa subvencije u visini od cirka 0,5% ukupnih proračunskih prihoda. S ponuđenim iznosom subvencije ste, najavljujući jednaku cijenu za sve roditelje, i osnivačima i roditeljima ponudili svojevrsni oksimoron, jer mislim da je, da, da i vi znadete kako s ovakvim subvencijama nije moguće racionalno poslovati kod cijene od 680 kuna. Ja u svojoj aktovci imam, evo, u prilog potpore ovom mom amandmanu 4.500 potpisa roditelja djece koja pohađaju privatne i vjerske vrtiće i nekih drugih građana. Taj bi broj potpisa vjerojatno bio i veći da je akcija bila sveobuhvatnija. Znadete da nije bilo štandova na gradskim ulicama i trgovima, tako da, evo, ja sam ovdje u ulozi svojevrsnog poklisara ili emisara i osnivača privatnih i vjerskih vrtića, a i roditelja djece koja iste pohađaju. Hvala lijepa. Hvala, kolega. Kolega gradonačelnik, pa se javio kolega Petković.

Evo, zaista cijenim trud koji je gospodin Kovač uložio i iznošenju niza statističkih podataka, a ja ću nastojati to objasniti jednostavnim rječnikom, tako da me vi možete pratiti, a u prvom redu građani. Naravno da je turizam gospodarska grana, ali naravno da turizam, ne samo Grad Šibenik, nego i na razini države, pa i ostali gradovi i jedinice lokalne samouprave, posebno prati pod posebnim kriterijima. Nesporna je činjenica da po zadnjim podacima Gospodarske komore za Grad Šibenik, mi smo, to je bilo prije tri, otprilike četiri godine, smo imali tada razinu 38, 39% prihoda proračuna od gospodarstva. Ali da ne bi mi bavili se statističkim podacima, ja ću reći ono iz života. Praktički ovih 10 godina, dakle 2013., kad smo došli u grad, onda smo obilazili veliku tvornicu aluminija, nekad ponos Grada Šibenika, koja je imala izgled iz filmova Mad Max, dakle bez obzira koji nastavak, napušteno, zapušteno, u stečaju, vjetar, smeće koje je raznosilo sve po krugu, niz tvrtki tamo koje niste mogli pokupiti što tko s čim i kako upravlja. Dakle, činjenica je da danas, ulaskom strateškog partnera, Impol ima proizvodnju toplo i hladno valjaoničkog stana više nego što je imalo predratna tvornica lakih metala, da se prosječna neto plaća u Impol TLM-u je preko 1.000 eura, da imamo opće zadovoljstvo uvjetima i izgledom rada u pogonima, da se najveća privatna investicija koja je dobila status strateške investicije dešava u Šibeniku, dakle upravo na prostorima Impola, gradnjom nove ljevaonice, da je aktivnost i oživljavanje aluminijskog gospodarstva u Gradu Šibeniku de facto spasilo poslovanje šibenske luke, jer se gro takozvanog generalnog tereta vrši preko šibenske luke, dakle aluminijskim blokom.

Šibenska luka je u novim prestrukturiranjima, budući da je u većinskom vlasniku Kutinske Petrokemije, dobila novog ulagača koji su već bili u Gradu Šibeniku i odobrene su investicije u više stotina milijuna koje će urbanizirati izgled šibenske luke. Dakle, kroz ovaj preslik, dvije firme koje su bile, uvjetno rečeno, pred stečajem ili, da ne kažem, gašenjem, su danas Gospodarske perjanice. Remontno brodogradilište nekadašnje, koje je, nažalost, isto tako završilo praktički u predstečaju, odnosno stečaju, ulazi strateški partner, stopostotno vlasništvo Iskra Shipyarda, tvrtka koja posluje izuzetno kvalitetno, koja potražuje radnike, koja ima praktički gospodarsku aktivnost osiguranu idućih 5, 6 godina. Naravno, imalo je zbog nesretnog rata u Ukrajini i nekih nepredviđenih okolnosti, ali, dakle, tvrtka koja je izuzetno kvalitetna. Treća tvrtka, Vinoplod vinarija, ulaskom strateškog partnera, koja je iz ponora, stečaja i gubitka praktički svih svojih pozicija, danas je ona tvrtka koja je preuzela brend Dalmacija vina i splitskog Dalmacija vina, dakle žestokih pića, ali i drniškog Merlota. Dakle, da više ne nabrajam. Sve ono što možemo ovako proći na brzinu kroz gospodarstvo Grada Šibenika pokazuje napredak, pokazuje kompletnu konsolidaciju, a to pokazuju i statistički podaci na državnoj razini. Ja ne znam zašto mi imamo stalno intenciju pokazati stvari gore nego što jesmo, kad Republika Hrvatska u ovom trenutku ima stopu nezaposlenosti 6,2%, dakle nikad nižu, da ima otprilike 1.700.000 nezaposlenih, dakle nikad više, da imamo kreditne rejtinge koje smo nekad mogli samo čitati, da se dešava nekim drugima, da smo ušli u zonu Schengena, eurozone, dakle kompletno integrirani u zapadni svijet kojem smo vječno težili, a vječno i pripadali.

Jedini nedokučeni san je ulazak u ECD, dakle taj postupak je napredovao, da je porast plaće u Hrvatskoj nikad zabilježen, dakle on je išao unutar dvije godine preko 30%, dakle, pa u krajnjem slučaju, bez obzira na pokušaje nekih da sarkastično to interpretiraju, Hrvatska zaista je u elitnom razredu 14 zemalja koje spadaju u takozvanu eurozonu i schengensko područje, a oni koji su pokušali to analizirati iznenadili su se, pa su čak morali konstatirati, naravno na njihovu nesreću i tugu, da je unutar tih takozvanih 14 elitnih zemalja mi smo bolji od 4 zemlje unutar 14 koje pripadaju perjanici europskog, ali time, naravno, i svjetskog gospodarstva. Mi jesmo mala zemlja, ali i sinoć smo pokazali ponosna zemlja koja bilježi nikad bolje rezultate u svim segmentima društva. Ispraviti pogreške u relativno kratkom vremenu koje su se stoljećima dešavale u nekakvim čudnim okolnostima nije moguće, ali ja to gledam s optimizmom. Ne samo unutar i za Republiku Hrvatsku, nego i unutar pozicije Grada Šibenika. Hvala, kolega Petković.

Naš gradonačelnik, gospodin Burić, je postavio pitanje zašto mi često volimo reći za nas da smo gori nego što jesmo. Zato što smo Šibenčani, mislim, da, da, za Šibenčane je poznato da uvijek vole spustiti pa onda reći nešto lijepo, pa evo, dakle, u svakom slučaju, rasprava oko ovog proračuna je prilika da ukažem na možda, i postavim neka pitanja koja će rezultirati da se predvidu neke, neka događanja u budućnosti koja nitko ne želi, ali mogu se teoretski dogoditi. Dakle, mi smo se opredijelili da idemo u smjeru turizma, to, to svak zna, je li, to je gradonačelnik za ovoj govornici više puta naglasio. Međutim, isto tako, nabrajajući sve ove projekte, ja moram reći da su ti projekti, nažalost, ne produkt rada ljudi u ovom gradu, odnosno njihovih javnih službi, već spletom nekih ekonomskih okolnosti koje su nastale na svjetskom tržištu, je li. Nažalost, Slovenci nam vode TLM Impol i rade taj posao dobro, osiguravaju ljudima radna mjesta i tako dalje, ali to nije naš rezultat. Ja vas pitam, gradonačelniče, s ove govornice, što ste vi napravili na tom polju. Dakle, odnosno, kako bih rekao, da ne budem bezobrazan, isto tako imamo otvoren projekt TEF-a. Ako se sjećate, a ja pamtim dobro, mislim za sebe da pamtim dobro, s ove govornice, kad smo imali konstituiraju ću sjednicu Gradskog vijeća upravo u ovoj dvorani, pompozno ste vi, gospodin Zekanović, odnosno kolega Zekanović, najavili natječaj, međunarodni, koji će biti objavljen u New York Timesu, vezano za projekt TEF.

Dakle, ja ne znam je li bio taj natječaj još. To je prvo pitanje. Druga stvar, također bih postavio pitanje da li je u ovom proračunu ostavljeno, dakle, TEF je definitivno potencijal ovog grada i to nitko ne može osporiti, i taj projekt TEF-a sudjeluju ozbiljni igrači, ozbiljne, ozbiljne, dakle, i kuće i analitičari koji, ajmo reći, znat će da će od toga nešto biti. Međutim, ono što meni, a i građanima, nije jasno, a to sam postavio i u uvodu, dakle, zašto vi kao predstavnik grada, odnosno predstavnica firme koja je jedna od najbitnijih trenutno za Grad Šibenik, nisu prisustvovali tom sastanku gdje je bio prisutan gospodin Kronja, gospodin Rupić, mediji i tako dalje. Došli su samo predstavnici NLSP-a, dakle, i to ne svi, ali došli smo, a govorili smo, nismo medijski bili zastupljeni, nismo mi toliko ni bitni. Ali bitno je da građani znaju što se događa s TEF-om, dakle, dakle, zašto investitori čekaju i zašto taj natječaj nije napravljen još. Dakle, i koliko novca treba da bi se taj prostor zapravo sanirao. Dakle, ovo govorimo o činjenicama, ne govorimo o željama koje svi definitivno mi želimo da TEF uspije, da imamo stambenu. Kolega, vrijeme ističe. Evo, pa molim vas da mi odgovorite. Hvala.

Ajde, žalim ako vas ovo, ovaj, ovaj, naš načelnik. Poštovane vijećnice i vijećnici, ajmo reći, a ja neću ništa ajmo reći, nego stojim iza onoga što je rečeno. Dakle, natječaj, obvezujući natječaj za realizaciju projekta Batiželeće biti objavljen i bit će izabran izvođač, i mi ćemo imati izvođača radova u 2023. godini. Ja vas samo ponavljam i molim, kad izađete, a kad izađete za ovu govornicu, onda govorite kao gradski vijećnik, da dobro pazite što kažete, jer govorite opet netočno. Ja neću reći laž, nego govorite netočno, ili s namjerom ili bez namjere, jednako je netočno. Dakle, područje TEF-a, odnosno Batižela je, što se tiče Grada Šibenika, sanirano. Mi imamo OIKON-ovu studiju koja je relevantna studija, dakle, ne mišljenje pojedinca, nego kompletnu studiju koja je točno definirala što se na tom području nalazi. Ja kao legitimist poštujem institucije ove države. Ako je određena institucija rekla da je to sanirano, onda je sanirano. Ako netko to pokaže u nekakvim daljnjim postupcima drugačije, onda će se to rješavati drugačije. Gospodine Travčiću, TEF je toliko kompleksna i složena priča u kojoj niti ja ne mogu relevantno puno pričati, nego pričaju ljudi koji su za to školovani, educirani i koji su proteklih 10 godina u cijelom tom postupku itekako sudjelovali. Kao i sada, u pripremi takozvanog obvezujućeg javnog natječaja sudjeluje Europska banka za obnovu i razvoj, koja o svom trošku javnim natječajem izabrala konzultantske kuće koje pripremaju javni natječaj u kojem se definiraju sve detalji, od linije granice pomorskog dobra, od činjenice prostorne usklađenosti s budućim projektom, s tim da nema nikakvih promjena planova, sve što će se dešavati na području Batižela je sukladno postojećem GUP-u i postojećoj planskoj regulativi.

Ono što zaslužuje duboku naklonost, to je naklonost Vladi Republike Hrvatske koja je u dvije odluke išla u dokapitalizaciju tog područja, donijela rješenje koje je 70% vlasništvo Grada Šibenika, 30% vlasništvo države, a u ime države opet upravlja institucija ove zemlje, dakle, to je Centar za upravljanje imovinom, državnom imovinom i restrukturiranje. Dakle, nema tu nikakvih izmišljotina niti pojedinaca, nego puno znanja, puno truda, i to znanja i truda lokalne samouprave koji neki prije nas očito nisu znali iskoristiti. Mi smo cjelokupni proces doveli do kraja. Šibenčani, uvjetno rečeno, više ne baštine problem TEF-a, nego baštine budućnost, perspektivu i realizaciju projekta koji će se sasvim sigurno desiti, kao što će se desiti i projekt ljevaonice na području Impola, kao što će se desiti projekt Draga koji je isto tako desetljećima bio zapušten i u moru nedoumica i problema. Svi su ti projekti završeni, kao što se i dešava, a to ćete biti vjerojatno dionici te priče na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća kada ćemo izložiti hodogram postupanja na ogromnom projektu u zoni Podi, na površinu preko 3 milijuna kvadratnih metara. I sad malo intrige, očekujemo da će tu biti vjerojatno i predstavnici ne samo države Republike Hrvatske, nego i države partner u tom projektu. Dakle, ja sad govorim u ime gradske uprave koja je riješila sve probleme Grada Šibenika, navodno, naravno da će ih se dešavati uvijek novih, uvijek neke nove zahtjevne situacije, ali još snažnije, dakle, gradske uprave koja je riješila budućnost ovog grada.

Hvala. Kolega Petković se javio, pa kolega Kronja. I kolega Slavica Travčić. Hvala. Gospodine gradonačelniče, ne znam je li ste mislili na mene ili na gospodina Travčića kad ste rekli na kompleksnost projekta TEF-a, ali dobro, to ću prepustiti vama. Dakle, morate znati da definitivno ja, a i mislim i Nezavisna lista Stipe Petrine u ovom Gradskom vijeću sigurno navijaju i žele da TEF i ovaj grad uspiju u svakom pogledu. Dakle, mi ćemo paziti što govorimo za ovom govornicom. Međutim, isto tako je vrlo bitno kad vi dajete ta upozorenja da nam date informacije. Dakle, informacije su, odnosno činjenice su bitne da možemo racionalno donijeti neke zaključke, i mi i građani, je li, koji nas biraju.

Definitivno, ono što je meni ostalo, a mislim i javnosti, nepoznato je to što se zapravo događa. I obzirom da ste vi za ovom govornicom, prilikom konstituiranja Gradskog, ovog Gradskog vijeća, rekli da će taj natječaj biti za mjesec dana, onda ste rekli da ćete svaki mjesec davati izvještaj što se događa s TEF-om. Dali ste puno obećanja koja na neki način, ajmo reći, niste ispunili. Mislim, ne moramo biti strogi formalisti, ali možemo ipak imati malo više činjenica, obzirom da ste vi dobili nagradu za transparentnost gradske uprave od nekakvih, dakle, komisija koje tu nagradu dodjeljuju. Meni nije jasno, nisu mi jasne te činjenice. Ja bih vas molio, dakle, da ne morate sada, možete za mjesec dana, je li, dati te dodatne činjenice, informacije, kako bi javnost bila upoznata što će se desiti s TEF-om. Drago mi je da ste mi odgovorili na pitanje da je TEF spreman za investiciju. Ne sumnjam da će se tu nešto desiti. Međutim, isto tako imamo

u kampanji je gospodin Zekanović spominjao, mislim, prostor Šipada, je li. Dakle, on je to pompozno najavljivao kao budućnost Šibenika i tako dalje. Evo, kolega Samardžija, ja mislim da je, ja dobro pamtim. Molim vas. U svakom slučaju, pa evo, i to je tematika. Znam da ćete reći ima neriješeno pravno pitanje, ima puno neriješenih pravnih pitanja, ali uvijek se može nešto napraviti. I TEF je bio neriješeno pravno pitanje pa su ga riješili, je li. Dakle, neriješili. Vi ste definitivno zaslužni za ovo što se desilo na prostoru TEF-a, ali isto tako možemo igrati utakmicu 90 do 89 minuta savršeno pa primiti gol nesretno. Tako da, ja vas želim kontrolirati u onoj zadnjoj minuti. Eto, hvala. Molim vas, bez diskusija daljnjih. Gradski vijećnik, kolega Samardžija. Molim vas. Kolege.

Kolege, idemo dalje. Gospodin gradonačelnik. Samo tri činjenice. Dakle, jednoglasno usvojeno od strane Gradskog vijeća Arupova studija o revitalizaciji takozvanog industrijskog područja ex TEF, odnosno Batižele, kako ga mi nazivamo. Neki kažu da nije Batižele, nego Batiđele, dakle da je stari šibenski naziv za nekadašnje kupalište. Druga obveza koja je proistekla iz toga je, gospodine Travčiću, morate razlikovati. Petković, ispričavam se. A to je, sve je okej, sve, a to je neobvezujući javni poziv za iskaz interesa investitora za područje Batižele. To je objavljeno i proces završen, od takozvanog obvezujućeg javnog međunarodnog natječaja, a to je jedan kompleksan posao u kojem sudjeluje nekoliko irelevantnih institucija i unutar Republike Hrvatske i izvan granica Republike Hrvatske. I u fazi pripreme, sasvim je logično da se to medijski ne komentira, jer će se komentirati i javno objaviti onda kada svi uvjeti, dakle svi detalji natječaja budu apsolutno dogovoreni. Oni će biti sadržani u dokumentu koji će biti i predmet nadmetanja. To je uobičajeni postupak u međunarodnoj zajednici, pa je onda, naravno, i unutar pregovaračke priče koja se gotovo svakodnevno odvija i u Gradu Šibeniku i u Zagrebu, ili putem videokonferencija s Londonom. Dakle, u svakom slučaju, očekujemo investitora, odnosno obvezujućeg investitora u 2023. Hvala, kolega Kronja, pa onda kolega Travčić, kolega Slavica.

Ja bih samo podsjetio gradonačelnika da je sad, ne znam, bilo je nekoliko ministara u nizu, a s ministrom gospodinom Horvatom ste gazili dolje po terenu TEF-a, gdje je ministar Horvat izjavio da TEF nije saniran i da će se to morati sanirati, i da ima 50.000 tona koje nije sanirano. I on je, tada ste bili s tim gospodinom koji više nije ono što je bio. A drugo, što se tiče ulaganja u TEF, isto tako ste nedavno izjavili, i tada sam ja ustvari shvatio na koji način će se dolje graditi i ne znam što raditi, a to je da će doći privatni investitor koji će graditi hotele, a mi ćemo graditi vrtiće, dvorane, ovo, ono. Tako da, jedino na taj način je moguće ustvari ući u posao u TEF-u, gdje će doći investitor, gdje će graditi ono što je njemu interesantno. Znači, gdje neće gubiti, gdje će dobiti. A mi ćemo, kad bude novaca, pa ćemo graditi vrtiće, škole, da bi dobili jedan kompleks, odnosno jednu četvrt koja ima sve sadržaje. Eto, tako sam ja to shvatio. Hvala, gospodine gradonačelniku, odgovor.

