14. sjednica Gradskog vijeća, 16. lipnja 2023.: nijedna kazna za pseći izmet i rebalans na pola mandata

Hoćemo mi krenuti? Poštovane dame i gospodo, dobro vam jutro. Evo, 13. je, odnosno 19., 16. je lipnja, kada je zakazana ova naša 14. sjednica Gradskog vijeća grada Šibenika. Evo, moram vam ukazati na to da smo, evo, gotovo na pola mandata, je li, našega, na koji smo izabrani, i evo, 14. nam je sjednica pred nama. Otvaram ovu sjednicu i, jasno, na početku pozdravljam sve nazočne, prije svega vas, dame i gospodo, vijećnike Gradskoga vijeća grada Šibenika, gospodina gradonačelnika Željka Burića i njegovog zamjenika magistra Miletu, sve pročelnike gradskih upravnih odjela, jasno, sve predstavnike medija, novinare, naše novinarke, i, jasno, sve predstavnike javnoga života u Šibeniku, prije svega institucija u vlasništvu grada Šibenika, odnosno trgovačkih društava kojih je osnivač Grad Šibenik, i, jasno, sve ostale koji u ovoj sjednici nazoče. Prvo nam je utvrđivanje kvoruma za današnju sjednicu dnevnog reda, pa bih ja zamolio našega tajnika, gospodina Galića, da izvrši prozivku i da konstatiramo nazočnost na današnjoj sjednici. Dobar dan. Branka Badžin. Gorana Cvetković se ispričala. Mirko Čeko. Hrvoje Dunkić. Mario Kovač. Branko Kronja. Dario Kulušić. Rikard Marenci. Ljiljana Nanjara. Dino Papak se ispričao. Marko Petković. Stipsa Protega. Ivan Rajić. Nenad Renje. Tonči Restović. Nenad Samardžija. Ivan Slavica. Ivana Spahija. Tomislav Travčić. Ivana Budurak se ispričala da će kasniti. I doktor znanosti Dragan Zlatović, prisutan. Tako. Hvala vam, kolega. Možemo li konstatirati koji je broj nazočnih? 18. 18 nazočnih vijećnika, što govori da imamo potreban kvorum za današnji rad i odlučivanje.

Cijenjene dame i gospodo, vama je dostavljen, uz poziv za današnju sjednicu, i zapisnik s prethodne, 13. sjednice Gradskoga vijeća grada Šibenika, pa vas, evo, pitam: ima li kakvih primjedbi na taj zapisnik? Ako nema, možemo li ovaj zapisnik prihvatiti dizajem ruku? Tko je za? Možemo konstatirati da je ovaj zapisnik s 13. sjednice jednoglasno prihvaćen. Sljedeći naš dio današnje sjednice su već, standardno, vijećnička pitanja. U tome dijelu ne trebam vas ništa, ovaj, s obzirom na iskustvo, posebno upozoravati kakva je ritmika ovog našeg današnjega aktualnog sata. Ono što bi išlo po nekom redoslijedu su, prvo, vijećnička pitanja, odnosno odgovori na pitanja koja su postavljena na prethodnoj sjednici. Pisani odgovor je dobio kolega Petković, koji je ovdje nazočan, pa bih ga molio da li on ima kakvo osvrt na to mišljenje, odnosno stav koji je dobio pisanim putem, jer ima mogućnost da se na to očituje. Izvolite, kolega.

Lijep pozdrav svim prisutnima. Evo, neposredno prije početka ove sjednice, zaprimio sam pisani odgovor na temu psećeg izmeta u Gradu Šibeniku. Mislim da je poražavajuć podat- poražavajući podatak da niti jedan vlasnik kućnog ljubimca nije kažnjen. Bez obzira što taj odgovor na moje vijećničko pitanje sadrži nekakva nadanja i, i, i inicijativu da se ubuduće spriječi takvo postupanje neodgovornih vlasnika, mislim da je poražavajuće i da je to, zapravo, dokaz da nadležne službe ne rade svoj dio posla. Pa, u svakom slučaju, ja kao vijećnik apeliram da kroz ovu sezonu budemo, odnosno da ti isti budu agilniji i da djeluju, pogotovo oko školskih ustanova, dječjih vrtića i, i u samom središtu centra grada, jel'. Hvala. Hvala, kolega Petkoviću. Sljedeće što bi išlo po redu su pitanja klubova vijećnika. Da li od strane klubova vijećnika imamo nekoga tko se javlja? Evo, kolega Kronja, je li tako?

Malo se teško vidi. Da. Evo, poštovanje svima. Htio bih prije nego što postane pitanje, pitati u vezi, jedno tehničko pitanje: zašto smo mi svi u mraku? Zašto smo mi ovdje kao u kinu kao da gledamo film? Pa mi nije jasno, nemamo ured, ne može se, ne može se ni čitati, ne može se raditi, nema stolova, nema ničega. Pa barem dajte svjetla da se vidimo, barem. Mislim, ono. Ako može. Eto. Evo, tehnika vas sluša. Može. Ovo je automatski odgovor. Hvala lijepa. Evo, moje pitanje je, ovako, znači, već možda slobodno godinama, mjesecima smo bombardirani kako imamo, imaju doći autobusi, ima doći, da će doći displeji, da će doći, da će biti garaža gotova. Sve to je došlo. Znači, imamo garaže, imamo taj informatički centar, došli su autobusi,

montirani su ti totemi, sve je to u funkciji. I onda, šta, šta se sad dešava? Sad mene zanima, pošto se radi o projektu"Integrirana mobilnost" u Gradu Šibeniku, a radi se o povećanju, znači, broja putnika u javnom prijevozu, onda mene zanima, sad kad smo dobili sve alate, kako i na koji način ćemo mi krenuti u ovaj projekt, a to je da se poveća promet u javnom prijevozu, a smanji se pritisak na, u biti, pritisak na centar osobnih automobila. Pa su mnogi gradovi krenuli na raznorazne načine. U Italiji imamo situaciju gdje u sami centar mogu ući samo domicilno stanovništvo, autobusi, dostavne službe, taksiji i tako dalje.

Imamo primjere u, u, ne znam, u drugim državama, u Engleskoj, u Nizozemskoj, raznorazni gradovi su isto tako pribjegli raznoraznim načinima, pa tako se subvencionira one koji ostavljaju aute u, i koriste javni prijevoz, pa se onda, ne znam, čak i povećavaju. Imamo, imamo, ovaj, slučaj u, samo ček, da ne bi bio, jer recimo u Milanu, solidarnost stanovnicima se plaća, dakle to subvencionira taj prijevoz. U nekim gradovima su se udružile lokalne vlasti i poduzetnici, pa onda isto tako građanima, građani imaju besplatni prijevoz, koji, kažem, žive u samom centru. Tako da postoje raznorazni načini. E sad, mene zanima kako gradonačelnik, recimo, kako naša vlast vidi ovaj grad, kuda, koji su nama ciljevi. Je li nama cilj smanjiti promet u samom gradu i na koji način? I, ovaj, i kako to sprovesti? I da li su za ovu sezonu nešto već pripremili kako bi se u praksi moglo reći: evo, mi smo nešto pokušali, pa nije, pa idemo nešto drugi, i tako. Ali glavni cilj je to da se smanji promet u samom gradu, da se, da se ti autobusi koji su došli, koji će doći još na raznorazne pogone, znači, da se iskoristi to, da se ljude stimulira da koriste taj prijevoz. Jer grad naš, vi znate kako je sad, to već krenulo, neće se moći proći. Ako ostane ovako kao što je bilo, a došli su autobusi koji moraju pratiti taj svoj vozni red, onda će to biti jako teško, bit će tako zagušeno da jednostavno

