3. sjednica Gradskog vijeća, 23. rujna 2025.: 54 djece bez mjesta u vrtiću i rebalans pred Dan grada

Poštovane dame i gospodo, evo, ovaj čin je ovakav: muk. To znači da smo se svi skupili, da je 9 sati iza nas, i da možemo početi s ovom našom trećom sjednicom u ovome sazivu. Ja vas sve skupa srdačno pozdravljam, prije svega gospođe i gospodu vijećnice i vijećnike Gradskoga vijeća grada Šibenika, zatim predstavnike gradske uprave, gospodina gradonačelnika dr. Burića i njegovog zamjenika mr. Miletu, sve predstavnike gradskih upravnih odjela, a jasno i gradskih trgovačkih društava i ustanova koji su ovdje s nama, kao i predstavnike medija i ostale nazočne, jer sjednice su, kao što znate, javne i u određenim uvjetima mogu prisustvovati i oni koji predstavljaju na svoj način građanstvo. Mi se nalazimo pred našim blagdanom, pred Danom grada, pred blagdanom našeg zaštitnika sv. Mihovila, i evo, još jednom koristim prigodu da vas, ovaj, napomenem da ćemo u četvrtak u 18 sati na Tvrđavi Barone imati svečanu sjednicu Gradskoga vijeća u povodu Dana grada Šibenika. Sada bih zamolio našega tajnika, gospodina Galića, da izvrši prozivku vijećnika te da utvrdimo postojanje današnjega kvoruma. Izvolite.

Dobro jutro svima. Anela Alavanja, Branka Badžin, Mate Burić, Mirko Čeko, Boris Dukić, Antonio Grigurica, Zoran Kljajić, Mario Kovač, Dario Kulušić, Luka Kuvač, Šime Martinović, Ljiljana Nanjara, Tonči Restović (nije nazočan), Danijela Ručević, Ivan Slavica, Maja Šintić, Katarina Tomasini Marić, Iris Sukić Kotarac, Petar Vrvilo, dr. sc. Dragan Zlatović(nazočan), i Jure Zorčić. Evo, možemo konstatirati da je na današnjoj sjednici nazočno 20 vijećnika, što znači da imamo kvorum potreban za pravovaljano raspravljanje i odlučivanje na ovoj našoj sjednici. Kao što ste čuli iz ove prozivke, među nama je i novi vijećnik, gospodin Petar Vrvilo, on samom činjenicom što je njegova stranka predala, ovaj, određeni dokument o zamjeni vijećnika je imao prava vijećnika već i prije one, ovaj, same konstitucije i prisege, je li, tako da može sudjelovati i u ovome prethodnome dijelu prije nego što pređemo na sam dnevni red. Evo, ovaj, dobili ste, kolege, poziv. Uz poziv obično ide i zapisnik s prethodne sjednice, i tu otvaram raspravu: ima li nekih pitanja, odnosno potreba da se taj zapisnik korigira ili dopuni? Ako nema, možemo li ovaj zapisnik s prethodne i druge sjednice prihvatiti? Tko je za? Glasanje?

19. Jedan suzdržan, znači većinom glasova prihvaćen zapisnik s prethodne sjednice našega Gradskoga vijeća. Po onome redoslijedu koji ide, jasno, sad dolazi aktualni sat, kako se on onako neformalno zove, ili takozvana vijećnička pitanja. Jasno, ovdje je bila jutros otvorena mogućnost da se i prijavite za postavljanje tih pitanja. Ja mislim da nema potrebe da ponavljamo koja su pravila. Molim vas da se svi držite onih temporarnih ograničenja u pogledu postavljanja pitanja, da bi svi vijećnici stigli na red. Obzirom da je sada, evo, da utvrdimo, 9 sati i 7 minuta, ja predlažem da ovaj aktualni sat držimo do 10:15, i ona pitanja koja uđu u taj vremenski okvir da budu postavljena, a ostala, jasno, ovaj, ostaju za neku drugu priliku. Tim više što je današnji dnevni red takav da, objektivno, obzirom na rebalans proračuna i izvještaj gradonačelnika, nema onog pitanja koje se može postaviti izvan toga. Evo, tko je za da držimo sjednicu do 10:15, odnosno ovaj aktualni sat?

11. Većinom prihvaćeno. I u tome dijelu, evo, to je ono kako smo utvrdili prema poslovniku. Sada prelazimo na ovaj dio naše sjednice. Po redoslijedu idu prvo odgovori na vijećnička pitanja. Vi ste u dodatku materijala vidjeli da su pristigli odgovori na ranije postavljena pitanja naših vijećnika, gospođe Šintić i gospodina Marija Kovača. Oni imaju prigodu da se osvrne na te odgovore. Da li netko od vas želi? Evo, kolegica Šintić, kolega Kovač se javljaju. Imaju mogućnost da u dvije minute se osvrnu i da eventualno postave dodatno pitanje. Izvolite, kolegice Šintić.

Dobro jutro svima i poštovanje svima, i kolegicama vijećnicama, i kolegama vijećnicima, i predsjedniku, gradonačelniku, dogradonačelniku, pročelnicama i pročelnicima, i svima. Evo, jutros još jednom dobro jutro. U dva dijela sam primila odgovor na moja pitanja, s kojim sam djelomično zadovoljna. Naime, jučer primljena dopuna odgovora na vijećničko pitanje dokumentacijom koja je dostavljena nije bila potpuna. Dakle, dostavili ste mi dokumentaciju za jedan hotel, niste mi dostavili odgovor za Tatami Trade, odnosno hotel Life Heritage, i dostavili ste mi za Pucalinu samo, zapravo, jednu sliku, nije cijeli ugovor. Pa evo, molila bih da se osvrnete na, zapravo, ovaj dio ugovora koji je potpisan s hotelom Life, budući da je razvidno da se zbog njega kasnije i postupalo i da je njegov štekat jedini koji je na kraju i uklonjen, dok je štekat King Creshimira, koliko sam ja shvatila, preuzeo netko drugi. Sad ne znam je li to neko podugovaranje ili kako je to kasnije riješeno, zaista, evo, ne znam. Također, razvidno je da je s Medulićem potpisan ugovor od 1. siječnja do 31. prosinca, dok je s King Creshimirom taj ugovor potpisan i ovjeren tek u lipnju, pa mi s te strane nije jasno, budući da je sam štekat tu stajao i od siječnja do lipnja. Evo, hvala.

Hvala, gospođo Šintić. Gospodin Kovač, kolega Paškov, izvolite, izvolite referirat. Jednostavno, s jednim hotelom nije potpisan ugovor. Dakle, ne možete dobiti. Vi ste tražili informaciju, mi smo informaciju vama kao takvu dali. Sve ono što je suviše ovdje traženo, to su samo spekulacije što bi mi napravili, što ćemo napraviti i tako dalje. Dobro, dio informacije je: vi ste je jeste li potpisali. Pa ste mogli napisati u odgovoru: nismo potpisali. Ono što smo vam poslali, napisao sam vam lijepo: sve što je rađeno, to je dostavljeno. Moguće da vam je greškom dostavljen samo nacrt. Evo, dat ću vam ovdje ugovor pa da i to provjerite. Evo, pitat ćemo se mi oko ovog registra. Hvala. Na to nemate primjedbi? Ne. Odlično. Hvala. Kolega Kovač, izvolite.

Hvala. Lijepo vas pozdravljam, sve nazočne. Ma, mislim da se mi zapravo u onom mom pitanju koje je ovdje postavljeno prošli put nismo dovoljno dobro razumjeli. Dakle, ja sam postavio, ako me sjećanje služi, ja sam postavio pitanje: da li grad Šibenik ima izrađenu strategiju za razrješavanje problema, infrastrukturnih problema prigradskih područja vezano uz opskrbu električnom energijom i vodom? Dobio sam odgovor, vrlo kratak, da o tome, zapravo, ajde, parafraziram, računa vode, vodovod i odvodnja i elektra. Dakle, da li to znači da grad Šibenik nema strategiju, nego se oslanja isključivo na planove koje

su izradili i pri kojima stoje ove dvije tvrtke? Evo, samo, samo toliko, ništa drugo. Hvala. Kolega mr. Mileta, izvolite. Dakle, da pojasnim: grad Šibenik nema strategiju razvoja elektrodistribucijske mreže, jer to nije u domeni grada Šibenika. Grad Šibenik surađuje usko s poduzećima iz područja, odnosno iz grupe HEP-a, i tu neke stvari usmjeravamo na dnevnoj razini i operativno radimo. Na razini strategije, kroz prostorne planove rješavamo. Ali što se tiče vodovoda i odvodnje, to je djelomično i gradska firma, i u suradnji s vodovodom definiramo onda i mogućnostima koje oni financijske imaju, definiramo razvoj vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, odnosno njihovu sanaciju.

Hvala, kolege Milete. Idemo dalje na naša vijećnička pitanja koja su ovdje rubricirana i naznačeno tko ima, ovaj, pravo postaviti prvo pitanje po ovom redoslijedu. Pa bih ja u tome smislu i krenio, onako kako ste se vi danas upisali, u ovaj... Da, da, pa pričekaj, polako. Ovaj, tako da ćemo, ovaj, krenuti, ovaj, prvo, jasno, ovaj, klubova vijećnika. Obzirom da je formiran samo klub vijećnika vaš, je li, onda, ovaj, imate i apsolutno tu mogućnost da postavite pitanje, ali jedno, je li. Da li se netko javlja? Kolegica Šintić, izvolite.

Evo, dobro jutro još jednom. Dakle, 2023. godine izašao je jedan članak, a govora je o tome već bilo i na prethodnim gradskim vijećima. Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović je najavio hotele na Batižalama, aquapark na Podima, aerodrom na Pokrovniku. Naslov je:"Šibenikće postati novi Monte Carlo". Kolega saborski zastupnik je u tom članku rekao da dolazi golemi aquapark na zonu Podi, koji bi se trebao pružati na čak 120.000 kvadrata i zapošljavati stotine djelatnika. I poentirao kako će svi ti projekti Šibenik pretvoriti u novi Monte Carlo. Pa evo, moje pitanje u ime, zapravo, kluba vijećnika je: u kakvoj su vezi aquapark na Podima, povećanje cijena vode koje je zapravo najavio vodovod i odvodnja i koje je prošlo javno savjetovanje, i program dodjele državnih potpora za poticanje ulaganja u poduzetničkoj zoni Podi, koji se nalazi na dnevnom redu ove sjednice Gradskog vijeća, a za koji su materijali dostavljeni puno prekasno? Dakle, trebali su biti dostavljeni 8 dana ranije, nisu dostavljeni 8 dana ranije, nego u petak. Zašto to pitam? Pitam to iz više razloga. Zato što potencijalno, ukoliko je u realizaciji projekt aquaparka na Podima, potencijalno dolazimo u situaciju da se radi o tome da se oni mogu prijaviti i dobiti državnu potporu za realizaciju te investicije koja neće zapošljavati stotine djelatnika, jer u Poreču aquapark koji se proteže na 100.000 metara kvadratnih zapošljava 15 djelatnika. Odnosno, sezonski dodatno zapošljava još neke djelatnike koji su zapravo učenici i rade na učenički ili studentski ugovor.

Dakle, oni će moći dobiti svoju potporu, a u obrazloženju vodovoda i odvodnje, mi smo vidjeli da se radi o tome da mi ostajemo bez vode i da moramo naći nove izvore vode, zbog čega povećano idemo u investicije, zbog čega se podiže cijena vode. Evo, meni samo netko treba reći i razuvjeriti me da ovo sve skupa, nadam se, nije povezano. Hvala. Hvala. Odgovor će dati gospodin Mileta, izvolite. Dakle, obračun cijene vode i povećanje cijene nije u vezi s eventualnim dolaskom aquaparka na zonu Podi, a ova točka dnevnog reda vezana za državne potpore jeste, jer je ona preduvjet da se uopće više na prostoru zone Podi ijedna parcela dade po ovim uvjetima koje mi nudimo.

Idemo na vijećnička pitanja. Ovaj put po redoslijedu pojedinačnih vijećnika koji su se prijavili. Pa evo, ja pozivam onoga prvoga koji je, ovaj, se danas najranije ustao i ovdje došao, je li, prvi upisati se, a to je cijenjeni kolega Kovač. Izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Ma, vjerojatno se nisam najranije ustao, ali polaznik... polazak autobusa s vidika je takav da sam jednostavno morao doći nešto ranije nego uobičajeno. Dakle, dana 2. rujna ove godine održan je u Gradskoj upravi sastanak predstavnika braniteljskih udruga s gospodinom gradonačelnikom. Predmet sastanka bio je nezadovoljstvo braniteljskih udruga činjenicom da grad Šibenik financira ili subvencionira, kako hoćete, festival Fališ. Dogovoreno je, prema riječima branitelja, da će promptno biti sastavljen zapisnik u kojem će biti naznačeni zaključci s navedenoga sastanka. Do danas, kažu oni, taj zapisnik nije dostavljen predstavnicima braniteljskih udruga. Slijedom navedenog, zamoljen sam, kao gradski vijećnik,

pitati gradonačelnika zbog čega to nije učinjeno. Predstavnici branitelja koji su bili na tom sastanku tvrde da je na spomenutom sastanku gradonačelnik obećao konstituirati, sad, da li savjet ili odbor za branitelje pri ovom vijeću, a jednako tako da je obećao u sastavu kulturnoga vijeća, sukladno Zakonu o kulturnim vijećima i odluci Gradskoga vijeća o kulturnom vijeću, omogućiti participaciju braniteljskih udruga s njihovim predstavnikom iz reda djelatnika u kulturi. I oni pitaju da li će obećanja biti realizirana i što je sa zapisnikom s toga, toga sastanka od 2. rujna.

Sljedeće moje pitanje je prigodom rasprave na prošloj sjednici o zaključku o prihvaćanju izvješća o izvršenju javnih potreba u kulturi pod točkom 5c dnevnoga reda tadašnjeg, na drugoj sjednici ovoga vijeća, održanoj 18. srpnja, pitao sam gradonačelnika na koji način Turistička zajednica grada Šibenika kao sponzor ili partner participira u financiranju festivala Fališ. Zatražio sam, budući da odgovor nisam dobio, zatražio sam i obećan mi je pisani odgovor koji do danas nisam dobio. Slobodan sam pitati zbog čega. Da li je to zbog činjenice da vam je Gradsko vijeće, a posebice oporbeni vijećnici, nebitno, jer imate sa svojim partnerima apsolutnu većinu, ili vam je tema sponzoriranja Fališa bez sudjelovanja Ministarstva gospođe Obuljen, jer je jasno svima da ove godine Ministarstvo kulture nije financiralo Fališ, nego je to praktički učinio samo grad, uz ove nabrojane, nabrojane sponzore.

Dakle, da li vam je, da se vratimo na pitanje, da li vam je ta tema sponzoriranja Fališa bez sudjelovanja Ministarstva gospođe Obuljen neugodna tema, na kojoj je zapravo razvidno kako ste vi na vrlo sličnoj ideološkoj i svjetonazorskoj poziciji kao aktualna ljevica u Republici Hrvatskoj? Na koncu, HDZ i SDP zajedno s Možemo! unisono brane gospođu ministricu pred zahtjevom, kako kažu mainstream mediji, desnice, pod navodnim znakovima za opozivom ministrice. I na kraju bih vas zamolio da me lišite uživanja u vašoj homiliji o vašoj velikoj otvorenosti i demokratičnosti. Hvala lijepa. Hvala. Gospodin gradonačelnik dr. Burić, izvolite.

Poštovane vijećnice i vijećnici, evo, ja ću iskoristiti priliku, sjednicu Gradskog vijeća, zahvaliti svim građanima, mojim sugrađankama, sugrađanima, svim dionicima u organizaciji festivala Fališ, svim braniteljima, na sjajno održanoj priči, na ponosu koji grad Šibenik zbog toga uživa, i nadam se da će to tako biti i ubuduće. Očito da u 21. stoljeću još uvijek postoje oni koji misle da se s pozicije moći može odlučivati baš o svemu. Ne može i neće dok sam ja gradonačelnik. Postoji sustav odlučivanja, kako u Turističkoj zajednici grada Šibenika, naravno, to je sve statutom potpuno određeno i jasno, kao što postoji način odabira članova kulturnog vijeća. Dakle, članovi kulturnog vijeća moraju imati određene kvalifikacije, sve to piše. Oni ljudi koji budu tu izabrani, oni samostalno odlučuju o onome o čemu i mogu odlučivati, i to će tako u Šibeniku biti i dalje. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Drugi ste... druga se javila za riječ. Kolegica Šintić, izvolite.

Evo, još dodatno konstatiramo da je zapisnik poslan u smislu traženja, ali evo, nemojmo sada dalje voditi raspravu. Kolegice Šintić, izvolite. Evo, na tragu ovoga što je gradonačelnik rekao, i ja mu na tome zahvaljujem, jer sam sigurna da ćemo onda zajednički moći nešto napraviti po ovom pitanju koje ću ja sad pokrenuti, a to je pitanje mjesne... mjesne samouprave, odnosno mjesnih odbora i prostora u različitim četvrtima koji bi bili alocirani, predodređeni, predviđeni za jedno širenje demokracije unutar samoga kvarta i adekvatnu participaciju svih građana i građanki u samim četvrtima grada Šibenika. Dakle, moje pitanje, a tražim ga, naravno, napismeno, jer ne očekujem da mi, ovaj, sad tu nabrajate gdje su ti prostori, koji su, gdje se nalaze u pojedinoj četvrti, koja im je kvadratura, infrastruktura, i jesu li oni trenutno na raspolaganju mjesnim odborima ili su podugovorena, možda iznajmljeni nekome drugome, ili nisu upotrebljivi. Dakle, zanima me konkretno lokacije prostora u svim mjesnim odborima koje su predviđene za rad mjesnog odbora i eventualno za širenje te participacije građana i građanki u radu mjesnih odbora. To je prvo pitanje. Moje drugo pitanje se odnosi na vječnu temu obrazovnog sustava, dakle vrtića i škola. Ja ću ovo započeti pedagoški, pa ću pohvaliti sve one napore koji su učinjeni unazad 6, 7 mjeseci. Vidjeli smo da je Osnovna škola Brodarica dobila sredstva za nadogradnju. Vidjeli smo i da ste otvorili dvije nove skupine u dječjem vrtiću Šibenski Tići, i to apsolutno pohvaljujem.

Međutim, moje pitanje se odnosi i na... nekako mi se čini da je u prvi plan sad stavljeno to ulaganje u vrtiće i škole koje je spušteno od strane državne razine preko Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. A ono što mene zanima je na koji način ćete realizirati materijalno-tehničko opremanje, infrastrukturno opremanje onih škola koje neće biti... i onih vrtića koji neće biti zahvaćeni tim državnim sredstvima, budući da imamo još uvijek škola koje nemaju klime u učionicama, djeca i dalje jedu marendu Mlinarovu koja je izuzetno nekvalitetna jer još uvijek nismo opremili sve školske kuhinje u svim školama, i tako dalje, i tako dalje. Evo ga, hvala. Hvala, kolegice Šintić. Odgovorit će magistar Mileta. Izvolite.

Dakle, činjenica jest da mi najveća infrastrukturna ulaganja radimo uz pomoć države, odnosno europskih fondova. Drugačije ne bi mogli ovako puno ni, ni u kratko vrijeme graditi, raditi. I mislim da je to pozitivno, jer zapravo štedimo novac koji direktno građani Šibenika uplaćuju u gradski proračun. Međutim, isto tako, u suradnji s Ministarstvom stalnosti, obrazovanja i mladih, postoje naznake, odnosno već se i otvaraju programi koji služe i za daljnu... daljnje uređenje osnovnih škola koje rade u jednoj smjeni, dakle s kuhinjama, blagavaonicama, tako da ćemo koristiti dalje ta sredstva. Isto tako, tijekom ljetnog perioda imamo sredstva kojima...

ove sitne popravke radimo po školama, primjerice, promijenimo parket, stavimo klime, saniramo krov i slično. I to su sredstva koja direktno sa samim ravnateljima raspoređujemo na način da oni kažu koji su im prioriteti. I onda... e, i onda sam ravnatelj... i to radimo godinama. Obično u ljetnom periodu, kad nema djece u školi, tad se to možda i ne vidi da se onda to radi, ali vidi se onda u devetom mjesecu. I to su nekakva dva ili tri načina na koja miulažemo i u škole i u vrtiće, je l'. Ne postoji četvrti način. A i teško je sad, ono, usta... usta naša hvalite nas, ali zbilja, kad vidite popis škola i vrtića koje smo mi obnovili i koje ćemo dograditi, jer već imamo osigurana sredstva, i možda kad bi se napravio popis što smo sve radili kroz ovih zadnjih 12 godina, kroz ova ljeta, vezano za upravo te klime i slično, mislim da bi to, to bilo jedan iznadprosječan, kvalitetan popis, je l'. Isto tako, naglasit ću da, još jedanput, da sami ravnatelji definiraju s našim upravnim odjelom za društvene djelatnosti upravo ove sanacije manjih stvari. I mi tu idemo u susret ravnateljima. To što ponekad onda neki učenik, odnosno roditelj, kaže: "Bilo bi nešto prioritetnije, nešto drugo, a ne ovo." Ipak, ravnatelji su ti čija je, čija je zadnja, je l'.

Hvala. Gospodin gradonačelnik, dodatno. Dakle, samo nadopuna gospođi Maji Šintić. Govorimo o radu mjesnih odbora u prostorima. Naravno da stimuliramo rad mjesnih odbora, gradski četvrti, ali mi ćemo i ozbiljno razmišljamo o direktnom participativnom udjelu samih građana. Najvjerojatniji model koji ćemo upotrijebiti će biti model Dubrovnika, u kojem će preko online platforme praktički sami građani u određenoj gradskoj četvrti, odnosno mjesnom odboru, moći odlučiti o prioritetnim projektima, s tim da će im biti jasno označeno i dodijeljena određena količina sredstava iz proračuna grada Šibenika koji će za to biti namijenjeni. Evo, s obzirom da je gradonačelnik Dubrovnika najavljen na svečanoj sjednici, to će biti prilika da pokupimo njihova nekakva iskustva ili eventualno preskočimo i riješimo nedoumice koje su oni imali pri uvođenju tog modela. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Treći se za riječ javio kolega Martinović. Izvolite.

Dobar dan svima. Pitanje o aktualnome povećanju vode: cijena vode i do 60%. Građanima se kao glavni razlog navodi ukidanje državnih subvencija vodenih doprinosa. Međutim, do danas nismo dobili jasnu i potpunu dokumentaciju koja potvrđuje u kojem se iznosu te subvencije kretale, niti službeni akt kojim su ukinute. Bez tih podataka teško je uvjeriti građane da je ovakav skok cijene doista opravdan. Drugi razlog za zabrinutost je usporedba s drugim gradovima. Znači, Dubrovnik ili Zadar imaju varijabilni dio koji iznosi oko 2 eura, dok je u Šibeniku čak 2,6. Fiksni je u Šibeniku 10, dok je njihov od 3 do 4 eura. Pitanje je koji su to točno troškovi u našem gradu toliko veći da opravdavaju ovu razliku. I drugi dio: ako se građanima nameće ovako veliko povećanje, onda imaju pravo znati u što se njihov novaculaže. Zato tražim ovaj dio, može i napismeno: jasan i transparentan popis svih trenutno aktivnih infrastrukturnih projekata, s ukupnom vrijednošću, udjelom financiranja od strane samog vodovoda, partnera, te fazom realizacije. Isto tako, podatke tražim i o budućim projektima: koliki je njihov iznos, tko su predviđeni partneri i koliko se planira pokriti iz džepova građana. Hvala. Kolega Martinović, odgovor će dati direktor. Kolega Štrkalj, izvolite.

Dobar dan svima. Pozdravljam sve nazočne. Dakle, u odnosu na vaše pitanje, što se tiče cijene vode, više je razloga zašto je došlo do povećanja, pogotovo ovako, ovaj, u ovakvom iznosu, od 60% na području grada Šibenika. Prvenstveno to je jer se cijena vode varijabilnog dijela nije mijenjala od 2011. godine do današnjeg dana, a svjedoci smo što se sve događalo od 2011. do današnjeg dana u odnosu na cijene naših dobavljača i svega onoga čime se mi koristimo. Primjera radi, 2012. godine u našem poslovanju imali smo nabavu poštanskih usluga, tada je to vrijednost toga iznosila oko 37.000 eura. Danas vam je to negdje oko 430.000 eura. Cijena struje s 700.000 eura na 2.200.000 eura. Troškovi plaća s 3,5 milijuna na 31.12.2025. na 5,5 milijuna eura. To su sve razlozi koji su nas, odnosno jedni od razloga koji su nas naveli na ovakav... na ovakav... na ovakvo formiranje cijene. Pored toga, imamo 45 milijuna eura na izvođenju projekata, što europskih, što naših, u financiranju u 100%-tnom iznosu, a to su vam mreža, kanalizacijska mreža Zaton, manje ulice, što smo odradili 3. studenog, Rendićeva i tako dalje, da ih ne nabrajam, ali u pisanom dijelu ću vam...ću vam ih navesti. Od europskih projekata, to je uređaj za pročišćavanje, oko 20 milijuna eura. Učešće je 12%. Bilo je 8,5 ugovoreno, od 1.1.2025. od strane Ministarstva je dignuto na 12%. Dakle, to je učešće koje plaćamo mi vlastitim sredstvima.