Da ja ne bih dužio, a unaprijed se ispričavam, nemam namjeru vrijeđati, ali gospodine Kronja, vi niste shvatili ništa. Molim vas, molim vas, bez. Molio bih gradonačelnika i vijećnike da stvarno, ovaj, načine ponašanja uskladimo u jednom ovom zdanju. Kolega Kronja, izvolite. Kaže se: kad nemate argumenata, onda se vrijeđa. I to, mislim, to nije primjereno za ovu, za vas, vijećnike i sve one koji nas slušaju. Mislim, to nije normalno. Ako ja kažem nešto, a sad sam rekao, nešto što je pisalo, što je bilo objavljeno, što je bilo u televiziji, mi smo to svi bili pročitali. Pa i vi ste, ima vas tu koji ste to čitali i vidjeli. Znači, ministar Horvat je tu, bio je, bio je i onaj prije ministar, i onaj, tri, četiri su bila. I uvijek je isto, uvijek isto ostaje nama nada da će se tamo nešto graditi. Ma nama nije bitno kad će se graditi, što će, nama je bitno da je taj prostor čist. Da mi kroz njega možemo proći. A sad imate jezera, imate otpada, ima smeća, ima kauča, ima, nema što nema. Ograda nije sanirana, iako je rekla direktorica da će srediti ogradu, da se ne može, tamo opasni su putevi koji vode u nekakve provalije. Mislim, mi govorimo o, ja govorim o tom području koje nije sanirano, koje nije uređeno i koje se kao javna površina koristi iz svih pravaca.

I to nije u redu. To nije u redu. A kad će se graditi? Kad će doći prvi bager? Kad će se što raditi? To nama uopće nije bitno. Ako smo čekali 30 godina, pa čekat ćemo i 60 godina, ali samo da to bude po nekom projektu. A ne da će ići jedan dio na prodaju, jedan dio će ići na, na, ovaj, koncesiju, jedan dio će ići na najam i ne znam što. Tamo se mi ne smijemo dozvoliti da nama se nešto tamo dešava, a da mi nismo se u 80% složili s time. Mislim, ne možete vi nekakve konzultantske kuće, neki EBD, ne znam ni ja što više, tko dolazi, puste neki projekti, a nas nitko ništa ne pita. Pa mislim, ljudi moji, nemojte nam gurati TEF kao neki projekt koji će se sutra početi raditi. Ako vi to nemate, gotov projekt, ako niste, barem sanirajte to. Neće vas nitko pitati kad će biti i što će biti. Sanirajte teren, maknite tu trosku opasnu. To je svima jasno da je ta ista troska i u Biljanima Donjima i dolje u Dugom Ratu. I nitko to nije makao, ni s te tri lokacije. Puna je Dalmacija toga. Živimo od turizma, a nismo u stanju to maknuti odavde. Imamo, nama je čak i dioničar, taj, Ministarstvo zaštite okoliša. Sve je to, to je njihova troska. Hvala, kolega. Gospodin gradonačelnik, onda gospodin Travčić.

Javio se još i gospodin Petković iza, Slavica. Dakle, da ne bih uvrijedio gospodina vijećnika, uvrijedit ću sebe. Moj intelektualni kapacitet nije dovoljan da bih ja njemu to uspio objasniti. Molim vas, ajmo, ajmo, idemo dalje. Gospodin Travčić. Držite se, gradonačelniče. Ovako. Referirat ću se na prvu stavku što ste rekli. Poznato kupalište, jedan mi je povjesničar rekao da je Batižele, ne zato što se tako zove, što smo netko smislio, nego to je bilo od jednoga, u ono vrijeme talijanske okupacije, znači Batiželja, koji je bio u jednom trenutku i građanin Grada Šibenika, ali nije učinio nešto dobro za vrijeme rata i uteka. Znači, po njemu nosimo Batižele.

Lapsus se svakom desi, ako mislite na mene stalno, nema veze. Ovaj, ja ću vam samo brzinski sve reći. Ličite mi kao japanska ona igra, toliko radite stalno, stalno, stalno, ali usporavate igru. Kad objašnjavate, samo i vi malo, kraće je to. Ja sam isto za Batižele, definitivno. Ali ako ste vi sad meni rekli da je tamo sve spremno, odnosno da je komisija jedna rekla da je sanirano, gospodin Pašković je rekao da u jednom trenutku postoji točkasta onečišćenja. Može li to pisanim, to jest, koji ste dobili to rješenje, da ga pošaljete meni na uvid, znači pisano, to da vidim da je to sanirano.

Što sam još htio reći? Vi toliko kažete sad zadnje intelektualno da ste malo spustili se. Ja ću vas posjetiti na svečanoj sjednici u kazalištu, gdje vam je, spletom okolnosti, nestao ton, ali nije vama ton nestao. Vi ste toliko super nabrojili sve projekte. Gospodin Tolić je rekao 80 i par projekata. Ima li ijedan projekt što se tiče izgradnje da ne bude poplava u Dolcu? To mene zanima, još za kraj. Hvala. Gradonačelnik doktor Burić. Evo, dakle, gospodin Travčić je meni inače simpatičan dečko, to zaista iskreno govorim. Ima u Dolcu, ali nećemo ovdje nabrajati. Itekako ima, itekako će se puno toga dešavati, i to vrlo skoro, jer je integralna teritorijalna ulaganja, praktički natječaj otvoren.

Hvala. Replika. Zašto vas pitam? Jer vi ste toliko precizno, detaljno nabrojili svaki projekat, odnosno u kazalištu. A izostavili ste baš Dolac. Zato sam se zabrinuo, ali sad ste me razuvjerili. Hvala. Idemo dalje. Sljedeći je cijenjeni vijećnik Slavica, izvolite. Mi kad slušamo gospodina Burića koliko hvali sebe, meni sliči na premijera Plenkovića. Dobro, opet, nemojmo dalje opet dodavati, ovaj, vatru. I kad slušam što on govori, nama se čini kao da živimo u Disneylandu. Ali istina je ovakva. Kolega, opomena. Počet ćemo s ovim žutim kartonima. Prva opomena, da. Komunalna naknada je u Gradu Šibeniku skočila za 46% otkad ste vi s dvojicom suverenista na vlasti, ili demokršćana, ili kako se to već danas sve zove. Vodovod je usluga skočila za 30%. Projekt Batižele je i dalje jedna velika nepoznanica. A jedina država partner koja će biti Gradu Šibeniku, s obzirom na koga je doveo gospodin Zekanović kod vas,će možda biti neka s Arapskog poluotoka. Možda Katar ili tako, Ujedinjeni Arapski Emirati. O tome što će se događati na prostoru TEF-a treba slušati građane Šibenika, jer je to njihov prostor. Ne ni moj, ni vaš, ni od SDP-a, niti od HDZ-a, niti od bilo koga, nego prostor građana Grada Šibenika. Dalje. Zadužujete se u trećem mjesecu ove godine i vi kažete da poslujete odlično, to jest da je proračun sjajan, sve je sjajno. To je stvarno jedna isto još prekrasna priča.

A sada, za kraj godine, još raste i cijena odvoza komunalnog otpada. Eto. Hvala. Kolega gradonačelnik, pa se javio kolega Petković još za raspravu. Evo, zaista hvala. Meni je to, ali iskreno, ponosan sam ako me uspoređujete s premijerom Plenkovićem. Dakle, državnikom kojeg nikad Hrvatska do sada nije imala, a rezultati sve to pokazuju. A ovaj drugi vaš dio izlaganja, vidi se da ste mladi, da tek studirate, puno toga morate u životu naučiti, a u prvom redu pristojnosti. Molim vas, opet nastavljamo dalje s ovim prepucavanjima. Molim vas da se držite točke dnevnog reda rasprave kolega. Replika, Slavica.

Ja bih zamolio vas, s obzirom na godine, da se držite malo pristojnosti. Jer vi već 12. sjednicu pokazujete iznimnu nepristojnost prema svim vijećnicima koji nisu vaši i koji nisu od čuvenog gospodina Zekanovića, vašeg partnera u gradu. A to se nikad ne valja zaboraviti. Hvala. Idemo dalje. Kolega Petković. Dakle, u svom današnjem prvom izlaganju pogledao sam kolegu Slavicu i rekao mu da mislim da njegov potencijal tek dolazi. I mislim da s ovim današnjim istupom, odnosno govorom, je dokazao da to može i da će biti bolji. Svaka čast, čestitam mu na ovom izlaganju. Također, gospodina gradonačelnika dijelim mišljenje, je li, kolege Slavice, mislim da dosta nas vijećnika dijeli mišljenje.

Ne možete se, gradonačelniče, pozivati na iskustvo i godine ako svojim primjerom ne pokažete ozbiljnost, kulturu i tako dalje. Mislim, vi jeste školovan, jeste liječnik i sve to skupa, ja vas iznimno cijenim, poštujem i kao gradonačelnika i kao struku. Međutim, poniznost je jedna vrlina koju nas je Zlatko Dalić naučio sad na ovom svjetskom prvenstvu i mislim da nam svima fali toga, je li. Hvala. Ajmo se mi vratiti, kolege. Samo sekund još, predsjedniče. Dakle, gospodin Kronja je rekao da će on čekati 30 godina. Ja neću čekati 30 godina. Ispričavam se, ja, meni se žuri. Meni se žuri, ja hoću da TEF bude čim prije gotov. Dakle, vi ste rekli za 30 dana, vi i kolega Zekanović ste za ovom govornicom rekli 30 dana ide natječaj, sad je prošlo godinu i pol dana. Meni se žuri. Hvala. Kolega Slavica, replika ili javljanje, što već.

Meni je ovo gradsko vijeće počelo izgledati na vrtić. Jedni me kude, drugi me hvale, dobar si, ovakav si, onakav si. Kolega, okrenimo se, okrenimo se točkama dnevnog reda. Ni samo hvali, ni samo kritici. Idemo dalje. Kolega Kovač se javio. Hvala vam lijepa, gospodine predsjedniče. Evo, motivirao me ovaj gradonačelnik Burić da stvarno postavim jedno pitanje. Dakle, ovdje ste rekli kako je Gospodarska komora izračunala da gospodarstvo puni u ukupnim prihodima, je li, 40% proračuna. Mene zanima kako su oni to sagledali i izračunali iz dostupnih proračunskih stavki. Ja stvarno nisam financijski stručnjak. Volio bih, možda gospodin Tolić mi može to objasniti, ako ne možete vi, ali bi mi bilo stvarno drago da me podučite na koji način su oni to iščitali. Ono što želim ovdje reći: bilo bi apsurdno ne pripisati vam značajne usluge, značajne zasluge za ono što se dogodilo na TEF-u. Jer smo doista imali jednu veliku pravnu zavrzlamu, imali smo jedan strahovit problem sa zagađenošću, i ja moram reći da bi bilo apsurdno da ovdje ustvrdim da nemate zasluga za to. Ali mislim da nije korektno, u kontekstu snažnog uzleta šibenskog gospodarstva, sebi pripisivati zasluge za investiciju Impola, za investiciju Iskre u brodogradilište, za investiciju Badela u Vinoplodu, što sam ja ispratio jer sam dugo godina, ovaj, djelatnik, djelatnik Vinoploda. Dakle, prisvajati sebi velike zasluge za ta gospodarska događanja, mislim da u krajnjoj liniji nije baš, ovaj, nije baš korektno.

Moram još jedno priznanje vam odati. Moram vam odati priznanje na elokvenciji, na rječitosti, i šteta je što Republika Hrvatska nema Ministarstvo propagande. Mislim da biste vi bili idealan kandidat za to. Hvala, kolega. Opet i dalje nastavljamo s osobnim odnosima. Ništa, ništa niste rekli, ali, ovaj, kažem vam da ajmo mi konkretno na proračun, na stavke, a ostavimo se i hvaljenja i osobnih označavanja. Naravno, samo kratko odgovor gospodinu Kovaču. Naravno da je sve što se dešavalo u gospodarskim subjektima, i Impolu, i Iskra, odnosno remontno brodarište, Badelu i tako dalje, naravno da je to poslovni svijet koji donosi samostalne odluke. Pa to je potpuno jasno. Ali ja vas pitam: zašto ti isti ljudi iz poslovnog svijeta nisu u to investirali prije 10 godina, prije 15 godina? Zašto je Vinoplod vinarija prodavao svoje bogatstvo i svoje obiteljsko zlato da bi preživio, pa usprkos tome završio u stečaju? Zašto prije nisu investitori dolazili u Šibenik i gradili hotele, bili domaći, bili strani? Nego, pazite sada, to se dešava u nekom trenutku, u nekom vremenskom periodu, a u tom vremenskom periodu, evo, igrom slučaja, zadesilo se da je HDZ 12, 10, odnosno bit će 12 godina, a nastavit ćemo i dalje, na vlasti. I baš se desilo, opet slučajno, da se sve to dobro dešava u tom periodu. Pa će netko reći: sve su to slučajnosti, jer to je tako. Ušli smo u Europu, pa se pojavili europski novci i tako dalje.

A ja vam samo kažem da svi mi u Hrvatskoj imamo iste uvjete, svi mi u Hrvatskoj imamo europske novce, pa svi nisu napravili istu priču. Dakle, ja bih logično zaključio da nema baš slučajnosti. Pa gospodin Slavica, koji vrlo aktivno diže ruke, ja ću mu reći da je njegova koalicija zeleno-lijeva, dakle u Gradu Zagrebu, u gradu s najvećim potencijalom, ima svega 28% iskorištenosti europskog novca. Hvala. Idemo dalje. Kolega Slavica, replika. A ja ću gospodinu gradonačelniku reći da se njegova poslovna sposobnost s Gradom Šibenikom najbolje vidi na primjeru Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik, kojeg je on privatizirao za 100.000 eura, sumnjivim ljudima, je li, to jest Kolumbijcima, koji su ga fenomenalno odmah napustili nakon godinu dana, nisu isplaćivali plaće i ostali. I zato se klub i nalazi danas u problemima, upravo zbog vašeg poslovanja s njim. I ne samo u to razdoblje. Kolega, vratimo se na proračun. Ovo je dnevni red. Klub nije sastavnica proračuna.

Gradonačelnik, odgovor. Gospodin Slavica bi trebao još koji put izaći do kraja, jer sam sve snažniji u uvjerenju da puno, puno toga još mora učiti. A druga poruka je: zaboravite knjige od prije 50 i 100 godina, zaista uzmite literaturu koja je primjerena vremenu u kojem živite. Hvala. Kolega Slavica. Pa vi ste sa svojim hvalisanjem izgleda kao da ste čitali knjige od prije 100 godina. I to od jednog njemačkog... Kolega, kolega, ajmo prekinuti više ovo. Stvarno, i jedni i drugi. Stvarno, ovo više neću dopustiti. Prema tome, mislim da se možemo vratiti na dnevnom redu i predlažem da sada ovo finaliziramo na način da krenemo prema amandmanima koji su ovdje postavljeni i da raspravimo amandmane, odnosno da se i predlagatelj proračuna odredi prema tim amandmanima. Oni koji su postavili amandmane, neki od njih nema tu, to je kolega Restović, pa, ovaj, ste primili pisano te amandmane. Ja bih molio predlagatelja da se osvrne prvo na dva amandmana, odnosno dva teksta, jer neki su u istom tekstu stavili više amandmana, da se osvrne na amandmane kolege Restovića u cijelosti i pojedinačno. Dakle, ono koliko su mene službe izvijestile, amandman gospodina Restovića je tehnički neispravan i o njemu se ne može uopće raspravljati. Ali da ne bi ostao nedorečen, ti amandmani, ne da se ne prihvaćaju, nego ja ću podsjetiti da sustav umjetne oplodnje u Hrvatskoj ide na trošak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Svaka pacijentica, u konkretnom slučaju koja je upućena na takav medicinski postupak, dakle govorimo o teritoriju Grada Šibenika, ima logično plaćene i putne troškove, da je broj pokušaja unutar postupka umjetne oplodnje definiran medicinskim razlozima, a ne nikakvim drugim, u koje ja ne mogu niti ulaziti, niti imam takva znanja. Dakle, tehnički neispravan i sustav, odnosno sustav umjetne oplodnje koji u Republici Hrvatskoj ide na trošak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Dakle, odbija se. Hvala. Znači, amandmani kolege Restovića su kao takvi neprihvatljivi za predlagača. Sljedeći koji je postavio amandman je kolega Slavica. Imate li potrebu zaelaborirati svoje amandmane? Dobro. Molim isto tako predlagatelja proračuna da se referira na amandmane kolege Slavice.

Mislim da je prvi amandman, čini mi se, na Ulicu, Rendićevu ulicu. To nema potrebe biti poseban amandman, zato što je to stavka predviđena unutar komunalnog održavanja. Osim toga, ta cijela ulica je doživjela i određene promjene zbog ucrtavanja ceste i tako dalje, pa je trebalo ići u preprojektiranje. I to su razlozi zbog čega se to nije napravilo. A da je ta priča aktuelna, da je to potreba da se napravi i da će se to napraviti, to je potpuno jasno, ali zato postoje izvori u proračunu bez posebne stavke za dotičnu ulicu. I drugi amandman je bio. Dakle, taj prvi se odbija. Dalje.

Što je drugi amandman na Ante biju? Javna rasvjeta u Ulici Šubićevačko? Što? Javna rasvjeta u Ulici Šubićevačko šetalište. Aha, javna rasvjeta će ići isto tako iz stavke komunalno uređenje i komunalno održavanje, ali ja bih detalje i oko jednog i oko drugog pročitao kroz komunalne poslove, da ne bude nedorečeno. Pozdravljam sve prisutne. Evo ovako, kolega Slavica, to je već, koliko se sjećam, na predzadnjem ili još jednom vijeću prije Ulica Šubićevo šetalište je bila spomenuta i to smo obećali da ćemo krajem ove godine napraviti. Nismo stigli, ali evo, ja sad ovdje obećavam da ćemo to početkom ove godine tu rasvjetu realizirati. To u svakoj godini imamo kroz program gradnje komunalne infrastrukture, imamo određen iznos koji je predviđen za izgradnju javne rasvjete po gradskim četvrtima, mislim, odborima. Iz tih sredstava, takve neke manje zahvate koji se odnose do par rasvjetnih stupova možemo realizirati. Što se tiče Ulice Ivana Rendića, to je stari, stari problem. Ja bih napomenuo da smo mi u prošloj godini izveli potporni zid u Konobama na jednoj prometnici gdje je već došlo do urušavanja cestovnog pokosa, te smo izveli jedan obložni zid na Šubićevcu. Trenutno radimo projektnu dokumentaciju za groblje, za zid groblja iznad Tešnjačke ulice, koji je isto već dobio dosta dobar otklon i postao je zaista opasan za sve prolaznike. Tu je stavljena zaštitna potporna konstrukcija, te se u razgovoru s konzervatorima, zato što je to groblje zaštićeno kulturno dobro, dobile su se smjernice i krenulo se u projektiranje istoga.