ne pratimo ovaj projekt. Eto. Pa samo me zanima, zaš, mislim, konstatacija je da nije dovoljno uzeti novce iz fonda. Uzeli smo novac, dobili smo alate, i šta sad? Evo, hvala lijepo. Hvala, kolega Kronja. Kolega Miletaće dati odgovor na vijećničko pitanje. Dobar dan svima. Dobro. Dakle, uvod je malo, malo mi je bio zbrčkan, ali okej, pitanje je na kraju nekako malo jasnije, jel'. Spominjete gradove poput Milana, jel', Milano i Šibenik nisu baš usporedivi. Dakle, kad uzimate primjere dobre prakse, onda uzimate nekako istovrsne gradove. No, spominjali ste da je u Milanu subvencionirano nešto. Pa evo i mi u Šibeniku također, upravo zbog ovih projekata koje radimo, možemo subvencionirati. Primjerice, sam autobusni prijevoz kojeg ste sad spominjali, on je dobrano, dobrano subvencioniran. Dakle, to je cijena karata mjesečna za cijelo administrativno područje Šibenika, od 5, 10 i 20 eura kao maksimalno, to su subvencionirane cijene. Vama je ATP prije imao cijenu za treću zonu mjesečnu preko 100 eura. I upravo tim cijenama autobusnih karata i ovim sada suvremenijim novim autobusima koji imaju sigurnije polaske, a u budućnosti će biti i više njih, mi ljude privlačimo da koriste javni gradski prijevoz, odnosno da smanjuju samim time uporabu svojih osobnih automobila. Isto tako, kad spominjemo parking. Pa evo, garaža, odnosno prometno-logistički centar na Poljana, ako ste primijetili, cijenu svog parkinga nije mijenjao. I dalje je, i dalje je ona 5, 5, odnosno 5 kuna, odnosno to je u eurima pretvoreno, jel'.

I ako možete primijetiti isto tako da je ta, ta garaža koju, za koju se pitate, je li opravdana s ovim pitanjem koje ste postavili, već zadnjih 10 dana vi imate, njuda je puna od 10 do, do podne i pol. I to će se tako nastaviti do kraja, do kraja 8. mjeseca, sigurno. I onda ona pitanja koja ste i prije postavljali, čemu garaža, zašto garaža na, zašto garaža na, na, na 3 kata. Odgovor zašto je garaža na 3 kata? Zato što nije mogla biti na 4. To je jedini odgovor koji smo, koji možemo na to pitanje dati. I sve ove novce koje povlačimo, upravo povlačimo zato da bi s jedne strane omogućili nova parkirna mjesta za automobile koji žele doći, odnosno naši sugrađani, a i koji bilo rade u gradu ili, ili ne, odnosno žive na administrativnom području Grada Šibenika, imaju mogućnost korištenja sada sigurnijih, boljih, u konačnici i ljepših autobusa. I ti projekti nisu gotovi. Mi s tim idemo dalje. Priča koja ide dalje je vezana za promet. Dosta ste, dosta ste verzirani, dobro je da ste kao vijećnik fokusirani na jednu temu, je ta da mi imate, dakle, i u prostornom planu definiranu garažu na, na prostoru sadašnjeg vatrogasnog doma, ali isto tako već godinu i pol dana intenzivno surađujemo s privatnim investitorom, firmom Bestin Parking, koja na prostoru Drage, Draga, namjerava napraviti garažu s 450 parkirnih mjesta.

Dakle, to su sve inicijative koje idu u korist ovoga što vi pitate kad će to i zašto se na tome ne radi. Ministarstvo mora prometa i infrastrukture je najavilo još prošle godine, inače ti natječaji koji su vezani za ministarstva znaju se otegnuti ili znaju i kasniti. Najavilo je da će biti sredstva za kupnju električnih autobusa. Mi kao grad smo i napravili jednu studiju na, na tu temu. Gospodin Marenc je vidio da sam jutros i mail poslao, dobit ćete, dobit ćete cijelu tu studiju, onaj, da bi bili spremni upravo za taj natječaj koji ministarstvo raspisuje. I očekujemo, po onome što ministarstvo, po informacijama koje imamo, da bi mogli dobiti 2 milijuna eura, odnosno novac za 3, 100%-tni iznos za 3 električna autobusa, sa svom popratnom infrastrukturom koja ide, ide uz njih. I to su stvari koje, koje su upravo vezane uz, evo, fondove. Mi iz gradskog proračuna ne bismo to mogli raditi, a istovremeno subvencioniramo ne, ne, ne znam što, što drugo očekujete da se radi s tim europskim novcem, odnosno da se radi na, na pitanju prometa. Evo, to je, to je odgovor. Hvala, kolegi Mileti. Ovaj, ja bih se samo malo reterirao nazad, obzirom da je u međuvremenu došlo i odgovori na pitanja koja su ranije postavljana na ranijim sjednicama, naši vijećnici, kolega Slavica i kolega Rajić, ako imaju mogućnost, a svakako je mogu iskoristiti, da se osvrnu na odgovore koje su dobili.

Kolega Rajić, izvolite. S odgovorom direktora vodovoda, a vezano za moje pitanje na prošloj sjednici gradskoga vijeća gdje je stalo s projektom, tehničkim projektom za aglomeraciju Bilice-Raslina, samo sam djelomično zadovoljan. Naime, direktor tamo navodi, odnosno njegove službe, a ne on, on je pravni čovjek, nije baš u toj struci, ali vjerujem da ljudi struke u vodovodu to znaju. On tamo nabraja koje sve projekte treba napraviti, koji su izdvojeni, koji nisu. Da, to je manje-više poznato, ali mještane Rasline i Bilica itekako interesira u kojoj je to fazi. A ponovit ću najavu koju sam iz vrlo povjerljivih izvora dobio, da će to biti u nekoj dalekoj budućnosti, a o tome se u ovom izvještaju, odnosno odgovoru na pitanje, ništa ne govori. Hvala. Kolega Slavica.

Pozdrav svima. Zanima me pročelniče Paško, samo koliko je Grad Šibenik platio ovu izradu tehničkog pregleda firmi Alfa Atest iz Splita i postoji li ipak krajnji rok do kojeg će se izvršiti ovaj tehnički pregled skloništa? Hvala, ali ovdje nemamo mogućnost postavljanja pitanja, nego samo osvrt o ovome. Trebamo ponovnim pitanjem, pa ako stigne odgovor, razmotrit ćemo ga naknadno. Idemo dalje. Klub vijećnika SDP-a, da li kolega Restović imate? Izvolite. Nemoj, sada nisu rasprave o ovome. Možete u svom pitanju, ovaj, pitanje. Dobro jutro svima, gradonačelniče, zamjeniče, predsjedniče vijeća, tajniče, kolegice i kolege, predstavnici medija. Bez nekog velikog uvoda, gradonačelniče, možete mi reći koliko je u vašem mandatu povećana cijena svih javnih usluga koje pruža Grad Šibenik? Hvala.

Gospodin gradonačelnik, doktor Burić. Poštovani vijećnice, odgovor je vrlo kratak. Puno manje nego što je stopa inflacije službena. Hvala. Idemo dalje. Vijećnik je zatražio pisani odgovor, pa molim da se to konstatira u zapisniku. Idemo na vijećnička pitanja pojedinačna. Prvi se javio za riječ, kolega Slavica, izvolite. Pozdrav. Poštovani pročelniče Paško, prije pitanja, zamolio bih vas da mi odgovorite na 16 pitanja koja sam vam poslao putem maila 7. lipnja, a radi se o informacijama koje se tiču stanova koji su u vlasništvu Grada Šibenika. A moje pitanje za vas danas je: koliko Grad Šibenik ima na raspolaganju stanova za socijalu i kako se dolazi do tih stanova, to jest postoji li natječaj za takve gradske stanove? Moje drugo pitanje: prekjučer je u Ulici Ivana Rendića u zadnji tren izbjegnuta tragedija. Naime, ova ulica je dvosmjerna, i na sredini ulice, koja je na tom mjestu široka 3 metra, susreli su se kamion i jedan osobni automobil. Vozač automobila je pokušao stati sa strane i pustiti kamion da prođe, ali je prednjim desnim dijelom automobila stajao na dio puta koji je urušen i skoro proklizao u provaliju koja je visoka 5 metara. Tragedija je spriječena samo zbog jedne stvari. Naime, stanovnici sami kosе travu u ulici, jer gradske službe zadužene za to u Ulicu Ivana Rendića ne dolaze nikad, pa je vozač mogao vidjeti koliko je blizu provalija i na vrijeme, brzom reakcijom, zaustaviti auto.