Isto tako, učešće u istom postotku je i izgradnja centralnog postrojenja za solarno sušenje mulja, gdje je vrijednost oko 5 milijuna eura. Nadolazeći projekti koje imamo, to su ogromni i povijesni, i nikad veći što se tiče ovog trgovačkog društva. Konkretno, to su vam aglomeracija Vodice, Tribunj, Srima, vrijednosti 120 milijuna eura. Pirovac, Stisno jezera, malo manje od 100 milijuna eura, i aglomeracija Rogoznica, sjever-jug, oko 72 milijuna eura. Učešće će biti, prema do sada dostupnim informacijama, po indeksu razvijenosti gradova i općina, to je otprilike oko 12 do 15% lokalnog učešća, koje će se morati plaćati iz naknade za razvoj, prikupljene na području određene općine ili grada, i iz sredstava proračuna, je l'. Dakle, to su nekakvi nadolazeći projekti, nekakvo opće stanje koje je neminovno i koje nas je dovelo do, ovaj, ovakve cijene. I moram naglasiti, napomenuti, da 60% je najveći dio koji se odnosi... koji ima kanalizaciju, koji se odnosi na područje grada Šibenika. Sve ostale gradove i općine koji nemaju kanalizaciju, koji u ovom slučaju ne diže... ne dižu naknadu za razvoj, jer je ona do sada 4 kune, odnosno 0,52 centi, dok grad Šibenik tek sada dolazi na tu razinu da bi mogao popratiti sve ove projekte i mogli uopće napraviti razvoj, je l'. Jedna još bitna stavka, to su plaće zaposlenika. Kao sve ostale firme, vjerojatno nismo ni mi lišeni toga. Imamo velikih problema za...

da zadržimo ljude, da zadržimo kvalitetne kadrove koji mogu provesti ovako velike projekte, i strateški ključne i povijesne, je l'. Pa, navest ću nekakvih par koji smo završili iz redovnog programa, gdje smo imali financiranje od 10%. To su vodoopskrbni cjevovod za Šibenske otoke, vrijednosti 7 milijuna eura. Sustav Lepenice, 430 milijuna eura. Mitlo, Blizna, Gornja, Donja, Vinovac, 3,6 milijuna eura. Dakle, radi se o ogromnim investicijama, ogromnim projektima i vrlo složenom sustavu dužine od 1.800 kilometara, 140 crpnih stanica, 180 raznih objekata koje mora se održavati u funkcionalnom stanju, pardon, bez obzira ima li potrošnje ili ne.

Ako nije dovoljno, ja ću još dostaviti i pisani odgovor, je l'. Hvala. Idemo na daljnjega postavljača pitanja. To je naš novi kolega, gospodin Vrlo. Izvolite. Dobro jutro. Pozdrav svima. Moje pitanje je vezano za javni prijevoz, što je gospodin Kovač spomenuo maloprije. Dakle, u gradu Šibeniku imamo tri linije koje idu uzduž glavne osi grada, od Kronjenoga pa do Vidika. E sad, kad idete iz centra, na primjer, u smjeru prema Kronjenom, prema Crnici, bilo prema Šubićevcu, bilo prema Metarizama, sve vam linije nakon 2 popodne prolaze u okviru od nekih 10 minuta. Ako idete u drugom smjeru, je li, na primjer, od Kronjenog prema Vidicima, imate istu situaciju, znači sve ide unutar 5 minuta tijekom cijelog dana, samo što tamo imate pojačanje, imate liniju 4 za taj dio grada, dodatni. Ali onda imate situaciju da ljudi dođu, ako zakasne na sve tri linije 10 minuta, ili ako im to vrijeme ne odgovara, onda moraju čekati sat vremena dok se ne pojavi novi turnus. E sad, obzirom da za rješenje ovog problema nije potrebna nikakva nabavka novih autobusa, potrebno je samo određeno usklađivanje rasporeda, odnosno voznog reda, zašto se to pitanje ne riješi, nego već godinama imamo ovakvu situaciju. Ja vjerujem da ni ravnatelj gradskog parkinga ni gradonačelnik ne idu autobusima, ali zar nemaju nikog od suradnika koji im može sugerirati što bi bilo potrebno, je l', po tom pitanju.

Hvala. Odgovor daje gospodin zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta. Dakle, vi ste u pravu u jednom dijelu, u prvom dijelu pitanja. Točno je da u onim radnim satima autobusi dolaze vrlo brzo, unutar 10 do 15 minuta, te tri linije. Razlog je jednostavan: zato što u isto vrijeme negdje i kreću. A kreću u isto vrijeme jer je takva potreba građana, u isto vrijeme da dođu u centar Šibenika. Kad bi se pomakle te linije na način da svaka... svakih 20 minuta prođe, pa onda za cijeli sat ispuni, onda bi se poremetili sami polasci koji su definirani s samim mjesnim odborima, odnosno gradskim četvrtima, kad su najbolji polasci, obzirom kad najveći broj ljudi treba doći ili proći kroz centar grada. Ovo će se riješiti jednim velikim dijelom nabavkom koja je u tijeku, novih autobusa, čime će razvoj autobusnih linija ići... krenuti u fazu 2, i time će se pojačati i broj polazaka, a uvesti će se i neke nove linije. Već sada gradski parking je u fazi da valuira ponude koje su stigle za tri tipa autobusa, minimalno 12 autobusa, i ja vjerujem da u skoro vrijeme će, sukladno strategiji koju imamo razvoja javnog gradskog autobusnog prijevoza, odnosno studiji koju je napravio firma Ernst & Young, te linije će doživjeti jednu svoj... svoj upgrade. I ovo o čemu vi govorite bit će stvar prošlosti. Dakle, u ovom trenutku, s ograničenim brojem autobusa, ograničenim brojem linija, teško je dobiti i ovca i novca.

Hvala. Sljedeća koja se javila za riječ je kolegica Vuković-Kotarac. Izvolite. Dobro jutro. Srdačan pozdrav svima. Evo, dobili smo obrazloženje od gospodina Štrkalja, sve vezano uz povećanje cijene vode. Međutim, mene zanima sljedeće: u 2024. godini iz vašeg izvješća proizlazi da je ukupno fakturirano kupcima 5.784.000 eura, ovaj, računa. Međutim, u ispravku potraživanja stoji da se preko 2.422.000 eura neće naplatiti. Dakle, neto vrijednost potraživanja od kupaca bi bila 3.362.000, ovoga, eura. To znači da iz ovoga proizlazi da će vodovod i odvodnja, prije najavljenog povećanja cijene vode, naplatiti 58% potraživanja, a 42% potraživanja su upitna. Dakle, nama visi 2.422.000 eura nenaplaćenih potraživanja. Moje pitanje je sljedeće: na koji način se osigurava naplata potraživanja vodovoda, odnosno da li ova 2.5 milijuna nenaplaćenih računa, da li otpadaju većinom na građane, kakva je struktura duga, da li su to potraživanja od godine dana i da li su ranija, koliko potraživanja se odnosi na poduzetnike, ima li tu velikih poduzetnika, odnosno da li pravna služba vodovoda i odvodnje, koja je prije imala jednu pravnicu, a sad ne znam koliko ima, ovaj, kolega u sustavu, da li provodi učinkovit naplat... sustav naplate potraživanja. Ovaj iznos je jako visok, i s obzirom da broj stanovnika u samome Šibeniku je mahom i starije kućanstvo koje ima jako niska, ovoga, primanja, bojim se da će ta potraživanja s novim povećanjem cijena porasti. Dakle, zanima me pismeni odgovor: kakva je struktura potraživanja, tko su dužnici, u kojem postupku je ovršni postupak, da li se vode parnice.

Dakle, cijeli dug mi obrazložite, molim vas, pismeni odgovor na pitanje. Drugi odgovor tražim od gradonačelnika ili zamjenika ili stručnih službi. Ono se odnosi na razvoj u naše otoke. Znamo da Republika Hrvatska daje poprilična sredstva za Integrirani teritorijalni program razvoja otoka i da su najavljena ulaganja na Kapriju, Krapnju, odnosno Žirju. Upravni odjel Šibensko-kninske županije je 2018. godine izdao rješenje koje se odnosi na planirani zahvat rekonstrukcije postojećeg objekta društvene namjene stare škole u Žirju. Taj projekt rekonstrukcije stare škole u Žirju bio je izrađen od strane arhitektonskog ureda Triva i bio je plaćen 91.000 kuna 2018. godine. U međuvremenu, na uređenje stare škole, odnosno sportskih igrališta, tu mislimo na malo košarkaško igralište, bočalište, odnosno dječje igralište, je grad Šibenik potrošio preko 251.740 eura, odnosno 1.896.000 kuna. Mene zanima sljedeće: kad i u kojem trenutku se odustalo od prvotne namjene da to bude na određeni način rekonstrukcija stare škole koja će ići, ovaj, u interesu građana Žirja, odnosno u kojem će biti te društvene prostorije, da bi sad taj prostor prenamijenili za potrebe centra Trokut, odnosno za poslovnjake i digitalne nomade, kad smo... ili kad je grad naručio novi projekt koji sada izvedba... znači glavnog idejnog projekta s izvedbenim troškovnikom za potrebe projekta rekonstrukcije objekta stara škola iznosi novih 23.500 eura. Dakle, mene zanima konkretno: zašto se, i da li se, i u kojem opsegu se odustalo od prvog projekta za koji je već na rekonstrukciju škole, jer sam bila na terenu, odnosno za izradu igrališta već potrošeno 1.800.000 kuna, odnosno što taj novi glavni projekt s troškovnikom koji je plaćen 23.000 eura donosi novo, ovaj, Žirju, odnosno građanima Šibensko-kninske županije i Šibenika.

Hvala. Hvala. I molim vas, ovaj, pismeni odgovor na to pitanje, s kronologijom: kad je donešena odluka, zašto, koliko novaca je potrošeno, tko su bili izvođači, ovoga, radova, pa ćemo onda, ovaj, drugi put o tome. Hvala. Hvala. Kolegica je zatražila dva pisana odgovora, tako da nema potrebe. A ipak, kolega Štrkalj. Ma evo, samo kratko prije pisanog odgovora. Dakle, ako ste pratili izvješća i prošlo, a i ranijih godina, vidjet ćete da je to trend potraživanja koji se otprilike ponavlja u istom iznosu. Dakle, radi se o potraživanjima koja nisu izgubljena, koja su fakturirana, nisu još plaćena. Ono što mogu iz ove perspektive reći: kad netko dobije račun, nije platio u određenom periodu, poduzimaju se određene mjere sukladno pravilnicima i zakonima, postupak prisilne naplate ili isključenje s vodovodnog sustava. Uglavnom, nije ovo samo područje Šibenika, radi se o cijelom uslužnom području. Što se tiče same strukture, naravno, ja je u ovom trenutku ne znam niti je... niti bih je govorio napamet, ali dostavit ću vam pisani izvještaj u strukturi, koliko se odnosi po cijeni domaćinstva, cijeni privrede, poduzetnici i kućanstva. U svakom slučaju, to nisu izgubljeni novci, nego se pokreću odgovarajući ovršni postupci, postupak prisilne naplate, ako se stavi prigovor. Dalje. Dakle, to je jedan trend koji zadnjih par godina je otprilike oko tog iznosa, oko 3 milijuna i nešto tisuća eura, je l'. Ali evo, točne podatke ću vam dostaviti u pisanom obliku.

Hvala. Hvala kolegi Štrkalju. Kolegica Čeko, izvolite. Dobro jutro svima. Za Žirjećete dobiti malo detaljniji odgovor pismeno, ali sam... htjela sam iskoristiti priliku da javno neke stvari prokomentiram. Mislim da se u zadnjih nekoliko mjeseci oko Žirja malo koristimo krivim informacijama i krivim brojevima. Znači, što se tiče ulaganja dosadašnjeg na Žirje, radi se o iznosu 220.000 eura, od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja dalo 188.000 eura. To se, znači, radi o košarkaškom igralištu, o bočalištu, o hortikulturnom uređenju i o rasvjeti. Bilo koje ulaganje koje mi kao grad i mi kao odjel radimo putem europskih fondova, ne smišljamo to sami. To su svi zahtjevi koji dolaze direktno od mjesnih odbora. Ista stvar je bila i u slučaju Žirja. Kako ovog okolnog dijela same stare škole na Žirju, tako i same stare škole. Da, istina je, imali smo 2018. ili 2019. godine projekt stare škole na Žirju, međutim od toga je, kao što ste i sami svjesni, prošlo jako puno vremena. U međuvremenu je Ministarstvo regionalnog razvoja donijelo program ITP za otoke, koji ima neke svoje indikatore koji se trebaju ispuniti. Jedan od njih je i poticanje poduzetništva na samim otocima. Iz tog razloga je stara škola išla u jedan novi projekt koji se bitno razlikuje od ovog prvoga. Kažem, detalje ćemo vam svakako napisati. Tako da, u ovom trenu, u staroj školi Žirje, na prvom katu ćemo imati, u stvari, prostorije za mjesni odbor, prema željama, kako su oni to rekli da treba, a na gornjem dijelu će biti prostor za digitalne nomade.

Tako nema govora o tome da cijela stara škola na Žirju, u stvari, ide prema Trokutu. To je u samoj stvari jedan mali dio svega toga. A kako će to u budućnosti funkcionirati, to ćemo još dodatno razraditi, jer očekujemo da će taj cijeli projekt biti spreman za natječaj u 12. mjesecu ove godine. Ostatak možete dobiti pismenim putem. Hvala, kolegice Čeko. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Šesti po redu je kolega Slavica. Izvolite. Prije svega, pozdrav svima. Svi smo kroz proteklih pola godine pratili agoniju Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik: od neisplatite plaće igračima i radnoj zajednici, lošeg stanja u klubu, spaljenog travnjaka u Crnici i loše održavanog stadiona na Šubićevcu, te na kraju drakonske kazne Hrvatskog nogometnog saveza koji je Šibenik izbacio u četvrtu nogometnu ligu. Veća razina odgovornosti i zainteresiranosti za ono što se događa na Šubićevcu svakako je trebala biti pokazana i od strane gradske vlasti. Ali sada imamo to što imamo i trebamo na pametan način u budućnosti raspolagati s onim što predstavlja sportsku tradiciju grada Šibenika, a nogometni klub Šibenik to svakako jest. U trećoj nogometnoj ligi, Jug, ili ti ga četvrtoj ligi, gdje nogometni klub Šibenik trenutno nastupa, igraju klubovi od Kamena i Spodbablja do Junaka iz grada Sinja, i svima je zajedničko to što im grad ili općina pomaže u održavanju travnjaka i elementarne sportske infrastrukture. U ovom trenutku, grad bi klubu mogao pomoći oko boljeg uređenja stadiona i travnjaka.

Koliko znam, neki su koraci u tom smjeru već poduzeti. Ali i nabavljanja jednog pristojnog vanjskog semafora. Jer kad gledate utakmicu na Šubićevcu, ne znate kad je utakmica počela niti kad će ona završiti. Za sve je ovo potrebna i komunikacija s vlasnikom nogometnog kluba Šibenik, pa me zanima, kao i cijelu šibensku javnost, u kojoj su fazi pregovori i razgovori između gospodina gradonačelnika Burića i Željka Karajce, te kad možemo očekivati neka minimalna ulaganja u stadion, poput postavljanja semafora na Šubićevcu. Moje drugo pitanje: želio bih da mi se pismeno dostavi kompletni podaci o uređenju trga na vanjskom, koji su se sve izvođači javili na natječaj i kakve su bile njihove ponude i cijene. Zanima me također odobreni troškovnik o navedenoj ponudi koja je prihvaćena, te preslika troškovnika s pojedinačnim cijenama. Smatram, ka- pojedinačnim cijenama stavki, smatram, kao i dosta naših sugrađana, pa i nekih građevinara koji su mi se obratili, da je uređenje 900 kvadrata koje košta 600.000 eura bez PDV-a preskupo, a pogotovo u ovom trenutku, kad se povećavaju cijene svih usluga u gradu Šibeniku, od vode do cijene vrtića. Nije u redu utrošiti toliku količinu novaca poreznih obveznika u jedan trg. Znači, da naglasim, kako se moje riječi ne bi izvrtale: jesam da se taj prostor pristojno uredi, ali mogli smo u ovom trošenju novca biti puno racionalniji i neki dio od ove povelike svote odvojiti za povećanje stipendija za studente u gradu Šibeniku ili neku drugu socijalnu mjeru koja bi olakšala život naših sugrađana koji u doba ekstremnog rasta cijena i jedne sveopće nesigurnosti jedva spajaju kraj s krajem.

Hvala lijepa. Hvala, kolege Slavice. Gospodine gradonačelniče, dr. Burić. Poštovani vijećnici, dakle, što se tiče nogometnog kluba, neću ja puno dužiti. Sve piše u ugovoru o privatizaciji, odnosno pretvaranju nogometnog kluba u sportsko-dioničko društvo. To sve piše. Pa, između ostalog, piše što ako oni padnu u niži razred natjecanja nego što je to druga liga. I to piše. Sukladno tome se i poštuju svi elementi ugovora, i sukladno tom ugovoru je grad preuzeo svoju infrastrukturu koja je uvijek bila infrastruktura grada Šibenika, ali pod određenim klauzulama na korištenje nogometnom klubu. Nogometni klub, kao privatno vlasništvo, ima nekoliko opcija. Vlasnik je odabrao opciju zadržavanja strukture većinskog paketa dionica i, naravno, sankcioniran od strane nogometnog saveza, o kriterijima nećemo govoriti, je tu gdje je. I to priča nije samo priča Šibenika. Pogledajte te raznorazne nogometne lige, pa ćete vidjeti da Varaždin igra prvu ligu, ali da Varteks igra drugu ili treću ligu, da postoji Zadar, da postoji GOŠK, da postoje raznorazni klubovi koji su zbog financijskih nebuloza ili netransparentnog poslovanja, ili kako god to nazovete, imali, nažalost, posljedice. Ili pogledajte Goricu, koja je prošle godine bila takmac sa Šibenikom, hoće ili neće ispasti. Naravno, onog trenutka kad ulazi privatni vlasnik, a ušao je stopostotno, naravno, koji izvršava svoje obveze, Gorica je ove godine četvrta u prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi. Dakle, niti će se baviti nogometom, ali ćemo se, naravno, baviti sportskom infrastrukturom.

U ovom trenutku, da ne idemo u detalje, grad Šibenik je na natječaj Ministarstva turizma prijavio i nogometno igralište u Ljubici, gdje traje i energetska obnova sportske dvorane i nogometni stadion na Šubićevcu, koji podrazumijeva i pomoćni teren, zamjenu umjetne trave i kompletnu sanaciju terena na Šubićevcu, ali i jedan pojačani facelifting, da ga tako nazovemo, dakle sanacija tribina i istočne i zapadne dijela za medije, sanitarni čvorovi i tako dalje. Ali, i ono što je interesantno, nastavlja se i dalje s projektom, pa smo kandidirali Šubićevac za financiranje kompletne dokumentacije, praktički gradnje novog stadiona. Dakle, odvojimo priču sportske infrastrukture grada Šibenika od priče sportsko-dioničkog društva Nogometni klub Šibenik. Ono što je sasvim sigurno, Ljubica će vrlo brzo zasjati u potpuno novom ruhu, s obnovljenom malom sportskom dvoranom koja uglavnom služi za borilačke sportove, obnovljenim tribinama, postavljenim sjedalicama, novom travnjaku na Ljubici, ali i uređenim prostorom između tribina i ograde prema nogostupu, koji će biti praktički jedno veliko dječje igralište, s obzirom da su ta djeca u području Nivica, Crnice, de facto bez dvorišta, bez igrališta, odnosno na ulici.

Hvala gospodinu gradonačelniku. Dobro, to smo konstatirali već u samom vašem pitanju. Možemo zaključiti ovo pitanje. Idemo na sljedećeg postavljača. To je pod 7., gospodin Kulušić. Izvolite, Dario. Dobar dan svima. Pozdravljam kolege vijećnice i vijećnike, gospodina gradonačelnika do gradonačelnika, predsjednika gradskog vijeća, tajnika, te gospodu pročelnice i pročelnike. Moje pitanje se odnosi na ovo što svi vidimo: u tijeku su veliki zahvati na kulturnim ustanovama u gradu Šibeniku, vezani uz energetsku obnovu, kao i na sportskim borilištima. Zanima me koji je rok izrade ovoga što vidimo u centru grada, gradilišta, te koliko je grad Šibenik ukupno utrošio vlastitih sredstava kroz te europske projekte energetske obnove. Evo, zahvaljujem. Hvala. Gospodine gradonačelniče, odgovorite na ovo vijećničko pitanje.

Poštovani vijećniče, dakle, to je jedno interesantno pitanje, i meni je bio interesantan odgovor kojeg je meni dala pročelnica za gospodarstvo i EU fondove, gospođica Maja Čeko. Dakle, Šibenik s ovim će završiti ukupno obnovu 20 objekata javnih funkcija i javnih namjena u gradu Šibeniku. 20 projekata. Ti projekti su ukupno, naravno, kroz sustav energetske obnove, ukupan trošak obnove svih 20 objekata javne namjene, što vrtića, škola, sportskih dvorana, je 13, oko 13 milijuna eura, Majo, koliko sam dobro zapamtio. Ali još je interesantniji podatak da je od tih 13 milijuna eura ukupnog troška 9 milijuna eura europskog bespovratnih sredstava, a 4 milijuna eura su vlastita sredstva proračuna grada. Grad je sve uredno pratio, grad je uredno platio sve to, i usprkos tome, proračun grada Šibenika je stabilan, odnosno u suficitu kontinuirano. Što se tiče trenutnih projekata, meni je zaista drago jer se radi o institucijama koje su bitne za, ja bih rekao, urbanu strukturu grada Šibenika, za imidž. Dakle, govorimo o obnovi kazališta, knjižnice i muzeja. Kazalište koje je, nažalost, od Domovinskog rata i oštećenja krovišta koje je bilo, nije ozbiljno sanirano. Dakle, tu je bila zakrpana rupa od direktnog pogotka u krovište. Došlo je do kompletne sanacije, termičke izolacije. Naravno, riješen je problem vlaženja, obnove kompletne infrastrukture samog kazališta, što podrazumijeva sustav grijanja, klimatizacije, naravno, zaštite vanjske fasade, vanjskih zatvora koji su vraćeni u izvorni oblik u suradnji s konzervatorima.

Međutim, ono što malo se čuje i malo se zna, time nije završena obnova kazališta. Kazalište će ući u funkciju, ali će paralelno se nastaviti proces obnove Kuće Ušić, koja desetljećima stoji zapuštena. Dakle, koliko je to bilo zapušteno, nijedna građevinska firma nije htjela prihvatiti uopće ugovor da krene u sanaciju Kuće Ušić prije nego što se riješi problem smeća i deratizacija cijelog objekta. Uz adaptaciju Kuće Ušić, koja ide, naravno, u funkciju kazališta, ide i obnova takozvane upravne zgrade kazališta. Time ćemo šibensko kazalište dovesti potpuno u operabilno stanje, dakle, kojim će se omogućiti daljnji razvoj svih onih djelatnosti, dramskih sekcija i svih onih umjetničkih sekcija koje kazalište posjeduje. O knjižnici ne treba puno govoriti. Knjižnica do trenutka izgradnje Poljane je bila redovna žrtva ekstremnih poplava, toga se svega sjećamo, uništenje knjižničnog fonda, klimatizacija praktički nikad nije bila u optimalnoj funkciji, došlo je do propuštanja i samog krovišta, i ta priča će biti završena i to će biti novi početak rada knjižnice. Kroz muzej će se, u krajnjem slučaju, ne samo riješiti problem energetske obnove muzeja, nego i famoznog stalnog postava muzeja, odnosno konačno dovođenje u funkciju i trećeg kata u muzeju, čime će kulturne institucije grada Šibenika zaista biti u zavidnoj situaciji. Za kraj, ni tu nije kraj priče, jer smo uspjeli dogovarati s Ministarstvom kulture, uz funkcioniranje kazališta, da se krene i s takozvanom tihom i segmentnom obnovom interijera kazališta, počevši od tepisona, podova, sanacija određenih freski, fasadnih zidova i svega onoga ostalog.

Kraj priče je negdje krajem ove godine, osim, naravno, muzeja, koji je krenuo nešto kasnije u obnovu zbog specifične infrastrukture, zbog ogromnog broja eksponata koje trebate zbrinuti prije nego što ozbiljno se kreće u radove. Hvala gospodinu gradonačelniku. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Sljedeći na redu je cijenjeni kolega Kuvač. Izvolite. Dobar dan svima. Moje pitanje odnosi se na kamenolom koji se nalazi u Nivicama, budući da živim blizu istoga. Zanima me, znači, ljudi koji žive tamo, u razgovoru s njima, dođete isti van istaknu da jedno radi sa 150-200 obitelji, nema obitelji koje nitko nije obolio od raka. Znači, da li vi smatrate da je to primjerena lokacija za jedan kamenolom? I ukoliko smatrate da nije, što smatrate, što namjeravate poduzeti u vezi toga? Dakle, imate dosta alata, kao što je izmjena urbanističkog plana. Drugo pitanje je vezano uz projekt Batižele, znači, u kojoj je fazi taj projekt, iščitavajući izvješće vaše o radu. Nije mi baš jasno što je direktorica firme Batižele radila zadnjih godinu dana od objavljivanja zadnjeg javnog natječaja, a za isti vremenski period, normalno, ista je primala plaću iz proračuna grada Šibenika. Zahvaljujem.

Gospodine gradonačelniče, odgovor na prvo pitanje. Poštovani gospodine Kuvač, dakle, što se tiče kamenoloma, jednostavan odgovor: nije mu mjesto tamo. Nikad mu nije ni bilo. Nažalost, o lokaciji kamenoloma ne odlučuje niti lokalna niti regionalna samouprava, nego nadležna ministarstva. U ovom trenutku ne znam kada im ističe koncesija. Čujem raznorazne priče, to se, naravno, može provjeriti, ali definitivno tome mjesto tu nije. Ja bih rekao uopće, naravno, graditi se mora, ali ja te kamenolome doživljavam gdje god da ih stavite, da je to rana u okolišu, ali očito je i nužnost postojanja. Dakle, naravno da ćemo napraviti sve da se to područje primjereno osigura i riješi, odnosno da ga više ne bude. Ono što se dešava na tom području, izdana je građevinska dozvola za čvor Nivice 1, Nivice 2, sada kroz realizaciju projekta čvora Mandalina ili Ražine, kako god ga nazovite, vidite kako je to zamišljeno i kako će to izgledati. Dakle, to će biti kraj nesnosnih gužvi, pogotovo iz smjera zapada, odnosno smjera Vodica, Murtera, Tisnog prema gradu Šibeniku. Zašto sad to govorim? Jer bez obzira što očekujemo da će biti žalbi na građevinsku dozvolu, to je, nažalost, tako nužnost, sada prilikom posjeta ministra Butkovića i gospodina Budimira Drnišu kod potpisivanja ugovora za obilaznicu Drniša je dogovoreno da, bez obzira na očekivani žalbeni postupak kod građevinske dozvole, koja je najvjerojatnije, taj postupak je besmislen jer je izdana i puno važeća lokacijska dozvola, da se krene s procesom javne nabave.