Dok je za Ulicu Ivana Rendića projekt već 2017. bio napravljen. U međuvremenu je, temeljem zakona o cestama, došlo do upisivanja te ulice od strane Grada, te je sad u biti nova katastarska podloga koja se poslala projektantu da se uskladi projektna dokumentacija, koja bi do 2. ili 3. mjeseca trebala biti riješena. I onda ćemo vidjeti hoćemo li te stvari raditi kroz održavanje javnih površina ili ćemo u sljedećoj godini nekim rebalansom predvidjeti posebno sredstva za Ulicu Ivana Rendića. Hvala. Javio se kolega Slavica za repliku i iza toga se javio kolega Renji. U ime svih stanovnika Ulica Ivana Rendića i Antuna Mihanovića, Ulica ispod Ulica Ivana Rendića predstavlja iznimnu opasnost za te stanovnike, ali iznimnu. I vi od 2014. godine obećavate: ove ćemo, pa ćemo ove, pa ćemo... 2019. u malom proračunu Grada Šibenika je stajala Ulica Ivana Rendića, i stajala je stavka da u Ulicu Ivana Rendića ide 600.000 kuna. 2019. I ja ne znam kako ste vi nju onda izbacili, pa sad opet kažete: sad ćemo je ubaciti 2023. godine. Mislim, mene zanima, ovoga, mene zanima: je li vas malo sram oko te ulice?

Eto. Hvala. Ime svih njenih stanovnika koji su potpisivali peticiju i dolazili više puta u gradsku upravu, pa su slali mailove i vama i gospodinu pročelniku, pa ne bi dobili odgovor? Mislim, kakav je to odnos prema svojim građanima? I to vam je ulica 400 metara od mjesta gdje vi radite, u gradskoj upravi. 400 metara! Dvije ulice iznad bolnice. I vi to niste u stanju napraviti u 10 godina. Kolega Nakić, pa onda kolega Renji. Evo, ja ću ponoviti još jedanput. To je obuhvat, znači dužina nekih 60 metara, pokosa koji se prilikom jačih kiša trusi. Taj pokos konstruktivno nije opasan, po... Nije opasan, po... zato što smo izašli na teren i utvrdili smo... Molim vas. Konkretno stanje. Rekao sam vam u prošloj godini da koje smo imali intervencije po pitanju potpornih zidova, rješavamo sve nekakvom dinamikom, po prioritetima koje smo odredili, i da sutra, da sutra želimo početi tamo raditi radove, ne možemo ih raditi zato što je došlo do ovih promjena gdje se katastar promijenio, gdje je potrebno uskladiti projektnu dokumentaciju i steći predradnje da bi mogli započeti s građevinskim radovima. Hvala. Kolega Slavica, replika.

Ma shvaćam ja da nije došlo do uvjeta da se mijenja to u katastru, što ste već spomenuli. Ali tamo ljudima padaju stijene po glavi. Ozbiljno? Pogledajte medije, tamo ljudima padaju stijene po glavi. I nije uopće smiješna situacija. Tamo netko iz Ulice Antuna Mihanovića, ako ona jedna stijena padne, može poginuti. Bez ikakve zafrkancije. U centru grada. Eto. Da. Kolega Renji se javio, izvolite. Jer on je... on je stvarno zauzet malo. Hvaljen Isus i Marija. Pozdrav svim vijećnicima, gradonačelniče i dogradonačelniče. Pošto se u ovom amandmanu spominje Marijansko svetište u Izvrpolja, da se, što je bio amandman moj, moram ga braniti jednim dijelom prema mladom kolegi Slavici, da se od Marijanskog svetišta Vrpolje uzmu novci i da se daju za potporni zid, već di-šta. Mislim... Molim vas, ostavimo. Neka vijećnik izgovori do kraja. Vi imate pravo na repliku. Mislim da to nekako mogu usporediti. Kad se sadi mlado stablo, pa kad se nekako nakrivo zasadi, pa kad naraste malo, pa kad dođu plodovi, pa to stablo pukne, jel'. Tako bi nekako i usporedio ovo uzimanje od nečega što je već usvojenog amandmana. Gradskog vijećnika, hvala kolega na razumijevanju, jer to je ista stvar kao da ja od vašeg amandmana tražim da se otkinu novci i da se prebace na nešto drugo. Molim vas, bez upadica. I iz istog razloga manje, da ne umanjujem vrijednost amandmana vašega. Dapače, u redu je da se svugdje gradi, da se svugdje pomaže, ali na način da se poštuju i neke druge stvari, neki drugi parametri ili...

Molim vas, molim vas, bez. Dopustite vijećniku da završi. Vi možete imati pravo na repliku. Hvala. Kolega Renji, hvala. Kolega Slavica, zatražite riječ prije nego što izlazite, molim vas. Mislim... Nije ovo Poljana. Ja vama ništa namjerno ne uzimam. Također, ostaju tu neki novci za taj plato ispred Marijanskog svetišta u Vrpolju. Ostaju neki novci, a ovdje se radi upravo o ljudskim životima. I više puta izlazi, ja mislim, svakih bar pola godine, bar po jedan članak o tome da se odlomila stijena, da prijeti tamo imovini ljudi i ljudima. I to nije mala stvar. A povući asfalt ispred Marijanskog svetišta, to je, ja mislim, puno neka lakša stvar. Di će se opet za Gospu Rukavičku prodavati plastične puške i pištolji? Mislim, ja sam o tome već i pričao. Molim vas, molim vas, opet dalje idemo ekspresije koje nisu potrebne. Gospodin gradonačelnik, izvolite.

Zaključno, jedan i drugi amandman gospodina Slavice se odbija i proračun ide dalje. Idemo dalje. Sljedeći. Ovdje smo imali dva amandmana, pamtimo, radi glasovanja ćemo glasovati o svakom amandmanu pojedinačno. Cijenjeni vijećnik Mario Kovač je podnio amandman. Možete, izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, ovaj amandman, kao što sam i navijestio u izlaganju o proračunu, sam predložio u ime osnivača privatnih vrtića, kao i u ime roditelja djece koja pohađaju privatne i vjerske vrtiće. Što sam potkrijepio, tu je desetak kila, pa mi je nezgodno to nosati, što potkrijepljujem s cirka 4.500 potpisa tih roditelja i građana koji ih podupiru. S tim da treba znati kako su potpisi prikupljeni bez nekakvih velikih sveobuhvatnih akcija, jer nisu podignuti štandovi na gradskim trgovima i ulicama, što bi, uvjeren sam, ovaj broj potpisa znatno uvećao. Vi ste, gospodine gradonačelniče, izišli u javnost s vašom odlukom da ćete izjednačiti iznos cijene boravka djece u svim vrtićima bez obzira na osnivače, dakle za gradske, privatne i vjerske. Sljedeći korak je trebao biti osnivanje povjerenstva koje će analizirati financijsko poslovanje privatnih i vjerskih vrtića i utvrditi za svaki od njih takozvanu ekonomsku cijenu boravka djeteta. U povjerenstvu su, prema najavama, ako su mediji krivo izvijestili, onda krivo i ja govorim, trebali sudjelovati i osnivači privatnih i vjerskih vrtića, što se nije dogodilo, već je formirano isključivo od ljudi vašeg povjerenja. To je povjerenstvo prije nekoliko dana završilo posao utvrdivši ekonomsku cijenu boravka djeteta za svaki od privatnih, odnosno vjerskih vrtića.

Baza za izračun bilo je poslovanje, odnosno troškovi iz 2021. godine, s tim da steuračunali podatke koje je dao Društveni zavod za statistiku, Državni zavod za statistiku, za koje svi znamo da često ne korespondiraju s događanjima u realnom životu. Dakle, ti podaci su uzeti u obzir kao podaci koji utječu na povećanje troškova uz mogućnost ostvarenja dobiti od 5%. No, od troškova iz 2021. godine nisu priznati oni troškovi koji su financirani sredstvima iz europskih fondova. Zbog čega? Zar ti troškovi nisu postojali? Zar je trebalo kazniti osnivače privatnih vrtića jer su uspjeli koristiti europske fondove, što zapravo i vi stalno radite i hvalite se s time? Tako je, primjerice, vrtić Žižula, osnivača Zorane Ivić, dobio izračun ekonomske cijene boravka djeteta u visini od 1.817 kuna, dok bi po tom izračunu izdvajanje po djetetu iz proračuna bilo zapravo 1.137 kuna. Ekonomska cijena boravka djeteta u gradskom vrtiću je 2.700 kuna, što implicira proračunsko izdvajanje od 2.020 kuna po djetetu. Postavlja se pitanje: čemu ta golema razlika? Zar je dijete koje pohađa privatni, odnosno vjerski vrtić, dijete s manje potreba od djeteta koje pohađa gradski vrtić? Interesantno je da, primjerice, vrtić Žižula, u ugovoru sklopljenom s općinom Unešić, ima priznatu ekonomsku cijenu boravka djeteta u visini od 2.500 kuna, a u ugovoru s Gradom Skradinom ta ekonomska cijena se utvrđuje u iznosu od 2.400 kuna. Zbog čega grad Šibenik utvrđuje tu cijenu na znatno nižim razinama, ostaje nejasno.

Osnivači privatnih i vjerskih vrtića kroz ovaj amandman traže povećanje iznosa subvencije za cirka 280.000 eura. Priznat ćemo, to je, kad čujete na prvu, veliki iznos, ali što predstavlja manje od 0,5% proračunskih prihoda. Na taj bi način ta famozna ekonomska cijena bila na razini 2.180 kuna, a što bi onda impliciralo da se iz gradskog proračuna izdvaja 1.500 kuna po djetetu koje pohađa privatni, odnosno vjerski vrtić. Ukoliko vi, gradonačelniče, ostajete pri svojem stavu, najdeblji kraj će izvući, vrlo vjerojatno, roditelji djece koja pohađaju privatne i vjerske vrtiće, jer će kod ovakve razine subvencioniranja cijena boravka djece vrlo vjerojatno biti radikalno povećana. A moguće je da neki od osnivača i prestanu s djelatnošću, odnosno zatvore vrtić. Hvala lijepa. Hvala. Kolega gradonačelnik, pa gospodin Tolić se isto javio.

Dakle, odgovor vijećniku, a i inače. Dakle, ja ću dati stručnim službama da obrazlože. Zahtjev roditelja je bio jednaka cijena u javnim i privatnim vrtićima, i to je ostvareno. Zahtjev je bio da nam privatni vrtnići budu partneri pri takozvanom e-upisu, da sad ne obrazlažemo što je e-upis, prihvaćeno. Zahtjev je bio da pristupimo analizi troškova boravka djeteta u javnim i u privatnim vrtićima. To je napravljeno. Održan je sastanak s ljudima iz vrtića, održani su sastanci s roditeljima i dogovor je postignut. Kriteriji, odnosno upućeni su im ugovori na potpis. Kriterij je bio vrlo jednostavan: ne možete uspoređivati javne i privatne vrtiće, jer javnim vrtićima, koji smo mi osnivači, mi subvencioniramo kompletno poslovanje javnih ustanova. Kod privatnih vrtića, po zakonu, a ne po proizvoljnoj procjeni nekoga,

državni pedagoški standard, takozvani DPS, je odredio što sve može i smije po zakonu biti sadržano u trošku boravka djeteta. Kada su stručne službe, sukladno zakonskim normama, odredile trošak djeteta u svakom vrtiću posebno, od toga odbijete cijenu koju snose roditelji, a ta cijena je jednaka i u javnim i privatnim vrtićima, ostatak je subvencija. Što ulazi u trošak boravka djeteta u privatnim vrtićima nije niti moja procjena, niti moja želja, nego su to odredili ljudi kojima je to struka, kojima je to znanje i iza kojega oni stoje. Što druge općine rade ili ne rade, to ja u to neću ulaziti. Ja znam na koji način funkcionira grad Šibenik i da možemo donijeti samo one odluke koje su utemeljene na zakonu, pogotovo kad radite transfer javnog novca prema privatniku. A ovdje je evidentno da se radi o transferu javnog novca prema privatniku, bez obzira što je to jedna specifična priča, jer govorimo o skrbi i odgoju i brizi o djetetu. Ja bih zaista zamolio, tu su dvije moje pročelnice, odnosno direktorica i pročelnica, Mirjana, gospođa Mirjana Žurić za društvene djelatnosti, a iza toga i Nina koja je napravila i financijsku analizu.

Pa evo, ako možemo, poslušati, pa ćete... Dobro, evo, evo replika kolege. Ja imam ovdje kod sebe jedan dio, sam samo izvadio, kojih je upisa, koje su... Samo izvolite, kolega Kovač. Hvala lijepa na razumijevanju. Vrlo brzo ću završiti. Dakle, ja kod sebe, evo, ovdje imam samo jedan mali dio potpisa, potpore roditelja i ostalih građana. I na tom formularu piše: za jednaku subvenciju Grada Šibenika po djetetu, bez obzira pohađa li dijete vrtić kojem je osnivač Grad Šibenik, vjerska zajednica ili fizička, odnosno pravna osoba. Dakle, roditelji nisu potpisivali ovu peticiju pledirajući da svi roditelji plaćaju jednaku naknadu za boravak djeteta u vrtiću, nego su tražili da se izjednače subvencije, dakle da ne bi bilo ovdje krivih interpretacija. Evo za što su se roditelji zalagali. I oni nisu imali primjedbi na to hoće li biti nešto viša cijena boravka u privatnom vrtiću. Evo. Hvala, kolega Kovač, na ovom pojašnjenju. Gospodin gradonačelnik, molim. Dakle, ja ću samo reći jednu rečenicu. Da li vama izgleda u redu da korisnici privatnih vrtića se bore i pričaju o poslovanju privatnih vrtića? Pa ne može roditelj... Ma može potpisati 7 milijuna peticija. Peticija ne može biti neusklađena sa zakonom. Pa ne može on govoriti o poslovanju i u ime onoga kod kojeg njegovo dijete pohađa vrtić. Možemo govoriti o cijeni koju korisnik usluge, bilo javnih ustanova, bilo privatnih vrtića, plaća. Cijela pobuna, uvjetno rečeno, je nastala u onom trenutku kada privatni vrtići dižu cijenu skrbi za dijete u privatnim vrtićima.

Roditelj ne može sudjelovati, niti ima znanja u poslovanju privatne, pod navodnike, tvrtke. Vrtić je jednako tako privatna tvrtka i ima svoje obveze poslovanja kao i svaka druga. Ponavljam, zakonodavac je jasno odredio što ulazi u cijenu skrbi po djetetu. I tu uopće nema dileme. Dakle, nije Grad Šibenik onaj koji je odredio šta to je i što se može uključiti u cijenu skrbi po djetetu. Zato sam i rekao: imate dvije stručne osobe, dvije pročelnice, koje će objasniti kako i po kojem kriteriju je to izračunato. Da je to ovako kao što gospodin Kovač govori, onda bi praktički cijena skrbi po djetetu u svim ustanovama bila jednaka. A nije. Dakle, ni u jednom privatnom vrtiću cijena skrbi o djetetu nije ista, nego se razlikuje. Razlikuje se, naravno, na osnovi inputa koji su odredili cijenu. Ajmo poslušati kolegicu Žurić i iza toga kolegicu Ninu. Lijep pozdrav svima. Ja ću samo reći da smo zaista, možda i po prvi put, prilično, prilično ozbiljno pristupili ovom poslu, na način da smo se dali u izračun te ekonomske cijene pojedinačno, po bilo privatnom vrtiću ili po vjerskom vrtiću. Dakle, zaista je baza bila 2021. godina, jer je ona jedina cjelovita godina, jer su financijska izvješća vrtića već data Fini, iz kojih je bilo moguće izvaditi podatke koji su bili potrebni za izračun te ekonomske cijene. Uz to, moram reći da smo dodatno tražili od osnivača vrtića druge dokumente kojima smo željeli biti točni i koji su nam pomagali u izračunu točne ekonomske cijene.

Pardon. Te podatke smo redovno dobivali. Znači, cijelo ovo vrijeme smo mi komunicirali s vlasnicima privatnih i vjerskih vrtića i dobivali podatke da bi bili što točniji u tom izračunu. Kad smo, na temelju svih tih troškova i podataka, dobili ekonomsku cijenu, nju smo iz 2021. godine povećali za inflatorni rast po svakom pojedinačnom trošku, bilo da se radi o hrani, o plaći, o energentima, i to, naravno, gospodine Kovač, po onome što je objavljeno u Državnom zavodu za statistiku. Ja u to ne mogu sumnjati, niti sumnjam, niti imate neke druge pokazatelje nego one koji su objavljeni. Ali i pored toga, i pored još i razumne dobiti koju smo priznali u odnosu na 5%, mi smo na pojedinačnim sastancima s vlasnicima privatnih i vjerskih vrtića ponudili tu analizu na uvid i rekli: ukoliko imate na to primjedbe, još nam možete to reći, i ukoliko imate povećanja plaća iznad onoga što je Državni zavod za statistiku u toj djelatnosti rekao, možete nam i to dostaviti. Oni su to, neki su dostavili, neki nisu. Svi koji su imali još neke primjedbe su rekli. Kolegica Nina je i to uključivala, sve ono što je bilo razumno. Na tom sastanku smo također rekli koji troškovi ne ulaze u obračun ekonomske cijene, što je isto tako bilo objašnjeno i isto tako prihvaćeno. Dakle, ja bih rekla: nitko ne spori brojke. Nitko ne spori brojeve.

Ovdje govorimo o osjećajima koji mogu biti ovakvi i onakvi, ali kad želimo biti točni, onda govorimo o brojevima. Te brojeve smo sada, zadnje, dakle zadnje nakon svih tih dopisivanja, analiza i tako dalje, poslali svim osnivačima, zamolili da se očituju, prihvaćaju li tu ekonomsku cijenu. Ja moram reći, neću sad govoriti o brojevima, da je ona različita u svih pet ustanova. Negdje dosta veća, negdje jednaka, negdje manja od ovoga što u ovom trenutku imaju. Na to sam dobila u većini, možda od 54, odgovore da mole da im pošaljemo ugovore na uvid, prijedlog ugovora, kako bi oni na svojim upravnim vijećima i na svojim tijelima mogli donijeti odluku prihvaćaju li

tu ekonomsku cijenu i prihvaćaju li koju ćemo mi dalje, na koji daljnji način ćemo financirati. Moram reći, to se sve događalo prije četvrtak, petak. Nismo imali vremena napraviti taj ugovor, odnosno završiti ga. On je u nacrtu već gotov, ali kolega pravnici nam tu trebaju. Išli bi na dugoročnije razdoblje, na kontinuitet, na porast, godišnji porast te subvencije. Zbog toga on još nije, ali evo, ja se nadam da ćemo ga sutra ili preksutra proslijediti. I ja se zaista, zaista nadam pozitivnom odgovoru vlasnika vrtića. Mislim da smo si stvarno dali truda i ja bih rekla nekako pošteno išli raditi ono za što imamo opravdanje da dajemo javni novac iz proračuna Grada Šibenika. Da imamo za sve opravdanje. Ovo dajemo zbog toga, toga, toga i toga. A ne zato što su u pitanju neki pritisci ili, ne znam, vi vijećnici ili nešto drugo. Ovo je matematički izračun koji, kažem još jedan put, nitko nije sporio. Hvala, kolegica Kursarbi. Dalje pa kolega Tolić, a onda se kolega Slavica javio. Mislim da je kolegica, evo, u većini se rekla. Ja samo mogu reći da smatram da je ovdje riječ o jednom modelu koji je pravedan kako za roditelje koji se izjednačavaju, jer po ovom modelu plaćaju istu cijenu, neovisno o tome koji vrtić dijete pohađa. A isto tako model koji

je postavljen na način da se javnim novcem učinkovito upravlja. Znači, svi novci koji će ići za sufinanciranje idu točno po ekonomskoj cijeni svakog vrtića koji je utvrđen točno na temelju njihovih podataka i troškova koje su iskazali, a troškovi su jasno propisani kroz državni pedagoški standard. Sve troškove smo uključili i nije točna činjenica što ste rekli da troškovi koji su tijekom 2021. godine bili sufinancirani iz europskog novca, da ih nismo prihvatili. Prihvatili smo sve troškove i sve te troškove uvećali za službeni podatak koji je objavljen od strane Državnog zavoda za statistiku. Hvala, kolega Tolić, pa onda kolega Kovač, pa kolega Slavica.

