15. sjednica Gradskog vijeća, 14. rujna 2023.: 570.000 kuna za odnose s javnošću i 1.315 zaposlenih na Podima

Hoćemo li mi? Kako ne? Može, može, slobodno. Za klub ću te prozvati, ali piši samo ovo. Što? Neću, neću. Ocjena je prolazna, ovaj, tako da nema šanse da padneš. Zezam se. Cijenjeno gospodo, dobro vam jutro. Evo. Crveno je? Crveno je gori. Pa gori. Cijenjeno gospodo, dobro vam jutro. Evo, 9 je sati, kako je bilo i planirano, da ova naša 15. sjednica otpočne. Ja bih vas na početku srdačno pozdravio, sve vas koji ste danas ovdje. Znači, prije svega gospođe i gospodu vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika, zatim predstavnike Grada Šibenika, gospodina gradonačelnika dr. Željka Burića i njegovog zamjenika magistra Miletu, jasno, sve predstavnike gradskih upravnih odjela, gradskih trgovačkih društava i ustanova, sve predstavnike medija i sve ostale koji su danas nazočni ovoj našoj sjednici. Prije nego što krenemo na naš oficijelni dio, zamolio bih našega tajnika, gospodina Galića, da vas prozove i da utvrdimo postojanje kvoruma za pravovaljano danas djelovanje ovoga saziva. Izvolite. Hvala. Branka Badžin,

Gordana Cvjetković, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje, Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica se ispričao, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Budrak se ispričala, i dr. sc. Dragan Zlatović. Evo, zahvaljujem vam na, ovaj, ovom utvrđenom kvorumu. Čime konstatiramo da je od ukupno 21 vijećnika nazočno 19 vijećnika i da postoje, jasno, svi uvjeti, odnosno kvorum za pravovaljano odlučivanje. Vi ste, uz poziv za ovaj dnevni red, dobili i zapisnik sa prethodne 14. sjednice, koji je, ovaj, sastavljen, vrlo opsežan, obzirom na dugotrajnu raspravu koju smo imali na zadnjoj sjednici. Pa da li ima primjedbi na taj zapisnik? Evo, ja isto vjerujem da se marno to sastavilo i da nema nikakvih primjedbi. Te bih vas zamolio da glasovanjem potvrdimo zapisnik sa prethodne sjednice. Tko je za? Možemo konstatirati da je jednoglasno ovaj zapisnik potvrđen kao takav. Prelazimo na sljedeći segment ovoga ove sjednice, a to su vijećnička pitanja. Ne trebam vas podsjećati kako je tu hodogram aktivnosti. Znači, prvo idemo s odgovorima na vijećnička pitanja. Odgovori na vijećnička pitanja kolege Marka Petkovića su proslijeđeni, i on ima pravo prvi komentirati. Iza toga, samo da konstatiramo: da li je, ovaj, netko od klubova vijećnika se javio? Kolega Restović se javio u ime svog kluba, kolegica Nanjara u ime kluba HDZ-a, i kolega Travčić se također javio, pa možemo i to konstatirati.

I onda ovdje imamo popisnik onih koji su se javili za postavljanje vijećničkih pitanja, po redoslijedu prijave, pa ćemo po tom redoslijedu i dalje nastupati. Evo, možemo početi s ovim segmentom. Zamolio bih kolegu Petkovića da uzme riječ, obzirom na vijećnička pitanja i odgovore koji su mu proslijeđeni, kao i svima vama. Dobro jutro. Lijep pozdrav svim prisutnima. Prije nekih 19 sati zaprimio sam odgovore na vijećnička pitanja. Zahvaljujem se svima na dostavljenim podacima. Želim vam samo ukazati na par činjenica koje bi mogle interesirati javnost. Naime, u gradskom proračunu predviđeno je oko 570.000 kuna na odnose s javnošću, i to u svezi odnosa s javnošću i za financiranje i marketing ureda gradonačelnika. Jednostavno, matematikom temeljeno ovoga što mi je dostavio, jednostavno nije mi jasno gdje ta razlika ide, s obzirom da vidim da u javnom pozivu koji je objavljen za 2023. godinu imamo samo stavku od 10.000 eura. Pa ako mi može odgovoriti na to pitanje. Hvala.

Dobro jutro svima i sve vas srdačno pozdravljam. Gospodine Petkoviću, možda nešto konkretno nije jasno. Mislim, meni nije jasno što ste vi pitali, jer točno u ovoj stavci ureda gradonačelnika možete vidjeti razrađenu, znači, stavku, a to je da vam dio sredstava odlazi na međugradsku i međunarodnu suradnju, i jedan dio promidžba i informiranje. To su sredstva o kojima ste dobili odgovor da se raspoređuju putem javnog poziva i pružanje usluga. Tako je. Ova stavka za pružanje usluga odnosa s javnošću, znači, je planirana, ali nije utrošena, jel'. Je li ima još pitanja?

Pa točno vam je naznačeno, znači, 13.000 eura, ali ta stavka, ponavljam, nije utrošena. Nisam vas dobro razumjela. Molio bih da kolega Petković precizira pitanje, pa možemo to pitanje opet zatražiti da dođe u pisanom obliku, da ovdje ovako iz klupa, ovaj, ne vodimo daljnju raspravu. Tako je. Tako je, pričamo o različitim stavkama, i ponavljam, ovaj dio, znači, koji se odnosi na medije, raspoređuje se početkom godine, posredstvom javnog poziva. Ta sredstva su raspoređena u iznosu koji ste dobili, dok ova stavka koja se odnosi na odnose s javnošću nije utrošena. Hvala vam lijepo. 13.000 eura. Hvala. Prelazimo na pitanja klubova vijećnika. Prvi se za riječ javio u ime svog kluba, gospodin Tonči Restović. Izvolite.

Imamo pravo na jedno pitanje klubovi vijećnika. Dobro jutro svima ili dobar dan. Pozdrav svima, prije svega gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, predsjedniku vijeća, vijećnicama i vijećnicima, predstavnicima medija i predstavnicima gradskih tvrtki i javnih ustanova. Moje pitanje se odnosi na kaos koji ste izazvali ponovo u sustavu vrtića, odnosno naplate istih, pa, zapravo, koliko iščitavamo iz medija, a pretpostavljam da je točno, nakon što ste, onu, ja bih rekao,"genijalnu" pod navodnike odluku donijeli da povećate iznos cijene vrtića koji plaćaju oni roditelji čija djeca idu u gradske vrtiće, i to na 90 eura za gotovo 50%, nije vam uspio onaj plan da i djeca, odnosno roditelji djece koja idu u privatne vrtiće, plaćaju isto toliko. Pa vas pitam, imate li ikakav plan vezan uz vrtiće, vezan uz nedovoljan broj mjesta u gradskim vrtićima, a posljedično tome, pogotovo imajući na umu kako je zapravo sve teže i teže naći odgojiteljice i odgojitelje koji bi radili po cijenama, odnosno po plaćama koje im se sada daju, kako u gradskim vrtićima, tako i u privatnim. Hvala. Hvala. Odgovor će dati gospodin gradonačelnik dr. Burić. Izvolite.

Evo, dobro jutro svima. Dakle, Grad Šibenik je jedini u Hrvatskoj uspio izjednačiti cijenu vrtića za sve roditelje, bez obzira da li su djeca upisana u privatne ili javne vrtiće. Cijena je jedinstvena, dakle, udio roditelja je 90 eura po djetetu mjesečno. Naravno, odnosi se na takozvani redovni desetosatni program. I svi vrtići, dakle, govorim, kad govorim svi, govorim o vjerskim i privatnim vrtićima, su pristali i potpisali taj ugovor, potpuno zadovoljni. Što se tiče Grada Šibenika, time je ta priča završena. Dakle, u Gradu Šibeniku djeca upisana u privatne, vjerske i javne ustanove, roditelji imaju cijenu od 90 eura. Ono što vi, gospodine Restović, brkate ili dezinformirate namjerno javnost, je nešto što je neusporedivo. Vi govorite o cijeni dodatnog programa koji je dobra volja roditelja i odnos privatnih vrtića i roditelja. To nije cijena desetosatnog redovnog programa o kojem mi govorimo. Drugo, po zakonu, dodatni programi se vrše i obavljaju van redovnog radnog vremena, ne unutar redovnog radnog vremena. Dakle, roditelji su zadovoljni, svi su potpisali, a drugi plan, koji je dugoročniji, je gradnja novog vrtića na Brodarici. Procedura je pokrenuta i on ide. Gradnja i dogradnja na Šubićevcu vrtića Tići, on je praktički u realizaciji, dakle, čeka se natječajna procedura i sve ostalo. Ide dogradnja vrtića na Jamnjaku i, naravno, veliki vrtić u sklopu projekta Batižele. Realizacijom tog projekta Grad Šibenikće omogućiti svoj djeci Grada Šibenika da se mogu upisati u javne ustanove, u kojima, naravno,će preko instrumenata upravljanja javnom ustanovom biti i reguliran i status i plaćanje.

Što se tiče privatnih vrtića, oni će biti na slobodnom tržištu gdje će se konkurirati sa svojom ponudom, svojom kvalitetom. U ovom trenutku, kvaliteta javnih ustanova je neusporediva u pozitivnom smislu na strani javnih ustanova. Roditelji zadovoljni i priča zatvorena. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje kluba vijećnika. To je cijena kolegice Nanjara. Izvolite, imate svoje jedno pitanje. Dobro jutro i lijepi pozdrav svim prisutnima. Moje pitanje se odnosi na mjesto Brodarica, i opet ću možda ponoviti pitanje, već sam ga negdje kroz proljeće smo, znači, na sjednici govorili, o prometnim problemima samoga mjesta, budući da Jadranska magistrala prolazi kroz samo mjesto. I koliko god je zapravo Grad inicirao da se u dogovoru s državnim, zapravo, uređenjem prijelaza na državnoj cesti koja prolazi kroz samo mjesto, budući da je sama izgradnja stambena u samom mjestu Brodarica i dalje intenzivna, jer sve veći broj mladih obitelji želi zapravo doći i da mu je to stalno mjesto prebivališta, govoreći zapravo o regulaciji prometa, spominjala se obilaznica koja je u planu. Međutim, eto, veći broj građana se i mještana Brodarice obraća nama da vide kakav je intenzitet uopće samog, znači, planova na izgradnji te obilaznice, odnosno kako će se i na koji način privremeno rješavati sama regulacija unutar mjesta, posebno u trenucima kad imamo pojačani promet tijekom sezone. Eto. Hvala. Odgovor će dati kolega magistar Mileta. Izvolite. Dobar dan. Vodička obilaznica je kategorizirana kao državna cesta i samim time je pod ingerencijom Hrvatskih cesta.

Mi usko s njima surađujemo ovih 10 godina, na obostrano zadovoljstvo, i kroz ovo ljeto su Hrvatske ceste raspisale natječaj za projektanta, točnije za izradu svih potrebnih podloga idejnog rješenja do razine idejnog projekta, s ishodovanjem lokacijske dozvole. Dakle, traže projektante. Mislim da je ovih dana, znači, već zaključen, ali ovih dana će izabrati izvođača radova, točnije projektanta, i rezervirali su u tu svrhu 148.000 eura, dakle, preko milijuna. Dakle, misli se ozbiljno. Sad, koliko će trajati dok dođe sama izgradnja, naravno, to zna trajati godinama, ali čim je takav novac rezerviran i čim su krenuli u izradu idejnog projekta, što dosad nikad nije bila situacija, znači, misli se ozbiljno i rade se ovi već drugi i treći koraci.

Sljedeće koje se javio u ime kluba vijećnika je cijenjeni kolega Travčić. Izvolite, kolega Travčić. Vaše pitanje. Dobro jutro svim nazočnima, predsjedavajućim, vodećim. Pa, žao mi je na prošloj sjednici, sad nekako mora demonstrativno izaći, pa nisam stigao u vašem izvješću. Gradonačelnik će pitati jedno pitanje, pa nadam se da ćete mi dati sad odgovor na njega. Vezano je za postupak koji je vodila Vodovod i odvodnja Šibenik protiv Dobrovoljnog vatrogasnog društva Primošten. Naime, ovršilo ga se u 2022. nastanom na 2023. za iznos troškova potrošene vode koja se koristila isključivo u obavljanju njihove djelatnosti, gašenja požara u sezoni. Naplaćeno je oko 27.000 eura, od koga je glavnica kamata da sad, dobro, da ne govorim. Uglavnom, ukupna sredstva koja je FINA ustekla do 23.01. je 20.504 eura i 60 centi. Nakon toga su skinuta sredstva, sve koja su sjedala DVD-u Primošten. Srž problema je, ajmo reći, da su se odradili dva sastanka s predstavnicima Grada i Vodovoda, gdje ste vi uz bivšega direktora Martinovića dogovorili da će sve biti u redu, da se radi o troškovima za vodu koja je potrošena za osnovnu djelatnost, što sam rekao, znači, za gašenje požara u sezoni. I sam direktor je rekao da će se to otpisati, taj dug. Međutim, naknadno ste promijenili akt kojim se DVD-u opisalo dugovanje da nije ispravno bilo napisano, ne pojašnjavajući u kojem dijelu i što je konkretno bilo pogrešno.

I nakon toga je već ovrha bila pred naplatom, blokirani računi, nisu se mogli isplaćivati plaće, gorivo i sve drugo što je vezano uz same DVD Primošten. I očito je da ste vi namjerno nešto izmijenili u tom ugovoru kako bi došlo do nečega što vam možda nije sigurno na čast i poštovanje, što vi uvijek govorite da se brinete za sve, evo, sad ste rekli i za djecu, pa i za vatrogasce koje puno spominjete. Pa me zanima, o čemu je to bila riječ, je li to bila vaša odluka ili je to bila nešto protokularno gdje se nije trebalo desiti?

Hvala na postavljenom pitanju. Odgovorit će direktor komunalnog poduzeća, gospodin Štrkalj. Izvolite. Dobar dan, dobro jutro svima. Pozdravljam sve prisutne. U odnosu na ovaj slučaj što vi govorite, ja mogu istaknuti samo da je u pitanju jedan dug od prije skoro 20 godina, da se vodio sudski spor, da je druga strana imala svoga odvjetnika i u konačnici taj spor, odnosno, završen je na način da je donesena presuda u korist Šibenskog vodovoda. Nakon pravomoćnosti te presude, krenulo se u prisilnu naplatu, izvršila se naplata putem FINE i ne vidim u čemu je problem u svemu tome. U odnosu na vatrogasce, sve ostale vatrogasne zajednice, odnosno DVD, Šibenski vodovod vrši otpis vode koja je utrošena za gašenje požara na način da zapovjednik vatrogasne zajednice kaže da je to tako bilo.

Ako ima još. Hvala. Vi možete izraziti svoje, kolega Travčić. Dodatni zahtjev, da vam se nešto pismeno pojasni, inače nema rasprave. Hvala lijepa. Evo, dobili smo odgovor koji je onako formalne prirode i upućuje na stanje stvari sukladno ovom pitanju. Kolega Travčić ima priliku da zatraži pisani odgovor o tome. Idemo na vijećnička pitanja po redoslijedu kako ste se, kolege vijećnici, danas prijavili. Pa prvi koji je danas ovdje stavio svoj potpis je cijenjeni kolega Kovač, pa bih ga zamolio da uzme riječ. Dva pitanja, po dvije minute. Sve vas srdačno pozdravljam, u osobici gradonačelnika, predsjednika vijeća, kolegice i kolege. Dakle, prvo pitanje: u osnovnoj školi Tin Ujević, evo ovdje preko zida, još od prošle godine, prema navodima iz medija, dvoje nastavnika predaje informatiku, isti predmet, zajedno dolaze u razred na sat, zajedno su čak i razrednici u osmašima. Prema onome što se u medijima moglo pročitati, to je produkt odluke ravnatelja škole da uručivši otkaz jednom od tih dvoje nastavnika, mislim da se gospodin preziva Papak, a bez da je pričekao pravomoćnost sudske odluke u radnom sporu s tim istim gospodinom, dakle, njegova odluka da zaposli na neodređeno vrijeme novu nastavnicu za taj isti predmet. Ali, ne lez vraže, sud presuđuje kako nastavnika Papka mora škola vratiti na posao. I tako imamo situaciju koju se ne bi zasramili niti Milan Kundera i Karel Čapek.

Osnivač škole je, koliko se može vidjeti, Grad Šibenik, te meni bar nije jasno zbog čega se pritiskom na ministarstvo ili pak raspuštanjem školskog odbora i imenovanjem povjerenstva, te posljedično tome i smjenom ravnatelja koji je stvorio ovaj teatar apsurda, taj isti apsurd i apsurdna situacija ne okonča. Drugo pitanje je vezano uz projekt Batižele. Dakle, tijekom lipanjske sjednice, ako se ne varam, naš je gradonačelnik najavio, ako se dobro sjećam, čak najavio do kraja lipnja tematsku sjednicu vezanu uz projekt Batižele. Do danas, dakle, zaključno s ovom sjednicom, to se nije dogodilo. Pripominjem ponovo kako je još krajem lipnja 2022. godine u Kući umjetnosti Arsen predstavljen konzultant s međunarodnom reputacijom koji je izvijestio nazočne kako će novi investitor na EXTEF-u biti poznat za 36 tjedana. Taj rok je istekao, ako me račun ne vara, krajem ožujka,

a svjedoci smo da niti natječaj još nije raspisan. Podsjećam kako je Gradsko vijeće u prošlom mandatu, dakle, ne ovom našem, nego prošlom mandatu, donijelo dva strategijska važna dokumenta kojima se određuje što bi se na tom području gradilo, kao i koje sve radnje treba poduzeti kako bi projekat išao prema svojoj realizaciji. Primjerice, jedna od tih važnih radnji trebala bi sukladno akcijskom planu biti izmjena GUP-a za lokaciju Batižele. Doduše, govori se o jednoj fleksibilnoj izmjeni GUP-a, koji bi postupak prema opet procjeni iz tog dokumenta trebao trajati oko godinu dana, što prema mojim saznanjima, ako ja griješim, vi me ispravite, nije napravljeno. Pitam stoga, što se događa s projektom Batižele, o kojem je u medijskom prostoru, što je interesantno, zadnjih mjeseci vlada poprilična tišina i muk, zašto na koncu konaca premašujemo rokove koje smo sami sebi odredili i da li to, in fine, znači da nema konkretnog interesa investitora, bili oni iz arapskog svijeta ili iz nekog drugog dijela svijeta. Hvala lijepa. Hvala, kolega Kovač. Odgovor na pitanje dat će gospodin gradonačelnik, dr. Gurić. Izvolite.

Evo odgovor kolegi Kovaču. Dakle, škola Tin Ujević, apsurd. Isključiva odgovornost ravnatelja i upravnog vijeća, odnosno školskog odbora same škole. Ali apsurd i našeg zakonodavstva. Grad Šibenik osnivač, a nema većinu u nadzornom odboru. Prema tome, što će napraviti ministarstvo, inspekcija, školski odbor, to je isključivo u njihovoj ingerenciji. Kada se daju instrumenti osnivaču da snosi odgovornost, onda ćemo odgovornost i preuzeti. U ovakvom kontekstu, to je odgovornost samih roditelja u kombinaciji s ravnateljem. Kako će priča apsurda, ja se s Marijom slažem, završiti, ja zaista u ovom trenutku to ne znam. Naravno, ja sam razgovarao s ravnateljem, međutim, u neke zakonske odluke, sudske odluke koje tamo već postoje, niti možete, niti smijete, niti je prihvatljivo da se intervenira. Što se tiče projekta Batižele, on je spreman, puno spremniji nego, to ćete vidjeti kad dođe odluka. Međutim,

imamo jednu apsurdnu situaciju u kojoj se ljudi prihvaćaju biti negdje, a ne snose odgovornost i nemaju hrabrosti donositi odluke. Da budem konkretan, čak je bilo uvršteno u dnevni red i to je trebalo biti na sjednici. Ja uvijek vam govorim iskreno, nema tu tajni. Trebalo je biti na ovom gradskom vijeću, kompletna dokumentacija, pozvani su predstavnici Europske banke, pozvani su predstavnici konzultanata, i onda, ja moram reći, sad ću javno reći, budala, ja sam budala, jer hoću napraviti nešto transparentnije nego što je potrebno. Dakle, da budem konkretan, procjena vrijednosti nekretnina kao nekakva startna osnova, budući da je to d.o.o., u nadležnosti je tvrtke Batižele, njenog nadzornog odbora, i završili smo priču. Nema ni gradskog vijeća, nema ni procjembirnog povjerenstva, pa čak ni ovaj prijedlog natječaja koji će izaći, nije obveza da bude na gradskom vijeću. Ja sam inzistirao da se procjena sudskih vještaka pošalje procjembirnom povjerenstvu, ja sam inzistirao da prijedlog natječaja, prije nego što ga objavimo kao međunarodni natječaj, bude prezentiran samim vijećnicima. Unaprijed vam kažem, i nakon završenog natječaja, iako nije obveza zakonska, nekakav prijedlog odabira će biti predočen gradskom vijeću, dakle, čisto transparentno. I onda imate procjenu sudskog vještaka, koji stoji, naravno, iza svoje procjene, ide na procjembirno povjerenstvo, u kojem nama, iz nepoznatih razloga, se opstruira donošenje odluke. Konzultirali smo mi nadležna ministarstva i takve institucije na nivou države, oni se čudom ne mogu načuditi načinu funkcioniranja.

I onda smo ušli malo u detalje, tko su ti članovi, ja ih neću imenovati, neki od njih su izgubili zakonski status da budu sudski vještaci i o tome nikoga nisu obavijestili, a dionici te takve priče pojedinačno su čak razlog nedonošenja odluke procjembirnog povjerenstva. Razlog, odnosno posljedica. Jednostavno, čekamo da se oni međusobno usaglase koja i kakva metodologija procjene sudskog vještaka je prihvatljiva, da je mi uvažimo i priključimo prijedlogu natječajne dokumentacije i o tome izvijestimo gradsko vijeće. To je sve što se čeka. Sve ostalo, ima-nema interesa, naravno, to će pokazati natječaj. Dakle, natječaj je međunarodni i otvoren je prema svima, i onih sa sjevera do onih do juga. Što će biti, o tom potom, činjenica je, i to jasno govorim, da će Grad Šibenik dobiti novu gradsku četvrt koja se zove Batižele, da će dobiti novu razvojnu inačicu, dobit će praktički svoju budućnost. Uz projekt Batižele, projekt nove bolnice i ono što se radi, a o tom potom, u industrijskoj zoni Podi, je budućnost ovog grada. Hvala, gospodine gradonačelniku. Idemo na sljedeće pitanje. Gospodin Marenc se javio, drugi za riječ, izvolite.