U sklopu tog projekta, i sad dolazimo na Batižele, prva velika aktivnost će biti i gradnja spojne ceste između D8, odnosno čvorova Nivice 1, Nivice 2 i same zone Batižele, južno stranom Smrčnjaka. Drugo, pri kraju je, do ovdje je direktor Bikarca, gospodin Bodruk, mislim da je pitanje dana kad završava natječaj za sanaciju prve plohe na odlagalištu otpada Bikarac. To govorim ne zbog Bikarca, nego govorim da smo mi odavno planirali da će kod tog projekta otprilike 130.000 metara kubnih otpada, građevinskog materijala, svega onoga što se nalazi i u vojarni Bribirskih knezova, dakle između Zavlača i grada Šibenika, i što se nalazi na području Ekstefa, odnosno Batižela, to je otprilike 30.000 metara kubnih indiferentnog građevinskog materijala, biti potpuno očišćeno i upotrijebljeno za sanaciju plohe 1 na Bikarcu. U međuvremenu, vi jako dobro znate da je ovo gradsko vijeće, doduše u prošlom sazivu, donijelo odluku o izradi urbanističkog plana uređenja područja Batižela i taj postupak traje, on je u tijeku. Istovremeno je sama, nedavno je bila, prošli tjedan, skupština Batižela. Batižele su provele natječaj za izradu idejnog rješenja, i to dva, idejnog rješenja zone Batižele unutar granica pomorskog dobra, i dva, idejno rješenje takozvanog građevinskog dijela izvan zone obuhvata pomorskog dobra, jer to su bili preduvjeti da se ubrza proces donošenja urbanističkog plana uređenja. Tri,

to je došao službeni dokument i nema više tajnosti. Interes investitora za projekt Batižele je itekako velik. Grad Šibenik je zaprimio i službeni memorandum jedne tvrtke iz zapadne Europe koja je zainteresirana za projekt Batižele po takozvanom sustavu jedan investitor za cjelokupni projekt. Cijela dokumentacija je na engleskom jeziku i nalazi se u službenom prijevodu, jer su to preozbiljni dokumenti da bi ih mi sami prevodili i interpretirali. U svakom slučaju, ako se tu pokažu elementi za daljnje razgovore, razgovori će se nastaviti, ali kakvi god razgovori bili i kako god se taj interes pojavljivao, snažniji, veći, manji, u svakom slučaju, to će biti predmet natječaja, to će biti predmet javnog nadmetanja. Vi znate da je tvrtka Batižele 70% vlasništva grada Šibenika, 30% države, dakle i adekvatne državne institucije su uključene u svaki pravni postupak koji se na Batiželama dešava. Ono što je optimistično, nakon donošene odluke o izradu UPU-a, interes, pojedinačni interes investitora je izuzetno velik. Naravno, jer će UPU eventualno omogućiti da se natječaj ide u segmentima. Dakle, možete posebno objaviti natječaj za zonu koja će biti definirana za gradnju luksuznog hotelskog smještaja, produžetak plaže Banj, zona mješovite namjene, sportska dvorana, podzemne garaže i sve ostalo, naravno vrtić. Ali ja vjerujem da će nakon donošenja planske dokumentacije prvi konkretni projekt u zoni Batižele biti praktički investicija regionalne samouprave, odnosno županije, a to je gradnja nove muzičke škole s malom koncertnom dvoranom, jer to i grad Šibenik a i muzička škola zaslužuje i taj projekt je definitivno na visokoj listi prioriteta.

Hoću vam reći da se Batiželama nikad nije stalo, proces je dalje vrlo intenzivan, ali ću završiti s rečenicom. Jesmo li mi Šibenčani svjesni da je tih 22 hektara sada naše vlasništvo? Dakle, 22 hektara gdje prije nekoliko godina nismo imali u vlasništvu ništa, niti kvadratnog milimetra, sve je bilo opterećeno založnim pravom, razlučnim pravom, fiducijalnim vlasništvom i završit ću. Ponos Crnice, Nivica, vanjski i unutarnji bazen je bio na česticama na koje je razlučno pravo imala INA, naravno INA u razvojnim ciklusima nije više INA, nego je INA MOL. To je, nažalost, bila situacija u TEF-u. Ne samo da smo posjednici i vlasnici tog područja TEF-a, nego i pravog TEF-a koji je ostao egzistirati sve do nedavno kada smo tvrtku likvidirali, a sve one zgrade su prešle u javnu funkciju. Nismo to komercijalizirali, nismo favorizirali privatnike. Upravna zgrada TEF-a je danas praktički centar za socijalni rad u kojem su objedinjene sve službe, u kojima je postignut dogovor u jednom specijalnom ugovornom odnosu s ministarstvom koje će tu zgradu obnoviti, osuvremeniti i približiti ljudima. U sljedećoj zgradi je, naravno, u prizemlju sudruga Kamenčići, na katu je uprava dječjeg vrtića Smilje. Dakle, sve su to zgrade koje su sada bogatstvo grada Šibenika i, naravno, ona prekrasna vila. Čekamo samo iseljenje planinarskog društva, a i to je gotovo jer smo im osigurali zamjenski prostor. Određena je katastarska čestica u obuhvatu tog spomenika koji je zaštićen konzervatorski i ići će natječaj za prodaju.

Dakle, sve ono što se tamo nalazi ima nekakvu funkciju, ima nekakav cilj. To je dug put, mukotrpan put, ali budite sigurni da nikada, u nijednom trenutku od 2013. na projektu TEF-a i rješavanju ogromnih zavrzlama koje su tamo bile, nikad nismo stali. Hvala. Idemo na daljnje pitanje. Kolegica Badžim je sljedeća. Izvolite. Dobar dan. Lijepi pozdrav svim nazočnima na današnjoj sjednici gradskog vijeća. Nastojat ću biti kratka zbog limitiranog vremena aktualnog sata. Pitanje je, pretpostavljam, za tog gradonačelnika ili gradonačelnika, da nam se pojasni, u stvari, zbog čega je energetska obnova osnovne škole Petra Krešimira IV. uzrokovala odgodu u početku nastave, tako da ista nije počela 8., već tek 15. rujna ove godine. Dakle, da li je to bila neka situacija koja je moguće bila predvidljiva ili se s njom računalo i postojao takav scenarij, ili je to bila, u stvari, s obzirom da se radi o velikom zahvatu koji je dugotrajan, da li ste, u stvari, računali i bili u dogovoru s nadležnim ministarstvom oko, dakle, produženja početka ove nastavne godine? I s tim u svezi, naravno, da li je nastava započela, da li se uredno odvija i da li su sve potrebne aktivnosti odrađene tako da se ona nesmetano odvija u ovom trenutku? Hvala. Hvala.

Odgovor gospodin zamjenik Mileta. Dobro, točno je bilo je tjedan dana smo odgodili nastavu u Petra Krešimira. To ne možemo sami raditi, nego moramo raditi u dogovoru s nadležnim ministarstvom i nismo jedini bili u tome. Radovi su započeli u školi. Preko ljeta izvođač radova nije odradio sve sukladno dinamičkom planu i radi sigurnosti djece odlučili smo se zajedno s ravnateljicom za tjedan dana pomaknuti samu nastavu. Ravnateljica smatra da to nikakav nije problem što se tiče školskoga programa. Ono što djeca nemaju još u toj školi je sportska dvorana, jer u sklopu obnove škole smo, de facto, obnavljamo i cijelu sportsku dvoranu koja je već zapravo u tom trenutku trebala napraviti. Ta obnova je trebala biti možda još prije par godina, jer je već duže vrijeme krov curio, voda ulazila unutra, parket se digao. Jednostavno, vrlo loše stanje te dvorane je bilo i mi smo tu dvoranu riješili krov, rješavamo izolaciju, parket i treba još neko vrijeme da djeca budu mogla koristiti sve elemente same škole. Za očekivati je da će se to desiti sljedećih par tjedana. Inače,

očekujemo da i sam završetak radova bude gotov prije samog ugovornog roka. Tako da, eto, negdje dobijete, negdje dobijemo, negdje izgubimo, ali evo, ne bih ja stvarao tu neku sad famu oko tih tjedan dana. Tim više što ova škola je zbilja zahtijevala jednu pravu obnovu. Mi smo njoj dali ne samo energetsku obnovu. Naime, kad ulazimo u priču energetske obnove, onda se kačimo na sredstva koja nam daje nadležno ministarstvo ili fond. Dakle, opet štedimo gradski novac i uređujemo ono što je takvim programima dopušteno uređivati, a to su krov, fasada, prozori, vrata, sustav grijanja i hlađenja, izolacije, LED rasvjeta i ostalo. E sad, kad ulazite tako s velikim zahvatom u neku školu, onda uređujete i neke druge stvari, što je kolegica Šintić bila i pitala. Rješavamo onda i negdje nekakve parkete, pituravanje, stvari koje nisu vezane uz samu energetsku obnovu, pa tako i u ovoj školi. Dakle, jedan dobar dio sredstava će otići doslovno na ovaj energetski dio, ali isto tako neke stvari ćemo riješiti, evo, tipa ovoga parketa koji ne spada u samu energetsku obnovu, tako da škola de facto doživljava svoju obnovu za sljedećih, ne znam, 20-ak godina, pa onda i ovih tjedan dana u principu ne znači mnogo. Evo, hvala lijepo. Hvala. Sljedeći je kolega Burić.

Poštovani, dobar dan. Predsjedniče, hvala. Evo, imamo dva pitanja. Prvo je, naravno, u gradu djece o djeci, o vrtićima. Mislim da je to ključno u svemu ovome. Evo, nakon provedenih upisa u gradske vrtiće, 54 djece je ostalo neupisano, a kao razlog se navodi popunjenost kapaciteta. To je potpuno legitimno. U obrazloženju odluke o izmjeni programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za 2025. godinu nalazimo da su planirani veći prihodi od nadležnih proračuna: općina, gradova, sufinanciranje boravka djece u vrtićima i tako koji je osnivač grad Šibenik, a ista nemaju prebivalište na području grada Šibenika, sukladno povećanju broja upisanih korisnika. Znači li ovo da djeca s područja grada Šibenika nisu upisana u gradske vrtiće, to jest ostala su ispod crte zbog popunjenosti kapaciteta, a u isto vrijeme su upisana djeca s područja drugih jedinica lokalne samouprave? Hoćemo li napokon, evo, uz ovo sve, hoće li Gomljanik napokon biti rješenje za ovako nešto? I mislim da bi o nekim većim projektima, pogotovo građevinskim, trebali pričati nakon što zbrinemo svu djecu po vrtićima i školama, što je ključno. A drugo pitanje, ovako što bi se reklo zdravoseljački, ako mi netko može dati odgovor zašto su gradske ulice, prvenstveno Kalelarga i Masna, koje su naše žile kucavice, toliko šporke? Nikad u povijesti nisu bile toliko prljave. Ja svaki dan tudan prolazim, pa mogu reći da je stanje sramotno i tako cijelo ljeto.

Evo, bar sad kad su turisti otišli, mi ne šporkajemo toliko, manje nas je, pa sad bi se moglo. I imam čak i informaciju da imamo na raspolaganju za takve stvari dečke iz DVD-a Šibenik koji su voljni pristupiti tom zadatku u nekim noćnim satima. Naravno, o nadoknadi za taj posao, to popričajte vi između sebe, ali evo, imam informaciju da su dečki voljni pristupiti tom zadatku. Ulice su stvarno, kažem, katastrofalne. Evo, hvala. Hvala kolegi Buriću. Gospodin Burić, gradonačelnik odgovorit će na pitanje vijećnika Burića. Izvolite. Ja ću samo odgovoriti na ovo zadnje pitanje, o Kalelargi. Naravno da će i pročelnica i dogradonačelnik pričati o vrtićima.

Kad govorimo o Kalelargi i pranju ulica, nikad se nije intenzivnije pralo nego što se pralo ove godine. Ja imam snimke, snimke svaku večer kad se pralo. Međutim, ako mi očekujemo da će komunalna tvrtka, da mi koje to smeta, mene to smeta, dakle, da odmah budemo potpuno jasni, pobijediti nemar, nedisciplinu, barbarizam pojedinaca, nećemo. Tu ćemo mi bitku izgubiti, definitivno. Jer ako u staroj gradskoj jezgri, a mi znamo koliko ima ugostitelja, koliko ima ponuđača raznih obrtničkih usluga, svega ostalog, ako ogromni postotak, ja namjerno neću govoriti, neka to kaže direktor Zelenog grada, ama baš nikada, cijelu godinu, nemaju uopće zbrinjavanje smeća, dakle, nijedan put nisu povukli svoju karticu. Ja postavljam pitanje: jeli oni žive od zraka ili oni žive u nekom drugom gradu? Ako imate organizirane male kantice koje su obično na nekakvim rasvjetnim stupovima ili na nekakvim prigodnim mjestima i netko ostavi komunalni otpad uredno, barem u vreći, ono je 60-80 litara, lijepo uredno smješteno ispod kantice, ja mislim da ima dovoljno inteligencije da shvati da mala kantica nije za odlaganje komunalnog otpada. Shvaćam da je to njemu blizu, ispred kuće, i shvaćam da oni znaju jako dobro da smo mi jedini grad u Republici Hrvatskoj koji ima takozvane leteće Piaggio ekipe, ja ih tako zovem. Dakle, to su ona mala Piaggio vozila koja van radnog vremena kontinuirano obilaze sva službena odlagališta otpada, kupe nelegalno postavljeni otpad.

I pazite, ispadamo budale, jer bi bilo najjednostavnije reći: nećemo to kupiti. Jer to sve što se pokupi, a nije evidentirano, nije plaćeno, Zeleni grad dolazi na vagu na Bikarcu. Bikarac izmjeri količinu smeća i naplati to Zelenom gradu. Na kraju, Zeleni grad nije humanitarna tvrtka. On to naplati gradu Šibeniku, naplati proračunu. Mi to plaćamo, plaćamo nešto što unaprijed znamo da nikad nema kraja. Što god mi više kupimo te takozvane nelegalne lokacije, to su one očestalije, veće, bezobraznije. A naravno, u Kalelargi su to male kantice, kantoni, znamo mi točno na kojim su lokacijama, a u ovim većim dijelovima grada to su takozvana zelena i ona plava, žuta zvona ili takozvani zeleni otoci u kojima se, naravno, fino, uredno. Na Šubićevcu, kod trafostanice, na Baldekijinu, nasuprot praktički sada Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na vidicima, uz kontinent gdje postoji za tkaninu i tako dalje, uredno se odvaja smeće. Pa ne treba biti previše pametan i inteligentan pa shvatiti da uz podzemni kontejner ne možete ostaviti dijelove namještaja, veš mašine, odslužene televizore, usprkos činjenici da postoji takozvano besplatno godišnje određena količina. Te bitke bez sankcioniranja, bez kažnjavanja, jednostavno mi nećemo dobiti. Ne mi, nego nijedan grad u državi, bez obzira koja politička opcija je ili nije na vlasti, jer ja tvrdim da nema gradonačelnika, da nema gradske uprave, nema grada, nema općine koja ne bi željela i ne bi htio ili neulaže ogroman trud da uvede red.

Ili je ovo jednostavno sve pogrešno ili mi jednostavno moramo mijenjati koncept, odnosno mi pametni Hrvati, da kažemo u Europi da ovo sve ono što su oni radili 50 godina da mogu baciti u smeće jer to ne funkcionira. A u Hrvatskoj ne funkcionira. Kada bi vam mi, a ne možemo po zakonu, pokazali snimke koje kamere naprave, te snimke postoje, one su arhivirane, jer kad snimate promet, a mi smo i najavili da se snimaju i podzemni kontejner i sve ostalo, ostali bi šokirani. Ostali bi šokirani onim što bi vidjeli, ostali bi šokiranim osobama, jer bez obzira što je lice zamagljeno, koji to rade, a nekima se ja divim. Kako imaš volje u 2-3 ure noću ontegliti u ormar samo zato da ne bi ujutro nazvao telefonom Novicu da dođe i to mukti pokupi. To su nevjerojatne priče. Možemo dobiti tu bitku samo zajedno. Što se tiče pranja, ako, a ne, nego govorim, dakle, svako od nas ima svoje mane i vrline, pa tako i direktor Novica. Ali taj čovjek nikad nije odbio uslugu ako sam ga ja nazvao. A ja sam pomalo dosadan. Dosadan sam i mene to smeta, kao i vas. Smeta me smeće, smeta me činjenica da vidite iz restorana da tegli veliku crnu vreću od 120 litara, kako je teška, nisu krive te cure, vuče je po asfaltu, asfalt, naravno, taj najlon probije i onda lijepo, uredno ostaje tragič, tako da se zna vratiti, vjerojatno, to je onako ono kao i Crvenkapica ili šta li je ono bilo,

da baca mrvice iza sebe da se može vratiti. To su nevjerojatne priče. Ali ponavljam, i ti ljudi žive u Šibeniku i oni su naši sugrađani, kako ih to ne smeta raditi u vlastitom gradu? Ali tako je kako je, nećemo mi odustati, jer imate jednu interesantnu priču. Kad god napravimo jedan podzemni kontejner, pa se koncentričnim krugovima bližite periferiji, dakle, periferno ostaju oni stari kontejneri u koje možeš bacati bez kontrole, onda raste promet na tim otvorenim kontejnerima, prikolicama, kombi vozilima i tako dalje, jer onda se kipa u ove otvorene kontejnere i naravno da to se ne plaća. Takvi smo kakvi smo, borit ćemo se, ali slažem se s vama, Kalelarga, barem Kalelarga bi morala biti uzor, jer je to centar, to je nešto čime se ponosimo. Eto. Gospodine gradonačelniku, zamjenik Miletaće dati odgovor na drugo pitanje.

Ne dam vam odgovoriti. Dakle, samo pitanje je bilo vezano uz dječji vrtić budući Gomljanik, hoće li on riješiti ovaj problem upisane djece? Pa gledajući matematički, hoće, jer dakle 56 upisane djece, a ovaj dječji vrtić se projektira na 10 vrtićkih skupina, to je nekih, ovisno o tome je li imate jasličare ili ne, ali nekih 175 djece koje može istovremeno boraviti u tom vrtiću. Dakle, rješenje bi matematički bilo da. Međutim, mi kao grad želimo kontinuirano podizati standard predškolskog odgoja, odnosno naše dječje vrtiće, i želimo one vrtiće koji zadovoljavaju standard, ali nemaju onaj visoki standard, de facto zatvarati, mijenjati ili unapređivati. Konkretno, imate dječje vrtiće koji su još u stambenim zgradama. Nadstandard ili puno veći standard je kada imate samostojeći vrtić koji ima svoj okoliš, koji ima svoju i propisnu, odnosno propisnu veliki blagovaonu, odnosno ima sve one elemente koji suvremeni vrtići zadovoljavaju. I mi ćemo jednostavno otvaranjem ili nadogradnjom postojećih vrtića zatvarati one vrtiće koji budu na ljestvici nižeg standarda od postojećih. Dakle, to je jedan element. A drugi element je da želimo biti sigurni, odnosno želimo da roditelji djece predškolaca, odnosno vrtićke dobi, budu sigurni da ih neće u devetom mjesecu dočekati neke nove cijene od onih koje su planirali. Jer u gradskim vrtićima takve stvari se ne događaju. Evo, hvala lijepo. Hvala. Kolege, obzirom da je onaj sat istekao, a jedan jedini vijećnik još nije postavio svoje pitanje, ja bih predložio da ipak i njemu omogućimo glasovanje da postavi vijećnička pitanja, tako da ipak budemo korektni.

Možemo li predložiti da produžimo ovaj aktualni sat još za vijećnička pitanja kolege Kljajića? Tko je za? Jednoglasno. Kolega Kljajić, izvolite, i jasno, držimo se onih vremenskih okvira unaprijed. Hvala. Hvala predsjedniče na korektnosti. Dobar dan, pozdrav svima. Dakle, gospodine predsjedniče, gradonačelniče, zamjeniče, kolegice i kolege, vijećnici, predstavnici medija, gradskih tvrtki, poduzeća i gospodine pročelnici. Postavit ću dva pitanja. Jedno je vrlo konkretno, ne znam kome bih ga adresirao, ali vi ćete prepoznati se, da li ćete mi moći dati odgovor. Dakle, prošli put sam na sjednici ovoga vijeća upozoravao, to je tako prošlo, naravno, oportuno je ne reagirati na to, pa ću postaviti konkretno pitanje. Vidjeli smo da u proračunu imamo 415.000 eura zateznih kamata. Zanima me tko se osjeća odgovoran, da li je itko odgovoran, i kako mi to da ispravimo iduće godine, jer to dakle nije jedna kamata i da se nekakva jedna rata nije platila, nego to je konstantno, kad se pogleda na stranice grada Šibenika, konstantno kašnjenje u plaćanju kreditnih obveza isporučiteljima struje, energenata, vode i ostaloga. 415.000 eura sada možemo pretvarati u dječja igrališta, u vrtiće, u subvencije i svašta nešto, pa neka mi netko odgovara tko je odgovoran. Da li netko od vas, pročelnika, da li vi gradonačelniče ili netko, tko je odgovoran za takvu situaciju? Drugo pitanje će biti postavljeno gospodinu Galiću, tajniku pročelništva grada, a to je u vezi mjesne samouprave, a to je sljedeće.

Na jednoj od sjednica, ako se ne varam, 2024. godine, u točki 18, u kojoj je dobar dio u ovome vijeću sjedio vas ovdje i bili prisutni isti, je dorađen zapravo način sazivanja zbora mještana. Bilo je prezentirano, možemo vidjeti snimke sa tog vijeća i vratiti se u medijske natpise, da je unaprijeđena direktna demokracija, da zapravo sada više neće biti potrebno 15% kako je bilo u prijašnjim pravilima o radu vijeća mjesnih odbora, nego samo da će biti dovoljno 5% potpisa građana da se sazove zbor mještana. No, međutim, napravili ste namjerno ili nenamjerno sljedeću formulaciju, a vi dobro gospodina Galića znate. Dakle, po defaultu, kad su konstituirana zadnja vijeća mjesnih odbora 2023. godine u petom mjesecu, vi ste bili potpisnik i predsjedatelj svima njima. I tamo je u pravilima o radu, čini mi se u članku 23, stajalo da ukoliko 15% građana određenoga mjesnog odbora zatraži sazivanje zbora mještana, da je vijeće mjesnog odbora dužno sazvati zbor mještana. Sada smo došli na sljedeću formulaciju, a ona glasi ovako: ukoliko 5% građana zatraži svojim potpisom sazivanje zbora mještana, vijeće mjesnog odbora je dužno sazvati sjednicu i donijeti odluku, pazite, donijeti odluku o sazivanju zbora mještana, a nije definirano da li je ta odluka da će biti sazvan zbor mještana ili neće, i onda smo vidjeli kako dolazi do manipulacije i nije jasno da li će se sad sazvati ili neće.

Hvala lijepo. Hvala. Idemo po redu. Za prvo pitanje, kolega Tolić, pročelnik Ureda za financije i proračun. Poštovanje, vezano za vaš prvi dio pitanja vezano za kamate, kako je proračun u plusu i relativno 98% toga uredno plaćamo u roku dospijeća, ovisno, naravno, da li su računi uredni, taj dio izračuna kamate se uglavnom odnosi na po sudskim presudama i ostalo gdje su vam obično budu veće kamate nego glavnica i naknade šteta i ove ostale isplate po toj osnovi, svugdje gdje se moraju računati kamate. Čisto na uputu, nisam vidio elektrinu da se kasnije tri mjeseca kamate sve vam stoji. Pismeno? Može. Dobro, hvala. Kolega Galićće dati odgovor na drugo pitanje.

Dobar dan svima. Dakle, što se tiče pitanja, drugog pitanja vašeg vezano za sazivanje zborova građana, radi se o dva različita akta, dvije različite nadležnosti. Dakle, za prvi akt, pravila o radu mjesnih odbora, nadležno je samo vijeće mjesnog odbora, a za ovaj drugi akt, dakle pravila kojima se raspisuje način sazivanja zborova građana, odnosno kojima se saziva zbor građana, nadležno je gradsko vijeće. Dakle, da, ja se slažem s vama da su pravila o radu vijeća mjesnih odbora po pitanju sazivanja zborova građana bila povoljnija u smislu broja potrebnih građana koji mogu predložiti sazivanje zbora, ali da je akt gradskog vijeća drugačiji. Ako vi smatrate, evo, da treba popraviti tu odredbu, slobodno predložite izmjene, možete doći kod mene, predložite izmjene tog akta i nema razloga da gradsko vijeće ne raspravlja o korekcijama te odluke. Hvala. Evo, s ovim smo apsolvirali vijećnička pitanja i ovaj vijećnički sat. Nastavit ćemo dalje, kolege, sa radom, obzirom na broj točaka, i neku pauzu ćemo napraviti u tijeku same sjednice, kako bude dinamika sjednice išla. Pa evo, prešao bih na utvrđivanje dnevnog reda. Prijedlog dnevnog reda ste dobili uz poziv za ovu sjednicu. Imamo pitanje, ima li netko od ovlaštenih predlagatelja neki prijedlog za korekciju u ovome dijelu? Ako nema, ima. Kolegice Šincić, izvolite. Prije nego što se prijedlog predloži,

evo, možemo ili ja ili kolega Galić kazati. Naime, kao što znate, sukladno našem poslovniku, vi ste jednim dijelom u pravu, je li, da se ovaj poziv šalje u određenom roku, međutim, ima institut i dopune dnevnog reda u kojem se može intervenirati i nakon toga, je li, tako da je ovo u biti bilo korištenje ovog dodatnog elementa unutar poslovničkih odredbi, tako. Pa nije ovo nikada bilo, evo, vi ste možda, ne, možda nego ste u ovom sazivu, je li, po prvi put, je li, bilo je situacija i prije da, ovisno o tome kako određeni dokument bude pripremljen, da, eto, nismo mogli ispoštovati taj krajnji rok od, odnosno onaj prvi rok u slanju, ali se koristi ovaj dopunski i nismo imali nikada baš posebnih. Ja razumijem da nekome je trebalo malo više vremena, je li, za proučavanje materijala i to svakako stoji, ali evo, nastojimo da gro materijala, a to je 99,9, bude gotovo pravovremeno, odnosno ono startno, poslovnički dostavljeno, ali evo, događaju se ovako jedne iznimne situacije, uvijek iznimke su potvrđivanja pravila, je li, tako da je ovdje postupljeno sukladno ovim odredbama koje nam to omogućavaju. Evo, ja bih molio da u tome dijelu, ako nemate nikakvih primjedbi, konstatiramo dnevni red koji vam je dostavljen u prilogu, ja ga sad neću čitati jer bi vam to oduzelo pola sjednice, pa vas pitam, odnosno pozivam na glasovanje, tko je za ovaj dnevni red koji je predložen u ovom pozivu i u dopuni.