Poštovanje, samo bih ispravio informaciju vezano uz tehničku ispravnost amandmana. Od svih 7 zaprimljenih amandmana, 6 ih je ispravno. Jedini koji je neispravan je od kolege Kovača. Znači, on ne može biti, niti se o njemu glasati, zato što je samo na amandmanu sukladno novom zakonu o proračunu, članku 41, koji kaže da osim ako negdje predlažete povećanje, drugdje morate predložiti smanjenje u istom izvoru i s istim izvorom financiranja. A u ovom amandmanu je bilo predloženo na desetak projekata iz programa gradnje i programa održavanja da se ukinu sredstva koja su financirana iz komunalne naknade, komunalnog doprinosa i spomeničke rente, koja se ne može davati u subvencije privatniku. Hvala.

Može, može. Prvo kolega Slavica, pa onda vi, kolega Rajić. A kolega Kovač, ispričavam se. Bombardirate me s različitih strana, pa dok gledam lijevo-desno. Ja ću sad reći nekoliko rečenica i više stvarno neću raspravljati, nema smisla. Zapravo, iz svega ovoga što su stručne službe rekle, ispada da sam ja ovdje uzurpirao sebi pravo da zastupam i vlasnike privatnih vrtića, dječjih i vjerskih vrtića, i da sam ukrao onih 4.500 potpisa pa ih donio ovdje bez njihovoga znanja, jer vi tvrdite da nema spora. Ništa nije prijeporno. Dakle, vi ste sve dogovorili. Ugovori su napisani i očekuje se samo paraf vlasnika privatnih i vjerskih vrtića.

Ja sam onda stvarno u nebranom grožđu. Ja se ovdje lažno predstavljam, lažem, kako je rekao dogradonačelnik, da sam lažov i da to nije prvi put. Žao mi je što se tako misli. Ja vas uvjeravam. I postoji ovdje, evo, jedna mlada osoba, jedna mlada žena koja tu sjedi, dobila je dozvolu da prati vijeće, koja je predstavnik vlasnika privatnih i vjerskih vrtića. Pa bi vjerojatno se ovdje ustala pa rekla: "Mario Kovač, ti si lažljivac, manipuliraš, lažeš i govoriš u naše ime, a mi te nismo ovlastili." Dakle, nešto ovdje u ovoj priči ne miriše, ne miriše na dobro. Ne miriše na dobro. Žao mi je što ste zauzeli tako čvrst stav. Žao mi je što, ajde, djelimice, ma ne djelimice, nego u potpunosti, odbacujete bilo kakav legitimitet roditeljima djece, ima ih 700 djece. Dakle, bilo kakav legitimitet da brane interese vlastite, vlastitih obitelji. Dakle, vi im taj legitimitet spočitavate jer navodno nisu stručni. Oni imaju, gospodo, socijalni legitimitet. Tko ima pravo razgovarati u interesu njihove djece nego oni? I nemojte ih podcjenjivati. U toj skupini postoji jedan zamjetno veliki krug ljudi koji su školovani, obrazovani, koji se bave privatnim biznisom i koji znaju o čemu govore. Dakle, ja vas molim da, ako ništa drugo, jer vidim da nema koristi od čitavog ovoga mog angažmana oko amandmana, ja vas molim da pokušate još jedan put sjesti i s vlasnicima privatnih vrtića i s roditeljima djece koja pohađaju privatne i vjerske vrtiće i da se iznađe jedno kvalitetno rješenje.

Hvala lijepo. Hvala. Kolegica Žurić, pa kolega Slavica, kolega Rajić, pa kolega Trević. Meni je žao, gospodine Kovač, što se tako osjećate, ali mislim da ste mogli, kao što ste, evo, kao što smo imali komunikaciju kad je bila riječ o pomoćnicima u nastavi, zaista ste mogli. Vi ste zbilja uvijek dobro pripremite, pa ste mogli ovo, možda da ste me nazvali ili došli, ili to i ranije smo mogli reći, na šta se, šta se o svemu, šta se, ovaj, šta se, šta se radi. Dakle, naravno, uz dužno poštovanje svima koji su to potpisali, mi smo imali sastanak i s predstavnicima roditelja. I zbilja, kad smo na ovaj način objasnili, roditeljima je bilo sve jasno. Dakle, mi apeliramo, ne možemo, ne možemo privatnim vrtićima naložiti da ta cijena u desetosatnom redovnom programu bude 90 eura za roditelja, to je najveća cijena i izjednačena sa svim drugima. Ne možemo. Nemamo tu zakonsku. Mi samo apeliramo i predlažemo da to tako bude. Dakle, Grad Šibenik davat će dopune ekonomske cijene, razliku od te cijene koju plaća roditelj. Mislim da je to fer prema roditeljima i zbog toga, evo, mislim da smo to... Hvala, kolegice Žurić. Kolega Slavica, izvolite.

Gospodinu gradonačelniku, prvo, ne morate se derati kad pričate o vrtićima. Djeca se boje onih koji viču. To je prva stvar. A i ovdje se radi o tome hoće li Grad Šibenik ipak ostati prijatelj djece i je li to on još uvijek. Druga stvar je, vi ste i gospodine gradonačelniče da odlučujete koji je amandman normotehnički ispravan. Jer smo sad čuli od gospodina Tolića da samo ovaj amandman nije u skladu. A vi kažete da nisu amandmani ni gospodina Restovića. Mislim, jel se zna ovdje nekakva procedura šta može, šta ne može? Kolega, ovo su tehnička pitanja, mi ćemo ih razriješiti bez vaše intervencije. Hvala vam na upozorenju. Kolega Rajić?

Kolega Mileta, javio se isto i kolega Trevićić. Evo, kolega Kovač, naime, ako bude sve kako ide, u kojem smjeru ide, i potpiše se većina ili svi ovi ugovori, onda će se u rebalansu ionako trebati podignuti iznos subvencioniranja ili apsolutni iznos koji se daje za privatne vrtiće, jer će iznos koji će se izdvajati biti osjetno veći. Samo ne iz razloga kojeg ste vi naveli, nego iz ovog razloga kojeg je navela pročelnica Žurić. Koliki će taj iznos u konačnici biti, ovisit će o tome koliko privatnih i vjerskih vrtića potpiše ovaj sporazum. Tad ćemo imati točan iznos i kolega Tolićće na sljedećem, odnosno rebalansu, taj iznos i staviti u proračun. Kolega Trevićić.

Ovako. Ja volim ovaj grad, stvarno. Prije nekoliko godina sam imao ponudu da idem van, a sad sam ostao tu. I sad ja, referirat ću se na vaše, prvo, gradonačelniče. Nije u redu da mi znamo točno u privatnim ustanovama šta oni rade. I tu se apsolutno slažem. Nije u redu, gospođo Žurić, da ste po prvi put se uhvatili ovoga tek sada, po prvi put da ste javno svima rekli: "Vićete u zapisniku prošli put." A sad ću ja vama reći kao roditelj, jer ja sam roditelj i mene ovo direktno pogađa. Mene uopće nije briga na koji način ćete vi ovo riješiti. Ali me kao roditelja zabrinjava šta će oni drugi, isto roditelji, kad skuže da ne mogu platiti, kad se pomaknu u sobu da ne čuju djeca, kako će njima objašnjavati šta rade sa strane, jer su jednostavno došli u situaciju da ne mogu platiti. Vi napravite sve, opet ste stavili tu djecu sa strane. Znači, evo, ja vam govorim kao roditelj, napravite, mene uopće ne zanima hoćete li vi to napraviti, vi to napravite. Ove ugovore dajte svima da vidimo, da vidimo šta tu piše. Jer mene su isto zvali da ja pomognem kao vijećnik. Ne, ja ću kao roditelj. I nije me briga što se događa, ali hoću da ja svom djetetu kažem. Znači, vratimo se nekoliko godina unazad. Naša predsjednica je rekla: "Ljudi, situacija je stani-pani.

Rađajmo djecu." Sad smo i napravili. Netko veći od vas je napravio veliku djecu pa mu to nije problem, moji su u vrtiću dvije. I sad je to problem. Ali ne samo da je problem šta imamo djecu, nego i luksuz šta ću ih slati u vrtić da se socijaliziraju s drugom djecom. Pa mislim, ono, žao mi je gospodinu Kovaču i žao mi je što se vi s ovim bavite. Ali vi ovo trebate riješiti. Sjetite se djece, vi s njima pričate. A djeca su tu. I ja sam prvi rekao i sad ću vam to svima reći, da je jedini način šta se ovo išlo, da odmah djecu dovedemo i to lijepo, samo da šetamo, bez lumina, bez ovoga, da vi vidite da ih ima. Jer ja ću po ovome sada, ovo udara i moj budžet, ja ću ispisati svoje iz privatne i kao gospođa ću se prijaviti za gradske vrtiće. Jer ja volim ovaj grad. Ja neću ići u privatno. Ja idem kao grad. Ako ste vi dužni kao prijatelj djece ili kao prijatelj, već kako god hoćete, evo, očekujte me, ja uskoro dolazim s prijavom. Hvala. Gospodin Mileta, pa onda gospođa Cvetković.

Ja ću kratko, ja. Ne znam jesam li vas dobro razumjela. Dakle, mi predlažemo izjednačenu cijenu za usluge za sve roditelje, bilo da su djeca upisana u naše javne vrtiće ili u privatne vrtiće. Dakle, vi ćete plaćati, ako vam dijete ide u desetosatni redovni program ili u jaslički, jednaku cijenu. Mi predlažemo to, naime, to predlažemo, naravno. Hvala. Kolega Trevićić, replika. Možda vi mene niste razumjeli. Tu ste. Evo, sad vi meni recite, pa ću ja ponoviti. Šta da ja kažem svojim dvjema curama? Kako? Rješenje ovog problema je? Mojim? E, ja sam roditelj. Ja sam s kim svojim unutra, ja nisam vijećnik. Šta da ja njima kažem? Da, šta, čekamo neki formular? Ja sam dobro razumio šta su, ali ja vama kažem kao roditelj sada. Pa ja vam kažem, ukoliko, mislim, ukoliko vam dijete ide u privatni vrtić ili u gradski vrtić? U privatni. U privatni vrtić. Ukoliko vaš privatni vrtić prihvati naš ugovor, vaše dijete, vi ćete za dijete plaćati, ako ide u desetosatni program, 90 eura. Drugo dijete, ne znam, valjda će imati oslobođenja, 20, 30 posto, ne znam kako je regulirano u tom vrtiću.

Hvala vam. Gospođa Cvetković, izvolite. Kolega Miletaće, prepustio vas je. Evo, najljepše pozdravljam sve. Mislim da o ovom problemu, o kojem danas raspravljamo, trebamo stvarno, trebamo reći par jasnih rečenica, odnosno nazvati stvari svojim imenom. Ovdje jeste problem upravo razlika u subvencijama, odnosno u sufinanciranju gradskih i privatnih vrtića, što na kraju rezultira i razlikom u cijeni koju će roditelji plaćati. Respektirajući činjenicu da je stručna komisija izvršila ekonomski izračun cijene, morali bi dobiti odgovor jeste li komparativno radili izračun ekonomske cijene u gradskim vrtićima i na temelju čega je izračunata ta visina subvencije za gradske vrtiće. Upravo to. Znači, imamo preveliku razliku između, znači, jeste li i do te cijene, od već koliko, da ne govorimo o brojkama, došli izračuno, odnosno kako ste nam lijepo objasnili, ekonomska cijena minus cijena koju plaća roditelj jednako je visina subvencije. Eto. Gospođa Žurić. Ja ću samo napomenuti da u našim gradskim vrtićima mi smo kao osnivač zakonski obvezni financirati i njihovo cjelokupno poslovanje. Kod privatnih vrtića to je ekonomska cijena. A ekonomska cijena je zadana člankom 42. Državnog pedagoškog standarda, koji kaže šta ulazi u ekonomsku cijenu. Privatni vrtići, kao i javni vrtići, imaju i neke druge troškove, ali ti troškovi ne ulaze u izračun ekonomske cijene kod privatnih vrtića. Dakle, stvar je potpuno jasna. Ovdje nemamo zakonsku obavezu, ali imamo moralnu obavezu i hoćemo roditeljima omogućiti da djeca, da sva djeca imaju smještaj u vrtiće, ali pod uvjetom da financiramo ono što zakonski jedino možemo financirati.

Hvala. Gospođo Cvetković. Znači, o zakonskoj obvezi na način na koji vi govorite, mogli bi govoriti da mi imamo dovoljan broj smještajnih kapaciteta za svu djecu u gradskim. Znači, naša je obveza, zaista, pravo, pravo svakog djeteta, pravo svakog roditelja da ima jednaku tu subvenciju. Mislim da je to nešto o čemu ne treba govoriti. Kolega Rajić, molio bih gospođu Žurić da pričeka, da... Ne, samo izvolite, kolega Rajić, pa može se odgovoriti. Pa evo, kad je o vrtićima riječ, ja vidim da je i u onom dijelu proračuna u predškolskom odgoju i obrazovanju to postavljeno kao obavezu grada. Kolegica Žurić je to, ovaj, i obrazložila u sudjelovanju subvencioniranja privatnih vrtića. Ono što ovdje nitko ne spominje, ali baš nitko, niti od nas vijećnika, niti od uprave, jesu neki standardi koji postoje i u jednom i u drugome vrtiću. Postoje otprilike tri standarda: standard prehrane, standard prostora u kojem djeca borave i standard sadržaja kojega djeca imaju i u jednom i u drugom vrtiću. Kako sam spomenuo standard prehrane, ja ću, ja sam se malo potrudio pa izvadio vaš, vaš, naš, gradski jelovnik, u kojem, između ostalog, kaže da će djeca za ručak imati paštu fažola sa suhom svinjetinom, za Boga milog. Dajte, molim vas. Paštu fažola sa suhom svinjetinom, da, da. Dalje, da će u vremenu nekakvoga, uvjetno rečeno, posta imati pohani oslić negdje iz, iz leda. Umjesto da se bavimo time da na području Šibensko-kninske županije i grada Šibenika razvijamo suradnju, poslovnu suradnju, da, poslovnu suradnju, sa našim vrlo jakim ponekim OPG-ovima.

To smo zaboravili. Tamo je zdrava hrana. I, nažalost, gospođa koja je preminula, vrlo mi je žao, bila je teta mojoj djeci u vrtićima, gospođa Katja, to je među prvima razvijala. Jednako tako sam uspio doći do jelovnika u dječjem vrtiću Žižula, privatnom, vrlo jasno i konkretno. Tamo kaže pileća juha, pohani pileći file, lešo, povrće i tako dalje. Bitna razlika. Brokoli, da, zdrava hrana. Dalje, za dane za kojima nema ovoga, za koje treba malo kao post, riba, svježa srdela. Nema toga u gradskim vrtićima. To su, vam ljudi, bitne stvari. To su užasno važne stvari. Pašta umak od rajčice, zelena salata i tome slično. Želio sam vam samo napomenuti da i o ovim pitanjima, kod reguliranja cijene gradskih vrtića, morate voditi računa. Nemate ovo u vašim jelovnicima. Vidite da nemate. I sad ćete raditi na tome da se cijena u dječjim vrtićima malo i poveća kroz neke odluke koje ćemo donijeti. Ali nema. Hvala, kolega. Odnosno prostor, samo malo. Odnosno prostor u kojima borave. Imate dječji vrtić kojem ste spojili, kojega ste spojili od dva stana, tamo negdje na Baldekinu. Hvala Bogu, ja sam djed od šestero unučadi. I na to sam ponosan. Neki borave u takvom jednom vrtiću. Tamo ste spojili dva stana. A je li to možda pedagoški standard? Ja mislim da nije. Ja mislim da nije. Treba kritički se odnositi prema takvom stavu i raditi na tome da se on promijeni.

Ja mislim da to nije pedagoški standard, da napravite, da spojite dva stana i da je to uvjetni dječji vrtić. O sadržajima, o sportu i tako dalje, neki privatni vrtići imaju vrlo razvijenu sportsku aktivnost. A ne znam koliko to gradski imaju. Evo, kolega. Hvala. Kolegica Žurić. Ja se, poštovani vijećniče, uopće ne slažem s vama. Uopće. Ni u jednom pitanju kojeg ste rekli. Ali, ali, i argument, i argumentirat ću. Tu su i ravnateljice, pa mogu i one. Jelovnike koje dobivamo iz, jer je to, jer moraju staviti jelovnike u izvješća o radu kad nam dostavljaju, ti jelovnici su prilično ujednačeni. Prilično ujednačeni. Nigdje to nije samo zdrava prehrana, samo to su kuhana jela, i oni, jel', danas imaju pohanu juhu ili ne znam šta. Ti su jelovnici ujednačeni. I sigurna sam, sigurna da prolaze sve moguće kontrole zdravstvenih voditeljica, HASAP sustava i svega ostaloga. I u našim, i u gradskim vrtićima, da ne kažem našim, svi su naši vrtići, i u privatnim vrtićima. Što se tiče standarda prostora, tu se mogu samo složiti s vama da zaista, svjesni smo da imamo prostore koji su neuvjetni, kao što su stanovi i tako dalje. To su zatečeni prostori, ali to rješavamo, ako ste vidjeli naš sad program u predškolskom odgoju, koji su naši planovi to riješiti. Prvi i osnovni je plan iseliti sve te prostore koji su neuvjetni i napraviti dva, najmanje dva nova vrtića i pokupiti svu tu djecu u primjerene prostore.

Gospodin Mileta tu ima prilično velike planove. Odmakli smo i sa projektima tu, i, i. Polako? I na raznim, i na raznim lokacijama. Treće je bilo sportski, ovo što ste rekli, programi. Jednako tako, kao i privatni vrtići, i gradski vrtići provode raznorazne sportske programe, dramske programe, zbor, dječji vrtić, dječji, dječju igraonicu, balarin, učenje engleskog, njemačkog, svega. Molim vas, nemojte to raditi, oddezavuirati rad gradskih vrtića, jer to naprosto nije istina. Molim vas, idemo dalje. Replika kolega Rajić, pa onda kolega Petković se javio za riječ. Pa vi, kolegice Mirjana ili netko iz gradske uprave, tko god, totalno krivo razumijete našu raspravu. Ne možete, ne možete ne razumjeti. Da ja ovo nisam sam napisao. Ja sam ovo se potrudio i izvukao da imate paštu fažola sa suhom svinjetinom, za Boga miloga. Je li to za djecu? Pa nije. Ja mojoj djeci, mojoj, uvjetno rečeno, to ne dajem. Ni vi to svojoj ne dajete, sigurno. Ja ne sporim, samo malo, samo malo, samo malo, dozvolite. Ja uopće ne sporim. I ja to nisam ni rekao. Nemojte mi uzimati iz konteksta, izvlačiti nešto da sam ja kazao da je u dječjim vrtićima hrana nezdrava. Ne, ne, ne, ne. Uopće ne sporim da li je hrana u dječjim gradskim vrtićima zdrava. Uopće ne sporim da li prolaze sve kontrole. Ali ja vam iznosim činjenice. I tu je ta razlika. Nemojte samo govoriti sada kako, eto, tamo neki vijećnik Rajić govori protiv dječjih vrtića.