Dobar dan, pozdrav svim prisutnima. Lipo je čuti od gradonačelnika ove optimistične vijesti i tim više, mislim da je ova točka ili ovaj problem koji ću sad navesti itekako interesantan. Već niz godina pratimo kao loš eksperiment uvođenje novog sustava zbrinjavanja otpada u gradu od strane Zelenog grada. Usprkos svih početničkih, usudio bih se reći, opravdanih grešaka, ne može biti ni približno zadovoljni dosadašnjim rezultatima. Iako imamo u određenoj mjeri znatnu nekoperativnost pojedinih građana, pa čak i direktno odbijanje podrške, ne možemo se oteti dojmu da i Zeleni grad svojim postupcima pridonosi takvoj reakciji samih građana. Određene greške više ne možemo tolerirati niti ih opravdati. Zbrinjavanje otpada i čistoća samog grada sada možemo s potpunom odgovornošću reći postaje problem broj 1 u Gradu Šibeniku. Zeleni grad kao gradska ustanova ne samo da nije odgovorila na potrebe modernog grada kakvu svi priželjkujemo, već svojim postupcima i svojim anakronim sustavom upravljanja ne ulijeva sposobnost za obavljanjem danas sve složenijih i značajnijih obaveza u jednom gradu u izvršavanju zbrinjavanja otpada i čišćenja svih dijelova grada. Pritom mislim i upućujem nepovjerenje cijelom rukovodećem kadru Zelenog grada, a ne na same direktne izvršioce.

Zadnja događanja u prilog tome, ili zadnja događanja i sadašnje činjenično stanje u mom kvartu ovdje nizaskale na trgu Andrije Hebranga, gdje su ugrađena zadnja tri podzemna sustava za prikupljanje otpada. Svaki sustav se sastoji od dva podzemna kontejnera, ali radi samo po jedan. Jedan omotan najlonom, a drugi bez elektroničkog dijela upravljanja. Uz to, izvršeni su građevinski radovi, oslobođen je znatni prostor oko podzemnih kontejnera radi mogućnosti dolaska kamiona za odvoz, ali maknuti su plastični kontejneri za prikupljanje namjenskog otpada. Da li će se oni vratiti ili ne, nemamo informaciju. Pitamo se što je s onim toliko naglašavanim principom da će se naplaćivati prikupljanje otpada po težini ili volumenu. Zašto to pitamo? Jer novi uređaji koji su ugrađeni na vrhu kontejnera nemaju u sebi bubanj kao oni prije ugrađivani koji su, u stvari, ograničavali bezgranični unos otpada prilikom jednog otvaranja karticom. Sad jednim prolaskom kartice otvorite ulaz u koji možete gurniti beskonačni broj otpadnih vrećica, koje, da kažem, neki u znatnoj mjeri koriste, ciljano dolazeći čak i oni koji tu ne stanuju. To bi, čak da se našalim, i podržalo. Ali se pitam, čemu onda uopće kartica? Da li je dovoljan paušal od 7 eura za sve naše troškove, a 60 centi po ubočaju zaboraviti, jer nije u skladu s namjenom? O održavanju i čistoći prostora oko novih kontejnera ne bih uopće ulazio. Možete i sami vidjeti u pauzi kad budete izlazili, bacite oko i na održavanje samog amfiteatra, samo niz ove skale nizbrdo, pa možete vidjeti kako to sve skupa izgleda u ovome kvartu.

Uredno se dolazi kositi travu pred gradsko vijeće, ali ne postoji metla ili lopatica da bi se uopće nešto ovdje očistilo. A za kraj bih dodao jednu sumnju koju smo čuli od inženjera pri obilasku, da se nije vodilo računa o slivnim vodama pri izradi podzemnih kontejnera, te postoji bojazan da se vode slijevaju unutra. Tako opet imamo problema s rupama, jer izgleda u Šibeniku svaka novoizgrađena rupa se puni vodom. Iz svega gore navedenog, u ime svih zabrinutih građana kojima je stalo do Šibenika i njegove čistoće, smatram da je krajnje vrijeme za kadrovskim promjenama u Zelenom gradu, i to s drastičnom transformacijom u organizaciji i provođenju svih zadataka. Iako vam građani ne daju podršku, to vas ne oslobađa uspješnog obavljanja svih zadaća. Na vama je da uspostavite dobro promišljen i uspješan sustav, ali gospodo, ljudi koji su nas uvalili u probleme nikad nisu ti isti uspjeli ih i riješiti.

Imam još jedno pitanje. Ako ima jedno kratko pitanje. Puno hvala na razumijevanju. Radi se samo o isto, građani iz Brodarice su me zamolili samo da pitam, ne kao ovo uvodno pitanje gospođe naše vijećnice, a to je: tražili su građani da se dodatno osvijetli pješački prijelazi na magistrali da bi bilo što manje događaja, jer je neki dan, kad je auto bacilo dvoje djece, ispalo da je to jedan od većih problema i ljudi bi htjeli da se najviše naglase ti pješački prijelazi. I oni su se obratili gradonačelniku i gradonačelnik je im poslao odgovor u kojem stoji, zapravo dopis, Hrvatskim cestama, i da se jednostavno oni uključe u taj problem, jer da je Grad Šibenik dovoljno potrošio na mjesnu zajednicu Brodarica. I meni je ovdje pitanje, i pitam gradonačelnika, gdje je tu limit za takve stvari, jer se radi o jednom rasvjetnom tijelu na postojeći sustav, da se to ugradi, i zašto je to problem Gradu Šibeniku kad se zna da se bez problema izlazi u susret prilikom velikih investicija. Na kraju krajeva, cijeli onaj dio Brodarice i onaj, kad gledate, možemo se samo zapitati, zbog čega je uopće napravljena ova

nova plaža, ako ne zbog samo da se izađe u susret kapitalu. Hvala lijepa. Odgovor na vijećničko pitanje, gospodin gradonačelnik, izvolite. Evo, hvala kolegi Marenci što je postavio pitanje. Ja ću iskoristiti sada priliku javno se zahvaliti djelatnicima Zelenog grada. Ja osobno, kao gradonačelnik, u ime građana Šibenika, dakle, relativno mali broj izvršitelja s obzirom na realne potrebe, ogroman trud kojiulažu, gotovo u nemogućim vremenskim uvjetima, temperaturama koje su bile, a ovo vrijeđanje praktički svih zaposlenika Zelenog grada, pravdajući s druge strane vojsku od najmanje 60-70 tisuća ljudi koji ne poštuju doslovno ništa. Dakle, možemo mi pričati o kontejnerima, o ustima, o karticama, o volumenu, ali bogami ne možemo pričati kad imate zvona na Zelenim otocima, a uz zvona komunalni otpad. Ja mislim da ne treba biti previše inteligentan pa shvatiti da se smeće ne može odložiti na Zelenom otoku, da se ne može odložiti u nekakvu posudu koja je konstrukcijski napravljena da jednostavno ne može smeće ući. Naravno, svi oni koji to koriste kao odlagalište otpada, i to kako to dobro znaju, onda fino, uredno stavljaju svoje komunalno smeće mišljeno, kamoli odvojeno. Fino, uredno, uz te kontejnere, odnosno zvona, odnosno Zelene otoke, a onda imate hajku medija koji to slikaju, prikazuju, čak imaju organizirane novinare koji to naprave, a da ne kažem da pojedinci sami ostave svoje smeće, to slikaju i onda plasiraju u medije. Istovremeno, u trenutku kad postoji informacijski sustav koji građanima to omogućava, ako imaju iskrenu želju i namjeru da pridonesu komunalnom redu, i o tome mogu obavijestiti i tvrtku i komunalni odjel.

Naravno, ne peremo se mi od odgovornosti, od grešaka, od mogućnosti da nešto bude bolje. Ali ako netko očekuje da bilo koja gradska uprava, bez obzira na koju se u ovoj državi ta priča odnosi,će dobiti rat protiv medija i 60-70 tisuća u ljetnoj sezoni stanovnika ovog grada, mi ćemo tu bitku unaprijed izgubiti. Nije rješenje niti sankcije, nisu rješenje niti kamere, jer onda imate zaštitu podataka, dokazni postupak, na kraju naplatiti nepodopštinu nekog koji baci smeće, a očito je da tu ne smije baciti smeće, dođe vas ka vođenju sudskog ozbiljnog spora o pronevjeri ne znam čega. Dakle, mi se suočavamo s apsurdom, ali umjesto da svi shvatimo da tu bitku sa smećem možemo dobiti svi zajedno. Dakle, ja bih rekao, u nijednom gradu u Hrvatskoj zbrinjavanje otpada ne bi trebalo biti, odnosno način poštivanja donesenih odluka ne bi trebalo biti političko pitanje, nego moralna građanska akcija. Što se tiče odgovornosti politike i izvršne vlasti, to je omogućiti sustav. Grad Šibenik, pa to je neki dan bilo na HRT-ovom Dnevniku, je apoteka u odnosu na sve druge. Grad koji je realizirao podzemnih kontejnera, koliko je realizirao, čipirao kartice, odredio Zelene otoke, napravio Centar za gospodarenje otpadom Bikarac, koji jedini u državi funkcionira, koji ima ovo što je netko spomenuo, čini mi se gospodin Marenci, takozvani fiksni dio za domaćinstva, jedino ovo mene zanima, među najjeftinijim u državi, čini mi se 7 eura plus PDV, direktor će me korigirati, i mi stvaramo polemiku oko toga.

Kada, neću ja imenovati, gradovi u kojima nije ova politička opcija na vlasti, nego neke koje sebe vole nazvati prosperitetnima, dižu za 100% cijenu odvoza otpada, a nemaju niti 20% ugrađenog sustava koje je Grad Šibenik napravio, a kamoli Centar za gospodarenje otpadom koji će tek trebati ukalkulirati, onda je to pohvalno, jer to je uvođenje reda. Dakle, nemojmo politizirati stvari koje su de facto pitanje morala, pristojnosti, pa ja ću reći čak i kućnog odgoja. I ponavljam, duboka zahvala svim zaposlenicima Zelenog grada, prihvaćamo svaku konstruktivnu kritiku s ciljem poboljšanja sustava, ali da će bilo tko dobiti bitku protiv građana, ako oni ne žele, jednostavno ne žele prihvatiti ono što se radi, onda je ta bitka na strani grada uvijek poraz. Jer imate i drugi problem. Gdje god smo uveli striktne kontrole, podzemne kontejnere, nažalost, rezultat toga je stvaranje divljih deponija u najbližem napuštenom, odnosno u tom trenutku nevidljivom kutku te četvrti. Pa je bilo to uz nekakav put, bilo to uz nekakvo gibalište, bilo u to najbližoj šumi, rastu divlji deponiji. Ponavljam, ako je rješenje za pojedince, za obitelji, za cijele gradske četvrti, ne platiti tih 10, 15, 20 eura smeća mjesečno, nego zagaditi, bacati smeće gdje god stignu, mi ćemo biti poraženi. Što se tiče, što je bilo? Što se tiče Brodarice, dakle, ja mislim da je pravac na Brodarici tehnički opremljen savršeno, upravo zbog sigurnosti jedne specifične prometnice koja je državna cesta, dakle D8, koju je život pretvorio praktički u gradsku prometnicu.

Od dvostrukog nogostupa, od rekonstruiranog kolničkog traka, od svjetlećih upozorenja, uz kameru koju smo zajedno dodatnu, dodatnu kameru za kontrolu prometa koju smo stavili u suradnji s policijskom upravom Šibensko-kninskom, uz dvostruki nogostup s obje strane, ja ne znam što bi trebalo napraviti. Naravno, kad imate status državne ceste, da bilo kakva intervencija na toj cesti zahtijeva stroga pravila, odnosno određeni nivo odluka. Pravo rješenje za Brodaricu, o kojem mi već dugo govorimo, pa svojevremeno, ja mislim da je prošlo čak i 2-3 godine, Hrvatske ceste su imale prezentaciju u knjižnici prometnu strategiju za područje grada Šibenika, i jedini izlaz je napraviti zaobilaznicu Brodarice, i to je definitivno spas za promet, ne samo Brodarice, nego i većeg dijela samog grada Šibenika, jer ta obilaznica nije to ono sada, na početku Brodarice ćete skrenuti negdje pa ćete izaći. Dakle, to je jedan vrlo opsežan projekt koji završava praktički tamo u zoni Šparadića, Žaborića i ne znam točno lokaciju. Hvala. Idemo na sljedeća vijećnička pitanja. Sljedeći je cijenjeni vijećnik Kronja, izvolite.

Poštovanje svima, imam dva pitanja. Prvo pitanje je ovako, bi napravio mali uvod. U srpnju ove godine Vlada Republike Hrvatske je donijela strategiju zbrinjavanja otpada crnih točaka u Republici Hrvatskoj od 2023. do 2028. U tome što je nama interesantno dijelu, nalazi se zbrinjavanje otpada u Biljanima Donjim. Znači, Vlada je donijela odluku da se iduće dvije godine to mora maknuti. Da bi se to maklo, mora se, dobro je to, u nadležnosti je to Ministarstva zaštite okoliša, oni moraju naći izvođača i moraju naći lokaciju gdje će to se smjestiti. Budući da se TEF, odnosno batiže, spominju, ja se pitam da li će možda se to vratiti natrag, pa ćemo onda imati sve. Jer ovdje kod nas se nalazi jedna četvrtina, tamo se nalazi ostatak.

Znači, ovo, sad sam tu malo karikirao, ali ništa nije nemoguće. Dakle, pitanje je, ako ovoliko treba vremena da bi se to tamo riješilo, a do sada, pod pritiskom Europske komisije i europskih sudova, nisu to napravili, sad su kao, eto, kupili vrijeme, možete misliti što onda čeka batižele. Znači, ja u ovom trenutku ne govorim o gradnji novog grada, nove četvrti, ne znam što. Ja govorim o čišćenju područja bivše tvornice. Isto tako se zna da smo mi, da je gradonačelnik sa 15 ili 13 milijuna kuna izbacio najvećeg vjerovnika iz ove grupe udjeličara i postao je grad najveći dioničar. I na sebe preuzeo tu odgovornost da očisti taj TEF. Umjesto, po ovome se vidi, a to je, ja sam čak i vjerovao do 2018., dok nije to grad preuzeo, da će se to, kad je 2018. napravljeno udjeličarstvo, da će sad početi sa čišćenjem. To se nije dogodilo, u stvari, mi smo se vratili na početak i ništa se ne događa, odnosno za ovo čišćenje mi ćemo pričekati, a i ovaj način na koji se misli dati u koncesiju prodaji, što ja znam, da se teren podijeli u zone, pa se onda ide i od toga isto nema ništa, a to postoji u akcijskom planu, znači nema prodaje, nema koncesije, nema gradnje dok se teren ne očisti od opasnog otpada. To je to, a što se tiče drugog pitanja, drugo pitanje se isto vraća na 2018.

2018. imali smo prezentaciju, svi se vi dobro sjećate, Midi autobusa koji je trebao voziti na tvrđavu, znači 5 godina mi ne znamo gdje je taj autobus. To je autobus koji je, recimo, po meni, mogao, mogli smo otvoriti vanjski i samo taj autobus da vozi na Šubićevac i pokriva tvrđave i stvar je riješena. Taj autobus, ne znam, po mojim saznanjima, čak se nalazi u Zelenom gradu, tamo negdje bačen, pa bi molio odgovor. Evo, hvala. Hvala. Odgovore na vijećnička pitanja, gospodin gradonačelnik. Evo, cijenjeni vijećnik, gospodin Kronje. Zašto sam zastao? Dakle, želim biti pristojan i ne želim vrijeđati. Ali, gospodine Kronje, potrudite se nešto pročitati, nešto što ne znate, pitajte. Imate odgovornost kao vijećnik kad nešto kažete. Sve što ste izgovorili je notorna glupost. Dakle, ja jednostavno drugačije. Da zadržimo...

Molim vas, molim vas, samo ajmo se vratiti. Imam vaš video. Kolega Kronja, opomena vama, opomena gradonačelniku, jednostavno, ajmo se vratiti, ajmo se vratiti u normalne... Kolega Kronja, nemojmo upotrebljavati nepotrebne riječi, ja bih vas zamolio sve. Evo ga, idemo dalje. Dakle, ponavljam. A nema odgovora. Evo, sad ćete čuti odgovor. Dakle, ponavljam, sve što govorite su gluposti, dajte mi drugu opomenu, dezinformirate javnost, i moje sljedeće pitanje, jeste li vi možda honorarni zaposlenik Nove TV? Dakle, ja ću samo na kraju reći da je u prilogu dokumentacije natječajne, koju ćete vi dobiti, naravno, na klupe, i najnovija studija koju su napravili na osnovu javnog natječaja, izabran od strane Europske banke za obnovu i razvoj, španjolska tvrtka Arup, gdje imate sve relevantne podatke, usporedive sa najstrožim nizozemskim kriterijima onečišćenja aromatskim ugljikovodicima, jer takozvani standard usporedivi onečišćenja aromatskim ugljikovodicima ne postoji u Republici Hrvatskoj, niti postoji kao stav u Europskoj uniji. Kroz natječajnu dokumentaciju ćete vidjeti da je predviđeno što će se učiniti ako se pri realizaciji projekta naiđe na točkasta onečišćenja, bez obzira kakvog karaktera, na koji način će se to sanirati, o čijem trošku i kako je to ukalkulirano. Dakle, sve ovo što vam ja govorim, sve ovo što je s pokušajem dezinformiranja sada izrečeno, je razrađeno u jednom kompleksnom materijalu koji je sadržaj natječajne dokumentacije. Jer ne možete vi objaviti međunarodni natječaj koji praktički nema odgovor, doslovno, na svako pitanje, pa i pitanje statusa onečišćenja, odnosno čistoće na području TEF-a.

Da ne govorim da je španjolskoj studiji prethodila studija Instituta Ruđer Bošković i OIKON-a iz Čakovca, dakle, relevantnih hrvatskih međunarodnih tvrtki i instituta, da su ugledni ljudi kojima je to struka i profesija potpisali nekakva izvješća. Uglavnom, onog trenutka kad dobijete prijedlog natječajne dokumentacije, između ostalog ćete iščitati i ovaj dio koji se odnosi na takozvanu status na samoj lokaciji. Što se tiče Biljana, to nema nikakve veze sa TEF-om, niti batiželama, to je u nekakvim vremenima napravljeno načinom kako je napravljeno, odloženo na privatnom zemljištu, u kombinaciji u kojoj je napravljeno, tu se vode i određeni sudski postupci, međutim to nema nikakve implikacije niti na grad, niti na tvrtku batižele, niti na

potencijalni natječaj koji će se odvijati. Grad Šibenik je predvidio i ima rješenje i točno način na koji će se zbrinuti ostatak troske ili svega onoga što se nalazi na području TEF-a, i to je neupitno. Hvala. Još ima li tko pitanja? Nemamo rasprave, možete zatražiti pisano. Dobro, sad ću vam, sad ću, nemojte se, ovaj, jediti. Ja ću, ja ću to apostrofirati, ne trebate vi. Znači, drugo pitanje je bilo vezano za mini bus za pozicije barone i tvrđave. Mini bus je unutar tvrtke, odnosno naše javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik, on je, hvala Bogu, u voznom stanju, ispravan, registriran, tehnički pregledan, i tvrtka, javna ustanova Tvrđava kulture, ga upotrebljava sukladno svojim programima u onom trenutku kad oni procijene da im je potreban. I mislim da je tu i Morana Periša umjesto ravnateljice koja je na porodiljnom. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Sljedeći je kolega Mirko Čeko, izvolite, cijenjeni kolega.

Dobro jutro svima. Evo, ukazao bih da ne duljim na jedan problem koji se intenzivirao unazad skoro dva mjeseca sada, a to se tiče ukrcaja i iskrcaja u osobne automobile, prvo stanara stare gradske jezgre, mislim na stanare stare gradske jezgre koji su starije životne dobi, stanare stare gradske jezgre koji su fizički ograničenog kretanja, stanare stare gradske jezgre koji su fizički nesamostalni u svom funkcioniranju, pa me zanima da li postoji koja mogućnost da se na najjednostavniji način, najbliži način, relativno jednostavan način, koji će omogućiti, s obzirom na njihovo stanje, ukrcaj, omogući na, možemo tako reći, na ugibalištima ili negdje gdje ne postoji službeno nijedan pravni akt za njihov ukrcaj, da se bude fleksibilan i da se omogući da oni imaju dostojanstven i adekvatan ulazak u osobna vozila za odraditi neke svoje nužne potrebe koje su im, nažalost, svakodnevne u svom životu, a starijih građana ima poprilično u staroj gradskoj jezgri, da se napravi neka, u slučaju isteka određenog vremena ili, ako ne postoji uopće vrijeme na koje se oni mogu zaustaviti, da bi se njima omogućio jedan jedinstveni način ulaska u osobne automobile i dolaska od točke A do točke B, da se napravi revizija preko videonadzora tog zaustavljanja u slučaju da je prekoračeno vrijeme ili u slučaju da su uopće stali i da se storniraju te kazne, jer to je prvenstveno, treba misliti na tu populaciju našeg dijela grada koja je stvarno pogođena svojom pozicijom.

Također, vezano uz to pitanje kamera i dodjele kazni za ukrcaj, iskrcaj nekog nužnog materijala, nekih potrepština i to, da li postoji negdje predviđeno mjesto da se osobnim automobilom dođe kad nije baš toliko obilno te materije za iskrcaj, a ne da se unajmljuje svaki put kamionet gradskog parkinga za par vreća, ne znam, nužnog materijala za grijanje ili čega već sve, ne. Da li postoji neki period kad se to može odraditi na tim područjima da se bude doslovno bez neke pretjerane stresne situacije da će se dobiti kazna ili to je ipak nešto nužno stanarima stare gradske jezgre za funkcioniranje svakodnevno i dugoročno. Drugo pitanje vezano je uz, rekao bih, noviji kulturni dragulj stare gradske jezgre, a to je gradska knjižnica Jurja Šižgorić. Pisalo je u medijima, mogli smo pročitati, da će krenuti se u obnovu, energetsku obnovu, pa me zanima kad bi mogao biti početak te obnove i koliko bi ta obnova trebala trajati da popriličan broj posjetitelja koji uživaju u uslugama mogu na jedan kvalitetniji i ugodniji način konzumirati dalje usluge gradske knjižnice Jurja Šižgorića. Hvala lijepo. Hvala kolegi Čeki. Odgovor kolega Mileta.