15, protiv je troje, troje su uzdržani, preostali, znači većinom glasova je prihvaćen dnevni red kao takav. I jasno, idemo po samome redoslijedu dnevnog reda, a to je da prelazimo na prvu točku. Prva točka je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o mirovanju mandata člana gradskog vijeća Ivane Vučenović i određivanju mandata zamjenika člana gradskog vijeća gospodina Petra Vrvila. Molio bih predsjednicu mandatnog povjerenstva, kolegicu vijećnicu Branku Badžin, da pročita izvješće ovog povjerenstva. Dobar dan još jednom, lijepi pozdrav svima. Dakle, mandatno povjerenstvo je 17. rujna 2025. održalo svoju sjednicu te vam podnosi sljedeće izvješće o mirovanju mandata člana gradskog vijeća grada Šibenika Ivane Vučenović i određivanju zamjenika člana gradskog vijeća grada Šibenika Petra Vrvila. Naime, podneskom od 11. rujna 2025. godine, vijećnica gradskog vijeća grada Šibenika Ivana Vučenović je u skladu s člankom 79. stavak 7. Zakona o lokalnim izborima obavijestila gradsko vijeće grada Šibenika da svoj vijećnički mandat stavlja u mirovanje. Isto tako, podneskom od 12. rujna 2025. Socijaldemokratska partija Hrvatske SDP obavijestila je gradsko vijeće grada Šibenika da će Ivanu Vučenović za vrijeme mirovanja njezinog mandata vijećnice zamjenjivati Petar Vrvilo. Polazeći od gore navedenog, mandatno povjerenstvo, sukladno članku 48. statuta grada Šibenika, izvješćuje gradsko vijeće da su ispunjeni uvjeti da mandat Ivani Vučenović miruje, a da ju zamjenjuje Petar Vrvilo. Čestitam. Evo, hvala kolegici Badžin na podnesenom izvješću, ali tu ne stajemo s ovom točkom, jasno, prelazimo na raspravu, da li netko ima potrebe za bilo kakvom riječju.

Ako nema, zaključio bih raspravu i dao na glasovanje ovaj zaključak. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Sada bi prešli na polaganje prisege. Ja ću ovu prisegu položiti. Zamolio bih kolegu Vrvilu da se ustane dok budemo ovo radili i da onda, nakon što izgovori prisegu, da ovdje pristupi kod gospodina Galića, tajnika, i potpiše izjavu o položenoj prisegi. Evo, malo ćemo imati ovoga potpisnog dijela sjednice, pa onda, ovaj, ispričavam se, ovdje preskačem prepreke. Evo, kolega Vrvilo, prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u gradskom vijeću grada Šibenika obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, Zakona i Statuta grada Šibenika te ću se zauzimati za sve koliki napredak Republike Hrvatske i grada Šibenika. Evo, hvala, kolega Vrvilo, ja vam čestitam na mandatu gradskoga vijećnika. Radujem se suradnji koju ćemo imati u ovom nastupajućem razdoblju. Molio bih vas da potpišete prisegu.

Evo, ovu točku 1 smo apsolvirali i prelazimo na drugu točku dnevnog reda, a to je, kao što znate, prijedlog izmjena i dopuna proračuna grada Šibenika za 2025. godinu i projekcije za naredne dvije godine, 2026. i 2027. Tu, kao što vidite, imamo i niz posebnih podtočaka, ali o njima ćemo raspravljati odvojeno. Znači, prvo raspravljamo o dvici čistoj, a onda o ovim točkama A pa nadalje. Molio bih kolegu Tolića da uzme uvodnu riječ. Poštovanje svima. Ispred vas su izmjene i dopune proračuna grada Šibenika za 2025., projekcije za 2026. i 2027., u kojima je ovim rebalansom uravnotežen na iznos od otprilike 106 milijuna eura. Kod prihoda se najvećim dijelom radi o povećanju poreza na dohodak, kako se relativno konstantno podižu sredstva za plaće i u javnim službama, pa onda prati to i privatni sektor, plus radi se istovremeno i o konstantnom povećanju broja zaposlenih osoba, pa je onda veći porez na dohodak koji se uplaćuje na području grada Šibenika. Vezano za rashode, radi se o relativno standardnim preraspodjelama, ovisno o novonastalim situacijama po projektima. Neki od najvećih iznosa rashoda koji su planirani ovim rebalansom je osiguranje preko pola milijuna eura za subvenciju javnog gradskog prijevoza, kako se u međuvremenu povećao jaz između prihoda i rashoda koji subvencijama pokriva grad Šibenik, od gradskog parkinga. Preostala povećanja su najvećim dijelom u komunalnom odjelu i upravnom odjelu za gospodarstvo. Detaljno smo priložili cijelo obrazloženje po svim stavkama.

Hvala. Hvala, kolege Toli ću. Otvaram raspravu pod točkom 2. Javio se kolega Kovač. Izvolite, cijenjeni kolega. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, možda u ovoj mojoj kratkoj raspravi vrijedi spomenuti jedan interesantan pokazatelj uspješnosti, odnosno neuspješnosti politike penaliziranja ili kažnjavanja građana za, recimo to tako, neželjena ponašanja na javnom gradskom prostoru. Radi se, naime, o kaznama koje plaćaju građani zbog nedozvoljenog parkiranja ili nedozvoljenog zaustavljanja svojih vozila. Dakle, u ovom rebalansu je vidljivo kako su prihodi u odnosu na prethodno predviđene u proračunu porasli za, čini mi se, 87%, na nezanemarivih 866.500 eura. Što bi se iz te činjenice moglo zaključiti? U prvom redu, da kažnjavanje nije urodilo plodom, jer bi svrha kažnjavanja građana prvenstveno trebala imati preventivni učinak, a taj je da je tih prekršaja sve manje. No, trend je, čini se, obrnut, pa se dade zaključiti kako je ostvarena korist za proračun, u smislu povećanja priljeva sredstava, ali sama svrha kažnjavanja, pa i utroška velikih iznosa javnoga novca za instaliranje videonadzora, a taj je da se neželjena ponašanja spriječe, čini se, nije ostvarena. Naime, i u ovom rebalansu izdvajanja za bežičnu gradsku mrežu i videonadzor rastu za cirka 42%. To bi nadalje moglo rezultirati s dva moguća zaključka. Prvi, ili su naši sugrađani toliko intelektualno inferiorni da ne shvaćaju da će biti kažnjeni za nepropisno zaustavljanje ili nepropisno parkiranje, što ja alimine odbacujem, ili da su okolnosti u javnom gradskom prostoru jednostavno takve da nije moguće očekivati smanjenje slučajeva počinjenja prije spomenutih prekršaja.

Trend može biti iznenađujući zbog činjenice da se iz gradskog proračuna po predloženom rebalansu namjerava izdvojiti 2.090.000 eura na subvencije javnog gradskog prijevoza, s obrazloženjem da se građane želi motivirati da koriste javni gradski prijevoz, a ne vlastite automobile. Taj trošak je također trebao doprinijeti smanjenju broja počinjenih prekršaja vezanih uz nepropisno parkiranje i zaustavljanje vozila. Da li ovom trendu doprinosi, pogotovo u sezoni i visoka cijena korištenja gradskih parkirališta, svakako bi trebalo analizirati. Moje mišljenje je da i to doprinosi ovoj pojavi. Iz ovih podataka proizlazi i još jedno pitanje: jesmo li postigli željeni efekt smanjenja prometnih prekršaja, pa i prometnih gužvi, isplatom subvencije gradskom parkingu koji je kroz 2024. godinu, s osnova prihoda od javnog gradskog prijevoza, ostvario 689.000 eura i još nešto sitno, a tvrtka sveukupno iskazala dobit od 30.475 eura. Pitanje je da li tu stvari treba malo drugačije posložiti. Meni se čini da da.

Da rezimiram jednim mojim zaključkom, da je danas biti menadžer u gradskom trgovačkom društvu ravno dobitku na lotu. Naime, nemate tržišnu konkurenciju, za vas ne vrijede zakoni tržišta, kad vam se povećaju troškovi, vlast reagira rebalansom i povećanjem sredstava iz proračuna ili odobravanjem radikalnog povećanja cijena vaše usluge, i uz to ste vrlo dobro plaćeni. Tako, primjerice, ovo ne govorim ad personam, nego se radi jednostavno o sustavu vrijednosti. Tako, primjerice, naš direktor Vodovoda i odvodnje, gdje je grad vlasnik više od 60% udjela, prema izvješću iz 2024. godine, ostvaruje mjesečno bruto primanje u iznosu od cirka 5.700 eura. Dakle, kad se ona bruto primanja godišnja podijele sa 12, onda to ispadne, evo, ovaj prosjek od 5.700 eura, što je, recimo, kuriozitet, je li, to je više od, recimo, predsjednika Vlade Republike Slovenije, koja ima i viši standard i daleko višu prosječnu plaću od Republike Hrvatske. A povećanje troškova riješit će se povećanjem cijene vode za 60%. Jedina odgovornost je odgovornost prema političkoj stranci na vlasti, koja dotične direktore postavlja i smjenjuje, pitanje je s koliko tržišnih kriterija. Nije racionalno, naravno, očekivati da trgovačka društva koja obavljaju komunalnu djelatnost ostvaruju zamjetne profite, ali bi, po mojem mišljenju, svakako trebalo očekivati više menadžerskih vještina u upravljanju poslovanjem tih kompanija, a ne da se nepodnošljivom lakoćom teret prebacuje na leđa proračuna, odnosno na leđa naših građana. Hvala lijepa. Hvala, kolega Kovač. Javio se kolega Kljajić.

Evo, ovaj, kolega Toli ću, imate, evo, zamolio bih samo, ovaj, nisam vidio ovdje, u ovom mrtvom kutu mi je ostao, kolega Toli ću. Izvolite. Poštovanje, ja samo bih htio, ovaj, dati odgovor na što se odnosi to povećanje, koje se odnosi na konto kazna, upravnih mjera i ostale prihode. Ovdje se odnosi baš na ostale prihode, kako je grad Šibenik ispada uprihodio 400.000 eura zbog nogometnog kluba, zbog neispunjavanja uvjeta uplate jamčevine i nisu ispunili uvjet da pet godina nogometni klub ostane najviše u drugom rangu hrvatskog nogometa. Hvala. Hvala, kolega Kljajić.

Dobar dan još jednom. Dakle, što se tiče ovog proračuna, u ovim raspodjelama ima tu i dobrih stvari, naravno. Ono što je meni upalo u oko, recimo, u području društvenih djelatnosti, je dobro je, dakle, da su povećani iznosi za socijalno ugrožene građane, ali opet, meni nije, recimo, drago, ja bih to drugačije, ja mislim drugačije, naravno, a to je da je povećan iznos preko, ne znam, 200 ili nešto tisuća eura za davanje jednokratne pomoći, a dok je za novo pridošlo dijete ukupan iznos samo za 20.000. To nekako nije procentualno, nije populacijski, i to nije. A ovo drugo, standardno, dakle, još uvijek su mediji jako plaćeni od gradonačelnika, sad čak i više nego onim prvima, 30.000 eura za gradske portale, 25.000 eura za radio-televizijske emisije, u redu je to 8.000 eura za internet stranicu i tako dalje, je li. To, vidjeli smo u školama, dakle, za ove nove projekte i tako dalje, što se događa s Osnovnom školom Vrpolje i s Osnovnom školom u Ražinama, gdje su značajno smanjena sredstva za projektnu dokumentaciju, s nekih 500.000 cirka eura, gotovo za 400 po svakoj od njih, i što se iz toga može zaključivati, kakav je tijek, ovaj, tih stvari. A ovo još samo da kažem, možda i nije ova tema, gospodinu Kovaču, da, 5.700 eura je bruto plaća, ali neka se usporedi kolika mu je plaća radnicima u vodovodu i neka vidi zašto mu radnici iz vodovoda odlaze u zaštitarske tvrtke, jer imaju plaću 850 eura neto.

Hvala lijepo. Hvala. Je li se tko dalje javio? Kolegica Tomazini Marić, pa kolegica Šimčić. Pozdravljam sve nazočne. Evo, vidimo da je rast prihoda uvjetovan, kao što je gospodin Tolić rekao, i rastom plaća u javnom i privatnom sektoru, ali ste napomenuli da se radi o otvaranju novih radnih mjesta, pa me zanima koliko je to novih radnih mjesta i koliko je to utjecalo na ukupan rast prihoda. Hvala. Hvala. Kolega Tolić. Ja ne znam vam točne podatke. Točne podatke zna gradonačelnik koji nam je, onaj, jučer iznio, koji je dobio podatke iz Obrtničke komore i iz Hrvatske gospodarske komore. Ali dostavit ću vam ih. Hvala. Kolegica Šimčić, izvolite.

Ma evo, samo kratko, ovaj, po ovim točkama možemo detaljnije ulaziti u pojedine programe. Da, evidentan je rast prihoda, međutim evidentan je i značajan rast rashoda. S obzirom na neke makroekonomske pokazatelje, imate li ideju što bi se u budućnosti moglo događati s ovim proračunom i hoćemo li nakon nekakvog rasta i prihoda i rashoda doći do slobodnog pada i tko će prvi nastradati, da tako kažem? Hvala. Kolega Tolić. Mi, nažalost, još nismo dobili upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, gdje nam država daje upute, jednu makroekonomsku, onaj, analizu i što procjenjuje,

rast, pad, tako je, u idućim godinama. Mi smo svejedno poslali upute za izradu proračuna prema svim proračunskim korisnicima, tako da bi ispunili sve svoje, onaj, zakonske rokove, a više ćemo znati kad nam oni to napokon dostave, ako nisu i ove godine poštovali zakonski rok od 20. kolovoza. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu o točki 2. Ovdje pripominjem da kod ove točke imamo statutarnu i poslovničku obvezu da se odluka donosi apsolutnom većinom, znači većinom svih vijećnika Gradskoga vijeća. Evo, dajem na glasovanje točku 2. Tko je za?

11. Protiv? 5. Ostali suzdržani, većinom glasova. Potpunom većinom glasova je prihvaćena točka 2. Idemo na podtočke ove točke. To je pod a) Prijedlog izmjena programa održavanja komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u 2025. godini. Otvaram raspravu. Kolega, kolegica Šimčić se ipak u fotofinišu prije javila od kolege Kljajića, pa evo, nek ide tim redoslijedom. Izvolite. Evo, što se tiče programa održavanja komunalne infrastrukture, i na prošloj sjednici smo nešto, ovaj, malo govorili o tome. Ja ću ukazati na, opet, pogrešku, stranica 3, ukupan zbroj je točan, međutim po stavkama povećavate iznose, znači da za deratizaciju 120.000 eura povećavate za 15.000 eura, vama u zbroju ostaje 120.000 eura, uređenje plaža 155.000 povećavate zaostanu, u zbroju ostaje 155.000, pa možda ne bi bilo loše, ovaj, to popraviti. Eto, toliko od mene. Hvala. Ima li komentara? Ako nema, kolegu Kljajića pozivam za govornicu. Izvolite. Molim. Hoćeš ti? Evo, samo, samo da kolega Kljajić, pa se možeš onda. Kolega Jurić, evo, referirat će se na ovu. Pozdrav svima. Evo, na temelju vaše opaske ovo ću malo pogledati, pa ćemo, vjerojatno, ovo je računska pogreška, pa ćemo je popraviti. Hvala. Kolega Kljajić, evo,

došao je red za vas. Izvolite. Dakle, iako je mini proračun, da tako nazovemo, gospodina Jurića u njegovom gradskom resoru povećan za par milijuna eura, ništa se nije vidjelo u ruralna područja grada Šibenika da seulaže u toga, osim što se u Donjem Polju nekako, cesta će se sa 50.000 eura uređivati, drugo se ništa ne spominje. I zato je to neprihvatljivo glasovati vijećnici iz oporbe za tako nešto. Hvala. Ima li komentara na ovu riječ? Ako nema, kolega Jurić, imate li potrebe za referendum? Ništa? Idemo. Ja ću samo kratko, kratko reći. Proračun je prošle godine usvojen na Gradskom vijeću, prema tome idemo samo u realizaciju gradskog proračuna. Ništa drugo. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem točku 2 i dajem joj na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? 3. Suzdržani. Preostali, odnosno, ovaj, koji su još ovdje s nama. Znači, većinom glasova je prihvaćena točka 2. Tu napominjem da ove točke od A pa nadalje nije potrebna apsolutna većina vijećnika kao za točku 2. Točka b) Prijedlog izmjena programa gradnje komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje. Evo, imat ću prigode se i ja kasnije javiti. Za 2b. Tko je za?

11. Protiv? Suzdržani? 2. Protiv. Ostali, znači većinom glasova je ova točka prihvaćena. Evo, ovaj, točka 3c) Prijedlog odluke o izmjeni programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za 2025. Otvaram raspravu. Kolegica Šimčić se javila. Da li se još netko javlja? Da ga imam već pribilježenoga. Evo, izvolite, kolegice, svaka čast. Pa evo, nastavno na ono pitanje koje sam postavila na aktualnom satu, čini mi se da uz ovo sve što smo napravili dobro, vezano uz javne potrebe u predškolskom odgoju i zapravo proširenje dječjeg vrtića"Šibenski tići", bi trebalo stalno podsjećati da, ovaj, na neki način, moje, moje mišljenje je da nedovoljnoulažemo proračunskih sredstava u potrebe u predškolskom, osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju. Dakle, da, imate neka decentralizirana sredstva, dogovarate s ravnateljima njihovo ulaganje, imate i europska, osluškujete, čekate natječaje ministarstava, koji jesu u najavi, pa često kasne i tako dalje. Međutim, i dalje mi se čini da je to sve skupa nedovoljno proračunskog, direktnog proračunskog ulaganja u te potrebe, budući da imamo jako puno još uvijek i neuvjetnih objekata i soba koje su nedovoljno opremljene didaktičkim materijalom i tako dalje i tako dalje. Pa evo, samo kažem, mislim da bi trebalo puno više proračunskih sredstava ulagati u ovo područje. Hvala, kolegice Šimtić. Kolegica Žurić, pročelnica nadležnog odjela, izvolite.

Poštovanje svima. Naravno, uvijek se može više i bolje. Ja sam tu resorna pročelnica, s vama se mogu i složiti, ali s druge strane moram reći da se značajna sredstvaulažu i od strane grada Šibenika, odnosno našeg izvornog proračuna, naročito u produženom boravku djece. Dakle, mi od 9 osnovnih škola u 7 osnovnih škola imamo produženi boravak, organiziran produženi boravak, i tu smo, tu izravno plaćamo, odnosno prebacujemo školama za plaće učiteljica. Također i asistente u nastavi, tu isto uspješno apliciramo na europska sredstva, ali veliki dio proračuna iz izvornih sredstava izdvajamo i za to. Što se tiče obnavljanja školskih objekata, naravno, tu koristimo europska sredstva, sredstva ministarstva, decentralizirana, ali isto tako i naša sredstva. Kad ste bili govorili o klimama, nisam se htjela dizati, ali naše su škole u velikoj, velikoj većini opremljene s klimama u svim učionicama, u nekima ne, ali to opet kažem po zahtjevima ravnatelja. Evo, recimo, samo sad, zadnji je zahtjev ravnatelja škole "Vidici" za 11 klima, mi smo omogućili 11 klima. A opet se neki roditelji s Vidika javljaju da u nekim učionicama nema klima. Dakle, postupno smo zaista sve ove godine, koliko god je bilo u našoj mogućnosti, ulagali u školske objekte, ali vi znate da su to zgrade koje su stare i preko neke 70, neke 50, neke 30 i više godina, i da, evo, zbilja, za neku sveobuhvatnu obnovu su nam potrebna ili sredstva preko energetske učinkovitosti ili sredstva iz NPO-a za modernizaciju škola i tako dalje.

Evo, to je to. Hvala. Hvala, kolegice Žurić. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujemo točku 2c i dajem na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćena 2c. 2d) Prijedlog odluke o izmjenama programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti grada Šibenika za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 2d. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćena točka 2d. 2e) Prijedlog odluke o izmjenama dopuna programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama grada Šibenika za 2025. Javila se kolegica Šimtić. Izvolite.

Opet bit će nešto o ovome riječi i više u odluci o dopunama odluke o socijalnoj skrbi grada Šibenika. Ja sam se javila i u javno savjetovanje, pa već znate unaprijed što ću reći. Dakle, pozdravljam i podržavam odluku da se uvedu novi programi kojima se proširuju socijalne usluge za različite rizične skupine stanovništva u našem gradu. Što se tiče samog prijevoza onkoloških bolesnika, sjajna mjera i zaista mi je drago da se ide u to. Međutim, ukazat ću da postoje i različite druge skupine kronično oboljelih koji zbog otežanog kretanja ili nemogućnosti da koriste javni gradski prijevoz zapravo bi trebali biti obuhvaćeni ovom mjerom. Možda ne bi bilo loše u budućnosti, ali što skorijoj budućnosti planirati proširenje zapravo kategorija stanovništva obuhvaćenih ovom mjerom. Ista stvar se odnosi na Silver karticu. Sama Silver kartica, o tome ću više govoriti dolje, neće postići svoj učinak osim ako se ne proširi izvan javnih ustanova na privatne pružatelje usluga. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih diskusija? Ako nema, dajem ovu točku na glasovanje. 2e) Tko je za?

11. Protiv? Suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćena točka 2e. 2f) Prijedlog odluke o izmjenama programa javnih potreba u sportu grada Šibenika za 2025. Kolega Slavica se javio. Izvolite. Vidim da se umanjuju sredstva za uređenje stadiona na Šubićevcu i uređenje školsko-rekreacijske zone Jamnjak, pa me zanima, u budućnosti, piše da će u sljedećoj proračunskoj godini krenuti neka značajnija ulaganja, pa me zanima koja su to ulaganja i do kad, do kojeg roka se misli izgraditi školsko-rekreacijski centar Jamnjak. Hvala lijepa. Kolega zamjenik gradonačelnika, magistra Mileta, izvolite. Što se tiče ulaganja u sportsku infrastrukturu, konkretno na stadionu na Šubićevcu, mi smo prijavili nekoliko projekata na Ministarstvo turizma i sporta. Dakle, to je natječaj za sportsku infrastrukturu gdje ćemo, gdje smo, gdje tražimo od ministarstva sufinanciranje na nogometnom stadionu na Šubićevcu, onoga, zelene, pomoćnog stadiona, je li, odnosno izradu projektne dokumentacije za

podizanje kvalitete postojećeg stadiona. I onda smo te novce, dakle, prebacili u sljedeću godinu, odnosno ta planirana sredstva, jer očekujemo da nam ministarstvo to sufinancira, i onda ta sredstva imamo u sljedećoj godini. Što se tiče Jamnjaka, prvi preduvjet je stečen, a to je izmjena PPUG-a koja je stupila na snagu prije mjesec i pol dana. Drugi preduvjet je da vodovod i odvodnja dovedu na vrh Jamnjaka vodu i kanalizaciju. Nakon toga možemo ići u realizaciju toga projekta. Konkretno, ta realizacija, pošto nam se radi ipak o 20 hektara, dakle područje veličine ETF-a, sigurno neće imati financijska sredstva za svaki jedan put, nego ćemo u dogovoru sa Zajednicom sportova, obzirom da već imamo tamo idejno rješenje, de facto idejni projekt, definirati koji objekti, odnosno koja područja će biti prva uređena ili projektirana, pa onda i u konačnici uređena. Dakle, to sigurno nije vrijeme u sljedeće četiri godine, nego to je projekt za budućnost. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem točku 2f i dajem je na glasovanje. Tko je za?

11. Protiv? Suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćena točka 2f. I 2g) Prijedlog odluke o izmjenama programa javnih potreba u osnovnom školstvu grada Šibenika za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćena je ova točka 2g kojom smo de facto cijelu ovu točku 2 usvojili ovaj potrebnim brojem glasova koji je predviđen za svaku od pojedinačnih. Prelazimo na točku 3 dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o dodjeli priznanja grada Šibenika u 2025. godini. Znate i sami da mi svake godine, pogotovo uoči i povodom Dana grada i blagdana svetog Mihovila, dodjeljujemo priznanja našim zaslužnim građanima, drugim osobama i drugim institucijama, pravnim osobama, za postignuća sukladno našim aktima u tome dijelu. Tako je i sada, u ovoj godini, raspisan odgovarajući poziv, prispjele su određene kandidature, i Odbor za priznanja grada Šibenika je zasjedao i nakon zasjedanja je donio ovaj prijedlog koji vam je i dostavljen u pozivu za dnevni red. Ja ću ga pročitati. Znači, za nagradu grada Šibenika za životno djelo predlaže se Čedo Polak Poskubno, za posebne zasluge u radu i razvoju veslačkog kluba Krka i sporta u gradu Šibeniku. Nagrade grada Šibenika, kojih inače možemo dodijeliti četiri, ove godine se dodjeljuju, odnosno predlaže se dodjela dvije. To je gospođi Franki Baranović, ovdje je to malo pjesnički iskazano u prijedlogu, za sva djela što u okvire pogleda ne mogu stati.