Na kraju su auto koji je ostao visjeti s ruba litice izvlačili bager, vozač automobila i stanari Ulice Ivana Rendića. Ovo sve se događa u 21. stoljeću i na 500 metara od suncem i novcem obasjane poljane i vašeg radnog mjesta, gradonačelniče. Ja bih rekao, okej, da je ovo prvi ovakav incident, ali ovakve stvari se događaju već 20 godina. U provaliju upadaju šetači, biciklisti, ljudima u Ulici Antona Mihanovića za vrijeme svakog jačeg pljuska padaju stijene u dvorište, a vi 10 godina obećavate rješenje ovog problema. Više vas neću moliti da uredite ovu za ljude i imovinu opasnu ulicu, nego od vas, gradonačelniče Burić, do gradonačelniče Mileta i pročelniče Nakić, rezolutno zahtijevam, u ime svih stanara, da podhitno nađete sredstva u proračunu i sanirate ovu ulicu. Također, nadam se da će me u ovom zahtjevu podržati vaš stranački kolega i gradski vijećnik koji živi u ovoj ulici, ali se do sada po ovom pitanju nije oglašavao. Napominjem, ovo nije vezano uz pripadanje nekoj političkoj opciji, već ide za tim da se spriječi neka veća tragedija. Također, priložit ću vam slike kako je to izgledalo, gradonačelniče.

A evo i za medije da uslikaju kako auti upadaju u Ulici Ivana Rendića u 21. stoljeću. Hvala kolegi Slavici. Da li ima ovoga tko će dati odgovor? Gospodin gradonačelnik, izvolite. Odgovor poštovanom vijećniku, koji on zna, i on ga je dobio, da je projekt rekonstrukcije Rendićeve ulice u tijeku, da postoje određeni pravni prijepori koji se moraju riješiti. I naravno, kad se nađe, ja to shvaćam u oporbi, neka tema, onda se ona stalno potencira, zanemarujući da je gospodin Slavica i dobio stručno mišljenje, dakle inženjera građevine, o takozvanojurgentnosti sanacije te ulice. Na kraju, jedna od metoda rješenja je od zabrane prometa do drugačije regulacije. Jer ako nešto nije za promet dvosmjerni, onda neće biti dvosmjerni promet. Ali naši sugrađani jednostavno stalno imaju intenciju parkirati i doći automobilom tamo gdje nije predviđeno. Dakle, razmotrit ćemo stanje sigurnosti u toj ulici i ponuditi najadekvatnije rješenje koje jeurgentno i primjenjivo odmah, istog trenutka.

Pod prisilom javnih medija, pod prisilom pojedinaca, kao što vi to radite, grad neće popustiti. Dakle, postoje točno razlozi i plan na koji način i kad će se nešto investirati. Da, ali postoje, recimo, i zid kod groblja Svetog Spasa koji je itekako prioritetniji od Rendićeve ulice, koji je čisti komoditet parkiranja privatnih automobila. Molim vas, bez rasprave. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Gospodin... Gospodin Dunkić se javio, drugi za riječ. Dobro jutro svima, da ne pozdravljam pojedinačno. Moje prvo pitanje je vezano za probleme stanara, stanovnika, u biti Podsolarskog i tog dijela grada, Solarisa, Mandarinjenog dijela. Znači, svjedoci smo već proteklih godina, znači, nakon projekta aglomeracije, da jedan dio je ostao nedovršen. Znači, uređaj, konkretno radi se o uređaju pročistaču koji bi trebao osloboditi neugodnih mirisa. Znamo da je vodovod imao problem s tim, znači, pitanje natječaja. Mislim da je bilo pitanje u žalbi ponuđača, pa me zanima da li ima novosti po tom pitanju. Moje drugo, evo, neće biti pitanje, nego ću se složiti, osjetim se prozvanim kao od kolege Slavice, pa ću se složiti s njime i dat ću podršku, znači, u njegovom prethodnom pitanju. Ali dat ću konkretnu, konkretan biti primjer. Mislim da bi trebalo, za početak, složiti se tu i s gradonačelnikom, poraditi na tome da se ulica najprije regulira promet kao jednosmjerna ulica, jer onda ulica jednostavno gdje nema uvjeta da se dva čovjeka ne mimoiđu, pogotovo u tom dijelu ulice koji je sporan, a kamoli dva vozila.

Tako da mislim da za početak, ako ćemo već pristupiti etapno, ne znam, uređenju, moramo čekati da se neka sredstva nađu, a ajmo prvo za prvu ruku tu travu pokositi, što je rekao kolega vijećnik, i regulirati tu ulicu, znači, da bude jednosmjerna za promet, a ne dvosmjerna. Mislim da je ovdje već bio neki prvi korak ka rješenju tog problema. Eto. Hvala. Gospodin gradonačelnik. Poštovani vijećniče, dakle, što se tiče centralnog kolektora i neugodnih mirisa, to smo komunicirali već jako dugo. Jedna pravna duga procedura i zavrzlama odabira izvođača radova na dogradnji kolektora je konačno, nakon niza godina, završena. Koliko imam informaciju, od vodovoda u ovom trenutku je završen i odabran izvođač, nije ni bitno koji je. Nije bilo konačno, nakon, čini mi se, 4-5 godina žalbe na postupak javne nabave, što automatizom znači da je stupila ugovorna obveza. Dakle, u ovom trenutku, dakle, imamo završenu proceduru, izabran izvođač na dogradnji sustava pročišćavanja zona Podsolarsko, i sad je procedura, naravno, ugovaranja, dogovaranja, uz jedan, uvjetno rečeno, mali detalj. Prije 5 godina, kad je to počelo, predviđeni troškovnik je bio, govorit ću, u kunama, negdje 80-ak milijuna kuna, sad je ponuda na 140 milijuna kuna. Sva sreća da je po ugovornoj obvezi to obveza države, odnosno Hrvatskih voda, pa shodno tome ja ne očekujem problem.

Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Kolegica Njanjara se javila, izvolite. Lijep pozdrav svim prisutnima. Moja vijećnička pitanja, bila bi ih dva, odnose se na naselje Brodarica i vezana su zapravo uz upite kako mještana Brodarice, tako konkretnije i samih, ovaj, članova u mjesnom odboru Brodarica. A pitanja bi bila sljedeća. Prvo se odnosi na plan uređenja obalnog pojasa u Brodarici, pa eto, ako se može konkretizirati dokle se došlo što se tiče toga plana i samog uređenja obalnog pojasa. Te bi se drugo pitanje odnosilo isto tako na problematiku rješavanja nadogradnje Osnovne škole Brodarica, vezano uz dodatak učionica i dodatak, zapravo, sportske, funkcionalne sportske dvorane. Znam da se radi na tome, ali eto, konkretno, interes je mještana da znaju dokle se zapravo s tim stiglo. Pa molim pitanje, odgovor na ta dva pitanja. Hvala. Hvala cijenjenoj kolegici.