Dakle, grad Šibenik je dobio, odnosno stavljeno je na raspolaganje, 4 milijuna eura za energetsku obnovu Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku i gradske knjižnice. Ta energetska obnova konkretno u gradskoj knjižnici podrazumijeva i zamjenu cijele one aluminijske, staklene fasade, uključivo onda dalje i sustav grijanja, rasvjetu, izolaciju i ostalo. Dakle, tek smo dobili informaciju da su nam sredstva stavljena na raspolaganje, moramo još potpisati određene ugovore i nakon toga krećemo sa nabavom, odnosno Narodnim novinama i potragom za izvođačem radova. Pretpostavljam da će ta cijela procedura trajati možda tamo do ljeta sljedeće godine i onda ćemo procijeniti, odnosno već ćemo onda procijeniti u kojim fazama ili kako bi trebalo raditi tu energetsku obnovu, a da što manje patu korisnici same knjižnice. Međutim, ponavljam, radi se o skidanju cijele one prednje fasade, tako da nisu to zanemarljivi radovi, a i sigurno treba paziti na sigurnost samih ljudi koji posjećuju knjižnicu. Što se tiče ovoga prvoga pitanja,

vi dođite u gradsku upravu, komunalni odjel, pa predložite nekakve ideje koje imate, da vidimo koliko su u skladu sa zakonom. Hvala. Mileti, idemo na sljedeća vijećnička pitanja. Pod rednim brojem 5 se javio kolega Restović, izvolite. Hvala vam. Kolega Restović se jedno jedno potpisivao, pa ako možete staviti isti znak. Pa evo, nećemo. Znam da je on taman prije mene pisao, pa zato sam. Sve ok. Da ne ponavljam pozdrave, ali evo, ponavljam ih kao i zadnji put. Gradonačelniče, ovo oko vrtića ste dosta sve promašili, ali u kragu, ja sam pitao, vi ste odgovorili. Ne mogu se otjerati dojmu da zapravo sve što radite, a što nije vezano uz EU fondove i sredstva iz Europske unije, radite zapravo stihijski, bez ikakvog plana, a i rezultat bude iznimno, iznimno loš. Pa je moje pitanje, kad smo već kod ovog, kod ove priče oko EU fondova, da li, a s obzirom, opet moram reći da su ta nekakva okolna mjesta oko grada Šibenika, ako gledamo unazad desetak godina, ajmo reći, izrazito politički sklona vašoj opciji, pa me tim više zanima do kada će trajati to zanemarivanje svih okolnih mjesta. Nešto slično smo, nešto u tom tragu smo čitali po medijima nedavno, pogotovo se odnosi na stanovnike Perkovića, Sitnog, Donjeg i onog dijela tamo. Zanima me da li razmišljate o ikakvim sredstvima iz EU, da li je to uopće moguće i, u konačnici, kakav vam je plan vezan za sva ta okolna područja Šibenika, jer dobro znamo da je tamo smanjenje broja stanovnika sve veće i veće, da zapravo ljudi odlaze sve više i više, a nemojmo zanemariti da je i to dio grada Šibenika.

Eto, hvala vam. Hvala kolegi Restoviću. Odgovorit će gradonačelnik gospodin Gurić. Poštovani vijećniče, gospodine Restoviću, jel' to mislite na Sitno u kojem smo mi bili prije neki dan i otvorili potpuno novi vrtić u, to javnu ustanovu, ne privatni vrtić, i omogućili nadstandard za smještaj djece u Sitnome, u kojem smo od ne naše političke opcije, od predsjednika mjesnog odbora dobili sve hvalospjeve i iskomunicirali, uvjetno rečeno, sve one potencijalne probleme koji su, naravno, moguće ili nemoguće riješiti. Ako je to to Sitno, onda moram reći, evo, da i mjesni odbor, u kojem nije HDZ pobijedio na zadnjim lokalnim izborima, izražava duboku naklonost i zahvalnost gradu za sve što je učinio na tom području. Što se tiče svih ostalih, kako ih vi nazovete, zapostavljenih područja, ja vam dajem prijedlog, naravno, ali da dobijete podršku i stav mjesnog odbora ili ljudi koji tamo žive, da predložite što bi se to moglo napraviti, a što nije učinjeno, u prvom redu u krupnim infrastrukturnim problemima, a to su najčešće problem vode, struje, prijevoza i tako dalje. I zaista to ne mislim sarkastički, mislim iskreno. Možda mi nešto ne vidimo ili možda ljudi nešto ne kažu, ali rado ćemo to napraviti. Naravno da sve mora imati nekakvo svoje opravdanje. Karikiram stvar. Ne možemo, i s tim moramo prestati, s takvom logikom pritisaka, raditi i asfaltirati puteve koji vode nigdje, ne znam, u Vinograd, stavljati rasvjetna tijela koja ne znače ništa, nego zato što je to nekome palo na pamet.

Što se tiče grada Šibenika, dakle, htjeli vi to priznati ili ne, i ne mislim se hvaliti, ali grad Šibenik je hit grad u Republici Hrvatskoj, dakle grad koji doživljava duboku naklonost od svih koji dođu, bez obzira da li su gospodarstvenici, kulturnjaci, pa i, među ostalog, to smo slušali jučer, od nepolitičkih tijela vezano uz novi festival koji se dešava u Šibeniku, pa sama činjenica da je ministrica kulture u tri mjeseca s današnjim danom dolaska tri puta u Šibeniku, a bez obzira koja politička opcija, ja mislim da ministri baš ne dolaze ako nemaju debelog razloga da dođu. Evo, ja priželjkujem, sa mnom ili bez mene, da grad i dalje bude tako neuspješan u sljedećih deset godina. Hvala. Idemo na sljedeća vijećnička pitanja. Imamo pisani odgovor, jasno sam pitao koji su planovi za oporavak Šibenika. Dobro. Dobro, molim da se konstatira zapisnički traženje pisanog odgovora u konkretnom smislu. Sljedeći koji se javio je, cijenjeni kolega Petković, izvolite, kolega Marko.

Niste se javili. Ne, ja, evo, zahvaljujem, evo i sam kolega Restović je vidio, ali vjerojatno ste to, ovaj, konzumirali kroz ono prije, kroz odgovore na vijećnička pitanja. Bit će nam lakše jer imamo stvarno veliki broj pitanja ovdje. Sljedeća koja se javila je, cijenjena kolegica Cvjetković, izvolite. Evo, prije nego što postavim svoje vijećničko pitanje, želim najljepše pozdraviti sve prisutne, gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika, predsjednika vijeća i sve kolege vijećnike, pročelnike upravnih odjela, predstavnike tvrtki vlasništva grada i javnih ustanova, kao i predstavnike medija, kao i sve one koji nas izravno ili neizravno prate i čekaju odgovore na naša današnja pitanja. A moje pitanje odnosi se na područje nešto šire od područja samoga grada i gradske četvrti, ali je, kako je u izravnoj nadležnosti tvrtke u vlasništvu grada, ili preciznije, u većinskom vlasništvu grada, ja ću ovo pitanje postaviti gradonačelniku, odnosno njegovom zamjeniku. A radi se, naime, o područjima sela u neposrednoj blizini grada, a to su Cicvare, Međare, Žažvić, Bribir s Bribirskom glavicom, Vačani, Gorice, Ždrapan i, mislim, dio Piramatovaca, koji do danas nemaju riješeno pitanje, elementarno pitanje prava na tekuću vodu. A nemaju zato što na tom području nema izgrađene vodovodne mreže. Znači, moje pitanje je konkretno: imamo li u planu izgradnju vodoopskrbnog sustava na tom području, odnosno imamo li to u planu gradnje ili financijskom planu tvrtke, društva, znači Vodovod i odvodnja, i u kojem vremenu, i ako nemamo, zašto nemamo?

Odgovor na ovo pitanje čeka cirka 400 stanovnika iz kućanstava koja pripadaju tom području, pa bi bilo dobro da danas čuju odgovor na njega, ili u najmanju ruku, ako to zahtijeva neko duže vrijeme, pisani odgovor do sljedeće sjednice. Hvala. Hvala kolegice. Odgovor gospodin gradonačelnik i tu je nadzorčan, gospodin Štrkalj, pa može dopuniti. Da ne bi ostalo nedorečeno, dakle, ovo što je cijenjena vijećnica spomenula, to su sva sela, naselja koja su izvan administrativnog područja grada Šibenika, dakle u ingerenciji županije. Dakle, to je pitanje za županijsku skupštinu. Naravno, iskoristit ćemo priliku i ja pozivam direktora Vodovoda, jer je on tvrtka u kojoj je većinski vlasništvo grada Šibenika, ali naravno on zna kakav ide dio priče oko ovog konkretnog pitanja. Ali načelno, grad Šibenik, ja kao gradonačelnik, apsolutno dajem podršku takvom projektu koji ima i, naravno, i implikacije od strane države kroz projekte revitalizacije napuštenih područja i tako dalje. Dakle, što se tiče grada Šibenika, što se tiče stava grada u skupštini ili nadzornom odboru, kad se o tome bude odlučivalo, i daj Bože da se odlučuje, bit će apsolutna podrška. Kolega Štrkalj, izvolite. Evo još jednom, dobar dan. Odgovor je vrlo kratak: da, imamo projekte, radimo na tome, cijevo od Ždrapanj, Vačani i cijelo to područje koje ste vi naveli. Imamo ishodovane lokacijsku dozvolu, predano je sve na građevinsku dozvolu, čekamo građevinsku dozvolu onog trenutka kad je budemo imali, idemo na traženje izvora financiranja prema Hrvatskim vodama kao posredničko tijelo 1 i Ministarstvu gospodarstva i ostalih državnih institucija koje su zadužene za financiranje iz europskih projekata.

To znaju i gradonačelnik Skradina, koji je, čije je to područje, načelnik općina Kistanja i tako dalje. Često se vrše razgovori na tu temu. Hvala. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Sljedeći se javio, cijenjeni kolega Dunkić, izvolite. Lijepi pozdrav svim prisutnima. Moje prvo pitanje odnosi se na, vjerojatno ne na spominjanje ulicu ovog saziva gradskog vijeća, pardon, a to je ulica Ivana Rendića. Pohvalio bih, napokon, pokrenulo se nešto s mrtve točke i proteklog tjedna su gradske službe uvele regulaciju prometa u tu ulicu i ulicu poviše, znači u ulicu Augusta Cesarca. I sad, moja pitanja glase kao, ajmo reći, neki vox populi, znači budući da sam sam stanar te ulice, da li je moguće da se postojeća regulacija prometa, to jest smjer koji je trenutno donešen, da se jednostavno, laički rečeno, zarotira, znači da se, znači to je nekako stav većine stanara, da se jednostavno smjer ulaza i izlaza iz tih ulica zamijeni. I drugo pitanje, možda još i važnije od tog prvog pitanja, znači glasi unutar ovog pitanja, da li je to rješenje sad konačno ili možemo se nadati nekom trajnijem, konkretnijem rješenju. Drugo pitanje se odnosi na Šibensku Rivu. Složit ćemo se svi da je Riva zapravo razglednica svakog mediteranskog grada. Naša Riva, koliko mi je poznato, znam da tu se sukobljuju nadležnosti lučke uprave, županijske, gradne, ne znam točno pod čijom ingerencijom, ali na očigled ta Riva i tone i objekti se tu renoviraju.

Vidimo da se jaka, velika sredstvaulažu, privatne osobeulažu svoja sredstva u obnovu i objekata i restorana i kakvih barova i apartmana. I sad me zanima da li postoji nekakav plan, dugoročni, srednjoročni, ne znam koliko već, kratkoročni, koji bi uključivao i sanaciju te naše Šibenske Rive. Eto, hvala. Hvala kolega Dunkić. Odgovor će dati gospodin gradonačelnik. Poštovani vijećniče, dakle, odgovor na Rendićevu ulicu će dati pročelnik, gospodin Jurić. Što se tiče Rive, iako nije u ingerenciji grada Šibenika, grad Šibenik je vrlo intenzivno u pregovorima i u nastojanjima da krene obnova Šibenske Rive. Ono što vam mogu reći je da praktički novac je osiguran, ali je nadležnost onih koji upravljaju tim potezom, dakle to je u prvom redu županijska lučka uprava, da budu proaktivni i da pripreme adekvatnu dokumentaciju koja bi bila proslijeđena u natječajnu proceduru za osiguravanje sredstava. Govorimo o obnovi cjelokupne Rive, praktički od autobusnog kolodvara pa do veslačkog kluba Krka, naravno sukladno tome kakva će biti procjena stanja. To bi obuhvatilo, naravno, i takozvani kolotrak, odnosno vozni trak, odnosno cestu na području same Rive. Jedan od prijedloga o kome se intenzivno pregovara, prekjučer su bili razgovori u Ministarstvu prometa s ministrom Butkovićem, je

drugačija struktura upravljanja Šibenskom Rivom, da se primijeni model na način na koji je obnovljena Zadarska Riva, odnosno da određeni dio tog područja prijeđe u ingerenciju državne lučke uprave, jer onda je brži i jednostavniji način osiguravanja sredstava za obnovu Šibenske Rive. Što se tiče grada, da, to je ogledalo, ona vapi za kompletnom obnovom, ne samo zbog estetskog ili funkcionalnog izgleda, nego zbog statičke sigurnosti, jer puno su dramatičnija stanja podmorja same Šibenske Rive, podlokanost na mnogim lokacijama, koje u ovom trenutku prijete i sigurnosti, uopće i funkcionalnosti Rive, ali i sigurnosti svih dionika u prometu ili u samom boravljenju ili poslovnim aktivnostima u potezu Šibenske Rive. Dakle, intenzivno se radi na projektu obnove Šibenske Rive, za koji smo mi vezali i projekt obnove cijelog onog poteza ispod katedrale, ispred biskupskog dvora, dakle praktički od Peškarije pa do Topova. Dakle, ali govorimo o onom kopnenom dijelu. Ono što je u međuvremenu, ja bih rekao, i olakšalo priču je novi zakon o upravljanju pomorskom dobrom, koji je izdefinirao točno i granice pomorskog dobra na potezu Rive, dakle od autobusnog kolodvora do veslačkog kluba. Hvala. Hvala. Molim vas, bez rasprava. Kolega Jurić. Odgovor gospodinu Marenciju: ja mislim da je Zadar dobio prekrasnu Rivu, ja samo priželjkujem da mi dobijemo isto takvu Rivu, a tko će formalno biti nosioc projekta, zaista nije bitno. Riva će biti uvijek Šibenska i po njoj će šetati Šibenčani, odnosno svi naši gosti.

Hvala, kolega Jurić. Dodatni odgovor na prvo postavljeno pitanje. Dobar dan, pozdravljam sve prisutne. Rendićeva ulica, istina, ima problem. Taj problem sam sa svojim kolegama osobno uočio, gdje smo već nekoliko puta izašli na teren. Moram priznati da su moje kolege prije mene isto tako uočili problem. Naime, radi se o jednom problemu same konfiguracije terena i do sada je napravljen glavni projekt i izvedbeni projekt, i sad je pitanje vremena kad ćemo, pošto se radi o značajnijem iznosu, kad ćemo ga uvrstiti u proračun. Dotle je komunalni odjel izvršio određene radnje kako bi zaštitio naše sugrađane, da se ne dogodi ono što se dogodilo prije nekog vremena kad je jedno vozilo kliznulo sa strane. Mi smo postavili znakove upozorenja, postavili smo, postavit ćemo, danas se postavljaju i kugle koje fizički sprječavaju da se vozila parkiraju na sami rub, gdje je, mogu komadno reći, padina od 6-7 metara u provaliji. I, ovaj, promijenili smo smjer. Ta ulica više nije dvosmjerna, nego jednosmjerna. To smo iskomunicirali s gradskom četvrti, s predsjednicom gradske četvrti, dobili suglasnost policije, prometne policije, i naš prometni inženjer i mi smo se složili da napravimo jednosmjernu ulicu. Međutim, sad, po našoj procjeni, ovaj smjer je bio dobar. Međutim, sve ovo što radimo, radimo u interesu stanovnika koji tu žive i koji tu borave, i oni su izrazili želju da zamijenimo smjer. Dakako, to nije nikakav trošak, samo ćemo promijeniti znakove da udovoljimo ljudima, i mislim da će to rješenje, kao privremeno rješenje, značajno pridonijeti sigurnosti, ovaj, prometa u toj ulici.

Eto. Hvala. Hvala kolegi Juri ću. Ako pogledate na ovaj sat, onda vidite da je vrijeme našeg aktualnog sata isteklo. Znači, vrijeme koje je po poslovniku predviđeno kao tajming za postavljanje vijećničkih pitanja. Ja sam ga vodio od onog momenta kad su počela vijećnička pitanja, ne kad su bila pitanja, odnosno odgovori na pitanja. Mi sad imamo poslovničku mogućnost i da nastavimo, ako se tako dogovorimo, s postavljanjem tih dodatnih pitanja. Moramo reći da je ostalo još 6 prijavljenih vijećnika. Ali prije nego što predložim eventualni nastavak, molio bih da li netko od vijećnika koji je preostao bi se povukao iz današnje rasprave.

Čisto da ubrzamo proceduru. Ako ne, vidim da se nitko ne javlja, svatko bi želio postaviti pitanje. Onda bih predložio da nastavimo s postavljanjem vijećničkih pitanja, ali da limitiramo tajming do, koliko je sad, 10:15, do 10:45. Da dodamo još pola sata, pa ćemo onda i koncentrirati ta pitanja bez velikih uvertira i bez velikih, ovaj, uvodnica u samo pitanje. Konkretna pitanja. Također bih molio i one koji odgovaraju da konkretno odgovaraju, bez ulaska u šire diskurse. Evo, jesmo li s tim suglasni? Cijenjene kolege, mogu li dati ovakav prijedlog na glasovanje? Tko je za? Jednoglasno je prihvaćeno. Sljedeći koji se javio je cijenjeni kolega, cijenjena kolegica Njanjara, pa bih nju zamolio da uzme riječ.

Hvala. Evo, vrlo brzo i kratkoću reći. Potaknuta upitima naših mještana na Brodarici, pitat ću dva pitanja. Jedno je vezano uz školu i, znači, aktualno priprema je projekta povećanja kapaciteta u smislu učionica i izgradnja sportske dvorane. Što je s time? Kad će početi eventualno radovi? A drugo pitanje vezano je za djecu predškolske dobi, upravo iz razloga što je velik broj mladih obitelji, dosta je predškolske djece, potreba je i za nekakvim stvarno vrtićkim objektom. Kada se očekuje, možda sad pitam možda previše, ali eto, čisto da, ovaj, dobiju nekakav odgovor zainteresirani mještani. Hvala. Hvala kolegici Njanjaru. Gospodin gradonačelnik, odgovor.

Poštovane vijećnice, što se tiče vrtića, već sam odgovorio. Dakle, mi smo krenuli već praktički u realizaciju projekta gradnje vrtića, dakle u sklopu javnih ustanova Vrtići Šibenik na Brodarici. Projektanti će izraditi točan kapacitet, odnosno planirat će se da bude dovoljan čak unaprijed za nekoliko godina za smještaj sve djece koja po određenim kriterijima pripadaju u vrtićku dob. Što se tiče škola, konačno je očišćen pravno-imovinski problem na lokaciji škole na Brodarici. Dakle, proširenje škole na Brodarici ide, ide gradska, odnosno, pardon, ne gradska, nego školska dvorana na Brodarici, škola je nema. Međutim, školu na Brodarici mi sagledavamo u cjelokupnom kontekstu koji uključuje i školu u Ražinama i školu u Vrpolju. Dakle, sva tri projekta idu. I ja ću sada ovdje apelirati na sve stanovnike na području Ražina, a oni će znati o kojima se govori, da budu konstruktivni, jer dio parcele koju mi želimo objediniti kao lokaciju za gradnju nove škole u Ražinama su privatno vlasništvo. Naravno da vlasnici imaju pravo na obeštećenje u kojem grad ima svoju pravnu formu, ali apeliramo da se iznađe dogovorno rješenje, a da nas se eventualno ne tjera u sudski postupak, jer onda bi gradnja škole u Ražine mogla biti vrlo, vrlo upitna, što uopće ne bi bilo dobro. Ne bi bilo dobro i zbog samih ljudi koji žive u Ražinama, ali i zbog ovog cjelokupnog konteksta obnove škola s ciljem omogućavanja standarda, odnosno cjelodnevnog boravka, odnosno uključivanja u projekt obnove na državnoj razini za kojeg su osigurana sredstva.

Dakle, u svakom slučaju, riješen je problem i škole u Ražinama. Naravno, dinamiku natječajne dokumentacije, objavljivanja natječaja, dobivanja sredstava, to je stvar države, odnosno nadležnog ministarstva. Hvala. Gospodine gradonačelniku, vezano za vrtiće, je li imate dopunu ili je to već bilo odgovoreno kroz ono ranije? Okej. Idemo dalje. Sljedeći koji se javio pod rednim brojem 10 je cijenjeni kolega Rajić. Izvolite. Dobar dan, lijepi pozdrav svima. Moja dva vrlo konkretna pitanja, kako to predsjednik gradskoga vijeća zna reći, a moglo bi to biti i u nekim drugim stvarima vrlo konkretno. Prvo pitanje jeste: od listopada 2022. godine ustanova Športski objekti održava i sportska dječja igrališta na području grada Šibenika. Sportsko dječje igralište na Vidicima, odnosno rasadnik, je, kako mnogi vidimo, u gotovo katastrofalnom stanju. Tamo ste postavili kamere za kontrolu, pa valjda se može vidjeti što se to tamo i tko radi. 2021. godine ste u ožujku počeli obnovu tog istoga igrališta, koje je u potpunosti do danas propalo. I to samo nakon, a evo, dvije godine. Tražim, zapravo, pisanim putem da mi se dostave zapisnici sa strane javne ustanove Športski objekti o redovnim obilascima igrališta rasadnik na Vidicima i zaključke nadgledanoga stanja tog istoga igrališta, i to od 24. listopada 2022. godine do danas. Jasno. Ove su aktivnosti obaveza javne ustanove prema sporazumu kojeg ste kao javna ustanova potpisali s gradom Šibenikom na obnovi dječjih igrališta. I molim, kada ćete konačno krenuti s ponovnom, nažalost, ponovnom obnovom toga dječjeg igrališta, odnosno tog igrališta?