Zatim je tu posada policijskog plovila P-211 Pomorske policije u sastavu Robert Brečević, Mladen Plavčić i Karmelo Miš, za traganje i spašavanje stranih državljana na moru, te plakete grada Šibenika gdje nemamo nekog ograničenja u broju postignuća koja se mogu dodijeliti u određenoj godini, ali ove godine se predlaže tri takva. To je gospođa Anđa Jelavić za dugogodišnji doprinos razvoju i populariziranju košarke, gospodin Vladimir Nalis Lađa za dugogodišnji doprinos promicanju očuvanja šibenske pisme, te Kulturna udruga Šibenske šuštine povodom 20. obljetnice očuvanja i promicanja nematerijalne kulturne baštine. O ovome prijedlogu se ne raspravlja sukladno našim aktima, te ću ja sada predložiti glasovanje pojedinačno za svaku nagradu. Tko je za dodjelu nagrade pokojnom Čedi Polaku za njegova postignuća? Nagrada grada Šibenika za životno djelo.

Jednoglasno prihvaćeno. Nagrade grada Šibenika čitam pojedinačno. Gospođa Franka Baranović, tko je za? Jednoglasno. Posada policijskog plovila u sastavu Robert Brečević, Mladen Plavčić, Karmelo Miš, tko je za? Jednoglasno. Idemo na plakete. Prva predložena je Anđa Jelavić, tko je za? Jednoglasno. Vladimir Nalis Lađa, tko je za? Jednoglasno. I Kulturna udruga Šibenske šuštine, tko je za? Jednoglasno. Evo, zahvaljujem vam. Ova odluka je, sve odluke su donijete jednoglasno, što je posebno, evo, na svoj način i, ovaj, potvrda njihovih postignuća. Njima će nagrade biti uručene na svečanoj sjednici za dva dana na tvrđavi Barone. Prelazimo sada, kolege, na točku 4 dnevnog reda, a to je prijedlog programa dodjele državnih potpora za poticanje ulaganja u poduzetničkoj zoni, zoni Podi. Evo, za riječ. Javila se prvo kolegica Šimtić, pa joj ja dajem riječ, obzirom da nema drugih prethodno najavljenih ovlaštenih govornika. Izvolite. Evo, ja ću nastaviti malo produbiti ono pitanje koje sam imala pred klubom vijećnika. Dakle, donosimo program dodjele državnih potpora za poticanje ulaganja u poduzetničkoj zoni Podi, i svjesna sam toga da je to program koji moramo donijeti. Nemam ja nekih velikih, ovaj, primjedbi u okviru samoga programa, ali imam primjedbu vezanu, odnosno izražavam žaljenje vezano uz učinak ovog programa i učinak koji će on imati na samu poduzetničku zonu Podi, odnosno što je to što ćemo mi u budućnosti subvencionirati, bilo kroz zemljište, bilo kroz oslobađanje od komunalnog doprinosa ili komunalne naknade.

Dakle, ponovno ću napomenuti, mijenjali smo upu na Podima, dozvolili sportsko-rekreacijske sadržaje, odnosno ovaj aquapark koji tu dolazi i koji će se prostirati na 121.619 kvadrata. Zašto će moći se prijaviti putem ovog programa na potporu? Ona iznosi za mala poduzeća 60%, srednja 50%, velika 40%. Ne znam o kojem se poduzeću radi, pretpostavljam kako su i ostali investitori drugih aquaparkova, mala poduzeća, da će i ovo biti nekakvo malo poduzeće koje će onda upadati u ovu kategoriju od 60% intenziteta potpore. Dat ću primjer: Biograd Dalmaland Aquapark, 35 zaposlenih, ne svi cjelogodišnje, dakle još manji broj zaposlenih cjelogodišnje, troši 12 milijuna litara godišnje vode i na neki način radi se o područjima koja, osim izuzetne potrošnje vode, potiču sezonalnost u zapošljavanju, gentrifikaciju samog turističkog područja, ali na neki način su kreatori jedne rekreacijske nejednakosti. Ulaznice su, naime, vrlo visoke i ako ste vi prosječna osoba u gradu Šibeniku s više djece, vama takav sportsko-rekreacijski sadržaj postaje nedostupan. Također, dubiozan je njihov učinak na okoliš s obzirom na kloriranje vode i tako dalje. Aquapark Poreč, 100.000 metara kvadratnih, 15 djelatnika. Opet, sezonalnost, sve ovo što sam ranije nabrojala. Ja sam, nažalost, žrtva ovakvih aquaparkova, budući da sam majka dvojice malih sinova i provela sam nešto vremena po tim mjestima. To zaista nisu primjeri nikakvog poduzetništva ili nekakvi dobri primjeri ulaganja u lokalnu sredinu, a definitivno nisu javni interes. Dakle, moji neki, kako bih rekla, amaterski izračuni su doveli do toga da bi za nekakvo takvo ulaganje u takvo područje oni mogli ostvariti subvencije od, ne znam, 3, 4 milijuna eura.

Meni se čini da je to zaista velika šteta s obzirom na to što i koju korist mi kao lokalna zajednica imamo od davanja takvih subvencija, ne onima koji potiču zapošljavanje cjelogodišnje ili unaprjeđuju gospodarski rast, razvoj ili diversifikaciju gospodarsku našega grada i našeg administrativnog područja, već se radi zapravo o ljudima koji će ekstra profitirati na ovakvom sadržaju. Dakle, radi se o ljudima koji zarađuju neto dobit između 700.000 eura i milijun eura godišnje, a mi ćemo onda u njih ukrcati neke javne novce. Evo, izražavam još jednom veliko žaljenje. Pored toga, mi imamo aquapark u Solarisu. Solaris je pošteno investirao u taj aquapark. Smatram vodeni park na Podima izuzetno nepotrebnim, pogotovo u kontekstu dodjele još dodatnih državnih potpora u to. Hvala. Hvala, kolegice Šimtić. Za riječ se javlja zamjenik gradonačelnika, gospođa Mileta.

Kad govorimo o potencijalnom aquaparku za koji je izmijenjen i sam UPU, dakle sve ide u tome smjeru, i bile su, uostalom, i na sam natječaj je bio i ponude su otvorene, mi nismo imali tu iluziju da će taj aquapark biti novi TLM ili TEF ili neka nova tvornica i imati zaposlenih cijelu godinu. Dakle, mi smo bili svjesni da bi takav sadržaj bio sezonalnog karaktera. Međutim, isto tako, to će biti, ako se realizira, najveći aquapark u Dalmaciji, odnosno ako pogledamo i u ovom dijelu, ova dva aquaparka u Rijeci, odnosno u Rijeci, oko Poreča, Colors i Stralandija, su te veličine i oba, vidjeli ste sami, dobro funkcioniraju. Prema tome, ovo je jedan dodatni sadržaj koji će sigurno onda privući ljude prema Šibeniku, ne samo u aquapark, nego i u ono sve ostalo što nudi Šibenik i nas pozicionirati na jedan dobar način. Kad govorimo o cijenama karata, zbilja ne znam tu poslovnu politiku koja bi bila u ovom, nadam se, budućem našem aquaparku, ali vidio sam da cijene u ova dva u Istri de facto imaju i upravo za domaće stanovništvo cjelogodišnju ili sezonsku kartu u iznosu od 59 eura. Tako da mislim da koristiti 2,5 ili 3 mjeseca aquapark na 100.000 kvadrata za 59 eura, mislim da je to jedna super dobra ponuda. Neću predicirati, ali recimo za Istru je tako. Sve u svemu, definitivno je da bi ovakav sadržaj nas pozicionirao kao još jedan dodatni sadržaj grada Šibenika i sve ono...

Naime, zaboravimo onu priču da će sad tamo dolaziti puste tvornice, onda opet tko će u tim tvornicama raditi, pa će se onda javiti da dolaze ljudi van Šibenika, a zapravo radimo za Šibenčane. To je sad jedna kompleksna priča o tome da bi prostor TEF-a trebao služiti samo za industriju. Mi bismo voljeli da tamo dođe industrija, otvoreno je da očekujemo. Ima prostora dovoljno, tamo ima još preko milijun kvadrata koji su spremni za, ono, spremni, koji mogu prihvatiti buduće investitore. A ovo što nam se sad pokazalo mogućnost da jedan ovakav sadržaj stavimo ovdje, to smatram neće biti jackpot, ali nešto što, recimo, jedno dugopolje na koje smo se znali pozivati kao poslovnu zonu, najavljivalo je jedno sigurno 12 godina, međutim nije uspjelo. Ja se nadam da ćemo mi kao grad uspjeti dobiti jedan takav aquapark, a usporedba sa Solarisom nisu usporedivi. Dakle, jednostavno, sadržaj u Solarisu, to je jedan aquapark puno manjega obima koji radi i zimi ako se ne vrani jer je zatvoren. Ovo je, jednostavno, usporedba nije

konkurentna. Kolegica Šimtić se javila opet. Izvolite. Dakle, što se tiče same Istre, ja sam sigurna da je vama poznato da Istra već ima probleme s redukcijom vode. Između ostalog i radi ovakvih sadržaja, radi gradnje bazena uz obiteljske kuće i tako dalje i tako dalje. Ja ću opet reći, rekla sam to i u uvodu kad sam postavljala pitanje u ime kluba vijećnika, ja se nadam da ove dvije stvari nisu međusobno u nikakvoj korelaciji i da samo dovođenje aquaparka neće prouzročiti redukcije vode ili smanjeni pritisak ljudima u Dubravi kojima je već inače smanjen i tako dalje i tako dalje. Vjerujem da vodite računa i o tome. Naime, ipak se radi o području gdje vi vodu morate dovesti, to je područje na određenoj visini, ali okej, neću ulaziti u to. Što se tiče same korisnosti aquaparka, da, možete ga promatrati kroz prizmu određenog turističkog iskustva i pozicioniranja lokalne zajednice u toj turističkoj ponudi Hrvatske kao nečega što je atraktivno, što će onda prouzročiti povećanje broja noćenja ili produljiti sezonu. Ne vjerujem da hoće jer je ovo zaista jako sezonalna stvar i tako dalje i tako dalje. Međutim, mislim da su učinci do kojih će takav sadržaj u poduzetničkoj zoni Podi dovesti, kad gledate cjelokupno, dugoročno gledano, strateški gledano, na kraju krajeva, ipak ponešto više opterećujući za lokalnu zajednicu, ali dobro, ne moramo se oko toga slagati. Svakako, evo, još jednom, žao mi je da ćemo dati javna sredstva u subvenciju jednog ovakvog sadržaja.

Mislim da smo to trebali propustiti. Hvala. Kolega Mileta se javlja i... Polako, polako, kolege. Dakle, kad govorimo o javnim sredstvima, nitko tu ne daje javna sredstva, ne daje keš, nego dajemo subvenciju. Dakle, ovdje se govori o tome da ove subvencije su namijenjene, da su ove subvencije zapravo proizašle iz povlaštene cijene zemljišta, iz cijene komunalnog doprinosa koji je onda manji, ovisno o tome koju djelatnost obavljate, odnosno komunalne naknade. Ponavljam, tamo ima dovoljno zemljišta za sve one koji žele doći. Mi imamo, istina, infrastrukturno opremljenog zemljišta još jedno 6 parcela. Međutim, isto tako, u razgovorima smo s Ministarstvom da otključamo i onu ostalu zonu koja je poprilično velika kako bi tamo smještali i drugi sadržaj. Isto tako, volio bih da, nemojte strašiti stanovništvo da će zbog aquaparka nestajati vode u Šibeniku, do toga neće doći. Princip takvih sustava je upravo da jedanput napune te svoje bazene na početku ili u predsezoni, a onda kasnije ih nadopunjavaju, po mogućnosti s podzemnim vodama, odnosno s bušotinama. Ako mogu... Hvala, kolega. Molim te, nemoj. Kolega Paško, izvolite. Ja bih samo svim vijećnicima rekao da rasprava po ovoj temi nema veze sa samom temom. Naime, mi ove poticaje dajemo već odavno, otkad smo donijeli odluku o 5 eura.

Da li aquapark ili ne aquapark, to je trebalo kod prostornog plana raspravljati, odnosno kad se bude prodavalo, jer će vjerojatno po vrijednosti doći na sjednicu vijeća prodaja. A ovo je faktički sankcioniranje evidentiranja danih poticaja koje dajemo već desetinama godina. Evo, samo to da se razumije. Znači, poticaj u vidu povlaštene cijene, sad da ne objašnjavam što znači ono 40%, 60% ili 70% u pojedinim područjima, to su ukupni poticaji. I naši poticaji koje mi dajemo, oni se u Ministarstvu financija evidentiraju zajedno s drugim poticajima na zapošljavanje, na zapošljavanje invalida i tako dalje. Na primjer, govorim sad. Znači, ne dajemo mi 70%, naš poticaj će možda biti 2, 3% ili 10% od ukupnih poticaja koje pojedini poduzetnik može dobiti, a to vam sve proizlazi iz ovoga, a ne voda, aquapark i tako dalje. Skroz ste u krivom smjeru krenuli. Hvala, kolegica Šimtić, izvolite.

Ja se, pročelniče, slažem s vama, vi ste potpuno u pravu. Ja sam iskoristila priliku da otvorim temu jer nisam bila vijećnica kad se donosio UPU, pa nisam imala tu priliku i evo, dobro sam iskoristila tu priliku da se slažete. Okej, još samo jedna mala napomena. Dakle, tražili ste, odnosno dobili ste mišljenje Ministarstva po ovom pitanju. Ono se razlikuje, odnosno u iznosima se razlikuje u odnosu na predloženi program. Dakle, u mišljenju Ministarstva navodi se da će 2025. to, da će se raditi o poticajima u iznosu od 4.800.000, 2026. u iznosu od 34.560.000. U programu je nešto drugačiji iznos, pa pogledajte. Mislim da je to bio i razlog, vjerojatno zbog kašnjenja dokumentacije, jer je mišljenje došlo tek 15. rujna. Pa evo, hvala i da, u pravu ste. Hvala, kolegice Šimtić. Evo, možemo li zaključiti raspravu? Evo, dajem na glasovanje ovu točku, a to je točka vezana za prijedlog programa dodjele državnih potpora. Tko je za?

11. Protiv? 3. 4. Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 4. Idemo na točku 5. To je prijedlog odluke o dopunama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolegica Šimtić se javila, izvolite. Evo, još jednom ponavljam, neću se sad više osvrtati na same onkološke bolesnike, to sam otvorila u prethodnoj točki. Ono što ću reći je vezano uz Silver karticu. Opet pozdravljam odluku o uvođenju nekakvih pogodnosti na određene mjere za umirovljenike. Mislim da je to izuzetno bitno, budući da se radi o vrlo ugroženoj, zapravo, kategoriji građana i građanki Grada Šibenika koji su opterećeni povećanjem troškova svih javnih komunalnih usluga i tako dalje i tako dalje, s obzirom na njihove male mirovine. Rekla bih nešto više o samom načinu implementacije ovoga programa. Nije dovoljno jasno na koji će način to ići, ono kako sam ja shvatila, možda sam shvatila krivo, izrađivat će se određene kartice koje će umirovljenici i umirovljenice moći preuzimati i onda putem te kartice ostvarivati zapravo nekakvu povlaštenu cijenu u korištenju javnih gradskih ustanova ili usluga koje su javne. Pa opet kažem, vidjela sam da je već negdje trošak naznačen od oko 10.000 eura samo za informiranje te populacije o programu. Pretpostavljam da će i kartice imati svoj neki određeni trošak. Ako će se raditi samo o javnim uslugama, javnih tvrtki, ustanova i tako dalje, onda je to zapravo jedan trošak viška, budući da vi možete samim statusom umirovljenika ili umirovljenice koji možete dokazivati na različite načine ostvariti povlaštenu cijenu u javnome sektoru.

I po meni to ima smisla jedino ako to zaista široko, široko proširimo na privatne, privatnike koji će onda davati dodatne subvencije ili povlaštene cijene našim umirovljenicima. Pa evo, jeste li predvidjeli nešto takvo i planirate li zapravo, i na koji način planirate proširiti taj program na privatnike u našoj lokalnoj sredini? Hvala. Hvala, kolegica Žurić, pročelnica resornog odjela. Da, vidjeli ste, mi smo neke vaše, na savjetovanju s zainteresiranom javnošću, neke vaše prijedloge i prihvatili i naš stav je vrlo, vrlo sličan vama što se tiče Silver kartice, u smislu da proširimo te pogodnosti za umirovljenike i na privatni, osim ovog našeg, je li, javnog sektora. Već smo u fazi razgovora s nekim frizerima, pedikerima, ovako, nekim uslugama koje se mogu obuhvatiti u tom dijelu. Malo je tu, malo je teško ljude još uvijek, ovaj, tako nekako uputiti u to. Zbog toga mi sad, pošto se radi o pilot programu, i ovi troškovi su namijenjeni za tiskanje jedne brošure u kojem će biti na jednom mjestu nabrojane sve te pogodnosti koje onda umirovljenici mogu ostvariti. Tako da već samim time senzibiliziramo javnost da mogu i oni ponuditi neke svoje usluge. Naravno, mi nastavljamo raditi na tome. Koliko ćemo uspjeti, vidjet ćemo. Ali, recimo, mi smo i prema trgovačkim lancima uputili naše zamolbe, jer oni već daju popuste za umirovljenike, recimo, prodavaonica, ne znam, Tomi ili nešto, da je četvrtkom 10%, 20%.

Htjeli smo ih staviti u tu brošuru da onda umirovljenik kad vidi da onda ponedjeljkom ima, ne znam, u Tomi, a utorkom u Kauflandu ili ne. Ne, oni se nisu na to odazvali, nisu htjeli na to pristati, čak su rekli da imaju s tim i nekih problema i tako dalje. Ali kažem, nastavljamo i mi u tom smjeru, jer shvaćamo da se to zaista treba proširiti. Hvala. Hvala, kolegice Žurić. Ima li daljnjih pitanja? Kolega Boris se javio, izvolite. Hvala, predsjedniče. Samo pitanje vezano uz dobnu granicu. 65 godina piše. Da li bi to u nekom, u budućnosti, u nekakvom proširenju ove priče se odnosilo i na korisnike invalidskih mirovina mlađe od 65 godina? Jer njih praktički ova priča ovako isključuje, jel'. Evo, samo to.

Hvala, kolegi Boriću. Imamo li potrebe za odgovorom? Dobro. Hvala lijepa, ovaj, na konkretnom prijedlogu. Ima li daljnjih pitanja? Ako nema, zaključio bih ovu točku. To je točka 5. I dajem je na glasovanje. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 5. Idemo na točku 6. To je jedan set odluka o ukidanju statusa javnog dobra. Prva je u javnog dobra opće uporabi, za dio česice broj 5415/1, kada općina Donje Polje. Dobili ste materijal. Otvaram raspravu. Ako nema rasprave, dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za točku 6?

12. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 6. Točka 7 je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra opće uporabi za dio česice broj 5968/1, kada se skopčana Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 7. Tko je za? 13. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 8. Prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra opće uporabe za dio česice broj 7573/5, kada se skopčana ZATOM. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 8. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena i ova točka dnevnog reda. Prelazimo na devetu točku dnevnog reda. To je prijedlog odluke o dopuni odluke o korištenju gradskih parkirališta. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za?

13. 14. Protiv? Suzdržani. Preostali. S 14 glasova prihvaćena točka 9. Točka 10 je prijedlog... sad imamo jedan set odluka o imenovanjima i razrješenjima u jednom slučaju. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova odbora za izbor i imenovanje gradskoga vijeća Grada Šibenika. Tu, kolege, ovaj, imamo situaciju da je, ovaj, došlo do ovoga razrješenja, je li, koje smo već imali, a to je, ovaj, situacija da u tome smislu, obzirom na ove učinjene promjene u sastavu našeg vijećničkoga tima, imamo i promjenu na način da kolegice Iris Vukić Kotarac i Ivana Vučenović se razrješuju članstva u odboru, a gospoda Petar Vrviloj i Maja Šintić se imenuju u članove ovog odbora. Otvaram raspravu. Kolega Grgurica, vidim da se javio. Izvolite, cijenjen kolega.

Poštovani svi, bok. Mene samo zanima, možete li pojasniti da li su svi u odboru pravilno formirani i da li je, da li su tu svi članovi uredno, uredno zastupljeni? Hvala vam. Evo, kolega Galić, koji je koordinirao ove aktivnosti vezano za stranačke participacije u ovim odborima,će dati pojašnjenje ovoga što ste pitali. Dakle, iako, dobar dan svima, iako ne postoji poslovnička odredba da se radna tijela formiraju sukladno stranačkom sastavu u gradskom vijeću, kao što mnoge druge poslovničke odredbe ostalih jedinica lokalne samouprave propisuju, mi smo išli u duhu, ajmo reći, sastava gradskog vijeća, tako i rasporediti sastav radnih tijela gradskog vijeća. No, evo, jedino se, čini mi se, klub vijećnika Nezavisne liste Stipe Petrine, odnosno nisu klub vijećnika, pa ispričavam se, nego dvoje vijećnika s Nezavisne liste Stipe Petrine su se zahvalili, odnosno rekli su da ne žele sudjelovati u radu, radnim tijelima gradskog vijeća, tako da ni vijećnik Zoran Kljajić niti Iris Vukić Kotarac više nisu članovi nijednog radnog tijela. Evo, hvala, kolega Kljajiću. Se vi javljate za riječ? Izvolite.

Evo, ja ću, ovaj, nadopuniti se na gospodina Galića i obrazložit ću svoj stav, a vrlo sličan je kolegice Kotarac, a to je da u svim tim vijećima, naravno, to je volja birača, većinu čini opozicijska stranka, da pitajući i raspitivajući se kod nekadašnjih članova opozicijskih stranaka u tim vijećima, rijetko kad su donošene odluke, a da su prihvaćena i mišljenja opozicije. I inače, to je jedan problem naše demokracije, što mi rijetko jednoglasno donosimo odluke, osim ako nekakvih prigodnih nagrada, jer to je nekakav default suprotstavljanja, za i protiv, a oni koga mi predstavljamo u mnogim situacijama donijeli jednoglasnu odluku da nas nema, a mi koji smo poslani da ih predstavljamo, nikad ne možemo donijeti za esencijalne bitne stvari, je li. Druga stvar, to mi možda može gospodin Zlatović ili gospodin Galić pojasniti, jasno je kako se formira to sve, recimo, u Saboru, a ne mora biti nužno preslika, jasno je da se predsjednik i potpredsjednik nekog odbora bira na način da se glasuje unutar toga odbora i da će uvijek imati pozicijska stranka predsjednika i potpredsjednika. No, međutim, recimo, u Saboru imamo dosta saborskih odbora gdje opozicija također ima poziciju predsjednika određenoga radnog tijela i potpredsjednika, a toga ovdje nemamo. Dakle, vi ste u svih devet tijela uzeli sebi predsjedničko i potpredsjedničko mjesto, ali zašto niste dali ili zašto u poslovniku ne promijenite da i opozicijske stranke mogu imati tri predsjedništva, bez obzira što će većinom imati pozicija i bez obzira što će opet te odluke na tijelima radnim biti u poziciji i na samome vijeću.

Evo, hvala lijepo i to sam zbog toga učinio. Hvala lijepo na sugestiji. Evo, imat ćemo to u vidu kod nekih izmjena ovih naših i uređenja naših poslovničkih odnosa. Evo, možemo preći na ovu točku koja je pred nama, a to je ova, prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju, pa bih ga stavio na glasovanje. Tko je za? 15. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Idemo na... E, sad da se i ja ne zbunim ovdje, ovaj, idemo na točku 11 dnevnog reda, prijedlog rješenja o izboru odbora za statutarno pravna pitanja. Da li ima potrebe da čitamo ovaj sastav, obzirom da ste vi sve dobili materijale? Ako nema potrebe, ako nema diskusije, ja bih dao, ovaj, cjelovitu listu, ovaj, sa sedam članova. Svaki odbor ima inače sedam članova, predsjednika, potpredsjednika i pet članova. Da ne čitamo i eventualno ne gubimo vrijeme, svi smo imali uvida u to. Tko je za, ovaj, ovaj prijedlog koji je vezan za točku 11, a to je prijedlog izbora odbora za statutarno pravna pitanja, stavljam na glasovanje.

15. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Idemo na točku 12. To je prijedlog rješenja o izboru odbora za plan financija i gradsku imovinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje predloženi odbor. Tko je za? 16. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 13 je prijedlog rješenja o izboru odbora za prostorno uređenje, komunalno gospodarstvo i stambene odnose. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog ovog odbora. Tko je za? 17. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 14, prijedlog rješenja o izboru odbora za gospodarstvo. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje prijedlog sastava ovog odbora. Tko je za?

17. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog rješenja o izboru odbora za razvoj mjesne samouprave, točka 15. Otvaram raspravu. Zaključujem. Dajem na glasovanje. Tko je za? 17. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 16. točka, prijedlog rješenja o izboru odbora za suradnju s općinama, gradovima, regijama i međunarodnu suradnju. Otvaram raspravu. Dajem na glasovanje ovaj prijedlog. Tko je za? 17. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 17. točka, prijedlog rješenja o izboru odbora za društvene djelatnosti. Otvaram raspravu. Zaključujem. Dajem na glasovanje. Tko je za? 17. točka. 17 glasova prihvaćeno. 18. točka dnevnog reda je prijedlog rješenja o izboru odbora za zaštitu okoliša. Otvaram raspravu. Zaključujem. Dajem na glasovanje. Tko je za?

17. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 19. točka je prijedlog rješenja o izboru odbora za prigovore i tužbe. Tko je za? Je li ovo pritužbe ili tužbe? Nekako nismo imali osjećaj da ćemo tužiti nekoga. Ovaj, evo, otvaram raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 17. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. S ovim smo prihvatili sve ove odluke o imenovanju različitih naših odbora, kako imamo po statutu, i zahvaljujem vam na participaciji u njihovom radu, a neki od njih su već, ovaj, imali prigode djelovati u ovom međuprostoru. Prelazimo na 20. točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o prihvaćenju izvješća o provjeri formalnih uvjeta prijavljenih kandidatura s popisom važećih kandidata za članove Savjeta mladih Grada Šibenika. Znate i sami da je tu posebni zakonski tekst, je li, zakon, ovaj, koji regulira pitanje sudjelovanja, participacije Savjeta mladih u djelovanjima jedinica lokalne samouprave, da je tu, ovaj, napravljene prethodne aktivnosti koje su, evo, urodile određenim kandidaturama, i utvrđen je, ovaj, popis važećih kandidatura za članove Savjeta mladih Grada Šibenika. Ja bih samo ovdje ipak pročitao. Vito Milovanović, predlagatelj Socijaldemokratske partije Hrvatske; Bruna Vranić, predlagatelj Hrvatska demokratska zajednica; Luka Knežević, predlagatelj Hrvatska demokratska zajednica; Mate Jakelić, predlagatelj Hrvatska demokratska zajednica; Anđela Mrčela, predlagatelj Udruga mladih Mladi u EU; Marin Bolanča, isto tako iz Udruge mladih Mladi u EU, i također iz iste udruge je prijedlog i za Giovannu Degalu.

Evo, s ovim smo, ovaj, na neki način i imamo sedam članova, je li, sukladno, ovaj, aktima koji to reguliraju, pa u tome smislu, evo, otvaram raspravu o ovoj točci. Ako nema, možemo preći na glasovanje, ali tu bi glasovali pojedinačno, jer, ovaj, ne možemo skupno glasovati za sve, jer su tu pojedinačne kandidature za svakoga, pa bih, evo, ovaj, molio za malo strpljenja. Znači, prijedlog za Vitu Milovanovića za člana Savjeta mladih. Tko je za? 16. Protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Bruna Vranić. Tko je za? 16. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Luka Knežević. Tko je za?

16. Protiv? Suzdržani. Preostali. Prihvaćeno. Mate Jakelić. Tko je za? 16. Protiv? Suzdržani. Prihvaćeno. Anđela Mrčela. Tko je za? 16. Protiv? Suzdržani. Prihvaćeno. Većinom glasova. Marin Bolanča. Tko je za? 16. Protiv? Suzdržani. Prihvaćeno. Većinom glasova. I Giovanna Degala. Tko je za? 16. Protiv? Suzdržani. Ostali. Većinom glasova prihvaćeno. S ovim smo prihvatili svih sedam kandidatura koje su istaknute u ovom procesu formiranja Savjeta mladih. Ono je na neki način, evo, u punom sastavu na ovom nedavašnjem gradskom vijeću inaugurirano, ali oni imaju i konstituiraju ću sjednicu koja će biti obavljena nakon ovoga, sukladno proceduri koja tom slijedi. I, kao što je, evo, kolega Kljajić, ovaj, sugerirao, je li, za ova neka druga tijela, ovdje se vrši izbor među samim članovima za predsjednika i ostale, ovaj, na samoj konstituirajućoj sjednici koja će biti održana naknadno. S ovim smo apsolvirali 21. točku dnevnog reda i prelazimo na 21. Ako se slažete, kolege, s obzirom da imamo, ovaj, relativno, ovaj, još pristojan broj točaka dnevnog reda, moje je da vas pitam da li ćemo eventualno napraviti jednu malu kratku pauzu ili ćemo ipak, ovaj, ipak raditi dalje. Evo, nekako vidim po vama da ste, ovaj, orijentirani da nastavimo. Ja se nadam da svi imamo dovoljno strpljenja, snage i koncentracije da ovo, ovaj, izdržimo, i predložio bih da nastavimo bez neke pauze u ovome dijelu. Molim? Ja

gledam Marija, evo, gledam uvijek kolegu Kovača, nekako, ovaj, on mi uvijek govori da sam uvijek negdje u kontri s njim, ali evo, ovaj, očito da sam, ovaj, ovdje prihvatio stav manjine, a ne većine. Evo, predložio bih vam da, ovaj, napravimo desetominutnu pauzu i da se svi vratimo. Ajde. I s nastavkom sjednice. Očito da je pauza prekratko trajala za neke. Ajmo, molim vas, malo reda. obzirom da smo imali, ovaj, prekid u sjednici, evo, dok se ne vrati moj cijenjeni kolega, ovaj, ja ću izvršiti prozivku vijećnika kako bismo mogli konstatirati sadašnje stanje stvari, pa bih vas samo zamolio, evo, za suradnju u tom smislu. Kolegica Lavanja je tu? Kolegica Badžin? Tu? Kolega Mate Burić? Nema ga. Kolega Čeko? Tu? Kolega Dunkić? Je tu? Dukić, pardon. Kolega Grgurica? Tu? Kolega Kljajić je tu? Kolega Mario Kovač je tu? Kolega Kuvač je tu? Kolega Dario Kurušić je tu? Kolega Martinović je tu? Kolegica Nera je tu? Kolega Restović danas uopće nije bio, tako da njega konstatiramo. Daniela Ručević je tu? Ivan Slavica je tu? Maja Šintić je tu? Katarina Tomazini Marić je tu? Iris Ukić Kotarac je tu? Petar Vrvilo je tu? Ja sam tu. I Jure Zečević je tu. Znači, dva, ovaj, nam člana nedostaju. Zorić, pardon, evo, ovaj, mea culpa est. Ovaj, ispričavam se svima koje sam, evo, krivo naslovio, ali eto, ovaj, očito da je meni pauza najgore, ovaj, došla.

Ovaj, u ovom ritmu. Možemo konstatirati, cijenjeni kolega, ajmo malo, ovaj, na ozbiljniji dio, konstatirati da ima ukupno 19 vijećnika, što je dovoljno za pravovaljano odlučivanje i rad u nastavku ove naše sjednice. Prelazimo na ovu točku koju smo ostavili zadnji put, odnosno u prethodnom dijelu sjednice. To je točka 21, prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog odluke o izmjenama dopunama Statuta Gradske knjižnice "Jure Šižgorić" u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za ovu prethodnu suglasnost? 12. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. Prelazimo na 22. točku dnevnog reda, to je izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje od 1. siječnja 2025. godine do 30. lipnja 2025. godine. Otvaram raspravu. Javio se kolega Kovač.

Izvolite, cijenjeni kolega. Hvala vam lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, čitajući ovaj doista obiman materijal od, čini mi se, 68 stranica, nisam pronašao niti jednu rečenicu koja bi se odnosila na neuspjele megaprojekte čiji je izostanak realizacije obilježio, sam završetak, zapravo, prošle godine. Možda, dobro, posljednje tromjesečje, ali svakako i sam završetak prošle godine. Doduše, Batižele se spominju, ali u kontekstu donošenja prostorno-planskih dokumenata spomenuta su i usmeno danas, od strane gradonačelnika, gdje najavljuje pojavu jednoga, ovaj, novog značajnog investitora. Zašto ovo spominjem? Mnogi će reći da je to bilo na kraju protekloga mandata ovoga vijeća. Govorim o tome zbog toga što je naš gradonačelnik u intervjuima lokalnim medijima uporno ponavljao kako, citiram,"ništa nije propalo", pa tako za portal Tris, recimo, 14. prosinca protekle godine, prošle godine, pardon, navodi, citiram,"interes za Batižele i dalje postoji, javili su se i novi potencijalni investitori i s njima se razgovara". Dakle, danas smo usmeno čuli da se to događa, ali u samom izvješću, tekstualno, o tome nema govora. O tim razgovorima, ili pregovorima, ako ih je bilo, koji su se, valjda, događali i u prvim mjesecima ove godine, nema, ponavljam, niti spomena. Sve, sjetimo se, bilo začinjeno kada je proglašeno da je projekt neuspio, jer je sve bilo začinjeno argumentima"mir, mir", nitko nije kriv, nego je bila kriva Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja je, valjda, na samom isteku roka za predaju obvezujuće ponude utvrdila kako bi se aktualni, tada investitor, našao u, citiram,"nedopuštenoj koncentraciji hotelskih kapaciteta", jer je već bio u posjedu određenih kapaciteta te vrste.

Priča je to u koju će ozbiljni poslovni ljudi vrlo teško povjerovati. Jednako tako, nema niti riječi o najavljenom, citiram,"restrukturiranju" projekta Vali Solaris, koja je najava uslijedila poslije investitorove objave odustanka od namjeravane investicije u fotonaponsku industriju u vrijednosti od milijardu eura, s konačnim zapošljavanjem cirka 5.000 ljudi, a koje je restrukturiranje trebalo, prema izjavama našeg gradonačelnika, potrajati nekoliko mjeseci, a što je također trebalo trajati u prvim mjesecima ove godine. Taj se investicijski rashomon pokušalo opravdati kineskim dumpinškim cijenama na tržištu fotonaponskih proizvoda, zbog čega kompanije te branše, iz te velike azijske zemlje, gospodare svjetskim tržištem. Argumente te vrste svatko željan informacija mogao je u medijima pročitati već godinama unaprijed. Vezano uz dumpinške cijene i gospodarenje kineskih tvrtki svjetskim tržištem fotonaponske industrije, ponavljam, prema gradonačelnikovim najavama i izjavama u medijima, to najavljeno restrukturiranje je trebalo potrajati tek nekoliko mjeseci, a što bi onda ulazilo u obuhvat vremenskog razdoblja koje pokriva ovo izvješće o kojem danas raspravljamo. Međutim, o tome nema niti riječi u samom tekstualnom dijelu izvješća. Osobno sam i na kraju mandata, pro- proteklog mandata ovoga vijeća, a i u predizbornoj kampanji, potencirao kvalitete naše industrijske zone i sugerirao zalaganje i lobiranje za ulaganje u vojni industrijski kompleks na Podima kao izuzetno dobro kapacitiranoj zoni kad su takvi projekti u pitanju. Moram ovdje pripomenuti iznimno velika sredstva koja u vojnoindustrijski kompleks želi uložiti Europska unija, mislim da se govori o nekakvih 800 milijardi eura na raz- na razini Europske unije.

A i izjave aktualnog ministra obrane daju nam na znanje da će Republika Hrvatska ozbiljno poraditi na širenju svojih vojnoindustrijskih potencijala. Apeliram stoga na gradsku vlast da prestane podilaziti političkim krugovima koji strahuju od takvih projekata i da usmjeri svoja nastojanja u pravcu boljeg života naših građana. Vama kao, nemojte me krivo shvatiti, jer držim da je ta osobina na današnjem političkom tržištu vrlo zahvalna, dakle, vama kao političkom opsjenaru treba priznati da ste, osim svojeg tradicionalnog i vjernog biračkog tijela, uspjeli penetrirati i u dio lijevocentrističkog i lijevog biračkog tijela u našem gradu, ali ovdje više nije riječ o tomu tko će se Šibenčanima više svidjeti. Ovdje je riječ o budućnosti grada koji polako postaje turistički resort, a ovisiti o turizmu koji je fragilna djelatnost, vrlo je riskantno, pogotovo poznavajući, okruženje u kojem Hrvatska država egzistira. A ovisiti o turizmu, kažem, vrlo je riskantno. Ovako ste nam servirali jedan promidžbeni dokument o kojem mi vijećnici, koliko se sjećam, predsjedniče, ionako ne glasujemo, jer mi ga primamo, zapravo, na znanje, pa je to, valjda, onda prvenstveno namijenjeno medijima, od kojih neke naša gradska vlast, čini mi se, obilato financijski potpomaže, o čemu bi možda također na ovom vijeću trebalo u jednoj ili drugoj prilici porazgovarati. Hvala lijepa. Hvala, kolega. Inače, ovo je akt koji se prima na znanje, ali nije marketinškog karaktera. On se mora podastriti vijećnicima sukladno našim propisima, tako da to nije neka PR potreba, nego potreba izvršavanja statutarnih i poslovničkih odredbi.

Izvolite. Evo, poštovani vijećnici, dakle, na ovaj esej gospodina Kovača ja ću odgovoriti vrlo kratko. Projekt u zoni Podi ide dalje i razvija se i dalje, i traju razgovori. Projekt Batižele se razvija sukladno mogućnostima, naravno, proceduri koja ima zakonski okvir trajanja, ali projekt Batižele se razvija i dalje. Projekt Molnica se razvija i dalje. Jučer su otvorene ponude za voditelja projekta, dakle, natječaj koji je vrijedan 2,5 milijuna eura, u kojem grad itekako, ne samo logistički, nego i financijski, sudjeluje. Što se tiče dezinformiranja javnosti, evo, ja predlažem gospodinu Kovaču da on iskoristi svoju moćnu političku stranku, svoj utjecaj, neka slobodno dovede zainteresirane investitore. Ako ispune zakonske kriterije, mi ćemo ih, bez ikakvih predrasuda, uključiti u sustav pregovaranja i, daj Bože, u sustav angažiranja. Što se tiče vojne industrije, i tu smo mi napravili iskorake. Postoje kontakti s takozvanom metaloprerađivačkom komponentom, koja inače u Podima postoji, ali to su poslovni razgovori vlasnika privatnih tvrtki koje ćemo vidjeti kako će se napraviti. Dakle, s obzirom da se inače nešto što je dobra namjera na kraju politički izvitoperi, pa ja ću samo napomenuti da je priča oko Vali Solarisa izašla jer je vlada,

savezne države Njemačke, Baden-Württemberga, imala svoje dane u kojima su njihovi čelni ljudi prezentirali projekt Podi i Vali Solaris, a ne gradska uprava, jer je bio dogovor u fazi pregovaranja da je silencio stampa. Naravno, onda se to priča da je to krimen, Bože sačuvaj, ili nesposobnost gradske uprave. Dakle, ja samo hoću reći da je grad Šibenik sve svoje izvršio, pripremio svu dokumentaciju i u zoni Podi, i u projektu Batižele, i u projektu Molnica. Kad će, kako i u kojoj formi, s kojim stavom privatni interes nadvladati, doći i odlučiti, to je stvar privatnika. Dakle, mi živimo u tržišnoj ekonomiji, a ne, uvjetno rečeno, nesigurnost, nesposobnost, ili kako to gospodin Kovač godinama priča, PR, marketing. Dakle, svaka želja da budemo transparentni i da u prvom redu gradsko vijeće, a time i građane, izvijestimo o fazama pregovaranja, to se drugačije interpretira. S obzirom na četvrti mandat i cijelo iskustvo, nećemo više komunicirati na način da doslovno svaku dobru priču pokušamo prezentirati i ulijeti optimizam, nego onda kad bude potpisano, kad dođu bageri, onda ćemo napraviti nužni korak i izvijestiti vas o tome. Ali ostaje poziv: upotrijebite svu svoju moć i utjecaj, s onih mizernih 2, 3 posto koliko imate, i dovedite investitore. Hvala. Kolega Kovač se javio za riječ, kolega Slavica iza njega.

Ja ne znam zbog čega vi, gospodine gradonačelniče, ne slušate ono što se ovdje govori, bar ono što ja govorim. Ja sam samo vas pitao: ako postoje zainteresirani investitori i za projekt Batižele i za projekte na Podima, govorili smo o Vali Solarisu, je li, zbog čega toga nema u tekstu? Nego vi sad ovdje nama usmeno držite predavanja kako to ide, sve svojim tijekom, pa zbog čega onda ovaj tekst koji ste nam dali? Onda nam to ne treba. Vi se vrlo dobro morate sjetiti toga da sam ja otvoreno, u više navrata, podržao investiciju Vali Solaris na Podima. Jeste se sjećate toga? Dakle, nije sporno niti podrška Batiželama, a niti podrška Podima. Raspravljali smo o vašem izvješću o radu za 6 mjeseci ove godine. Zašto ovoga što nam sad ovdje pričate unutra nema? Ja sam samo to pitao. Kontakti s vojnom industrijom, zbog čega to niste unutra spomenuli? S metaloprerađivačkom, kako vi to kažete, je li, zašto niste spomenuli? Samo to. I što vam treba, izrugivanje sa, kako ste vi to rekli, moćnom političkom strankom? Politička stranka Domino je stranka koja ima svoj klub zastupnika u Saboru, koja ima 150, mislim, vijećnika u lokalnoj samoupravi, i koja ima svoga europskoga, europskoga parlamentarca. Dakle, ne radi se o jednoj skupini budala koja tako, evo, zabave radi, dolazi ovdje vama praviti, praviti, ovaj, dešpete. Vjerujte mi da stojim iza toga što sam govorio i u prošlome mandatu ovoga vijeća.

Stojim iza podrške svakom ozbiljnom investitoru koji želi doći na Batižele i koji želi doći, koji želi doći na Pode. I ja vas molim da ubuduće, evo, nadam se da ćemo se družiti još 4 godine, da ubuduće, ovaj, ne posežete, ne posežete za uvredama, jer doista nema potrebe za tim. Gradonačelnik doktor Burić. Da ne bi ostalo visti u zraku, nikoga ja nisam nazvao budalama, niti sam ja to upotrijebio, niti sam ja to rekao. Dakle, to nije točno. U izvješće ulazi ono što smo ostvarili i napravili, a u fazi pregovaranja, kad ja u svakom sastanku kojeg napravim, o svakoj ideji koja prođe kroz gradsku upravu pisali u izvješćima, onda bi to bila enciklopedija. Dakle, to zaista nema potrebe. Kada nešto se ispregovara, onda će biti, naravno, ili u fazi pregovaranja, ako dođe do faze donošenja odluke koje zahtijevaju odluku gradskog vijeća, onda će biti to na gradskom vijeću. Ništa drugo nisam htio reći. Vi kontinuirano, već godinama, hoćete dezavujirati nečiji rad i trud, ne moj, pustite mene na miru, nego vrijedni rad niza ljudi, počevši od pročelnika, i ne samo pročelnika, nego ravnatelja, direktora, njihova putovanja, njihov rad izvan radnog vremena, na način da nitko zbog toga ne piše ni prekovremene sate, niti to evidentira na bilo koji drugi način, osim ambicije i želje da naprave ništa konkretno. Dakle, moja percepcija o politici i o političkim strankama i njihovoj snazi, to je moje pravo i ja ga javno iznosim.

Kolega Slavica, izvolite. u onom periodu kad se uređivala ulica Ivana Rendića i postavljao potporni zid i sve ostalo, stanari ulice su parkirali svoja auta u Rokićima, na jednom parkingu koji nije označen niti uređen. I često tamo ne bi za stanare bilo mjesta zbog auta bez registracija, koji su maltene za autootpad. I vidim da je predviđeno ove godine uređenje tog parkinga u Rokićima, pa me zanima u kojem periodu se parking u Rokićima misli urediti i da li će se on naplaćivati. Hvala. Hvala. Kolega Jurić. Evo, ja ću samo kratko. Zaista, ta površina gdje se parkiraju u Rokićima, tamo, auta je jedna u lošem stanju, je u lošem izdanju, i mi radimo upravo projektnu dokumentaciju kako bi to uredili. A što se tiče naplate parkiranja, o tom-potom, mi ćemo obaviti jedan sastanak pa ćemo tu donijeti odluku, ali u svakom slučaju, plan je urediti tu površinu. Hvala. Ima li daljih disputa? Kolegica upis se pojavila pa preuzela riječ.

Pozdrav svima još jednom. Evo, kod ovog izvješća o radu gradonačelnika, koje je možda najpitkije štivo za javnost, budući da na jednom mjestu imamo rad svih upravnih odjela grada Šibenika, ja bih vas molila da u izvješću, budući da jedan dio sadržava potpune podatke, dakle da u upravnom odjelu za gospodarstvo, za sve investicije, a ne samo, odnosno za komunalne djelatnosti, dakle za sve investicije, ne samo ove veće, već i ove manje, da imamo izvješća o tome tko je obavio radove. Dakle, imamo, primjerice, u Brnjici autobusna nadstrešnica, 3.700 eura. Dakle, da li je to dio nekakve javne nabave većeg opsega, pa je to dio otpao, primjerice, na Brnjicu, ili kod izrade potpornih zidova, ili, primjerice, kod uređenja plaže Obale na Banju, tko je dobio 10.000 eura i tako dalje. Znači, kod svih ovih izvješća o građevinskim radovima, bilo kod izgradnje ili održavanja, molim vas da budu naznačeni iznosi izvođača, odnosno imena izvođača radova. Jer je u konačnici možda riječ o sitnijim sredstvima, par tisuća eura ili nešto, ali kad se zbroji, to su, ovoga, praktički jako visoki iznosi u globalu. Hvala. Hvala. Kolega Vrvilo, izvolite.

vezano za izgradnju nogostupa u ulici Bribirskih knezova, znači, govorimo o trenutno izgrađenoj ili o izgradnji možda 150 metara istog nogostupa. Vidjeli smo u točki 2b da je bilo predviđeno 180.000 eura, pa je još dodano 40.000 eura, dakle sve skupa 220.000 eura. Za te novce možete izgraditi obiteljsku kuću od 150 kvadrata. Dakle, moje pitanje je: odakle je došla tolika cifra za taj nogostup? Nadalje, kad se očekuje da će radovi biti završeni i na koji način će biti završeni, obzirom da ako taj nogostup idemo potezati sve dolje do Studenca, imate privatne parcele i izgrađene kuće na tom području i odmah do prometne trake. Znači, moralo bi se onda eventualno ići na izvlaštenje ili pokrenuti kakav takav postupak.

Hvala. Kolega Jurić, izvolite. Što se tiče nogostupa Bribirskih knezova, radovi su bili započeti prije sezone i obustavljeni, te sada nastavljeni. ne znam koliko ste vi upoznati s tim. Mi smo, što se tiče nogostupa Bribirskih knezova, obavili dva puta javnu nabavu i, ovaj, jedan put se nitko nije javio, a drugi put smo imali izvođača koji nije bio adekvatan. Na kraju se on sam povukao kad je vidio težinu i obim posla, i na kraju smo raspisali treću javnu nabavu. Dobili smo to što ste dobili, to je cijena koja je danas na tržištu. Ako vas interesira obim posla i nešto više o tome, dođite u moj ured pa ću vam pokazati i troškovnik i projektnu dokumentaciju i sve, pa ćete imati malo više, ovaj, saznanja o tome.

Pa ako želite, može napismeno, nema nikakvog problema. Hvala. Kolega, za završetak, planirate li oporezivanje do Studenca? sam projekt ima svoj obuhvat koji je izlicitiran i dotle idemo. Da li ćemo kasnije dalje nastavak, sve ovisi kad se radovi završe. Ovaj, što se tiče završetka radova, dobro, ja sad ne bih niti govorio kad bi, ovaj, trebali biti završeni radovi, zato što je i zahtjevan je projekt, ima tu malo, ovaj, situacija gdje su ulazi i garaže riješeni u projektu dobro, ali je sve, ovaj, na kraju podložno šta kad se počne kopati, šta kad se počne raditi, tako da, eto, o tom-potom. Hvala. Kolega Juri ću, ima li daljnjih govornika u ovoj točci? Ako nema, evo, primili smo na znanje izvješće o radu gradonačelnika za navedeno razdoblje. Tu ne glasujemo kako je, evo, i naznačeno u samoj raspravi. Prelazimo na točku 23 dnevnog reda, a to su sada u slijedu izvješća o poslovanju naših trgovačkih društava, odnosno javnih ustanova. tu moramo napomenuti, je li, da vodimo računa da o nekima od ovih izvješća glasujemo, a to su javne ustanove, a nekima primamo na znanje kao što su trgovačka društva, jer ona, jasno, su u posebnom sustavu i na svoj način imaju svoja tijela koja donose konačne odluke, ali mi to primamo na znanje. Prelazimo na točku 23, to je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i s financijskim izvješćem javne ustanove Športski objekti Šibenik za 2024.

godinu. Otvaram raspravu. Javila se kolegica Šintić, pa kolega Vrvilo. Izvolite, cijenjeni kolege. Po ovom redoslijedu. imam samo par kratkih pitanja. Dakle, zanima me u ovom izvješću što su točno rashodi za usluge, intelektualne usluge, u iznosu od nekih malo manje od 30.000 eura. I zanima me koje su to aktivnosti od značaja za lokalnu sredinu, planirane u ovoj godini u susret Tituli grada sporta 2026. Konkretno, hoće li to značiti povećanje obuhvata djece koji mogu se priključiti nekim sportskim aktivnostima ili potencijalno oslobađanje od participacije roditelja u sudjelovanju u sportskim aktivnostima? Dakle, konkretno, postoji li neki benefit za lokalnu sredinu?

Hvala. Kolega Španja, ispred javne ustanove. dobar dan. Pozdravljam sve nazočne. što se tiče troškova za intelektualne usluge u iznosu od 30.000 eura, one obuhvaćaju, projekt rekonstrukcije i obnove sportskog centra Ljubica. što se tiče ovoga drugoga dijela pitanja, dakle, javna ustanova radi sve ono što je pod njezinim područjem djelovanja, a to je, održavanje sportskih objekata, na području grada Šibenika. Da sad ne nabrajam, recimo, što se tiče ovih manjih sredina, koje su van gradskog centra, gradskog područja, postavljanje, recimo, novih koševa, golova za nogomet i manji popravci što se tiče samih podloga, ograda i sve ostalo. što se tiče ovoga, kažem, nastavno na vaše pitanje, mislim da javna ustanova tu ne može puno napraviti što se tiče privlačenja, djece i nabavljanja sportom, osim ovoga što sam maloprije rekao. Hvala lijepa. Hvala. Kolegi Španji, javio se kolega Vrvilo kao sljedeći govornik. Izvolite.

vezano za radno vrijeme bazena u Crnici, odnosno konkretno termine za građanstvo. Dakle, imamo od 6 do 8 i pol ujutro, ako se ne varam, i od 1 do 4 popodne radnim danom. Sad, kako sam ja bio u Zagrebu godinama prije na faksu, ja sam redovito išao na bazene. Redovito su termini za građanstvo i uvečer i ujutro, zato kako bi ljudi koji, na primjer, rade od 7 ujutro do 3 popodne trebali uhvatiti jedan termin za građanstvo, ukoliko imaju volje, je li, za takvim čime. Da li postoji nekakva, ovaj, opcija otvaranja nekog večernjeg termina za građanstvo u Crnici na bazenu? Hvala. Kolega Vrvilo, kolega Španja, odgovor.

imamo nekakav, hajdemo ga nazvati, problem, upravo u tom dijelu što ste vi rekli, dakle pristupačnosti bazena za građanstvo i ti termini. Ja se slažem s vama, nisu najsretnije riješeni. Međutim, imamo veliki broj korisnika, pogotovo djece, članova plivačkih i vaterpolo klubova, i u popodnevnim satima, odnosno večernjim satima, jednostavno je nemoguće iznaći nekakav termin za građanstvo a da ne uskratimo tu djecu. iz tog razloga smo, evo, pošto su djeca većinom u jednosmjenskoj nastavi, uveli ovaj jutarnji termin, tako da, eto, sada u zadanim okolnostima nemamo nekako bolje rješenje. Hvala lijepa. Hvala. Ima li daljnjih diskusija? Ako nema, zaključujemo raspravu po ovoj točci, a to je izvještaj o javne ustanove Športski objekti. Dajem na glasovanje: tko je za ovo izvješće?

