20. sjednica Gradskog vijeća, 20. lipnja 2024.: 61 milijun eura prihoda, 530.000 eura plaćeno umjesto HNK Šibenik

Dobro. Može. Evo ga. Tomislave, hoćeš li imati onaj odgovor na pitanje hoćeš li, ovaj, šta, na to se osvrnuti? Tko ti brani? Ja ti ne dajem tebi. A imaš, imaš mogućnost komentara, znaš šta. Jesmo li negdje? A? Je li brojnost tu, šta misliš? Šta, šta? Mislim, to je katedral. Pogledaj ovu rečenicu. "Duža..." E pa, u izvješću je dužan postaviti navesti: "Bilo je li u toj situaciji zabrana prema vladinoj odredbi, prema toj odredbi, jesu li godišnja prijenosna izvješća popravljena u situaciji smanjivanja poslovnog intenziteta?" Šta? Ja, bravo.

Hoćemo li sad? Evo, sad je 10 i malo. Šta ćemo sad? Znači, imamo 3. Hajde. Poštovane dame i gospodo, dobro vam jutro svima. Evo, srdačno vas pozdravljam na uvodu ove naše 20. sjednice ovoga saziva Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Koristim priliku pozdraviti sve nazočne vijećnice i vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika, gradonačelnika gospodina Burića i zamjenika gospodina Miletu, sve pročelnike upravnih odjela Gradske uprave, također i sve predstavnike trgovačkih društava i ustanova Grada Šibenika, kao i sve ostale nazočne, predstavnike medija i ostale koji danas nazoče ovoj sjednici Gradskoga vijeća. Na početku uvijek imamo onu, ovaj, klasičnu priču, a to je da utvrdimo kvorum potreban za današnji rad i zasjedanje, pa bih molio gospodina Galića, tajnika grada, da izvrši prozivku vijećnika. Dobro jutro. Dobro jutro svima. Branka Badžin, Gordana Cvetković se ispričala, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marencin se ispričao, Ljiljana Nanjara,

Dino Papak se ispričao, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje, Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, i doktor znanosti Dragan Zlatović je prisutan. 18. Možemo utvrditi da je nazočno 18 vijećnika, što je potreban kvorum za provaljeni rad i odlučivanje na ovoj sjednici Gradskoga vijeća. Ono što nam je sada na redu, to je zapisnik. Svi ste, uz poziv za dnevni red, dobili zapisnik s prethodne sjednice Gradskoga vijeća. U tome smislu, da li ima netko nekih primjedbi, prijedloga? Ako nema, možemo li potvrditi ovaj zapisnik: tko je za? Jednoglasno prihvaćen zapisnik prethodne sjednice Gradskoga vijeća. Prelazimo na onaj naš, hm,"vijećnička pitanja", jer kao ga popularno nazivamo, aktualni sat. Ne treba posebno napominjati koja je dinamika toga sata, tako da, evo, ne treba neke posebne uvode. U tome dijelu imamo onaj redovni hodogram: to su odgovori na vijećnička pitanja, klubovi zastupnika imaju mogućnost postaviti jedno pitanje, i onda posebna vijećnička pitanja. Što se tiče odgovora na vijećnička pitanja, u međuvremenu je, između dviju sjednica, dostavljen odgovor vijećniku Travčiću na njegovo pitanje na jednoj od prošlih sjednica, pa evo, on ima mogućnost da se na tu, na taj odgovor osvrne ako ima potrebu. Zatim, kolega Travčić.

Dobro jutro svima. Pozdravljam sve nazočne, sve, ovaj, sve nas vijećnike, predsjedavajuće, novinare i sve to, kako ide, jel'. Pa, hvala vam. Konačno sam dobio odgovor na vijećničko pitanje koje sam već tražio nekad i od Božića, ali eto, dobro je. Sad imamo manje posla svi, pa onda imamo ovako više vremena za odgovoriti. Žao mi je, gospodine gradonačelniče, vi imate toliku snagu da možete se i sad nakon mene dignuti. Maloprije u zapisniku je pitao kolega Dragan je li ima kakav prijedlog, nemam ga, ali tamo baš stoji: "Kako nam vi možete pomoći?" Šta nam značite? Baš bih volio mene isto da me malo jutros okuražite, jer toliko sam... Odgovor na vijećničko pitanje: što je predstavljena demografska mjera. Ja ću samo u kratkim crtama ovdje odgovoriti. Grad osigurava naknade za novorođenu djecu. Osim naknada, povećava kapacitete dječjih vrtića i radi, te donosi mjere usmjerene na zadržavanje mladih, i posebno mladih obitelji na svom području. Pa se govori da je grad osnivač ustanova. Mislim, ovdje govori da je nešto realizirao, nešto da je osigurao, negdje da se aktivno uključio. Govorimo o gradu za mlade. Gospodine gradonačelniče, jel' možemo mi išta bolje? Jel' to, jel' ovo stvarno nešto šta najbolje grad može pružiti? Jel' može nešto novo? Ima li šanse za tu, za taj polumladak novi koji dolazi? Hvala vam. Hvala gospodinu Travčiću. Prelazimo na vijećnička pitanja. Prvi imaju pravo klubovi vijećnika.

Javio se klub vijećnika HDZ-a, klub vijećnika SDP-a i kolega Kronja isto tako, je li? Ovaj, evo, idemo po tome redu. Gospođo Branka Badžin, ispred kluba vijećnika HDZ-a, izvolite. Dobar dan. Zahvaljujem i ujedno pozdravljam predsjednika vijeća, tajnika, gradonačelnika do gradonačelnika, sve vijećnice i vijećnike, kao i sve ostale nazočne na ovoj sjednici Gradskog vijeća. Pa, pitanje bi bilo, ustvari, za gradonačelnika. S obzirom na objavljeni program Vlade Republike Hrvatske kojim se definiraju prioriteti za ovaj mandatni period 2024.-2028., a u dijelu poglavlja koji se odnosi na zdravstveni sustav, poglavito na ulaganje u revitalizaciju infrastrukture u zdravstvu, decidirano se, između ostalih, spominje i izgradnja Opće bolnice u Šibeniku.

Znači, nas kao klub bi zanimalo, ustvari, konkretnije, s obzirom da je sam program fluidan i, ustvari, nije pravno obvezujući dokument, postoje li neke konkretnije informacije o mogućnosti realizacije ovog dijela programa što se tiče Opće bolnice, odnosno još konkretnije mogućnosti preuzimanja obveze financiranja od strane Vlade ovog projekta, koji znamo od krucijalne važnosti i značaja za Šibenik i Šibensko-kninsku županiju? Hvala. Hvala. Gospodine gradonačelniče, odgovor na vijećničko pitanje. Dobro jutro svima, poštovane vijećnice i vijećnici. Evo, moram reći da me Branka iznenadila pitanjem, ali možda zato šta je tema bolnica, ja uvijek tu s nekim posebnim emocijama pričam. Dakle, ideja o gradnji nove bolnice počela je još 2002. godine, u suradnji s njemačkim partnerima. Ima to svoju dugu povijest. Nažalost, nije došlo do neke krupnije realizacije, osim činjenice da su u starim zgradama, koje odmah, ja to uvijek napominjem, da su to najstarije zgrade u Republici Hrvatskoj u kojima još uvijek funkcionira akutna bolnica, potpuno neprimjerene za bolničku suvremenu djelatnost, tehnološki nepovezane cjeline, ali to su davno ispričane priče.

U cijelom tom problemu, naravno, u nekim prošlim vremenima niste predvidjeli, i to je niz slučajnosti, da budete na funkciji koja značajno može doprinijeti i pomaknuti to s mrtve točke. Suradnja s bolnicom, pa i u velikoj mjeri sa županijom, dok je županija imala osnivačka prava, je bila tiha i intenzivna, i radili smo intenzivno na tome. Ali da konkretno odgovorim, da ne govorim o povijesti, ima konkretnih pomaka. Dakle, obavljeni su već prvi sastanci na razini ministarstva, osobno s ministrom Berošem, stvorene su takozvane radne grupe od strane ministarstva i grada, odnosno bolnice. Jučer je došao službeni dopis ministarstva o imenovanju dva člana Grada Šibenika koji će sudjelovati u aktivnom procesu pripreme za gradnju nove bolnice. To je naš pročelnik za upravljanje gradskom imovinom, jer je to krucijalna priča, očistiti i pripremiti parcelu od 50.000 kvadrata na lokaciji Vojarne Brivjerskih knezova, i pročelnik za financije. Ali ono što je bitnije, radi se intenzivno. Naravno da sudjeluju i VIK komunikacije koje su od strane Opće bolnice angažirane u izradi programske studije izvodljivosti nove bolnice. To jeurađeno, učinjeno. Konkretno, intenzivno se priprema odluka Vlade Republike Hrvatske o gradnji nove bolnice. Dakle, bit ćemo mirni onog trenutka kad Vlada takvu odluku donese, ali na osnovu mog razgovora osobno s premijerom, na osnovu mog razgovora s ministrom, na osnovu razgovora premijer-ministar bolnica Grad Šibenik, ja ne očekujem nikakva iznenađenja. Dakle, priprema se odluka Vlade o gradnji Opće bolnice Šibenik, izvor financiranja: ili nacionalna sredstva ili europski fondovi.

Dakle, na nama je pripremiti sve ono što je vrlo važan dio priče, osloboditi i pripremiti čistu katastarsku česticu, što smo mi učinili, pripremiti studiju izvodljivosti što je bolnica odradila. Rezultati te studije izvodljivosti su vrlo optimistični, dakle, oni su ispunili naša očekivanja o veličini i kapacitetima te ustanove. U konkretnom slučaju traju intenzivni razgovori da li treba, i imamo u ponedjeljak sastanak s Društvom arhitekata, ići na arhitektonski natječaj ili ne treba, ali to ćemo prepustiti struci. Eto. Hvala gospodinu gradonačelniku. Sljedeća vijećnička pitanja klubova vijećnika: gospodin Restović, klub vijećnika SDP-a i partnera.

Ja ću pokušati malo manje iznenaditi gradonačelnika. Pozdrav svima, hvala predsjedniče. Pozdrav tajniku, pozdrav gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, kolegicama i kolegama vijećnicima, predstavnicima medija, javnih ustanova i gradskih tvrtki. Prije nekakvih desetak godina je se prvi put pojavio u javnosti problem vrtića. Tada je to bio problem nedovoljnog kapaciteta za sve potrebe koje grad ima. Tada se razgovaralo i o, nisam bio vijećnik, ali sam pratio već tada sjednice Gradskog vijeća, tada se razgovaralo i o neadekvatnim uvjetima u određenim ustanovama vrtićkim, u ostalim, u određenim prostorima. I sad, ono, fast forward, deset godina kasnije, eto nas opet na istom problemu. Od onoga što su javno dostupni podaci, vidimo da je

kapacitet vrtića, javnih vrtića, odnosno u vlasništvu grada, premašio onu famoznu brojku od 1.200, odnosno od 600 djece, sukladno pedagoškom standardu. Isto tako vidimo da će otprilike nekakvih 500 djece ostati van vrtića, odnosno potražiti svoju sreću u privatnim vrtićima koje imamo na području Grada Šibenika. Moje jasno pitanje, a s obzirom da se i prije dvije godine, pa i prošle godine, uvijek suočavamo s istim problemom kojeg ste, bar što se tiče vaših izjava, već nekoliko puta riješili, pa vidimo da on na kraju ipak nije riješen, moje pitanje je: hoćemo li ga napokon riješiti ili ćemo opet iz godine u godinu prisustvovati jednom, onako, ja bih rekao, igrokazu koji će imati za cilj opet iz godine u godinu povećanje cijene vrtića bez povećanja iste usluge? Naime, podsjetit ću vas, a i u odgovoru pisanom na vijećničko pitanje kolege Travčića ste govorili o demografiji, gdje je činjenica da zapravo u čitavom svoja dva mandata, evo sad je i treći pred kraju, pa mogu reći, u tri mandata niste uspjeli pokriti kapacitet koji je potreban za djecu koja pohađaju vrtiće, a isto tako u osnovnim školama, koja je druga, ja bih rekao, najvažnija vaša briga kao gradonačelnika, niste uspjeli ni jednosmjensku nastavu u svim školama uvesti, o onome famoznom, famoznoj dvorani u Brodarici neću ni govoriti, o asistentima u nastavi neću ni govoriti. Tako da, moje pitanje je vrlo jasno: kada ćete riješiti problem vrtića, odnosno problem kapaciteta vrtića gradskih, kada ćete povećati njihovu kvalitetu i kada će sva djeca u Šibeniku imati jednako pravo na vrtić?

Hvala. Hvala. Govorit će zamjenik gradonačelnika, gospodin Vileta, izvolite. Hvala lijepa. Evo, pravo na vrtić ili prava na vrtić ili način upisa u vrtiće definiran je upravo pravilnikom koji je Gradsko vijeće donijelo. I sukladno tome mi postupamo. Isto tako, postoje i zakonski propisi koja djeca moraju biti primljena u vrtić. I Grad Šibenik to sve poštuje. Grad Šibenik je svu djecu koja moraju zakonski biti u vrtićima primio u svoje vrtiće, i tu nema spora. Plus što je još sukladno, opet tablici, sukladno bodovnoj listi koju je donijelo Gradsko vijeće, primio svu onu djecu koja imaju pravo na upis, odnosno njih 29 od 1.700 djece je ostalo neupisano. To smatramo našim uspjehom. A kompletna upisanost će se dogoditi kada riješimo još nekoliko vrtića koja su u tijeku, a to je, tipa, dječji vrtić Gomljanik ili Gominjak na Brodarici, gdje je raspisan natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja za sufinanciranje gradnje takvih vrtića. U tijeku je i natječaj za završetak, odnosno dogradnju dječjeg vrtića Šibenik s dječjim. I isto tako, imamo dječji vrtić u Mandalini koji ćemo, kad istekne ugovor, preuzeti, tako da će grad imati de facto 100-postotnu upisanost, što je rijetkost u gradovima kao što je Republika Hrvatska. Ono što se dogodilo, da su djeca neupisana, odnosno da više djece nije upisano, to je zato šta smo iz godine u godinu pristupamo analitički i sve dublje ulazimo u dokumentaciju koja se prijavljuje za privatne i gradske vrtiće.

Točnije, ustanovljavamo gdje su roditelji imali prijavljeno prebivalište, jesu li djeca cijepljena ili nisu. I događalo se da Grad Šibenik, poreznici Grada Šibenika, plaćaju, odnosno sufinanciraju djecu čiji roditelji su prijavljeni, recimo, u susjednim općinama ili susjednim gradovima. To smatramo da nije u redu. Ustrajat ćemo na takvim aktivnostima analize, popisa koje nam dostavljaju i privatni vrtići po tom dijelu. Tražimo, dakle, izvornu dokumentaciju. I ne mislimo da je to problem, smatramo da je to zbilja u redu, smatramo da time štitimo upravo građane Šibenika, porezne obveznike, a i same roditelje šibenske. Ako netko želi da mu dijete bude sufinancirano od šibenskih poreznih obveznika, neka prijavi svoje prebivalište u Šibeniku. Gdje je tu problem? Isto tako, kad govorimo o djeci koja, odnosno roditeljima koja nisu cijepila svoju djecu. Dakle, jednostavno, mora biti da bi dijete išlo u vrtić mora biti cijepljeno ili imati potvrdu od samoga doktora zbog čega to dijete nije cijepljeno. Dakle, ono što mi poduzimamo, osim gradnje i dogradnje novih vrtića, isto je tako jedan sustavan pristup koji, moramo priznati, desetcima godina nije bio. Dakle, da analiziramo točno svaku prijavu, da uđemo, a možda čak i kao policajci malo unutra, da vidimo je li to sve kako treba, ali samo zato šta odgovorno želimo raditi svoj posao. Ako netko smatra da je to problem, onda je to problem. Ali mi smatramo da to nije problem, smatramo da je to odgovorno poslovanje, smatramo da je to odgovoran pristup našim građanima.

Hvala. Idemo dalje. Vijećnička pitanja kluba vijećnika, gospodin Kronjak, ostaje jedno pitanje. Dobar dan, poštovanje svima. Moje pitanje će biti usmjereno na nešto šta meni nije nikako jasno. Možda ću dobiti odgovor, nadam se da ću ga dobiti. Znači, pitanje mi je ovako glasilo: kako je to moguće da vanjski parking je skuplji od zatvorenoga parkinga? Znači, vanjski parking u Gradu Šibeniku je 2 eura, 2,5 eura, a u javnoj garaži u samom centru je euro, euro i 20. Pa je li to moguće? Pa mi sami stvaramo gužve u gradu, a dobili smo sredstva da rješavamo taj problem, a mi ga stvaramo. I oni koji kupu u gradu parkirnu kartu i to komercijalnu, nema za građane nikakvih popusta. Ima da ih deremo dokle god možemo. 200 eura mjesečno za njih i ne čeka ih misto. I onda on dođe, ljut kao pas, ispred garaže, garaža je zatvorena, ne može ući. I on stoji u koloni, iza njega stoji drugi u koloni. S druge strane je kolona. I šta se dešava? Zatvara se promet. Imamo ogromne autobuse koji prolaze u poluprazni i to se zatvara. Ljudi moji, kako da shvatimo? Imamo autobus mali koji smo dobili 2018., vozili ste se na tvrđavu s njime i bacili ga na parking u čistoću tamo da stoji, a može voziti ljude svakih pol sata s parkinga u TEF-u ili svakih pol ure s parkinga tamo gdje bi trebala biti buduća bolnica, ima sve mista.

Da ljudi platu eur tamo i imaju cijeli dan, mogu autobus se odvede u grad i rješavate problem. Kako može biti euro i 20? Molim vas da mi se to objasni, a vanjski parking 2 eura, 2,5. Ja sam za to da se luksuz plaća, a potreba ne. Luksuz je ako vi pijete kavu na rivi i gledate svoj auto. Tu treba platiti. A ne na ove zatvorene parkinge iulične parkinge koji su uglavnom puni, a zatvoreni, tamo se još može naći ljudima uzimati 2 eura. Mislim, to, eto, to bi bilo to za sada. Hvala. Odgovor će dati zamjenik gradonačelnika, gospodin Vileta.

Dakle, Poljana, europski projekt. Isto tako, onaj autobus za tvrđavu svaki dan, europski projekt. Ti europski projekti imaju svoja pravila. Imaju svoje i jedan kontrolni rok trajanja od 5 godina, unutar kojega se morate ponašati onako kako ste obećali, točnije, kako ste napisali u samoj projektnoj prijavi. I parking na Poljani, definitivno, je li, dakle, s obzirom na samu Poljanu, na količinu automobila koji tamo gravitiraju, s obzirom na ovaj ljetni period, u odnosu na ostali parking, zaslužuje veću cijenu. Međutim, europskim projektom definirano je da 5 godina ta cijena mora biti 5 kuna, ili sada u protivvrijednosti eura, je li,

zimi, odnosno ljeti, ljeti 10 kuna. I to je glavni razlog zašto je to tako. Međutim, još jedan razlog, drugi. Naime, to sad govorimo o strategiji razvoja parkinga. U Šibeniku nedostaje parkirnih mjesta, pa ako mi se na glavu možemo okrenuti, napraviti ne znam kakve, onaj, politike parkiranja, nećemo uspjeti sve to riješiti. Međutim, tamo gdje imate dovoljan broj podzemnih garaža, ljude se doslovno cjenovnom politikom tjera u garaže. Dakle, tjera se da ne parkiraju naulična parkirališta, nego da idu u garažu. To se radi i cjenovnom politikom na način da je cijena parkinga u garaži jeftinija nego na samom trotoaru. I isto tako, u interesu je naših građana koji imaju povlaštene parkirne karte nauličnim parkiralištima da cijena satne karte bude što veća nauličnim parkiralištima, kako bi oni statistički mogli imati više mjesta za parkiranje, jer će svi oni drugi koji nemaju povlaštenu parkirnu kartu, koji dođu tu na sat, dva ili žele ostati cijeli dan, razmisliti, odnosno ekonomski ciljati jeftiniji parking, a to je onda taj parking u garaži. Stoga, taj prijedlog da cijena parkingauličnoga bude manja, odnosno garaže veća, ne ide na korist upravo građanima za koje se često s ove govornice vi pozivate. Ali gužva? Gužva je zato šta Šibeniku nedostaje parkirnog prostora, kako god da mi to stvari postavili, pogotovo ljeti. I ove politike parkiranja mogu jedan dio stvari riješiti, ali ne mogu u potpunosti. Evo.

Molim? Molimo bez daljnjih, ovaj... Kolega Kronjak, kolega Kronjak, postavili ste pitanje, ajmo po redu vođenja. Dakle, kad budemo u mogućnosti, kad se ustanovi da se može politikom, novom cjenovnom politikom parkinga stvari poboljšati, tad će Gradski parking iznijeti prijedlog Gradu Šibeniku, a onda ćemo o tome odlučivati. Do tada, odnosno u ovih 5 godina dok traje garaža, fiksirana je cijena sukladno europskom natječaju. Hvala. Idemo na daljnja pitanja. Sada prelazimo na pojedinačna pitanja vijećnika, sukladno popisnoj listi gdje ste se svi imali prilike upisati. I po tom redoslijedu upisa, prva koja se javila je kolegica Ivana Udrog. Izvolite, kolegice.

Dobar dan svima. Pozdravljam predsjednika Gradskog vijeća, tajnika, gradonačelnika do gradonačelnika, sve kolege vijećnike i vijećnice, ravnatelje javnih ustanova i direktore naših trgovačkih društava i medije. Moje prvo pitanje je vezano za ZATON. S obzirom da projektom aglomeracije nije obuhvaćena izgradnja sustava odvodnje u ZATON-u, da li se planira? I nekakav rok, ako postoji, jer, eto, ZATON je ostao u ovom slučaju izvan toga. I što se tiče, vidim, iako će proračun doći na red, ali sam odlučila sad pitati za Osnovnu školu Petra Krešimira IV. Vidim da imamo planirana sredstva i koliko čujem, raspisan je natječaj za energetsku obnovu ove škole, pa me interesira da li je u sklopu ove energetske obnove planirana sanacija sportske dvorane te škole. Zahvaljujem. Što se tiče ovog prvog pitanja, pitanje je usmjereno na direktora Vodovoda i odvodnje. Zahvaljujem. Tu moramo, ovaj, kolegice, znati da se kolege koje inače dolaze iz predstavništva ustanova mogu pojaviti kao odgovarač na pitanje tek kad dobiju ovlaštenje od samih

gradonačelnika, odnosno zamjenika gradonačelnika, koji su isključivo pozvani da odgovaraju, ali mogu delegirati. Pa evo, ja molim kolegu Štrkalja po odobrenju da odgovori na ovo pitanje. Evo, dobar dan svima. Pozdravljam sve nazočne. U odnosu na vaše pitanje za područje ZATON-a, ja sam prekjučer potpisao ugovor o izvođenju za izgradnju uređaja za pročišćavanje. Ugovor je potpisan sa slovenskom tvrtkom. Vrijednost je 3.600.000 eura. To je projekt koji mi provodimo u okviru NPO-a. Struktura plaćanja je 90% nacionalna sredstva, odnosno europska sredstva, 10% je ovo lokalno učešće. Drugi projekt na području ZATON-a, to je projekt mreže. Također, tu smo spremni, imamo građevinske dozvole i postupak javne nabave je u tijeku. Procijenjena vrijednost je 2.000.000 eura. Otvaranje ponuda, čini mi se, početkom srpnja, nakon čega ćemo provjeriti ponude, odabrati izvođača i krenuti u radove. Rok za izvođenje je 2 godine, od toga je godina dana pokusnog rada.