Odgovor će dati pročelnica, gospođa Roša Duljibić, izvolite. Dobar dan. Pozdrav svima. Ja ću odgovoriti na ovo prvo pitanje uvažene vijećnice Grada Šibenika, vezane uz obalni pojas naselja Brodarica. Dakle, samo da podsjetimo, mi smo napravili stručnu analizu obalnog pojasa, čitavog obalnog pojasa naselja Brodarica u duljini negdje oko 4 kilometra. To je prošlo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i nakon toga taj stručni dokument nam je postao podloga za izmjenu prostorno-planske dokumentacije. Sad je u tijeku izrada izmjena i dopuna 6. prostornog plana uređenja Grada Šibenika, za koje očekujemo u vrlo skorom vremenu, kroz, recimo, nekoliko narednih mjeseci, da će biti javna rasprava. Nakon toga, ta

stručna podloga sa svojim, dakle, rješenjima lučkih bazena i plaža će ući i u izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja Brodarice. To je osnova da bi se moglo pristupiti izradi projektne dokumentacije za pojedinačni dio, dakle, za pojedinačni lučki bazen ili za pojedinačno uređenje plaže. Hvala. Kolega Mileta na drugo vijećničko pitanje. Što se tiče Osnovne škole Brodarica i njezine nadogradnje, Grad Šibenik je pripremio na svu potrebnu dokumentaciju, točnije, imamo i građevinsku dozvolu i izvedbeni projekt, i čekamo ono što je ministar Fuchs obećao, odnosno u više navrata i na internim sastancima najavili njegovi državni tajnici, a to je natječaj, jedan veliki, sveobuhvatni, vrijednosti preko pola milijarde eura, gdje Republika Hrvatska namjerava sve osnovne škole prebaciti u jednu smjenu. Da bi se to moglo napraviti, prije svega nedostaju, odnosno potrebni su prostorni uvjeti koji kažu da treba nadograditi ili izgraditi nove škole, i shodno tome, dakle, taj natječaj je tako i velik. Mi kao grad želimo također priključiti se tome natječaju, ne samo uz Osnovnu školu Brodarica, nego mi imamo situaciju i s Osnovnom školom Vrpolje, gdje je i ministar Fuchs bio na samom licu mjesta i očito, kao što sam vam i rekao, vezano za natječaj Ministarstva mora prometne infrastrukture, taj natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja također nije izbačen onda kad je kazano, nego svakih 3-4 mjeseca govore, evo, samo što nije, samo što nije, i mi to čekamo.

Naime, za ovo cijelo područje, kad govorimo, ne znam, istočni, jugoistočni dio grada, tu je lako dograđivati ili nadograđivati objekte jer ima dovoljno slobodnog prostora. Mi imamo situacije sa školama vezano za, primjerice, Petar Krešimira IV, gdje djeca idu u dvije smjene, gdje ne postoji mogućnost takve nadogradnje, dogradnje, da bi svi išli u jednu smjenu, ali tu stvar rješavamo putem natječaja za energetsku obnovu, gdje smo prijavili projekt cjelokupne obnove škole, vrijedan čak 4 milijuna eura, i očekujemo onda sredstva, kao i prije što smo dobivali od Ministarstva graditeljstva, odnosno tad je bio onda i Fond za zaštitu okoliša. Uglavnom, vezano za Brodaricu, imamo, dakle, dvije varijante, sad se otvorila još jedna varijanta. Dakle, mi čekamo natječaj Ministarstva jer se govori o dogradnji škole sa sportskom dvoranom i tri učionice. Međutim, pokazalo se da ni te tri učionice neće biti dovoljne za rad u jednoj smjeni. Stoga smo mi Osnovnu školu Ražine totalno preprojektirali, točnije, na prostoru sadašnje škole u Ražinama imamo projekt jedne nove, moderne, velike škole koja bi trebala prikupiti ili dohvatiti dobar dio djece koji sada idu u dvije smjene u Osnovnoj školi Brodarica. Tako bi onda riješili to područje, a druga nam je varijanta koja se sad otvorila, vezana je i za susjedno zemljište, da ako nekim slučajem, iako nam je tako kazano, bit će, bit će 100% ste sigurni, ali uvijek imate ono, imajte plan B, mi ćemo Osnovnu školu Brodarica napraviti još jedan projekt dogradnje aneksa B, odnosno još jednu, biti spremni s još jednim projektom dogradnje, tako da ako kojim slučajem, iz nekog razloga, ne znam, to se može desiti, da Osnovna škola Ražine ne bude u takvom obimu prihvaćena od strane Ministarstva ili nešto, da imamo rješenje da djeca u Osnovnoj školi, odnosno koja gravitiraju u Osnovnoj školi Brodarica sada, idu u jednu smjenu, a to je onda dogradnja još nekakvih 6 ili 7 učionica na tom prostoru koji se sada imovinsko-pravno riješio.

U svakom slučaju, Grad Šibenik je ono što je mogao napraviti, napravio. Mi smo spremni, u niskom smo startu, i već, pa evo, dvije godine čekamo najave iz Ministarstva koje nam dolaze svakih par mjeseci, pa ponavljam, išli smo gore u nekoliko navrata informirati se, gledati što će. Same ove škole u Ražinama i Vrpolju smo dorađivali. Ministarstvo je inače krajem prošle godine donijelo i nove državne pedagoške standarde za škole, pa smo opet morali preprojektirati. Dakle, ono što možemo u ovom trenutku kao grad napraviti, mi smo napravili, dokumentacija je tu i čekamo u niskom startu ono što je u više navrata obećano da će se dogoditi, a to je da će biti dovoljno novca za sve škole koje žele raditi u jednoj smjeni. Hvala. Sljedeća vijećnička pitanja, cijenjeni kolega Kovač.

Lijepo pozdravljam sve nazočne. Da sad ne nabrajamo, već su svi prethodnici pozdravljali pojedinačno. Dakle, evo, prvo pitanje. Prije po prilici, godinu dana, bilo je to, koliko se sjećam, u lipnju mjesecu prošle godine, većina u ovome vijeću je odbila moj prijedlog koji je išao s ukidanjem prireza porezu na dohodak. Sada kad je prirez evidentno ukinula Vlada Republike Hrvatske, vi ste, gospodine gradonačelniče, tu odluku s oduševljenjem prihvatili. I prihvatili ste, što je interesantno, s gotovo identičnim obrazloženjem koje sam ja tad iznio u prilog mojem tadašnjem prijedlogu. Premda je tada vladajuća većina, HDZ i Zekanović, je li tako ja to zovem, odbila moj prijedlog s obrazloženjem da će povećanje plaće po toj osnovi, ako se ukine prirez, prosječnom zaposleniku biti minorno i zanemarivo. Mislim da se tad radilo o nekakvih 60-ak kuna. E, sad Vlada izlazi s ovom odlukom upravo s argumentacijom povećanja plaće prosječnom zaposleniku, i ta ista većina, dakle HDZ i Zekanović, koju vi reprezentirate, gospodine gradonačelniče, izgleda oduševljena tim prijedlogom i nikakvih problema nema. Ovdje sam, evo, ja čak sebi isprintao vaš intervju gospođe Ksenije Biljan u šibenskom portalu, gdje vi izražavate zadovoljstvo, ovaj, s ovom mjerom, mjerom Vlade i kazujete da nema problema, da će Šibenik biti konkurentniji i da će se manjak lako nadoknaditi. Ono što je meni interesantnije jest vaše obećanje dano u ovom istom intervjuu, kako nećete podizati stopu poreza na dohodak, a mogli biste je podignuti na 23% sa sadašnjih 20%, kao i da nećete podizati cijene gradskih usluga.

Te ste najavili, te ste najavili kako će Šibenik doći u priliku, citiram,"u sljedeće 3 godine dodatno smanjiti porez na dohodak". Budući je Vlada otvorila mogućnost jedinicama lokalne samouprave podizanja poreza na vikendice za čak 2,5 puta, za 250%, bilo bi, mislim, interesantno da se ovdje očitujete i o tom segmentu gradske porezne politike, kao i o svemu ovome što sam prije naveo. Sve vas to pitam iz razloga kako bi vaši odgovori ostali zapisnički konstatirani, kao i u videozapisu, pa da se eventualno možemo, možemo referirati sljedeće godine da vidimo, ovaj, kako su stvari išle, da li su išle u skladu s ovim vašim obećanjima. Drugo pitanje je, opet sukladno objavi na lokalnim portalima, Državni inspektorat potvrdio izdavanje nezakonitih računa korisnicima od strane Zelenoga grada. Dotični portal navodi kako se radi o, citiram,"muljanju obračunom količine miješanog otpada i netransparentnom prikazu naplaćenih usluga", sve protivno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, što je dovelo do nepravde, kazuju na tom portalu, koja se provodi nad građanima Šibenika. Stvorenu zbrku u sferi odvoza komunalnog otpada i njegove naplate platio je, bar prema onome kako to mediji izvješćuju do sada, pročelnik gospodin Ante Nakić, koji je podnio ostavku, ali interesantno, nitko nigdje ne spominje odgovornost poslovodstva Zelenoga grada, koje je sasvim sigurno odigralo ključnu ulogu u stvaranju ove normativne kakofonije. Čitav svoj radni vijek sam proveo u realnom sektoru, pa većinu i u privatnom vlasništvu, gdje je poslovodstvo odgovaralo za propuste čak i temeljem takozvane pretpostavljene odgovornosti, ili kako se to znalo reći u doba onih haških procesa, zapovjedne odgovornosti.