Moje drugo pitanje je za parkirni prostor u Ulici Petra Preradovića. Ovdje je direktor Bulat. Do danas se ništa nije napravilo. Ja sam pokušao da malo u direktnom, a to se, izgleda, nešto pokušava nametnuti, da u direktnom kontaktu s odgovornim ljudima, ja sam to pokušao, ali do danas ništa učinjeno nije. Naime, parkiralište u Ulici Petra Preradovića je latentna opasnost svakodnevnoga sudara automobila. Tamo tko god parkira, s koje god strane dolazio, čini prometni prekršaj. Apsolutno svatko. Svatko od nas koji tamo parkira čini prometni prekršaj. Tamo je puna crta. A koliko znam, imate dobrih stručnjaka, ovo nimalo ironično ne govorim, u gradskom parkingu, dajte izvidite to i nađite mogućnost da se tamo parkira uredno i propisno. Ja sam jučer gotovo izbjegao, odnosno drugi je gotovo izbjegao sudar sa mnom, jer čovjek izlazi s parkirnoga prostora, prelazi na drugu stranu i tako dalje. Prije samo 10 dana bio je prometni udes tamo. I mislim da to jednostavno trebate tamo analizirati, raščistiti, utvrditi kako i na koji način parkirni prostor tamo sigurnosno urediti. I sad, jasno, s prometnoga stajališta. Evo, toliko. Hvala, kolega Raji ću. Odgovori na pitanja. Kolega Mileta.

Dakle, odgovor na ovo prvo pitanje: točno je, onaj u rasadniku, ono sportsko igralište je u potpunosti propalo. Ne može se na njemu niti igrati, bila je neka umjetna trava stavljena i daske su polomljene. I mi kao grad smo krenuli u obnovu ili rekonstrukciju cijele te zone na Biocima zelene, gdje je onaj pentak, jel', penta, gdje je to, gdje su dječja igrališta, gdje je sportsko igralište i gdje je trim staza. I dobili smo čak i određena sredstva za zelenu infrastrukturu. Dakle, obnovit će se onaj zeleni dio u suradnji sa stručnjacima koji se baš bave i šumarstvom i zelenom arhitekturom. Imamo i glavni projekt koji je objedinio, dakle, i obnovu sportskog igrališta, dječjeg igrališta su okej, i ovoga voćališta i sportskih terena, i zeleno. I sad je na nama stvar da taj glavni projekt koji je na njih prezentiran bio prije 15 dana, koji treba još malo i doraditi, da ga podijelimo u faze i da kroz ovu prvu fazu, gdje smo dobili novac za zelenu infrastrukturu, obnovimo ovaj zeleni dio u tom parku na Biocima, a onda isto tako čim prije da nađemo sredstva za obnovu ovoga sportskog igrališta kao neovisne sredine u toj cijeloj priči. Inače, to igralište će se malo ozbiljnije već sada nerekonstruirati, napravit će se novo, doći će tamo i tribine, i podloga će biti ne više ona trava, nego u dogovoru s malonogometnim klubom Rasadnik, postavit će se neki specijalni beton i žičana ograda.

Tako će to biti totalno jedno novo igralište. Hvala, kolega Mileta. Da li imamo, ovaj, kolegu Bulata ovdje za odgovor na drugo pitanje? Hoćete li, kolega? Molim? Dobro, onda možete, evo, ovaj... Evo, ovaj, dajmo jedno pojašnjenje da budemo dorečeni do kraja. Evo. Dobar dan svim vijećnicima, medijima, gradonačelniku, dogradonačelniku i predsjedniku vijeća. Ovaj, da, spomenuo mi je zadnji put gospodin Rajić kad smo bili, ovaj, sa svojim ljudima, možemo izaći, sagledati, ovaj, vidjeti situaciju i svakako vam javiti odgovore. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Kolegica Spahija je ona koja može doći za govornicu. Izvolite, kolegice.

Dobar dan svima. Moje pitanje: u kojoj je fazi priprema dokumentacije za izgradnju osnovne škole Vrpolje i koja je mreža škole, koja će biti mreža škole? Hvala. Kolegice Spahija, kolega Mileta, odgovor na vijećničko pitanje. Dokumentacija je... mi smo jedno 4 puta mijenjali idejni projekt. Još tamo, prvi projekt je napravljen 2011., 12. godine. Mijenjao se 4 puta. Zadnji put smo ga mijenjali ove godine u skladu s novim normativima koji su doneseni pred Novu godinu. I sad smo u fazi ishodovanja lokacijske dozvole. Natječaj na koji se namjeravam prijaviti je načelnik ministarstva nedavno raspisan. Rok prijave je do kraja 7. mjeseca sljedeće godine, kada trebamo imati

glavni projekt gotov. Treba biti građevinska dozvola, troškovnik, suglasnost ministarstva koju smo neslužbeno dobili, ali sad ćemo je i formalno zatražiti. I ta škola, da bi imala sportsku dvoranu, mora biti velika škola za 200 djece, jel'. Hvala, kolegi Mileti. Kao odgovor na vijećničko pitanje, idemo na sljedećega vijećnika koji je zatražio riječ, a to je kolega Samardžija, odnosno Travčić, ispričavam se. Kolega Travčiću, vi ste izvolili. Hvala, gospodine predsjedavajući. Pa, teško mi je ovako nekad. Ali, gospodine gradonačelniče, 5 do 12 je bio lijep trenutak kad ste vi došli, kojega sad nema, jel'. Ako može, ja bih pričekao gospodina gradonačelnika. Baš on se uvijek nekako makne kad ja dođem. Kolega Travčiću, nije bilo nikakve vjerojatno nakane, takav je razraz, ali... Samardžiji, zbog vremena koje ste dali, neću stići. A ovo je baš upućeno njemu. Pa, ovdje su njegovi zamjenici, njegova tim, i nema potrebe da na taj način zadržavamo ovaj ritam. Ja bih vas molio, stvarno, da postavimo pitanja, pa možda i gradonačelnik dođe, vjerojatno. Mislim, evo, ja ću reći u ime većine. Ovdje stvarno ima korektnih ljudi, ali gospodin gradonačelnik, ja znam iz našega tima da nije nikoga nikad nije nepristojno, na neki način degutantno vrijeđao, ali nije mi čudno da taj gospodin koji je 5 do 12 došao kao spasitelj u gradu Šibeniku i kojeg sam ja isto... Stvarno, dajmo i sljedeći akter sobe. Falilo mu je, falilo mu je isprika i imate mu dati drugi.

Ja sam mu kazao da malo tu komunikaciju ipak uredimo bez osobnih konotacija. Kako vi mislite, zašto vi mislite, gospodine? Pa zato, evo, i on je danas pogriješio, pa sam dao opomenu. Dao sam opomenu i drugom kandidatu. Ovaj, prema tome, znate šta, ja ću vas poslije i ja malo oduzmem ovdje danas vremena. Stari Šibenik je u 15. stoljeću imao statut kad je vijećnik, vijećnik u tadašnjem velikome vijeću rekao neku ružnu riječ, znate šta je dobio? 6 mjeseci izgona iz grada. Zapitajmo se da li bi itko od nas ostao u ovome gradu ili bi bili 6 mjeseci svi izvan grada radi našega ponašanja. Ja bih vas stvarno zamolio, sve skupa, uključujući i sebe, da malo vokalizaciju usporimo. Evo, molim vas. Da, hvaljujem. Čak bih volio da ste vi možda namjesto gradonačelnika, ali očito bi bio ja. Nemojte meni kokolavati. Ajmo mi ne gubiti vrijeme. Ajmo dalje.

Spomenut ću pitanje kamera. Kolega je dobro natuknio za one sve koji ne mogu. A što je s oni još koji se bave poslovom i poduzetništvom? Imam osjećaj da u toj sobi koja se događa, u kojoj smo mi svi, ne znamo tko je ni šta je, da se tu ima određene vrste manipulacije. Možda mogu reći igre. Volio bih da me netko razuvjeri u tome, ono, sad ću ovoga, sad neću ovoga. Sad ću ovome dati sekundi, pa odbrojavanje. Mislim da to dolazi u jedan prostor koji baš nije dobar prema ovim našim građanima. Vi pratite šta građani rade. Tko može nama ovdje reći da to neće se izlorabiti? Može se, može se taj auto pratiti. Ja znam da je vezano za kriminalitet, što je rekao gospodin Kostanić, i to je koji je ujedno i zaštitnik toga. Ali možda netko u toj sobi može pratiti određene ljude po gradu. Tko može reći da se to neće desiti?

Žao mi je za gospodina gradonačelnika. Utekla mi je prošli put isto za pitanje o HNK Šibeniku. Pokušavao sam naći, pokušavao sam naći ugovor s kojim bi mogao neke zaključke dovesti šta se napravilo u HNK Šibeniku, kakav je njegov stav. Možda vi, gospođo Mileta, možete reći kakav je stav grada prema HNK Šibeniku trenutno sada, jer sam i pitao zbog čega se troše određeni novci, zadnjih 100.000 eura, koji mi nije nitko mogao dati. Vi ste isto, gospođo Mileta, rekli: "Ja o tome nemam pojma." Gradonačelnik je izašao van. Teško je, teško je izaći sa strane i misliti da ja vas vrijeđam ili nešto. Ja samo bih trebao naći pitanja na odgovore. Ali zanimljivo je kako je gradonačelnik lipo ih sve riješi, ono što mu paše, odgovara, što mu ne paše, nit se ne javi. Pozdravio je sve predstavnike u Zelenom gradu. Ma treba im kapu skinuti. Ali nije bio problem u Zelenom gradu. Tako isto treba čestitati svim ljudima koji su. Kolega, već ste prešli na četvrto pitanje. U gradskoj upravi neće. Molim vas. Hoću skinuti ovaj mikrofon ili me vi zafrkate? Ne znam šta je. Molim vas, stvarno, sad ste već. Znači, treba zahvaliti. Pa dajte mi minut i riješit ću. Gotovo. Ajde. Treba njima zahvaliti. Ali vi vodite, vi vodite ovo i njima je isto teško naći na koji vi njima kažete: "To mora biti tako." Ono što vi nama date, pa tko to sve provjeri?

Gospodin Tolić možda nije ni on učesnik svega ovoga. Možda njemu kaže: "Ovdjećeš potpisati." Ovo mi je žalosno na način na koji se ne dajete odgovore na ova pitanja. I još ono, gospođo Mileta, pričali smo prošli put kolegi koji je više hodajući kolege, više to ni ne radite. Šta je sa šutom onom na pijaci? Pitao sam vas prošli put, jel' ima šanse da se to ukloni za one sve ljude. Kolega, ovo je već peto pitanje. Prekidam vas, oduzimam vam vrijeme. Da li je došla voda na Dražanovu? I samo još zadnje, evo zadnje, obećavam. Nema više. Nije mi jasno da ste ispred katedrale i sad. E, ga, dajem vam još jednom opomenu i prekidam vas, oduzimam vam riječ. Ispričavam se, ali vodite računa da imate pravo na 2 pitanja. I vodite računa da tako ima i drugih. Prema tome, nema iznimke. Kolega Mileta, izvolite.

Evo, ja sam uspio sam 2 pitanja izvući iz... onaj... Što se tiče šute, na... ta šuta se nalazi očito na prostoru same tržnice. Dakle, to je privatni prostor tržnice, iako ljudi tamo prolaze, na neki način javan. On je privatan. Mi možemo s komunalnim redarima provjeriti, ja mislim da čak ni pročelnik ne zna za tu šutu, da li je ona odložena na ispravan način. Ali ako se nalazi na privatnom zemljištu, de facto ne možemo puno oko nje napraviti. E, bila je isto... dužan sam i odgovor na pitanje zašto je ograda žute boje, jel' tako? Jeste to bili pitali prošli put? Ograda žute boje. Jeste to bili pitali? Na pijaci? Jeste, jeste. Ajmo, kolega Mileta, ajmo se skočiti privatno pitanje. Ne, ne, to sam ostao dužan. Žuta je zato što je privatna. Dakle, tako sam. Odgovorite onda na to pitanje pismeno, kolege, ali odgovorite ovdje na pitanja koja su postavljena usmeno. Ajmo, ovaj, skoncentrirati raspravu. Već pomalo ovo ide u teatar apsurda. Ajmo. Dobro. I ovo drugo pitanje: tko jamči da netko ne može u kontrolnoj sobi, ne znam, manipulirati ili provjeravati nekoga? Dakle, u principu, te stvari su vrlo ozbiljne. Dakle, te stvari prolaze širok spektar kontrola, dakle procedura. Sam softver je tako podešen da ne može netko tek tako nekoga gledati ili provjeravati. De facto postoji samo jedna jedina osoba u gradskoj upravi, cijeloj gradskoj upravi, koja može izuzimati snimke i vraćati ih natrag.

Svi ostali, svi ostali mogu gledati u realnom vremenu što se dešava, kao što prolaznik vidi prolaznika, odnosno što im sustav sam, softver, izbaci kao prijedlog prometnog prekršaja. Ako ti isti ljudi ne smatraju da je softver pogriješio, onda moraju obrazložiti tekstualno zašto taj potencijalni prekršaj ili prijedlog prekršaja nisu uzeli u obzir i nisu obradili dalje. Tako da je mogućnost manipulacije jako, jako, jako, jako, jako mala. Možete tražiti dopunu. Pisano. Idemo dalje. Sljedeći se javio, gospodin Samardžija iz Odbora. Predsjedniče, odustajem od pitanja, kolegice. Hvala. I zadnji koji nam je ostao je kolega Tulišić. Izvolite, kolega, dalje.

Dobar dan svima. Pozdravljam sve prisutne. Imam jedno kratko pitanje ispred sportskih udruga. Dakle, s obzirom na ovo sve što se događa oko područja TEF-a, a tamo se nalazi takozvana narančasta zgrada, koju mi svi tako zovemo, zanima me kad će biti da će udruge morati iseliti iz te zgrade. I mislim da je vrijeme da pokušamo naći nekakav alternativni način, mogućnost gdje smjestiti te udruge, jer nije zanemarivo što te udruge rade, na koji način djeluju i koliki je njihov interes u općem sportskom i društvenom životu. Evo, hvala. Hvala, kolega Kulušić. Odgovor će dati gospodin Mileta.

Dakle, sve udruge koje su u toj narančastoj zgradi na TEF-u, one su tamo privremeno, jer znaju da su privremeno. Dobile su tako i objekte, odnosno urede na korištenje, i sami su ih uredili. Svaka im čast. Tamo zbilja ima vrijednih i kvalitetnih udruga koje funkcioniraju i vidi se njihov trud, rad i rezultati na području grada Šibenika. Definitivno mi kao grad nećemo ih izbaciti na ulicu. Poznato vam je da se na području bivše Vojarne i Brnikskih knezova u planu je realizacija takozvanog centra za mlade. To je jedan od naših strateških projekata koje ćemo financirati preko ovoga novoga ITU mehanizma. Dakle, skoro pa sigurno je financiranje. To je veliki objekt u kojem će onda te udruge imati svoj prostor za djelovanje. Uglavnom, neće se desiti da ih... da moraju izaći iz te narančaste zgrade, a onda da budu beskućnici. Hvala, kolega Mileta. S ovim smo ispunili kvotu postavljenih pitanja. Svi su bili na redu i svi smo, evo, u okviru ovoga vremena koje smo produljili, imali pravo postavljati pitanja. Ja bih s ovim zaključio ovaj dio sjednice. Predložio bih 15-minutnu pauzu, pa da onda nastavimo, evo, u manje od 10, 11, manje od 10.

Molio bih da zauzmete svoja mjesta kako bismo mogli nastaviti ovu sjednicu. Malo smo i produžili pauzu, pa je bilo dovoljno vremena da iskomunicirate sve što je trebalo u hodu. Cijenjene kolege, nastavljamo sa sjednicom. Zamolio bih kolegu Galića da izvrši prozivku kako bismo utvrdili tko je sada nazočan sjednici. Branka Badžin, Gordana Cvjetković, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Klušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad. Je li tu? Dobro. Nenad Samardžija i Ivan Slavica od početka nije tu. Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Budrak također od početka nije tu. I doktor znanosti Dragan Zlatović je tu. Dakle, 18. Možemo konstatirati da je nazočno 18 vijećnika od 21 ukupno. Znači, opet potreban kvorum za nastavak naše sjednice koja jasno ide u onaj klasični dnevni red. Gospodo, vi ste svi dnevni red dobili u sam poziv, jasno, neke materijale i naknadno, obzirom da su bili u javnom savjetovanju, tako da su svi materijali bili na vrijeme dostavljeni i kompletirani. Ima li netko od ovlaštenih predlagača možda prijedlog za dopunu dnevnog reda? Ako nema, ja bih onda predložio vama, gospodo vijećnici, da potvrdimo ovaj dnevni red s ovih 8 točaka koje su ovdje navedene kao naš današnji dnevni red ove 15. sjednice Gradskog vijeća. Tko je za? Možemo konstatirati da je jednoglasno prihvaćen današnji dnevni red, pa možemo prijeći i po pojedinim točkama ovog utvrđenog dnevnog reda kojega i objavljujem.

Znači, prva točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o dodjeli priznanja Grada Šibenika u 2023. godini. Vi svi skupa znate da, uoči našega blagdana, Dana svetog Mihovila i proslave Dana grada Šibenika, dodjeljujemo priznanja našim zaslužnim građanima za postignuća kojima su doprinijeli gradu i šire. Odbor za nagrade i priznanja Grada Šibenika, odnosno Gradskoga vijeća, je zasjedao na svoje dvije sjednice i utvrdio prijedlog koji vam je dostavljen u prilogu ovoga dnevnog reda, a također istog dana je bio već i objavljen u samim medijima. Po našim aktima znamo da o ovome se ne raspravlja, znači ne otvaramo raspravu o pojedinom predloženom kandidatu, nego pristupamo pojedinačnom glasovanju za svako od priznanja koja su ovdje navedena. Napominjem samo da ne bi bilo neke eho-efekta, a to je da se po našim aktima može, znači, ne mora, ali može dodijeliti maksimalno 1 nagrada za životno djelo, maksimalno 4 godišnje nagrade Grada Šibenika, plakete grada koje nisu limitirane u broju i grb Grada Šibenika. Pa mogu, evo vam i pročitati kako je to Odbor za dodjele priznanja Grada Šibenika i utvrdio u ovom prijedlogu. Znači, prva je nagrada Grada Šibenika za životno djelo koje se u prijedlogu bi dodijelilo maestru Dušanu Šarcu. Ja bih dao ovu točku na glasovanje. Tko je za ovaj prijedlog? Jednoglasno potvrđeno. Nagrade Grada Šibenika, maksimalno 4, predloženo je također 4 potencijalna laureata koja moramo na ovaj način potvrditi.

Prvi je kolega Ivica Kostanić za izniman doprinos ostvarivanju sigurnosti, zaštiti života i imovine Grada Šibenika te ukupno javno djelovanje. Tko je za ovaj prijedlog? Molim? Pojedinačno. Znate što, ako glasujemo skupno, onda može se dogoditi radi toga što netko ima animozitet prema jednome, da propadnu svih 4 kandidata. Ovo su pojedinačna postignuća i pojedinačno se glasuje. Možemo li konstatirati da je jednoglasno prihvaćen i prijedlog za prvu nagradu Grada Šibenika? Druga nagrada Grada Šibenika, prijedlog je da se dodijeli Siniši Kostelcu. Ovdje je to na svoj način poetski iskazano: "Siniša, iako si meka od srca, i ti si stina Šibenika." Dao bih prijedlog i za ovu nagradu. Tko je za? Jednoglasno potvrđeno. Treći prijedlog je za gospođu Orianu Kunčić za izvanredna postignuća u dramskom, filmskom i pedagoškom radu. Tko je za? Jednoglasno. I kviz Udruga Šibenik za promicanje kulture znanja i promociju Grada Šibenika. Tko je za?

Molio bih da još jednom podignete ruke, da vidimo i da utvrdimo precizan broj. Jednoglasno. S ovim smo apsolvirali i dobitnike nagraja Grada. Što se tiče plakete grada, tu imamo više laureata. Prvi koji je u prijedlogu je gospodin Ivo Patijera za osobita postignuća na području glazbene i scenske umjetnosti. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Drugi, Ivan Jakelić za dugogodišnje istraživanje povijesno-socioloških aspekata područja Sitno-Donje, Perković Slivno. Tko je za? Možemo li još jednom, vezano za ovaj prijedlog? Znači, tu imamo većinom glasova prihvaćeno, 17 glasova za. Aljoša Vuković, književniku, zagonetaču, glazbeniku, osobi od talenata raznih. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Gospodin Filijan Vuletić za zapažena ostvarenja u razvoju afirmacije klapa i klapskoga pjevanja. Tko je za?

Jednoglasno prihvaćeno. Ivan Zoričić za zapažene sportske rezultate i odgojni rad s djecom i mladima. Tko je za? Znači, 17 glasova za, prihvaćeno većinom glasova. Dječji zbor"Zdravo maleni" za dugogodišnji glazbeni odgoj djece te promociju i prepoznatljivost Grada Šibenika. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Gradski komorni orkestar za promicanje glazbene umjetnosti povodom 40. obljetnice djelovanja. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Udruženje hrvatsko-makedonska tangenta za doprinos u promicanju kulturne raznolikosti i međunarodne umjetničke suradnje. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Hrvatski nogometni klub Mihovil za doprinos u razvoju sporta povodom 30. obljetnice postojanja. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. I zadnji prijedlog što se tiče plaketa: veslački klub Krka za izniman doprinos u razvoju sporta povodom 100. obljetnice djelovanja ovog našeg brenda Grada Šibenika. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. I u konačnici, imamo prijedlog za grb Grada Šibenika za gospodu Božu i Vanju Petrićević za promicanje obiteljskih vrijednosti. Tko je za?

17 glasova za, većinom glasova prihvaćeno. S ovim bismo, evo, mogli konstatirati da su svi prijedlozi Odbora za priznanje i nagrade Grada Šibenika prihvaćeni. Ja ovom prigodom koristim, evo, situaciju da i na ovaj način čestitam svim našim laureatima na njihovim, prije svega, doprinosima, a i na ovim priznanjima koja su im dodijeljena i koja će im biti osobno dodijeljena na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća u povodu Dana grada Šibenika, koja će biti održana, a ja vjerujem da ste već i zaprimili poziv, barem vijećnici, 27. rujna u 18:00 na Tvrđavi Barone. Pa je ovo prigoda da i na ovaj način to javno obznanimo da će sjednica svečana biti na Baroneu 27. rujna u 18:00, kada će biti u centralnom dijelu programa svim laureatima dodijeljena i njihova priznanja. Ovim smo apsolvirali prvu točku dnevnog reda i možemo ići na drugu točku dnevnog reda, a to je prijedlog Odluke o raspisivanju novih izbora za članove Vijeća mjesnog odbora Jadrtavac. Materijale ste dobili. Razloge zbog čega se isto tako ponavljaju ovi izbori za mjesne odbore su naznačeni u samome prijedlogu. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite, cijenjeni kolega.