Hvala. Hvala kolegi Štrkalju. Bilo je drugo pitanje vezano za škole. To će dati kolega Mileta. Izvolite. Dakle, u pravu ste. Osnovna škola Petra Krešimira IV, odnosno točnije njezina sportska dvorana, već dugi niz godina vapi za obnovom. Mi smo tu napravili bili jedan projekt, pa ga doradili i prijavili ga načelniku za energetsku obnovu. Inače, načelnik za energetsku obnovu su natječaji gdje mi uz pomoć kojih dobivamo prilična financijska sredstva. U konačnici, to ispadne 50-60% sredstava. A onda još u sklopu te energetske obnove, gdje se onda obnavlja krov, fasada, prozori, mijenja rasvjeta, stavlja sustav strojarnica, sustav grijanja, hlađenja, ventilacije i tako dalje, mi onda još uglavimo i ove građevinske radove ili obrtničke, kao što je, recimo, uređenje sanitarnih čvorova, parketa i slično. I u konačnici dobijemo preko energetske obnove, uz malo, odnosno uz pola gradskih sredstava, pola državnih, odnosno europskih, dobijemo de facto novi vrtić, novu školu, odnosno obnovljenu za sljedećih 30 godina. I upravo po tom principu smo sad u postupku za Petra Krešimira na Šubićevcu. Jučera su otvorene ponude firmi koje su se prijavile na natječaj za obnovu. Pet je ponuditelja. Cijene se kreću od 2.450.000 plus PDV pa naviše. U sljedećih mjesec dana, mislim da će to i prije, naš tim za javnu nabavu izanalizirati ponude, izabrati najpovoljniju i onda u dogovoru s i ravnateljicom škole, a i samim izvođačima, napraviti plan te obnove, s obzirom da djeca ipak moraju pohađati istovremeno školu, a obnova mora ići.

Pa da vidimo onda, radi sigurnosnih uvjeta i buke, kako će se to odvijati. Mi smo dobili od ministarstva 2.100.000 eura za to nešto, a sad kako je najjeftinija ponuda, kako smo rekli, 2.450.000 plus PDV, dakle tu možda nekih 65% sredstava na kraju da ćemo dobiti. Evo, to je to. Hvala. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjen kolega Kovač, izvolite. Hvala vam lijepa. Pridružujem se ovom općem trendu pozdravljanja svih, na čelu s gradonačelnikom, predsjednikom vijeća. Vas, kolegice i kolege, također pozdravljam, predstavnike medija, rukovoditelje gradskih firmi i institucija. Dakle, prvo pitanje. Želio bih se osvrnuti na najavljeni megaprojekt investicije Vali Solarisa na zoni Podin. Krajem prošle godine potpisan je sporazum između Grada Šibenika i Vali Solarisa, koji je prethodno prihvatilo Gradsko vijeće, ovo naše, i pritom je prihvaćen i hodogram aktivnosti vezanih uz realizaciju te investicije, navodno vrijedne milijardu eura, s infine 5.000 zaposlenih. Objava natječaja za prodaju zemljišta na Podima trebala je, po spomenutom hodogramu, uslijediti u roku od 30 dana po potpisivanju sporazuma, koji je, rekli smo, potpisan krajem prošle godine, no ona je uslijedila tek 14. ožujka. Dakle, nakon 2 i pol mjeseca. I to, vrlo interesantno, je li, gle čuda, isto jutro kad je započinjala sjednica ovoga vijeća, koja se održala 14. ožujka, valjda zbog namjere da se predusretnu prigovori zbog kašnjenja. Rok za predaju ponuda za kupnju zemljišta na Podima istekao je 11.

ovoga mjeseca, 11. lipnja, te je i u medijima, a i u tekstu natječaja, najavljeno otvaranje ponuda istog dana u 10 sati u Gradskoj upravi, dakle 11. lipnja u 10 sati, što se nije dogodilo. Sklapanje ugovora o kupoprodaji trebalo bi uslijediti, prema ovom spomenutom hodogramu, u roku od 30 dana nakon zaključenja natječaja. Dojam je da tu stvari zapinju i ne idu glatko. Jer, budimo otvoreni, natječaj za prodaju zemljišta na Podima, možda je ružno to reći, ali je to istina, je li, raspisan je za poznatog kupca, baš za Vali Solaris. I moje je pitanje da li se zapravo ovdje može nazrijeti ponavljanja scenarija s Vučevice, iz Sinja, Drniša, gdje se taj investitor baš i nije proslavio. Drugo pitanje je... Dakle, grupa R imala je zadnje izdanje Safari Moon prije 15 godina, djelo van mainstreama, respekta vrijedno u elektronskom žanru glazbe. No, iznos cijene ulaznice, koju je odredila Tvrđava kulture od 130 eura, je apsolutno pretjeran. Pa recimo da su za isti spektakl u jednoj berlinskoj dvorani od 2.000 mjesta ulaznice, prema napisima u medijima, bile prodavane po 50 eura. Moje je pitanje zapravo ovdje za koga se rade ovi programi, gdje je tu svijest o platežnoj moći Hrvata, pa naravno i Šibenčana. U razgovorima s ljudima koji su se godinama bavili ili se još uvijek bave glazbenom produkcijom, izraženo je čuđenje kako jedna od najljepših pozornica Mediterana ne može naći ozbiljne sponzore, pokrovitelje i partnere, pa da se onda iz tih sredstava pokriva razlika između prihvatljive i, ja to moram reći, bezobrazno visoke cijene ulaznice, za što odgovornost leži na poslovodstvu Tvrđave kulture.

A da i ne govorim o pokušaju pretvaranja Šibenika u centar glazbene alternative, što usprkos pokušajima niti je uspjelo, niti može uspjeti, jer predstavlja, oprostite mi na izrazu, glazbeni protuprirodni čin. Sve to gradska vlast honorira s 5.328.000 ili 329.000 proračunskih eura, koje uglavnom puni iz džepova građana, čiji prosječni glazbeni ukus sigurno nije glazbena alternativa. Ja ne tražim od vas, gospodine gradonačelniče, da određujete izvođače, ali bi bilo logično da temeljem korištenja obimnih proračunskih sredstava utječete na poslovnu politiku ove gradske institucije, pa da nam se ovakvi trendovi i ovakva iščašenja više ne događaju. Hvala lijepa. Hvala. Kolega Mileta, vjerojatno odgovor na prvo pitanje. Sad ćemo vidjeti.

Dakle, što se tiče natječaja, govorite o nekih 630.000-640.000 kvadrata u poslovnoj zoni Podin, gdje je interes iskazala firma Vali Solaris, koja je, uzgred rečeno, i bila ovdje na Gradskome vijeću i prezentirala ono što nam je trebala raditi, dobila podršku Gradskoga vijeća i sporazum smo potpisali, ako se ne varam. Prošli tjedan je otvorena ponuda koja je pristigla upravo od firme Vali Solaris, no nju je povjerenstvo komisija ustanovila da je nepotpuna i zatražila dopunu. Konkretno, nedostaje idejni projekt. Kad, ako dostave u tom roku od mjesec dana, koliko im je dato, da dopune dokumentaciju i idejni projekt, onda ćemo vidjeti je li s njim sve u redu i predložiti daljnju proceduru.

Kad govorimo o Tvrđavama kulture, dakle, Javna ustanova Tvrđava kulture ima apsolutnu, potpunu, bezgraničnu podršku Gradske uprave. I stoga ću ja kolegici Morani prepustiti govornicu da odgovori na ovo pitanje. A mislim da ga je u nekoliko navrata u javnosti već i odgovorila. Hvala. Evo, kolegica Periša iz Javne ustanove Tvrđave kulture, izvolite. Zahvaljujem. Pozdravljam sve. Evo, ovoga, prvo da započnemo s 5.500.000 kuna gradskog proračuna. Dakle, 30-ak posto je zapravo gradskog proračuna, ostalo su iz naših vlastitih prihoda, što vi znate. Što se tiče grupe R, mislim da uopće nije predmetno ovdje pričati o cijenama ulaznica, jer, eto tako, među 22 koncertnih događanja na Svetom Mihovilu niste spomenuli prosjek ostalih ulaznica. Jasno je, ja mislim da Gradsko vijeće možda i nije poligon za opravdavanje. To je jednostavno financijska politika upravo, dakle, branjenja naših građana da iz proračuna Grada Šibenika uplaćuju, zapravo otplaćuju dugove programa i programske politike Tvrđave kulture Šibenik, koja, vjerujem, kao i programske politike drugih javnih ustanova, je, naravno, usvojena prvoplanom. Drugo, sigurno nije predmet razgovora ovdje. Eto, zahvaljujem. Hvala. Idemo na sljedeća vijećnička pitanja. Po redu je cijenjen kolega Rajić. Izvolite, kolega Ivane.

Lijepi pozdrav svima prisutnima na ovoj sjednici Gradskoga vijeća. Moje prvo pitanje odnosi se na sportski teren u bivšoj vojarni Ante Jonić, gdje mladi ljudi dugo godina već treniraju. Tu su mladi nogometaši, tu su ragbijaši, tu se puno djece i mladosti dolje nalazi. Moje pitanje je dokle se stiglo u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na tom kompleksu, jer teren kakav je trenutno tamo gotovo da nije za upotrebu. Vjerujem da grad ima namjeru da omogući svima koji se sportom bave, posebno mladim ljudima, da se što skorije uredi. Pa je moje pitanje zapravo kada će i koliko, dokle se stiglo u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i što namjeravate s uređenjem toga područja, odnosno toga sportskog terena, odnosno nogometnoga terena. Moje drugo pitanje, o čemu je već ranije bilo riječi, moj kolega Restović je nešto govorio o dječjim vrtićima. Nije to baš tako jednostavno kako nam je odgovor dat. Mi imamo pravilnike, pa ćemo po njima i postupati. Da, pravilnici jesu, da se po njima postupa, ali datiranje problema smještaja u dječje vrtiće, kako to gradonačelnik reče u jednom intervjuu jednom našem lokalnom mediju, datira još od 70-ih godina. Pazite, od 70-ih godina, kada neki od vas nisu bili niti rođeni, što se do danas učinilo gotovo vrlo malo, zato i je problem. A drugi problem jeste, daleko veći, što gradonačelnik već duže vremena zapravo odbija uopće razgovore i pregovore s privatnim vrtićima da se riješi taj problem sufinanciranja djece smještene u privatne vrtiće, jer to su djeca.

Tamo gdje grad, u svim gradovima gdje gradovi ne mogu osigurati dovoljno mjesta za svu djecu koja su u potrebi da budu smješteni u vrtić, tamo se angažiraju privatni vrtići. To je Grad Šibenik i učinio prije otprilike desetak ili nešto više godina. Prema tome, ne može se to zanemariti i sva djeca koja nisu upisana trebaju tako biti i tretirana. No, ono što je ovdje posebno prisutno i bitno jeste da se godinama nedovoljnoulaže u dječje vrtiće i u probleme smještaja u dječjim vrtićima, da se zanemaruju interesi djece i građanki, odnosno građana, i u rubnim gradskim naseljima, dovode građane u situaciju da djecu moraju prijaviti u privatne vrtiće ukoliko žele da dijete boravi u poznatom okruženju s poznatom djecom. Da, i to su nekakvi, ne nekakvi, nego vrlo konkretni pedagoški standardi, o čemu bi također trebalo pri tome voditi računa. Da se odbija dijalog, kako sam već kazao, s privatnim vrtićima koji obavljaju javnu uslugu zbog nedostatka kapaciteta u vrtićima, što grad i dalje čini ignorirajući sve njihove zapravo zahtjeve. Da se roditeljima koji su nezaposleni, to je posebno važno, a traže posao, posebno žene, onemogućuje upis u dječji vrtić, čime ih se zadržava u pronalasku posla i uključivanja na tržište rada, a govorimo o nekakvom unaprjeđenju demokratskih procesa na našem području. Da se roditeljima djece u privatnim vrtićima nameće višestruko veći iznos za vrtić, zbog čega se roditelje, s naglaskom, jasno, opet na žene, isključuje s tržišta rada.

To je jedna konstatacija. I moje pitanje je na kraju: da li ćete, gospodine gradonačelniče, sufinancirati djecu koja nisu upisana u dječje vrtiće, a imali su kompletnu dokumentaciju za da budu upisana? Evo. Hvala. Gospodin Mileta. Dakle, što se tiče prvog pitanja i vojarne Ante Jonić, odnosno sportskog kompleksa Marinko Kardum, na tom terenu trenira malonogometni klub Šibenik i ragbi klub. Isto tako, prošle godine je u Gradu Šibenik došla delegacija Nogometnog kluba Šibenik, zajedno s Nogometnim klubom Mihovil, s željom, idejom da taj stadion, odnosno teren, podignu na višu razinu, da se na njemu mogu odigravati i prvenstveno utakmice kadeta, juniora, odnosno mlađih kategorija. U tu svrhu je Grad Šibenik korigirao svoj idejni projekt koji je u izradi za cijelo to područje. Dakle, tu govorimo i o onim sportskim terenima, ali prvenstveno o onim objektima koje namjeravamo, koji želimo da služe samom veleučilištu, odnosno visokome školstvu. Dakle, mi smo naš idejni projekt, kojeg smo imali de facto gotovog, korigirali sukladno kriterijima HNS-a, udaljenost terena od tribine, od zida, WC i sanitarni čvorovi i tako dalje. I prije

tri tjedna smo završili tu modifikaciju kako bi taj teren bio komplementaran s onim dijelom veleučilišnim, odnosno visokog školstva, ali i da ima ove odlike, karakteristike prvenstvene. I početkom prošlog tjedna su me zvali iz Nogometnog kluba, jer sam poslao poruku pismenu da je to sve riješeno, čekamo sad njihov korak, što da rade. Ja sam rekao: molim vas, sad vi lijepo napišite pismeno službeni dopis što od Grada tražite, da ste u komunikaciji i suradnji s Nogometnim klubom Šibenik, da ste u komunikaciji da neće izgubiti ragbi klub svoju poziciju tamo, da želite to urediti na takav i takav način, a Grad Šibenikće naći načina, odnosno pomoći da se to ostvari, odnosno da se riješe imovinsko-pravni problemi. Imamo veliko povjerenje u tu jednu suradnju Nogometnog kluba Šibenik, Mihovila, a vjerujem i ragbi kluba, jer je sam Nogometni klub Šibenik teren na Ljubici financirao, uredio i 100% o svom trošku, a i vidimo sami, ušli su sad ponovo u prvu ligu, imaju velike ambicije, žele pokrivati područje cijele županije, imati stvarnu suradnju sa svim tim klubovima na području županije, a samim time im onda treba i više terena. I Grad Šibenik, dakle, djeluje, čekamo službeni dopis da bi onda krenuli u rješavanje ove. S tim više što je sada i jedan dio dokumentacije koja smo prije slali, onda u audio, dudi, ministarstvo, došao tu kod nas, iako i tu sad postoji, ne ulaze u detalje, niz proceduralnih problema, ali vjerujem da ćemo lakše ovakve stvari rješavati.

Što se tiče drugog pitanja, vezano za vrtiće, odnosno nastavka na kolegu Restovića, naravno da bi bilo idealno kad bi apsolutno sva djeca bila upisana, bez obzira roditelji rade/ne rade, procijepljeni/neprocijepljeni i tako dalje. I tome treba stremiti, tome i stremimo. Kao što sam rekao, mi namjeravamo graditi još vrtića i više od ovih 29 djece što je ostalo neupisano. Isto tako, mi njegujemo suradnju s privatnim vrtićima. Mi imamo ugovor s privatnim vrtićima i taj ugovor još traje. Dakle, taj ugovor nije na nijedan način, s nijedne strane, poništen ili da se netko ogriješio o njega. Mi smo tražili u tom ugovoru cijenu od 90 eura za roditelje za cjelodnevni osnovni, odnosno desetosatni boravak u vrtiću. Privatni vrtići su roditeljima ponudili dodatnih još 40 eura za obogaćeni program. Roditelji su se s time složili, potpisali i ugovor funkcionira. Mi tu zasad ne vidimo nikakve probleme. Evo, mi smo tražili i neki dan od privatnih vrtića da nam dostave dokumentaciju za svu djecu koja su sad u sljedećoj, odnosno ovoj sad budućoj predškolskoj godini prijavila se, da nam dostave dokumentaciju da je revidiramo, odnosno izanaliziramo i vidimo koliko djece trebamo sukladno ugovoru financirati. Mi zasad nikakav problem s privatnim vrtićima nemamo, a ponavljam, ovaj ugovor koji smo potpisali prije

godinu dana je dokaz da smo našli zajednički jezik. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjen kolega Slavica. Izvolite. Prije svega, pozdrav svima prisutnima. Cijeli problem oko upisa djece predškolske dobi u vrtiće počinje zbog toga što aktualna gradska vlast nije bila sposobna povući iz NPO-a sredstva za izgradnju novih vrtića. Ali nam HDZ maže oči tako što u proračunu samo prebacuje iz godine u godinu novac za izgradnju vrtića Gomljanik i Mažurice. A do početka izgradnje ovih vrtića će proteći još dosta krke, s obzirom da ova vlast u 11 godina nije izgradila niti jedan vrtić, a kamoli školu, već je samo ušminkavala postojeće objekte. Također, HDZ-ova gradska vlast odnosi se, zbog nekih osobnih razloga, jako loše prema predstavnicima privatnih vrtića koji trenutno obavljaju javnu uslugu, a sve zbog toga što se 11 godina sustavno zanemaruje problem manjka smještajnih kapaciteta u vrtićima kojima je osnivač Grad Šibenik. Naime, iz gradske uprave navode da je ukupni kapacitet u vrtićima koje je osnivač Grad Šibenik 1.261 dijete, a članak 43. državnog pedagoškog standarda kaže da je maksimalni kapacitet dječjeg vrtića s podružnicama 600 djece, dok kod nas obje ustanove trenutno prelaze taj broj. To znači da Grad Šibenik iznosi neistine ili krši pedagoški standard. Ako krši pedagoški standard, je li za to zatražena i dobijena suglasnost Ministarstva obrazovanja? Također, to nije sve. Ove godine Šibenik je iznimka u cijeloj Republici Hrvatskoj, jer je samo u Šibeniku upis u vrtiće išao na dva načina: preko sustava e-Građani, kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj, ali i preko popunjavanja obrazaca za izglasavanje interesa, te je time prekršen i upravni postupak.

A evo kako izgleda i što piše na ovom obrascu za izglasavanje interesa. Na obrascu za iskaz interesa piše da je to obrazac za korištenje potpore i podrške u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom, u okviru poziva za želi prevencija institucionalizacije, pomoć u kući, život u sreći. Sad, ja ne vidim kako se djeca jedino u Šibeniku u cijeloj Hrvatskoj upisuju u vrtiće putem obrasca koji je namijenjen starijim osobama od 65 godina i ljudima koji su invalidi. Moje pitanje je: kako ćete objasniti odgojiteljicama da od jeseni rade u skupinama koje prelaze standarde? I mogu li građani očekivati sindikalne akcije odgojiteljica, s obzirom na to da su im prelaskom standarda otežani uvjeti rada? Moje drugo pitanje: svjedočimo već neko vrijeme prosvjedima mještana Kaprija zbog toga što do Novog pristaništa nije uređena cesta. Radi se o tome da se Grad Šibenik još 2018. godine obvezao izgraditi pristupnu cestu do pristaništa, ali dosta toga što gradonačelnik Željko Burić obećan je dočekao svoju realizaciju, pa tako ni ova pristupna cesta još nije napravljena. Zbog toga sada na Kapriju imamo aktivnu pobunu građana u vidu onemogućavanja pristajanja državne linije 532 na novoizgrađeno pristanište. Zanima me kada će gradonačelnik naći dovoljno sredstava u gradskoj riznici da uredi 700 metara ceste, s obzirom na to da je ovim rebalansom proračuna izbačeno 150.000 eura namijenjenih komunalnim projektima iz programa za otoke. Hvala. Kolega Mileta, izvolite.

Ja bih ispravio nešto od pročitanog. Grad Šibenik je izgradio u zadnjih 10 godina novi vrtić na Jamnjaku, izgradio je vrtić u Crnici i dograđuje vrtić. Dakle, taj dio nije točan. Isto tako, mi ćemo, znamo za pedagoške standarde, i neće u vrtićima, u tim grupama, biti više djece od propisanog pedagoškog standarda. To je sigurno jer smo cijelu proteklu godinu radili analizu upravo o broju djece koja pohađaju, odnosno dolaze u vrtić. Molim vas, ne. Mi ćemo biti u okvirima. Dakle. Molim vas, pitanje ste postavili. Sad slušajte odgovor. Što se tiče Kaprija, dakle, točno je. Tu imamo jednu pristupnu cestu koja nikad nije bila sporna za izgradnju trajektnog pristaništa, niti je bila predmet razgovora na način da ta cesta, ako se ne napravi, ne uredi, trajektno pristanište neće funkcionirati. Uostalom, trajektno pristanište dobilo je sve dozvole. Grad Šibenik je kazao da će tu cestu po potrebi urediti. I mi smo htjeli, dakle, to je cesta nekih, mislim, malo više od 700, možda 800 metara, htjeli na nekoliko mjesta proširiti, asfaltirati i da ona bude dovoljna za mimoilaženje de facto vozila na baterije ili traktora koja tamo prometuju, jer Kaprije je otok bez automobila. Tamo se dogodi da imate, ne znam, jedan put tjedno, odnosno tjedno, dođe vam jedan put dnevno kamion zelenog grada, imate nekakve građevinske radove koji se odvijaju van sezone i to je sav promet koji ide tom cestom.

Međutim, na samome Kapriju mi smo dobivali različite informacije, povratne, od prosvjednika, od mjesnog odbora, od ljudi koji se bave turizmom, a na toj cesti imaju svoja sunčališta za turiste, je li, i mi jednostavno nismo dobili jedinstvenu, unisonu povratnu informaciju od mjesnog odbora da krenemo s tim radovima koji su obećani ima već i godinu i pol dana. Dakle, mi to dan-danas čekamo. Ono što mi pretpostavljamo da se tamo dešava upravo je da tamo imate više različitih skupina koje imaju svoje nekakve partikularne interese. Netko zbilja ne želi da brod pristaje na novo pristanište i onda pita: di ti je kapa, jel? Imate ljudi koji tamo imaju svoja sunčališta za turiste, oni bi ih izgubili jer bi mi na tim mjestima proširili cestu za mimoilaženje, iako rijetkih, kažem, vozila. A imate ljudi koji su ugledali svoju priliku i izmišljaju neku novu cestu koja bi prolazila preko njihovih, sad, ne građevinskih terena, a onda bi ti tereni, ako bi već prošla cesta, vjerojatno dobili na vrijednosti. I tu je sva priča. A u konačnici, Grad Šibenik niti odlučuje, niti ikad odlučivao gdje će brod pristajati. Brod, bilo brzobrodska linija, bilo trajekt, neka pristaje tamo gdje može, odnosno gdje sami Kaprijani žele. Međutim, činjenica je isto tako da Županijska lučka uprava ima veliki problem, jer je upravo po želji mjesnog odbora 2006. ili 2008. godine, kada je ravnatelj onda državne, odnosno lučke uprave, bio gospodin Petković, htjelo se rekonstruirati postojeće staro pristanište.