Ma ne. Razumite da smo ovdje vijećnici, da imamo, da imamo, pardon, na to pravo da se i kritički odnosimo na pojedine elemente, pa i funkcioniranja gradskih dječjih vrtića. Hvala. Polako. Kolegica Žurić, pa kolega Petković, pa kolegica Nenad. Jedan dan, jedan jelovnik. Mogli ste uzeti isto tako jelovnik od, ne znam, četvrtka, petka, srijede, utorka, bilo kojeg usporedivog. Dakle, vi ste uzeli sad jedan jelovnik gdje je, ne znam, pašta fažol, šta fali, ali da ste uzeli petak, bila bi vjerojatno neka riba ili nešto. Uglavnom, malo se, malo tu, malo tu manipulirate. Da ste htjeli, onda ste mogli uzeti jelovnike svih sedam dana gradskih vrtića. Molio bih, molio bih stvarno da malo ovu raspravu vratimo u neki kolosijek. Završit ćemo i na aperitivu, na digestivu. To stvarno ne bi bilo, ovaj, korektno. Ide dalje kolega Petković, izvolite. Pa kolegica Nenad. Evo, da samo malo spustimo loptu na zemlju.

Ja mislim da je kolega Rajić želio nešto drugo reći, ali moram mu isto replicirati. Dakle, nisu ovdje problem maništra i fažol, jer, evo, da njega pitam da za 1. maja vodi svoje unuke, da, da vodi svoje unuke za 1. maja, tad se jede fažol i maništra. Mislim da to nije nezdravo niti loše. Poanta onoga što je on želio reći je da povežemo OPG-ove, je li, sa vrtićima i da naša hra, i da hrana naše djece i naših najbitnijih bude sa provjerenim podrijetlom, a time da potičemo, ovaj, privredu, je li, koja je najbitnija. Upravo o tome sam ja govorio i za-zašto inzistiram na ovome zakonu o poljoprivrednom zemljištu, da imamo površine koje možemo dati ljudima, OPG-ovima, da oni rade, sade i da to idu naša djeca. Znači, to je smisao. Nisu smisao ovi jelovnici. Moram isto tako reći da priprema hrane za našu, na-za naše najvažnije se odvija, ako se ne varam, na prostoru katoličke osnovne škole. Imaju kuhinju. Znači, oni osiguravaju i to dobro funkcionira. To dobro funkcionira. Moramo reći da dobro funkcionira. Dakle, to je pohvalno i ja želim to istaknuti i naglasiti. Ljudi, moramo napraviti proizvodne pogone na podima, je li, to nam je zona, spajamo se na autoput, sve je to super, divno, krasno. Ajmo napraviti, ajmo povezati, ajmo izglasati na ovom gradskom vijeću odluku da ćemo sufinancirati, odnosno poticati lokalne proizvođače, da ćemo im davati bolje uvjete bez da zadiremo u pravila tržišnog natjecanja.

Dakle, nemojmo politizirati, nego napravimo. Ajmo napraviti ovo što govorimo. Dakle, ja samo jedinu stvar koju zamjeram gospođi Žurić što je rekla da su tek sada napravili ekonomsku točnu izračun, jer su bili, jer su bili prisiljeni zapravo ovim što gospodin Kovač govori, je li, dakle, 4 i pol tisuće potpisa. Nitko ne može zanemariti. Ni vi, gradonačelniče, ni nitko ovdje od nas. Znači, to je, je, nema veze, gradonačelnik će čuti, pročitat će. A kolega Slavica, dakle, samo hrabro, ali držite se okvira. Molim vas, ajmo, ajmo privesti ovo kraju. Kolegica Žurić, molim vas. I kolegica Nenad se još javila za riječ, čekaj da vidim nešto. Dakle, naravno, apsolutno se slažem da bi u svakom slučaju zdrava prehrana trebala biti tu. Ne znam tko će reći riječ protiv toga. Namirnice su naših OPG-ova i domaća hrana, respekt. Kad bude moguće, apsolutno smo za. Htjela sam vas

samo ispraviti. Gradski vrtići imaju svoju kuhinju, svoju kuhinju. A ovo o čemu vi govorite je kuhinja, je, za produženi boravak u osnovnim školama. Evo, samo sam to htjela ispraviti. Hvala. Kolegica Nenad, izvolite. Hvala. Pozdravljam sve prisutne. Pa evo, slušajući zapravo ovu raspravu, čini mi se da je zapravo cilj da se zapravo bude pravedniji prema svima, da je u ovom trenutku malo izmaklo kontroli. Ja bih zapravo imala primjedbu da se zapravo, budući sam diplomirani inženjer prehrambene tehnologije, magistra znanosti sam nutricionizma, pa imam nekako težinu da mogu reći da se previše zadirete u područje o kojem nemate dovoljno saznanja. Isto tako, ne znam zašto bi zapravo jedno kuhano jelo koje ste vi napomenuli da nije zdravo, zašto ne bi bilo zdravo. Ako bilo koji roditelj ili bilo tko smatra u nekom vrtiću da nije ispravno sastavljen jelovnik, imamo naš akreditirani laboratorij Zavoda za javno zdravstvo, pa se može uputiti primjedba, pa netko može napraviti analizu jednog perioda da li je stvarno na ispravan način se ta djeca hrane. To bi bilo ispravno i s argumentima. Inače, majka sam troje djece, svi troje su bili u vrtićima. Dvoje djece je bilo u državnim, našim javnim vrtićima, a jedno dijete mi je bilo u privatnom vrtiću. Primjedbe roditelja: moje dijete ne može ovo, ja ne mogu ovo. Znate, životi naši se mijenjaju i mi se moramo prilagoditi u našim privatnim osobnim situacijama.

Ja ne mogu reći da sam imala primjedbe, dapače, na rad, način, prehranu, znači naših gradskih vrtića, kao što nisam imala ni primjedbu u privatnom vrtiću kad je bilo moje dijete. Istina, sve su to bile neke nijanse, nešto bi oduzela, nešto bi dodala, pa bi ja, mislim, isto bilo dobro da malo svi skupa stanemo na loptu, da jednu dobru zapravo inicijativu, da svi u ovom trenutku roditelji plaćaju jednu zapravo ujednačenu cijenu za boravak svoje djece. A ja vjerujem da će ova vlast nastojati da se zapravo ravnopravnije zapravo radi i u budućem periodu i da zapravo svi budemo ukupno zadovoljniji. Mislim da bi bilo dobro da svi stanemo na loptu, jer je to u interesu nas, a pogotovo naše djece. Eto, toliko. Hvala. Hvala. S ovim smo apsolvirali ovaj dio rasprave, ali ja bih molio da se ipak predlagatelj jasno izjasni vezano za amandman gospodina Marija Kovača, da li ga prihvaća ili ne prihvaća.

Došao je na dnevni red, o njemu će se glasovati neovisno o tome. Ne mogu ga ja izbaciti, on je već ovdje kao amandman. Dakle, kao ovakvoga, ne prihvaćam. Hvala. Idemo dalje. Cijenjeni kolega Marenc je isto tako postavio svoj amandman, pa bih ja zamolio za obrazloženje. Dobar dan još jednom. Žao mi je što nema gradonačelnika. Ovo se najviše odnosi na njega. Zašto na njega? Zato što sam u više navrata govorio za ovom govornicom o stanju na vanjskom bazenu u Crnci. To je jedini bazen, 50-metarski, u županiji, koji je u dva ili tri navrata imao veće, veće zahvate na uređenju, ali nikad nije doveden u red što se tiče plivačkih aktivnosti, da ne kažem plivanja kao sporta, da bi se održavali,

ovaj, takmičenja na tom bazenu, jer praktički nikad nije bilo uvjeta. Nikad nije završena ta famozna nadogradnja bazena da bi se napravili vanjski, vanjski blokovi za start i još dodatna oprema da ne opterećujem, ovaj, sjednicu. U više navrata je gradonačelnik mi obećavao na neki način da nije ni bio upoznat s problemom, a u, ja mislim, na proljeće smo isto bili svi zajedno na jednoj sjednici kad smo razgovarali i kad je obećao i jednostavno dao nalog gospodinu iz Javne ustanove sportskih objekata da se to realizira, jer stvarno, u županiji, bespredmetno je govoriti, nemamo niti jedan 50-metarski bazen uopće osposobljen za tako nešto. Ja apeliram ponovo, jer ja sad smatram da je to nekakva greška, da se nešto slično dogodilo. Ne mogu shvatiti da je jednostavno neprihvaćeno, da je to namjerno, ali jednostavno nema nikakvih razgovora, nema nikakvih uputa, nema nikakvih novčanih ni financijskih sredstava. Evo, drago mi je da ste došli, gospodine gradonačelniče, i jer jednostavno bih volio da vidim što se dešava s tim, zašto se to jednostavno zanemarilo. A moj amandman predlaže, pošto zakonski treba to biti sa istih stavki na neki način, tu se spominje uređenje vanjskog igrališta Miminca, što jednostavno nemam ništa protiv, normalno da se uređiva taj prostor, ali ajmo biti pošteni, to je vanjski prostor, vanjsko igralište, betonsko igralište na kojem sam čuo i dobio informaciju da se s ovim sredstvima za ovaj proračun vi kao vlast dajete prednost tom igralištu kao raditi antistresnu podlogu i tako dalje, a znamo da taj vanjsko igralište nije u službenom, da ne kažem,

terminima, nema zauzeće konstantno kroz cijelu godinu, nego je to jednostavno nadomjestak igrališta s obzirom na unutarnji prostor koji se i odvijaju sve aktivnosti unutar Miminca, odnosno bivšeg Partizana. Mislim da, pošto se tu najviše radi o rekreativcima koji koriste taj prostor, i normalno školarci koji eventualno, kad je lijepo vrijeme, izađu vani, mislim da neće biti ništa ako jedno godinu dana preskoče ili pričekaju s obzirom na tu antistresnu podlogu, da im neće smetati taj betonsko, ovaj, betonska podloga kao i do sada, pogotovo što praktički nama izuzetno znači ta godinu dana ranije ili bilo koja godina da se napravi, pogotovo što se nije nikad napravilo to, jer recimo, evo, prošle godine smo imali veliku aktivnost i želimo takvu aktivnost promovirati kroz dječji festival, gdje moramo znati sa sportske strane na neki način da 50-metarski bazen se inače u drugoj, odnosno prvoj polugodini kalendarskoj odvijaju sva takmičenja i treninzi u 50-metarskom bazenu, a to, recimo, u Šibeniku nije moguće realizirati prije šestog mjeseca, jer da ne kažem, evo, u više navrata je bilo obećavano da će doći balon i ne znam što, da će se staviti taj 50-metarski na veću neku funkciju, ali normalno nikad ne možemo doći na red što se toga tiče, pa predlažem i molim na neki način, u ime 300, 350 zvaničnih plivača koji i treniraju u 50-metarskom, da mogu i organizirati na domaćem terenu 50-metarski, na neki način, takmičenje i da i time uveličamo i festival djeteta i sve skupa, a ne kao i prošle godine da smo održavali jedno značajno natjecanje, svi plivački šibenski klubovi, ali na 25-metarskom, u doba kad svi izađu van na 50-metarski i takmičenje u jeku sezone na 50 metara, a mi se vraćamo na 25 metara.

Tražim auditorij, na neki način, i privolu i vlasti da prihvate ovaj moj amandman u ime svih plivača i klubova i rekreativaca. Hvala lijepo. Hvala, kolega Marenc. Kolega Mileta. Ja ne bih sad tu možda obezvrjeđivao koji je sport bitniji, jesu li bitniji rekreativci ili profesionalci, što treba prije, što kasnije. Koji kvart, je li, ovo igralište je i u nekom drugom kvartu i tako. Međutim, sam bazen je pod ingerencijom naše Javne ustanove sportski objekti. I imamo tamo i upravno vijeće i ravnatelja, i oni opet u okviru, naravno, određenih financijskih mogućnosti definiraju razvoj, odnosno održavanje te sportske infrastrukture. Koliko mi je poznato, a to će, evo, može potvrditi i sam ravnatelj, gospodin Španja, u sljedećoj proračunskoj godini jedan dio od ovog, ovih stvari koje ste vi naveli je i planiran u samom, samom financijskim sredstvima za Javnu ustanovu sportski objekti, pa bih onda molio gospodina Španju da me dopuni.

Hvala, kolegi Mileti. Ravnatelj, gospodin Španja, izvolite. Dobar dan. Pozdravljam gospodina gradonačelnika, dogradonačelnika, predsjednika gradskog vijeća, gospodina tajnika, gospođe i gospodu vijećnike, kolege ravnatelje, direktore gradskih ustanova i firmi. Dakle, što se tiče proračuna, Javna ustanova, odnosno upravno vijeće, je predložilo što se tiče rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine cirka 148.000 eura za sljedeću godinu. Prihvaćeno nam je 68.000 godina, godina, 68.000 eura, a od toga za nabavu, evo, samo čisto da pročitam, sportske i glazbene opreme 39.000 eura, od čega, od čega ćemo mi većinu uložiti u ono što možemo što se tiče nabavke bar dijela one opreme za koju ste vi sada govorili, gospodine Marenc. Eto, toliko.

Hvala. Hvala. Kolega Marenc se javlja za ponovno riječ. Da li ja ovo na neki način shvaćam da se jednostavno amandman ne prihvaća? Jer ova sredstva koja govori gospodin da su izdvojena ili da će biti izdvojena za nabavku svega opreme, jednostavno nisu dosta. To je, to smo svjesni. Znamo da ta sredstva za uređenje bazena nisu toliko jednostavna, niti mala. A s ovim pričama, to traje već 10 godina, iskreno govoreći, da jednostavno će se uređivati, doći će na red sve to skupa i ima se vremena, jer vi kažete da ne želite praviti razliku između sportova. Ne želim ni ja. Ja baš zbog toga i predlažem ovo da ne pravimo razliku. Jer otkud možete i kako imate obraza na neki način 68.000 eura za uređenje vanjskog igrališta?

Hoćemo biti pošteni. Zašto tih 68.000 eura? Ne uredite sve igrališta koja su po područnim školama unutar Šibenika. Niti jedno vanjsko igralište nije uređeno. Počinje od Rasline, od Dubrave do ne znam čega. A vi sad spominjete na neki način antistresnu podlogu raditi za rekreativce. Oprostite, ali moramo napraviti razliku i reći jedanput što nam je korisnije. I u sportu i u svemu. Imamo prioritete i ne možemo staviti prioritet uređenje vanjskog igrališta u odnosu na nešto što nikad nismo uspjeli napraviti u ovih zadnjih 10 godina, a to je uređenje bazena za plivanje i za takmičenje. Hvala lijepo. Hvala. Gospodin gradonačelnik pa se javio za riječ kolega Petković i, koliko se ne varam, javio se kolega Slavica. Dakle, da skratimo polemiku. Jednom riječju, amandman se odbija. Nitko ne spori da će se ići u uređenje bazena, jer financijska omotnica 21-27, dakle europskih sredstava, predviđa i obnovu sportskih objekata. Podržavam ideju da bazen treba uložiti od energetske obnove, gdje smo već aplicirali, do potencijalnog zatvaranja bazena, takozvane startne blokove i sve ostalo. Međutim, ne slažem se s retorikom da je na igralištu ekspartizan samo rekreativci. To je i dvorana na kojoj djeca iz osnovnih škola dolaze i imaju svoj tjelesni odgoj. Dakle, to je teren na kojem se igraju djeca iz kvarta i slažem se s tom pričom da bi sve, odnosno sva igrališta na kojima se u prvom redu djeca bave svojim rekreativnim aktivnostima u slobodno vrijeme, trebala imati antistresnu podlogu, ali ne na način da kidamo s jedne stavke pa prebacujemo na neku drugu, nego sveobuhvatnim pristupom.

Vi znate da smo mi donijeli i strategiju razvoja sporta i sve to unutra javno piše. Ne možemo, i slažem se u onom dijelu koji ste rekli, favorizirati samo jednu sportsku granu. Jedno je nesporno, vanjski bazen, a to zna i ravnatelj, ja sam s njim već razgovarao nekoliko puta, da zastupa stav da se uredi 50-metarski bazen, da se omogući bavljenje cijelu godinu, dakle da se on zatvori, da se riješi problem grijanja tog bazena, jer je on na ovakav način ekonomski vrlo zahtjevan, da ne kažem neisplativ, i na tom projektu se radi. Hvala. Replika kolega Španja. Dakle, jedna poruka gospodinu gradonačelniku. Vola se drži za rogove, a čovjeka za riječ. Dakle, ja ću sad reći zašto. Dakle, bili smo, neki od vas ovdje su prisutni, neću imenovati, prisutni kad ste vi obećali gospodinu Marencu sredstva u ovom proračunu upravo za ovo. Dakle, ajmo se vratiti na analogiju koju koristi vaš gospodin Mileta. Dakle, prilikom obrazloženja spora, odnosno čvora na, na, na, kod hotela Panorame, izračuni neki, statistika, je li, govore da je ovo bitnije. Ja Miminac, Partizan, volim, nije to sporno, ali moramo znati i moramo jasno i glasno reći zašto je ovo, zašto je ovome dat primat, bez obzira na ove vaše lijepe riječi koje ste vi maloprije rekli. Dakle, gospodin Samardžija je u koaliciji s vama. Dakle, taj prijedlog je došao upravo iz vaše koalicije.

Jasno je zašto to ima primat, pustite me. Evo, vidite kako se ponašate. Dakle, i to vam pokušavaju reći i, i svi vijećnici, a vi nama dilite prodike. Dakle, nećete ni da saslušate. Ja ću samo reći jednu stvar. Dakle, gospodin Samardžija... Dobro. Dobro. Vijećnik... U svakom slučaju, taj prijedlog dolazi od, zna se koga, i zato će biti izabran. A vi ste obećali, nikome ne želim otkidati od usta, dapače, nema prioriteta, ali obećali ste. Ne držite se vaše riječi. Eto, to govori o vama. Hvala. Tko je daljnji? Tko se javio za riječ? Kolega Slavica.