No, ovdje je, izgleda, ne mogu se oteti dojmu, ne samo ja nego i mnogi drugi, da je ovdje članska iskaznica i dobra stranačka veza evidentno jamac očuvanja poslovnoga statusa. Stoga vas pitam, moguće da griješim, je li, zbog čega se, barem javnosti do sada nije poznato, ne postavlja pitanje odgovornosti poslovodstva Zelenoga, Zelenoga grada. Hvala lijepa. Hvala, kolega Kovač. Gospodine gradonačelniku. Odgovor na prvo pitanje: porezna politika. Poštovani vijećniče, ili niste dobro pročitali, ili manipulirate javnošću, naravno, zloupotrebljavajući ovu govornicu. A ja ću vas podsjetiti: da, predlagali ste ukidanje prireza, ali ste zaboravili reći da je to bilo ukidanje prireza, dakle gubitak prihoda, a da je porezna stopa u tom trenutku bila određena na nivou države i ona je bila fiksna 20%, odnosno 30%. I to je ključna razlika. Odluka Vlade u ovom trenutku: da, ukidanje prireza, ali se porezne stope mijenjaju, fleksibiliraju i daju pravo lokalnoj samoupravi da odlučuje o poreznoj stopi. Pa je umjesto fiksne niže stope od 20%, postoji porezna stopa koja ide od 15% do 23,5%, postoji umjesto fiksne veće stope od 30% mogućnost od 24,5 do 34,5%. Jednostavna matematika, i ne treba biti za to inženjer, govori da je to sustav decentraliziranja i prenošenja"odgovornosti", pod navodnike, a ta odgovornost se svodi na mogućnost, sposobnosti lokalne samouprave da uprihodi određena sredstva. Pa, jednostavnom matematikom, i ponavljam, nećemo to učiniti. Znači, ako smo mi 2022., a jesmo, prikupili od prireza otprilike 12,5 milijuna kuna, da bi mogli jednostavno prirez spojiti s porezom, porezom matematički izračunati, dignuti poreznu stopu, ne nadoknaditi, nego uprihodovati i još znatna sredstva.

Naravno, zanemarujući činjenicu da broj zaposlenih u Gradu Šibeniku i na administrativnom području Grada Šibenika raste, da smo mi u ovom trenutku s brojem zaposlenih dosegli predratno razdoblje, i naravno, istovremeno, da zbog rezultata ove Vlade plaće rastu, a time rastu i porezna davanja. Ono što ste vi kazali, i bitna razlika: ukidanje prireza, a s fiksnim poreznim stopama o kojima odlučuje netko drugi, i ukidanje prireza u trenutku kada su porezne stope promjenjive i o njima odlučuje lokalna samouprava je bitna, ključna i krucijalna razlika. Sada stav gradske uprave, naravno, pri izradi sljedećeg proračuna, mi ćemo ići u detaljnu analizu, prireza neće biti, a porezne stope će ostati na razini kakve jesu, i nemamo nikakve ambicije i namjere podizanje bilo kakvih nameta koji idu izravno na teret građana, dakle bilo komunalnog doprinosa, komunalne naknade i sve ostalo, usprkos činjenici da je komunalna naknada u Gradu Šibeniku među najnižima u Republici Hrvatskoj, pogotovo kad je usporedite s gradovima slične veličine. Drugo pitanje je bilo, što je bilo drugo pitanje? Zelenog grada. Aha, Zeleni grad. Dakle, postoji tu direktor Zelenog grada, on će odgovoriti na to pitanje, ali opet krivo, s namjerom ili bez namjere, interpretirate nalaz Državnog inspektorata. Ako vi svoja mišljenja, koja definirate kao politički stav, koristeći poziciju gradskog vijećnika, iznosite na osnovu pisanja portala, onda to nije dobra priča. Hvala, kolega Ljubičić u ime Zelenog grada. Poslovnička primjedba?

Nema, nema poslovničke primjedbe kod ove, nema. Ovaj, imate samo nezadovoljstvo odgovorom i možete zatražiti pisani odgovor. A ja lijepo govorim, pročitajmo poslovnik pa vidimo da nema rasprave o ovome. Ja čitam članak 58. I što piše u njemu? I možete biti nezadovoljni odgovorom i zatražiti pisani odgovor. Nego što? Ne. Ne, neću vas dopustiti. Dopustite mi da dam poslovničku primjedbu. Nema poslovničke primjedbe u ovome dijelu. To se odnosi na raspravu u svezi dnevnog reda. Gospodine predsjedniče, vijećnik je dužan navesti koga pita, kome postavlja pitanje, pa se onda valjda logično smatra da bi taj kome se postavlja pitanje trebao odgovoriti. Pa neće o vlastitoj odgovornosti govoriti direktor Zelenoga grada. Kolega. Logično je da će odgovoriti. Vijećnik ima pravo postaviti pitanje iz djelokruga nadležnosti Grada Šibenika, izvršnih tijela, ustanova, trgovačkih društava, a odgovore može dati ovlaštena osoba Grada Šibenika, odnosno ustanove. Pa onda zatražite, evo, izmjenu poslovnika. A tako je, vi evo predlažete. Vi ste nezadovoljni s tim. Idemo dalje. Kolega Ljubičić, izvolite. Evo, pozdravljam sve nazočne. Po tom pitanju i čitanje i pisanje po portalima, reći ću sljedeće: ako je nešto nezakonito, onda je to kažnjivo. I onda je to odgovornost. Prema tome, u nalazu koji je dala Državna inspekcija su tri stvari trebalo promijeniti, a to je: koje su otklonjene dvije za vrijeme nadzora, a to je da je na računu koji je izdavan sukladno poreznom zakonu i prikazana porezi, osnovice i tako dalje, nije bilo prikazan udio uspremnika, odnosno nisu prikazane litre.

Mi smo to promijenili u tijeku nadzora. I taj je dio ispravljen. Druga stvar, da od svih onih korisnika usluga, koliko su analizom slučajnog uzorka uzeli, dva građanina nisu dobila izjavu, koju oni u svoju trebaju dati, međutim, jer se već znalo da će se ići u izmjene nacrta odluke, mi smo, oni su nas zamolili da njima ljudima pošaljemo, mi smo to poslali, to je u redu. Ona druga, treća, velika, najbitnija stvar je sljedeća: da smo mi, što su nama dali rok da mi to otklonimo, 90 dana s mogućnošću produženja toga roka, a to je sljedeće: da u jednom obračunskom mjestu, primjerice, evo, uzet ću Mojeme Tereze, postoji 50 spremnika. I postoji 20 ulaza, 30, nebitno sad točan broj. Mi smo to sve podijelili na ukupan broj korisnika. I napravili smo korektniju i pošteniju podjelu udjela svih istih. Što znači da na kućnom broju 2, ako imate dva člana, isti vam je račun kao na kućnom broju 10. U novom tako neće biti. Znači, svaki broj će biti zadužen za svoj spremnik, kućni broj, kućni ulaz, nekretnina koja se tamo nalazi, i oni će podijeliti svoje udjele kako hoće, što znači da na kućnom broju 2, ako ćete imati dva člana, imat ćete više smeća, nećete dijeliti s onima koji ima na kućnom broju 10. Onaj na kućnom broju 10 može imati duplo veći račun od vas, a ima isto dva člana.