12 protiv, suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 23. Točka 24 je prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvještaja o radu javne ustanove u kulturi, Tvrđava kulture Šibenik, s financijskim izvješćem za 2024. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na... A ipak ste se vi javili, evo, ovaj, kolegica, ne treba mi VAR soba, uspjela je. Izvolite. Hvala što ste mi dopustili. Samo pitanje, ovoga, katamaran. Znamo da naš pomorski sustav ima jako puno problema s osobljem, dakle nemamo pomoraca, i znate za sam problem TIAT-a i ovoga projekta koji je forsirao bivši župan, na svu sreću bivši, ovoga, pa me zanima da li je još uvijek katamaran privezan u Vrnaži, odnosno od trenutka kad smo ga kupili, dakle grad Šibenik, odnosno vi, koliko puta je on bio u plovidbi, budući, ovoga, nismo ga baš nešto vidjeli da prometuje, odnosno da je na tržištu. Isto tako, znam da i podržavam Tvrđavu kulture i tako dalje, ali me zanima s kojim osobama koje nisu unutar radnog zaposlenja, dakle radnog odnosa u Tvrđavi, surađujete, oko kojih, ovoga, poslova, i da li se može dobiti cjelovit popis svih tih ugovora o pružanju usluga. Zahvaljujem.

Evo, ovaj, odgovor na ovo vijećničko pitanje dat će ravnateljica ustanove, gospođa Baširić Barišić. Lijep pozdrav svima. Da, u pravu ste, brodica nije bila puno puta u upotrebi. Od otvaranja centra 2023. godine u lipnju, mi smo se zapravo potrudili da troškove održavanja svedemo na minimum i da joj nađemo, zapravo, jedan baš pravi smisao, s obzirom da smo zaključili, upravo iz razloga kojeg ste vi rekli, i manjka osoblja i manjka, zapravo, i skipera i mornara i kapetana i sve što nam zapravo traži registracija te brodice da bi se ona koristila u neke ozbiljnije gospodarske i turističke svrhe, što zapravo nije cilj centra. Mi upravo sada, evo, baš u narednim danima ulazimo u jednu vrlo ozbiljniju, zapravo, priču u koju će baš biti uključeno korištenje brodice, odnosno mi kao Tvrđava kulture Šibenik, odnosno Hrvatski centar Koraljna na Zlarinu, imamo namjeru potpisati ugovor s velikim europskim projektom, državnim projektom, iza kojeg stoji FER, projekt Marble, vjerojatno ste o njemu čitali i čuli, i upravo će naš doprinos, odnosno doprinos grada, jer je to gradska imovina, preko naše ustanove i djelovanja centra biti doprinos u brodici, a i u raznim drugim zajedničkim aktivnostima koje ćemo raditi s Marblem. Što se tiče drugog pitanja, da, naravno da možete dobiti popis, ali nisam shvatila točno o čemu se radi, je li se radi o nekakvim našim stalnim vanjskim suradnicima po pitanju kreiranja programa ili?

Uopće nikakvih suradnika, je li? Mi nemamo cjelovit izvještaj koga se tko angažira s vanjske strane, s obzirom na... shvaćam. Da, da, da. U kreiranju programa? Nimam pojma tko je od njih sve ekipiran, pa onda, tko vam još fali? Da, da, da, razumijem. Okej, to može doći napismeno, ako nije problem. U redu. Hvala, kolegice ravnateljice. I evo, da li ima daljnjih, diskutanata po ovoj temi? Ako nema, dao bih na glasovanje izvješće o javnoj ustanovi kulture, Tvrđava kulture. Tko je za? 11, 12 protiv, suzdržani s 12 glasova. Prihvaćeno je ovo izvješće. Prelazimo na točku 25 dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o prihvaćanju programskog i financijskog izvješća Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku za prethodnu godinu. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovo izvješće. Tko je za? 11 protiv, suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćena je ova točka. 26. točka je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu Centra za pružanje usluga u zajednici grada Šibenika s financijskim izvješćem za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 26. Tko je za? 11 protiv, suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 27. točka je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu s financijskim izvješćem Javne vatrogasne postrojbe grada Šibenika za 2024. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovo izvješće. Tko je za?

11 protiv, suzdržani preostali. Većinom glasova 27. točka je prihvaćena. 28. točka je zaključak o prihvaćanju izvješća o radu s financijskim izvješćem Vatrogasne zajednice grada Šibenika za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 28. Tko je za? 12 protiv, suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 28. 29. točka je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu s financijskim izvješćem Galerije svetog Kršana Šibenik za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 12 protiv, suzdržani. Prijedlog, znači, izvješća Galerije svetog Kršana prihvaćen s 12 glasova za. Idemo na točku 30 dnevnog reda. Sada već dolazimo na financijska izvješća trgovačkih društava koja primamo na znanje. Prvi je godišnji financijski izvještaj Gradskog parkinga d.o.o. Šibenik za 2024., zajedno s izvještajem neovisnog revizora. Otvaram raspravu. Kolega Slavica, kolegica Šimić su se javili. Evo, izvolite.

svi znamo da je cijena parkinga u Šibeniku među najskupljima na hrvatskoj obali i da bi, s obzirom na cijenu, mjesta za parking trebala biti donekle uređena i asfaltirana. No, to nije slučaj s parkingom na željezničkom kolodvoru. Tu se, na dijelu parkinga poslije kiše, gdje škalja stvaraju ogromne rupe i bare s vodom, gdje auti zapinju i posljedično se oštećuju. Pa me zanima, mislite li u dogledno vrijeme urediti parking na željezničkom kolodvoru, to jest asfaltirati taj dio gdje škalja? Hvala lijepo. Hvala. Na postavljenom pitanju, hoće li odgovarati, ovaj, kolega ravnatelj, ili ćemo prepustiti drugom vijećniku pitanje? Kolega Bulat ispred tvrtke.

Evo, pozdravljam sve nazočne. Ovaj, hvala na upitu. Da, postoji onaj makadamski dio. Mi kontinuirano uređujemo to. S vremenom se upravo stvaraju one lokve, to je istina, ali vodimo računa. S obzirom da nismo vlasnici terena, onda nemamo mogućnost uređivanja onako kako bismo mi htjeli, nego samo privremeno saniramo. Kolegica Šimić, izvolite, javili ste se za raspravu. evo, iz ovog izvješća je vidljivo, zapravo, da javni gradski prijevoz počiva na subvenciji grada, koja će sad i biti rebalansom proračuna i uvećana. Meni je to sasvim u redu, je li, ja zaista smatram da bi trebali javni gradski prijevoz sufinancirati. Mislim da je to jako važno, pogotovo u uvjetima grada u kojem ima izuzetno puno registriranih automobila s kojima nemamo gdje. Tako da, u tom smislu, apsolutno nemam prigovor. Međutim, ono što mogu postaviti kao pitanje je zbog čega ne razmišljamo o povećanju broja korisnika javnog gradskog prijevoza uvođenjem različitih oblika karata za taj javni gradski prijevoz. Dat ću primjer. Ako idete s baldekina, starija ste osoba, idete s baldekina, odnosno negdje s Buala ili tamo oko bolnice, odlazite na autobusnu postaju do bolnice i vozite se, primjerice, samo do kazališta. Zašto ne bi imali neku, neki oblik kratke karte koji bi možda povećao obuhvat unutar centra grada, odnosno šire gradske jezgre? Jer mi i dalje znamo, svjesni smo i vidimo da ljudi čak i s baldekina, ako imaju djecu ili su stariji, odlaze u grad automobilima.

Čini mi se da bi neki oblik kraće karte možda, možda potaknuo naše građane i građanke da s baldekina ili iz Rokića ne odlaze nužno automobilom u centar grada, i time stvaraju dodatne gužve. To je jedno. Drugo, što se tiče samih gradskih parkirališta, ukazat ću na jednu bizarnu situaciju. Nakon uređenja parkirališta ispred Tomija na Vidicima, to parkiralište je prazno. Automobili, nažalost, uglavnom je prazno. Automobili se, nažalost, tamo ne parkiraju. Ljudi očito nisu kupili svoje mjesečne pretplatne karte, ne znam zašto. Međutim, imate situaciju nasuprot kafića Diana, parkiranih automobila na nogostupu, a nogostup je takav da praktički ide vam automobil, pa on ide rasvjetni stup i ostaje doslovno još niti pola metra nogostupa na tom dijelu. Dakle, majke s kolicima, slabije pokretni, osobe s invaliditetom tu zaista ne mogu, ne mogu proći. Čini mi se da je vrijeme možda da krenemo rješavati samo parkiranje u tom dijelu grada. Dakle, napravili smo lijep uređen parking, međutim on iz nekog razloga, možda zato što ti ljudi s te strane ulice ne mogu kupiti mjesečnu pretplatnu kartu, ne mogu tamo niti parkirati svoje automobile, a ne mogu plaćati satno samu pretplatnu, satno parkiranje. I treći aspekt za koji bih postavila pitanje je zašto u drugoj i trećoj zoni imamo parkiranje u ljetnim mjesecima do 10 navečer ili zašto, zašto ne uređujemo to radno vrijeme parkirališta? Na primjer, u drugoj i trećoj zoni, zašto parking i u zimskim mjesecima je do 8 navečer ili slično?

Zašto nije do 5 popodne? To je, to je situacija u mnogim gradovima. Dat ću primjer samo Zadra. U Zadru imate parking tamo kod Nazora, to je njima treća zona s gornje strane, četvrta s donje strane. On košta 30 centi, odnosno 40 centi, i besplatan je nakon 5 sati popodne. To su neke mjere koje onda mogu možda, ne znam, malo bolje unaprijediti, zapravo, taj naš sustav koji, koji imamo. Evo, hvala. Gospodin gradonačelnik, pa gospodin Bulat. Evo, gospođici, gospođi vijećnici ću ja odgovoriti. Generalno, smjer i način razmišljanja grada Šibenika o rješenju problema parkinga. Sve ovo što ste rekli je apsolutno točno i tu uopće nema spora. Dakle, nakon uređenja Poljane kao podzemne garaže, sad je pokrenut ciklus koji će dovesti, ja se nadam, unutar idućih 3 i pol do 4 godine, u funkciju i novu podzemnu garažu na lokaciji postojećeg vatrogasnog doma. Dakle, paralelno s odabirom izvođača i kad znamo i budemo definirali točno početak radova na novom vatrogasnom domu, objavit će se arhitektonski natječaj za arhitektonsko rješenje lokacije postojećeg vatrogasnog doma, naravno s dvije odrednice. Prva je podzemna garaža na toj lokaciji i drugo je bazna stanica za žičaru koja će povezati Mihovila i Ivana. Dakle, taj projekt ide dalje. U ovom trenutku, nakon arhitektonskog natječaja, po onom kriteriju odabira najkvalitetnijih radova, krenut će se u onaj ritam izrade od idejnog rješenja, idejnog projekta do izvedbenog projekta.

Dakle, samo hoću reći da će se paralelno vršiti aktivnosti da onog trenutka kad vatrogasni dom preseli na novu lokaciju, dakle javna vatrogasna postrojba, pa gotovo, dakle, naravno, simbolično rečeno, sljedećeg dana će početi radovi na uklanjanju postojećeg starog vatrogasnog doma i aktivnostima koje će dovesti do gradnje podzemne garaže. Ta podzemna garaža će biti strukturirana po svom načinu funkcioniranja, na poseban način, da će biti cjenovno i organizacijski tako posložena da dominantno bude povoljna za građane stare gradske jezgre, dakle Doca, Varoša, Gorice, jer mi moramo riješiti i osloboditi

prostore javne površine od naših automobila. Dakle, nama nisu problem, uvjetno rečeno, turisti i stranci, nego smo problem mi sami sebi. Zašto to povezujemo, tu cijelu priču? Zato što očekivani je početak građevinskih radova na projektu podizanja rive u Docu u jesen 2026. godine. Ja se nadam da će do tog trenutka krenuti projekt dvostrukog bedema, odnosno eskalatora u kombinaciji sa stepenicama kroz dvostruki bedem. Dakle, povezujemo sve to u jednu cjelinu. Vi isto tako znate da je u projektu Batižele predviđeno dvije podzemne garaže, kao što je ogromna podzemna garaža u projektu Draga, dakle kapaciteta preko 800 parkirnih mjesta. I naravno, već sada moramo percipirati činjenicu da se opća bolnica izmješta. Dakle, pritisak automobila, samih djelatnika, zaposlenih, naravno, i svih onih koji su korisnici zdravstvene usluge, je ogroman. Da će se kompletno ta priča u centru grada promijeniti. Naravno da to zahtijeva vrijeme, naravno da u tom trenutku treba rješavati sve ove probleme, kao što ste vi napomenuli, u prvom redu nogostupa na Baldekinu. Dakle, od širokih nogostupa mi smo na kraju napravili ništa. Dakle, iz vrlo jednostavnog razloga, zato što naš čovjek, kao što je u slučaju smeća o kojem smo pričali na početku sjednice, funkcionira na način: parkiran gdje je mukti. Dakle, nije bitna čak ni cijena, bitno da je mukti, pa je li to zelena površina, je li to ispod stabla, je li se to popeti na trotoar, ja ne znam kako, i koji su im troškovi servisa automobila nakon penjanja uz one rizole koji su po 10 ili 15 centimetara.

Što se tiče komunalnog prijevoza, naša intencija je, i od toga ja neću odustati, da komunalni prijevoz bude potpuno besplatan. Dakle, to je namjera. Naravno da ta ideja će ići znatno sporije nego što sam ja očekivao, jer jednostavno cjenovni spirala cijena je takva da to jednostavno crpi proračun. Ali ono o čemu ozbiljno razmišljamo je osloboditi studente i umirovljenike. Oni ionako plaćaju, uvjetno rečeno, simboličnu cijenu, a onda bi praktički riješili cijelu tu priču. I završit ću jednom optimističnom pričom. Naravno, kako sam ja rođen, odgojen i živio na Baldekinu, čudo ljudi tamo poznati, imamo jednu interesantnu priču u kojoj moja jedna stara susjeda kaže, ona živi u neboderu ležećem, da ona sada ima i vikendicu, prvi put u životu, jer kad se hoće ići kupati na plažu Rezalište, prijeđe pješački prijelaz i ukrca se na autobus. Kad dođe vrijeme ručka, ukrca se na autobus na Brodarici, na Rezalištu, dođe kući, ruča, odmori se, u 5 sati ponovo sjedne na autobus i ode napraviti popodnevnu banjadu i vrati se. Dakle, to je naša intencija. Kao što je točna činjenica, ja ću sad iskoristiti priliku da je broj automobila po glavi Šibenčana veći nego što je broj automobila po glavi Zagrepčana.

Ima li daljnjeg govornika? Ako nema, možemo zaključiti ovu točku dnevnog reda. To je izvještaj tvrtke Gradski parking d.o.o. i primijetili smo ga na znanje kao takvoga. Prelazimo na točku 31 dnevnog reda. To je integrirani godišnji izvještaj s izvještajem poslovodstva za 2024. godinu za trgovačko društvo Zeleni grad Šibenik. Otvaram diskusiju. U raspravu se uključila kolegica Šintić. Izvolite. Evo, uvijek isto pitanje za Zeleni grad. Ono se odnosi, naravno, na sječu, odnosno sadnju stabala. Dakle, mi u principu unutar komunalnog reda grada Šibenika kažemo: ne smije se sjeći stablo osim ako to nije na neki način prošlo određenu stručnu procjenu i postoji neki nalog za nešto takvo. I to je okej. Međutim, posljedično, ono što je u praksi je da zaista puno više stabala posiječemo nego što ih posadimo, pogotovo u odnosu na druge gradove trenutno. Neki dan je bio članak u medijima da Zadar i HDZ-ov gradonačelnik Šime Erlić sadi 2.500 stabala samo u ovoj godini. Ja sam postavila davno još pitanje koliko stabala planiramo zasaditi u 2025. godini. Odgovoreno mi je da vi nemate u planu sadnju stabala za ovu godinu. Pretpostavljam da možda ipak postoje neke opcije preko Fonda za zaštitu okoliša gdje će se pojaviti prostor za dodatnu sadnju. Međutim, evo, ja ću vezati i pitanje parkirališta, komunalne infrastrukture i same sadnje i reći da je ovo uređenje u ulici 3. studenog zapravo bilo jedan dobar primjer jer ste sačuvali postojeća stabla.

A znam da u nekom narednom periodu ide uređenje rotora na Šubićevcu gdje je križanje Đure Đakovića i ne znam koja je tu ulica. Nadam se da će se ista situacija primijeniti tamo. Znam da ste za vanjski naveli da planirate sačuvati ona postojeća dva stabla koja su tamo, pa se pitam komunicirate li o ovoj temi, je li ona zaista tema kojoj ćete pridati određeni fokus u budućnosti i hoće li buduća sadnja biti planirana i unutar Zelenog rada i suradnje Zelenog rada s Gradom Šibenikom i bilo kakvo uređenje i ulaganje u komunalnu infrastrukturu, hoće li ići u smjeru da se zaštiti kompletan zeleni fond grada kojeg je, nažalost, sve manje, a potreban nam je s obzirom na klimatske promjene. Hvala. Hvala. Kolega Ljubica Nović, direktor. Novica Ljubić. Pardon, danas očito sva prezimena miješam. Sorry, ovo je već postalo zabrinjavajuće. Evo, izvolite. Evo, hvala, poštovana vijećnice. Vijećnice na pitanju. Već smo komunicirali na tu temu i nama je cilj da sačuvamo svako stablo koje je moguće. O tome jako puno vodi računa komunalni odjel grada kad se radi nekakav projekt. Što se tiče kompletne daljnje sadnje, odgovorio sam na ono pitanje vaše da u ovoj 2025., ako ćemo posaditi par stabala, nisam ih pisao da hoćemo. Zašto? Zato što smo mi dobili početkom godine nalog od gradonačelnika preko revizora grada da zajedno utvrdimo sve zelene površine koje su uistinu u vlasništvu Grada Šibenika i da te površine možemo planirati daljnju njihovu sadnju.

Ono što vam mogu reći, evo, rekao sam da u 2025. nećemo ništa posaditi, ali ćemo posaditi stabla koja smo sačuvali prilikom rekonstrukcije raskrižja Mandaline i Ražine. Znači, imamo tamo 12 stabala koja smo izvadili, spremili. Njih ćemo sada posaditi do kraja godine, kad bude vegetacija na najnižem nivou, jedan dio u Zablaće. Jutros smo dogovorili jednu sadnju jednoga stabla u Petra Preradovića gdje je obnovljeno dječje igralište, ali se bojimo vremenskih prilika. Hoće li biti kiša pa da ne bi donijeli zemlju dok je blato? Jutros su bio inženjer iz Zelenog rada i s komunalnim odjelom grada su bili na lokaciji, definirali su kako ćemo tu površinu oplemeniti. Što se dešava? Ovdje imamo jako puno površina koje ne izgledaju dobro. Nabrojit ću vam samo jednu, da vam ne dužim, ali možemo se nekad naći i na kavi, dođite kod nas. Primjerice, imamo jednu veliku zelenu površinu na ulazu u Tehnološku cestu. Nasuprot Kauflanda je naš zeleni otok. Imate s jedne i s druge strane, kako je prošla cesta, to je privatno vlasništvo. Mi smo tu planirali posaditi jedan dio stabala da to oplemenimo, da tu zelenu površinu dovedemo na jedan nivo. Međutim, ne možemo. I sad kad napravimo kompletnu reviziju, ali dužni smo do 31.12., mi na tom dijelu već radimo s komunalnim odjelom i odjelom gospodina Paškoga. Kad izvadimo, primjerice, površinu ispred suda, nije vlasništvo Grada Šibenika, a mi je održavamo, ona je u vlasništvu Ministarstva pravosuđa.

Mi to sad raščišćavamo i kad saberemo sve zelene površine, napravit ćemo točan detaljan registar i onda ćemo planirati daljnje sadnje. Znate da je naše područje kamenito i da nije lako saditi kao, ne znam, u Osijeku, pitaj Boga koliko stabala i tako dalje, opreme, ali se trudimo maksimalno sačuvati i svake godine nešto dograditi. Evo, u onome izvješću, kad ste me pitali koliko ćemo posaditi, rekao sam vam ništa, a na kraju će biti negdje oko 10, 15 stabala u ovoj godini. Ali kad napravimo kompletnu reviziju, onda ćemo za 2026. i početi dalje, gdje god moguće to napraviti. Evo. Hvala. Kolegica Uki se javila. Izvolite.

Budući je zeleni fond, ja ću se nastaviti na temu. Grad Šibenik je poprilično devastiran i imamo jako puno pritužbi građana, u stvari, da se zelenilo otklanja, odnosno stabla gdje god moguće. Dobro, to je nekakav dojam nas Šibenčana i tako dalje. Podsjećam na jednu od proteklih sjednica Gradskog vijeća gdje su vijećnici s moje liste upućivali na problem Šubićevca. Tada ste, gradonačelniče, govorili javno da je problem Šubićevca, odnosno zelenog pojasa, isključivo u nadležnosti javne ustanove Šibensko-kninske županije, odnosno priroda, i da Grad Šibenik nema tu apsolutno nikakve ovlasti što se tiče ovoga gori parka Gvozdenovo i Kamenar i tako dalje. Međutim, na temelju očitovanja ravnateljice, gospođe Anite Babačić, ako je bilo pripremljeno za medije, ako je niti jedan medij nije htio praktički prenijeti, gospođa Anita Babačić vas je demantirala. Znači, na Šubićevcu postoji privatna šuma, postoji šuma koja je u vlasništvu grada i postoji pojas kojim upravlja javna ustanova prirode. Međutim, Grad Šibenik ima ovlasti i smije uređivati zeleni pojas. Stoga ova informacija da će se raditi revizija zelenih površina na području Grada Šibenika je dobrodošla. Slijedom navedenoga, imam nekakvo priopćenje koje je bilo

pripremljeno, tako da mogu vam ga poslati, pa onda se možemo referirati, jer nam je u interesu svih građana, neovisno kojoj političkoj opciji pripadaju, da zaštitimo ovoga zeleni fond. Nadalje, što se tiče samog ovoga zelenog grada, budući je naplata potraživanja bolja nego što je, primjerice, u Vodovodu, imamo vrlo veliko i iskazano javno nezadovoljstvo zaposlenika Zelenog grada. Zaposlenici Zelenog grada koji imaju niske plaće i koji ovise na određeni način i o stimulacijama, ali ovise i o organizaciji posla koja u svim sektorima nije dobra, jer imamo pritužbe da se određeni broj radnika"švrca", u navodnicima, dok drugi obavljaju veću količinu posla. Apeliram da se dio sredstava koji ima na računu dade radnicima u smislu nekakvih stimulacija ili da se razmisli o barem nekakvom povećanju iznosa plaća, makar i ove što su neoporezivi dodaci i tako dalje. Jer činjenica je, bez obzira što je gradonačelnik rekao da je grad prljav, neke okolnosti idu na obraz naših sugrađana koji su neuredni i koji ne poštuju odluku o komunalnom redu, ali je činjenica da je dojam zaista da je grad prljav. I kao takav, odjel za komunalno gospodarstvo, odnosno komunalni redari, a ima tu u pripremi zapošljavanja još dvojice, neka krenu izvršavati, odnosno kontrolirati korištenje javnih površina ili šetati po gradu, a znamo sve tko radi i kako se tko ponaša, pa onda uhvatite nekoga na licu mjesta i globite ga. To je to.

Eto ga. Hvala. Gradonačelnik dr. Burić, pa kolega Ljubić. Hvala, poštovano Iris, na ovom izvješću, uvjetno rečeno, o vlasništvu. Ja ću samo reći: ja prihvaćam. Neka svi počnu saditi i voditi brigu oko onih dijelova koji su nesporno njihovo vlasništvo. Pa to poručujem i gospođi Aniti Babačić. Uopće me ne zanima kojoj političkoj opciji i kojoj ustanovi pripada. Neka svatko radi ono što je njegovo i njegova obveza, a grad prihvaća odmah da će on preuzeti svoj dio obveza ili aktivnosti koje nije izvršio. Što se tiče par šume Šubićevac, neovisno o javnoj ustanovi priroda, grad je imao 3, 4, ne znam ni ja koliko, službenih sastanaka i sa Šumarijom Šibenik i sa regionalnom šumarijom kojoj pripada Šumarija, dakle u Splitu, i uvjetno rečeno, s nadležnim ministarstvom. Dakle, par šuma Šubićevac je vrlo kompleksna priča, odnosno ona, ako se ništa ne poduzme, ona će nestati. Dakle, ne samo zbog požara, nego će nestati zbog potkornjaka i svega onoga što se dešava. I toga smo mi itekako svjesni, no, nažalost, ništa se bitnoga nije desilo oko zbrinjavanja i oko brige za par šumu Šubićevac. Ja ću samo reći

da ono što mi percipiramo kao par šuma Šubićevac, to je onaj dio, prekrasan zeleni, u gradskoj četvrti Šubićevac, sve ono što vidite da je tamo napravljeno, dakle trim staza, dječje igralište, već tako da je, je napravio grad praktički na imovini koja nije u našem vlasništvu, odnosno kojom upravlja neka druga ustanova. I zato ponavljam još jedan put, javno, nek svatko počne raditi onaj dio, one svoje obveze na nesporno parcelama kojima upravlja ili koje su u vlasništvu, a mi ćemo kroz ovu reviziju, naravno, doći do točnih podataka čime i kojim i kakvim površinama upravljamo. Što se tiče, ja ću samo reći, naravno da će direktor nastaviti, već smo mi pokrenuli proceduru izrade potpuno nove sistematizacije Zelenog rada koja će biti prilagođena praktički realnom odnosu na terenu, dakle površinama, kvadraturom, zelenim površinama koje oni upravljaju. S tim da će točno biti određen broj djelatnika koji će biti zadužen za određeni kvart, za određeni mjesni odbor, dakle gdje će konkretni broj zaposlenika Zelenog rada imati obveze i to povezane s, naravno, koeficijentom na radnom mjestu, naravno, i osnovicom koju ima na radnom mjestu. Hvala. Direktoru Ljubičiću, izvolite.