Znate, gospodine Marenc, meni se čini da će se problem s bazenom riješiti u isto vrijeme kada se riješi ulica Ivana Rendića, to je kad neke osobe napuste Krešimirov dom. A gospodin Petković je rekao da se ljudi vežu za riječ, a vole za rogove, je li tako? Vi ste, gospodine Burić, sad odlazite, vezali stanovnike Baldekina 2, Škopinca, svojim riječima da ćete napraviti ulicu prije 10 godina. I još niste. Toliko o obećanjima i riječima. Hvala. S ovim smo apsolvirali i amandman kolege Marenca, barem kad je rasprava u pitanju, izjašnjavanje predlagatelja. I na kraju imamo amandman vijećnika gospodina Travčića. Hoćete li dati obrazloženje? Izvolite.

Pozdrav svima. Do sinoć sam se osjećao ponosno što bi ovako nešto predložio, a amandman sam je neugodan. Sad nemam pojma zašto uopće da obrazlažem nešto kad znam da ću učiniti ovo. Ali evo, znači, stavit ću to sa strane pa ću vam reći. Mada mi je ovo sad stvarno teško da vidim kako ovo sve ide. Imali smo priliku nekako, evo, da... Znači, na temelju sportske strategije koju je pisala Republika Hrvatska i Ministarstvo je usvojilo, s obzirom da ima nekih parametara koji nisu dobri u Hrvatskoj, i naš grad Šibenik je preuzeo te parametre da bi napravio nacionalnu i lokalnu. Tako smo i mi, odnosno ja koji predstavljam jedno društvo, di sad neću ga spomenuti, htio nekako nešto ponuditi novom gradu kako bi bio, ovaj, zdraviji i kvalitetniji, da bi bio više pokretljiviji, odnosno da jednostavno živi i da mu sport bude način življenja. Na tragu toga htjeli smo da svaki pojedinac u našim aktivnostima bude uključen kroz cijeli svoj život. Želimo aktivni sport i rekreaciju razvijati na otvorenom i zatvorenom. Možda će se infrastruktura promijeniti s obzirom na to što bi mi ponudili nove staze za trčanje, hodanje, šetanje. Znači, poticati, usavršavati, organizirati sportske aktivnosti, na neki način ljude motivirati da se više uključe u sport. Zaključno, znači, godina dana, 20 aktivnosti godišnje, velikih manifestacija, mjesečno 8 treninga ponuditi, znači, svima. Sami naziv, Avantura sport liga, izaberi sport.

Ja bih htio reći da je to neki zadnji naš apel, ovaj, odnosno moj, jer ću prestati govoriti ljudima da se kreću, da, da iskoriste, da daju sebi šansu da si pokažu. Evo, vidjeli smo jučer na trgu kako nekog slavimo kad je on super, kad je zdrav i aktivan. Tako bi mogli mi svi biti. Možda je iznos koji tražimo prevelik, može se korigirati, ali evo, ako je moguće, ovaj, da nađete bilo koju svjetlosnu točku, jer rekao je gospodin gradonačelnik... E, super, vratili ste se. Dobro, pazite što ovdje govorite. Žao mi je što se neke riječi izrečene ne poštuju i žao mi je što će možda ovo već doživjeti neuspjeh, ali evo, tko zna, možda se nešto promijeni. Za sve, što god treba, imamo napisano prilog i to, ali mislim da... Ima dosta ovdje u vas, u vladajućoj, koji se sigurno bavite sportom, viđam vas, nosite torbe, sportske i to, trenirate, pa evo, bilo bi lijepo da i vi podržite ovako jedan amandman di bi, di bi, ovaj, ovako jedna dobra stvar za grad, i županiju i za sve, bila super. Hvala vam. Hvala kolegi Travčiću na očitovanju predlagatelja.

Poštovani gospodine Travčiću, nadam se da i mene vidite u rekreativnom ovom izdanju. Dakle, svaka čast na prijedlogu, ali nažalost, odbit ćemo ga. Naime, niste dovoljno konkretizirali taj amandman, to moramo priznati. Niste rekli tko bi bio nositelj svega toga. A ukoliko smatrate da bi to bila vaša udruga, onda se možete javiti na javni poziv kad Zajednica sportova raspiše natječaj, predložiti te programe i biti u tom smislu vrednovani. Također, znam da Zajednica sportova grada Šibenika u svojim stavkama "Ostali programi" podupire rekreativne programe kroz cijelu godinu. Ali kažem, niste bili dovoljno konkretni i zbog toga amandman se odbija.

Izvolite, kolega. Pa, hvala vam što ste mi rekli di sjeme točno baciti, jer sad ću nabaviti pitar i vjerujte mi, dokle god još imam snage za ovo, da ću nastojati da taj, to što izraste jedno stablo u pitaru bude reprezentativan svim građanima, uključujući i gradsku strukturu. Hvala lijepa. Da li smo s ovim okončali vezano za raspravu? U ovom momentu ja bih prvo predložio da glasujemo o samim amandmanima, kako su oni pojedinačno pristizali. Znači, prvo bih stavio na glasovanje prvi amandman kolege Restovića. Tko je za prijedlog kolege Restovića? Tri. Tri. Tko je protiv? Znači, u svakom slučaju nije prihvaćen. Idemo dalje, drugi amandman kolege Restovića. Tko je za? Četiri. Četiri nije prošao. Idemo dalje, obzirom da je kolega Slavica isto imao dva amandmana koja su spojena u jedan tekst, odnosno na jednom papiru. Prvo, prvi amandman kolege Slavice. Tko je za? Pet. Pet nije prošao. Drugi amandman kolege Slavice. Tko je za? Četiri. Četiri nije prošao. Sljedeći je amandman kolege Kovača. Tko je za?

Pet. Pet nije prošao. Evo kolega Kovač, glasuje u fotofinišu. Šest nije prošao. Amandman kolege Ricarda Marencia. Tko je za? Pet. Pet nije prošao. I na kraju, amandman kolege Tomislava Travčića. Tko je za? Šest nije prošao. Šest nije prošao. S ovim smo, ovaj, utvrdili da amandmani kao takovi nisu prošli i da je ostao tekst prijedloga proračuna kakav ste dobili u prijedlogu dnevnog reda pod točkom 4. Da li bi u ovom momentu mogli već preći na glasovanje? Možemo. Znači, dajem na glasovanje prijedlog proračuna grada Šibenika za 2023. godinu i projekciju za 2024. i 2025. Tko je... ispričavam se, kolega Galić?

Ne fali nitko, vjerujem. Znači, još jednom ponavljam, dajem na glasovanje prijedlog proračuna grada Šibenika za 2023. i projekciju za 2024. i 2025. godinu. Tko je za? Jedanaest. Jedanaest. Prijedlog je prošao. Prelazimo na točku... Molim? Ispričavam se. Tko je protiv? Pet. Pet suzdržanih. Preostali... Znači, potrebnom većinom glasova je ovaj prijedlog proračuna grada Šibenika prihvaćen. Međutim, s ovim nismo iscrpili točku 4, koja ima niz podtočaka, pa idemo na točku 4a. To je prijedlog odluke o izvršavanju proračuna grada Šibenika za 2023. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje. Tko je za?

Jedanaest. Jedanaest. Dajem na glasovanje... Dajem... otvaram točku 4b. Samo bih pričekao dok se malo uspostavi uredna situacija u dvorani. Molim? Da, evo, kolega Galić me upozorava. U ovom momentu, obzirom na činjenicu da je nekoliko vijećnika napustilo sjednicu, ja bih zamolio da izvrši prozivku i da ne bi nešto zapisnički bilo pogrešno intonirano. Izvolite. Branka Badžim. Gordana Cvetković. Tu je. Mirko Čeko. Tu je. Hrvoje Dunkić. Mario Kovač je napustio sjednicu. Branko Kronja je napustio sjednicu. Dario Kulušić. Rikard Marenci je napustio sjednicu. Ljiljana Nanjara. Dino Papak. Marko Petković je napustio sjednicu. Stipse Protega. Ivan Rajić.

Nenad Renje. Tonči Restović nije tu. Nenad Samardžija. Ivan Slavica je napustio sjednicu. Ivana Spahija. Tomislav Travčić. Ivana Vudrag. I doktor znanosti Dragan Zlatović. Možemo konstatirati da je sjednice nazočno 15 vijećnika, što je dovoljno kao kvorum za nastavak daljnjega rada. Prelazimo na točku 4b. Otvaram raspravu. Kolega Travčić, izvolite. Pozdrav svima. Samo napomena jedna, gospodine Ante, ovaj, tko sljedeći put bude glasao, ako mogu, samo svi dignite ruke. Nisam siguran da sam 10 izbrojao, da se ne osjećam neugodno što sam ostao sam, pa da vidim da je 11, jel'. Hvala vam. Samo sam htio neke prijedloge ovako, kao sugrađanin, nekoliko vezano za infrastrukturu, odnosno komunalnu, jel'. Pješački... Svjedoci smo sad da je došla pješački kod gimnazije. Mislim da je super stvar, ali signalizirajući, ovaj, uopće se ne zna, automobili toliko brzo dođu da onaj jadni koji prođe preko tog pješačkog riskira svoj život. Bilo bi dobro, ako je moguće, da se malo signalizirajuća popravi ta stavka. Kod Bribirskih knezova, odnosno Kralja Zvonimira,

tamo kod Storadije Gojanović, ovo novo naglomeracijom, napravljen je izlaz iz Donje ulice, ovaj, ne znam točno kako se zove, međutim fali pješački prijelaz, jel'. Bilo bi dobro kad bi se to... Ovaj, hoćete vi prekinuti sad sjednicu ili nemam onda potrebe da ja govorim? Nekako se osjećam kao da je ovdje višak. Hvala. Imamo i daljnjih govornika oko točke 4b. Ako nema, zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? Dvanaest. Dvanaest. Hoćemo li brojiti još jedan puta? Ajde, da vi budete sigurni. Samo, ovaj, evo u trenutku ono, nitko ne zna... Ili poreze, da napustim, pa odradite ovo sami, tako isto. Pa nitko vas ne tjera, kolega, nitko vas nije tjerao. Slušamo ovdje već, ovaj, uredno, uredno slušamo, ovaj, nitko vas nije...

Slušao sam vas sve. Hoću doći, izaći van, da ne bude... Ma čujte, nećete vi... Sjedite na mjestu. Ajmo, dosta. Ovdje vi postavljate pitanje autentičnosti glasovanja, dovodite glasove i pitanja da bi sad izlazili. Utvrđeno je 12 glasova. Tko je protiv? Tko je suzdržan? Na moje pitanje, gospodine, na primjer, evo, Nakić, moj prijatelj, zašto on nije, zašto ga niste pozvali? Mislim, zašto nije gospodin... Pa nije htio izaći. Ne mogu ja nikoga prisiljavati, kolega moj dragi, da ja nekoga prisiljavam izaći. Da vama bude lakše. Nemoj, ja, ovaj, ja sam pozvao. Da li je itko imao još govoriti i da li ima netko se osvrnuti? Ako nema, što ću ja? Kolega, ovaj, kolega, stvarno danas nemam namjeru, ovaj, davati neke opomene, ali smatrajte kao da ste primili. Hvala najljepša. Nemojte mi... Što me više cijenite, ovaj, to mi, ovaj... Tako je. Okej, prekidam ovo dalje. Idemo na 4c. Prijedlog programa održavanja komunalne infrastrukture na području grada Šibenika. Otvaram raspravu.

Kolega Travčić? Znači, postoji li šansa da se pješački kod nadvožnjaka na Šubićevcu, kod, iza, kod gimnazije, da li se tu stavi reflektirajuća, odnosno bolja signalizacija, da pješaku bude sigurnije? Da li od Kralja Zvonimira, prva desno, od Krovnog magazina, da li je moguće da tu dođe pješački prijelaz? I dalje je moguće... Gospodin Mileta mi obeća, odnosno da će se raditi studija za Bribirskih knezova. Znači, postoji li šansa, dok ne dođe studija, da netko umiri promet koji ide Bribirskim knezovima, od samog, znači, Krovnog magazina dolje sve do Bubamare? I postoji li šansa da mi, koji se slavimo sa Šibenkom, da ono, nakon svake kiše, dolje na kraju podvožnjaka ne bude lokva koju nitko nije u stanju bar metlom pogurati? Eto. Može li to, da ne bude mi koji dolazimo na utakmice, da ne stoji svaki put ta voda? Hvala. Kolega Nakić, izvolite.

Evo, pozdravljam još jednom sve prisutne. Pješački prelaz kod nadvožnjaka ispod gimnazije je nedavno ocrtan i postavljena je. Sad će se odgovarajuća signalizacija, i vertikalna i horizontalna, pješački ocrtana na temelju prometnog elaborata, gdje je netko dokazao da je horizontalna preglednost dovoljna. I s obzirom na stanje na naseljenom mjestu, zna se kolike moraju biti zaustavne nekakve, udaljenosti. I on je iscrtan sukladno tom prometnom elaboratu. Znači, nismo to iscrtavali na svoju ruku, kako je nekom palo na pamet, nego tamo gdje je elaborat pokazao da može biti. Što ste rekli za Kralja Zvonimira, ne znam sad na koji pješački mislite. Kod Kralja Zvonimira imamo sad skoro sve pješačke ocrtane s LED. Idemo od Krovnog magazina, prva desno, u zabranjenom smjeru. Znači, tu baš fali pješačak. Ne znam, ispričavam se, ne znam sad... Ako govorimo o ulici Bribirskih knezova, onda...

Prva desno od Krovnog magazina, znači, ne smije se ići tamo jer je zabranjen smjer, dolaze svi od gora. Tu nema pješačkog. Za sljedeći put se pokrenulo, ispričavam se. Okej, evo, ako negdje i ocrtamo pješačke prelaze, oni moraju logično biti postavljeni na način da nešto povezuju. Ako se radi o ulici koja nema nikakvih nogostupa i to, onda, mislim, tako niti jedna ulica u gradu nema ocrtane pješačke prelaze. I koje je bilo treće pitanje, pardon? Bribirskih knezova. Bribirskih knezova ulica. Znači, imamo idejni projekt napravljen, ići ćemo sada na lokacijsku dozvolu, iako to realno nije bilo potrebno jer smo, imovinsko... što se tiče imovinsko-pravnih odnosa, kompletan predmet obuhvata je u našem vlasništvu, ali ćemo ga provući preko postupka lokacijske dozvole. Zato što neke kuće imaju doslovno stepeništa napravljena do rubne crte trenutne sada ulice Bribirskih knezova, pa je ovo jedan postupak kroz koji će se svi upoznati s obuhvatom onog što mi radimo i moći izraziti eventualne nekakve svoje primjedbe. Zato što će se ta nekakva stubišta, koja su trenutno privatna, morati smještati na način da će im se poništavati eventualno nekakvi podestovi koji sad imaju, da bi se ona mogla odmaknuti, tlocrtno gledajući, nekakvih metar do metar i... do metar i pol od ceste, kako bi mi stekli prostor da formiramo nogostup, te ćemo onda kroz uređenje same te ulice... Ja očekujem da bi mogli te radove izvoditi u 2023.

godini, sukladno sad dokumentaciji koja je spremna, vidjeti da li imamo još koju poziciju za eventualno dodati nekakav novi pješački prelaz. A sam sustav videonadzoraće pokrivati također ulicu Bribirskih knezova. Planirano je da on se pusti u rad krajem mjeseca ožujka, tako da očekujemo, evo, svugdje gdje taj videonadzor bude u funkciji, da će se sigurno i ljudi prilagoditi te brzine, odnosno smanjiti te brzine, i da će se tu postići dovoljna doza sigurnosti, po meni, na području sad, evo, cijelog grada. Hvala. Još samo jedno četvrto pitanje. Ima li šanse da netko pruža to da pješaci hodaju tamo gdje vi zastupate naš najveći vrijedni... Evo, nisam vas svaku utakmicu vidio da dolazite, ali... Šala, šala, šala mala. Ovako, mislim da znam o čemu se radi, ali evo, iskreno, ne znam koje je tu rješenje. To je dolje pothodnik koji je kompletan u kamenim pločama. Možemo, evo, na toj mikrolokaciji pokušati možda izbušiti nekakvu rupu pa da ta voda oteče. Možemo zamoliti zaposlenike i javne ustanove Maltehinja? Možemo, evo, da povedu računa o tome. Evo, svjesni ste da smo kroz uređenje, otvorenje samog fan shopa i uredili onaj okoliš oko dvorane, napravili smo nekakvo dodatno zelenilo. Evo, znamo o čemu se tu radi. Možemo eventualno zamoliti, evo, djelatnike sportske ustanove koji su na dvorani na Baldekinu, da prilikom kiše se to, odnosno nakon kiše, da se to pomete, evo.

Hvala. Imamo li daljnjih govornika? Ako ne, možemo pristupiti glasovanju po ovoj točci dnevnog reda. Tko je za? Dvanaest. Dvanaest. Protiv? Dvoje. Suzdržani? Jedan. Idemo dalje na točku 4d. To je prijedlog programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje. Tko je za? Dvanaest za. Idemo na daljnju točku. Prijedlog programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje. Tko je za? Dvanaest. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog programa javnih potreba u sportu grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Travčić, izvolite.

Ja, moj poznanik me zamolio da kažem vezano za street workout park gore na Šubićevcu. Traži se novo prijedlog novoga mjesta, ali ovo postojeće. Postoji li šansa da se to malo područje oplemeni, da bude bolje, da se malo napravi tlo? Znači, može li se to održavati još bolje nego je sada? Hvala. Ima li tko... Ima li se tko referirati na ovo? Ovo je više zamolba i prijedlog. Kolega Mileta, izvolite. Dakle, ako ćemo strogo gledati pravno, cijelo to područje nije pod ingerencijom gradskih institucija, nego pod javnom ustanovom Priroda. Međutim, kad gledamo zadnjih 9 godina investicije u sadržaje na tom prostoru, one su u 100% iznosu od grada Šibenika, jel'. I evo, i mislim da je ovaj street workout stavila javna ustanova Sportski objekti.

Za bilo kakvu intervenciju, zapravo, trebamo pitati javnu ustanovu Priroda, a koja bi zapravo u domeni trebala biti održavanje cijele te priče. U svakom slučaju, možemo pogledati što se tu da još eventualno dodatno napraviti, ali nismo planirali, jel'. Hvala vam. Ima li tko daljnje za raspravu? Ako nema, zaključujem ovu podtočku. Dajem na glasovanje točku 4f. Tko je za? Dvanaest. Dvanaest. Protiv? Suzdržani? Preostali? Znači, većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za 2023. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu podtočku. Tko je za?