Mjesni odbor je tad ustao, imate, mislim, čak i u Jutarnjem listu internet pamti dosta toga, da ne žele rekonstrukciju starog pristaništa, nego žele novo pristanište na mjestu gdje je sad napravljeno. I tu je Županijska lučka uprava u jednom nepravednom grožđu, zbilja sad u situaciji malo i šizofrenoj, ali Grad Šibenik ništa tu ne taji niti ne želi napraviti. Grad Šibenik svoje obveze i to stoji iza njih i novac mi za tu rekonstrukciju imamo, samo nema suglasnosti na samome Kapriju. Hvala. Nije mi odgovoreno pitanje. Moje pitanje je bilo: kako ćete objasniti odgojiteljicama da u djeci rade u skupinama koje prelaze standard i mogu li građani očekivati sindikalne akcije odgojiteljica, s obzirom na to da su im prelaskom standarda otežani uvjeti rada? Pa, odgovorio sam: neće biti pređen standard i sa sindikatom smo mi u kontaktu. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Sada je na redu cijenjen kolega Restović. Izvolite.

Da ne ponavljam pozdrave, imam dva pitanja. Gradonačelniče, iako vidim da je ovo level up dok gradonačelnik odgovara na sva pitanja, valjda takav je dogovor i to je potpuno legitimno, a možda i najava nekih novih trendova, vrag će ga znati. Gradonačelniče, u kampanji ste govorili i obećali dvije stvari, to sam dobro zapamtio jer vam postavljam pitanje puno puta s ove govornice, a to je da ćete promptno riješiti problem smrada u Podsolarskom brodarici Zablaču koji se širi od objekta koji se nalazi na toj cesti, a vrlo vjerojatno i blizu buduće bolnice, koliko dobro shvaćam priču oko nove bolnice. To ste obećali u kampanji. Drugu stvar koju ste obećali isto tako u kampanji i par puta, onako kako vi samo znate, docirali meni i ostalima koji su se usudili postaviti to pitanje, a to je izgradnja famoznog pločnika u Mandalini do same policijske uprave. To ste sve obećali u kampanji, ne 2021., nego 2017. Od tada ste 21 put rekli da ste riješili ili ćete riješiti ili je u postupku pri samom kraju rješavanje tog, nazovimo ga, smrada. I 13 puta, ako sam dobro prebrojao, da je pločnik samo što nije riješen i da je dio jednog većeg projekta koji, evo, sutra ćete riješiti. S obzirom da, ne samo po te dvije teme, ali za ove dvije teme sam poprilično siguran jer o njima nekoliko puta postavljam ista pitanja, ste, da li svjesno ili nesvjesno, ajde, mogu reći prvih nekoliko puta vjerojatno nesvjesno, a poslije svjesno, obmanjivali šibensku javnost.

Moje pitanje je: hoćete li to barem prestati raditi ovih godinu dana? Iako vidim da, s obzirom da šaljete do gradonačelnika da daje odgovore, možda ste i odlučili da ćete to prestati raditi. A ako nećete, je li vam bar malo neugodno oko toga? I drugo pitanje: što je s Batiželama? Neke šture informacije su se pojavile, i to na inzistiranje novinara oko toga što se događa u, pokušavam naći ovdje direktoricu. Direktoricu sam našao. Molim? Već treće pitanje. Imali ste pitanje vezano za Podsolarsko i vezano za Mandalinu. A što sam točno pitao? Ako ste dobro slušali. Što je s radovima na te dvije lokacije? Ne. Postavio sam pitanje, do kada će, da li će nastaviti obmanjivati javnost, jer je to napravio već 21 i 13, 34 puta, samo po ta dva projekta. Molim vas samo da dobro slušate, predsjedniče, to vam je u krajnjem slučaju i zadaća. Dakle, što je s Batiželama, dokle smo došli, imamo li kakvih problema, što očekivati u budućnosti i da li možemo išta napraviti, vi osobno, gradonačelnik, dogradonačelnik, vezano za taj projekt, da on na kraju ipak ugleda svjetlo dana. Eto, hvala.

Gospodin gradonačelnik, izvolite. A da bi gospodin Restović bio zadovoljan, evo sad ću ja odgovoriti. I da mu ostane i dalje dilema što će biti za godinu dana. Dakle. Molim vas, bez komentara. Ajmo. Za razliku od njega, koji ja shvaćam da oporba koja nema nijedan argument, nijednu činjenicu, upravo se služi obmanjivanjem javnosti. Dakle, to je nesporno. A ja ću sada ponoviti, a iza mene će i direktor Vodovoda potvrditi. Dakle, gospodine Restoviću, za razliku od vas, koji pričate, obmanjujete ili ne slušate, a ja bih očekivao kao pravnik da morate i znati. Dakle, Grad Šibenik je dobio 20 milijuna eura za dogradnju centralnog kolektora upravo zato što smo i tada znali, u prvom redu zbog neugodnog mirisa, zbog svih tih ljudi koji žive u toj zoni, a zbog činjenice da će bolnica biti. Evo, bolnica će biti, bit će i dorađen centralni kolektor, osigurano je 20 milijuna eura, detalje natječajnog postupka, koji, nažalost, zato i govorim da pravnici moraju znati, traje koliko traje. Mi ćemo to poštovati. 11 godina smo poštovali sve što zakon od nas traži, pa ćemo i u 12., ja se nadam i sljedeće 4 godine, poštovati proceduru i završiti projekte. Što se tiče, opet, vi kao pravnik morate znati da ulaganje u tuđu imovinu je u najmanju ruku protupravna djelatnost, ako ne kaže ni kaznena djelatnost. Dakle, područje Vojane Ante Jonića nije u vlasništvu Grada Šibenika, nego nekog drugog, to je nebitno.

Da, Grad Šibenik sudjeluje u proceduri dobivanja te lokacije za neke svoje projekte, moj dogradonačelnik je i to govorio, vezano za teren koji koristi Sveti Mihovil, onog trenutka kada bude vlasništvo čisto i kada projekt bude kompletiran, onda će stići u uređenje zone. Grad Šibenik, dok sam ja na čelu, neće nikada politikantski ulagati i raditi nogostup koji bi visio u zraku, koji nije dio ničega, koji nije u skladu s projektom koji će se tamo desiti, jer je to sigurnosno upitno, pravno nemoguće, a politikantski dobitak mene ne zanima, s obzirom na sve ono što smo mi do sada učinili i napravili. I na kraju, budući, sad ćete biti u Zagrebu, ali se nadam možemo se mi na kavi naći u Zagrebu, ja ću vam donijeti naš letak obećanja u tri izborna mandata, a čak i četvrti, ako nađete jednu točku koju možete zaokružiti, a da je ovisila o nama, da je nismo ispunili u tri godine, ja ću se javno ispričati za svaki neodređen projekt. Zapamtite, nema nijedne točke u programu u tri godine, tri mandata, koje ova gradska uprava nije ostvarila i napravila, i to će tako napraviti i dalje. I na kraju, ono što vas najviše zanima, dogradonačelnik, a tu je i direktorica Batižela, u našem timu svak ravnopravno može sudjelovati u svakom odgovoru, jer svi sve znaju. I to je jedini razlog, ovisno o tome tko je u predmetu, tko vodi unutar rasporeda svih aktivnosti gradske uprave, taj i odgovara.

Batižele idu potpuno normalno, očekivanim tijekom, jedan nevjerojatno kompliciran, kompleksan projekt u kojem je kvalificirani ponuđač ušao u detalje, dobivaju detaljne odgovore, i to ne samo jednog odgovornog čovjeka, dakle direktorice, nego niza pročelnika, jer to i zahtijeva suradnju. I ja sam dosta optimističan, nikad nije gotovo dok nije gotovo, uvijek privatni investitor može u bilo kojem trenutku, iz bilo kojih razloga, naći alibi i odustati od priče. Ja se nadam da se to neće desiti. Ako se i desi, ponovit ćemo natječaj, jer ono što je ključno i krucijalno za projekt Extef, odnosno Batižele, da su tamo svi problemi pravno, imovinski, financijski, stanje očišćenosti terena, riješeni. Usput rečeno, i projekt PODI za sada ide dobro, naravno, kompleksan projekt, bez velikog iskustva bilo koga u Hrvatskoj na tako velikim projektima. Mi to dobro hendlamo i ja se nadam da će i taj projekt završiti. Projekt bolnica ide, projekt Draga je u završnoj fazi razgovora, samo sam nabrojio ono što nigdje nisam obećao, a krucijalno i krupno. Ja bih rekao, budućnost Grada Šibenika je svijetla i odvija se sasvim sigurno. I na kraju, zaključak, pa, prošli smo dva izborna ciklusa, građani su svoje rekli, koliko vjeruju, usprkos mladom nadobudnom Slavici koji pokušava diflamirati, obezvrijediti Hrvatsku demokratsku zajednicu. Molim vas, svi vi ste imali prilike govoriti, nitko vas nije prekidao. I završit će i do kraja. Imali ste tako vrlo oštre nastupe.

Prema tome, nisam vas prekidao. Samo molim pisani odgovor. Dobro. Ja ću doći do vas, kolega. To ćete se dogovoriti izvan ove sjednice. Ajmo na sljedeće pitanje. Sljedeći tko se javio je cijenjen kolega Petković, izvolite. Lijep pozdrav svim prisutnima. Ne mogu se oteti dojmu da za neke stvari u ovom gradu financijskih sredstava ima, spominju se milijuni, a praktički prosječno građanina se na neki način zanemaruje. No, želio bih se vratiti prvenstveno na demografske mjere, koje su iznimno bitne i na koje je gradonačelnik propustio dati odgovor. Dakle, spominjali smo od vrtića, osnovnog školstva, od nekakvog iznosa naknade za novorođenče. Te mjere su donesene početkom ovog mandata, a sama inflacija koja se desila u ovom razdoblju dok traje ovaj mandat iznosi više od 33% prema Državnom zavodu za statistiku, pa me zanima da li se

planira raditi što po pitanju tih mjera i da li se planira nadograđivati te mjere u vidu nekakvih novih mjera, u vidu stanogradnje i slijeđenja nekih pozitivnih primjera u našoj okolici, kao što je Grad Skradin omogućio mladim obiteljima darovanje zemljišta za gradnju kuće, uz uvjet da oni, naravno, ostanu živjeti na tom području. Dakle, konkretno me zanima nadogradnja ovih demografskih mjera i nekakva sustavna politika koja će pokušati ove europske fondove možda prilagoditi potrebama građanima u demografskom smislu. Mislim da je to svačiji interes. I moje drugo pitanje, odnosno više na neki način ukazivanje na problem, je zbrinjavanje otpada, odnosno zbrinjavanje smeća na Meterizama. Konkretna lokacija je poznata. Građani su dobili obećanje da će do 6. mjeseca biti ugrađeni podzemni spremnici. Trenutno stanje je alarmantno,

pa me zanima kakve će biti hitne intervencije vezano za zbrinjavanje tog smeća i kad će doći do realizacije ugradnje tih podzemnih spremnika. Hvala, kolega Petković. Kolega gradonačelnik, pa kolega Ljubičić se isto javio. Poštovani vijećniče, gospodine Petkoviću, ja vas podsjećam, a vi vjerojatno to znate, da je Grad Šibenik u 10-11 godina uspješno napravio, realizirao 300 POS-ovih stanova. Ponavljam da je to poseban program, ali ono što je ključ, da je tu otprilike, ako ćemo uzeti prosjek, negdje 1.200 ili 1.300 eura kvadratni metar, u posebne uvjete kreditiranja, posebni kreditni aranžman, uključujući i kamatnu stopu, uključujući odgodu plaćanja, uključujući dužinu roka kreditiranja, bez obzira na različite teze i teorije, da li je POS-ov model, APN-ov model dobar ili nije, u Šibeniku je on pokazao izuzetno kvalitetno rješenje. Što se tiče demografskih mjera s ciljem olakšanja kupnje prvog kvadrata mladim obiteljima, to ćemo napraviti sve što je u našoj moći, pa ako to bude iziskivalo i sudjelovanje strane proračuna. Međutim, morate znati da se Šibenik nalazi u jednoj specifičnoj situaciji vezano za građevinska područja, odnosno činjenica je da mi još uvijek imamo malu stopu iskorištenosti postojećeg građevinskog područja, svega, čini mi se, pročelnica, neka ispravi, na razini 63-64%. Ali odmah da kažem, da ne bi mislili da je to zato što nema aktivnosti na području Grada Šibenika, nego to je zato što, nažalost, sustav ne poznaje metodu kažnjavanja ili prisile nekoga tko je vlasnik građevinskog područja, a desetljećima tamo ništa ne radi.

U prvom redu mislim na projekt Zablače u kojem nam je blokirano preko 60 hektara građevinskog područja, imamo projekt na skoro 7-8 hektara na području Brodarice-Gomljanika u kojem privatni investitor ništa ne poduzima, i svaki plan koji podrazumijeva, a sad smo u tijeku izmjene planske dokumentacije, proširenje građevinskog područja neće i ne može proći nadležnom ministarstvu iz vrlo jednostavnog razloga, jer je postotak iskorištenosti postojećeg vrlo nizak. Kompleksna jedna situacija u kojoj ćemo vidjeti kako ćemo izaći iz te priče, kao što smo mi sada svjedoci ovdje da se u Bilicama puno radi, broj djece, pa budite pametni. Dakle, u Bilicama rade ljudi koji sve svoje aktivnosti, poslovne, obrazovne, kulturne, sportske, vezuju za Grad Šibenik. Rade tamo zato što Bilice imaju tu blagodat da se nalaze praktički u dolini između nekoliko brda i imate područja u kojima je moguća individualna stambena gradnja, i dobro je da se gradi, jer ja uvijek percipiram da je to sastavni dio Grada Šibenika. Naravno, ako se ukaže prilika, napravit ćemo i primijeniti jednu od dodatnih metoda demografskih. Da li su to parcele, subvencioniranje kamata, subvencioniranje kredita, što god da bude, ako to vodi ka onom osnovnom cilju da taj kvadrat bude jeftiniji, pristupačniji, odnosno lakši za platiti. Hvala. Kolega Ljubičić, direktor Zelenograda. Drugo vijećničko pitanje.

Evo, pozdrav svim nadležnima. Kako je gospodin vijećnik spomenuo, znači, što se tiče gradske četvrti Meterize i problema koje mi imamo u svim tim kontaktnim zonama gdje su otvoreni spremnici i spremnici individualni, odnosno kante, Zeleni grad je nabavio 12 podzemnih spremnika od 5 metara kubnih s otpadom i kompletno. U dogovoru s komunalnim odjelom Grada bio je plan pokušati to ugraditi do 1. 6., a s obzirom na zauzetosti građevinske operative, nasipanja plaža i svega ostaloga, mi smo mislili nastaviti i za 1. 6. s komunalnim odjelom. Međutim, imamo određene pobune određenih ljudi koji imaju apartmane, iznajmljivaju i tako dalje, tako da u dogovoru s gospodinom Jurićemće se to krenuti 15. 9. Određene su točne tamo lokacije, komunalni odjel će sada s vodovodom i električnom ispitati instalacije, da li se to tamo može izgraditi. Komunalni odjel će napraviti troškovnik i Grad Šibenikće taj dio financirati ugradnje. I isto tako, vidjet ćete u sljedećim točkama dnevnog reda koje imate, imat ćete tamo jedan u rebalansu gdje je Grad osigurao nekih 375.000 eura, od čega će 300.000 ići na Zeleni grad, 200.000će osigurati Zeleni grad, i plus će Grad Šibenik financirati daljnju izgradnju podzemnih spremnika, tako da nam je plan čim prije, pa ako i bude moguće do kraja ove godine, znači, sve kontejnere na otvorene staviti u Gradu Šibeniku u podzemlju, u podzemne spremnike, tako da, evo, budemo jedan među prvim gradovima koji neće imati niti jedan otvoreni spremnik od 1.100 litara na javnoj površini.

Hvala. Idemo na sljedeća vijećnička pitanja. Prije toga, obzirom da nam je istekao ovaj sat vremena koji je inače pravilnikom, odnosno našim poslovnikom, predviđen, ja bih vas ipak zamolio da donesemo odluku da produžujemo ovo za 15 minuta, kako bi još i dva preostala vijećnika mogla postaviti ta svoja pitanja. Tko je za? Evo, na tome tragu. Kolega Kronjo, izvolite vi. I ostao nam je na kraju kolega Travčić. Evo, pozdravljam vas ponovo sve. Vi znate da imamo na Radioritmu emisiju "Gradsko uho", pa sam tako nedavno malo poslušao slučajno i čuo ja sam jednu gospođu koja je rekla jednu stvar koja se stvarno odnosi na Grad Šibenik, a to je da kad je obrazložila svoj problem, da Grad Šibenik ima puno tih sitnih, malih problema koji se mogu riješiti na ovaj ili onaj način, ali se ne rješavaju. Ali ona je spomenula, opet, gradski parking i parkiranje za invalide. I onda sam ja to malo, onako, prokopao da vidimo o čemu se radi. I vidio sam, gradski parking, odnosno parking u Zagrebu, ima za invalide 2 sata besplatnog parkiranja na svim parkiralištima koja su regulirana s plaćanjem, satnim plaćanjem.

Onda sam pogledao Grad Šibenik i Grad Šibenik isto ima tu u svom pravilniku da 2 sata imaju besplatno bilo gdje, ali samo nauličnim parkiralištima. Znači, što se tiče parkiranja pod rampom, oni tu nemaju pravo i moraju platiti. I zato sam se ja uvijek pitao, kad dođem na, odnosno kad dođem na parking kolodvor, željeznički kolodvor, i kad uđete unutra i kad vidite one žute linije, sve su prazne, slobodne, jer se nema tko parkirati. Oni ne mogu unutra ući ako ne plate parking. Pa mi nije jasno zašto su građani Grada Šibenika degradirani, ti invalidi, zašto se njima to pravo ne stavi na raspolaganje, kako je to inače, ja vjerujem da je i u drugim gradovima, ali samo u ovom slučaju uz Grad Zagreb, znači, bilo gdje gdje je parkiralište regulirano s naplatom, satnom naplatom. Eto, hvala. Hvala, kolega Kronja. Tko će dati odgovor? Kolega Bulat, direktor poduzeća Gradski parking, izvolite.

Dobar dan svima. Evo, pozdravljam predsjednika vijeća, gradonačelnika i gradonačelnike, uvažene vijećnike, drage kolege, medije. Što se tiče upita gospodina Kronje, mi radimo sukladno zakonu. Dakle, zakon propisuje 3 do 5% površine i zakon propisuje da mjesta za osobe s pristupačnošću moraju biti označena. Zakon ne propisuje jer moraju biti besplatna ili se naplaćivati. I u tome dijelu, ono što je naša obveza, mi smo je ispoštovali. I to vam je sve stvar samo... politike. Sad, gdje ste vi gledali, ne znam. To je... ne znam što ste gledali, ali uglavnom, sve što radimo, radimo sukladno zakonu i propisima.

Hvala. Šibenik je tu čak i napravio iskorak, pa je i dao ta 2 sata na svim ostalim parkinzima, normalno. Nije to svugdje tako. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Osnovno na kraju je ostao kolega Travčić, pa bih ga ja zamolio da i on postavi svoje pitanje. Pozdrav još jedanput. A ja, narađaj, gospodin Dragan, ne bih sad jer mi fali moj prijatelj. Ne znam što... Dobro, nemojmo ove uvode raditi. Postavite pitanje, ostavimo se tko ga ima, tko ga nema. Bit ću brz. Na izlaganju vijećnice spomenula je bolnicu, pa je gospodin ili drugi kolega spomenuo bolnicu. Diga mi se automatski. Znači, ovdje sam danas da me vi niste, gospodin Dragan, zamolili zbog zdravstvenih problema da ostanem, evo, ja bih već bio dalje. Na njegovo sada izlaganje di ga nema. Znači, ja ću mu sad, on će pročitati to u ovome. Kad je bio zarobljen prije nekoliko dana u gradskom parkingu, u liftu, sigurno je nazvao nekoga da mu pomogne kad mu je voda došla do grla. Tako se ja osjećam kad on nema odgovora na njegova pitanja. I jako me ljuti što ovo sad radi. A sad ću mu poručiti. Može svatko, ali da, pretpostavljam, vodi grad. Ja neću reći da je on nesposoban, nego njega nije briga. Ako se on kandidira na sljedećim izborima, gospodine gradonačelniče, i ja ću se kandidirati i bit ću uspješniji od vas.

Kolega Travčić. Prvo pitanje. Ajmo prvo pitanje. Točka na i za gospodina Rajića, Ivana Slavicu, gospodina Restovića. Dolazimo na to kako se prijavljivalo. I sad, pri tome, znači, nakon što se učita krivi dokument, dolazimo do situacije da je sad pitanje: ti svi zainteresirani koji su ispunili prijavu za vrtiće, koje su oni dokumente prilagali? Da li je to bilo neregularno? Jer ako se vidi na informacijama na stranicama dječjeg vrtića Smilje, stoji kako će se upisi provesti isključivo putem aplikacije UPIS, a vidjeli smo kako se vršila prijava. A nakon toga, vidljivo je da se među primljenom djecom... da su i djeca čiji su roditelji iskazali interes. I to postoji dokaz, inicijali i godište bez šifre zahtjeva. Dalje dolazimo. Znači, dječji vrtić Smilje je provelo nezakonitu proceduru. Prije same objave rezultata, ima onaj datum 4. 6., nazivali su telefonskim pozivom putem roditelja i doslovno trgovali. Roditelji čija su djeca dobila u alternativnom objektu bili su zamoljeni da se očituju što prije, da li prihvaćaju ponuđeno. Kako su pojedini roditelji telefonskim putem odbili alternativni vrtić, oni se nalaze u statistici grada, zadovoljili kriterije natječaja, ali odbili ponuđeno mjesto, čime su izgubili pravo na žalbu. U ovoj kategoriji su... u ovoj kategoriji su troje djece razasuta u tri različita objekta. Razdvojena braća, sestre, di se za njih isto dobivaju dodatni bodovi, jedno dijete na Meterizama, drugo na Građi. To je zato razlog što dječji vrtić Smilje ima primljeno svih 157 prijavljenih, a di su na neki način roditelji izgubili informaciju, obrazloženje što se dešava s tim svim.

Iz iste te ustanove javljaju se majke koje govore da je obavljen sistematski pregled, u kojoj se u aplikaciji pisalo da se može doći na inicijalni razgovor, ali nije se napravila prava sistematizacija. Kako uopće nije došlo do inicijalnog razgovora, kontaktiralo se vrtić i doznalo je da nisu zadovoljila djeca formalne uvjete natječaja. I samo još jedan kraj za ovo pitanje. Govorimo o ugovorima, gospođo Mileta, pa zbog nepoštivanja ugovora od 9. 2023. i naplaćivanja obogaćenih programa u iznosu od dodatnih 40 eura mjesečno, gradska uprava ne želi, di vi kažete da želi, pregovarati dalje s predstavnicima privatnih vrtića. Mene samo zanima, i moj prijatelj gospodin Željko je rekao u emisiji Radio Šibenik kako se nije ulagalo od 70-ih, što je gospodin Rajić spomenuo. I sada se tu ratuje odmazda prema privatnicima koji nisu ni oni sigurno skroz bistri. Na svoje sam vidio, ali neću i sad njih. Ali prenatrpavanje ovih vrtića i to selidba. Pitanje glasi: da li vi želite biti prijatelji, da li ćete se vi ne odvajati od ovih poznatih okruženja, od voditeljica i prijatelja te tete, svaka im čast što rade u vrtiću. I drugo pitanje: toliko ste puta pričali o vodi i fontanama koje će se izgraditi u Šibeniku. Pitao sam vas zašto ne radi fontana na Draženovom košu, zašto se na Street War parku u šumi Značajnog kraja Gozdenov Kamenar, onim dečkima što svaki dan pumpaju, ne stavi voda.