Pa evo, gospođo Ukičić, imamo dobru komunikaciju, pa ću samo nastaviti s ovo što ste rekli, da imamo nezadovoljstvo određenih djelatnika. Točno je. S obzirom na određene plaće koje neki imaju, a isto tako kad imate one koji... Kroz stimulativni dio plaće nastojim da ljustoviše ljudi radi i da onaj koji digne 600 kanta nema istu stimulaciju kao onaj koji digne 80. Jer najlakše je doći pred gradonačelnika i reći mu da meni treba 20 eura fiksnoga dijela da bi platio nekome nerad, da bi to plaćali građani Grada Šibenika. Vjerojatno takvi se i bune. Ja imam sada drugu percepciju ljudi koji su spremni, sukladno s onim što je rekao gradonačelnik, na zadnjoj skupštini društva sam dobio nalog da napravim kompletnu reorganizaciju, novo ustrojstvo društva. Mi smo prešli s maloga na srednje društvo i da činjenica da djelatnici dolaze, ako netko ode na bolovanje ili na porodiljne i nešto tako dalje, da djelatnici kažu: "Direktore, nemojte primati zamjenu, bolje da kroz stimulaciju nešto date nama." I to je ta politika kojom ću se ja voditi. A oni koji, znam te koji, koji pokušavaju napraviti nekakav nered da tamo ne funkcionira, mi smo šesti, sedmi mjesec jako dobro funkcionirali. Ali kada znate da će vam točno svaki djelatnik otići u turniškoj sezoni na bolovanje, onda vas to brine, jel? I onda ovaj kaže:"Zašto bih ja ubijao se s 500 kanta, a ovaj će dobiti od mene 50 eura manje, jel?" Ono što mu odbije na bolovanje.

Tako da smo mi postavili nekakve kontrole, da imamo mi djelatnika koji privatno, uglavnom, svi su ti na bolovanju koji imaju privatno nešto kući, rade na crno. Tu imamo i situaciju od HZZO-a, nažalost, koja nam odgovara kad šaljemo kontrolu bolovanja, da napišemo točno na koga sumnjamo, što on radi. Mislim, to je isto jedna tragedija, jer mi je nenormalno da čovjek bude na bolovanju tri godine i da HZZO ne reagira i da ne kaže da li je on radno sposoban ili nije radno sposoban. I non-stop dobija, nama se takvi odgovori šalju, mi to šaljemo u Split. Pa i sad smo jednu postavili nedavno gdje smo... Ne smijete ga fotografirati, ali čovjek radi privatno u svojoj garaži, a na bolovanju je već tri mjeseca. Pa se i to pitam što HZZO o tome misli. Eto. Hvala. Ima li daljnjih pitanja? Ako nema, zaključili smo raspravu vezano za ovu točku 31 i primili smo na znanje izvješće Zelenog rada d.o.o. 32. točka je godišnje izvješće, izvješće poslovodstva za 2024. zajedno s godišnjim financijskim izvještajem, izvještajem neovisnog revizora za trgovačko društvo Bikarac d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i primili smo na znanje ovo izvješće. 33. točka je godišnji financijski izvještaj Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik za 2024. zajedno s izvještajem neovisnog revizora. Otvaram raspravu. Tu se javio prvo kolega Kljajić, pa kolegica Šintić, pa kolega Kovač. Evo, tim redom, molim vas da i izložite svoje tvrdnje.

Evo, pozdrav još jednom. Dakle, u uvodnom dijelu izvještaja trgovačkog društva Vodovod i odvodnja dosta je posvećeno vremena opravdavanju, i vi ste danas dosta potrošili vremena opravdavanju povećanja cijene. Nikad niste niti u jednom trenutku rekli da je to možda i previše za džep građana, iako vi smatrate da je to objektivno. Ja bih vas, dakle, malo da... Neke stvari bih vam htio postaviti pitanja. Vodovod i odvodnja Šibenik je poslovala u istim uvjetima 2012. godine, kao i Vodovod i odvodnja Split, Zadar, Zagreb, bilo koja. Ista im je bila cijena energije, resursa, globalnog tržišta i tako dalje. Djelatnici... Pogledajte samo djelatnike Vodovoda Split. I pričam baš o djelatnicima, ne pričam o onima koji su radili na terenu. Vama imaju djelatnici 850, 900 eura plaću neto. Neto. Čuli smo od gospodina Kovača, vi imate 5.700 bruto. Je li vi sada nama objašnjavate da je povećanje cijene i u tome izvještaju da je osnovni parametar uz ova energija koja je ista u Splitu, Zadru, Zagrebu, tržište, da se ne ponavljam, da je jedan od glavnih parametara duljina metara po broju, duljina metara razvoda cjevovoda po glavi potrošača? Mi nikad nismo čuli do sada za takvu formulaciju. Dakle, vi ste sad počeli licitirati s 1.700 kilometara cjevovodnog razvoda i govorite da imamo toliko potrošača ili toliko tisuća i da vi sada zbog toga... A branite i krijete činjenicu da je Vlada Republike Hrvatske ukinula vama subvencije.

Vi branite Plenkovića ovdje i svoju političku vjerojatno opciju koji ukida subvencije, a vama su subvencije u protekle 3, 4 godine iznosile gotovo 40% dohodovne strane. Dakle, vi ste otprilike imali oko 17 milijuna eura prihoda, oko 17 milijuna eura rashoda. Od toga ste zadnju godinu ili dvije imali po 7 milijuna eura subvencija Vlade Republike Hrvatske, kao i drugi Vodovod i odvodnja. Pa nam onda recite istinu. Ukida... Nekaj... Bilo je popularno hvaliti se, reći da Vlada nama subvencionira vodu građanima i mi smo svi rekli: "Bravo za našu Vladu." Sada nam recite istinu. Ostajemo bez 7 milijuna eura subvencije Vlade i sad ćete vi to plaćati građanima iz svoga džepa. I ništa drugo. I još me, dakle, zanima kolika je cijena vode u drugim. Mi to ne možete sad odgovoriti. Pogledajte, ja ću pustiti službeni dopis vama u Vodovodu koja je cijena vode u drugim lokalnim zajednicama, jedinicama. I molim vas, maknite s radija onu reklamu: "Voda je dar prirode čovjeka." Ona nije primjerena za ovakav ekonomski trenutak. Hvala lijepo. Hvala. Gospodine Štrkalj, izvolite.

Evo, dobar dan još jednom. puno pitanja, komentara. Nikako nisam lagao niti krivo iznosio. To je prvenstveno, prije svega, da vam to istaknem, niti imam koga namjeru braniti. Dakle, ovdje imamo jedan korijen koji je počeo od reforme vodnog sektora. Dakle, donesen je novi zakon o vodnim uslugama, uredba o metodologiji izračuna cijene vodne usluge, smjernice o primjeni metodologije izračuna cijene vodne usluge. Uspoređivati dva sustava je nemoguće. Dakle, splitski sustav tehnološki nije isti niti ima iste troškove kao šibenski sustav. Dakle, osnovna intencija zakonodavca je da cijena vode po kubiku pokrije rashodovnu stranu, odnosno troškove. I mi smo sve što smo pripremali radili upravo po tim uputama i smjernicama i na taj način izlažili pred javnost, pred skupštinu koja u konačnici donosi konačnu odluku. Ispoštovali smo proceduru javnog savjetovanja. A u slučaju da nešto nije napravljeno kako treba, u skladu sa zakonom ili da će građani biti oštećeni, imamo Vijeće za vodne usluge kao regulatorno tijelo koje je isto tako uglavljeno u zakon, koje će u konačnici donijeti sud je li to napravljeno u skladu sa zakonom ili ne, ili je li takav kubik, odnosno određen po cijeni vode, odrađen na ispravan način ili ne. Drugo pitanje, što je bilo, ovaj, pomozite mi, što ste postavili drugo pitanje? Samo me podsjetite. Uspostavili smo i, dakle, digitalizirali smo dohodovna strana, par milijuna eura, tako da ove godine je došlo do izlaza.

Dakle... Ne spominjete izvještaj, ali tu ste jednom spomenuli da Vlada ukida razvodna subvencija na sjevernom tržištu. Koliko je... A opet... Koliko je meni poznato, uredba o subvencioniranju električne energije je i dalje na snazi. Kakva će biti nova, ja to ne znam. To ćemo vidjeti kad Vlada službeno to i donese. Ali da, ovo sam zaboravio, spomenuli ste druge gradove i općine, iako je neuporedivo, kažem opet, po sustavu, po svemu, po obimu, nije moguće imati isti sustav. Ali nabrojit ću vam nekoliko sredina koji u ovom trenutku već sada imaju veću cijenu varijabilnog dijela, pa i fiksnog dijela. To su vam, primjerice, Grad Buzet, Zagorski vodovod, Poreč, Pazin, Rab i ostali, da ne nabrajam, ali zatražili ste pisani odgovor i ja ću vam to dostaviti. Ima ih još, evo. Ako još što treba. Hvala. Kolegica Šintić, pa kolega Kovač, pa kolegica Ukičić.

Zapravo, navodi se u ovom izvješću da postoji to načelo povrata troškova od vodnih usluga, to je jasno. I onda dalje govorite o općinama, na primjer Kistanje i Promina, koje ne mogu ostvariti povrat. Pa me zanima tko onda plaća tu razliku između tih općina koje ne mogu ostvariti povrat, da li se taj trošak onda prelijeva na, ne znam, ne znam gdje. Evo, to bi volio da mi objasnite. A onda još i dodatna primjedba na povećanje cijene vode. Dakle, u principu, zaštićeni su oni koji su primatelji zajamčene minimalne naknade kroz nekakve ovlaštene cijene vode. A meni se čini da smo došli u situaciju, primjerice, da moramo zaštititi od povećane cijene vode i druge kategorije. Tu ponajprije mislim na umirovljenike, ali i na ljude koji žive od svoga rada, dakle primaju samo plaću, a ona nije dovoljna više za pokrivanje ovako rastućih troškova, ne samo vode, već i svega ostaloga. Jeste li razmišljali o priključenju u Silver karticu? Jeste li razmišljali da sredstva, sponzorska sredstva koja dodjeljujete, možda uložite i na taj način u umirovljenike kojima bi se onda na neki način dala povoljnija cijena vode? Mislim da bi to ljudima bilo izuzetno potrebno, a vi bi time mogli ostvariti društveno odgovorno poslovanje.

Kolega Štrkalj. Dakle, u odnosu na prvo pitanje, samo kratko obrazloženje. Dakle, Vodovod Šibenik posluje na svom uslužnom području. To uslužno područje obuhvaća tri županije: našu dijelom, Splitsku, dijelom Zadarsku i ukupno ima trenutno 21 skupštinar, dakle vlasnik, odnosno općina i grad na kojem prostoru mi djelujemo. Po ovoj metodologiji je princip, dakle, cijena vode je pokriće svih troškova kada govorimo o osnovnoj cijeni. Tako da odgovor na vaše pitanje u odnosu na Kistanje ili bilo koju drugu općinu gdje ima takve vrste gubitaka se pokriva iz cijene koju svi mi plaćamo. Dok naknada za razvoj, koja je sastavni dio cijene, isto tako se donosi dvostrukom većinom na skupštini, međutim, ona se donosi u dogovoru i u suglasju s pojedinim gradonačelnikom ili načelnikom, ovisno o željama i potrebama koje su potrebne za razvoj. Pa se tako, primjerice, na području grada Šibenika tek sada uvodi naknada za dodatne, opet, 2 kune, odnosno 0,53 centi ukupno, dok su svi ostali gradovi, odnosno općine i gradovi veći uz primorje imali takvu naknadu već zadnjih, koliko, 15-ak godina, primjerice, Vodice, Tribunje, Pirovac, Primošten, čak ima 5 kuna i tako dalje. Dakle, Šibenik je tek sada s ovim povećanjem došao na razinu ostalih, ali, primjerice, općina Kistanje nema nikakvu naknadu za razvoj na području te općine. To je realno problem jer tamo mi ne možemo širiti mrežu bez obzira na učestalu potrebu ljudi koji gore žive, koji žele doći i nešto slično.

Tako da ja uvijek sugeriram načelnicima, ako je moguće, da se ide s tom naknadom kako ne bi došli u ovakve probleme. Hvala. Silver kartica. Što se tiče, evo, ovako, što se tiče sponzorstva i tih donacija, naravno, mi poslujemo prema onoj uredbi, imamo svoje pravilnike kojima smo to regulirali, imamo povjerenstvo koje o tome odlučuje, imamo određeni budžet. Mi želimo i prisutni smo na, hajdemo reći tako, na društvenoj sceni, kroz sport, kulturu i bilo kakve događaje, ali koliko nam to, ovaj, mogućnosti dozvoljavaju. I ova opcija pomoći, bilo to umirovljenicima ili kao što sad pomažemo kroz nekakve, ovaj, zdravstvene, ustavne i slično, sigurno ćemo razmotriti i ako se ukaže prilika ići u tom smjeru. Još jedna napomena: spomenuli ste socijalnu cijenu vode. To sam Zakon o vodnim uslugama predviđa u članku. Mislim da takve kategorije, kad se tako označe, ovaj, plaćaju 60% cijene određene prema, u odnosu na onu cijenu koja je, odnosno za svim ostalima.

Hvala. Hvala. Kolega Kovač. Evo mene samo kratko pitanje. Zanima me, budući da nisam uspio naći u ovom godišnjem financijskom izvještaju, a čini mi se i da ne piše, koliki je ukupno kreditno zaduženje tvrtke. Vi u stavku 7, znači financijski rashodi, samo navodite trošak kamate od 20, u 2024. od 25.000 eura. Pa me zanima, jelte, koliko je ukupno kreditno zaduženje, odnosno bar iznos anuiteta mjesečnoga koji ide na kredit. Hvala. Što se tiče kreditnih zaduženja, oni u ovom trenutku, praktički ih nemamo. De facto ih nemamo zato što su svi krediti vraćeni na vrijeme. Ovo se odnosi na izvješće o 2024. Jedino što imamo u pripremi, a to je, obzirom na ovu situaciju koja se dogodila, koja je u konačnici uvjetovala ovu cijenu vode, to su, ovaj, plaćanja učešća u europskim projektima i sve kroz 2025. godinu, kada smo, ovaj, bili primorani podignuti revolving kredit kako bi ga imali u pripremi da bi mogli plaćati po privremenim situacijama i u konačnici okončanim situacijama izvođača, dakle o svom učešću, kako ne bi ugrozili provođenje, ovaj, ovih europskih projekata. Mi u ovom trenutku jesmo pripremili taj revolving kredit, ali ga još nismo konzumirali. Vjerojatno će to do kraja godine krenuti u konzumaciju, a visina njegova će ovisiti o privremenim situacijama ili okončanim situacijama izvođača. Vrlo vjerojatno će doći sada veći iznos, s obzirom da je, ovaj, trenutna faza ugradnje opreme koja je dosta skupa na uređaju za pročišćavanje, a i ishodovana je građevinska dozvola za izgradnju centralnog postrojenja za solarno sušenje mulja.

Hvala. Hvala. Kolegica Ukičić, Koletarac, izvolite. Unutar sustava vodoopskrbe, struja je najveći operativni trošak, jel' tako? Recimo, okej, vi ćete bolje znati. Mene zanima sljedeće: koliki su nama gubici na vodoopskrbnoj mreži, budući da oni znaju u pojedinim sustavima ići do 50%, s obzirom da nam za pogonjenje struje, ovoga, vode, odnosno za dovođenje vode do cijevi treba struja. Da li postoji službena procjena u okviru vaše firme koliki su naši gubici, gdje se ti gubici nalaze, znači na kojim područjima, i da li postoji nekakav plan sanacije ili puštamo vodu da curi van dok trošimo struju? Hvala.

Što se tiče gubitaka, imamo nekakve podatke, nisu 100% točni, ali to je otprilike to. To vam je, što se tiče ovog sustava, jaruge i toga, to je nekih 42%. To će možda sad zvučati puno, međutim, u odnosu i usporedbi s ostalim isporučiteljima, to je više nego dobar rezultat. Od 2017. do 2024. provodili smo određene aktivnosti i mjere, i u tom periodu smo smanjili te gubitke za skoro 20 do 25%. Hrvatske vode su pokrenule izradu akcijskog plana za smanjenje gubitaka, gdje su nam naznačili da će nekakvi novi europski novci ili fondovi biti usmjereni ka tom rješenju tog problema. Trenutno je, ovaj, provodi se javna nabava za izradu tih akcijskih planova. Javnu nabavu provode Hrvatske vode. Obveznici plaćanja smo mi 50%, 50% one. I po dobiva, po provedenom postupku javne nabave, dobit ćemo, ovaj, projektante koji će napraviti akcijske planove i ići će se u tom smjeru da se pripremi dokumentacija da možemo aplicirati za te fondove, da možemo smanjiti gubitke, jer to je u principu svim i nama intencija, ali prvenstveno, po mom nekakvom mišljenju i neslužbenim kontaktima, budući period kada će se, ovaj, biti naglasak na smanjenje gubitaka. Inače, što se tiče, u odnosu na drugo pitanje, našeg sustava, konkretno Kistanski i Prominski vodovod je po tom pitanju u jako teškoj situaciji. Mi smo ga u nekom trenutku, kad kažem mi, mislim na Grad Šibenik i vodovod i odvodnju, praktički morali preuzeti, jer oni su bili u velikim gubicima i na taj način smo spasili i taj cjevovod, odnosno i te ljude da imaju nesmetanu opskrbu.

Nije najidealnija, nije kvalitetna, ali evo, koliko-toliko imaju je i radimo sve na tome da pokušamo i poboljšati tu mrežu. Međutim, vi sami znate da je to nemoguće i s ovim povećanjem ove cijene, to nije realno, ali kroz nekakve europske fondove i nekakve ovo, kao što smo do sada koristili, sigurno je izvedivo. Pa smo čak i u tom smjeru, evo sad kad već pričam, ovaj, izradili određenu dokumentaciju za područje tog dijela, Kistanje, Ždrapanj, Plastovo, cjevovod od ukupne dužine 20-ak kilometara. Imamo jednu građevinsku dozvolu, imamo izrađen glavni projekt za drugu dozvolu. Izgradnjom tog cjevovoda smanjit će se i gubici, povezat će se dva izvorišta, ostvarit će se pretpostavke za onaj kraj koji nije pokriven vodom da mogu dobiti vodu. I isto tako smo pokrenuli određene procedure za općinu Jervenik koja do sad nije imala vode. Radili smo jedan sustav, odnosno preuzeli što je američka vojska radila prije rata, koja se naslonila na naš sustav. Sad projektiramo i radimo dalje, ovaj, cjevovode za cijeli taj kraj. Čak je i Kninski vodovod dolazio u kontakte kod nas da bi se naslonilo na područje Očestova koje je u ovom trenutku pod ingerencijom Kninskog vodovoda, ali po svemu sudeći će vrlo, vrlo brzo doći k nama. Evo, hvala. Hvala. Kolega Kljajić se javio za riječ, izvolite.

Dakle, gospodine Štrkalj, nisam rekao da lažete, to je broj 1. Druga stvar, neću pristati na to da ostane vaša zadnja, da sustav vodovoda nije usporediv s drugim sustavima. Ja nisam spomenuo, ovaj, nuklearnu elektranu Krško i vodovod Šibenik. Usporedivo, itekako usporedivo. Mogu se uzeti gubici vode, dužni metri i sve ostalo. I vi cijelo vrijeme inzistirate na jednom temeljnom vašem problemu, što niste upravljali ovom tvrtkom kako treba. I sad dignut ćete plaću, reći ćete mi koliko ćete dignuti plaću djelatnicima, 20% i sebi. To znači da ćete sebi dignuti 500 eura, a neto radnicima 150. To hoćete reći. Drugo, po kojim cijenama ćete isporučivati naše vodne usluge Splitskoj županiji i nekim drugim lokalnim zajednicama? Je li to po povišenim cijenama ili po nekakvim drugačijim cijenama? Evo, to je. I cijelo vrijeme nam prodajete jednu te istu mantru o poskupljenju troškova, poskupljenju troškova, a recite istinu. Imate 8,5 milijuna kubika godišnje prodane vode, gore-dolje, plus-minus 10%, 15%, i zapravo ukidanjem subvencije Vlade Republike Hrvatske, povišenjem cijene vode za 1 euro, vi nadomirujete tih 8 milijuna eura. I ukinite, još jednom ponavljam, tu reklamu "Voda dara prirode čovjeka". Kolega Štrkalj, izvolite.

Dakle, ponovit ću, sustavi sigurno nisu uporedivi. Ako hoćete, možete doći kod mene, možete povesti nekoga, možemo razgovarati o ovome, ali sigurno u ovom dijelu oni nisu uporedivi. Što se tiče reklame, mi ćemo se držati toga da ćemo reklamirati, mislim da je to dobra reklama. Što se tiče plaća, plaće u društvu su takve kakve jesu. Prosječna plaća je 1.200 eura, one su male. Diplomirani inženjer bez rukovodećeg, da nije rukovodeći kadar, građevine govorim, koji je jako bitan u ovom dijelu, što sam sve uvodno nagovorio, radi za 1.500 eura bez neoporezivog dijela. Rukovodeći kadar ima manje od 2.000 eura. Ja mislim da je to malo. I u odnosu na ovu firmu i na složenost postupaka koji se rade, da tim ljudima jednostavno treba korigirati plaće i podignuti plaće kako bi imali ovu uslugu koju imamo danas i razvijali se dalje u ovom smjeru. A što se tiče plaće direktora, plaća direktora je određena već davno. Nekad je bila puno veća. Trenutno je 3 prosječne plaće. Nju određuje skupština preko nadzornog odbora i ona će vrlo vjerojatno biti i nakon mene ili takva ili veća, nemam pojma. Nije bitno. Dakle, to je što se tiče moje plaće. Kad se podiže cijena, odnosno visina plaće ostalih zaposlenika, onda se proporcionalno time podiže i plaća direktora. U odnosu na, pitali ste me, cijenu vode za Splitski vodovod. Dakle, Zakon o vodnim uslugama poznaje proceduru prodaje vode isporučitelju vodne usluge, drugom isporučitelju vodne usluge.

Ono je regulirano posebnim propisima. Konkretno, mi prodajemo vodovodu Benkovac i Splitskom vodovodu određene količine koje im možemo dati, koje im možemo osigurati kako bi spasili njihovo uslužno područje tamo gdje nemaju cjevovoda do kraja izgradnje. Ona vam, cijena ta je izračunata, 0,31 trenutna, a prijedlog povećanja je na 0,36 po smjernicama, uputama i tablicama Uredbe o izračunu cijene vodne usluge. Hvala. Kolegica Ukičić se javlja. Evo, nažalost, dojam u javnosti je takav da gradske firme, odnosno sve ovo što je u nadležnosti, ovaj, Grada Šibenika i ustanova i tako dalje, služe za uhljebljivanje određenog broja ljudi. Takav je dojam. Znači, imamo određeni broj sredstava. Ako se on podijeli na jako veliki ili neprimjereno velik broj radnika, automatski da je masa, odnosno iznos plaća kao takav manji. Stoga možda da razmišljate svi skupa o ovoj sistematizaciji, jer će nam i dalje djelatnici, bilo gradskog parkinga ili vodovoda, imati jako male plaće, tako da ne možeš imati ovce i novce. Osim ako to ide na teret građana. Hvala.

Kolega Štrkalj, ako nema potrebe. Je li želite, ovaj, odgovoriti? Štrkalj, osvrt na vijećnički istup. Jasno, ja se slažem s vama. Mi smo u tom smjeru već i krenuli. Vama je poznato da je proces objedinjavanja već trebao biti gotov. Imali smo otpore od strane Drniša, Knina i općine Primošten u dijelu odvodnje. Mi trenutno s pripajanjem Drniša, koje smo proveli, odnosno sudski registar je prošli tjedan upisao, ovaj, ugasio njih i pripojio ih nama, dobivamo dodatna 24 djelatnika koji imaju slabije uvjete, manje uvjete. I mi sada, s obzirom na ovo sve skupa što se događalo, imamo namjeru pripremiti novu reorganizaciju, novu sistematizaciju, gdje ćemo voditi računa da oni koji su nam u ovom trenutku bitniji, najbitniji, najkvalitetniji i koja zanimanja su de facto u deficitu, da ih na neki način nagradimo i odvojimo. Međutim, pored toga ostaje činjenica da mi upadamo po Zakonu o trgovačkim društvima u ovom trenutku u velika trgovačka društva, da nas ima trenutno 234 zaposlena, plus 23 četvero iz Drniša. To će biti preko 250 zaposlenih s ovakvim prihodima, s intencijom, ovaj, da će se priključiti komunalno poduzeće iz Knina i eventualno Primoštena, kad se za to steknu okolnosti, da ćemo imati, ovaj, nove ljude, nove zaposlenike koje će sve skupa trebati reorganizirati i smjestiti ih u sistematizaciji kako to spada. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih diskutant? Ako nema, zaključio bih raspravu u točki 33 i primili smo ovo izvješće na znanje.

Imamo zadnju točku dnevnog reda, to je 34. Izvješće o radu s trenutačnim aktivnostima i financijskim izvješćem Povodič Šibenik d.o.o. Šibenik za 2024. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Primili smo na znanje izvješće ovog trgovačkoga društva i ovim smo apsolvirali cijeli naš današnji dnevni red. Zahvaljujem vam na sudjelovanju i nadam se, vidimo se na svečanoj sjednici u četvrtak. Puno pozdrava.