Dvanaest. Protiv? Suzdržani? Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog programa javnih potreba u osnovnom školstvu grada Šibenika za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu podtočku. Tko je za? Dvanaest. Protiv? Suzdržani? Preostali. I prijedlog odluke o usvajanju višegodišnjeg plana uravnoteženja proračuna grada Šibenika za razdoblje 2023-2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje. Tko je za? Dvanaest. Protiv? Jedan. Suzdržani? Preostali. S ovim smo apsolvirali četvrtu točku dnevnog reda. S obzirom na ove određene, neću reći sumnje, ali određene aspekte, samo da još jednom zapisnički konstatiramo: točka 3 u cijelosti, sa podtočkama, je prihvaćena s 12 glasova za. Točka 4, početna, znači proračun, s 11 glasova za, i sve ostale podtočke s 12 glasova za. Tako da ne bi bilo nekih, ovaj, upitnih situacija oko toga, jer su se, evo, pojavili određeni tonovi tko je bio koliko glasova i koliko. Tako da to konstatiramo i da možemo prijeći na petu točku dnevnog reda, a ona je odluka o gospodarenju gradskom imovinom. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? Dvanaest. Protiv? Suzdržani? Preostali. Peta točka je prihvaćena. Šesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izmjeni odluke o uvjetima i postupku raspolaganja nekretninama na području gospodarske zone Podi. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 6. Tko je za? Dvanaest. Protiv? Suzdržani? Preostali. Većinom glasova je šesta točka prihvaćena. Sedma točka je prijedlog odluke o izmjeni odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 7. Tko je za? Dvanaest. Protiv? Suzdržani? Preostali. Točka 8, prijedlog odluke o dopuni odluke o nerazvrstanim cestama, popis cesta, ulica i trgova grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 8. Tko je za?

Četrnaest. Četrnaest. Protiv? Suzdržani? Preostali. Točka 9, prijedlog odluke o ukidanju statusa javna dobra na dijelu čestice broj 848/63 kao Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje. Tko je za? Četrnaest. Četrnaest. Protiv? Suzdržani? Preostali. Većinom glasova prihvaćena deveta točka. Deseta je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi komunalne infrastrukture. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 10. Tko je za? Četrnaest. Četrnaest. Protiv? Suzdržani? Jedanaesta točka dnevnog reda, prijedlog odluke o odavanju spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na korištenje trgovačkom društvu Zeleni grad Šibenik d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 11. Tko je za? Četrnaest. Četrnaest. Protiv? Suzdržani? Preostali. Prihvaćena je jedanaesta točka. Dvanaesta, prijedlog odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite, cijenjeni kolega.

Evo, da malo oko ove točke dnevnog reda. Naime, da budemo jasni, ovdje se radi o poskupljenju komunalne usluge odvoza komunalnog otpada. Je li tu direktor poduzeća možda? Ako nije, gradonačelniče, ovo vam baš i nije u redu. Ovdje on treba biti... Dobro, dobro, ali je trebao biti ovdje i davati obrazloženje, jer ću mu ja postaviti jedna vrlo nezgodna pitanja. Naime, vezano za ovu točku, vjerujem da se vrlo stručnoj i iskusnoj administraciji Zelenoga grada dogodila pogreška u prijedlogu ove odluke. Naime, u točci 6, stavku 5, stoji da obitelj koja se 2 mjeseca bavi iznajmljivanjem u turizmu za svih 12 mjeseci plaća skuplju tarifu odvoza komunalnog otpada, iako na istome mjestu imaju svoje mjesto boravka i svoju kuću gdje žive. Ja pozivam direktora Novicu Ljubičića, njega ovdje nema, ali vjerojatno je znao da ću malo žešće ovdje govoriti, i cijeli stručni, visoko profesionalni tim Zelenoga grada da promijeni ovu, vjerujem, slučajnu pogrešku ili grešku koja je nastala sigurno gledajući možda TV prijenose s nogometnog prvenstva, pa nisu stigli uredno to sve odraditi. Jer u protivnom, i ovo neka mediji zabilježe, a medija koliko ima, to je druga stvar, radi se o izrazito nepravednoj odluci prema velikom broju naših sugrađana koji ne zarađuju nikakve ekstra profite u iznajmljivanju. I informaciju koju imam od jutros: u naš ured turizma u županiji već su krenuli ljudi s odjavom svojih iznajmljivanja. I Novica Ljubičić u prijedlogu ove odluke, gradonačelniče, vrlo vjerojatno radi u korist vlastite štete, jer ćete izgubiti 6 mjeseci, a ti isti ljudi će ponovo se prijaviti za iznajmljivanje u turizmu 1.5., 1.4.

i tako dalje. I nije, ne samo da nije pošteno, nije korektno i nije pravno zasnovano, što god mislili neki vrsni pravnici koje on tamo ima, da je to u redu. Nije, jer ne može mi naplatiti nešto što ja nisam utrošio, što nisam, na kraju krajeva, ovaj, čiju- koju uslugu u tom vremenu nisam koristio. Da stvar bude još bolja ili još gora, kako god hoćete, imaju priliku, ili imate priliku, kako god, da kroz eVisitor vrlo jasno vidite tko to koristi, tko ne koristi i koliko mjeseci i godinu dana koristi iznajmljivanje. Zašto na takve stvari niste u ovoj odluci išli? I nema problema. Ja, ja se bavim, da se razumijemo, da ne bi bilo nekakvih ovdje zaobilaženja, ja se bavim iznajmljivanjem. U toj kući živim i tu iznajmljujem. I bavim se najviše 3 mjeseca. I nemojte, molim vas, reći kako ja se i svih ostalih 5 ili 6 mjeseci, ili 9 u godini, bavim iznajmljivanjem. Ne. A to dokazujem, valjda smo legalisti, to dokazujem eVisitorom koji tamo, u našoj turističkom uredu, kojeg je Ministarstvo turizma vrlo jasno i, hvala Bogu, konačno vrlo uredno odradilo, imamo sve preglede tko se time bavi i koliko mjeseci u godini. Ne možete, gospodo, naplaćivati nešto što nije utrošeno. A gdje to ima? Toga nema nigdje nego u našem gradu. I onda još tamo kažete, veli onaj koji je u kući, korisnik kuće, a ujedno se bavi iznajmljivanjem, plaćat će onu drugu tarifu, cijelu godinu, za iznajmljivača, a bavi se 3 mjeseca iznajmljivanjem.

To, to ne drži vodu. U protivnom, ovaj, neki ljudi već najavljuju i određene tužbe, nešto slično kao i s jednom drugom odlukom na koju sam davno prije upozoravao o građenju kroz sezonu. Neki sudovi su već donijeli odluke kako su one protuustavne, protuzakonite i tako dalje. Tako će se i ovdje dogoditi. Stoga vas molim, gospodine gradonačelniče, da ovu odluku povučete, da je malo modificirate i da u najmanju ruku budete pošteni. Prema onima koji ne rade svih 12 mjeseci u iznajmljivanju, i ništa više i ništa manje. I ja ne mislim da se usluga odvoza smeća ne treba poskupiti. A način na koji to vršite nije dobar, nije na kraju zakonit, budite sigurni. Evo, toliko. Hvala, kolega Nakić.

Evo, ja ću prvo dati uvodnu riječ, jer smo to napravili prvo, pa da imamo manje nedoumica. Ova odluka, znači, koju mi sad ovdje smo vama donijeli na donošenje, je o načinu pružanja javne usluge, i mi s njom definiramo fiksni dio cijene javne usluge. Znači, cijena javne usluge se sastoji od fiksnog i varijabilnog, varijabilnog dijela. Mi smo do sad imali za građanstvo 3 kante od 80, 120 i 240 litara, koje su bile cijena bez PDV-a. Za kantu od 80 litara za kućanstvo je bila 32 kune, za 120 litara je bila 72 kune, i za 240 litara je bila 112 kuna. Zakonodavac je propisao da mi moramo uspostaviti jednu fiksnu cijenu, bez obzira na veličinu kante koju građani koriste. Te se ovom odlukom ostavila mogućnost kante od 80 litara, ali praktički nema smisla da se ona i dalje koristi; ostavit će se samo kante od 120 i 240 litara. I nova cijena fiksnog dijela usluge će biti 53 kune, bez PDV-a, za kantu i 120 i 240 litara. Tu dolazimo do zaključka da će onda svim onim korisnicima koji su do sada imali kantu od 80 litara doći do poskupljenja s 32 na 53 kune, dok će korisnicima koji su imali kante od 120 i 240 litara doći do pojeftinjenja s 72 na 53, odnosno s 112 na 53. Ovdje treba jasno napomenuti što u tih 53 kune građanin u biti dobiva.

Građanin dobiva to da je na administrativnom cijelom području grada uspostavljen sustav za prikupljanje korisnog otpada. Znači, mi smo tu, u odnosu na konkurenciju, mogu reći, miljama odmakli daleko. Mi smo preko fonda u sufinanciranje nabavili 150 onih takozvanih zvona, odnosno pokrili smo 50 lokacija, na svakoj lokaciji po 3 spremnika. Dok smo za građane koji žive u stambenim svojim nekretninama, koji nisu u zgradama, nabavili 10.000 od fonda, 10.000 kanti, plavih i žutih, odnosno za papir i za staklo i plastiku. Te kante su sad u ovom trenutku, negdje ih je podijeljeno otprilike oko 50%, znači još praktički po 5.000 kanti su građani dužni u Zelenom gradu preuzeti. Mi miješani komunalni otpad s kućnog praga prikupljamo 2 puta tjedno, odnosno 8 puta mjesečno, dok zakon propisuje da se to može raditi samo i 2 puta mjesečno. Znači, mi želimo zadržati razinu usluge da prikupljamo miješani komunalni otpad na kućnom pragu, da ima, da svi imaju mogućnost da se on prikuplja 8 puta mjesečno. U ovoj cijeni fiksnog dijela od 53 kune je i svakom građaninu omogućeno da 3 metra kubna glomaznog otpada na razini godine može predati. Evo vam sad jedna sama usporedba, da vidite što znači 53 kune mjesečno. 3 kubika glomaznog otpada otprilike iznosi tonu. To za predati na Bikarac, po kubiku, se tona može predati za 600 i nešto kuna. Akouračunate trošak prijevoza od nekih 400 kuna, 300, nebitno, dolazimo do podatka da to košta, samo to na razini godine, 1.000 kuna.

Fiksni dio usluge, na 12 mjeseci, kad pomnožimo s 53 kune, dolazimo do podatka da to građanina košta godišnje 700 kuna. Znači, samo u ovom dijelu, da svak građanin preda 3 kubika glomaznog otpada godišnje, je praktički pokriva kompletan trošak koji bi, koji mu je uključen u ovu cijenu od 53 kune. Evo, toliko o tom dijelu. Sam cjenik ovaj, koji se odnosi na— Ja ne govorim o tome, ja govorim o nečemu što je sporno. Okej, vi ste, dotaknut ću se toga kad objasnim ovaj dio, kako ste ga vi nazvali, poskupljenja minimalne cijene fiksnog dijela usluge. Ovaj dio koji će se odnositi na varijabilni dio, on, znači, raste s, do sad, 4 lipe po litri za građanstvo na 10 lipa. To je točno onaj dio za koji Bikarac podiže

svoju cijenu prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Oni idu s 200, ja mislim, na 80, na 610 kuna po toni. Evo, sad ne znam je li direktor tu ili je otišao. Direktor će se Bikarca posebno osvrnuti na sustav i na dio koji je uspostavljen zadnjih godinu dana u Bikarcu, jer Bikarac je praktički postao mala, mala tvornica u odnosu na ono što je bio. Dok će za privredu cijena varijabilnog dijela biti 18 lipa. I tu se, iz, s tih 8 lipa razlike u odnosu na građanstvo, se praktički pokušalo uštediti na fiksnom dijelu. Svi znamo da, što se tiče privrede, da smo mi imali korisnike koji su plaćali od 40 kuna mjesečno pa do 70.000 kuna mjesečno su plaćali račune u privredi. Zakonodavac je rekao da to se mora svesti, da fiksni dio usluge bude jednoličan za, za sve u građanstvu, tako isto u privredi. Došli smo do podatka da će nova cijena za privredu biti 203 kune. Ispalo je, po nekim izračunima, malo više, ali smo to regulirali tako da smo varijabilni ovaj dio s 10 lipa podigli na 18, i tako smo još uspjeli doći do smanjenja fiksnog dijela koji će biti 203 kune. Hoće li to biti ogromno povećanje za ove koji su imali račune 40, 50 kuna? Naravno da hoće. Ali evo, u tom smjeru ja očekujem da će se reagirati, pa i iz udruga ovih komunalnih poduzeća, da jednostavno se u tom, u tom dijelu samog zakona dođe do nekakvih promjena, da se tu mogu te kategorije na drukčiji način ustrojiti.

Ja bih još ovdje, ovo što ste vi rekli, znači, za apartmane. Apartmani u periodu kad budu radili, znači, svaka obiteljska kuća, praktički u kojoj se i stanuje, ima, može imati dodatnu djelatnost i iznajmljivanja. U tom per- pardon, u tom periodu dok apartmani budu radili, odnosno dok se budu koristili, dok se budu iznajmljivali,će se obračunavati račun po, po dijelu ovom privrede. Kad se apartmani odjave, on će se onda obračunavati po dijelu za građanstvo. I ja tu ne— Niste normalni pogledati. Molim vas. Pa niste normalni. Pa ne možete tako, kolega. Dajem vam, kolega Raji ću, dajem vam opomenu. Evo, pustite me da završim. Vi ovdje prigovarate čitavo jutro na jezično ponašanje, a sada opet izv- izvlačite iz konteksta kad ste nezadovoljni. Dajmo, ajmo malo uljuditi raspravu. Bez obzira, možemo biti nekad i emotivno taknuti nečim, ali nemojmo radi sebe dopustiti da nam riječi bježe prije od pameti. Nismo to regulirali mi, nisam ja to izmislio prošli tjedan, pa nisam ja imao što raditi, pa sam izmislio tu odluku, taj dio. To je regu- to je zakon regulira takav način obračuna. I još bih ja napomenuo da je ova odluka bila 30 dana na savjetovanju. Niti jedan jedini komentar, niti jednog građanina, pa ni vas vijećnika, na ovu odluku nije upućen. Ovo sad ovdje nije misto gdje se ovakve stvari predlažu. Ovo je sad misto da li će se ova odluka, ova odluka se sad ovdje može izglasati ili ne mora se izglasati.

Prethodnih 30 dana je ona bila u e-savjetovanju, baš iz razloga da te sad komentare koje ste rekli ovdje, da ih date u, u, u tom savjetovanju. Evo, toliko. Hvala. Hvala. Kolega Rajić ima repliku. Ne znači, kolega Nakiću, da tekst odluke ne može doći do promjena, ali jasno mora biti jasan amandman, kao i kod proračuna. Mora biti netko napisati što predlaže i da se to prihvati od strane predlagača. Sve ono što ste nam govorili smo znali, ja mislim da svi znamo. Način na koji to Ljubičić sa Zelenim gradom radi, to dobro radi, uopće nije sporno. Ali ova odluka je sporna. Vi nikako razumjeti u toj odluci nećete razumjeti. Nije vam zakonodavac rekao da naplatite iznajmljivačima soba i apartmana i tako dalje, da naplatite u vremenu u kojem se oni bave, a ne da naplatite u vremenu u kojem se oni ne bave. Zato vam postoji, zato vam postoji e-vizitor iz kojeg Novica Ljubičić i njegove stručne službe mogu vidjeti da li je Mate Antić u 2023. godini imao 2 ili 3 mjeseca iznajmljivanja ili nije. Ili za konkretni mjesec. Ova se odluka da modificirati, ova se odluka da preformulirati, i ništa posebno. Uopće nije sporno da li onaj koji se bavi iznajmljivanjem treba platiti odvoz komunalnog otpada. Nije uopće sporno. Ja to uopće nisam postavio kao problem. Nisam. Ali sam postavio problem u kojem vi govorite da ćete iznajmljivačima soba i apartmana naplaćivati cijelu godinu.

Jer u kući u kojoj netko živi, a bavi se iznajmljivanjem, on živi cijelu godinu. Bavi se iznajmljivanjem, bavi se iznajmljivanjem samo 3 mjeseca. Hvala, kolega Nakić. Nije problem u ovom zakonu, nije problem u nas u ovom zakonu. Pa neće, zašto bi, zašto bi cijelu godinu? Molim vas, bez. Ajmo jedan po jedan. Kolega Nakiću, dajte odgovor. Ako netko, evo, tipa, ja imam 2 apartmana, ako 3 mjeseca koristim, 3 mjeseca ću plaćati godišnje po cijeni privrede, a ostatak ću plaćati kao svaki ostali građanin. Prijavit ću apartmane kad krenem s obavljanjem djelatnošću, i odjavit ću ih kad završim s obavljanjem djelatnošću. Ne može. Na koji način Zeleni grad da preko e-vizitora gleda da li netko ima noćenje ili nije imao? To Zeleni grad jednostavno nema modele i parametre na koji način bi to mogao ispratiti, na koji način bi to mogao na takav način obračunavati. Ako se netko bavi 4 mjeseca djelatnošću, 4 mjeseca će biti prijavljen, i 4 mjeseca će plaćati po, po kategoriji privrede. Ostalih 8 mjeseci će biti odjavljen jer se tad ne bavi s tom djelatnošću, i plaćat će po kategoriji građanstva. Hvala, kolega Ljubičiću, izvolite.

Pa evo, ovo što je, pozdravljam sve nadležne, ali ovo što je kolega Rajić, odnosno gospodin Rajić, ovaj, rekao, to je činjenica i je problem. I to je, to je nama, nama u Zelenom gradu stvara veliki problem. Međutim, to je zakon. I mi smo, pošto sam, pošto ovu dužnost obavljam i dužnost predsjednika grupacije Čistoće na području Republike Hrvatske pri Gospodarskoj komori, mi smo ovaj zakon, ovaj prijedlog, odnosno ovaj problem uputili na ministarstvo. Imamo sad radnu skupinu iza 15. siječnja, upravo ove detalje koje ste vi rekli. Što je problem? Imamo problem iznajmljivače koji sada po novom rješenju koje im izdaje tadašnji ured državne uprave, a sada županija, on dobije rješenje da je on iznajmljivač. I on je u biti u problemu. U biti ne radi, nego ovo što ste vi rekli, ne radi 3 godine, a ja ga moram, a ja moram postupiti prema njemu kao da radi čitavu godinu. Međutim, imamo i drugi problem. Imamo, imamo drugu situaciju. Imamo ljude koji uistinu rade čitavu godinu. Imamo ljude koji iznajmljuju, hvala Bogu, u našem gradu student- studentima apartmane. Imamo koji iznajmljuju stanove. Imamo tu, tu puno problema. Međutim, zakonodavac je to predvidio ovamo. Predvidio je da su oni u ovim, da kažem, poslovnim subjektima. Međutim, ono što je zakonodavac također predvidio: neće se plaćati za kućanstva ako plaćate za privredu. Odnosno, ako imate neki frizerski salon u istoj kući, isti je vlasnik, plaćat će samo za frizerski salon, neće za kuću.