Znači, ide se u to, u zaštićivanje tih, ovih spremnika, ide se dodjeljivanje točno po ovome obračunskome mjestu, i koliko budu ljudi odvajali, to će tako biti. Prema tome, nikakvih nezakonitosti nema. Evo. Hvala. Mi ćemo ovaj otkloniti u roku 90 dana, a ono što ne budemo, i zatvaranje podzemnih spremnika ćemo također 1.200 korisnika već omogućiti, što ćemo učiniti, i o čemu ćemo izvijestiti Državnu inspekciju, i vjerojatno ćemo tražiti produljenje roka do 31. dana, da čitav grad kompletno bude tako. To što će se cijena mijenjati, nekome će biti veća, nekome manja, koliko bude odvajao, mi ćemo tako smanjivati broj spremnika sukladno dogovoru s predstavnicima stanara. Eto. Hvala. Daljnja vijećnička pitanja, kolega Rajić.

Lijepi pozdrav svima. Dva vijećnička pitanja, oba se odnose na gospodina gradonačelnika. Prvo pitanje jeste: javna nabava za opravak, odnosno popravak svih dječjih igrališta na području Grada Šibenika. Procijenjena vrijednost javnih radova bila je 59.000 eura. Od prijava koje su stigle, izabrali ste onu najskuplju. Među ostalima, izabrali ste ponudu koja je 92.340 eura, a odbacili ste onu koja je 57.334 eura. Bitna je razlika u ovim iznosima, pa vas molim zašto ste izabrali ovu najskuplju ponudu temeljem javne nabave o popravci dječjih igrališta. Drugo pitanje: već su neke kolege u svojim pitanjima govorili o problemima prometa, parkiranja i tako dalje. Ja ću također. Naime, na predjelu Krvavica, odnosno Ulica Mandarinskih žrtava, tamo će se, tamo je već sada zapravo stvoren problem koji nam se pojavljuje i na Vidicima, a na Vidicima još nismo niti počeli uređivati parkirni prostor o kojem govorimo gotovo zadnjih 8 godina. Ulica Mandarinskih žrtava, njen početak, na njen početak, da bi se stvar zakomplicirala, ja ne znam gdje vam, Ljubičiću, bude takva namjera, vi stavljate na cestu podzemni kontejner. Čekajte malo. Na cestu stavljate podzemni kontejner. I time jednostavno sprječavate normalnu prometnu i pješačku komunikaciju na tom dijelu. Stvarno ne znam tko vam to sugerirao, da u prometni trak stavite kontejner. To je nevjerojatno.

Dalje, isto tako, u toj istoj Ulici Mandarinskih žrtava, to je cijeli, to vi dobro znate, svi mi iz UKUP-a znamo, cijeli je kompleks zgrada tamo. Kod dječjega igrališta, negdje dolje u samom, pri samome kraju, počelo je betonsko stepenište tonuti. Ono je utonulo toliko da djeca gotovo ne mogu proći, a i oni stariji gotovo da će jednoga dana slomiti nogu. Nemojte da se ponavlja, otiđite tamo, pogledajte to, i moje je pitanje: kada ćete riješiti problem prometovanja u toj ulici, Ulici Mandarinskih žrtava? Hvala, kolega Raji ću. Izvolite, cijenjeni pročelniče.

Kolega Tolić, kolega Nakić. Poštovanje, vezano uz upit za javnu nabavu za dječja igrališta, nisam siguran koliko je bilo ponuda, ali znam da su neke ponude, ili ponude ili ponude odbačene, zato što nisu, nisu bile usporedive, zato što nisu nudile proizvode iste tehničke karakteristike, odnosno nudile su proizvode znatno niže kvalitete. One nisu usporedive i zbog toga su odbačene. Hvala. Kolega Nakić, izvolite. Pozdravljam sve prisutne. Evo, koliko sam shvatio, bila su dva pitanja. Prvo je bilo za podzemni kontejner na Krvavicama. To je lokacija gdje smo ga imali nekoliko desetaka metara poviše, gdje je bio na Ulici Stjepana Radića, i to nam je bila jedna od najproblematičnijih točaka u gradu, zato što su se doslovno zaustavljali tu svi stanari iz okolnih četvrti i ostavljali svoj otpad, te smo ga odlučili spustiti desetak metara niže, da on ne bude, da tako kažem, vidljiv s glavne ceste. On nije u cesti, nego je uz cestu i uz nogostup kojem ima pristup. Cijela Ulica Mandarinskih žrtava, evo, pustite da dovršim, ima određenu širinu svog poprečnog profila, i na tom dijelu gdje su postavljeni kontejneri je i dalje zadržan najveći poprečni profil te ulice. Mi znamo za problem Ulice Mandarinskih žrtava, koja je, uostalom, i slijepa, i ona dok god je slijepa, ne može funkcionirati kao jednosmjerna. To smo uvidjeli, terenski obilazak smo napravili, i radimo nekakvo prometno rješenje proboja te ulice na ulicu, na, da bude izlaz kod Kauflanda.

Ako uspijemo to projektno definirati, steći ćemo preduvjete da se ta ulica prenamijeni u jednosmjernu i da se dio te problematike riješi. Kad, ja bih isto htio reći, kad uvidimo nekakav problem, onda, po meni, taj problem nije dovoljno samo detektirati, nego je onda potrebno i pronaći nekakvo rješenje, odnosno predložiti na koji način napraviti nekakvu izmjenu, a da ona bude na korist svima. Ako ulica na nekom mjestu ima poprečni profil 3 metra i nema mogućnost širenja, mi ne možemo biti mađioničari i to promijeniti. Što se tiče, bilo je još pitanje, predsjedniče. Što je bilo?

Tako je. Sve je odgovoreno. Je li sve? Prosvjetna radnja su vrlo kratko, ja se ispričavam. Dobro. Nije poslovničko pitanje. Ovdje je slika, pokazuje sve. Ovo je cesta. Vi ste stavili cestu. Gdje vam dih pamet? Mi smo stavili, na cestu nismo, stavili uz cestu, zato što te kontejnere. Dobro, nećemo daljnju raspravu. Jeste li zadovoljni s pitanjem i odgovorom? Postoje određena vozila koja prat. Molim? Nisam. Nisam? Hoćete tražiti pisani odgovor? Evo, još jedna rečenica, samo. Postoje, postoje određeni načini na koji se ti kontejneri, znači prazne, i oni moraju biti uz cestu, jer ako ne budu uz cestu, onda se ti kontejneri neće moći isprazniti, vrlo jednostavno. Hvala. Daljnja vijećnička pitanja ima pravo postaviti cijenjeni kolega, i prijavio se kolega Kronja.

Evo, moje je pitanje. Već godinama, godinama se spominje. Molim vas, bez upadica dok kolega govori. Godinama se spominje, spominjemo na ovakvim sjednicama, naš, u šumu, Šubićevac, održavanje šume, i jasno mi je da, a to se pokazalo sada, da postoje i privatni tereni, da postoje i javni, gradski, i imali smo situaciju za koju smo saznali prošle godine, da je grad kosio travu i na terenima koji nisu, koji su u vlasništvu privatnih osoba. I što se sad dogodilo? Dogodilo se to da taj isti teren koji je grad zeleno kosilo, sad je ostavio onako zaraslo, a to se radi kod nadvožnjaka na Šubićevcu. Vi kad, vi jednostavno, djeca kad prolaze nogostupom kraj te zarasle, ja neću reći,

te visoke trave, čak se odmiču od ograde i dolaze na rub, na rub nogostupa, i dolaze u opasnost, jer to još Šibenik ne pamti, da taj dio do, tamo do te trim staze, taj dio gdje je bilo prije igralište, gdje su bile ljulje, gdje je to sve skupa tako se, kako tako, održavalo, da se ove godine nije tu pristupilo, nije se očistilo. A ne samo to, nego je cijeli grad, pogotovo Šubićevac, godinama govorimo, i mene sad zanima pitanje: zašto se ne poštuje pravilnik o komunalnom redu? Postoji tamo stavka, čini mi se broj, članak 44, koji kaže: ako ta fizička osoba ne očisti svoj teren, da će mu se to napraviti i naplatiti. I vi ste imali prošle godine situaciju da vam je čovjek ostavio ime i prezime, to je moje, ne dirajte, i mi sad to više ne diramo. A tiče se i ovoga što sam do sad rekao, a pogotovo što se tiče, evo, sad je došla sezona, sad kad to sve osuši se, to je jako, jako opasna situacija. Svake godine smo u pogibeljnoj situaciji, a ove godine, čini mi se, posebno. Evo, hvala. Hvala, kolega Kronja. Gospodin gradonačelnik.