A vi ste rekli da će doći voda. Već nas je toliko zapljusnila sve da mi u ovim trenucima nema vode. Što je s tim? Željko, čujemo se. Hvala vam, kolega. Ja sam zadnji koji bi vas zaustavljao ovdje u ovoj dvorani. Ako imate zdravstvenih problema, stvarno, ovaj, možete postupiti sukladno svom stanju, ne mojim željama. Ako mogu ja? Mogu ja pričati? Izvolite, izvolite. Srdačan pozdrav svima. Poštovani vijećniče, evo, nisam Željko. Pokušat ću vam kratko obrazložiti ovo što vama očito nije jasno. Najprije vama, gospodine Slavica, odgovor. Ne znam koji ste obrazac čitali, ja sam ga sad otvorila, poslat ću vam ga na mail. To je normalni obrazac za iskaz interesa, di se pita roditelje neke podatke. To nije taj podatak. To nije taj obrazac. Nemojmo se vraćati. Krivi obrazac gledate. A mi se, što se mi sad natežemo? Krivi obrazac gledate. Naš se obrazac zove, evo, ja ću vam ga pročitati, obrazac za iskaz interesa roditelja. Evo mi ga ovdje. Molim vas, molim vas, samo da je čita roditelj. Okej, može. Kolegice, molim vas da se skoncentriramo na ovo pitanje. Ovo je već prošlo dosta brzo. Dakle, roditelji su se mogli... mogli iskazati interes preko tog obrasca za iskaz interesa, a neki roditelji su izravno upisivali svoju djecu preko e-aplikacije. Tada je bila otvorena e-aplikacija za upis. Dakle, ti koji su izravno upisivali, mi ne znamo koji su to roditelji, jesu li oni iz privatnih vrtića ili su oni potpuno novi roditelji koji prvi put upisuju svoje dijete.

To aplikacija ne traži. To je državna aplikacija, ona traži samo podatke koje traži. Dakle, mi u tom trenutku ne znamo koji roditelj iz privatnih vrtića sjedne ispred kompjutera i kaže: "A ja više neću ići u privatni vrtić, meni on je skuplji, ja se želim prijaviti u gradski vrtić." Dakle, ovi koji su iskazali interes preko obrasca nisu to napravili, ali smo ih mi onda upisivali preko aplikacije ili su se oni sami upisivali, isto tako ravnopravno kao i svaki drugi bili bodovani. Dakle, ja vam imam ovdje podatke koliko je takvih koji su preko iskaza interesa isto popunili dokumentaciju i isto ušli u e-aplikaciju, jer je to jedini način upisa preko e-aplikacije. Mi smo samo htjeli tim obrascem znati koliko je roditelja iz privatnih vrtića, jer inače ne možemo znati koliko ih je. Kažem vam, roditelj sjedne ispred kompjutera, prijavi svoje dijete, ali nigdje ne piše je li ono išlo u vrtić, Osmijeh, Žižula ili ne. On ga upisuje normalno kao i svako drugo. I ono se boduje kao i svako drugo dijete. I to se i dogodilo. Dakle, što se tiče vrtića Smilje, ja vam ne mogu odgovarati u ime vrtića koji rade izravne upise. Ali to rekla-kazala, ova rekla ovo, ona vama rekla ovo, ova vama rekla ovo. Ja vam samo mogu reći ono što sam dobila iz naših vrtića, a to je da je u vrtiću Smilje upisano svako dijete, ali baš svako dijete koje zadovoljava uvjete.

Djeca koja ne zadovoljavaju uvjete, to su vam rodi... to su... njihovi roditelji nemaju prebivalište na području Grada Šibenika. To je jedan razlog. Drugi je: dijete do polaska u vrtić nije navršilo godinu dana. Nepotpuna dokumentacija u aplikaciji, koja i nakon što se otključala aplikacija, i njih se upozorilo da dopune dokumente, nisu dopunili dokumente. Dalje, neprosvijetljenost djeteta, o čemu je govorio gradonačelnik. Oba roditelja nisu zaposlena. Roditelji koji su odbili alternativna rješenja. Recimo, roditelj je tražio, ne znam, vrtić Vidici, u vrtiću Vidici nema mjesta, ponudio mu se vrtić Kućica, napamet govorim, ili neki drugi vrtić. On ga nije htio prihvatiti. Dakle, iz tih razloga, kad vi nemate dovoljno mjesta u vrtićima da primite i ove čemu težimo, roditelje koji su nezaposleni ili nemaju, evo, oba prebivališta na području Grada Šibenika, onda bi se mogli svi upisati. Međutim, još jedanput naglasiti da predškolski odgoj nije zakonom obavezan. On je propisan samo za godinu pred školu. I takvu djecu morate upisati. Sve drugo... pa znate kako drugi gradovi imaju puno, puno, puno goru situaciju, i to veliki gradovi, Zagreb, Split, Zadar, imaju jako puno neupisane djece. Molim vas, bez komentara. Opet vi s komentarima. Dvadeset pet vrtića, a ima upisano 2.000... neupisano 2.000 djece. Kolega Slavice, dobivate opomenu, nemojte me tjerati da radim ovaj razgovor. U svakom slučaju, ako vam bilo što treba, vi-vi-vi znam koji ste odgovor čitali. Ja ću vam...

ja ću vam dostaviti svaki odgovor. Poslat ću vam i taj obrazac. Ja vam sve to mogu... sve to mogu dokumentirati. Dakle, mi, što je rekao gradonačelnik, možemo zaista biti zadovoljni da imamo 29, sad možda još i manje, jer žalbeni rok je bio jučer u vrtiću Smilje, ne znam kako je tamo prošlo. A što se tiče ovoga, isto ste tražili za pedagoški standard. Mi imamo samo 10% upisano djece, upisane djece, više nego prošle godine. Zbog toga što smo mjerili dolaznost, 10%. Dobro. Pazite, pazite. Znate što su nam sindikati napisali? Ajmo reći. Ajmo zaključivati ovo, molim vas. Mi smo u dogovoru sa sindikatima. Mi ćemo onde di vidimo da je možda ta grupa... kažem, pratili smo dolaznost, nikad te djece nije toliko koliko je u pedagoškom standardu, ali kad bi bilo, mi ćemo uvesti trećeg odgojitelja. Mi ćemo uvesti trećeg odgojitelja. Mi ćemo u vrtiće uvesti asistente. Već to i radimo. Prema tome, nama se neće dogoditi, i to su nam sindikati i priznali, nikakva... nikakva alarmantna situacija. Hvala. Imamo drugo vijećničko pitanje vezano za fontane. Ima li tko odgovoriti? Što?

Mogu li ja? Možete. Samo zatražiti pisani odgovor, ništa više. Nema, nema. Niti 5 niti 10. A 4 i pol? Ni 4 i pol. Nema sekunda više. Sekunde su istekle. Ako nema daljnjih odgovora, a vi ne tražite pisano, ja bih zaključio ovaj aktualni sat. Obzirom na ovako, ovaj, potrebu da ipak, ovaj, uđemo svježi u ove točke koje su sljedeće, dao bih jednu 15 minuta pauze i nakon toga radimo bez zastoja do kraja. Hvala. Jer ovdje tuče glavno svitlo, znaš. Ali sad već ovdje je drugo. Da te mogu...

Noćima ja sanjam tvoje tragove. Može, može, može. Kuda idu izgubljene djece? Što sad je? Ovo isto ne bi govorio. Znam, znam. Nemaš što. Hej, hej, hajde. Kad je Božanska ostao i balans. Čuješ on svojom... On svojom... On svojom pojavom. Kod mene je baš čak i tako. Da, da, da, to je ta. Ovaj, kad se ti samo se vrtiš, a ti odmah misliš da je to kraj. Što će biti sad kad pričaš? Nema. Nema. Ona odlazi, ona odlazi. Ja sam se javila bila na jedan događaj, na jedan skup, i

onda sam nakon godinu dana vratila se. Mislim, ako se prijaviti, ako ima... ako ima mail, ako ima... Znam. Priznajem. To je baš zadanje, ovo je vrlo veliko zaprečje. Mail na tu stranu se ne može upisati. To naša slika i zrak se lako čini, ali je slabo traženo. Ja samćutala. Da, ja samćutala. Danas smo lagani, ali posao je lagani. Ja ionako sam morala završiti. Zato ti i kažem da treba računati. Ja sam studirala na... biotehnici... Pa znaš šta, imam prijatelja. Meni je super sve. Plaća, ali nije u fazonu ovako. Samo, znaš, da bi bilo lakše nekom što me ne voli, da bi ona isto...

Kad to pročita, mislim, pazi, bez smisla priča, ali je bilo znao da je tamo bila neka boja. Ili išta. Tek sam čitao sad neke nove tekstove da je bila pumpa, znači da su imali nešto u autu. Kako je sad? Češki, šta će Češka da radi? Pitanje je šta je u glavi. Tko je šta je. Čemu služi? Mislim, ja znam. Da, da, može. Ali... Da li je slušalice? Sad svi stoje mirno, a iza je snimak arišnjeg. A ne može ovo slušati, mislim, ne znam o tome o čemu se priča, ali ne mogu više to sad. Skuži, jednom i onom riječicu.

I ono, ti slušaš, tu nešto upijaš, te... Znači, čekaj, čekaj, ti ne možeš... sve je isto. I baš knjiga, i baš zanimljivo, baš poglavlje koje sam sad čitao je bilo zanimljivo. U čemu? U čemu, to je ipak nešto što prije... Ma, možda je bolje ne znati. Znaš, nego vjerovati. I to je i. Se i biti zaslijepljen nekom drugom knjigom. Upravo zato čitaj, zato što sad si više od toga. Pa sam onda neku knjigu neotvorio, znaš, da ne možeš se zapamtiti. A šta je s knjigama? Nisam više otvorio. Ali ja sam imao još dvije, tri knjige iste ovakve. Znači, arhiva je dalje valjda... Ovo je poglavlja neka, ali ovaj, znaš, baš ono. Normalno ne znam o tome. Neću ja to pročitati. I čim je pročitati, onda će mi otvoriti neku knjigu

koja mi nije bitna. A to ti je značenje posla. Pa ne, mislim, naravno, ajde. Život je tako. A knjiga se zove "Pjesme i znatiželje". Ovo znači onaj film"Štaće biti". To ti je kao 43. ljeto papire, znači prijatelj uspavljuje. Ja sam nekad... I dolazi, znači, sad u... u Nisu, treba ti najmlađi dio i poslije još nekoliko priča, pa tek onda ide. Knjiga je pjesma i onda se... I onda ti treba neki drugi dio. To je... ti ideš u sastanak. Znaš, ideš na sastanak, žena ti je pred tobom.

I onda ja stalno uđem u sliku knjige i onda je... I to sam onda ja... nisam pročitao, znači na drugom jeziku. I negdje je... Ima i mašinac, ima i... I to sam... I onda sam negdje ja čuo. I ja inače pokušavam... Zovem čovjeka s kuškama... Eee... Je, u crnu boju je. A bilo je nekoliko pisaca, ja sam prilično sklon... Da li ima i ovaj film? On je Amir Hamdija u drugoj emisiji, ali isto je bio s kuškama. Ali ti ne možeš kupiti, ali ja nemam. Ja naručim od tebe, ali... Ja ne znam... Ja uzmem... pogledaš kao na slušalicu, pogledaš šta ti ima. A isti, isti ide. Ja ga gore zovem dva puta, a ne odgovori. Poslije je krivo. Kao ti ovaj što je predavao pjesmu. Da li je udario? I onda sam se zaljuljao, i sad sam se zaljuljao. Ja to nisam ni znao. Ja sam mislio da je to... Ma ne znam kako sam ja znao. Dobro, dobro, ajde.

To je tadašnja treća decenija, prije rata i poslije rata. I onda su baš pazili da se malo podržavaju. To je nekada... Ali to su... to su bila vremena. Jer ja nisam znao da je interesantno. Ja sam prije čitao neke tekstove o čovjeku koji je bio... Ja sam čitao neke tekstove o čovjeku koji je bio... Da. Sad sam... I onda onda ja dođem u jednu četvrt, dođem u jednu četvrt, dođem u jednu četvrt, dođem u jednu četvrt, i onda mi je šta on govori, pa nešto govori, pa nešto govori, pa nešto govori, pa nešto govori, pa nešto... I tako ništa nije u pravu glavi. Ja sam u pravu glavi. Imaš način koji ti možeš...

Poštovana gospodo, molio bih vas da zauzmete svoja mjesta. Šta sam išao ja tamo da vidim? Poštovana gospodo, možemo nastaviti sa sjednicom Gradskoga vijeća. Tko je došao, došao, tko nije, nije. Ovdje bih, prije nego što krenemo na nastavak ove sjednice, zamolio našega tajnika, gospodina Galića, da još jednom izvršimo prozivku, obzirom da vidim da ima nekih vijećnika koji nisu trenutno ovdje, bar u mom vidokrugu, pa da to utvrdimo. Dakle, Branka Badžim, Gordana Cvetković od početka nije s nama, Mirko Čeko, tu. Hrvoje Dunkić, tu. Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenc od početka nije s nama, Ljiljana Nanjara, Dino Papak nije s nama, Marko Petković nije trenutno s nama. On se ispričao. Ispričao se, dobro. Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje, Nenad Renje trenutno nije s nama. Tonči Restović isto nije u prostoriji. Nenad Samardžija,

Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić je napustio sjednicu, Ivana Vudrag, i doktor Zvonat Dragan Zlatović je tu. Koliko ima? 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14. Možemo konstatirati da ima 14 od 20 vijećnika. Tebi je, evo, konstatirao da postoji kvorum za daljnji nastavak ove naše sjednice. U tome dijelu, podsjećam vas da ste svi uz poziv za dnevni red dobili i cijeli dnevni red, kao i njegovu dopunu. U tome smislu je gradonačelnik predložio dopunu dnevnog reda sa dvije točke, i to točke: prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru na području grada Šibenika, i druga dodatna točka je sa dvije podtočke: prijedlog rješenja o razrješenju ravnateljice Centra za pružanje usluga u zajednici grada Šibenika, i pod 2b u ovom dodatku, je li, prijedlog rješenja o imenovanju ravnateljice Centra za pružanje usluga u zajednici grada Šibenika. Ima li još netko od ovlaštenih predlagača neku dopunu dnevnog reda? Ako nema, ja bih vas molio da prvo odlučujemo o tome da li se prijedlog za dnevni red dopunjuje s ove dvije dodatne točke, a onda ćemo, ovaj, cijeli dnevni red utvrditi u cijelosti. Predlažem da se točke iz dopune dnevnog reda uvrste u dnevni red kao točke 19, 20a i 20b. Tko je za?

13. 13 protiv, suzdržani. Preostali, konstatiramo da je ova dopuna usvojena. Samo bih još zapisnički konstatirao da je pristupio i naš vijećnik, kolega Renje, tako da je sada broj vijećnika u ovom momentu na 15 vijećnika. Prelazimo na utvrđivanje cjelovitoga dnevnog reda, od točke 1 do 20b. Tko je za? Jednoglasno. Molim? Jednoglasno. Jednoglasno. Znači, dnevni red je prihvaćen, što govori o tome da možemo krenuti i na prvu točku, to je prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2023. godinu. Kolega Slobodan Tolić, pročelnik,će dati uvodnu riječ. Izvolite, cijenjeni kolega.

Poštovanje svima. Ispred vas je godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2023. godinu. Ukupni prihodi su izvršeni u iznosu od 61 milijun eura, a ukupni rashodi u iznosu od 52 milijuna eura. Od izdataka za financijsku imovinu, izvršenje je nešto veće od 2,5 milijuna eura, jer je grad Šibenik u 2023. godini zatvorio dvije svoje kreditne obveze, te time, nakon pokrića dijela prenesenog manjka prihoda koji smo planirali u tri godine od 1,385 milijuna, dolazimo do rezultata financijske godine od 4,9 milijuna eura u plusu, a koji će se primarno koristiti za pokrivanje manjka iz prethodnih godina.

Priloženo je detaljno obrazloženje svih projekata, i posebnost ove godine: imamo i posebne izvještaje koji su nam određeni pravilnikom da ih moramo donositi, pa je zanimljiv posebni izvještaj o izvršenju fondova Europske unije. Hvala. Hvala na uvodnoj riječi. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda i dajem na glasovanje točku 1. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali, apsolutnom većinom glasova, kako se to i predviđa statutom i poslovnikom, je ova odluka prihvaćena. Točka 2 dnevnog reda je prijedlog zaključka o primaju na znanje o odluku o preraspodjeli sredstava između proračunskih stavki u prethodnoj godini, 2023. Otvaram raspravu po ovoj točci. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2. Tko je za? Odnosno, prima se na znanje. Ispričavam se. Treća točka je prijedlog godišnjeg izvještaja o provedbi višegodišnjeg plana uravnoteženja proračuna grada Šibenika za 2023. godinu. Kolega Slobodan Tolićće ponovno uzeti riječ. Izvolite, cijenjeni kolega.

Poštovanje. Evo, vezano za višegodišnji plan uravnoteženja, prvi put imate ispred vas godišnji izvještaj o tome koliko je izvršeno vezano za manjak koji smo bili rasporedili u tri godine. Međutim, kako se financije znatno bolje pune, što ste vidjeli po rezultatu iz godišnjeg izvještaja, tako da, u stvari, ovo je jedini godišnji izvještaj koji će vam biti prikazan, jer već od prilikom izrade novog proračuna on će biti sveden na jednu godinu, odnosno neće više biti potrebno da ga prikazujemo kroz tri godine. Hvala. Hvala. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 3. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćena točka 3. Prelazimo na točku 4 ovoga dnevnog reda, to je prijedlog odluke o raspodjeli rezultata za 2023. godinu. Kolega Tolić ponovno uzima riječ. Izvolite, cijenjeni kolega.

Poštovanje. Vezano za odluku o raspodjeli rezultata za 2023. godinu, to je prikazana računovodstvena metodologija po kojoj se zatvaraju određena konta, gdje u konačnici imamo višak prihod poslovanja od 10,8 milijuna eura, manjak prihoda od nefinansijske 11,4 i manjak primitaka od financijske imovine 1,3 milijuna eura. Posebnost ove odluke o raspodjeli rezultata je da imamo prikazan višak namjenskih sredstava s kojima ne možemo zatvarati nenamjensku potrošnju, nego se on prenosi u iduću godinu, što je neutrošeno, pa tako naveden iznos od komunalne naknade od 1 milijun eura i komunalnog doprinosa od 359 tisuća eura, a koji su onda planirani ovim rebalansom koji slijedi za potrošnju u ovoj godini. Hvala, cijenjeni kolega. Otvaram raspravu po točki 4. Nema rasprave. Dajem na glasovanje točku 4. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćena je točka 4. Peta točka dnevnog reda, to je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o izvršenju, pa imamo podtočke a do g. Idemo na prvu podtočku, to je program održavanja komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u prethodnoj godini. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje, ovaj, točku 5a. Tko je za?

11. 11 protiv, niko, suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćena. Točka 5b, program gradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u prethodnoj godini. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5b. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćeno. Točka 5c, program javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti grada Šibenika za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5c. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćeno. Točka 5d, program zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama grada Šibenika za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5d. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćeno. 5e, program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5e. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćeno. Točka 5f, program javnih potreba u sportu za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5f. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćeno. I točka 5g, program javnih potreba u osnovnom školstvu grada Šibenika za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5g. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćena je i točka 5g. Gotovo sam mogao snimiti ovo i puštati, ovaj, bez, ovaj, potrebe da repetiram.

Idemo na točku 6. Točka 6 je, ovaj, kao što ste dobili u dnevnom redu, prijedlog izmjena i dopuna proračuna. Tu imamo točke 6 koje se kreću od točke 6a do 6i. I u tome smislu, molim da se prvo, ovaj, zadržimo na točki 6a, a to je prijedlog izmjena i dopuna proračuna grada Šibenika za 2024., s projekcijama za sljedeće dvije godine. Kolega Tolić, uvodna riječ, izvolite. Poštovanje. Ispred vas su prve izmjene dopune proračuna grada Šibenika za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu. Ovim rebalansom se povećavaju sredstva za 12 milijuna eura. Eura, uravnotežuju se na skoro 88 milijuna eura. Navedeni iznos je značajno povećan prvenstveno radi povećanja poreza na dohodak, radi povećanja plaća. Mi smo prilikom izrade proračuna morali smo malo restriktivno planirati, iz razloga što su jedinice lokalne samouprave izgubile prirez. Međutim, nakon, u trećem mjesecu, nakon što je država, onaj, povećala, povećala plaće, i što se vidjelo već i u izvršenju, plaće su uplaćene u četvrtom mjesecu. Mi vidimo preko izvještaja Fine u petom mjesecu, i onda smo mogli pristupiti izradu proračuna koji je sada ispred vas u šestom mjesecu. Njime su rashodovno obuhvaćeni svi projekti koji su dodatno u međuvremenu se pojavili, te prvenstvena stvar koja je planirana je povećanje osnovice za grad i proračunske korisnike na koje se to odnosi, za iznos od 20%, kako bi se uskladile plaće koje, kojima su već podignute za predškolski odgoj, sukladno Zakonu o plaćama, kojima se vezuju plaće osnovnog školstva s predškolskim odgojem.

Hvala. Hvala na uvodnoj riječi, cijenjenom kolegi Toli ću. Otvaram raspravu po točki 6a. Kolega Kovač se prvi javio, drugi kolega Slavica. Izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, govoreći o rebalansu proračuna i projekcijama za 2025. i 2026., ovdje bih istaknuo kako od ukupnih proračunskih prihoda od cirka 88, mislim, ovaj, milijuna eura, preko 40% dolazi po osnovi pomoći iz drugih proračuna, u što su involvirana i uključena i sredstva iz europskih fondova. Sve to u iznosu od 31 milijun eura, te donacija, kao i prodaja ili zamjena nefinansijske imovine, što sve čini nekakvih 38,7 milijuna eura, bar je to tako, ovaj, razvidno iz ovih stavki u proračunu. Interesantno je da je u svojim posljednjim zaključcima Međunarodni monetarni fond ukazao na pitanje što će biti kad jednog dana europski novac presuši. Na izdašnu pomoć Europske unije, Hrvatska prema MMF-u može računati još nekoliko godina, odnosno do kraja 2026. godine, kada bi Republika Hrvatska mogla, po njihovim prognozama, dostići standard od 85% prosjeka Europske unije. Držim kako sebi moramo postaviti pitanje što će biti s našim proračunom kad se, i ako se ovo predviđanje ostvari, kako ćemo se, kako ćemo se postaviti i kako će proračun izgledati. Od detalja, nekoliko sam ih uočio, pa ću o njima i govoriti, želim ovdje na početku istaknuti činjenicu kako su subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima ostale na istom nivou, dakle nisu rebalansom mijenjane.