Ne previše o samoj Odluci, ona je vrlo jasna. Nešto drugo. Davno smo govorili o razvoju te mjesne samouprave, nismo se baš previše na tom području makli, a neki mjesni odbori su uveli i radno vrijeme, pa kad ih se zove, znate što kažu: "Dajte, nazovite me samo do 2 sata, jer kasnije ja više na tom ne radim." Ako ste nešto u tom smislu poslovnika radili, bilo bi dobro da znamo o tome. Hvala lijepo. Ovo je bilo gotovo retoričko pitanje. Evo, ovaj, dalje nastavljamo s potencijalnim pitanjima, raspravom. Ako nema nikoga, ja bih zaključio raspravu povodu druge točke dnevnog reda i dao ovaj prijedlog Odluke na glasovanje. Tko je za?

17 glasova za, protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena druga točka dnevnog reda. Treća točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o statusu, djelatnostima i ustrojstvu Galerije likovnih umjetnosti Svetog Kršana Šibenik. Materijale ste dobili. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu povodom točke dnevnog reda i dajem je na glasovanje. Tko je za? 15, protiv, suzdržani, preostali. Samo napominjem, evo, da je ova točka usvojena i nemojte se iznenaditi ako u skorom budemo vremenu imali potrebe za intervencijama u ovim osnivačkim aktima kulturnih institucija ili u žurnom postupku pred Saborom nekoliko novela Zakona o ovom području koje upravo se tiču nekih materija koje smo, evo, i danas usvojili sukladno postojećoj regulativi. Bit će nešto izmijenjeno i usklađeno, tako da se nemojte iznenaditi da, evo, budu u nastavku ovih naših djelovanja ponovno Odluke o usuglašavanju osnivačkih akata kulturnih institucija. Četvrta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o osnivanju Savjeta mladih Grada Šibenika. Isto tako ste materijale dobili. Otvaram raspravu i dao bih riječ gospodinu Galiću da vas ukratko izvijesti o ovoj točki. Izvolite, kolega. Evo, prije samog izvješća, odnosno obrazloženja o ovoj točci, imamo i jedan amandman, odnosno gradonačelnik je predložio amandman na prijedlog Odluke o osnivanju Savjeta mladih Grada Šibenika, i to na članak 22. stavak 3. U sadašnjem prijedlogu Odluke stoji u tom članku 22. stavak 3 sljedeće:"Članovi Savjeta mogu primati naknadu za svoj rad u iznosu od 27 eura mjesečno." Gradonačelnik predlaže izmjenu tog prijedloga, odnosno tog stavka, na način da taj stavak sada glasi:"Članovi Savjeta mladih imaju pravo na naknadu u iznosu od 27 eura neto za mjesec u kojem je održana sjednica Savjeta mladih, iako su bili nazočni sjednici, neovisno o tome koliko je sjednica ili nastavaka sjednica u tom mjesecu održano." A sad jedno kratko obrazloženje vezano za ovu Odluku, s obzirom da obrazloženje čak u jednom dijelu je malo i šturo bilo, koje je išlo vama kao vijećnicima.

Dakle, najbitnije izmjene u sadržaju ove Odluce ogledaju se u sljedećem: u odnosu na ovo dosadašnje rješenje po pitanju Odluke o Savjetima mladih, a to je: briše se institut zamjenika člana Savjeta, uvodi se kao nespojiva dužnost istovremeno obnašanja dužnosti člana Savjeta i člana Gradskog vijeća Grada Šibenika, propisuje se da Odluku o osnivanju Savjeta donosi Gradsko vijeće na prvoj sljedećoj sjednici nakon konstituiraju će sjednice Gradskog vijeća. To znači da ćete svake četvrte godine birati novi saziv Savjeta, a ne kao dosada, bilo je svake tri godine. Uvodi se odredba o pravu na naknadu za sudjelovanje na sjednicama Savjeta, i sad smo kazali da imamo ovaj amandman od 27 eura ako se taj mjesec sjednica održala. Jedinice lokalne samouprave s više od 30.000 stanovnika mogu imati najmanje 5, a najviše 15 članova. Ovom Odlukom predviđa se 7 članova. Dosad smo imali 9 članova Savjeta plus 9 zamjenika. Nadalje, Gradsko vijeće javnim glasovanjem bira članove Savjeta. Dosad je bilo tajnim glasovanjem, ako se sjećate, sad će biti, dakle, javno glasovanje. Članovi Savjeta biraju se na razdoblje trajanja mandata Gradskog vijeća, a, dakle, njima prestaje mandat onda kad prestaje i vama. Dakle, Savjet mladih se veže za mandat Gradskog vijeća. Savjet može sukladno članku 16. poslovnika Gradskog vijeća Grada Šibenika predlagati svoje predstavnike u radnim tijelima Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća po potrebi najmanje svakih 6 mjeseci održava zajednički sastanak sa Savjetom, a tu istu obvezu ima i gradonačelnik.

To su najbitnije izmjene koje su rezultat izmjena Zakona o Savjetima u ovoj godini. Hvala, kolega Galiću. Otvaram daljnju raspravu. Da li ima vijećnika koji se javljaju za raspravu? Ako nema, ja bih zaključio raspravu s ovom napomenom da je uložen amandman od strane predlagača, koji onda postaje sastavni dio akta i o njemu se ne glasuje posebno, nego se glasuje o cjelokupnom aktu koji inkorporira i ovaj amandman. Pa bih ovu Odluku, ovaj, odnosno prijedlog Odluke, stavio na glasovanje. Tko je za? 14 za, protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena Odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Šibenika. Dalje idemo na petu točku dnevnog reda, a to je prijedlog Odluke o ustupanju opreme javnoj ustanovi Dječji vrtić Smilje. Otvaram raspravu.

Kolega Marjanci se javio. Izvolite, cijenjeni kolega. Poštovanje svima. U vezi ove točke, praktički, javljam se samo zbog toga da bih izrazio jedno iznenađenje, jer na neki način zaprepastile su me cijene svega ovoga skupa. Naravno da mi ne možemo utjecati na cijelu tu priču, ali me, eto, pol milijuna eura, ili za uređenje jedne kuhinje u vrtiću 160.000 eura, a Niki da se vika na ženu da je ona skupo platila svoju kužinu, ne znam što bih rekao za ovo. Kad sam vidio tu neke specifikacije, što se tu sve nalazi, od 2 mašine za pranje suđa i tako, koja je jedna 12, druga 16.000 eura i tako, to je vjerojatno profesionalno sve skupa i ne bih to rekao. Ali me zanima jedna druga stvar: ovo je bila jednostavna,

po proceduri jednostavnog natječaja, tako bar piše tamo. Tako bar piše. Eto, pa tražim samo objašnjenje na neki način, ovaj, koliko je tu uopće dobavljača bilo, na koji je način to realizirano, ta, ta, ta kupovina. Jer ne vjerujem da je sve odjednom nabavljeno, kompletno ove sve artikle. A ne znam što bih samo rekao. Mogu samo reći da je, ajme, meni majko moja, ne znam samo kako ovi privatni vrtići, da li i oni troše ovoliko za uređenje svojih vrtića, onda nije ni čudo da ne mogu pratiti ni korak niti sve to skupa. A uz dužno poštovanje, na djeci ne treba nikad, ovaj, štediti, pa podržavamo i ovo. Eto, hvala lijepo. Hvala. Odgovorit će kolega Mileta.

Bilo je više nabava i sve su prošle Narodne novine. Dakle, ove standardne nabave Narodne novine nisu bile direktna ugovaranja ili jednostavne nabave. Koliko je bilo? Bile su dvije, dvije nabave su bile i bilo je po 2, 3. Dvije nabave, dvije firme. Dvije nabave, dvije firme. Dvije firme, da. Hvala. Ima li daljnjih pitanja? Ako nema, zaključio bih ovu petu točku dnevnog reda i dao prijedlog Odluke o ustupanju opreme javnoj ustanovi Dječji vrtić Smilje na glasovanje. Tko je za? 11, protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena i ova točka. Šesta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o suglasnosti za provedbu ulaganja na rekonstrukciji dijela građevine mješovite namjene Društveni dom Kulturni centar u Gorišu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za?

16 za, protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Sedma i osma točka su nam točke koje imaju više podtočaka, tako da ćemo ići po svakoj pojedinačno. Sedam A je godišnje izvješće o stanju društva i godišnje financijsko izvješće Zelenog grada Šibenik d.o.o. za 2022. godinu. Tu samo napominjem da sedmu točku primamo na znanje u cijelosti, jer su to izvješća trgovačkih društava, a kod osme točke, gdje se govori o izvješćima ustanova, moramo klasično glasovati, pa samo to napominjem u tome smislu da oko ovih sedmih točaka neće biti glasovanja, ali će biti rasprave. Otvaram raspravu za 7A točku. Kolega Kronja se javio, kolega Travčić. Izvolite po tom redu.

Poštovanje svima. Ja bih se, evo, sad iskoristio ovu priliku, pa bih se ja isto tako zahvalio djelatnicima Zelenog grada. Stvarno, oni rade posao veliki. Sad je pitanje koliko tu ljudi ima i, ovaj, i same organizacije, kako to sve stoji. A ja bih, ovaj, ovo iskoristio da kažem da taj Zeleni grad, otkad se, otkad je čistoća se spojila sa zelenilom, to je kao postao Zeleni grad, međutim nema tu niti z od tog zelenila. Činjenica je da, otkad smo izgubili firmu koja je bila samostalna, a to je bilo zelenilo, da je sve krenulo po tom pitanju nizbrdo. Ja se sad neću osvrtati sad na taj dio čistoće, nego, evo, baš na zelenilo. Znam koliko tamo tih djelatnika ima i što sve rade, i, i, i oni jednostavno ovo ne stižu to sve odraditi. Grad je ove godine toliko, mislim, po pitanju održavanja zelenila imao velike probleme i dosta toga nije odrađeno. Sad se samo sjetimo kako su i krenuli problemi s onom fitosporom dolje kraj katedrale, sjećam, pa onda nismo znali, pa onda pretvaranje fontana koje su isto u ingerenciji Zelenog grada, pretvaranje fontana u pitare, pa se ti pitari ne zalivaju, pa imamo pitare na našoj ovoj novoj garaži koje isto tako se ne vidi to zelenilo. I onda, ja sam imao jedno pitanje, ne znam je li u ovom sazivu ili, ili je prošlo, u vezi zelenila na samoj obali, pa sam dobio odgovor: "E, to ćemo pitati struku." E sad, di je ta struka, zašto se tu ništa ne dešava?

Dakle, po pitanju zelenila u ovom gradu mi imamo probleme. Ja ne kažem da je prezimenjak od našeg gradonačelnika, da je on taj koji je, ovaj, vukao nekakve konce, da je bilo možda prije bolje. Bilo je u njegovo vrijeme bolje, ja to moram reći. Ali u ovom trenutku, kad nema zelenila, kad nema odgovornosti, kad je sve na našoj dragoj Novici, a on nije stručnjak ni za smeće ni za zelenilo, nego je tako tu postavljen i radi svoj posao što može bolje, ja nemam tu što reći. Ali, evo, ja sam konstatirao kao građanin da imamo problem sa zelenilom u gradu. Vi samo sjetite se, samo imamo Šubićeva spontano koja je iznutra u pločicama, a je to pretvoreno u pitar. To smo zaboravili. Pa imamo pitar dolje na staroj pijaci. Pa, mislim, fontana nema. Mi, mi ne možemo ovo malo zelenila održavati. Problem je. Mi građani, građani bi htjeli da imaju osobu kojoj će se moći žaliti i koja će voditi brigu samo o zelenilu. I moram reći, kad mi dođemo na vlast, mi ćemo vratiti zelenilo natrag. Hvala. Hvala lijepa.

Kolega Travčić se javio drugi za riječ. Izvolite. Pozdrav svima još jednom. Gospodine gradonačelniče, zanimljivo je kad ste bili hvalili sve djelatnike Zelenog grada, da niste pohvalili i onoga koji ih vodi. I svemu svemu, nekako mi vodi to da, da to nije čovjek koji više onda obnavlja funkcije sposobno, jer u nekim situacijama je nesposobniji. Ja nemam ništa protiv vas, gospodine, osobno, i odgovoran je da vam pokaže da je neodgovoran. Sad mi to nije jasno što se događa, da nitko nije izašao u obranu gospodina koji vodi, nego samo nekako sa strane, ono, govorite: "Sveće biti u redu, ovo, to." To me zanima, možete li mi dati odgovor? A ja ću samo iz ovoga prijedloga zaključka reći ovo: poslovna vizija, kaže, oslanjajući se na dugogodišnju tradiciju obavljanja komunalnog djelatnog, ovaj, usluga, cilj nam je osuvremeniti komunikacije sa svim uslugama, uvoditi moderno tehnička dostignuća u okviru toga, osigurati najbolju kvalitetu na zadovoljstvo svih korisnika usluga. Ali to je istina. Poslovna misija: podizanje kvalitete življenja u zajednici, ulaganje u razvoj sustava gospodarenja otpadom, uređenja javnih zelenih površina, plaža, održavanje grada Šibenika čistim kroz kontinuirano vrijeme. Meni to nije jasno. Sad ću ja vama reći poslovnu viziju što sam ja napravio. Ja sam došao u Zeleni grad i ja sam rekao: "Ja bih se ovdje zaposlio, što treba kome pomoći?" Moja poslovna je misija bila da ja dođem i da ja pomognem gradu Šibeniku.

I onda sam zvao neke iz vašeg nadzornog odbora. Nisam htio ja doći kod vas, jer sam ja vas uvrijedio, a bilo bi nepošteno da sam došao. Ali sam došao i žena mi kaže: "Pa ovo je nevjerojatno." Nikad nisam dobio poziv, jer ja sam htio preko svog osobnog obrta doći pomoći Zelenom gradu. Nikad nisam dobio taj poziv. A sad vi, gospodine gradonačelniče, ovako ste rekli da neke situacije ne bi trebale biti problem politike, već pitanja morala pojedinca i pojedinaca. Može li odgovor na ovome svemu? Hvala. Sad se javlja gospodin gradonačelnik. Izvolite.

Poštovani vijećniče, dakle, neću braniti ni direktora niti djelatnike Zelenog grada, ali ću vas podsjetiti na nešto. A budući da svi živimo u ovom gradu, mislim da ćete moći pratiti. Dakle, spuštamo se na famozne tri trake i hoćemo ući u grad. Prije Zelenog grada, onaj veliki trokut koji je sada zelen, bez obzira na plus 40 na suncu, sjetite se kakav je bio prije Zelenog grada. Pa onda ulazimo na petlju s magistrale, na kojoj se isto tako nalazi zelena površina. Ja jesam blizu 70 godina, ali hvala Bogu, demencija me još nije bubnila u glavu i jako dobro znam sve. Dakle, imate isto zelene velike površine koje su zelene. A sjetite se kako je bilo prije Zelenog grada. Pa neću ući u grad, ali ajmo ući u grad, pa se sjetite, najprije, zaboravili ste da je cijeli jugoistočni ulaz u grad potpuno rekonstruiran. Sada tu cvjeta oleandar, bez obzira na plus 40, bogami, nijedan se nije osušio. To je isto tako bilo prije Zelenog grada. Ali možemo produžiti pravo pa krenuti prema poduzetničkom inkubatoru, gdje imamo isto tako rotor koji je sad zelen, a sjetite se kakav je bio prije Zelenog grada. Pa ste došli potezom na Rivu, pa sjetite se zelenog pojasa s lijeve i desne strane u nastavku Vukovarske ulice, kakav je bio prije Zelenog grada. Pa možete ući na samu Rivu, s lijeve strane u smjeru prema Docu, kakve su bile ograđene stare zelene površine prije Zelenog grada.

Koliko ja se sjećam, a sinoć sam prošao preko Rive, dan-danas tamo raste cviće, i to iz razreda, kako se zovu, vodenice, što bi značilo u prijevodu da im treba dosta vode. Znate zašto je to sve zeleno? Zato što je sve navodnjavano. Sve ima sustav kap po kap. Ja jučer gledam da ljudi kleče iz Zelenog grada, kleče, na takozvanoj šljunkovitoj površini ispred Kauflanda i čupkaju travicu. A dušebrižnicima, koji tako vole zelenilo, pa da je meni toliko smetalo, ili da sam vidio oleandar ispred dvije radnje u centru grada, ja ponio litru, litru i pol jane i zalio to cviće i nazvao dobronamjerno ljude iz Zelenog grada i pitao ih jeste li zaboravili. Kad se javljaju veliki stručnjaci kojima je Zeleni grad dao objašnjenje, iako to ova ekipa nije niti odredila niti realizirala. Famozni drvored na Rivi, gdje je dano stručno objašnjenje zašto je on onakav jadan i zakržljal, s tim se slažemo, ali je takav kakav je. Kad je dano stručno objašnjenje što se nalazi i zbog čega se dešava sa pet ili koliko ih ima ljudica na Poljani, u čemu je problem, to se ne uvažava. Najvažnije je pljucati bez činjenica, bez argumenata, etiketirati, ne tražiti odgovor na pitanje. Bitno je konstatirati, podcrtati činjenicu, a ne se potruditi vidjeti zbog čega se to tako dešava. Dakle, grad Šibenik uvijek može biti bolje. Nemojte misliti da sam ja zadovoljan.

Ja sve znam napamet. Jutros, dok sam dolazio na veleučilište, gdje nije pokupljeno smeće, a možete i vidjeti, kroz Bosansku ili Mostarsku ulicu imate na početku s desne strane isto tako zelene otoke sa zvonima, pa pogledajte koliko smeća komunalnog ima oko tog zvona. Ko je to stavio smeće? Ja to nisam. A niste sigurno ni vi. To su stavili oni koji tu žive, jer im je to najbliže. Komoditet neodgovornost naših sugrađana je poprimila enormne razmjere. I ponavljam ono što sam i rekao i prije, bez namjere nekoga braniti. Ako mi u tom procesu ne želimo direktno sudjelovati, pa ja ću karikirati, čak na način da svom susjedu, kojeg vidimo, i umjesto da šutimo i mučimo, kažemo: "Pa nemoj mi to činiti", onda mi nećemo tu bitku dobiti. Ja ću vam samo reći primjer. Očistili smo, čak uz

aktivnosti vijećnika iz županije, da ih sad ne imenujem, Zeleni grad je dao ruku jedno ogromno divlje odlagalište otpada u Grebaštici. Ja sam bio zaprepašten koje su to količine, ali još više zaprepašten činjenicom da je to doslovno 25 metara od kuće na kojima postoji plava ona tabla apartmana koji je kategoriziran, a gro otpada čine WC, štramci, lavandini, dakle rekonstrukcije koga? Mog apartmana. Ja sam donio to iz kuće. Ne, to su napravili ti ljudi koji žive od turizma, žive od tog apartmana. Naravno, svjestan je on da to ruši ugled, to divlje odlagalište. Ali on jako dobro zna, i to je ono, sad sam ja pročitao na portalima, onda slikaj, pošalji, udri po Novici, udri po Buriću, sutra će to biti neki drugi Burić, neki drugi gradonačelnik, i onda panično se reagira, to se odvozi, sve u redu. Sve u redu. Ali prođe 7 dana, imate potpuno istu priču, bez osjećaja odgovornosti. Ali ja vam ponavljam, to su napravili ljudi koji tu žive. Nije to nitko drugi učinio. Radi se medijski pritisak, ponovo ponavljam, medijski pritisak, organizirani, uvijek sa političkom intencijom, dezavuiraj, etiketiraj, osramoti, ali samo u nečemu sudjelovati, nula bodova. Hvala.

Ja stvarno ne znam, gospodine gradonačelniče, morat ću biti malo i blaži prema vama. Ali ajmo mi to sad sve zaboraviti. Mada ono riječ pljucanje, ono, to mi je odmah sam htio klupu iščupati. Možete vi reći inkartavanje. Pa evo, ja sam došao tu, i evo vi mene potražite, ili ću ja vas potražiti u roku 7 dana. Nećemo reći što je bilo. Ni tvrđave da su izgubile biljke, niti da je pojasen po cijelome gradu. I ne znam što ste mi rekli: "Ja sam spreman vam pomoći." Kažete kleči netko. Pa kako bi vi nešto što je na podu riješili? To je njihov posao. Ali isto kao i što je vaš posao, da vi to sve organizirate i dirigirate. Evo, tu sam.

Sljedeći se javio kolega Kronjan. Što se tiče zelenila, zelenilo postoji na Šubićevcu. Koliko-toliko se nešto tamo i prije nešto radilo. Prošle godine, ove godine se radi apsolutno ništa. Valjda će meni gradonačelnik reći da je to županijsko, da je to privatno, da je to ovo, to je ono. Ja vas moram podsjetiti na jednu stvar. Kad se radila priprema za izgradnju, za izradu, sad se radi nedavno, za kompletiranje terena u Bedemima za famoznu žičaru, onda su našli tamo jedan dio privatnih, ne znam koliko, ne znam koliko je bilo kvadrata, bilo je privatnog terena, i oni su bez problema okupili tih 5-6 ljudi i s njima napravili dogovor da bi se nakon njih javilo još njih 5-6 koji se javljaju kao vlasnici, a nisu nigdje provedeni. Oni su bez problema te ljude okupili i dogovorili, i sad će to dalje ići. Tako isto nije problem naći te privatnike koji su vlasnici. Vi znate kakav je Šubićevac bio prije. Što je to bilo tu? Ne treba, nego samo dobra volja. Samo dobra volja. Vi sjetite se samo stare slike niz ovaj most na Šubićevcu, dolje niz ulicu prema gimnaziji, kad smo se sanjkali davnih tih godina. Pa jedna slika ide prema šumi onoj, točno se svako stablo vidi. Svako stablo se vidi, doslovno možete ih prebrojiti. A isto tako, kad su se šibenski tići otvarali, u vrijeme kad je to bilo, cijeli teren oko njih je, sve je to bilo čisto, uređeno, nije bilo nigdje travke, mogli ste slobodno proći.

Danas je to prašuma. I ne može mi nitko reći da se ne mogu naći ti vlasnici, da se s njima dogovori, da ne postoji zakon koji, ako oni to neće, onda po tim zakonima o zaštiti požara se može narediti, odnosno napraviti to u njihovo ime, kako bi ljudi i imovina bili sigurni, kako bi se ti prostori mogli koristiti. Na intervenciju jednoga privatnika koji je prošle godine tu jedno stablo koje je, ne znam, županija, grad ili ustanova koja je, ja nemam pojma koja je to ustanova koja se brine, oni stalno govore kako oni to rade, ne vidi se ništa. Ali neko stablo su skinuli i došao je taj vlasnik terena i rekao: "To je moje, ne dirajte šupe." I to je tako ostalo. I ove godine se, i ono što se kosilo dobre volje, više se ne kosi. I to je, to je, kad govorimo o ulazima, zeleno, pardon, zeleno izvani, iznutra trulo. To je problem. Znači, nisu problem ti ulazi zeleni i njihovo zalivanje, održavanje, to je okej. Ali, ljudi moji, ima toga još. Ima prostora koji bi ljudi koristili, a ne mogu. Ne mogu. Naši penzioneri. Pa oni su stalno po Šubićevcu, gore, i oni više od te trave ne mogu. Imamo tamo neku trim stazu, imamo taj teren. Pa ako je problem u privatnom sektoru, pa nađite te ljude, pa dogovorite se s njima.