Tako da nam predstoji jedno burno razdoblje. Vi ste u pravu, problem prepoznajete. Međutim, ni gradsko vijeće, ni grad ne možemo, nego moramo ići na taj način. I mi sada već pokrećemo izmjene i dopune zakona. Bili smo na sastanku kod ministra, ja i još kolege iz, iz kontinentalnog dijela Hrvatske i Kvarnera, i svi smo oko toga složni da je to jedan, jedan veliki problem. Evo, vi ste problem prepoznali. Međutim, mi ćemo imati sada ogromne probleme kad sad naiđemo na ovo, i kada, kad naiđemo na iza, iza Nove godine, kada budemo ljudima slali obavijesti. Ali, gospodine Raji ću, nije to problem ni grada ni nas, nego zakona koji je takav. Ali kažem, vide se izmjene i dopune zakona, jer u starim rješenjima je pisalo kad iznajmljujete. Što ste rekli e-vizitor, imamo problem s GDPR-om. Znači, mi ne možemo doći do tih podataka. Očekujemo do kraja ove godine, ili početkom sljedeće godine, da će ministarstvo gospodarstva, bili smo u razgovoru kod ministra Filipovića, uputiti dopis uredima državne uprave, odnosno sada županijama, odjelima za gospodarstvo, da nam daju, da nam daju na zakonit način, jer ne smiju davati OIB-ove građana koji iznajmljuju apartmane, a na taj način mi štetimo državu. Ako ne, ne, jer je PDV, taj 25%, a ne 13% privredi, privredi, odnosno kućanstvu. I ne možemo mi ovo, ovo ništa sada promijeniti dok zakon ne napravimo izmjene i dopune zakona.

Tako da, evo, vi ste, ono, vi ste prepoznali problem, prepoznali smo ga i mi, ali jednostavno ne možemo nego po zakonu. Hvala. Kolega Nakiću, izvolite. Još jedna bitna, bitna stvar, jako ću naglasiti. Znači, Grad Šibenik je prije 3 godine imao manje od 1% izdvojenog korisnog otpada u ukupnoj količini miješanog komunalnog otpada. Kolega Nakiću, ja bih vas zamolio samo da prekinete, jer vas jedan dio ne sluša, pa dok se u miru sada možete nastaviti. Godinu iza toga je to bilo nekakvih 6%, i prošlu godinu smo mi imali 15% izdvojenog korisnog otpada u količini ukupnog miješanog komunalnog otpada. I to treba jasno reći, da uspostavljanje sustava za prikupljanje korisnog otpada košta. To se, to se građanima ne naplaćuje, nego se taj otpad prikuplja bez naknade. I koja je poanta, koja je poanta i zakona? Poanta zakona je da svaki građanin dođe do maksimalne količine izdvojenog korisnog otpada u ukupnoj količini miješanog komunalnog otpada, tako da onda taj miješani komunalni otpad ne prazni 8 puta godišnje, nego da ga prazni 2 puta godišnje. Dokazano je da se količina u postotku od 100% miješanog komunalnog otpada, pravilnim izdvajanjem, može doći do toga da se 75% korisnog otpada izdvoji, odnosno da se proizvodi 25%, da od ukupnog proizvedenog otpada 25% bude miješani komunalni, i samim tim će se onda smanjiti ta pražnjenja, i u konačnici će se drastično smanjiti ta cijena.

Ukoliko građani ne budu odvajali, te cijene smeća će ići prema gore. I to tako treba reći, tako treba komunicirati. Hvala. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujemo raspravu u pogledu točke dnevnog reda koja je bila, to je točka 12. Te dajemo na glasovanje. Tko je za prijedlog točke koja vam je dostavljena? 11. 11. Protiv? Suzdržani? Protiv dvoje, suzdržani preostali. Znači, većinom glasova prihvaćeno. Idemo na sljedeću točku dnevnog reda, to je točka 13. Točka 13. se odnosi na... ispričavam se, samo sekundicu. Prijedlog odluke o određivanju plaće i drugi pravo gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika. Ja bih tu zamolio kolegu Galića da da jednu dopunu, odnosno na svoj način amandman. Evo ovdje za klupom. Dakle, prije ove sjednice, a u trenutku kad smo uputili ovaj prijedlog odluke, još uvijek je bilo u najavi donošenje izmjena Zakona o plaćama u lokalnoj samoupravi i Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Vlada je u petak povukla konačni prijedlog tih zakona iz saborske procedure, zbog čega praktički neće biti nikakvih promjena u osnovici za državne dužnosnike. Nastavno na to, moramo sada intervenirati amandmanom u članak 4 ove odluke o određivanju plaća i drugih prava gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika, na način da članak 4. se glasi umjesto ovako kako je išao ovamo u privitku. Treba glasiti: koeficijenti iz članka 1 ove odluke iznose: za obračun plaće gradonačelnika 6,40; za obračun plaće zamjenika gradonačelnika 5,40.

Naime, vraćamo se na one iste koeficijente koji su i dosadašnji bili po važećoj odluci o pravima, što znači da praktički, ovaj, nema nikakve promjene osim što se osnovica za koju se veže ovaj koeficijent više nije na osnovicu službenika i namještenika u jedinici lokalne samouprave, nego na osnovicu državnih dužnosnika. Ta osnovica državnih dužnosnika iznosi 3.890 kn, koja se množi s ovim koeficijentima, dakle ovim korigiranim, ne ovim što sam rekao da je u sadašnjem nacrtu ove odluke. Pa evo, to je amandman koji je praktički sastavni dio sada ove odluke. Da, ovo možemo tretirati kao amandman samog gradonačelnika i postaje sastavni dio konačnog teksta odluke. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? To je točka 13.

11. 11. Protiv? Suzdržani? Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o načinu ostvarivanja prednosti u prijepisu djece u dječje vrtiće grada Šibenika, točka broj 14. Otvaram raspravu. Kolega Travčić, izvolite. Pozdrav još jednom svima. S obzirom da će mi ovo sad biti, znači, moja procedura, osobna, da ću se prebacivati iz jednog vrtića u drugi, zanima me da li postoji neka lista čekanja, da li je velika, da li postoji mogućnost da ja uopće upadnem, koliko će biti za to, da li se ta plaća lista čekanja, znači da li na čekanju, i da li je to bila prijašnja praksa, da li je i sada. I zanima me, s obzirom da ću upoznati nove tete i sve, tete koje dolaze, koje su u dječjem vrtiću Ljubica, da li su one na birou, jer još uvijek ne radimo, ne radi dječji vrtić, da li oni primaju ili su oni na plaći od grada Šibenika. Evo, to me zanima. Hvala.

Evo, odgovor će dati ravnateljica vrtića, kolegica Rakić. Sad sam se već navikla, pa mogu odgovarati ili da. Ništa, ovo, ovaj vaš osobni dio, možete doći u upravu vrtića za koji ste zainteresirani, da li je to Smilje ili Šibenska Maslina. Ima stručna razvojna služba, možete se s njima dogovoriti. Možete nazvati i ravnateljice, nije uopće nikakav problem. Što se tiče dječjeg vrtića Ljubica, odgojiteljice nisu na birou, odgojiteljice su u vrtiću, tamo gdje su djeca iz dječjeg vrtića Ljubica koja su imala potrebu za vrtićom. Znači, ako je, primjer, kažem, 10 djece tražilo vrtić, a Ljubica još nije otvorena, smjestili smo ih u građu, i njihove odgojiteljice koje će s njima ići u Ljubicu su sad s njima u građi.

Kolega Travčić. Ja ću samo naglasiti da mi imamo i dosta djece s poteškoćama, tako da mi nemamo viška odgojiteljica. Dapače, nama svako dijete s poteškoćama, s većim poteškoćama, ima svoju treću odgojiteljicu. Tako da nije nitko na birou i ni, i sve što se plaća nije uzaludno plaćanje. Hvala. Evo, kolegica Gulinće se pridružiti. Izvolite. Dobar dan svima. Maja Gulin, dječji vrtić Šibenska Maslina. Lista čekanja. Svi roditelji koji se prijave na listu čekanja nikad ne plaćaju to svoje mjesto na listi čekanja u gradskim vrtićima. Onda doista nisam sigurna odakle vam ta pomisao da ćete plaćati mjesto. Dakle, vi ako se želite prebaciti u jednu od gradskih ustanova, vi se možete javiti ili upravu Šibenske Masline na Vidicima ili upravu Smilja u Crnici. Stavit ćemo vas na listu čekanja. Obavit ćete razgovor sa stručno-razvojnom službom, zdravstvenom voditeljicom, to je ova što se brine o pašti i fažolu. I onda ćete jednostavno u razgovoru s njima vidjeti koji su sve dokumenti potrebni, dobit ćete sve upute i tako da jednostavno informaciju možete dobiti na licu mjesta. Ali lista čekanja se ne plaća. Hvala. Kolega Travčić.

Zahvaljujem na odgovoru. Znači, liste čekanja se ne plaćaju, niti jedan roditelj ne plaća da bi došao. I ove tete što su tu, su plaćene od strane grada. Znači, nisu na birou, nego ih grad plaća, drži ih na plaći, je li? To su postojeće ustanove ili one rade, one? E, pa to sam vas pitao, zato mi odgovorite. Jer ono što vi kažete da meni nije uzaludno, da nije njihov rad uzaludan, također i ja što izađem ovdje smatram da moj trud nije uzaludan. Samo na postavljeno pitanje, držite se kao gospodin gradonačelnik, točno što pitam, odgovaram. Hvala puno. Hvala. Ima li daljnjih pitanja? Ako nema, zaključio bih ovu raspravu. Dajem na glasovanje točku 14. Tko je za? 13. 13 protiv, suzdržani 1. Većinom glasova prihvaćeno. Idemo na točku 15. To je prijedlog odluke o mjerilima za naplatu usluga DV Šibenska Maslina. Tu je, koliko se ne varam, pristigao jedan amandman, isto tako, je li tako, od strane gradonačelnika, gdje je, ovaj, isto tako došlo do promjene u članku 7. stavak 1., gdje se dodaje 8. alineja. Ako je potrebno, kolega, iako ste svi to dobili, kolega Galić može dati dodatno obrazloženje. Ovaj amandman apsolutno onda ulazi kao sam prijedlog i o njemu se posebno ne glasuje. Otvaram raspravu.

Dajem na glasovanje točku 15. Tko je za? 11. 11 protiv, 12 suzdržani, 1. Većinom glasova prihvaćeno. Idemo na točku koja nam je sada, točka 16., je li tako, prijedlog odluke o mjerilima za naplatu usluga dječjeg vrtića Smilje. Znači, slična situacija, isto amandman koji se odnosi na istu sadržajnu odredbu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 16. Tko je za? 11 protiv, 2 suzdržani, 1. Većinom glasova prihvaćeno. Dalje, idemo na 17. točku, prijedlog odluke o osnivanju Kulturnog vijeća grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 17. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 18. točka dnevnog reda je prijedlog odluke o provođenju postupka stavljanja izvan snage dijela provedbenog urbanističkog plana stambenog naselja Meterice-Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za?

11 protiv, suzdržani, ostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o donošenju plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za grad Šibenik u 2023. je 19. točka. Otvaram raspravu. Kolega Raji ću, izvolite. Ozbit ću. Što je moguće kraće. Naime, ova odluka gradonačelnika da skine točku dnevnog reda o civilnoj zaštiti je znakovita. Znakovita iz jednog prostog razloga: bilo bi možda malo i neugodno danas raspravljati o stanju civilne zaštite na ovoj sjednici gradskoga vijeća, bar što se mene tiče. Ali dobro, nje nema i to je tako. Ali kod ovog, kod ove odluke, kad se takve odluke donose, tamo smo na jednoj sjednici gradskoga vijeća utvrdili tko su to subjekti koji se uključuju u izvanrednim prilikama, prirodnim nepogodama i tome slično. Ti subjekti, ja ne znam da li je to nekakva tehnička pogreška, ali ili nije, ali do dan-danas nisu dobili, donijeli, dobili odluke da oni to jesu. Pa bih vas zamolio da, evo, jedna zamolba, da im te odluke proslijedite, jer ljudi, odgovorni ljudi na koje se to odnosi, nemaju odluku gradskoga vijeća grada Šibenika da su njihova poduzeća uključena u stanje izvanrednih prilika.

Hvala. Je li se netko referira? Ako ne, zaključujem raspravu i dajem prijedlog ove odluke na glasovanje. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 20. točka dnevnog reda. Jesam što preskočio? Nisam. Prijedlog rješenja imenovanja člana vijeća za davanje koncesijskog odobrenja. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani, prihvaćeno većinom glasova. 21. točka dnevnog reda: godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa rada dječjeg vrtića Šibenska Maslina za 2021. i 2022. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 21. točku dnevnog reda. Tko je za?

10. 10 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa dječjeg vrtića Smilje za prethodnu pedagošku godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 23. točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izmjeni dopune odluke o osnivanju dječjeg vrtića Smilje. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena. Točka 23. 24. je slijedom toga prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog statuta dječjeg vrtića Smilje. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 25. točka dnevnog reda, odnosno, da, 25. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog statuta dječjega vrtića Šibenska Maslina. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 25. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 26. točka je prijedlog zaključka o prihvaćanju programa rada Savjeta mladih s financijskim planom za 2023. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 26. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani, ostali. Odluka je prošla većinom glasova. Prelazimo na 27. točku. To je prijedlog zaključka o primanju znanja i izvješća o stanju prostora u gradu Šibeniku za razdoblje 2017.-2021. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani, većinom glasova. S 11 glasova konačno za je prihvaćena ova točka dnevnog reda. 28. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o primanju znanja i izvješća o danoj suglasnosti za zaduženje trgovačkom društvu Zeleni Grad Šibenik. To je pod 28a. I pod 28b je izvještaj o danoj suglasnosti za zaduženje trgovačkom društvu Čempresi d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem pojedinačno ove odluke na glasovanje. 28a. Tko je za? 13. 13 protiv, suzdržani 1. Većinom glasova prihvaćeno. 28b. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, većinom glasova. S 11 glasova prihvaćeno je 28b. 29. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o primanju znanja i izvješća o korištenju sredstava tekuće pričuve, proračuna grada Šibenika za mjesec travanj 2022. I iza toga izvješće o korištenju sredstava tekuće pričuve, proračuna grada za mjesec kolovoz 2022. Otvaram raspravu pod ove dvije podtočke. Zaključujem raspravu i dajem prvo na glasovanje 29a. Tko je za? 11. 11. Tko je protiv? Suzdržan 1. Većinom glasova prihvaćeno je 29a. 29b. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje.

Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćena je i ova točka. 30. točka dnevnog reda je prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području grada Šibenika za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite, cijenjen kolega. Ja ću, kao tko zna koji puta, o ovoj odluci u zadnjih nekoliko godina, ne dana, ovdje još jednom naglasiti da ovom odlukom, ona je malo, pardon, modificirana, ali, ali ovom odlukom branite djelatnost puna 3 mjeseca jednoj, jednoj branši, građevinskom sektoru. U prijedlogu kojeg ste, gradonačelniče, davno prije, tamo neke 2014. godine ili 2015., ne znam točno, prihvatili, koju sam odluku izradio, tamo smo točno decidirano razložili u kom to razdoblju i u kom vremenu tijekom dana se građevinski radovi mogu izvoditi, u kom ne mogu.

Kada na kraju je ta odluka bila relativno brzo mijenjana, znate koje je obrazloženje bilo? Kako komunalni redari ne mogu to pratiti jer ne znaju oni kad će i u koje vrijeme se koji radovi izvoditi. Gosti iz apartmana, hotela i tako dalje, otprilike, tako sam otprilike tamo i stavio u toj odluci tada, dobro se sjećam, izlaze negdje od 9:00. Prema tome, bilo je tamo u prijedlogu da se građevinski radovi ne mogu izvoditi ni u kom slučaju od 9:00 do, od 9:00 do 14:00 se sigurno ne mogu, odnosno mogu se izvoditi, dalje se ne mogu izvoditi jer to je vrijeme kada nikoga u hotelima, odnosno nikoga, dobrim dijelom su svi van svojih smještajnih kapaciteta u kojima su došli na odmor. Isto tako, vrijeme: nije isto zabraniti od 15.06. sve radove i nije isto zabraniti, napraviti malu selekciju u tim zabranama, jer, velim, i ovaj grad i naša uprava od građevinske djelatnosti nakon turizma ili možda prije, pitanje je što je prije, po svojim efikasnošću rada i zaradi koju građevinski sektor na našem području ima, pitanje je koje prije. Ali dobro, evo, to je vaše, to su moje sugestije i primjedbe na ovu odluku. Jasno, nećemo je podržati, ona brani praktično djelatnost jedne cijele grane. Tim prije što su neki sudovi već donijeli svoj pravorijek da te odluke nisu zakonite, a mislim i ustavne, ako, ako griješim, ustavne, ali nisu zakonite.

Evo. Kolega Nakić, obrazloženje. Izvolite. Evo, ja ću opet ponoviti što sam ponovio i prošle godine. Ne postoji nijedan pravnik u ovoj državi koji će ovu našu odluku srušiti baš iz razloga što je ona usklađena sa svim zakonskim odredbama. Znači, Zakon o gradnji je rekao da se ne može, da jedinice lokalne samouprave, regionalne, ne mogu zabraniti grube građevinske radove. Točno to je u ovoj odluci napravljeno, da se ona za određena područja gradskih četvrti i mesnih odbora donosi onako kako smo procijenili tamo di je, di se turizam u najvećem obimu i obavlja, ali se, ali se

radovi, znači, na izgradnji konstrukcije građevine koji podrazumijevaju radove na izvedbi temelja, kroz svih konstruktivnih zidova i to, te radove se, znači, ti radovi se, znači, zabranjuju, dok se svi ostali obrtnički radovi, odnosno završni radovi u građevinarstvu, ne mogu, ne mogu zabraniti jer to Zakon o gradnji tako nije ni propisao. Evo, ja mogu reći da mi, što se tiče samih gradskih četvrti i mesnih odbora, pratimo i sukladno prijavama, ta odluka otkad smo mi napravili nekakve izmjene, po meni, funkcionira jako dobro, zato što ni mi ne zaprimamo u samo komunalno redarstvo intervencije za izlazak. Toga bude možda po sezoni, 2-3 izlaska komunalnih redara, tako da, evo, iz tog aspekta smatramo da je ona trenutno točno pogođena i da je izbalansirana u vidu turizma, odnosno samog sektora graditeljstva. Hvala kolegi Nakiću. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog odluke iz točke 30 dnevnog reda. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, protiv 1, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. 31. točka dnevnog reda je prijedlog odluke o korištenju i naknada za korištenje javnih gradskih površina. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 31. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani su preostali, znači većinom glasova prihvaćeno. 32. točka dnevnog reda je prijedlog odluke o prodaji nekretnina u vlasništvu grada Šibenika pod ovim katastarskim oznakama i česticama, neposrednom pogodbom. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovaj prijedlog odluke iz točke 32.

Tko je za? 14. 14 protiv, suzdržani 1, većinom glasova prihvaćeno. I točka 33, prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduženje putem financijskog leasinga trgovačkom društvu Zeleni Grad Šibenik d.o.o. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovaj prijedlog odluke. Tko je za? 13. 13 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Ovim utvrđujem da je dnevni red raspravljen. Zaključujem sjednicu. Ja samo koristim prigodu da vas sve skupa pozdravim, zahvalim na današnjem radu i zaželim vam sve najbolje povodom nastupajućih božićnih i novogodišnjih blagdana. Hvala vam.