To je nivo od 1.246.000 eura, a istovremeno rashodi za zaposlene u gradskim vrtićima bilježe rast od 33,18%. Da li gradska uprava uvažava činjenicu da bi zaposlenici u privatnim vrtićima trebali koliko-toliko pratiti porast plaća zaposlenika u gradskim vrtićima, što onda posve jasno prati i povećanje ukupnih troškova poslovanja privatnih vrtića koji pohađaju stotine gradske djece? Ako vodimo brigu o standardu i plaćama zaposlenika u gradskim vrtićima, bilo bi korektno voditi istovrsnu ili sličnu brigu i o plaćama i standardu zaposlenih u privatnim vrtićima. Na koncu konaca, to su naši građani čiji ste vi gradonačelniče i gradonačelnik. Posljedično tomu, povećani su troškovi poslovanja. Troškovi za zaposlene vjerojatno će biti prebačeni na leđa roditelja djece koji pohađaju privatne vrtiće čiji ste opet vi gradonačelnik. Možda bi bilo interesantno primijetiti porast troškova za gradsku mrežu i videonadzor od, čini mi se, 597,46%. Naime, svakodnevno svjedočim, šetajući sa psom, onom driturom od vinarije dolje prema Petrolovoj crkvi, svjedočim strahovitoj jurnjavi i opasnom iživljavanju motociklista, pa me zanima, jer ste više puta ovdje ponovili, kako se videonadzorom koristi i policijska uprava, odnosno prometna policija, da li tamo postoji kamera i da li se kažnjava te egzibicioniste koji dovode u opasnost i svoje i tuđe živote. Ako kamere tamo nema, a čini mi se da je tako, ja je bar nisam uočio, plediram da se na toj lokaciji svakako postave kamere.

Htio bih ovdje spomenuti još jedan kuriozitet, a to je činjenica da se sredstva za kapitalna ulaganja u škole povećavaju za 169,17%, pa me interesira zbog čega se u izvješću o izvršenju programa javnih potreba u osnovnom školstvu grada Šibenika za 2023., 2023. godinu, vezano uz kapitalna ulaganja u škole, postigao indeks ostvarenja od tek 43%. I što se može u tom pogledu očekivati u 2024. godini, odnosno da li će ta kapitalna ulaganja i dalje, i dalje štekati. I na kraju, bez obzira što je gospođa Periša rekla da poslovanje i, poslovanje i tvrđave kulture ne bi trebala biti tema ovoga vijeća, budući da oni participiraju značajno u troškovima, proračunskim troškovima grada Šibenika, ja ću ipak reći ovdje nekoliko rečenica. Dakle, uočava se veliki porast sredstava za djelatnost tvrđave kulture, gdje prednjače materijalni rashodi od 295%, te rashodi za zaposlene od 176,84%. A ukupno su rashodi za djelatnost tvrđave kulture dosegli 5.328.799 eura, što je ozbiljan novac, i zbog toga ja mislim da se na ovom vijeću o poslovanju, o poslovanju tvrđave kulture može raspravljati i treba raspravljati. Stoga bih apelirao da se doista sa strane gradskih vlasti skrene pažnja nadležnima u ovoj gradskoj ustanovi na činjenicu da njihovu djelatnost uvelike dobrim dijelom financiraju građani Šibenika, te bi posebno glazbeni program, po mojem mišljenju, trebalo prilagoditi platežnoj moći, te posebno glazbenom ukusu prosječnoga Šibenčanina. Razmislimo svi skupa da li se u taj glazbeni ukus prosječnoga Šibenčanina uklapa, na primjer, gospodin ili gospođa Vrećo, ma šta on od toga bio i ma kako se on izjašnjavao, da li se uklapa elektronska glazba i izvođači koji se plaćaju izuzetno raskošno, a rijetki od nas, pa čak bih rekao i u ovoj dvorani, bi mogli nabrojiti jedan njihov hit.

Neću ih sad ja, ovaj, poimence nabrajati. Znamo vjerojatno svi skupa o kome se radi. Vrsta glazbe kroz ljeto i doček Nove godine, uz tu i tamo koji izuzetak, je glazba koja je popularna, dobro, možda ću, možda ću biti malo grub, dakle popularna u medijskom pumpanju i kozmetičkom uljepšavanju od strane medija. I bilo bi interesantno provesti anketu pa vidjeti što kaže prosječan građanin, što kaže većina naših građana o tim glazbenim, glazbenim sadržajima. Apeliram da pogledamo u susjedstvo, pa ćemo vrlo vjerojatno konstatirati kako ni Split ni Zadar i nadalje nemaju toliko izražene tendencije oholosti, hiperurbanosti ili možda, ili možda kompleksa, kompleksa manjevrijednosti. Dakle, evo, to su, to su moje, ovaj, opservacije vezano, vezano uz izmjene i dopune proračuna. Hvala lijepo. Evo, ja bih se samo, prije nego što gradonačelnik dođe do govornice, samo osvrnuo da stvarno poslovanje svake gradske ustanove i trgovačkog društva jest predmet rasprave ovdje na vijećima, ali zasigurno nije repertoarna politika ustanova u kulturi, jer onda se stvarno vraćamo duboko unazad u tome dijelu i mislim da to ne bi trebalo biti predmet ovdje. Hoće li moj prijatelj Jakov Bilić imati na repertoaru koje djelo, to je stvar repertoarne politike kuće i tu stvarno ne bih ovdje dalje raspravljao na tu temu. A ovaj, poslovni aspekti mogu stajati i o njima se apsolutno treba raspravljati. On može biti posredni, ali ne može biti glavna tema rasprave.

Izvolite, hvala lijepo. Evo ovako, poštovani vijećnici, dakle, ja ću samo djelom govoriti kolegi Kovaču, a ostali dio će odgovoriti pročelnik za financije. Dakle, što će biti kad ne bude novaca? Bit će 85% standarda Europske unije, bit će više novaca s niza drugih elemenata koji pune gradski proračun, dakle počevši od poreza na dohodak pa nadalje. Ja ću samo ovdje napomenuti da i na neki način korigirati pročelnika za financije, jer, da, ukinuli smo prirez i time smo izgubili određena sredstva, ali druga činjenica je da grad Šibenik nije povećao porez na dohodak, za razliku od takozvanih alternativnih gradskih vlasti koje su duboko posegnule u džep građana, za razliku od grada Šibenika koji je zadržao, a bavimo se intencijom smanjenja poreza na dohodak. Uprkos tome, dio punjenja proračuna upravo na tim stavkama je porastao. Razlog je vrlo jednostavan. Naravno da je povećanje plaća, ali svi izbjegavaju reći i povećanje broja zaposlenih. Povećanje broja zaposlenih znači jednostavno gospodarsku aktivnost. Ili, najnoviji podaci od jutros, dakle, u Hrvatskoj je zaposleno 1.741.000 ljudi, nikad u povijesti to nije bilo. U Hrvatskoj u ovom trenutku manje od 82.000 ljudi na Zavodu za zapošljavanje, nikad manje. U Hrvatskoj je na jednog nezaposlenog više od 21 zaposlenih, što nikad u povijesti nije bilo. Hrvatska ima porast bruto društvenog proizvoda od 3,9%, najviše u Europskoj uniji, i raste, naravno, u dosadašnjem periodu, dakle do ove 2024., predviđanja su o prosječnom standardu EU-a veća 4% nego što je bio cilj i plan.

I drugi dio odgovora za tvrđavu kulture, za vijeke vjekova, da ja više ne ponavljam pred ovim gradskim vijećem i pred mojim građanima, nikad politika dok sam ja gradonačelnik neće petljati u kulturu, niti u kulturna zbivanja, niti u ukus, glazbeni, scenski, dramski, kakvi god. Šibenik ima toliko raznoliku ponudu da svak može birati kao selektor u nogometu, pa će svaki igrati igru koja mu paše, od narodnog kola pa do vreće ili ne znam čega. Svi su u ovom gradu dobrodošli. I na kraju, tipično za Šibenik, za razliku od Zadra i Splita i time da bi se morali usporediti, to nama nije vijest da je javna ustanova tvrđave kulture od strane Europe proglašena kao ustanovom za najbolje upravljanje i najbolju valorizaciju europskih utrošenih novaca u obnovu, ne samo u obnovu kulturnog dobra, nego i u realizaciji kulturnih programa i na programu samoodrživosti. Jer europski novac, između ostalog, nije samo napraviti tvrđavu, posložiti kamenje, nego organizirati sve ono što su oni organizirali i biti na kraju samoodrživi. Dakle, evo, što se tiče tvrđave kulture, ja kao gradonačelnik, puna podrška od ravnateljice Gorane Bačelić, njenog tima, dok ja obnašam ovu funkciju, imat ćete slobodu svog djelovanja na način kako ste to i dosada sjajno odradili. Hvala. Kolega, prije, jel' imate repliku ili što? Da, izvolite. Vi ste iza, kolega.

Hvala lijepo, gospodine predsjedniče. Ma, evo, što se tiče onog početka vašeg izlaganja, gospodine Buriću, dakle, grad nije povećao porez na dohodak. To je nedvojbeno istina, je li? Međutim, svjedoci smo, svjedoci smo radikalnog povećanja poreza na vikendice, svjedoci smo, to je već od prije tema, je li, radikalnog poskupljenja i porasta iznosa komunalne naknade, pa se onda u posljednje vrijeme, je li, radikalno povećao paušalni porez iznajmljivačima. Dakle, nije da mi nismo, ovaj, kao grad poskupili život naših građana. Drugo, neću, neću previše dužiti. Što se tiče ove primjedbe i vas, predsjedniče vijeća, i vas, gradonačelniče, da se politika ne smije miješati u repertoarnu, repertoarnu politiku. Dakle, dio poslovne politike i tvrđave kulture, pa ako hoćete i kazališta u Šibeniku, dio poslovne politike je i repertoarna politika. Nisam mislio reći da bi gradonačelnik grada Šibenika trebao reći: "Nastupatće ovo ljeto na tvrđavi Mihovil, Sveti Mihovil, taj, taj i taj." To nisam mislio reći. Ali je činjenica da se na ovaj način, izborom izvođača, angro, ima tu i tamo iznimaka, angro, želi na određeni način preodgajati Šibenčane i goste Šibenika, želi im se ukazivati na nekakve vrijednosti koje nemaju veze sa tradicijskim vrijednostima, glazbenim tradicijskim vrijednostima. Ovdje sam govorio o glazbi, glazbenom repertoaru, dakle, koje nemaju veze sa glazbenim, glazbenim, ovaj, tradicijskim stečevinama grada Šibenika koji je izrazito muzikalan grad, grad velikih pjevača, grad velikih glazbenika. Dakle, ja o tome govorim, ne o tome da bi gradonačelnik trebao reći: "Neće nastupiti, ne znam, Jelena Rozga na Mihovilu, nego će nastupiti, ne znam ni ja tko." Ali, ma vi ste svjesni toga kao i ja, samo politika je takva da eventualno nećete to htjeti priznati.

Dakle, načinom odabira glazbenih sadržaja na Svetom Mihovilu i na drugim pozicijama kojima gospodari tvrđava kulture, se artikulira svijest o kulturalnim vrijednostima Šibenika i našega naroda. O tom se zapravo radi. Nisam ja mislio da ćemo se mi vratiti u doba, ne znam, Centralnog komiteta i, ajde, da ne govorim, da ne govorim svašta dalje, da me netko, netko krivo ne shvati. Dakle, evo, to su bile moje intencije: da sačuvamo one vrednote koje imamo, da se borimo za njih, da njih pokušamo promovirati, da naši ljudi i gosti vide o čemu se zapravo radi, kakvim bogatstvom na glazbenom planu grad Šibenik raspolaže. Hvala lijepo. Evo, ne bih dalje komentirao. Ovo stvarno je pitanje više ukusa, jer to su stari Rimljani još zaključili, pa nemamo potrebe mi ponavljati sentence njihove, one stoje i u ovom vijeku. Ovaj, otvaramo raspravu. Dalje se javio cijenjeni kolega Slavica, javila se kolegica Budrag, izvolite.

Ja bih prije svega želio pohvaliti rad tvrđave kulture zbog toga što je ta ustanova kulturni život grada Šibenika stvarno podigla na jednu višu razinu. I to, ja mislim da svi se slažu oko toga i da to moramo priznati. Među svim objektima o kojima se brine tvrđava kulture nalazi se i Centar koralja na Zlarinu, koji upravlja jednom brodicom koja već 3 mjeseca stoji na suhom vezu u Vrnaži zbog oštećenja. Nabavka te brodice, na koju može stati malo više od 10 ljudi, koštala je oko 340.000 eura. I koliko znamo, dosad se tom brodicom jedino provozala ministrica kulture Nina Ubuljen Kožinek, možda i gradonačelnik, ne znam. S obzirom na veličinu brodice, očekivano vrijeme popravka je oko tjedan dana, pa me zanima zašto je brodica još na suhom vezu, te zbog čega je brodica kupovana ako još nema radnike koji će biti zaposleni kao članovi posade koji će upravljati tom brodicom. Također, gradonačelnik je još na aktualnom sastanku rekao da će se javno ispričati za svaku, za sve ono što nije ispunio, a obećao je. Pa me onda zanima, misli li se ispričati zbog toga što javni gradski prijevoz u Šibeniku nije besplatan, iako je to obećao. I to je zasad to. Hvala. Gospodine gradonačelniče, dr. Burić, izvolite.

O javnom gradskom prijevozu ostaje moje obećanje da će biti besplatan, zato se stvaraju, stvaraju i stvorit će se preduvjeti, naravno, ali nismo ni obećali da ćemo imati 11 novih autobusa, pa ih imamo. Evo, hvala, i Slavica u trenucima iskrenosti pokaže da nešto u gradu Šibeniku valja, pa da je prepoznatljivo. Slažem se, evo, bar u nečemu se slažemo da tvrđava kulture zaslužuje našu podršku zbog načina na koji radi. Što se tiče brodice, ne, nisam se vozio na brodici, niti ne znam da je u kvaru, i to je tako kako mi funkcioniramo. Taj problem, ako i postoji, riješit će tvrđava kulture, odnosno Centar koraljarstva, kao što su riješili sve dosad. Hvala, kolega Slavica, replika.

U redu, hvala na odgovoru. Dalje, što se tiče rebalansa proračuna, zašto, zanima me zašto je uvećana za 597%, odnosno s 508.000 eura na 347.000 eura, stavka koja se odnosi na bežičnu gradsku mrežu i videonadzor. Zanima me koliko ljudi je ove godine koristilo bežičnu gradsku mrežu, i da li imate taj podatak. Koliko je kazni izdano u prvih 6 mjeseci, a koliko u periodu od veljače ove godine do lipnja zbog nepropisnog parkiranja vozila, i koliko će nas koštati godišnje, otprilike, održavanje, održavanje kamera i sustava za videonadzor. Hvala.

Hvala, kolega Tolić, izvolite. Poštovanje, vezano za stavku videonadzora, sam projekt je aneksom produljen do kraja ove godine. On će financijski ostati unutar okvira, a sve ostale, onaj, elemente možete dobiti napismeno. Kolegica Vudrag, izvolite. Hvala. Nek se zapisnički konstatira, kolega traži pisani odgovor na ova pitanja koja je postavio. Ali to je pisani odgovor je na vijećnička pitanja, ne na pitanja unutar rasprave. Pa bih isto malo vas tu, evo, molio da vodimo o tome računa, da ne ispucate pitanja neka na vijećničkom satu, a onda ovdje se vrate na vijećnički sat. Jer, eto, okej, idemo dalje. Ja sam se javila još ranije, vezano za kolegu Kovača i njegov komentar za tvrđave kulture. Mislim, bitno je ovdje istaknuti da se mi iz vijeća u vijeće vrtimo oko, oko proračunskih sredstava za tvrđave kulture. Ali, kao nit se provlači činjenica, pa ću se osvrnuti i na, na raspored koncerata. Znači, to su koncerti koji zadovoljavaju sve nas. Mi svake godine na tvrđavama kulture imamo koncert Šibenske narodne glazbe, koncert Kola Zorcu Kondžu, ne znam, ili Meri Cetinić, znači imamo i domaće izvođače. Njeguje kultura, i mislim da su raznovrsni i da ima za sve ukuse, da, da, da zadovoljava sve ukuse. Što se tiče stranih izvođača, super je poslovna politika tvrđava kulture, meni se sviđa, vidim na svakom koncertu stranih izvođača da je tvrđava puna. I ono što je najznačajnije od svega, ona nije tada možda puna Šibenčanima, sigurno je da je to repertoar za mlađe ljude, što je izvrsno, ali tvrđava kulture, puni grad Šibenik mladim ljudima ili starijim ljudima, ali ljudima koji dolaze na koncerte i zbog toga dolaze u Šibenik, oni kad dođu u Šibenik spavaju tu, troše tu novce po restoranima, šetaju, idu na izlete.

U stvari, što to rade tvrđave kulture? Oni su jedan motor pokretač, u stvari, stvaranja jedne dodatne vrijednosti koja dolazi u grad Šibenik. Istina je da možda je nama život skuplji, ali mi to trebamo prihvatiti jer imamo mnogo drugih benefita. Tako da tvrđave kulture stvaraju, stvaraju jedan, jedno generiranje, da tako kažem, sredstava u proračun, a da se to ne vidi u njihovim financijskim izvješćima, pa se oni financiraju iz proračuna, ali je neviđena dodatna vrijednost koja se stvara gradu Šibeniku. I zato sam ja izuzetno ponosna i zadovoljna i sretna što tu stoji jedan izuzetno kvalitetan tim mladih ljudi koji rade, i ja im želim sve najbolje, da samo tako nastave. Evo, hvala. Hvala. Evo, ide dalje rasprava. Kolega Kovač traži repliku. Dalje se javio kolega Slavica.

Ja govorim o jednoj temi, kolegica govori o nečem sasvim drugom. Ali, evo, sad to nije bitno. Ja ću pitati sad gospodina Tolića koji će to vjerojatno znati. Koliki je iznos ostvaren izvornim sredstvima, dakle izvornih prihoda tvrđave kulture u prošloj godini? Koliko? Koliko posto? Molim vas da ne pitate kolegu da odgovara o tome, nego postavimo pitanje pa ćete eventualno odgovoriti. Hvala. Kolega Tolić, izvolite. Vezano za izvore financiranja, oni su vam jasno prikazani kod Samun, i većinom su namjenska sredstva. Imate po EU projektima sredstva, imate njihov najbitniji izvor financiranja, namjenski, vlastiti, vlastita su sredstva od ulaznica na same tvrđave, bez obzira je li tada koncert ili nije, oko 1.400.000 eura. I zbog istog razloga što oni ta sredstva, svoja namjenska, ostvaruju tek sredinom godine, grad je onda dužan njih predfinancirati u prvom dijelu godine, plus ove godine u ovom rebalansu je planirana računovodstveno i 13. plaća kako bi se mi mogli, koja neće biti isplaćena, nego samo računovodstveno, radi potrebe usklađenja s novim pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu. Tako da imate sve prikazano u postocima. 1.400.000 eura.

Ukupno proračunskih troškova? Ukupno, ja mislim da je, onaj, 5 milijuna. Tako je, 5 milijuna. To je samo jedan izvor financiranja, direktno njihov. Drugi dio su europska sredstva koja isto su njihova. Koliko ima izvornih prihoda u postotku od ukupnog proračunskog? Izvorne su oko 20-ak posto, a onda imamo, imamo EU sredstva, imamo ostale namjenske izvore financiranja. Hvala. Evo, javio se gospodin gradonačelnik. Inače bih ja samo ovako, vidim da imaju ovdje moji prijatelji iz kulturnog miljea, inače u udžbeniku profesora Lukića, kad je u pitanju produkcija scenskih događanja, maksimum je da se de facto ostvari iz vlastitih prihoda nekih 30-ak posto, to je neka ultima koja je propisana. Evo, ovako, neku koja se... Kako su oni uspješni? Pa i tu su očito uspješni. Evo, izvolite.

Može? Dakle, odgovor je vrlo jednostavan. Mene uopće ne zanima koliko oni izravno zarade. Ne morate, što se tiče grada Šibenika, zaraditi nijednog jedinog centa. Funkcionirat ćete kako ste funkcionirali do sada, i svaka lipa vašeg posla, odnosno svaki cent vašeg posla će biti plaćen. Dakle, strateška odluka koju smo 2013. donijeli je bila odluka o osnivanju javne ustanove tvrđava kulture. S tom odlukom smo bili prepoznati ne samo unutar Republike Hrvatske, nego na razini Europe, i zato su i dobili nagradu. Odluka o formiranju javne ustanove tvrđava kulture, koju, uzgred rečeno, nitko u Hrvatskoj nije napravio. Nije to recept koji je netko preslikao. To je bila naša odluka, i promijenila percepciju grada u turističkom, ali i u kulturnom smislu. Ljudi su zbog zbivanja u organizaciji tvrđave kulture počeli googlati, javljati se, komentirati Šibenik. Oni su zbog te odluke dolazili u Šibenik. Oni su, dolazeći u Šibenik, shvatili, iako su znali da negdje postoji i UNESCO-va markica na katedrali sv. Jakova, shvatili su da postoje te tvrđave kao dio jedinstvene povijesti grada Šibenika, koja je do tada bila neprepoznatljiva. Ja ću samo reći i završiti. Na Mihovilu, kad smo ga gradili, u bunarima koji su sada u funkciji prezentacije povijesne kulturne baštine grada Šibenika, je bilo smeće. A o ostalim tvrđavama neću ni govoriti. Jako se dobro sjećam prvog koncerta koji je trebao biti spektakularan još 2013. u gradu Šibeniku, kada su oni bili dio Muzeja grada Šibenika, i kad je to nastalo politička tema, pa, gotovo na identičan način.

Šta će nama te gluposti, šta će nama oni koji pjevaju engleskim jezikom, to nije za nas. Evo, hvala Bogu, pokazali smo da to jest za nas u ovih 10 godina, i morana prinosite gorani, bit će to za nas još jedan određeni dugi period. Hvala. Tko se javio dalje? Kolega Slavica. Gospodin gradonačelnik je na jednoj od prošlih sjednica gradskog vijeća, na moje pitanje o odnosu gradske uprave prema građanima, odgovorio da je ova gradska uprava otvorena prema svim građanima koji dođu s konkretnim idejama i problemima. Pa me zanima, jesu li sve, jesu li svi zahtjevi stanovnika Sitnog Donjeg bili baš toliko teški za ovu gradsku upravu, pa da nijedan ista nije ostvarila? Naime, jedan najobičniji primjer je uređenje web stranice koja je obećana prije oho-ho, a još nije napravljena.

Gradonačelnik gospodin Borić. Gospodine Slavica, ja vas molim, nemojte na gradsko vijeće donositi sitnu, malu, primitivnu politiku. Dakle, građani Sitnoga su pokazali na zadnjim svim izborima što oni misle, a ja ću vas podsjetiti da je u svim razinama svih izbora, usprkos vašim opservacijama koje radite s jednom obitelji u Sitnom Donjem, HDZ suvereno pobijedio i pobijedit će i dalje. Ali, da obitelji koja mešetari preko društvenih medija da ćemo probiti tunel koji će spajati Sitno, ne znam s čim, nećemo napraviti. Da ćemo, a jeste u vlasništvu grada, vrtić u Sitnome, iako nema kriterije ni po broju djece po ničemu, održati, financirati, urediti i postojat će, to je sigurno. Da nećemo ispoštovati stav jedne obitelji u Sitnome da zaustavi gradnju nove škole u Vrpolju, da ide škola u Vrpolju, sasvim logično i normalno, kao što ćemo i svaki razuman i normalni zahvat u Sitnom Donjem napraviti. Nećemo napraviti, naravno, trotoare koje oni uporno guraju preko društvenih mreža. Pazite sad, a ti trotoari i to zemljište koje bi trebalo oduzeti je njihovo ili njihovih susjeda privatno vlasništvo. I stalno se titraju nekakve teme, stalno se sazivaju zborovi građana, na kojima jednostavno dobivate nešto što nije utemeljeno ni pravno, ni logično, niti je potrebno. To je, nažalost, trenutak u kojem živimo, u kojem možete pisati što hoćete, možete imati stav i komentirati kako vam padne na pamet, a rekao je veliki Umberto Eco: "Najveća mana interneta što je svaki donosioc istine nedokučiv." Hvala.