Pa da to dovedemo u nekoj svrsi. Tu ne trebaju praktički nikakva sredstva. Možda zaposliti neke ljude koji će biti u okviru sada Zelenog grada, poslije će biti u Zelenilu kad mi dođemo na vlast. Tako da to nije problem. Ja ne vidim gdje je problem. Problem je samo u dobroj volji. Hvala. Hvala, kolega Kronjan. Sljedeći se javio kolega Marencu. Izvolite, kolega Marencu. Naravno da ne bih ostao dužan. Dakle, rekao je gospodin Kronja, kad oni dođu na vlast, oni će to sve urediti. Naravno, to se nikad neće desiti. Ali ima jedna druga priča. Vi jeste na vlasti, gospodine Kronja, koliko ja znam, vi ste vijećnik nezavisne liste Stipe Petrine. Jesam li u pravu? Koliko ja znam, gospodin Stipe Petrine je predsjednik županijske skupštine. Dakle, vi ste dionici vlasti. Na vlasti ste. A zašto vam to govorim? Park Šuma Šubićevac je u ingerenciji javne ustanove Priroda, kojoj je osnivač županija. Dakle, tu imate vlast. Evo vam prilike. Vi, gospodin Travčić, organizirajte se, imate vlast, opet dezinformirate javnost. Pokažite kako ste bolji od nas u gradu, kako ste vi alternativa, jer vi ćete to očistiti, urediti, imate mogućnost da kompletno uredite Park Šumu Šubićevac. A ja kažem, a grad, bez obzira što ćete vi biti nosioci i time ćete poentirati, grad će vam biti partner, ako treba financijski pomoći, napraviti, jer sve ono što se napravilo u Parku Šubićevac, bez obzira što upravlja županija, je financirao grad.

Trim stazu, dječje igralište, to ćemo napraviti dalje. Pa ako treba i veza, spojit ćemo vas s gospodinom Dujićem, predsjednikom Hrvatskih šuma, i država će dati Hrvatske šume, a budite vlast. Ne znate vi napraviti ništa. I sva sreća da nikad nećete doći na vlast. Gospodin Marencu se prvo javio, pa onda gospodin Travčić. Molim vas, bez... A dobro. Dobro, godišnje izvješće podrazumijeva i ovaj materijalni, ne samo financijski aspekt. Pa ajmo se vratiti na točku, ali jasno, ona uključuje malo šire od samog financijskog izvješća. Izvolite. A što reći nakon ovog izlaganja gospodina gradonačelnika? Ne znam bi li mu parirao ili odgovarao. I šta sjaje kad ministrica dolazi u 6 do 18 sati u dodatnu ribicu. Gdje, u dodatnu ribicu ili? Ne pitam samo. Ajmo konkretizirati. Ne, ne. Ja se, usprkos cijele ove priče, ipak slažem jednim dijelom s gradonačelnikom, a to je da to može. Imamo stvarno problema s ljudima koji ne podržavaju ovaj način odlaganja otpada,

ali sam tu dužan reći da to praktički ne abolira niti Zeleni grad, niti bilo ikoga da ne sudjeluje u napretku i poboljšanjima tog sustava. Ja cijelo vrijeme govorim o sustavu, o ljudima koji rade tamo. Jer ti ljudi su uveli ovaj sustav, ali ga ne mogu održavati. Od prvih, ovi primjeri koje sam ja naveo kao vijećničko pitanje, to je trebalo biti gotovo od 1. 8., a evo, sad je kraj, skoro i 9., ali to ne funkcionira. Nije dovedeno uopće. Od banalnih stvari, ljudi se pretvaraju uz sofisticiranu opremu u kirurge. Dolaze s rukavicama, molim, ja sam kirurg. Dolaze sa specijalnim vozilima, ali to specijalno vozilo nema metlu uza se, nema škovaceru da malo počisti okolo te, ovaj, oko kontejnera. Ali to su drugi problemi. Ja apeliram na probleme unutar Zelenog grada i stručnjake da promptno reagiraju na svaki, svaki razbijen kontejner i na svu opremu koju oni trebaju tu napraviti. Ali me muči jedna druga stvar. U onome izvještaju, financijskom, od Zelenog grada, kad se piše da su sada već zaduženja tolika da praktički 4 godine treba da se riješi tih zaduženja, a 6 milijuna kuna je kratkoročnih obaveza prema, na neki način, prema dobavljačima koji sudjeluju u Zelenom gradu. To mi sve govori da praktički ne postoji jedna suvisla organizacija unutar tog poduzeća koja bi vodila i koja treba odrađivati ovaj vrlo, vrlo zahtjevan posao. I gospodine gradonačelniče, vi ne morate se s menom složiti, ali ja znam da vi razumijete o čemu ja govorim.

I to je problem i bit će problem grada Šibenika još duže ako se ne uključimo, pa ako kažete, i svi mi zajedno u cijelu tu priču. Jer, na kraju krajeva, građane trebaju motivirati i na druge načine, i ako trebaju uvesti neke druge sustave, da bi se jednostavno i njih pozvali na suradnju. Hvala lijepa. Hvala. Sljedeći se javio gospodin Travčić. Šteta što nema u zaključku, u ovom prijedlogu zaključka izvješća i govora tih samih ljudi koji su mi ovdje falili. Kad sam došao taj dan u Zeleni grad, reklo je: "Molim te, pomozi nam." Znači, sistemska organizacija nam nije okej, ne znamo tko što radi, bolovan je, ne rade nam kamioni. Ništa neću dalje govoriti. Ali ću još jednu stvar reći. Vi govorite kako ste prošli put Šumu Šubićevac, da nema tu nikakve ingerencije. A što radi javna ustanova Športski objekti? Nije mi jasno, na način da vi ne možete dovesti red, da vi ne možete prihvatiti nešto. A još naj, što me ono boli, NLSP, Nezavisna lista slobodnih pojedinaca. Ja sam tu došao iz grada za grad. Ne znam što spominjete, ako vi govorite o županiji, vi ste i tamo šef. Tako da, pitao sam vas ovdje, molio i za prirodu, spojite nas, samo sredite Šumu Šubićevac. Vi morate nešto potkrijepiti da bi vi nekoga uvrijedili, a u ovom slučaju mene.

Hvala. Ima li zadnjeg govornika? Ako nema, možemo zaključiti raspravu o točki 7a i primili smo na znanje ovo izvješće, te možemo preći na točku 7b, a to je godišnje izvješće o stanju društva s financijskim izvještajem trgovačkog društva Bikarac d.o.o. Šibenik za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i primili smo na znanje izvješće ovoga gradskoga poduzeća pod 73. 7c, godišnje izvješće o stanju društva s financijskim izvještajem Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik za 2022. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i primili smo na znanje izvješće ovog komunalnog poduzeća. Pod d, financijsko izvješće Gradskog parkinga d.o.o. Šibenik za 2022., zajedno s izvješćem neovisnog revizora. Tu se javio kolega Kronja. Izvolite, cijenjeni kolega.

Nema do parkinga, nema. Dakle, u samom tom izvješću, mi imamo tamo jednu stavku gdje kaže da je najveći problem, najveći trošak u Gradskom parkingu e-garaža. Znači, garaža, što struje, što ovoga, što onoga, održavanje kompletno je najveća stavka i to je problem. A već sam jedanput govorio zašto je to problem, pa sam onda od načelnika Milete dobio odgovor da sam ja praktički, ne državni neprijatelj, nego lokalni neprijatelj. Da ja govorim nešto što nije u redu, a što ponovo sad reći. Ta garaža se ne koristi namjenski. Ona se, ona se koristi obrnuto od onoga što je bilo, za što se predstavljalo prilikom izgradnje. I kad se napravila, ona se koristi komercijalno. A ona nije za komercijalno korištenje. Kad vi gledate, kad vi gledate tu ventilaciju, pa ta ventilacija stalno radi. Ona ne može izvaditi ono sve iznutra kad su vršni dani, kad je to... Pa imate onaj uspon koji nije predviđen za prolaz auta u nizu kroz garažu. To su pokazatelji da ta garaža je trebala imati sasvim drugu namjenu. A isto tako, s vanjske strane, kad gledate, kad su gužve, vi imate kolone s jedne i druge strane, vi imate te autobuse koji su došli, ne može se proći. Mi sami sebi stvaramo probleme. Umjesto da ta garaža se koristi za građane starog dijela grada, za zaposlenike koji rade u gradu, a sve ostalo je nebitno.

Jer ne možete vi turista dovući za euro i dvadeset, alo, u sami centar grada. I vi ga zovete: "Dođi, dođi, dođi!" I napravi se tamo, čepovi se naprave. Toliko ima toga CO2, toliko ima zagađenja, toliko problema. I mi nikako da se osvijestimo da ta garaža nije, ako je plaćena iz fonda, ako je plaćena i dio iz fonda, ona nije namijenjena na komercijalno, na komercijalno korištenje. Ona je namijenjena za građane, da se poveća, da se poveća kvaliteta života u samom gradu. Što će nama grad ako nema ljudi? Pa ja svaki dan čujem, evo, ova je otišla iz grada, ne može više, pukla je, ona sad će ići... Pa ljudi, ti ljudi stvaraju problem sami sebi jer vlast ne zna ili neće da to napravi kako treba. Znači, ne mogu ja koji živim u starom dijelu grada, dolazim, ja sad kružiti po gradu i tražiti gdje ću parkirati. Pa di to ima, ljudi moji? Pa ne možete turista dovoditi da čeka u redu da uđe u garažu za euro i dvadeset. To je, to je, to je... A mene je sram, mene je sram kako ste vi izvrnuli taj projekt integrirane mobilnosti naopako. Naopako. Pa vi bi trebali platiti kaznu prema fondovima jer vi to ne koristite kako treba. To je sramotno. Imate autobus, ovaj midi autobus koji ste dobili prije godinu dana, leži. Mogli ste ga iskoristiti da otvorite dolje, otvorite dolje vanjski, neka samo taj autobus ide, neka vozi gore.

Stavite tablu Kaćice i Tvrđave. Pa ja ne znam, ljudi moji, što vi radite. Vi koristite fondove, uzimate novac jer vam je netko to nametnuo i onda se ne znate organizirati. Strašno, strašno. Hvala. Tko se dalje javlja za riječ? Ako nema daljnjih govornika, primili smo i na znanje izvješće Gradskoga poduzeća Gradski parking d.o.o. za prethodnu godinu. A već ste ga kasno... Mogu sada reotvarati. Pa možete je dati u... Sljedeći. Sljedeći. Izvješće o radu za 2022. s financijskim izvješćem, pod i d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se javio, da li vi, kolega Marencu, isto? Izvolite.

Hvala vam lijepo. Dakle, dosta sam ja puta ovdje, u svojim istupima na sjednici ovog vijeća, govorio o zoni Podi, pa ću, ne želeći se ponavljati, izreći samo neke konstatacije vezane uz funkcioniranje zone. Na početku moram istaknuti zadovoljstvo što je konačno objavljen podatak, egzaktan podatak, o broju zaposlenika u tvrtkama koje posluju na Podima, tako da ih je prema ovom izvješću, sredinom lipnja ove godine, dakle ne prošle, bilo 1.315 u 55 aktivnih tvrtki koje obavljaju svoju djelatnost na zoni. Svima nam je dobro poznato kako se u promidžbene svrhe, u sada relativno davnoj predizbornoj kampanji za lokalne izbore, spominjala čak i brojka od 1.500 zaposlenika u zoni. U izvješću se konstatira, u ovom izvješću, kako je u vrijeme Covida taj broj zaposlenika, citiram,"u jednom trenutku pao, ali se sada bilježi ponovni rast". Što znači da je broj zaposlenika u vrijeme spomenute kampanje bio i niži od trenutačnog, no za korist političke promidžbe iznošeni su, nažalost, netočni podaci. Moram ovdje ponovo podsjetiti kako je otprilike polovina zaposlenika našla svoja radna mjesta u tri srednje velike kompanije, to je Zagreb Montaža, Vikombi, Vanal, Skelin i Mont, koje su stigle alokacijom, dakle s nekih drugih područja, administrativnog područja grada Šibenika, opet uvažavajući činjenicu na koju me na zadnjoj sjednici, mislim ili predzadnjoj, upozorila kolegica Budrag.

Uvažavajući činjenicu da je Skelin i Mont od doseljenja na Pode doista u poslovnom smislu jako napredovao. Svi ostali subjekti su uglavnom mikro poduzetnici, obrtnici, eventualno mali poduzetnici s malim brojem zaposlenika i, uz dužno poštovanje, ipak s nevelikim značenjem za ukupnu gospodarsku sliku grada. Još uvijek čekamo što će biti od one inozemne mega investicije najavljene još za prošlogodišnji blagdan svetog Mihovila, a nada, kažu, umire posljednja. Što se tiče samog eventualnog procvata industrijsko-proizvodne djelatnosti na zoni Podi, možda je interesantno pogledati jedan podatak iz izvješća o poslovanju vodovoda i odvodnje koji smo dobili u pripremi za ovu sjednicu. Naime, postoji podatak o količinama prodane vode na zoni Podi. U spomenutom izvješću stoji kako količina prodane vode još nije dostigla količine iz 2017. godine. Znajući kako je posljednjih nekoliko godina intenzivirano hortikulturno uređenje zone, pretpostaviti je da se jedan dobar dio količina potrošene, odnosno kupljene vode, odnosi i na održavanje nasada na zoni. A što nam opet Infine govori? Kako je potrošnja vode u industrijsko-proizvodne svrhe još uvijek zamjetno manja od potrošnje u 2017. godini. Budimo realni pa zaključimo kako se spomenute količine vode sigurno nisu koristile za punjenje bazena u nepostojećim termama na zoni ili olimpijskih bazena, već su u funkciji poslovne djelatnosti tvrtki na zoni, koja sudeći po iznesenim podacima još nije dosegla razinu od prije pet ili šest godina. Ovdje želim reći i to kako je u raspravi na ovom vijeću prije nekoliko mjeseci, mislim da se radi o sjednici u ožujku, gradonačelnik, reagiravši na moju raspravu, iznio je podatak kako na zoni Podi više nema mjesta za nove poduzetnike jer da su sve parcele zauzete.

Sad u ovom izvješću uočavam kako su u tijeku razgovori s pet tvrtki koje bi trebale stići na zonu, a sukladno izvješću, nedavno je objavljen i zaključen natječaj za prodaju šest parcela ukupne površine od cirka 50.000 četvornih metara. Isto tako, u tijeku su, navodno, razgovori, opet sukladno ovom izvješću, za prodaju pet parcela površine 90.000 četvornih metara, pa me zanima da li ste vi, gospodine gradonačelniče, loše informirani ili pak, ne bi bilo dobro, nedovoljno zainteresirani za događanja na zoni Podi. Nedavno sam na jednoj od sjednica upitao zbog čega u planu korištenja zone Podi postoji izuzetno velika površina namijenjena za izgradnju hotela i trgovačkih centara. Na stranicama tvrtke ta su područja označena crvenom bojom i pitanje je kakve su poslovne namjere u budućnosti s tim područjem zone, jer mi se čini prilično kontradiktornim poslovanje industrijskih pogona s poslovanjem hotela. Pa ako hoćete i trgovačkih centara, no odgovor tad nisam dobio, pa bih bio zahvalan ako to netko danas može, može učiniti, dati mi odgovor ili prokomentirati. Moram ovdje istaknuti zadovoljstvo činjenicom vrlo skorog dovršetka komunikacije s autocestom A1 Dalmatinom, što bi sigurno trebala biti još jedna komparativna prednost ove naše zone u odnosu na ostale u Republici Hrvatskoj. I na samom kraju plediram i na gradsku vlast, kao i na poslovodstvo Poda, da ulože maksimalne napore kako bi atraktivnost naše zone približili potencijalnim, strategijski važnim investitorima, jer bojim se da postavljanje novih reklamnih panoa neće biti, neće biti dovoljno.

Hvala lijepa. Hvala, kolega Kovač. Nastavljamo dalje u raspravu. Jel se tko javlja za riječ? Kolega Marenci? Dobro, evo, ovaj, nisam vidio kolegu Terzanovića. Kolega Terzanović, izvolite, ovaj, možemo odgovoriti kumulativno, ali izvolite. Dapače, pa bolje možda da onda apsolvirate sve. Tako da... Ja ću samo podsjetiti na obećanje... Može, molim vas, zagovornice, nemojmo, ovaj... E, ispričavam se. Vezano je uz ovu, uz prošlu točku, ali može i biti i ovdje, jer je to vezano sve zajedno. A naime, radi se o studiji koju je naručio Grad Šibenik. Gospodin Mileta je rekao da je skoro gotova, da je trebala biti gotova još za prošlo vijeće, a to se radi o strategiji i unaprjeđenju autobusa i prelazak na električne autobuse, ta studija. Pa niste mi je donijeli, pa da li je ona stvarno gotova? I, e, i molio bih vas, ako možete, proslijediti mi. To je još ostatak od prošlog gradskog vijeća. Ne bi falilo. Hvala, gospodine Marenci. A sad bih zamolio gospodina Terzanovića da uzme riječ, obzirom na pitanja i raspravu kolege Kovača. Izvolite.

Dobar dan svima, predsjedniku, gradonačelniku i vama, poštovani vijećnici. Ja bih zamolio gospodina Kovača da pomogne, bilo je više stvari. Što se tiče broja zaposlenih u industrijskoj zoni Podi, mi imamo običaj jedan put godišnje i zvati poslodavce koji tamo rade i putem nekih drugih dostupnih podataka preko Fine doći do nekog broja. Taj broj se mijenja, ja bih rekao, iz dana u dan. Dakle, ako tamo imamo 50-ak firmi, nije bitno više i koliko ih je, sad će ih biti uskoro i više, jednostavno je nemoguće pratiti na dnevnoj bazi koji je broj zaposlenih. Taj broj zaposlenih koji je u ovom izvješću, čini mi se da je kolega vaš vijećnik Petković uputio jedno vijećničko pitanje u četvrtom mjesecu i onda smo, ovaj, došli do te brojke koja je sad u tom, u tom izvješću. Na današnji dan ja ne znam koji je broj, koji je broj zaposlenih. Evidentno je da je u jednom trenutku taj broj zaposlenih bio za nekoliko stotina više, 1.500 i nešto, i da je on smanjen. Zašto je on smanjen, to u svakom slučaju treba pitati, ili ne treba uopće pitati poslodavce koji tamo rade, to je njihova, ovaj, njihova stvar. I mislim da, što se toga tiče, eto, možemo i dalje pratiti na nekoj godišnjoj razini kako se kreće taj broj, broj zaposlenih. Meni osobno možda katkad malo smeta, i nemojte mi zamjeriti, ovaj, da se tako bagatelizira je li 1.000 zaposlenih ili 1 zaposleni ili više tisuća zaposlenih.

Sjećam se jako dobro, ako mi bude dozvoljeno, samo jedna, jedna, jedna mala sličica. Kad se otvarao jedan pogon na Podima s Poljskom, Poljska investicija je bila, investicija vrijedna milijun kuna, pet zaposlenih, došao je poljski veleposlanik otvoriti taj pogon. Primili smo ga u Šibenik, mislim čak da i gradonačelnik se sjeća toga. Dakle, osim što to može biti promidžba tog veleposlanika i da malo šeta po Hrvatskoj, što je njihov posao, ali, eto, pet zaposlenika, milijun kuna investicija, došao je veleposlanik dati podršku toj investiciji, Poljskoj i tako dalje. Tako da mi se čini da, kad tako na neki način licitiramo, ima li 1.500 zaposlenih, 1.300 zaposlenih, ja mislim da je svaki zaposleni i jedan više, ovaj, jako važan.

Spominjali ste potrošnju vode. Da bi ona možda mogla biti parametar koliko ima aktivnosti u... Svakako jedan od parametara. U županiji, da. Moguće, ako imate neku vrstu djelatnosti koja troši vodu na način da je troši u tehničkom procesu. Međutim, ako imate neku djelatnost ili više djelatnosti koje ne troše vodu na takav način, nego isključivo, isključivo im je potrebna voda u svrhu toaleta ili nešto tome slično, onda ja mislim da taj parametar je jako nekako nestabilan i nije baš vjerodostojan. Ali može se jako brzo, ovaj, dogoditi baš upravo to što ste vi rekli, da ćemo imati neku investiciju koja će trošiti više vode, pa će onda taj skok biti, biti daleko veći. Inače, mi imamo unutar zone 45.000 metara kvadratnih zelenih površina. I na pretprošlu godinu, kad se to, te zelene površine kad su se malo kultivirale, onda je baš bila ta luda godina koja je imala veliku sušu i nešto se zalijevalo i trošilo se vjerojatno vode dosta za održati na životu te, te biljke. Tako da mi se čini da taj parametar vode i potrošnje vode je nekako, nekako može biti dio više tih parametara koji mogu govoriti o tome, ali ne sigurno ključan.