Poštovani vijećniče, dakle, ne znam po koliko puta moram napomenuti da Park šuma ima svoga upravitelja i da se on zove Javna ustanova prirode, koju je osnivač županija. Koliko ja znam, vaša politička opcija je dionik vlasti u županiji, i postavljam jedno interesantno pitanje: zašto to niste postavili svom predsjedniku stranke, koji je koalicijski partner u obnašanju odgovornosti za vladanje županijom, da počne voditi brigu o Parku šume priroda, što je njihova obveza? Dakle, tu znamo točno tko je titular i tko upravlja Park šumom prirode. Ono što je grad Šibenik napravio, za razliku od županije koja definitivno ne funkcionira, i svi smo postali taoci nefunkcioniranja regionalne vlasti, dakle vlasti na nivou županije, ja sam prije 4-5 dana imao sastanak s novim upraviteljem šuma, Šumarije Šibenik, s novim regionalnim upraviteljem Hrvatskih šuma iz Splita, dogovorili smo hodogram u kojem će sudjelovati niz pročelnika u pripremi promjene statusa Park šume na Šubićevcu. U međuvremenu, u toj fazi priprema Hrvatske šume, ispostava Split,će s Institutom za šumarstvo, koji je stacioniran u Jastrebarskom i ne pripada sustavu Hrvatskih šuma, izraditi prijedlog i plan sanacije Park šume Šubićevac. Međutim, stalno se dezinformira ili ne zna, i ide se s logikom da je sve što je na teritoriju grada odgovornost grada. Ne, poštovani vijećniče, nije. Kao što nije u našoj odgovornosti niti gospodarenje rivom, pa trpimo od strane nekih medija, naročito lokalnih, ponovo kritiku kako je odgovornost grada, kakvi su kontejneri za zbrinjavanje smeća na rivi postavljeni.

Ja zaista ne znam koliko puta treba ukazati da postoji točan titular koji nečim upravlja. Isto je to tako s zaštićenim krajobrazom, koji velikim dijelom je upravo na području grada Šibenika, a isto je tako i s Park šumom Šubićevac. Druga je stvar što ja osobno mislim da bi svim tim trebao upravljati grad, i pomorskim dobrom na teritoriju grada, i Parkom šuma Šubićevac, i tako dalje, ali zakonski to tako ne stoji. Hvala. Daljnja vijećnička pitanja, kolega Petković. Poštovanje svima još jedanput. Evo, nastavno na ovo izlaganje koje je gradonačelnik upravo iznio, nadovezat ću se. Mislim da itekako postoji odgovornost grada, ali postoji odgovornost u tome da obavijesti onoga tko upravlja da poduzme odgovarajuće radnje. Na tome leži vaša odgovornost, gradonačelniče. I ako se osvrnemo na privatne vlasnike, isto tako je odgovornost grada Šibenika da im ukaže, naplati, kazni ili preuzme upravljanje njihovim privatnim vlasništvom kroz sekvestraciju ili drugi institut pravni. Dakle, na vama je odgovornost da reagirate, pogotovo ako se osvrnemo na primjer Park šume Šubićevac i okolnih šuma oko, oko tvrđava, koja su, nažalost, nesretnim slučajem ili nemarom, pred samo otvaranje prošlogodišnje, stradala, i mi imamo sada određenu količinu šume koja je stradala u požaru koja prijeti, jel', i dakle koja može pasti na slučajne prolaznike i može izazvati daljnji požar. Isto tako moram ukazati da brojne javne površine kojima vi upravljate i gdje se nalazi vaša odgovornost, nisu pripremljene za sezonu.

Dakle, nit' sam centar grada, dakle sama gradska jezgra, svjedoci smo da imamo jednu nekulturu ponašanja vlasnika štekata, gdje su brojni javni trgovi dati na upravljanje tim vlasnicima na način da ne ostavljaju mogućnost prolaska građanima i turistima. Dakle, govorimo o takvoj vrsti odgovornosti. Ja se slažem da svi možemo bolje, ali smo dužni poduzeti određene korake. Još da se osvrnem, nakon prošle sezone za ovom govornicom ste isto tako rekli da je grad Šibenik zauzeo jasan smjer, dakle u kojem se želi kretati, i da sugerirate da se određeni stanovnici stare gradske jezgre mogu naspavati, na primjer, u Drnišu. Dakle, pa me zanima, s obzirom, jeste dogovorili kakvu suradnju s gradom Drnišom da stanovnike stare gradske jezgre udomime, udomite za vrijeme trajanja ovih ljetnih mjeseci u gradu Drnišu, jel', i da se naspavaju. I moje pitanje, jel', ne mogu se oteti dojmu da,

bez obzira što ja navijam za ovaj grad i želim mu sve najbolje, imam osjećaj da se kroz medije, dakle lokalne medije, čak i medije na državnoj razini, želi prikazati sve idealno. Pa me zanima koju količinu novčanih sredstava grad Šibenik kroz svoje ustanove koristi za financiranje, dakle marketinško financiranje i informiranje javnog mnijenja. Da mi date pisani odgovor koja količina novca se troši za marketing i za javno informiranje kroz ured gradonačelnika, kroz sve ostale ustanove u vlasništvu grada Šibenika i svime što upravlja grad Šibenik. Hvala. Gospodin gradonačelnik.

Poštovani vijećniče, ja ću iskoristiti pitanje, pa ja vas pitati. Kako vi znate da mi nismo poduzeli određene pravne radnje na koje vi ukazujete? Ne možete? Molim vas, molim vas, ajmo. Ja samo odgovaram na vaše pitanje, zašto bi vi meni odgovorili? Ajmo, ovaj, s jedne i s druge strane. Je li vi zaista mislite da je vaše pravno znanje nadmoćno znanju pravnih službi koje postoje, namjerno sam rekao u množini, pravnih službi koje postoje u gradu Šibeniku? Ali bježite, naravno, prozvati one koji snose jasnu odgovornost, jer to politički ne smijete. I to je cijela istina o kojoj vi govorite.

Mogu li ja završiti do kraja? Što se tiče upravljanja i reda u staroj gradskoj jezgri, vi ste vidjeli, naravno, da to sve postoji sukladno važećim pravilnicima, statutu i tako dalje, ali smo i prihvatili ideju da uključimo u upravljanje starom gradskom jezgrom, jer je ono interesantno, specifično, turistički najatraktivnije, i sve dionike, dakle ne samo one koji žive, nego i koji gospodare i rade u staroj gradskoj jezgri, i osnovana je jedna radna skupina u koju je uključen niz zainteresiranih ljudi koji rade na takozvanoj izradi mape ili sheme stare gradske jezgre, koja će biti usklađena upravo s očekivanjima onih i koji žive, ali i onih koji rade i gospodare u staroj gradskoj jezgri. I naravno da ćemo to, kad se sve skupa uskladi, nastojati provesti u djelo. Što se tiče buke oko takozvanog umjetnog problema buke u staroj gradskoj jezgri, postoji samo jedan jedini dionik koji diže halabuku. Ja ga neću imenovati, ali pretpostavljam da ste u intenzivnom kontaktu s njim, spadate čak u istu branšu, ali neću da kažete da je niz pravnih postupaka, sudskih, taj vaš dionik i partner sve pogubio. Dakle, vi zanemarujete institucije ove države, zanemarujete realnost i činjenice, i izvlačite temu koja za grad Šibenik ne postoji.