Kolega Slavica se ponovno javio. Izvolite. Molio bih da mi odgovorite na pitanje kad ćete uraditi najobičniju web stranicu koju ste obećali. I molio bih da s ove govornice ne vrijeđate građane grada Šibenika, jer su mještani Sitnog Donjeg imali, koliko se ja sjećam, zbor, i na njemu su jednoglasno donijeli neke odluke. Svi mještani toga mjesta. A vi ovdje s govornice prozivate točno određene ljude. To je strašno. Strašno. I govorite protiv demokracije. Mislim, mi svi... Molim vas, molim vas. Koga sam ja prozvao? Reci ime. Govorite o konkretnoj obitelji. Vi prozivate s govornice. Vi prozivate... Vi prozivate s govornice. Prozivate i vrijeđate. Prozivate i vrijeđate. Molim vas, ajmo se vratiti u okvire rasprave. Kolega Slavica, postavite konkretno. Po Sitnom Donjem, ne znate ni ime. Da. E, nije ni važno. Eto, eto kako jedan gradonačelnik govori za jedno mjesto koje spada administrativno pod grad Šibenik. Nije ni važno. Evo, ja bih molio, obzirom da ste imali pitanje vezano za web stranice, kolega... Imam dalje pitanje. Da li će vam prvo na to odgovoriti, pa vi onda se vratite za daljnja pitanja. Dobro. Izvolite. Evo, što se... Dobar dan svima, da se čujemo. Ja sam, ovaj, obećao gospođi Kljajić, koja je postavila ovo pitanje, i gospodinu Kljajiću, da ćemo doraditi naše web stranice grada Šibenika s novim rubrikama za gdje mogu mjesni odbori objavljivati svoje akte i dokumente. Mi smo to i napravili.

Evo, konkretno za Sitno Donje, već su se neke stvari ažurirale. Puni sastav vijeća i mjesnog odbora, objavljena su i pravila o radu Sitnog Donjega, odluke o izmjenama i dopunama pravila o radu, objavljen je zapisnik sa sjednica mjesnog odbora i tako dalje. Tako da je omogućeno na web stranicama svim mjesnim odborima, na web stranicama grada Šibenika, da upotpunjuju svoje podrubrike. I mi smo odradili ono obećanje koje smo rekli da ćemo napraviti. Hvala. Idemo dalje. Kolega Slavica se javio. Izvolite. U rebalansu proračuna navedena je i izrada projektne dokumentacije za izgradnju nove šibenske bolnice. Pa me konkretno zanima, ima li ova gradska uprava već nekakvu strategiju ili viziju što će s prostorom koji će ostati ako se jednog dana nova bolnica premjesti s sadašnje lokacije? Hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, izvolite.

Kratak odgovor: ima. Hvala. Izvolite. Možete se javljati neograničeno puta, takav nam je, nažalost, poslovnik. Nažalost, poslovnik je takav kakav je. Je, takav je. Koliko ja znam. Zato jer se repetiramo neke stvari. Možete ga promijeniti i s njim raditi što hoćete, kao što ga već razvlačite. Ali moje pitanje, mislim, ima. Molio bih da mi o nečem konkretno. Kakav je vaš plan s tim područjem, s obzirom da je to područje koje je u centru grada? Hvala. Izvolite, kolega Rajić, replika. A bit ću vrlo kratak. Naime, gospodine gradonačelniče, vi vrlo često, ne znam iz kojih zapravo razloga, stranačkih to mogu nekako razumjeti, nastupate s određenim dozama difamiranja, vrijeđanja ljudi, kao ugledni liječnik, čovjek iz toga područja. Od vas građani Šibenika očekuju da i na ovakvim, težim susretima s vijećnicima budete uistinu fini liječnik koji će kulturno i fino odgovarati, a ne vrijeđati. Evo, pa vas molim da malo promijenite svoj stil nastupa na ovom gradskom vijeću, što ne znači da mi vijećnici imamo pravo vas vrijeđati. Tako je. Ja bih volio isto da i vi to uzmete na znanje, obzirom na čitavu onu kanonadu uvreda koje su bile ovdje izrečene na našu stranu. Moram to iskreno kazati. Gospodine Raji ću. Najgori mogući vjesti. Izvolite mi jednu rečenicu u današnjem jutru, imenom, prezimenom, koga sam vrijeđao. Nemojte se služiti tim sustavima, metodama koje smo davno zaboravili. Izvolite, izađite na govornicu, recite koga sam uvrijedio.

Evo, uvrijedili ste kolegu Slavicu. Čime? Čime? Molim vas. Ma čime sam ga uvrijedio? Pa čovjek koji ne zna kako se ponaša, upire prstom kad s nekim diskutira. O čemu vi pričate? Molim vas, molim vas, ajmo se vratiti u kulturu. Nemojte. Vi ste javno izgovorili da sam ja nekoga uvrijedio. Ja vas javno prozivam. Izađite i recite mi imenom, prezimenom, koga sam uvrijedio i čime sam ga uvrijedio. Izađite pa recite. A ja mogu izdiktirati 10 minuta govoriti, samo na današnjoj sjednici, gdje ste vi osobno vrijeđali mene. Vi, mislim, grupacije.

Sve se snima, izlistat ćemo. Nemojte se služiti time. Javio se prvo gospodin Slavica, onda gospodin Restović. Izvolite. Ovo vrijeđanje traje već 20. sjednicu gradskog vijeća, te sam ja na nju već i navikao. Samo je to jako ružno od jednog čovjeka s ogromnim životnim iskustvom i s karijerom, i to velikom. Ajmo, kolega, vratimo se u okvire rasprave. Vratimo se u okvire rasprave i više prestanimo s tim. A ja bih zamolio da mi date... Iskakanjima iz tračnica. Ovdje imamo ozbiljnu temu koju bi građani htjeli čuti, a to je izvršenje proračuna i rebalans proračuna, a ne ovdje da li netko nekoga voli manje ili više, ili bilo što drugo. Ako već. Ajmo konkretne stvari, konkretna pitanja, i ajmo se vratiti u kolosijek rasprave. Ako već gradonačelniku dajete za pravo da mene napada i osobno vrijeđa, onda meni dajte pravo na opravdanje. Nemojmo. Ja tko je to riješio? Gdje je počelo, gdje je, tko je, kad je, koliko, što je i šta je bilo. Dobro, može konkretno pitanje. Može konkretno pitanje. U rebalans proračuna je predviđen i novi vatrogasni dom, pa me zanima dokle je došlo s tim projektom i kad će konačno doći do prebacivanja sadašnjeg vatrogasnog doma na novo područje, to jest na područje Bibirskih knezova. Hvala. Kolega Mileta.

Potpisan je ugovor o izradi glavnog izvedbenog projekta s firmom iz Dubrovnika, Tramec, i oni su dostavili glavni projekt na građevinsku dozvolu, te ga je potrebno nadopuniti. Očekujemo da ga do kraja ovoga mjeseca nadopune, pa da onda naši referenti provjere i krenu u postupak, odnosno u daljnji postupak izdavanja građevinske dozvole, a onda vjerojatno još jedno, možda 2-3 mjeseca za izvedbeni projekt. Ono što nemamo tu riješeno, nemamo riješen model financiranja. Međutim, intenzivno na tome radimo, i vatrogasni dom nam je, recimo, i za ITU zamjenski projekt, ako naprave dva projekta kao što je Centar za mlade ili Prometno logistički centar javnog gradskog odvoznog prometa, nešto se snima na putu, ne bude kako treba, odmah uskačemo s vatrogasnim domom. Odnosno, to je vatrogasni dom, to jest Centar za borbu protiv elementarnih nepogoda i klimatskih promjena. Hvala. Se još tko javlja? Kolega Slavica.

Pa javio se prije mene kolega. Ne, odustao, odustao. Zanima me zašto se drugu godinu zaredom sportsko-rekreacijska zona Jamnjak stavlja u proračun, pa se onda rebalansom izbacuje. Hvala. I kad se misli dovršiti sportsko-rekreacijska zona Jamnjak? Hvala, gospodine Mileta. Mi smo za sportsko-rekreacijsku zonu Jamnjak bili ugovorili idejni projekt, i obzirom da... Ugovorili smo idejni projekt kako bi korigirali prostorni plan, točnije PPUG, da onda se uklopi u prostorni plan ono što tamo želimo. Naime, u toj zoni je bila bojarna i svi objekti koji su postojeći, želimo ih revitalizirati, želimo u njih smjestiti sportski sadržaj, no neke od tih objekata je potrebno i nadograditi u određenoj mjeri. Dakle, želimo zadržati da bude tamo šuma, nikakve nove objekte stavljati, nego rekonstruirati postojeće. Da bi mogli sav onaj sportski sadržaj koji je definiran velikim dijelom i u strategiji sporta i razvoja grada Šibenika tamo smjestiti, potrebno je određene gabarite postojećih objekata proširiti, no po trenutno važećem PPUG-u to se ne može napraviti, i onda smo upravo taj izvedbeni projekt koristimo da bi bio podloga za novi, odnosno izmjenu PPUG-a koja je u tijeku, i kad se to napravi, možemo krenuti dalje. Krenut ćemo dalje tako da, obzirom da se radi o površini od 20 hektara, da je tu zbilja ogromna infrastruktura,

radit ćemo fazno, odnosno ići ćemo objekt po objekt kako bi, obzirom na financijska sredstva, to priveli svrsi. Plus što još na tom prostoru cijela ona kanalizacijska, odnosno vodoopskrbna mreža je de facto nepostojeća, možemo smatrati da ne postoji, i vodovod paralelno s time dovodi gore na Jamnjak vodu i kanalizaciju koja će poslužiti toj zoni, ali i dijelu objekata koji se tamo već nalaze imaju, pogotovo ljeti, problema s vodoopskrbom. Gospodine Rajić, izvolite. Mi ovdje danas na gradskom vijeću dosta često spominjemo financije, koliko je utrošeno, koliko nije, koliko planirano. Kada bi grad Šibenik, a o tome sam na jednoj od prethodnih sjednica gradskoga vijeća govorio, uveo krajnju transparentnost i uspostavio aplikaciju iz koje je na dnevnoj bazi vidljivo što to troši grad Šibenik, kako se računi i kome plaćaju, tada mnoge rasprave naše ne bi ovdje bile potrebne, zapravo ne bi bilo razloga da se o njima govori, to mnogi moderni gradovi, posebno u sjeverozapadu Hrvatske, imaju. Svaki građanin toga grada ima svoju šifru u koju uđe, u program, u aplikaciju, na kojoj vidi gdje je i kada gradonačelnik bio na putu, banaliziranu stvar, i kada je i kako obrađen putni nalog. Toga još uvijek u gradu Šibeniku nema i nije, znate, gospodine gradonačelniče, nije to nikakav agitprop, kako ste mi tom zgodom odgovorili, jer da ne bi tog agitpropa, vi sigurno nikada ne bi bili gradonačelnik Šibenika.

Upravo na tim tezama ste postali gradonačelnik Šibenika tada, u tom vremenu. Prema tome, aplikaciju je bitno i potrebno uspostaviti kako bi planiranje i transparentnost grada bila apsolutno dostupna svim građanima grada Šibenika. Što se tiče rebalansa proračuna, već 5-6 godina na području, odnosno u mjestu Rasljina, postoji ulica znakovitoga naziva Put Rajića, s mnom nema nikakve veze, indirektne da, ali direktne ne, što se moga objekta tiče, da i tu stavimo sa strane. Ona je negdje prije 5 godina, u petom mjesecu prije 5 godina, izdata čak i lokacijska dozvola. Do dan danas na tom prostoru i na tom mjestu za dio te ulice nije napravljeno ništa. Prema tome, ja očekujem da se to... Nisam dao nikakav amandman na rebalans proračuna, ali očekujem da se to uredno planira, jer to od mene traže mještani s tog područja te ulice. Evo, ja toliko. Hvala. Gospodine Mileta.

Gospodine Rajić, mi imamo aplikaciju koja u velikoj mjeri pokriva to što govorite. Dakle, građani putem weba mogu ukucati podatke koje ih zanimaju, odnosno čak i po dobavljačima, fizičkim osobama, iznosi. Dakle, svi računi koje grad Šibenik plati mogu se javno... javno su dostupni putem aplikacije. Moguće je da se ne vidi gdje je gradonačelnik išao taj dan ili što je radio u Zagrebu ili tako dalje, ali sami računi putem web aplikacije su svim građanima dostupni. Kad govorimo o Raslini, dakle, u suradnji s mjesnim odborom, grad Šibenik definira prioritete, odnosno stvari koje radimo, bilo da se radi, ne znam, o putevima, o školi, koliko je sad, koliko je meni poznato, kad govorimo o cestama ili putevima, naglasak je zadnje vrijeme, odnosno već duže vrijeme, a sad smo i krenuli u postupak projektiranja, upravo ceste koja spaja Raslinu s

Gaćalazima, odnosno onaj dio 4,3-4 kilometra. Dakle, mislim, to je dio gradskije, mislim, 4,4, grad Vodice. Tako da je tu sad naglasak. Sad, možda pročelnik za komunalne djelatnosti ima već neku informaciju dodatnu oko baš konkretno ceste Put Rajića i tom nastavku, ali ponavljam, sve što radimo po mjesnim odborima, komuniciramo i zapravo prihvaćamo od strane mjesnih odbora njihove prioritete, jer znate sami, novci su ograničeni i onda, ljudi, ako imate 5 stvari, svih 5 je potrebno, ali dajte recite što, koje dvije stvari bi bile najbolje da se riješe. Što se tiče ulica, je to isto tako, kad smo kod Rasline, ovo ljeto, sad kad škola završi,ćemo i promijeniti one prozore na školi. Prije toga smo, ako se ne varam, riješili krov WC-a, dakle, riješen je prije prošle godine ili pretprošle trg onaj u Raslini. Imamo ovu treću fazu plaže u Raslini koja smo, moram reći, jednu nabavu, mislim da smo o tome već pričali na gradskom vijeću, pa ćemo je sad ponoviti tako da, onaj... Evo. Kolega Jurić se javio. Ne treba.

Evo, pozdrav svima, samoću kratko nadopuniti do gradonačelnika. Imamo mjesni odbor u Raslini koji iznimno dobro radi, vrlo smo često u kontaktu, vrlo smo često u kontaktu. Ja sam osobno bio u Raslini najmanje 4 puta, obišao Raslinu, vas sam osobno isto izvijestio, s vama sam isto bio u kontaktu, što mjesni odbor, koje je prioritete odredio. Mi smo čak odredili 4 ceste u sljedeće 4 godine, koji su prioriteti i po našim mogućnostima da ih odradimo. Prema tome, ja ne vidim nikakvog problema, pogotovo u Raslini. Ta ulica, Put Rajića, također je jedna od prioritetnih ulica. Da li će biti prva, druga ili treća, ja sad o tome neću govoriti. Hvala. Hvala. Je li se još netko javio za riječ? Ako se nitko ne javlja za riječ, zaključujem raspravu o točki 6a. Što? A kasno ste mi se javili, što ću vam ja? E, a malo... Javit ćete se po 6b, onda. Vidite, znate poslovnik. Ajmo, 6a, zaključena rasprava, daje se na glasovanje. Tko je za točku 6a, izmjene dopune proračuna? 11. 11 protiv, 1 suzdržani, preostali većinom glasova. Onom koja je predviđena, prihvaćena točka 6a. 6b, prijedlog odluke o izmjeni dopune odluke o izvršavanju proračuna grada Šibenika za 2024. godinu. Kolega Slavica, izvolite.

Zanima me što je s velikim projektima koje ste obećali u gradu Šibeniku. Moje kolege Kovač i Restović su već pričali o njima po vodi, batižele. Mene zanima što je s projektom Aquaparka na Podima koji je najavio vaš koalicijski partner Hrvoje Zekanović, i što je s vašom krunom karijere, Zračnom lukom na Pokrovniku, kojim tempom to ide? Hvala. Hvala. Gospodin Mileta, izvolite. Molim vas, molim vas. Evo, dobit ćete odgovore. Što? Ne, dakle, onaj... Što se tiče Aquaparka na Podima, mi smo u fazi izmjena UPU-a Podi, kako bi na tom, tih 100 ili 120 tisuća kvadrata mogao se uopće smjestiti takav jedan sadržaj. Ako dođe do izmjena UPU-a kako je planirano, idemo dalje s tim. Što se tiče ove Zračne luke, mislim da je u ponedjeljak potpisivanje ugovora o osnivanju... osnivanju Zračne luke, sa svim dionicima koji su tu. To je Grad, Drniš, županija, Ministarstvo. Ministarstvo, mislim, 55% suvlasništva. Hvala. Idemo na daljnja pitanja. Kolega Slavica opet.

Nedavno smo svjedočili konferenciji za medije na kojoj su sudjelovali predsjednik nogometnog kluba Šibenik Željko Karajica, gospodin gradonačelnik Željko Burić i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović. Ne znam iz kojeg je on razloga bio tu, s obzirom da Šibenik ima još saborskih zastupnika, koliko ja znam, pa zašto on, nije mi jasno. Pa me zanima kako ide projekt gradnje novog stadiona Šubićevac i tko bi točno financirao izgradnju novog stadiona Šubićevac s 8.000 mjesta, te me zanima informacija od pročelnika Tolića ili od gradonačelnika Burića, ukoliko zna, kolika dugovanja Hrvatski nogometni klub Šibenik još ima prema Gradu Šibeniku i Gradskom poduzeću Vodovod i odvodnja, također ovim putem čestitam nogometnom klubu ulazak u prvi rang hrvatske odbojke. Gradonačelnik dr. Burić.

Da, nogometni klub, odnosno bolje rečeno Grad Šibenik, jer govorimo o stadionu koji je u vlasništvu Grada Šibenika, zaslužuje moderan stadion, to je definitivno. Da će ta ideja dobiti potporu Grada Šibenika, to je definitivno. U ovom trenutku je oformljena radna grupa od strane Grada Šibenika, nogometni klub će formirati svoje radno tijelo koja će ići u daljnju razradu ideje gradnje, a time i financiranja novog stadiona na Šubićevcu. Ono što je važno za reći, sve što traži i što je potrebno da bude regulirano između nogometnog kluba i Grada Šibenika, odnosno sportskih objekata Grada Šibenika, je definirano i određeno sporazumom, odnosno ugovorom o privatizaciji nogometnog kluba. Tu je sve potpuno jasno. To je osnov na kojeg će se... i o kojem će se razgovarati. Što se tiče duga nogometnog kluba prema gradu, taj dug je reguliran, upravo su u tijeku razgovori koji bi trebali i to dovesti u nulu i potpuno anulirati. Dakle, dug postoji, dug je pravno reguliran, dakle ne postoji nikakvog zatezanja ili otezanja, a intencija je i da se to svede u nulu. Hvala. Kolega Slavica.

Zanima me samo točna informacija, imam pravo na to, ovoga, koliko je ostalo tih dugovanja prema Gradu Šibeniku i prema Vodovodu? Hvala. Kolega Tolić, izvolite. Iznos dugovanja vam je jasno vidljiv, ako ste čitali godišnje izvještaje o izvršenju proračuna, imate posebni izvještaj o protestiranim jamstvima, gdje je jedina stavka vezana uz HNK Šibenik i iznos od 530.000 eura. Hvala. Idemo dalje. Ima li daljnjih govornika? Nema. Zaključujemo točku 6b. Dajem je na glasovanje. Tko je za? 11. 11 protiv, 1 suzdržani, preostali. Znači, s većinom glasova prihvaćena odluka 6b. Moram samo zapisnički konstatirati da je u cijelosti ove točke pristupio kolega Restović, koji nije bio po točkama ranije, pa evo da to imamo kod uvida u sam kvorum. Točka 6c, prijedlog izmjena programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika za ovu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 6c. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 6d, prijedlog izmjene dopune programa gradnje komunalne infrastrukture za područje Grada Šibenika u 2024. Kolega Slavica se javio. Kolega Rajić, jeste se vi javili ili ste se samo češkali po glavi? Okej. Zanima me kojim tempom napreduje uređenje ulice Ivana Rendića, zbog toga što od kad je tamo bio došao pročelnik Jurić, ništa napravljeno nije, samo su stavljeni neki stupići koji su mobilni, pa su ih stanovnici te ulice, neki od njih, bacili sa strane. Eto.

Gospodin Jurić, pročelnik za komunalne djelatnosti, izvolite. Ništa se nije napravilo, baš smiješno. U svakom slučaju, Rendićeva ulica je dobila građevinsku dozvolu, postupak javne nabave je u tijeku, planirali smo, revidirali smo postojeći projekt i planirali smo da kroz ljeto odaberemo izvođača i da u ljetnom mjesecu počnemo poslove. Sve je dogovoreno i mislim da će biti potpuno u redu. Hvala. Sad hvala, jel? Kolega Slavica. Kolega Restović, javite. Ja nisam rekao da se ništa ne radi, samo sam spomenuo da ništa naočigled nije napravljeno. Molim vas, molim vas. Pa imam pravo, pa evo, sad sam ispeglao pa rekao, sad sam pitao. Postavio sam pitanje. Hvala na odgovoru. Hvala. Kolega Restović, jeste se javili ili niste? Ma gle, ja bih vas stvarno sve molio, pogotovo čelnike, pročelnike, čelnike javnih tvrtki i to, da ne budu nervozni na ono što pita oporba, mislim. Bože dragi, ove ljude ovdje zajedno s kolegicama i kolegama iz vladajuće većine su birali građani. Ajte, molim vas, ne budite nervozni, nego odgovarajte na pitanja. Hvala. Nemojte u svemu se ugledati na gradonačelnika. Ovo su već dijagnostički postupci, ja tu nervozu ne vidim, ali eto, ovaj, dajem vam za pravo da to možete, ovaj, uočiti. Sa svoje strane, kolega Slavica, javljate se još jednom, jel? Vi se vi ne upozoravate kad ste morali poraditi vaš posao. Ja upozoravam točno kad bi vas upozoravao na sve gdje bi onda meni bio kraj.

Evo, recimo, sada bi konkretno mogao na ovoj točki staviti glasovanje da li se ograniči broj izlazaka vijećnika po jednoj točki. A neću, eto, baš neću, eto, neću. Neću, evo, da baš vidimo dokle će to ići. Eto. Pa radim ono što je po redu, a ne ono što bi vi htjeli. Vi ne obnašate dužnost. Ja obnašam onu dužnost koju vi nećete nikad obnašati. Ajmo dalje. Ja znam da nekima... ja znam da nekima dosadi, ja samo ovdje uzdišem, jedva čekam da završim. Nisam, nisam... koliko vi imate? Koliko vi imate, kolega Gojze? Ajde, pa nemojte se ni vi ponašati. Odgovarate i vi građanima. I vidim kako ste im odgovorili. Grad se ne vrijeđa. Grad se... Nemojte ni vi mene vrijeđati, dosta. Nemojte ni vi mene vrijeđati. Ajmo, kolega Slavica, izvolite. Grad se ne vodi uvredama, a ne vodi se ni ovom specifikacijom, nego nekim pošalicama. I zanima me konkretno zašto je iz proračuna za ovu godinu izbačena stavka za izgradnju javne rasvjete na Krapnju. I dalje, zanima me dokle se stiglo s uređenjem nogostupa u ulici Bribirskih knezova. Hvala. Kolega Jurić.