Što se tiče raspoloživog terena koji je još uvijek na industrijskoj zoni, ako se ne varam, to ste isto nešto komentirali oko toga. Dakle, gradonačelnik se vjerojatno referirao, obzirom da smo mi češće u komunikaciji vezano za to, dakle, kad, kad neki potencijalni investitori se zainteresiraju za zonu, onda pokušavamo... Molio bih samo bez priče u klupama. Onda pokušavamo taj dio površine koju bi oni eventualno koristili, mi je pokušavamo držati na nekom stand-byju, dakle, ne rezervirano, ali onda ne nudi, ne nudimo dalje tu površinu, jer se znalo događati da neki investitor dođe danas i onda se pojavi opet nakon godinu dana i kupi taj teren. I dok mi smo imali dovoljno raspoloživog terena da možemo tako, na takav način funkcionirati, da mi onda sljedećim investitorima nudimo terene sljedeće, ali da ne diramo ovaj koji bi odgovarao tom potencijalnom investitoru, tako smo funkcionirali. Međutim, sad smo došli relativno nedavno u situaciju da ne možemo tako funkcionirati i da ne možemo na neki način stavljati u neku rezervaciju neki teren na način da kažemo: "Okej, pričekat ćemo vas" i tako dalje, nego jednostavno smo došli u situaciju da bilo tko tko dođe, dajemo mu na raspolaganje ono što imamo i to onda na današnji dan mogli bismo reći da se jako, jako smanjio broj raspoloživih terena za

prodaju, odnosno terena koji se mogu dati u natječaj. I sukladno tome idemo u izradu nove projektne dokumentacije za novu prometnicu koja će biti izgrađena na terenu koji, koji, koji Grad Šibenik još uvijek posjeduje unutar zone u svom vlasništvu i time će se otvoriti nove plohe koje će se moći ponuditi investitorima. Dakle, to su nekako stvari koje se, koje su jako promjenjive i neki investitori koji se pojave danas, možda se više nikad ne ja, ne, ne, ne, nikad ih više ne vidite, a neki se vrate za par mjeseci ili godinu dana i upravo kažu: "Evo, odlučili smo se kupiti taj teren." I onda u tim škarama svega toga i tih takvih odnosa, razgovora i pregovora, eto, može doći do toga da neki tereni su bili na neki način ne rezervirani, nego jednostavno ostavljeni za mogućeg potencijalnog investitora i dalje se neki drugi nudili sljedećima. Sada više to ne može biti.

Hoteli, što se tiče hotela, prostornim planom je omogućena gradnja motela i hotela. Inače, zakonom je zabranjeno jedino gradnja, odnosno stanogradnja. Znači, unutar industrijskih zona ne možete graditi stambene jedinice u smislu da se stanuje kao u nekoj gradskoj četvrti, da gradite nekakva nebodera ili tome slično, ali je moguće prostornim planom, urbanističkim planom graditi motele i hotele, jer je to i nekakva uzanica i u nekim industrijskim zonama van Hrvatske da postoje, naročito uz autoput, tako da to nije ništa čudno. Ja bih čak i volio, mi to nemamo realizirano za sada, ja bih osobno volio da imamo nešto, nešto takvo. Možda sad s ovim priključkom na autoput će se takva neka mogućnost, ovaj, i realizirati, ali, ali za sada to nije. One markice koje ste spominjali, crvene, one nisu rezervirane, te markice, te crvene markice nisu rezervirane u urbanističkom planu za te hotele i motele. To su bile markice koje su bile u urbanističkom planu namijenjene za centralne sadržaje zone, vezano za eventualnu buduću upravnu zgradu zone s nekim popratnim sadržajima i tome slično, a ovi hoteli, moteli i INE, te stvari, su u onoj narančastoj zoni, znači gotovo je moguće graditi u pola zone, bilo gdje locirano, ovaj, tako nešto. Međutim, sad imamo trenutno izmjene urbanističkog plana, tako da tih crvenih markica, ima ih dvije, ja mislim, neće nigdje biti. Hvala kolegi Terzanoviću, ali kolega Kovač je zatražio ponovo riječ.

Izvolite. Možda ne bi bilo loše, kolega Terzanoviću, da pričekate ovdje, da ne morate, ovaj, eventualno... Neće biti ništa strašno. Pa evo, zašto bi bilo. Moj dragi prijatelj Jakov kaže da se podaci o broju zaposlenika mijenjaju iz dana u dan. Da, ali se ne mogu iz dana u dan mijenjati brojke od 200 zaposlenika ili 300 zaposlenika. 300 zaposlenika, to je praktički veliki poduzetnik. Takve promjene iz dana u dan se sasvim sigurno ne događaju. I moramo priznati, u kampanji, kažu, u kampanji i u ljubavi i u ratu je puno toga dozvoljeno, pa onda valjda je dozvoljeno i fabricirati malo brojke zaposlenika na Podima u vrijeme predizborne lokalne kampanje. Nitko ne bagatelizira, najmanje ja, broj, broj zaposlenika kod pojedinog poduzetnika. Ali da bi Gradu Šibeniku vrlo dobro došao jedan strategijski investitor onakvog tipa kakvog je to spominjao gradonačelnik još prošle godine za Dan svetoga Mihovila, to bi bilo sjajno. To bi bilo sjajno. Svi mi znamo da turizam ne može biti glavna okosnica privređivanja, da turizam ne može biti glavna okosnica BDP-a, odnosno može, ali je to vrlo riskantno. Dakle, eto, u tom svjetlu, ovaj, sam ja govorio o broju zaposlenika u pojedinim, u pojedinim tvrtkama. Da voda nije glavni parametar, naravno da nije, ali je činjenica da se na Podima nije radikalno mijenjao profil industrijsko-proizvodne aktivnosti

firmi koje su na Podima. Dakle, nisu sad neki odustali od, ne znam, proizvodnje konzervi, konzervi, ovaj, s mesom, pa se odlučili, ovaj, držati tamo otvorene olimpijske bazene. To se, to se nije dogodilo. To može biti jedna sličica koja ukazuje da se ipak ta, ta, ovaj, industrijsko-proizvodna djelatnost, ako gledamo u kontinuitetu, poprilično jednaki profil, ovaj, poslovne, poslovne aktivnosti pojedinih subjekata, da se ipak malo, malo, ovaj, primirila od 17., od 17. do 2022. ili 2023. godine. Što se tiče motela i hotela, ja sam valjda onda nisam dobro vidio onu, onu grafički, onaj prikaz. Učinilo mi se da su u onom crvenome polju, dakle, naznačene i ove upravne zgrade, ali i, i hoteli. Malo mi je to bilo čudno, s obzirom da govorimo da smo na knap sa, sa parcelama za industrijsko-proizvodne, ovaj, sadržaje. Onda mi je čudno da bi eventualno držali u rezervi veliku površinu za izgradnju hotela i motela, jer nam je od prvenstvene važnosti da tu primimo nekoga tko će proizvoditi i zapošljavati ljude. Evo, hvala lijepo na... Hvala, evo, vjerujem da smo komunicirali, ovaj, u krug. Evo, kolega Terzanović. Izlazim na govornicu, ako smijem, samo dvije rečenice. Nisam ni ja mislio, ovaj, da se broj zaposlenika od 100, 200 mijenja iz dana u dan, nego sam mislio to na godišnjoj razini, tako da to, to nikako. Ali opet moram se referirati na tu vodu.

Evo, recimo da otvorimo jedan aquapark s 30 zaposlenika, ja mislim da bi u njemu trebalo vode koliko pola Šibenika, a bilo bi 30 zaposlenika. Hvala. Imamo li daljnjih govornika po ovoj točki dnevnog reda? Ako nema, zaključili smo raspravu u vezi ove točke i primili na znanje izvješće trgovačkog društva Pod i d.o.o. Šibenik. Na znanje. S ovim smo apsolirali sedmu točku dnevnog reda i možemo prijeći na osmu, a to su izvješća javnih ustanova u vlasništvu Grada Šibenika. Prva, pod 8a, izvješće o radu s financijskim izvješćem Javne ustanove Sportski objekti Šibenik za 2022. Otvaram raspravu. Kolega Travčić se javlja, izvolite, cijenjeni kolega.

Evo, samo dok kolega preuzme riječ, možemo samo zapisnički konstatirati da nam se vratio kolega Restović, tako da imamo onaj startni broj vijećnika koji nam je bio i na startu sjednice, to znači 19, je li tako? Pa to uzmimo u obzir. Izvolite, kolega Travčić. Hvala, gospodine Dragan. Pa, ako ću danas pokušati promijeniti i tamo što sam nešto rekao u zelenom, onda ću pokušati promijeniti u javnim ustanovama Sportski objekti. Gospodine ravnatelju, mislim da ste i vi dio krivac za ovo što se dešavalo. Prošli put niste bili. Bilo je tu dosta pitanja gdje su neki građani zvali: zašto se ne uređuje ovaj teren, zašto se ne uređuje ovaj teren? Pa onda gospodin gradonačelnik kaže: nije, nije u ingerenciji javnih ustanova Sportski objekti. Pa sam tu malo iznenađen. I pitali ste me jedanput zašto sam glasao za vaše, da budete ravnatelj, baš zbog ovih trenutaka da vam mogu reći da neke stvari radite krivo. Ako ovdje kaže javna ustanova, ovo je iz vašeg prijedloga zaključka o prihvaćanju izvještaja: osnovana je temeljna odluka o osnivanju klasa d.d.d. koje donija Gradsko vijeće kao javna ustanova u vlasništvu Grada za upravljanje sportskim objektima i obavljanje sportskih djelatnosti. Dužna je trajno i kvalitetno obavljati djelatnosti iz njene nadležnosti, osiguravati održavanje sportskih objekata u stanju funkcionalne sposobnosti, te stalno poduzimati mjere za očuvanje i zaštitu okoliša. Kakve velike plemenite riječi, odnosno natuknice, što ovdje piše.

Kaže da se temelji na javnim potrebama u sportu, kojima se sredstva osiguravaju u proračunu jedinica lokalne samouprave. Znači, obvezni su dio programa javnih potreba u sportu za izgradnju i održavanje sportskih građevina od značaja, od značaja, značenja za Grad Šibenik i Šibensko-kninsku županiju. Nije mi jasno da se ovako neke lijepe stvari dešavaju, a onda nam se dešavaju i tako da su zapuštene neke dijelovi, da su namražine. A s druge strane, moram to reći, isto nije ništa osobno. Nije mi jasno da na ovakve rečenice se radi na zapošljavanju novih ljudi koji ne znam zbog čega doprinose, kad ne doprinesu onome što treba. Znači, da nam izgleda uredno one sve ustanove što ih vi obnašate. A žao mi je, i to ću još ovo spomenuti, samo da nađem, da, pogledajte koliko vi imate ovdje: Sportska dvorana Ljubica, Betonsko igralište Ljubica, Sportska dvorana Baldekin, Miminac, Zatvoreni bazen, Otvoreni bazen Crnica, Trim staza Šubićevac, zamislite, Trim staza Šubićevac se odjedanput pojavljuje, teniski tereni, sportska dječja igrališta na području Grada Šibenika, ima ih masu, nogometno igralište u Zablaću. To mi je, to nisam znao. Super je što ste preuzeli tako, znači da ste zaposlili još nešto ljudi. Ali ono što mi je još bitno, da nađem, ispričavam vam se, gospodine, ako vam kradem vrijeme,

izvršenje proračuna, gdje je ona stavka, ovo što ste vi pisali. Uglavnom, na dan 31.12. prošle godine napravljena je sistematizacija da ima određenih broj novih zaposlenika. Okej, ali nisam našao dio gdje se povećali koeficijenti za neke zaposlenike javnih ustanova, ali to nije bilo za sve zaposlenike javnih ustanova, nego samo za dio gdje je sindikat izrazio, našli su me javno i kaže: kako je to moguće? Zar nije dobro da i mi imamo dio plaće? Sad mi nije jasno, a ja ne smijem se obraćati nikome konkretno, nego gospodine gradonačelniče, ima li ovdje nekih nejasnoća koje bi, bilo bi super da mi pojasnite? Jer ovdje je pisalo da je javne ustanove za potrebe sporta, građana, ali nije, nije mi jasno za zapošljavanje novih djelatnika koji kreiraju na neki način plaće po svome. To mi nije jasno. Je li ja možda u krivu? Kolegi Travčiću javlja se ravnatelj ustanove, gospodin Španja, izvolite.

Dobar dan. Evo, pošto je kasno, da ne nabrajam sve poimenice, pozdravljam sve nazočne. Dakle, gospodine Travčiću, vi ste ovdje izrekli niz činjenica i nešto stoji, nešto ne stoji. Ali u svakom slučaju, samo da vam je nisko. Dakle, spominjete održavanje okoliša. Evo, govorimo sad, recimo, o Trim stazi na Šubićevcu. Dakle, djelatnici, javne ustanove i sportski objekti, pogotovo oni koji su zaposleni na održavanju teniskih terena na Šubićevcu, su ove godine četiri puta, dakle brojkom i slovima, četiri puta odlazili i uz suglasnost koju smo morali prethodno ishodovati od Hrvatskih šuma, kosili područje uz Trim stazu, raspuhivali, dakle to da ne bude

trave i ne znam čega, što je pokošeno na Trim stazi, čistili i sve ostalo. Znači, o tome se netko brine. I ono što bi mogli najlakše reći, mogli smo reći: to okoliš, Trim staze, to nije naše, to neka radi netko drugi. Mi tu podmećemo svoja leđa i radimo. Što se tiče igrališta u Ražinama, dakle, mi možemo sada otići na igralište u Ražinama, pa ćete vidjeti da su posađene masline, lavanda, ružmarin i tako dalje, da je to netko okopao, da je igralište, znači da je dosut granulat, da je, da su prostorije, svlačionice na igralištu u Ražinama, da su friško piturane i sve ostalo. Igralište u Zablaću, pokošeno, okoliš, koliko god se može napraviti, napravi se. Naravno, sve u zadanim mogućnostima. Kao što je gospodin Rajić u svom pitanju na aktualnom satu naveo igralište u Rasadniku. Da, ja sam bio u Rasadniku pred ljeto ove godine, kad sam vidio kakva su oštećenja na travnjaku, dakle koje je nemoguće sanirati s nekakvim malim sredstvima. Naravno da je tu, uz dogovor s osnivačem, odnosno Gradom, i da će biti uložena sredstva da se to dovede u odgovarajuće stanje. Što se tiče održavanja dječjih sportskih igrališta, dakle, tu često su ljudi dovedeni u zabludu. Zbog čega? Kad misle dječja igrališta, svi misle da se tu radi o, ne znam, toboganima, ljuljama i tako dalje. Ne, to su igrališta, znači koja su betonska, koja su stara, dotrajala i tako dalje.

Ali djelatnici javnih ustanova, odnosno javne ustanove, ispričavam se, djelatnici javne ustanove mijenjaju mrežice na obručima, obruče, table, mreže na golovima i sve ono što se može napraviti, a da nisu predmet nekakvih velikih ulaganja. Evo, samoću spomenuti igralište u Jadrtavcu, gdje je asfaltna podloga takva da iz nje izbija trava jer je napravljena prije tridesetak godina i tako dalje. Mi tu ne možemo napraviti nešto s sredstvima koje imamo. Dakle, sredstva moraju biti, ali tu je, naravno, osnivač Grad koji tako velike zahvate odrađuje samostalno, bez pomoći javne ustanove. Hvala lijepo. Hvala. Kolega Travčić se javlja ponovo za riječ, izvolite.

Neću ići dalje. Ja ću s ovim stati. Znači, ustanova, a vidjet ćete u zapisniku koji vrijedno naši kolege sljedeći put, kad vam bude lijepo pročitati, pa ćete mi možda sljedeći put reći što sam vas pitao. Opet mi nagrada, načelniku. Gospođo Mileta, znači, za sport, za, za, za čak negdje rekreaciju, za izgradnju sportskih, znači, Grad i Šibensko-kninsku županiju. Samoću vam reći ovako, evo, ovako bi rekao gospodin ravnatelj: četiri puta godišnje. Četiri puta godišnje je to, ponavljam, dva puta. Pred ljeto, što je to, jedan put? Ja ću vam samo reći ovako: nazovite me, pomoći ću vam.

Hvala, kolega Travčiću. Ima li daljnjih govornika po ovoj točki dnevnog reda? Ako nema, zaključujemo raspravu pod točkom 8a. Ovu točku 8a stavljamo na glasovanje. Tko je za prijedlog potvrde ovog izvješća? 11 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 8a. 8b je izvješće o radu i ostvarenom programu s financijskim izvješćem Galerije Svetog Kršjana Šibenik za 2022. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za ovo izvješće? Molim da potvrdite dizanjem ruku. 12 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno i ovo izvješće. 8c je izvješće programski financijsko izvješće Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem, evo, u fotofinišu se javio kolega Travčić, izvolite.

Više ne znam ni ja. Bez obzira što ja imam dobar odnos s gospodinom ravnateljem, ali prošli put sam ponovio i za sve one koji, evo, sad je već gospodin Španja i uteka. Sigurno možda ima nekih nejasnoća u kazalištu, ali zar ne bi mogle sve te javne ustanove da rade istim tim tempom? Znam ja Jakovu reći isto nekad, prijatelju, to nije dobro. Ali nije mi jasno da pitanja koja vas postavljam i opet gradonačelnika, nema, da javne ustanove ne mogu raditi za Grad ono što su napravili u statutima. I sad, mali, ako je on napravio dobar statut, dobar posao, vi njega po prstima. A dobro znate da je to istina. Zašto? Zato što dobro radi. Dobar dan, gospodine. Evo, vidite da je gospodin gradonačelnik se vratio, ovaj, kao da ste ga prizvali. Ali morate znati da gospoda iz gradske uprave ne moraju stajati cijelo vrijeme ako imaju svoje zamjenike. Prema tome, tu je punopravni zamjenik gradonačelnika. Sam naziv njegove funkcije ukazuje da u momentu kad gradonačelnik nije, da ima svoga zamjenika. A kad vidite da na ovoj klupi nitko ne sjedi, e to je već onda pitanje za sebe. Ali u ovom slučaju to nije. Ja vam tu ne dajem, nego evo, čisto da budemo onako transparentni, da ne šaljemo neke prizvuke u, ovaj, u eter i u zapisnik koje nemaju potrebe. Hvala lijepa. Imamo li daljnjih govornika po ovoj točci?

Ako nemamo, zaključujem raspravu u pogledu izvješća Hrvatskog narodnog kazališta i dajemo ga na glasovanje. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno izvješće HNK u Šibeniku. Tu mislim na Narodno kazalište, jasno, ne na nogometni klub. Izvješće o radu i o, o radu s financijskim izvješćem Gradske knjižnice Juraj Šižgori Šibenik za 2022. godinu. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovo izvješće. Tko je za? 15 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno izvješće i Gradske knjižnice Juraj Šižgorić. I finalno, godišnje izvješće o radu javne ustanove u kulturi, Tvrđave kulture Šibenik, s financijskim izvješćem za 2022. Tu se javljaju prvo kolega Kovač, pa onda iza toga kolega Petković. Cijenjeni kolega Kovač, izvolite.

Najljepše zahvaljujem. Dakle, čitajući ovo izvješće o radu ustanove Tvrđava kulture, nisam mogao ne prisjetiti se kako smo voditelj Klape Jadrija i moja malenkost, kraj zime, početak proljeća, vodili razgovor s gospođom Bačelić, ravnateljicom, valjda ravnateljicom ustanove, i gospodinom gradonačelnikom Burićem o nakani realizacije koncerta spomenute Klape, Klape Jadrija u Kući umjetnosti Arsen. Naime, Klapa Jadrija je uz nedostižnu, posve jasnu, klapu Šibenik, vrlo vjerojatno najpopularnija šibenska klapa koja je pronijela ime Hrvatske i našega Grada širom Europe i svijeta, od Australije do Sjedinjenih Država. Klapa koja je pobjednik Omiškog festivala, koja je bila predstavnik folklora Hrvatske na Olimpijskim igrama u Sarajevu. Ta šibenska klapa slavi dogodine, ne biste vjerovali, 50 godina, 50 godina djelovanja. To je bila namjera ljudi koji čine taj glazbeni sastav, od uprata s širim krugom pristalica, održati jedan mali koncert za uži krug ljubitelja dalmatinske klapske pjesme kao uvod u tu obljetnicu koja bi nastupila dogodine. Uz jasnu podršku, ja to moram reći, gradonačelnika, načelno je dogovoren taj koncert, s tim da je gospođa Bačelić preuzela na sebe, žao mi je što je tu nema, preuzela na sebe obavezu odrediti datum koncerta, jer je nama u Klapi to bilo, to bilo svejedno, ovisno o slobodnim terminima, i o tomu obavijestiti voditelje Klape Jadrija. Poštovane kolegice i kolege, kako onda, tako i do dana današnjeg, gospođa se više nikad nije javila, te je taj naš dogovor neslavno propao.

Slijedom tog iskustva, pregledao sam popis izvođača na koncertima održanim na Tvrđavi sv. Mihovila u prošloj 2022. godini, te sam uočio kako, osim Klape Rišpet, koja u stvari nije klapa, nego su to ljudi koji solidno izvode, izvode zabavnu glazbu, dakle, osim te, nazovi, klape, nije bilo niti jednog koncerta bilo koje od velikog broja izuzetno kvalitetnih dalmatinskih klapa. Pripominjem kako je dalmatinska klapska pjesma uvrštena na popis nematerijalne kulturne baštine od strane UNESCO-a, pa bi naša Tvrđava kulture, koja očigledno ne postoji, ne posluje po načelima profitabilnosti, svakako trebala raditi na afirmaciji glazbenih tradicijskih stečevina, pa djelovati onda i edukativno.

No, zato mi imamo izvođače iz Srbije: Nipple People, Buč Kesidi, Električni orgazam, Konstrakta i Momčilo Bajagić Bajaga, o čijoj bi se glazbenoj karijeri u razdoblju 1991. do 1995. moglo dosta toga reći, ali nije sad ni vrijeme ni mjesto, mislim da su to najveći momci. Da se razumijemo, umjetnost, po mojem mišljenju, ne bi smjela imati političke granice, ali mene osobno smeta to bježanje od vlastite hrvatske glazbene tradicije i glazbenih vrednota, e da bi se u ime nekakve avangardnosti dovodilo ljude iz, kako to naši ljevičari vole kazati, regiona. Držim kako ovdje treba reći i nekoliko rečenica o samom poslovanju ustanove u kojoj je lani bilo uposleno 65 zaposlenika. Različiti su podaci. U tekstualnom dijelu ima brojka od 58, mislim, a kad gledate ovu križaljku gdje po nekakvim odsjecima se navodi broj zaposlenika, onda to ispadne 65, dakle 65 zaposlenika, što bi, recimo, da se radi o poduzetniku, značilo kako se radi o srednje velikom poduzetniku po kriteriju broja zaposlenih. Za čije su zaposlenike naše ustanove rashodi prošle godine bili na razini 6.510.798 kuna ili nešto više od 8.300 kuna prosječno po zaposleniku. E sad se tu pojavljuje jedna zanimljiva činjenica, a to je: kad pogledate one rashode, onda je Tvrđava kulture u prošloj godini, osim ako ja to nisam krivo vidio, više sam puta pogledao, dakle, prošle godine trošila, potrošila milijun i sto tisuća kuna za intelektualne usluge, što bi značilo da se za intelektualne usluge trošilo mjesečno nešto više od 90.000 kuna.