Javna rasvjeta na Krapnju, da ste pročitali materijal u obrazloženju, piše... Samo malo, pa mogu ja odgovoriti. Dajte, molim vas, kolega Restoviću, dajem vam prvu opomenu. Dajem vam opomenu. Dajem vam opomenu, kolega. Nemojte mi ovako odreagirati. Nemojte ni vi vrijeđati ljude koji ovdje dolaze obavljati svoj posao i dati vam kvalificirane informacije. Molim vas, kolega Restoviću. Kolega Restoviću, stalno igrate istu ritam, isti ritam. Rim, tim, tag i dim, stalno isto. Tu ćemo isto. Tu ćemo isto svaki put do beskraja. Ajmo dalje. Izvolite, kolega. Gospodo vijećnici, poštovani vijećnice Restović i Slavica, stvarno, samo sam htio napomenuti da u obrazloženju jasno piše da je iz komunalnog odjela prebačeno u drugi odjel, rasvjeta na Krapnju. Prema tome, što sam ja tu krivo rekao? Niste ništa krivo rekli. Ajmo, ajmo, nemojmo komentirati ovdje dojmove. Dosta više dojmova. Ispričavam se, ispričavam se, dodatak, ovaj, dodatak novi. Dosta više ukusa. Ajmo dalje. Ima li? Mnogo su Bribirskih knezova isto na građevinskoj dozvoli i to će ići, ovaj, očekujemo vrlo skoro, čim građevinska dozvola bude izdana, ide postupak javne nabave i idemo dalje. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih pitanja? Nema. Dajemo ovu točku na glasovanje. To je točka 6d. Tko je za? 10. Prošlo je već 10. Dobro. Ovaj, protiv? Suzdržani? Većinom glasova prošla je odluka 6d. 6c, 6t, prijedlog odluke o izmjeni programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju Grada Šibenika ove godine.

Otvaram raspravu. Kolega Raji ću, izvolite. Mislim da se u predškolski odgoj treba ulagati još više. Ja neću komentirati zašto je to i tako, ovaj, toliko ovdje postavljeno, ali sigurno dozvoljavam sebi da još jednom podvučem da transparentnost upisa djece u dječje vrtiće ove godine nije bila ni na minimalnoj razini. To potvrđuje dječji vrtić Smilje, koji roditelji, neki od njih, nisu smogli, odnosno nisu dobili mogućnost niti upućivanja prigovora na dato rješenje o drugo. Kako to da se u tim, u tim natječajima, u tim odabirama koja će djeca ići i koja neće, provjeravaju koja su to djeca u vrtiću, a koja nisu privatno u vrtiću, jasno? Za vas je, gospodo, nebitno koja djeca jesu u privatnom vrtiću, koja nisu, ako su se prijavila na natječaj, na javni natječaj za upis djece u gradski vrtić. One su djeca jednaka kao i sva druga koja eventualno nisu bila u privatnom vrtiću. Ima toga na rubu zakonitosti što se dječjeg vrtića Smilje tiče.

Gospođo Žurić, izvolite. Točno, ja se slažem s vama, nema nikakve razlike u djeci i niti smo mi to zapravo htjeli evidentirati, ali to očito traže. Traže mediji, traže vijećnici, traže koliko se javilo djece iz privatnih vrtića, da znamo koliki je to interes. Mi smo samo radi toga vodili evidenciju. Samo zbog toga. A bodovali su, dakle, naši vrtići, naše ustanove su bodovali jednako, jednako svu djecu. Dakle, to što vi insinuirate da je nešto na rubu zakonitosti, ne znam. Ako imate neke informacije, slobodno. Kolega Slavica. Mene zanima kako je moguće da jedino u Šibeniku, u cijeloj Republici Hrvatskoj, taj postupak upisa išao preko dva kanala: preko e-Građana i preko ovog čuvenog obrasca za iskaz interesa, koji je originalno od nekog projekta"Zaželi", koji je usmjeren za starije osobe i za invalide. Hvala. Ja bih stvarno sad evo molio, jer ovo po četvrti put ponavljeno isto pitanje. I vi meni govorite što ja ovdje radim, jel? Jel? I onda govorimo tko je bezobrazan, tko je na kojoj razini, ovoga, svog životnog vijeka. Ajmo se malo ozbiljno. Ovo je pitanje bilo već tri puta postavljeno. Kolega Slavica, evo, ako dozvolite, predsjedniče, ja ću stvarno još jedanput odgovoriti. Prvo, zaista se ispričavam, bili ste u pravu. Ja sam pogledala poslije, obrazac iskaza interesa je normalan obrazac, ali je krivo prikačen na one e-usluge. Ne znam kako se to dogodilo, ispričavam se zbog toga, ali roditelji sigurno nisu ispunjavali obrazac koji je za projekt"Zaželi", nego za normalni obrazac koji su dobili i ispunili.

I nije se upisivalo preko obrasca. Obrazac je samo bio prvi korak iskaza interesa, upravo zbog ove evidencije koliko je to, koliko je to, koji je to broj ljudi, broj zainteresiranih roditelja. Ali su se oni i dalje upisivali preko aplikacije. Dakle, samo se upisivalo preko aplikacije. Iskaz interesa je samo prethodni čin, da kažeš, evo, poslije su roditelji sve to morali u aplikaciji staviti. Sve dokaze koje aplikacija traži. Ali nisu svi potpisali. Sve je transparentno, sve. I bitno je to napomenuti, da to nije utjecalo na konačne rezultate i tako. Ajmo, ovaj, dalje. Ima li dalje, ovaj, upita? Dobro. Točka 6d, zaključena rasprava. Daje se na glasovanje. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. 6f, prijedlog odluke o izmjenama programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 6f. Tko je za? 11 protiv, 1 suzdržani, većina ostalih oporbenih, znači, ovaj, većinom glasova prihvaćeno. 6f. 6g, prijedlog odluke o izmjeni programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama Grada Šibenika. Otvaram raspravu.

Izvolite, iznijeti amandman. U ovoj odluci o izmjeni odluke promijenili bi riječ koja kaže"za mirovinu ostvarenu za listopad 2024.". To se, naravno, odnosilo na prošle godine na božićnice, pa se, pa se zapravo prepisalo. Predlažemo promjenu da je ta mirovina, da se gleda, dakle, ta mirovina koja je ostvarena za prethodni mjesec. Dakle, da se svugdje gdje piše"ostvarena za listopad" napiše, zapravo promijeni u"ostvarena za prethodni mjesec". Hvala. S ovim se slaže ovlašteni predlagatelj, što postaje i sastavni dio odluke, odnosno prijedloga odluke. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 6g. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, ostali, većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o izmjenama programa javnih potreba u sportu Grada Šibenika za 2024. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 6h. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Točka 6i, prijedlog odluke o izmjeni programa javnih potreba u osnovnom školstvu Grada Šibenika za 2024. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 6i. Tko je za?

11 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćena je i ova točka, čime smo apsorbirali točku 6. Prelazimo na točku 7 dnevnog reda, a to je prijedlog strategije razvoja zelene infrastrukture Grada Šibenika za razdoblje 2020-2030. Tu je predlagač isto tako zatražio jedan amandman, odnosno dopunu članka 1, na način da uz prvu alineju u tom članku stoji i druga, a to je strategija razvoja zelene infrastrukture Grada Šibenika za 2020. do 2030. Objavit će se na mrežnim stranicama Grada Šibenika, čime ovo postaje sastavni dio prijedloga odluke koja vam je u startu dostavljena. Otvaram raspravu po ovoj točci. Ima li onih koji se javljaju? Ako nema, kolega Kronjo, ispričavam se, kolega, izvolite.

Poštovanje svima. Ja mislim da je na ovoj strategiji od 2020. do 2030., ovaj, u 2024., koja se odnosi na održavanje postojećih zelenih površina, stvaranje novih površina, pa ja mogu reći da od živućeg gradonačelnika Šupuka, koji je, onda je to bilo nešto nezapamćeno, koji je park naš u jezgru grada srušio i napravio novi, koji je nama sada na Diku. I to je trebalo onda vidjeti, biti vizionar, i to je on u tom projektu dokazao. A dalje se apsolutno ništa ne radi, osim ako je pretvaranje fontana u zelene površine neki, neko povećanje, onda je okej. Tako da meni ne vjerujem u nikakve ove studije, jer otkad nema firme zelenih, firme koja se bavila zelenilom, zelenilom, meni jednostavno nekako to što je pripojeno firmi čistoći, jednostavno to od tada su, ne zato što je bio gospodin Burić prezimenjak od našeg gradonačelnika, tamo to nema veze s tim, nego jednostavno vi kad nemate firmu zelenilo u gradu, ne možete očekivati da nekakve strategije nešto naprave, pogotovo što je već prošlo jedan dio vremena i pokazalo se da jednostavno samo povećanje, pazite, došlo je do, u stvari, do smanjenja, jer vi danas površine koje su se trebale tretirati, obrađivati, Koste Desmo, Trava, na Šubićevcu, više se ne radi. Iz nekakvih razloga to više nije sveopći teren, nego je to sada neki privatni teren. Tako da se, u stvari, smanjuje ta zelena površina koja je, koju, u stvari, zelenila Grad Šibenik ima jako, jako malo.

Jako malo. Sjećam se isto tako da je gospodin Novica jednom prilikom rekao za drvored na Rivi, da će to odrediti struka, da će to odrediti građani, i sve to skupa, vrijeme ide i ništa se ne dešava. U stvari, kažem na kraju, ako je pretvaranje fontana u pitare, povećanje zelenih površina, onda okej. Hvala. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, ovaj, možemo pristupiti glasovanju za točku 7, strategija. Tko je za? 10. 10 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Idemo na točku 8, a to je prijedlog odluke o dopunama odluke o socijalnoj skrbi Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? Točka 8.

10 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćena je i osma točka. Prijedlog devete točke je odluka o grafičkom prikazu ulica na području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 9. Tko je za? 10 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Deseta točka je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog odobravanja na dijelu čestice broj 1200-1, katastarska općina Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 10. Tko je za? 10 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Jedanaesta točka, prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru na području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Slavica se javio, izvolite.

Navodi se u ovoj točki da je za lokaciju pod rednim brojem 17 ove odluke pristigle dvije ponude: Obonjana Rivijera d.d. i P&P, novi projekt, iz Rijeke firme, i da je prihvaćena ova druga ponuda. Naime, prva, Obonjana d.o.o., je odbijena zbog tog, Obonjana Rivijera d.o.o. je odbijena zbog toga što ima, postoji nepodmirenih dugovanja prema Gradu Šibeniku. E sad, meni je tu zanimljiva jedna stvar. Vlasnik i ove nove firme koja je dobila posao, isti taj vlasnik koji nije podmirivao dugove prema Gradu Šibeniku. Pa mislite da će sad s novom firmom kao podmirivati te dugove i plaćati ih? A druga stvar koja me zanima, to je da, ovoga, izlistate sve dugovanja za korištenje javnih površina na cijeloj Rivi. Hvala. Hvala.

Ima li daljnjih postavljača pitanja? Rasprave nema. Zaključujem raspravu o točci 12. Molim. A čujte, ne mogu vani gledati, da. Ovaj, prelazimo na glas. Kolega Jurić ipak. Evo, izvolite. Natječaj je raspisan. U skladu sa zakonom, povjerenstvo je obavilo svoju zadaću u skladu sa zakonom. Odabir je, odabran je najpovoljniji izvođač, odnosno, ovaj, pravna osoba koja će dobiti dozvolu. On prije, ovaj, ispuštanja dozvole mora platiti svoju, svoju obavezu. Vaše pitanje je bilo: mislili li smo hoće li ovaj novi platiti novi stari ili neće? Ja ne mislim ništa, ja samo radim po zakonu, onako kako treba, i vrijeme će pokazati kako će biti realizirano. Hvala. Samo napominjem da je ovo, e, izvolite. Dragan Kovačić, izvolite.

Samo jedan intervent. Kad se govori da je rađeno sukladno zakonu, mislim da članak 71 Zakona o pomorskom dobru i lukama predviđa da bi se natječaj trebao raspisati do 1. veljače, a vi ste ga raspisali znatno kasnije. Doduše, djelimično vas opravdava što je Vlada bila neažurna, pa je kasno donijela, tek, mislim, 8. veljače je donijela uredbu koja, koja treba provoditi, ovaj, te odredbe Zakona o pomorskom dobru. Članak 71, stavak 1. Hvala. Nikakvi. Tako je, nikakvi propust od strane Grada Šibenika i Upravnog odjela za komunalnu djelatnost nije postojao. Mi smo na zadnji dan rok-up, na, ovaj, izglasali, odnosno na gradsko vijeće pripremili plan, plan upravljanja. Nakon toga je Vlada donijela određene odluke što taj plan mora sadržavati, tako da smo mi to sve posponirali, ovaj, i u zadnji tren, u rekordnom vremenu napravili ovo sve to. Hvala. Kolega Slavica, izvolite.

Zamolio bih onda da se pisanim putem, ovoga, odgovori na moje pitanje, to jest na ovo moje traženje da se izlistaju sva dugovanja za korištenje javnih površina na cijeloj Šibenskoj Rivi. Hvala. Kolega, to ostavite za sljedeće vijećničko pitanje, jer se u okviru rasprave o jednoj točki ne mogu tražiti odgovori u pisanoj formi. Tako da ćete, ovaj, to sljedeći put rubricirati kao buduća vijećnička pitanja. Ima li još rasprave? Ako nema, idemo na glasovanje. Točka 11. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova je prihvaćen prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru. Et cetera. Idemo na 12. Prijedlog rješenja o odbijanju ponude u postupku davanja koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova kao komunalne djelatnosti na području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 12. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Točka 13. Prijedlog odluke o poništenju postupka davanja koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova kao komunalne djelatnosti na području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 13. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćena je i ova točka. Četrnaesta točka je prijedlog odluke o davanju suglasnosti na izdavanje zadužnice. Evo, ovdje imamo već dvije istodobno, ovaj, ruke, pa ću ja to dati, ovaj, evo, po redu. Ovdje kolega Kronjo prvi, pa kolega. Foto-finiš, nemamo WAR sobu ovdje za utvrditi to, pa onda ćemo to ovako.

Ja mislim da bi mi trebali pričekati da gradonačelnik dođe u ovu prostoriju, jer ovo, bez obzira na dobrovoljnog načelnika, ja mislim da bi ga trebalo dovesti, ili privesti, ili ga pozvati da dođe tu. Ovo nema smisla. Ovdje se radi o velikoj stvari i on bi trebao biti prisutan tu. Ako možete ga pozvati. Vidite, sada vi maloprije komuniciramo kako se tko ophodi prema kome, a vi ovdje u- u- uvodite riječ privođenje. Malo obratimo pozornost, ljudi, znamo da smo svi pokriveni, ovdje nema kaznenog odgovornosti za izgovorene. Ali ajmo malo biti kultivirani do kraja, barem na tragu srednjeg vijeka u Šibeniku. Ovako, pobjeći sa sjednice kad se donose odluke i kad je na izjavu da je ovo golemi korak za Grad Šibenik, a ja ću vam sada objasniti, bez obzira što ga nema, ja ću vam objasniti zašto to nije golemi korak, jer to je golemi korak u prestanak življenja, normalnog življenja na ovim prostorima. Znači, vi imate područje Batizela TEF, na kojima su pahovi ovakvi i onakvi, to gradonačelnik vrlo s tim lako barata. Pa imate gore kameleon Vukovac, koji isto, kako puše, tako se kovitla, to sve skupa. Dalje imamo, sad najnovije je luka, luka, luka Šibenik, koja se ne zna u biti tko je koncesionar, odnosno Turci ovamo nešto, sad je zadnje vrijeme, tamo je metal, prašina od metala, navodno je to došlo čak, ovo što se tamo ljudi bune u Splitu, došlo je sad u Šibenik.

Vi imate remontno brodilište Šibenik, koje ima namjeru širiti, stavljati veći dok za najveće brodove, jadolinije, ne znam koga, da se servisiraju u našoj luci. Vi imate, imate ono što smo maloprije govorili, kolektor koji smrdi, koji smo puste novce uložili, koji ljudi ne mogu živjeti od smrada. Pa kad povežete to sa sve ovom prašinom koja dolazi, ovaj, pijesak koji dolazi iz Sahare, pa ovdje, ovo, ovo je nešto što je već do sada trebalo dati znak za uzbunu, jer ovi novci koji se daju za projekt Energane, kako smo mi to prije zvali, Spalionica, je nešto što će upotpuniti ovaj, ovaj dio koji sam maloprije govorio, i mi ćemo na ovim prostorima biti prisiljeni jednostavno napustiti ovaj dio, jer to u budućnosti naša djeca nama neće oprostiti. Jer znate vi što je Energana, jel vi znate što je mulj? Meni je bilo dovoljno sad, sad ćemo vrijeme potrošiti malo pa da vidimo, da to nitko nije htio preuzeti u cijeloj Hrvatskoj, da nitko još u Europi nema za tretiranje mulja, pretvaranje u energiju, nema još nijednoga pokazatelja koliko je to i što je na koji način dobro. Vi znate da se taj mulj nosio u Gir Kalun, pa je ministarstvo dalo dozvolu, poslije se posulo pepeo. Pa znate da je to, da je to na Samoška polja slano, da je to smrdilo. Pa vi znate da će nama dolaziti cjelokupni mulj iz svih pročištača, cijele Hrvatske, dolazit će u Energanu, u Spalionicu, na, na Bikarac.

I onda direktor Bikarca i gradonačelnik kažu: mi ćemo to plasirati sve u HEP, bar da su rekli to ćemo dati građanima da imaju besplatnu struju, pa bi nekako i navukli. Mislim, otpad opasni, neopasni, mulj, to sve dovoditi u našu županiju koja se bavi turizmom, svi su to odbili, ali je naš gradonačelnik vrlo transparentno rekao da je to golemi korak. To je golemi korak, ljudi moji. Netko će uzeti debelu proviziju za ovo što će uništiti naš grad, našu županiju. Ja bih volio da ta 3 milijuna, ta 3 milijuna, da su potrošena na TEF, da se sanira taj dio terena, da se ta 3 milijuna potrošila na županijskom nivou, na Krku, na, na izvor Krke, gdje imamo bazene teških metala. Pa mi stvari koje imamo, probleme, mi ne možemo riješiti. Mi idemo, srljamo dalje, srljamo dalje u nešto što i sami mi ne znamo, i ovi koji to nama predstavljaju nemaju pojma u što ulaze. Pa vi znate koliki su to kamioni, koji su to kamioni, koji, koji su to, pa to, pa onaj koji stvara otpad, to je Zagreb, najveći, najveći, najveći je problem Zagreb. Tamo je cijela industrija, tamo se najveći otpad stvara, i to se će nama donositi u Šibenik na zbrinjavanje. Ja ne mogu vjerovati da tako su u Šibeniku vladajući ponizni, da svi oni su ih, svi ovi gore su ih odbili, odbit će ih i narod.

Nije narod glup, ovaj ovdje, nisu ljudi glupi. Sad će proći ta zadužnica, mi ćemo ta 3 milijuna vratiti, to se nikad neće graditi, to je tako jasno, ali ćemo 3 milijuna morati vratiti jer ćemo dati danas zadužnicu. Prestrašno. Tako lakonski, tako preuzeti to na sebe, nas zadužiti, našu djecu. Pa ljudi moji, jeste vi, jeste vi razumjeli, hoćete vi stvarno dignuti ruke za ovu nebulozu? Tko će meni, hoće meni doći sada direktor Podrug i reći, kaže: to se radi u Beču već, nema veze Beč sa muljem i sa otpadom, odnosno Beč ima stanovnika koliko ima, on mora zbrinjavati, mi ne moramo. Danas u Europi se ta tehnologija napušta. Vi danas imate tehnologije koje su, kaže, kružno gospodarstvo. To je da stvarate što manje otpada i to malo što je ostalo, da ga zbrinete. I napušta se spaljivanjem. A ljudi moji, imamo, imamo toliko problema u gradu, u županiji, i mi uzimamo još ono najveće. I sad će doći gospodin Burić gore, i goreće doći čovjek koji je doktor, koji je, koji je u svom životnom vijeku za mirovinu, on će doći gore i reći: evo, ja sam vam ponosan, ja sam ponosan, ja sam ponizan, ja ću vam to odraditi kao ovi neće, ja sam taj, dajte mi što mi dati. Hvala lijepo. Dok gradonačelniče, vi ste tu koji ostajete. Vi ćete najvjerojatnije biti kandidat za, za gradonačelnika.

Ne smijete dozvoliti ovo da se radi. Evo, hvala. Hvala. Javio se kolega Kovač, pa i kolega Slavica iza njega. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, davanje suglasnosti na izdavanje zadužnice u visini od cirka 3 milijuna eura, koliko će iznositi troškovi izrade projektne dokumentacije, nije zanemarivo pitanje, svakako. No, budući se prema izjavama nadležnih, financiranje Spalionice smeća na Bikarcu, Hani, financirati europskim novcem, možda bismo ovu temu trebali smatrati zapravo administrativnom nužnošću. Naime, zavjerovati je ako će se projekt Spalionice financirati EU sredstvima, kako nikada ne bi trebalo doći do naplate ove zadužnice. No, držim kako o samom projektu Spalionice smeća ovdje treba reći nekoliko rečenica. Naime, ja sam u ime Domovinskog pokreta, prije po prilici dva i pol mjeseca, mislim da je to bilo, održao konferenciju za medije o problematici ove investicije, a na moje izjave je reagirao gospodin Podrug, direktor Bikarca, omalovažavajući tvrdnje koje sam tom prilikom iznio, a to sam učinio, te tvrdnje sam iznio, pozivajući se na konzultacije s jednim visokim stručnim autoritetom u ovoj problematici. Moje je temeljno pitanje: mogu li u istoj rečenici stajati dvije konstatacije, dvije tvrdnje: Šibenik turistički centar i Šibenik centar spaljivanja smeća iz cijele Dalmacije, kako se to plasiralo u medijima? Po meni, vrlo teško. No, gospodin Podrug misli kako to nije nespojivo, navodeći primjere Energana u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, ne spominjući, recimo, pri tomu slučaj Spalionice u Beču, gdje je poslije požara taj pogon postao suspektan.

Mada ćemo vrlo teško u mainstream medijima naići na informaciju o ovom požaru u Spalionici, u Spalionici u Beču. No, svejedno, jest tomu tako. Svjedoci smo naše ažurnosti, šibenske ažurnosti, pa ako hoćete i hrvatske ažurnosti u čuvanju okoliša od štetnih emisija. Primjerice, odavno izrađeni kolektor otpadnih voda je od početka izvor strahovitog smrada fekalija, za čiju su eliminaciju tek nedavno osigurana sredstva, to smo i danas ovdje čuli na sjednici. Ali i kad padne obilnija kiša, onda se fekalije prelijevaju u more u Dolcu, što smo nedavno mogli svjedočiti kad je bila ona, bio onaj veliki poplavljaj. Manipulirati se, to treba ovdje reći, i to će vam struka potvrditi, manipulirati se može i uštedama na pravovremenim izmjenama skupih filtera, jer se prema riječima struke, kontrola emisije kancerogenih dušikovih oksida, dioksina, furana i teških metala obavlja periodično dva puta godišnje, i to na način da se o tome izvijesti rukovodstvo pogona. A granične vrijednosti emisije tih za zdravlje štetnih spojeva su ionako rezultat kompromisa između regulatora, u ovom slučaju Europske komisije, i industrije spaljivanja, te se dogovorno ili prešutno smatra kako vrijednosti emisija ispod graničnih ne predstavljaju izravnu i trajnu štetu za ljude i okoliš. Taj lobby industrije spaljivanja je, svjesni smo, izrazito jak. Nadalje, u hladnijim sjevernim krajevima, gdje su ogrijevne sezone duge, izrazito duge, moguće je koristiti toplinsku i električnu energiju uz ukupno energetsko iskorištenje od preko 50%.