U situaciji kad ima 65 zaposlenika, 31 zaposlenik ima visoku stručnu spremu, onda je ova, ova stavka, koja je sasvim sigurno visoka, vrlo, vrlo čudna i suspektna. Treba pripomenuti kako taj broj zaposlenika ostvaruje vlastitom djelatnošću samo 38% ukupnih prihoda ustanove. Grad Šibenik participira s 37%, a Europska unija, Ministarstvo kulture i HAVT s ukupno 25%. Slijedom ovih podataka jasno je kako građani Šibenika preko proračunskih sredstava značajno i presudno sudjeluju u financiranju rada ustanove, pa bi tim više i ustanova trebala voditi računa o njegovanju i promicanju glazbenih tradicija našega Grada, pa i našega naroda. U zapadnom svijetu jest trend da i ovakve ustanove, ustanove u kulturi, vode što je moguće više računa o profitabilnosti vlastitog poslovanja, što opet znači kako ćemo trebati ozbiljno poraditi na povećanju broja posjetitelja na našim uređenim i restauriranim kopnenim tvrđavama. Podaci govore kako su naše kopnene tvrđave, zajedno s Kućom umjetnosti Arsen, ugostile 2022. godine 162.299 posjetitelja. Recimo, jedan podatak usporedbe radi, možda i nije, nije korektna, dakle, dubrovačke zidine, sjećam se, 2019. godine su imale preko milijun i dvije stotine tisuća posjetitelja. Jasno, dubrovačka tradicija je puno duža i u svijetu odavno brendirana, ali nam to ujedno govori i šalje, ovaj, jednu poruku kako pred ovom našom ustanovom s prilično velikim brojem zaposlenika stoje ozbiljni i veliki izazovi u budućnosti. Hvala lijepa. Hvala, kolega Kovaču. Gospodin gradonačelnik, pa kolegica Morana. Dakle, poštovani vijećniče, počet ću od kraja.

Dubrovačke zidine, hvala lijepa na modelu kojim funkcioniraju dubrovačke zidine. Dok sam ja gradonačelnik, to nikad neće biti primijenjeno u Gradu Šibeniku. Drugo, dok su dubrovačke zidine tamo desetljećima i stoljećima, mi smo do 2013. imali ruševine i na Baroneu i na Ivanu i na Nikoli. Javna ustanova Tvrđave kulture, koja je dobila europsku nagradu kao ustanova s najboljim upravljanjem u valorizaciji obnovljenih spomenika kulture europskim novcem, dakle, nekakvi ljudi u Europi, nekakvi ljudi koji su realno procjenjivali što taj projekt jeste i što taj projekt mora označiti, dakle, poštovani vijećnici, nitko nije sudjelovao iz takozvane lokalne niti regionalne politike, nego netko je drugi to odlučio. Dakle, ustanova, konkretno ravnateljica, koja je proglašena ženom, osobom godine upravo za ono što radi. Tvrđava kulture, koja je znak prepoznatljivosti Grada Šibenika. Tvrđava kulture, koja funkcionira bez političke šape i neće je biti dok sam ja gradonačelnik, nego upravo tih 60 ljudi osmišljavaju slobodan projekt i program. Ustanova u kojoj nikad netko neće kazati tko smije pjevati, tko ne smije pjevati, na bilo koji način. Grad Šibenik, koji je, uvjetno rečeno, ugostio Let 3 bez ikakvog incidenta, a neki koji se zaklinju u svoj liberalizam, slobodu i slobodoumnost, su zabranjivali istovremeno te koncerte u razmaku od 15 dana. To je Grad Šibenik, to je Tvrđava kulture Šibenik, i dok je mene i dok ja odgovaram za nešto, i dalje će Morana, Gorana, Zoki, svi tamo koji jesu, imati punu slobodu i samostalnost svoga rada, a ono što ću ja sad reći zaslužuje duboku zahvalnost i naklonost svih građana.

Sve ono i sve što je održano, tih 100, 160, 260, 500 tisuća gledatelja, nije ni bitno, svi su se oni pješke ili popeli ili spustili u taj Grad, svi su oni popili barem kavu, svi su oni unajmili nekakav apartman, niti ih je Morana niti Gorana slala bilo gdje, nego su slobodnom tržištu to odlučivali, pa nije slučajno što Grad Šibenik je postao i turistički hit, i to upravo u staroj gradskoj jezgri, pa i, između ostalog, zahvaljujući svojoj garaži koju ima. Hvala. Kolega Kovač se javio na odsustvo, a onda ćete vi se javiti na riječ, je li? Onda se jasno i prije vas još javio kolega Petković, slučajno kolegiju, ovaj, pa ćemo mi ići redom. A jasno, tu je i kolegica Petković. Poštovani gradonačelniče,

vi doista odete daleko u svojoj priči i zapravo onaj sukus moje rasprave niste niti dotakli. Sukus je počeo, zapravo, ne sukus je počeo, sukus je bio da mi zapravo ovdje smatramo nevažnim i vrlo vjerojatno reakcionarnim i nazadnjačkim promovirati ono što Šibenik krasi stoljećima, a to je vrhunska klapska pjesma. Šibenik je utvrda dalmatinske klapske pjesme. U tom sam smislu ja govorio, i ako ste slušali, valjda jeste, i onda sam rekao da umjetnost ne smije imati granice, ali je žalosno da nijedna vrhunska, hajde, u ovom slučaju ne šibenska, nego dalmatinska klapa, nije održala koncert na Mihovilu u 2022. godini, a imali smo iz regiona 6, 7 ili 8 izvođača. Nemam ništa protiv toga da netko hoće slušati Momčila Bajagića Bajagu, ja doista nemam ništa protiv, ali imam protiv toga da glumimo ekskluzivu i avangardu i ne želimo. Zašto, recimo, ne bismo, imamo jednu vrhunsku klapu, nije, nije iz samoga Grada, ali je iz našeg područja, pjevaju dečki, ovaj, iz Šibenika. Imamo klapu Bunari koja je vrhunski klapski projekt, koja se ne srami svjetskih pozornica. Zbog čega ne bismo to organizirali? Zašto ne pokažemo turistima da imamo te, te vrhunske kulturne glazbene stečevine? U tom sam smislu govorio, a ne zbog toga da bi ja zabranjivao bilo kome da sluša bilo što. Evo, ne volim, ne volim tu hinjenu, taj hinjeni elitizam, to ne volim. A s druge strane, ako već hoćete priznanja europskih institucija, vrlo često idu onima koji baš, ajde, i nisu uvijek na strani obrane hrvatskih nacionalnih interesa, i vi to vrlo dobro znate.

Ne kažem da je to ovaj put slučaj. Dakle, citiranje tih priznanja europskih institucija je, po meni, relativne vrijednosti. Hvala lijepo. Ja bih samo, prije nego što dam drugima riječ, samo, evo, iskoristio prigodu. Ako ste kratkoga svi pamćenja, a ja vjerujem da niste nitko od vas, da je ovo Gradsko vijeće danas, na ovoj sjednici, laureatima proglasilo Dušana Šarca, neprikosnovenog barda klapske pjesme, Filijana Vuletića, koji je isto tako dugogodišnji djelatnik u klapskom djelovanju, da je Klapa Jadra isto tako u prethodnim godinama dobila plaketu, odnosno isto tako priznanje. Ne, a govorili ste, ovaj, u svom govoru, ja to moram ovdje kazati, govorili en general o odnosu Grada prema klapskoj pjesmi, da se ne bi, da se ne bi krivo shvatilo. Evo, ja sam imao samo potrebu ovo apostrofirati, ništa više. Tvrđave kulture prema klapskoj pjesmi. Dobro, onda to precizirajte, ali ostalo je u zraku kao da je Grad kontra klapske pjesme, ovaj, kao da je zatvorio vrata klapskoj umjetnosti. To mislim da, evo, ja kao pratitelj klapske pjesme i ljubitelj, ja znam da ste vi u tome veći meštar od mene, ali, ovaj, nemojmo zaboraviti činjenicu da klapska pjesma se čuje po galama ovoga Grada cijelo ljeto. Tko ju je želio čuti, je li? Tko nije, Bogu hvala. Ali evo, riječ dajem gradonačelniku kao odgovor na vaše pitanje, pa ćemo onda ići dalje. Ma ja ću tu samo ponoviti rečenicu koju je gospodin Kovač rekao, i ona je suština svega.

Priča o Jadri, točno je rekao, razgovarali smo, točno je rekao, dao sam načelnu podršku, točno je rekao, uputio ga na razgovor s ljudima koji upravljaju Tvrđavom kulture, točno sam rekao, i to je suština stvari. Neće politika određivati tko će di pjevati, kako će se ponašati i koja je kulturna politika javne ustanove Tvrđava kulture. Šibenik ima prelijepih prostora, nije to samo Tvrđava sv. Mihovila, nego postoji na desetci drugih. Dakle, javna ustanova Tvrđava kulture ima potpunu samostalnost u svojim programskim smjernicama, i ne pada mi na pamet da mi diktatom pozicije, moći, uloge, funkcije koju obnašate, kažem nekome koga će Tvrđava Mihovil ugostiti u organizaciji javne ustanove Tvrđave kulture. To ne dolazi u obzir. Dakle, ja sam prema vama imao iskren stav kao i prema svima drugima, i moje je načelno: da, razgovarajte s ljudima iz Tvrđave kulture, ako oni procijene da to je ili nije, njihova odluka će biti zadnja, i tako će Tvrđava kulture funkcionirati dalje. Ništa više. Hvala. Kolega Petković, pa onda kolega Kronja.

Dakle, evo, ja ću nastaviti biti konstruktivan pred sam kraj. Zamolit ću djelatnike iz Tvrđave kulture da ubrzaju proces infrastrukturnog pristupa Tvrđavi sv. Ivana, jer mislim da je to ključ za njenu ekonomsku iskoristivost. Dakle, vidim pregledom ovog plana javne nabave za 2023., vidim da je to u tijeku, ali ne znam kad će biti realizirano. Dakle, nije potpisan još nikakav ugovor. Svi smo bili svjedoci da prilikom samog otvaranja Tvrđave sv. Ivana nismo imali adekvatno, adekvatan pristup istoj. Mislim da to definitivno utječe na njenu ekonomsku iskoristivost i da to treba pospješiti sa svih strana, dakle i sa pješačkog pristupa i sa cestovnog pristupa. Znam da se radi, ali zamolio bih i dao bih svima zadatak, sad ne znam je li to komunalni odjel, je li to Tvrđava ustanova kulture, je li to dogradonačelnik Mileta koji planira, koji je najavio kroz medije izradu rotora nakon nadvožnjaka na Šubićevcu, ali u svakom slučaju, to je ključno da nam Tvrđave kulture, iz ove konstatacije gdje dobivaju jednu europsku nagradu, ne dođu u neki financijski teret Grada, je li, kad izgubimo potporu od Europske unije. Jasno je da one nemaju isključivo ekonomsku računicu, jer se ti benefiti vidu na druge načine, ali moramo biti oprezni da

Tvrđave ne padnu pod stečaj, odnosno da se ne dogodi neki crni scenarij. Hvala. Kolega Kronja se javio, pa bi se kolegica Periša. Ja imam repliku na izlaganje gospodina gradonačelnika. Znači, notorna je laž da do 2013. godine mi smo imali ruševine na mjestima gdje su sad tvrđave. I vi svi dobro znate, koliko vas god ima, da iz kojeg god izdvojenog mjesta se gledaju tvrđave, one su bili uvijek isti orijentiri. Dakle, da ponovimo: Tvrđava sv. Mihovil, ona je skinuta i samo signalna stanica, i unutra je bilo, dobro, unutra je bilo malo, tu se napravila pozornica, to je tvrđava fenomenalna. Tvrđava Barone, skinuli su bunker talijanski i unutra su stavili ugostiteljski objekt, tako to je uređeno, to je okej. Treća tvrđava, sv. Ivan, ona nije obnovljena, ona je konzervirana, i dorađene su nekakve katakombe koje uopće tamo nisu trebale biti, i utrošeno je nekih 50 milijuna. I šta smo s tim napravili? Natovarili smo na leđa direktorici, odnosno

koja vodi te tvrđave, posao, da organiziraju, da popunu tamo, da dovodu ljude, da bi se to nekako opravdalo. I sva sreća što imamo Tvrđavu sv. Nikola, koja je pod zaštitom UNESCO-a, i neće, i tamo neće biti, da ne kažem čega, ta tvrđava neće biti uređivana po nekakvim, nekakvim Iliakovićima iz Zagreba i ne znam šta. I to je sva sreća što imamo taj UNESCO. Tako da, tako da te tvrđave nisu bile ruševine, one su bile takve, ali su sada samo dorađene, uređene, osim te, i ta isto, sv. Ivan, ona kad nju gledate izvani, ona po svojim tim obodima, ona je ostala ista. Ona čak nije, ni ti zidovi nisu dovršeni. Ona je samo konzervirana. I tamo su pusti milijuni utrošeni u tom donjem dijelu, koji su bili bespotrebni. I sad kad bi došli oni što su snimali Igru prijestolja, kad bi vidjeli što je to napravljeno, oni bi rekli: "Ljudi moji, pa više nećemo doći." Hvala. Kolega gradonačelnik, gospođa Periša iza. Samo kratko, jedna rečenica. Blago gradu Šibeniku što ima vijećnika gospodina Kronju, pravobranitelja prava građana Šibenika.

Molim vas, dajemo riječ i cijenjenoj kolegici Periša da i ona uzme riječ u današnjoj raspravi, ipak se radi o njezinoj instituciji. Hvala vam, poštovani vijećnici i vijećnice, dobar dan, poštovani svi. Evo, sad ima puno se tu akumuliralo. Vijećniče Petković, naravno, hvala za vašu brigu. Zapravo, u procesu je izrada potpune dokumentacije, jer način na koji mi radimo je zapravo i daljnje korištenje europskih sredstava. Kao što ste vidjeli u izvještaju, 25% od budžeta koji iznosi, sad sam, sad sam još uvijek u kunama, jer lanski u kunama, 21 milijun kuna, dakle 25% je došlo iz sredstava Europske unije i podrške Ministarstva kulture. Tako da je zapravo ovo o čemu govorite jest, to je problem, ali na njemu se aktivno radi u smislu dokumentacije koja treba biti spremna za aplikacije na fondove na sljedeći poziv koji se, pozivi koji se otvaraju. To je prvo. Što ste još, bili.

Jasno, jasno. Dakle, na tome se generalno radi, to je, to je, dakle, projekt od jednu više komponenti koje su potrebne da se pristup Tvrđavi sv. Ivana bude onakav kakvog svi priželjkujemo. Ja ću samo iskoristiti ovu još samo jednu minutu koja je vezana na pitanje vijećnika Kovača. Dakle, mi smo u Kući umjetnosti Arsene u 2022. imali preko 200 održanih događaja. Ako uzmete ljetnu stanku Kuće umjetnosti Arsene, kad se prebacujemo na naše otvorene ljetne pozornice, jasno vam je da je to jedan pozamašan broj događanja, i 40% svih tih događanja rađena su i ostvarena u suradnji s lokalnim udrugama, s lokalnim promoterima, bilo baštine, bilo kulture u bilo kakvom širem ili užem smislu. Dakle, što se tiče koncerta Klape Jadrije, to je, to može, možemo govoriti samo o previdu. Meni je žao i ne vidim da se on ne bi trebao dogoditi. Naše mail adrese su javno dostupne, svaki dan se dogovori odvijaju, tako da, evo, to je ono što ja mogu reći s moje strane. Što se tiče programske politike Tvrđave sv. Mihovila, dakle, što se tiče generalno programske politike Tvrđave kulture Šibenik, od samog početka koja je otvorena koncertom šibenskog pjevačkog društva Kolo, koje je kasnije, uoči Dana grada, svih ovih godina zatvaralo tu pozornicu, a pozornica je otvarana koncertom šibenske narodne glazbe, dakle najstarijim našim društvima, koje, među ostalim, smo zajedno organizirali i omaž 75.

godini maestra Dušana Šarca. Mislim da je jako nezahvalno govoriti o izostanku edukacije i o zatiranju onog što je lokalno i što je baštinsko. Naravno, i u svim koncertima, pa i klapskih pjevača, od četiri tenora, klape, evo, koja postoji, koja pjeva, ta je bila, eto, koja se zapravo organizirala. Što se tiče 2022. i Momčila Bajagića ili što god smo se uhvatili, dakle, taj koncert je rađen isto u suradnji, zapravo organizator je naša lokalna šibenska udruga, udruga Park, kojoj smo mi dali ruku, kao što radimo sa svim našim udrugama tijekom cijele godine. Dakle, želim reći da je program promišljen i balansiran. On nije isključivo avangardan, nije hipsterski, on nije isključiv, evo, početak te knjige kao korice i zaključak te knjige kao najvažniji trenuci su dani Kolu i šibenskoj glazbi. Eto, hvala svima. Hvala. Evo, kolega Maretić se javio.

Ja bih samo ovdje jednu rečenicu nadopunio. Uz svaka čast što radi Tvrđava kulture, i Šibenik je prema tome i postao na neki način jedna vrsta prepoznatljivosti, i tu nema zbora. Međutim, što kaže gospođa Periša, trećina sredstava ide iz Europske unije, i ona dobro zna na koji način se to praktički odrađiva, da je tu vrlo mali prostor na neki način da se iskoristi i naše želje unutar toga, jer to je većinom unutar velikih projekata i velikih drugih zemalja s kojima skupa mi ulazimo u suradnju na takav način, i to su vezane ruke. Mislim da su važnija sredstva, ona koja iz lokalne samouprave, tođe onih 7 milijuna kuna, koja praktički nose cijeli, cijeli repertoar na gradski nivo. Ja bih ovdje htio samo ne izraziti sumnju, daleko od toga, ali na neki način jedan oprez, što je rekao kolega Maro, ipak je potreban, jer o čemu se radi? Oprez što se tiče, mislim da je i pokazatelj ove godine, od statistike turizma, na neki način, koliko je došlo ljudi ovdje u Šibenik, i da smo mi jedina županija i grad koji smo u minusu. Da i to na neki način mora biti jedan pokazatelj, jedan alarm se paliti, da li je to što mi radimo upravo ono čemu želimo. Jer ipak, na kraju krajeva, ove godine imamo manji broj turista, manji broj noćenja, a u principu govorimo da smo grad sadržaja, da ljudi dolaze upravo zbog sadržaja ovdje kod nas, a mislim da nas demantirala ova godina.

Znam, znam da je ova godina bremenita i da ima puno problema u turizmu, s raznoraznim stvarima i sa cijenama i sve to skupa, ali mislim da ne možemo biti imuni na to. Jer bez obzira na sadržaje koje ostvariva Tvrđava gradske strukture, mislim da tu ima velike rezerve novčane, jer mislim da je lako organizirati neke stvari ako se potpomaže, jer nije to samo 7 milijuna kuna, gospođo. To su, to su, to su pomoći od turističke zajednice, od drugih dobavljača i druge stvari, tako da praktički mi dan-danas ne znamo koliko nas je adventura prava i došla, a vi ste tamo sudjelovali. Druga stvar, ima i drugih pokazatelja, ljudi koji kod vas rade, dolaze, ali mislim da je u jednoj adventuri, ako već govorimo o njoj, i vi se isto hvalite da ste sudjelovali u tome, nedozvoljivo je da se plaća po 500.000 kuna najam opreme i ne znam šta, a da se to ne može rješavati na neki drugi način, konstantno, a ne kao troškovi svake godine. Eto, hvala lijepo. Hvala. Kolega Marenci, gospođa Periša, izvolite.

Evo, moram se osvrnuti na vaš komentar vezan uz turističku sezonu. Ja moram reći da je 2020. čiji upravo programski i financijski plan, sad prihvaćamo ili ne, ostvarila 2% više, što nije, nije puno, ali 2% više u odnosu na godinu prije, zbog, jel', situacije u svijetu, rat u Ukrajini i tako dalje. Međutim, moram vam, moram vas obavijestiti da je ova 2023., iako još uvijek traje i nama je i podsezona iznimno bitna, ostvarila, dakle, generalno 20% više dolazaka dnevnih, što je iznimna stvar i potpuno smo svjesni da je generalno županija s brojkama nije toliko optimistična. Naša očigledna ulaganja u PR, marketing, promidžbu i same prodajne kanale su ostvarila plodom. Isto tako vam moram reći, vezano uz budžet, uz brigu o opstojnosti ili bankrotu Tvrđave kulture Šibenik. Tvrđava kulture Šibenik, dakle, da, iz gradskog proračuna ima oko 35%, a sve ostalo su njezina vlastita sredstva. Ta sredstva, 8% dolazi od naše, zapravo, djelatnosti koja se tiče sponzora, dakle, sponzorskih ugovora, komercijalnih djelatnosti koje se tiču ustupanja prostora, ustupanja tehnike i naše opreme. Ostatak dolazi iz prihoda od dnevnih ulaza i prihoda od većinih ulaznica. I naravno, ovih 25% od velikom mukom zarađene Europe. Tih 25% financija koje dolaze iz Europe nas na nikakav način ne obvezuju i nije da nam ukidaju slobodu, jer se europska sredstva u Tvrđavi kulture Šibenik u 2022., konkretno kroz projekte Fortitude i IMO Undergrounds, odnose na infrastrukturna poboljšanja i na nabavak opreme.

Dakle, nemaju nikakve veze s programskom politikom ustanove kao takve. Isto tako vam moram reći da je Tvrđava kulture u zadnje 3 godine dobila 3 velika objekta na upravljanje. Radi se o Kući umjetnosti Arsene koja je već pobrala nagradu za kulturnu atrakciju godine. Radi se o Tvrđavi sv. Ivana i radi se, naravno, o novootvorenom centru Koralja Zlarin, pa evo, iskoristit ću priliku i nadam se zaključiti s ovim, kad ste svi već tu, da se pohvalim da je centar Koralja Zlarin otvoren 01.06. Dosad zapravo posjetilo 12.000 plaćenih ulaznica i još, još 2.000 u promotivnim 2 tjedna koja smo imali po otvorenju. Samim tim je u prihodima od centra Koralja Zlarin 35.000 što se tiče samo dnevnog posjeta, dakle, on kao i Tvrđave radi cijeli dan, svaki dan, a čak 28.000 eura u prihodima od gospodarske djelatnosti, odnosno od suvenirskog, suvenir shopa kojeg smo opremili očigledno toliko dobro da zarađuje gotovo kao i dnevni ulaz. Tako da, evo, čini mi se da nema još uvijek straha, ali hvala na svemu. Hvala kolegici Periši. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda i dajem na glasovanje izvješće o radu javne ustanove Tvrđave kulture Šibenik za 2022. Tko je za? 11 protiv, suzdržani. Ostali, znači ova točka je usvojena. S ovim smo apsolvirali dnevni red i evo s najboljom nakanom Klapa Jadrija održi koncert, ovaj, u adekvatnom prostoru, za što sam i ja od srca.

Nadam se da u tom raspoloženju idemo kući.