Kod južnijih područja korisni se oblik uglavnom svodi na električnu energiju uz energetsko iskorištenje od cirka 20%, čak i ispod toga, što je u današnjem tehnološki razvijenom dobu izrazito niska iskoristivost. Na moju tvrdnju kako kod nas ogrijevna sezona traje jako kratko, gospodin Podrug je reagirao kako je to neistina, jer građani zimi plaćaju, citiram, veću struju za grijanje. Dakle, iz ovih tvrdnji bi se dalo razlučiti kako gospodin Podrug misli Spalionicom grijati građane Šibenika. Pitam se samo kojom toplinarskom infrastrukturom Hani dovesti toplinu u domove naših sugrađana. Jer, koliko ja znam, još nije izmišljen sustav dostave toplinske energije zrakom. Nadalje, smeće iz cijele Dalmacije neće moći biti teleportirano u Spalionicu na Bikarcu, već će se najvjerojatnije dovoziti kamionskim prijevozom, kombojima, koji će prometovati prometnicama našeg grada i županije. I na samom kraju, 2026. godine, profunkcionirat će, prema najavama, europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama, koji će, dakle, predstavljati značajan trošak kao svojevrsna sankcija za pojačanu emisiju stakleničkih plinova. Stoga još jednom plediram na gradsku vlast i na sve nas ovdje da dobro izanaliziramo, odnosno da dobro izanaliziraju, odnos koristi i štete koju sa sobom donosi ovakav projekat. Hvala vam lijepa. Hvala. Kolega Slavica se javio.

Meni je samo žao što je u ovom sazivu gradskog vijeća toliko obezvrijeđen rad ovog gradskog vijeća, ponašanje gradonačelnika, da se govori o jednoj ovako važnoj temi i da on nije ovdje prisutan. I tu se slažem s kolegom Kronjom, i to je po meni stvarno strašno, strašno. Hvala. Nigdje drugdje u Hrvatskoj se gradonačelnici ne ustaju, ne podižu, ne idu, ne znam ni ja gdje, kad im se ne sviđa što govori oporba. To je samo ovdje u Šibeniku. Nigdje, u niti jednom drugom gradu u Hrvatskoj. Jedino se u Šibeniku ovako vlast odnosi prema opoziciji. Ovo je sramota, sramota. Idemo dalje. Ima li još tko koji se javio za riječ? Ako nema, zaključujem raspravu u pogledu točke 14, to je prijedlog odluke o davanju suglasnosti na izdavanje zadužnice, te je istu stavljam na glasovanje. Tko je za?

10. 10. Protiv? 2. 2. Preostali suzdržani, većinom glasova. Odluka usvojena. Prelazimo na 15. točku dnevnog reda, koja ima više podtočaka, to su izvješća koja se primaju na znanje. Prvo je izvješće o poslovanju, financijski izvještaj za prethodnu godinu, Batižele d.o.o. Kolega Kronja se javio, izvolite. Moram reći da je ovo još jedna Spalionica u nizu, a to je Spalionica novca. Pusti direktori, pusti nadzorni odbori, puste godine, pusta obećanja, pusta nadanja, i mi i dalje stojimo gdje jesmo. Imamo teren koji je zatrovan, na kojem se neće ništa graditi, ljudi moji, znate dobro da se neće graditi ništa dok se to ne očisti, dok se ne očisti. Znači, nema tamo gradnje, nema tog luđaka koji će tamo graditi, a da ne zna što ga čeka. To je prestrašno. I molim direktorice, tko vam daje plaću, to mi je samo glavno pitanje.

Direktorica tvrtke Batižele d.o.o., gospođa Kursar, izvolite. Premda nije, ovaj, točka dnevnog reda, vaše pitanje, znači, vaše pitanje bi trebalo biti vezano uz financijske izvještaje, a ne da li će natječaj biti realiziran ili neće biti. Jer natječaj je trenutno u tijeku, i tu ću se, ovaj, osvrnuti na, ovaj, taj komentar koji je raspisan 08.01. i u tijeku je. Trajat će do 18.08., pardon, 19.08., i smatram da je to kompletno transparentno sve. Što se tiče moje plaće, ona je isto tako transparentna, javno objavljeno. Znači, ja sam djelatnik Grada Šibenika i dobivam plaću od strane Grada Šibenika. Što se tiče naknade za moj rad, ona je objavljena u zapisniku sa skupštine i vrlo jasno stoji moja naknada kolika je. Znači, do ovoga trenutka primala sam naknadu od 400 eura, odnosno primam je i dan-danas. Na ovoj sjednici skupštine moja naknada je dignuta na 800 eura. Nemam razloga da se sramim za istu. Radila sam svoj posao odgovorno, radim ga, i isto tako smatram da će ovaj natječaj i sve ovo što smo do sada odraditi uroditi plodom. A ne znam na temelju čega vi smatrate da neće. Evo. Kolega Kronjo se opet javio.

Evo, ja ću vam sad reći na temelju čega neće uroditi. Vi dobro znate da imamo privatni projekt isto te veličine, možda i veći, veći, u Pustolazu. Nitko živ o tome ne govori. Privatni projekt, lova spremna, otkupljuju se tereni, ljudi, novac ulazi u krvotok, ovaj, gradski. Ljudi kupuju automobile, kupuju kuće, kupuju stanove, i ništa se ne događa. Tamo se ništa ne događa. Dolazi Brad Pitt, ništa se ne događa. A što vi očekujete? Znači, tamo imamo vlasnika, imamo novac, imamo sve, i ne radi se ništa. I grad radi svoje što treba, radi, i ne radi se ništa. Nitko živ to ne spominje, nitko ne pita, nema ništa. A vi ćete nama sada prodavati maglu. Okej, vi u to vjerujete, ali nemojte nama govoriti da će se tamo nešto desiti dok se ne očisti. Vi se potrudite da se prvo očisti od otpada koji je neopasan, koji tamo ljudi bacaju, da se popravi ograda, da se raspiše natječaj, da fond... To nema veze s izvješćem. Halo, kolega, vi prošle godine ste bili dobri, sad više niste. U prošlom sazivu... Molim vas, molim vas, ajmo, ajmo, ajmo. Znači, radi se o tome da nešto što nama stvari stvara gubitke. Znači, vi stvarate gubitke. Jesu li oni 10.000 eura ili 20.000 ili 50.000, nema veze. Vi nama prodajete maglu. Nama je dosta tih, tih, takvih obećanja na takvom, na takvom terenu.

Pazite, to je, to je, dobro sam rekao na početku, to je Spalionica novaca. Tu su strašni milijuni dizani, i strašni milijuni sad čekaju da se otpad koji je... Kolega, kolega, koncentrirajte se. Što imate za pitanje. Koji je ubijen Madoni, 25 milijuna se pretvorilo u blago. Sad će to netko, netko morati negdje sanirati, a nema se di sanirati. A ovo je sve povezano s onom točkom i prije. Mi ne znamo di ćemo s otpadom, mi ne znamo. Dobro, znamo. Idemo dalje. Ima li tko, ovaj, još kakav upit? Ako nema, možemo zaključiti. Primili smo na znanje točku 15a. 15b je financijsko izvješće gradskog parkinga. Evo, kolega, prvi put se... Ovdje nije trebao fotofiniš.

Javlja se kolega Kovač, pa kolega Kronja, pa kolega Čeko. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, želim po ovoj točki dnevnog reda reći nekoliko rečenica. Dakle, prvo što upada u oči jest gubitak u poslovanju za 2023. godinu u visini od cirka 300.000 eura. S tim kako ovdje treba kazati kako gradski parking prima od grada takozvanu naknadu troškova za javni gradski prijevoz, a ustvari subvenciju, u visini od 1.372.462 eura. Dočim je prihod od javnog gradskog prijevoza na visini, na razini od 577.608 eura, što znači da se troškovi javnog gradskog prijevoza vlastitim prihodima pokrivaju tek s 42%. A društvo prima i subvenciju države za održavanje brodske linije Brodarca-Krapanje u visini od 92.000 eura, po prilici. Dakle, niti s, nazovimo ih tako, subvencijama u iznosu nešto manjem od milijun i pol eura, društvo ne uspijeva poslovati rentabilno, odnosno ostvariti poslovni rezultat bez gubitaka. Jasno je kako tvrtke koje se bave komunalnom djelatnošću rijetko ostvaruju zamjetnu dobit, no svakako bi trebale težiti poslovanju bez gubitaka. Ukupni rashodi društva iznose 5.790.797 eura, od kojih gradska subvencija pokriva, ako sam dobro izračunao, 24%. Najveći udio u ukupnim troškovima otpada na plaće zaposlenika, i to u visini od nešto minimalno manje od 50%. Teško ćemo na taj način tvrtku dovesti do pozitivne nule u poslovanju, jer očigledno i sa skromnim plaćama, koliko sam ja uspio saznati od ljudi koji su zaposleni, to nisu visoke plaće.

Dakle, sa skromnim plaćama ova tvrtka je vršila prekomjerno zapošljavanje, tako da danas broji 154 zaposlenika. Uzmimo primjerice odjel parkiranja koji iz izvješća koje smo dobili raspolaže s 1.434 parkirna mjesta, od čega 640 mjesta reguliranih rampom. Odjel ima 37 zaposlenih, ili po svakom zaposleniku 38,7 parkirnih mjesta. Ukoliko je razvidno kako se naplata parkiranja na parkirališnim mjestima obavlja uglavnom putem automata za naplatu, ispada kako na svakog zaposlenika otpada nešto malo više od 17 parkirnih mjesta reguliranih rampom. Držim kako je, ovim se mjerilima služeći, objektivno gledano, prevelik broj zaposlenih u tom odjelu. U odjelu javnog gradskog prijevoza tvrtka koristi 11 autobusa, a odjel broji 48 zaposlenih, što po svakom vozilu u prosjeku daje 4,36 zaposlenika, što je, uspoređujući s, recimo, tvrtkom Pula Promet, čiji sam, čije sam poslovno izvješće imao priliku dobiti, doduše izvješće je za 2021. godinu. Dakle,

to je dosta, dosta veći broj nego u Puli Promet. Kod njih je taj prosjek 3,27 zaposlenika po vozilu, uključujući sve zaposlenike tvrtke koja s 36 autobusa, zajedno s administracijom, broji 118 zaposlenih. Ukupni troškovi osoblja u toj tvrtki bili su 43%, a rezultat za 2021. je bio pozitivan, doduše ne, ne bajoslovno, 261.584 kune, tad su još kune bile na snazi, što znači da je moguće racionalizirati poslovanje ove naše gradske tvrtke, pa apeliram na vas da to i provedete. Hvala lijepa. Hvala. Kolega Kronja se javio. Očito je još jedna tvrtka koja radi gubitke, jel'. Radi gubitke. Možda to nije prije bilo, ali znate, u početku, kako to biješe, tvrtka je osnovana na način da ona pravi višak, i taj višak da se uputi u smjeru, ovaj, poboljšanja života građana u ovom gradu. Sad je, njima je, oni su kupili kolodvor, oni su sada, dodan im je autotransport koji je, znate vi sami kako su ti autobusi došli, da su to, to nisu se, nisu oni ni mislili preuzeti. To nitko lud ne uzima, vruće kupije, nego je to tako, preko garaža, vamo-namo, povećanje broja putnika, i oni dobiju 11, jer su to neki iz Zagreba gura dolje, dobiju 11 autobusa koji su preveliki, oni će funkcionirati kad dođu mali na struju, pa će onda ove staviti na brodarstvo, vamo-namo, pa će to nekako. Ali sad je to opterećenje veliko, troši se gorivo i stvara se minus.

Minus se stvara isto i kad poplavi garaža. Sad smo dokazali da i ulica Petra Grubišića je bila prije problem, sad to više nije problem. Sad voda ide, padne po, po ure, pada kiša, sve ode dolje, i zato jest satnica je, ovaj, jeftinija, jer, ovaj, par će manje platiti, a imat će veću štetu dolje. Mislim, malo se ovako sad igramo riječi, ali gubici se stvaraju jer je velika, veliko opterećenje dolje, i struje, odnosno i ventilatora, i, ovaj, rasvjete, i svega toga što dolje ide na tu struju. Velika su opterećenja, i garaža ustvari stalno generira gubitke. Sama garaža i ovaj transport koji je uvaljen. Tako da je to nešto što je dobro za građane, što je sad to desilo se, pa će za 5-6 godina sve to skupa nekako, valjda će profunkcionirati i bit će ne loše, jel'. Kad stavimo ovaj autobus koji je rekao gradonačelnik, dogradonačelnik, da je to u, u, u projektima EU, treba proći 5 godina, 6 godina je prošlo, taj autobus leži u čistoći i ne vozi ga nitko. Evo našeg gradonačelnika, kad je bila najvažnija stavka, nije bio tu, i svaka mu čast. Eto, to je golemi, goleme korake naš gradonačelnik upravo radi. Molim vas, bez, ajmo na pitanja. Mislim, stvarno. I što se tiče izvještaja o gradskom parkingu, moram, moram reći samo još jednu stvar. Tamo je, tamo je obrazložio direktor kako je došlo do povećanja prometa u javnom prijevozu.

I sad ja se pitam, na osnovu koje je on to godine, koja je to godina bila, da on se moga referirati kad je tek, tek godinu dana radio. A već zna da je povećanje. Tako da mi to, ta stavka mi nije nikako jasna. U svakom slučaju, obrazloženja nemaju potporu, ali dobro, nije veliki minus, pa onda, eto, može ići. Hvala. Hvala. Tko se dalje javio? Kolega Čeko, izvolite. Evo, zanima me koliki su prihodi gradskog parkinga od usluge otključavanja stupića za stanare stare gradske jezgre, jer imao sam ja priliku iskusiti, kao i moji susjedi i tako dalje, koji smo odlučili ostati živjeti u staroj gradskoj jezgri i zasnovati obitelj, da za svaku potrebu za dopremu materijala adekvatnim vozilom, koje ne može dovesti kamionet starog, gradskog parkinga u staru gradsku jezgru, moramo plaćati 10 eura tu uslugu. Znači, sad ako idete u renovaciju stana, da bi se na neki najnormalniji mogući način funkcionalno moglo živjeti i da bi se, ovaj, moglo sve to obaviti u jednom periodu, morate učestalo koristiti tu uslugu. Pa me zanima zašto prema stanarima stare gradske jezgre se naplaćuje ta usluga u iznosu od 10 eura, po kojoj kalkulaciji troškova se to izračunavalo. Znači, samo da bi se otključalo, da bi se ušao adekvatan kamionet i da bi se, ovaj, moglo prebaciti stvari. Mislim da je to malo prevelik trošak i iživljavanje nad stanarima stare gradske jezgre da bi se moglo bez te usluge koja se naplaćuje stanarima.

Hvala lijepa. Hvala. Kolega Bulat, jeste se vi javili? Mislim da je sve iskazano u samome izvješću za cijeli odjel. Dakle, 42.229 eura je ukupan prihod. Kolega Čeko, izvolite. Dobro, jel' postoji mogućnost u strategiji poslovanja da se ukine taj trošak, da bi se stanari, pogotovo mi imamo, svatko se ne bavi komercijalnim djelatnostima, tamo koji ostave, jer su mlade obitelji ili su stariji ljudi. Stari ljudi, znamo da uvjeti života, sadašnje mirovine i to, su, taj iznos je opterećenje ako žele sebi priuštiti nešto osnovno da bi mogli funkcionirati, kao i mladim obiteljima, jer potrebno je naplaćivati stanarima stare gradske jezgre. Znači, nešto što svi dijelovi, ja znam da je kompleksno živjeti u staroj gradskoj jezgri, imamo jako puno problema, da li to, svjesni smo toga, živimo u najljepšem području, po mom, možda sam subjektivan i tako dalje. A jel' potrebno još naplaćivati tu uslugu? Jel' moguće proći bez te usluge, jer su ti prihodi toliko krucijalni za gradski parking da bi se morali naplaćivati, jer kad gledamo to doslovno, nitko drugi ne treba plaćati tu uslugu, svi su, svima je omogućeno da dođu, da dopreme, u 99% slučajeva, jedino stanari stare gradske jezgre. Svako pomicanje, znači otključavanje stupića, 10 eura. Sad, kad netko nešto radi, zamislite koliki je to iznos i koliko je to kompleksno. Kolega Rajić se javio.

Vrlo kratak ću biti. Naime, restrukturiranje gradskog parkinga kao javnog poduzeća grada Šibenika, ovo o čemu kolega Čeko govori, bit će vrlo brzo riješeno. Da li se još netko javlja? Ako se ne javlja, onda smo primili na znanje i ovo izvješće. Idemo na točku 15c, to je godišnje izvješće o stanju društva za prethodnu godinu, s financijskim izvještajem Bikarac d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Primili smo na znanje ovo izvješće i konačno izvješće o radu s trenutnim aktivnostima, financijskim izvješćem Povodič Šibenik d.o.o. za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i primili smo na znanje i točku 15d. Šesnaesta točka je prijedlog zaključka o prihvaćanju pod a) izvješća o radu s financijskim izvješćem Muzeja grada Šibenika za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za?

11. 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. 16. Ta prihvaćena. 16b izvješće o radu s financijskim izvješćem Gradske knjižnice Jurja Šižgorića u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 16b. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćeno. I 16c programski financijsko izvješće Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovo izvješće. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. Točka 17 je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog izmjena i dopuna Statuta Gradske knjižnice Jurja Šižgorića u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje davanje ove prethodne suglasnosti. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali. Suglasnost na Statut knjižnice dat. Osamnaesta točka dnevnog reda ima više podtočaka, ali su sve u biti vođene iz istog racija. To je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti pod a) na prijedlog Statuta Osnovne škole Brodarica u Brodarcu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem... Vi ste. Možda samo da se, da netko kaže jednu rečenicu, čisto radi zapisnika, što se to mijenja, odnosno što se usklađuje sa... Hvala. Evo, mogu ja uvodno. Dakle, radi se o usklađenju sa zakonom. Ajmo malo, ovaj, kolega Restoviću, zatražili ste odgovor, dajmo ga poslušati. Ovdje su pozvani čak i ravnatelji naših škola, tako da oni mogu i braniti svoje statute. Evo, vidim nekoliko njih nazočnih na sjednici.

Ali evo, okvirno samo, usklađenje sa zakonom. Najviše smo mi inzistirali, kao jedinica lokalne samouprave, da se usklade nadležnosti u okviru raspolaganja imovinom od strane školskog odbora i ravnatelja, da se postigne ujednačene ti iznosi. To je jedina naša intervencija kao osnivača bila u tom kontekstu. Ali evo, ja bih zamolio ravnatelja Natka, vidim tu, da može u ime svih škola par riječi reći o tom dijelu. Evo, dajemo riječ kolegi Duvnjaku. Izvolite. Hvala i pozdrav svima. Kao što je rekao, ovaj, gospodin Galić, radi se u principu o tehničkom usklađivanju naših školskih statuta s izmjenama zakona i dopunama. I kažem, ovaj, evo, radili smo zajedno svi to s Gradom Šibenikom, tako da su statuti sad u svemu jednaki. Mi možda jedino kao škola imamo neke dodatne elemente u vidu toga što smo umjetnička i osnovna škola, ali kažem, ovaj, čisto, čisto jedno tehničko usklađenje koje ste mogli, evo, vidjeti u dokumentaciji za sjednicu. Eto, hvala. Hvala kolegi Duvnjaku. Znate većina da je, ovaj, u zadnjih godinu dana došlo do niza izmjena, kako temeljnog Zakona o ustavima, tako i ovih posebnih zakona u području djelovanja ustava. Pa je tako smo imali knjižnicu prethodno, kad nismo davali ovo obrazloženje, a isto se odnosilo, znači, odnosi se na izmjene koje se odnose i na uvjete kod ravnatelja i kod zapreke kod ravnatelja, i ove specijalne odredbe promjena Zakona o osnovnome i srednjem školstvu.

Evo, ovaj, imamo li još dodatno pitanja na tu temu? Ja ipak moram ovdje dati na glasovanje svaki pojedinačno, jer je takva regula. Tako da, evo, idemo na glasovanje što se tiče prvoga prijedloga, to je Statut Osnovne škole Brodarica. Tko je za? 13. 13 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova. Prihvaćeno. Osnovna škola Fausta Vranića u Šibeniku, Statut. Tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani. Nemamo nikoga onda. To je de facto jednoglasno, jel' tako, 15 ukupno. Statut Osnovne škole Jurja Dalmatinca u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem da je na glasovanju. Tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani, preostali. Znači, većinom glasova. Osnovna škola Jurja Šižgorića u Šibeniku, dajem na glasovanje. 15. 15 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. Osnovna škola Materice u Šibeniku, tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. Osnovna škola Petra Krešimira IV u Šibeniku, tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. Osnovna škola Tin Ujev u Šibeniku.

15. 15 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. Osnovna škola Vidici. 15. 15 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. I na kraju, Osnovna škola Vrpolje u Šibeniku. 15. 15 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. S ovim smo apsolvirali i točku 18. Imamo ove dvije dopunske točke, to je 19. Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorsko dobro na području Grada Šibenika, to je dopunska odluka. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 19. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćena je točka 19. Imamo točku 20 s dvije podtočke. Idemo po prvom podtočkom, to je prijedlog rješenja o razrješenju ravnateljice Centra za pružanje usluga u zajednici Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite, cijenjen kolega.

Ovdje u obrazloženju razrješenja ravnateljice stoji da, zbog isteka mandata, je li, ona više neće biti predložena, odnosno razrješuje se. Ja bih molio da, ako je moguće, da nam malo šire kažete. Istek mandata je istek mandata, to je uvijek formalno-pravna odrednica koja se, istina, ne mora komentirati. Ali ja bih volio, ima li nešto drugo što bi bilo interesantno, zašto se kolegica razrješuje? Kolegica se razrješuje radi isteka roka, to je tome, to je zakon. Odlazak u mirovinu. Kolega Tanj će imati reč. Dakle, odlazak u mirovinu, kao... Ali je istekao mandat isto. Poklopilo se i jedno i drugo.

Molim vas, ako ste već zatražili da i pročelnici budu prema vama, ovaj, na svoj način decentni, onda nemojmo ni mi s druge strane vraćati, jer onda nema to kraja. Ovaj, volio bih vas stvarno onda da uzmemo jednu, ovaj, istu notu u tome dijelu. Imamo li daljnjih pitanja po ovoj točci? Ako nema, dajem na glasovanje točku 20a. Tko je za? 13. 13 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno 20a. I imamo 20b, to je prijedlog rješenja o imenovanju ravnateljice Centra za pružanje usluga u zajednici Grada Šibenika. Prijedlog ste dobili. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 20. Tko je za? 20b. 13. 13. S ovim smo utvrdili i, ovaj, ovu točku dnevnog reda s kojom smo izabrali novu ravnateljicu na novi mandat. Ja joj od srca čestitam i želim sve najbolje u njezinome daljnjem djelovanju i radu. S ovim smo, cijenjena gospodo, ovaj, ispunili, ovaj, evo naš današnji dnevni red. Ja vam se zahvaljujem na današnjem sudjelovanju. Sve vas skupa srdačno pozdravljam i želim sve najbolje.