Hvala. Bilo je i drugo pitanje vezano za marketing. Ako je to zatraženo pisani odgovor, onda će takav i zahtjev ući u zapisnik u tome dijelu. Sljedeći koji se javio za riječ, ali prije toga, ovaj, bih ipak upozorio da smo, evo, ispunili onu kvotu od jednog sata za vijećnička pitanja. Kako nam ostaje mogućnost da to i proširimo i omogućimo i drugim vijećnicima postavljanje pitanja, ja bih vas zamolio da donesemo takvu odluku da produžimo ovaj aktualni sat do isteka. Imamo još ukupno pet postavljača pitanja. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Sljedeći je cijenjeni kolega Renji. Izvolite, kolega.

Hvaljen Isus i Marija svima. Pozdrav, gradonačelniče, dogradonačelniče, predsjedniče gradskog vijeća, mediji. Jedan od pitanja koje sam htio postaviti, ja sam postavio pitanje u vezi škole u Vrpolju. Ona se izdvaja iz ovoga svega, mi svi znamo zbog čega, zbog potresa koji je bio u Vrpolju i zbog uvjeta rada koji se dešavaju trenutno u toj školi. Znači, tamo su, takoreći, ajmo reći, ljudi su se prilagodili koliko su mogli na one uvjete u kojima se nalazu, ali to nisu uvjeti shodni djeci u 21. stoljeću. Pa bih postavio pitanje dogradonačelniku. Eto, mi smo u kontaktu, znam sve, dobio sam jedan veliki dio odgovora, hvala na razumijevanju, ali da li se ikako može izvaditi ta škola iz konteksta i Brodarice i Ražina i svega, jer uvjeti su drukčiji, i da se nekakav, da je požurnica prema Ministarstvu obrazovanja, da Ministarstvo obrazovanja prihvatiurgentno, nek se stavi u, skupa s Petrinjom, Siskom, već i Zagrebom, u paket osnovnu školu Vrpolje i izgradnju nove škole zbog potresa kao što se desio na tom području. To je prvo pitanje. Drugo pitanje je vidici. Ja sam dijete vidika, tamo sam se rodio i živio skoro čitav svoj život, evo, u zadnje sam se vrijeme preselio u Vrpolje. Od samoga, same izgradnje vidika do dana današnjega, javna rasvjeta je ostala ista. Javna rasvjeta danas na tom području grada izgleda kao da je nekad tu davno bila neka neko naselje i da se desila apokalipsa i ostalo je.

Znači, svi stupovi su ruzinani, granje se zatvorilo. Ima čak i jedan zid koji je napukao tu dolje i djeca prolaze u školu dolje. Pitanje je samo kad će pasti da nekoga ne poklopi. Nemam sličice da sad ono pokazujem, ali hvala Bogu, grad nije velik, može se proći, može se vidjeti o čemu se radi. Ista stvar, dosta se, ima putokaz policija, ne znam koliko je to u ingerenciji grada i koliko to grad može djelovati, ali može, jer je u interesu grada, koji pokazuje na skale prema Krvavicama. I u ljetnoj sezoni, kad dolaze turisti, turisti ne idu put policije, nego idu na Krvavice. Pa da se malo pogleda s Poduzećem za ceste, već komunalnim, tko rješava to, da se riješi, da imamo neki urbanistički dio riješen, da turisti ne šeću po kvartovima bezveze. Evo, hvala. Hvala. Zamjenik gradonačelnika Mileta, izvolite.

Dakle, sad bih mogao i nadopuniti ću odgovor vezano do škole što je kolegica Nera vidjela. Danas je 16. lipnja 2023. Ministar Fuchs je bio u posjeti školi 15. lipnja 2021. Dakle, pune dvije godine. Te dvije godine mi smo obavili bezbroj sastanaka u Ministarstvu, zvali, pisali mailove, informirali se, mijenjali, dorađivali projekte sukladno izmjenama koje su Ministarstvo dodatno tražili, projektirali cestu do same škole koje nije bilo, mijenjali projekt ceste. Dakle, sve onako kako bi dobivali od Ministarstva informacije. Već dvije godine mi dobivamo informaciju, evo, sad će do kraja ljeta, početkom jeseni sljedeće godine, i mi čekamo, čekamo, čekamo. U međuvremenu dorađujemo projekt sukladno novim informacijama. Cijena projicirana je daleko narasla u odnosu prije dvije godine, ali ufamo se u to. Jedini način je financiranja da tu pomogne država, odnosno, kako je rečeno, ne brinite ništa za takve škole, za nove škole gdje će ići djeca u jednoj smjeni, bit će dovoljno, čak i previše sredstava.

Sve ono što smo mi kao grad mogli tu napraviti, napravili smo i radimo i dalje, jer ponavljam, i samo Ministarstvo traži nekakve izmjene, dorade. Mi bismo danas već imali tu i glavni projekt i izvedeni projekt škole, da Ministarstvo ne povlači ručno, čekajte, čekajte natječaj pa ćemo onda vama odobriti je li dobra, je li dobar idejni projekt. Nemojte, mijenjaju karakteristike, veličine učionica, gabarite i ostalo. I mi smo najmanje tri puta ugovarali izmjenu, izmjenu idejnog projekta za tu školu, sukladno novim informacijama, bilo pisanim, bilo usmenim, kako bismo imali bili korak-dva ispred svih ostalih. Međutim, nažalost, situacija je takva kakva je. Ministarstvo nema drugi vid sredstava za izgradnju škole Vrpolje, nego ovaj cjelokupni fond koji je na nacionalnoj razini ispregovaran i dio jedne od strateških smjernica ove Vlade, da sva djeca budu u jednoj smjeni. Drugo pitanje je bilo vezano za vidike. Grad Šibenik ima preko 11.000 rasvjetnih mjesta na svom administrativnom području, a rasvjetnih tijela još više. Na jednom mjestu može biti i više, više tijela. Nama su prioriteti održavanje postojećeg na način da je funkcionalno, da radi, da svijetli, odnosno izgradnja novih

nizova rasvjetnih tijela, stupova tamo gdje je potrebno. Naravno da kad, da su tu i stabla, zelenilo i da određene grane stabala uđu u taj, u taj pojas. Stvari funkcioniraju na način da ili komunalni redari ili pak puno više, sami građani prijavljuju takve stvari. Mi imamo jednu aplikaciju, popravimo GIS.hr, unutar koje građani na jednostavan način, putem mobilnog telefona, u jednoj minuti doslovno uslikaju komunalni problem. Aplikacija sama povuče i lokaciju, možete i upisati nekakav tekst, dvije, tri rečenice, to pošaljete i automatski dolazi to u komunalni odjel koji onda provjerava je li to komunalni zadatak i onda ga raspoređuje na službe kao što je održavanje rasvjete, zeleni grad, vodovod ili pak sami komunalni redari, odnosno komunalni odjel sam neke stvari tu rješava. I ta aplikacija se pokazala solidna. Ne mogu sad reći da to, i naš odaziv i cijelo to funkcioniranje je sada na razini ocjene 5, ali itekako je ubrzalo rješavanje ovakvih komunalnih problema o kojima vi govorite i preporučio bih onda da putem te aplikacije svi građani, uključivo i predsjednike gradskih četvrti i mjesnih odbora, to im je najjednostavniji i najbrži službeni način da prijave komunalni nered ili komunalni problem, manji komunalni problem koji onda ulazi u sustav i ne može se izbjeći. Jednostavno, on je u sustavu, slika, tekst, datum, ne vidi se tko je poslao, osim ako čovjek ne ostavi podatke. I onda postoje službe koje provjeravaju u intervalima je li to riješeno, nije, zašto nije riješeno i ostalo.

Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni kolega Travčić. Molio bih ga da uzme riječ. Dobro jutro svim prisutnima. Poštovani predsjedavajući, moj prijatelj Željko kojeg nema, gosp. Mileta, svi uvaženi vijećnici. Ovaj, morao sam sad spuštati bilo, ovaj, jer toliko ima tih pitanja. Ja ću vas, gosp. predsjedavajući, pitati, jel smijem ja neke dvije stvari vezano za prijašnja izlaganja, ova moja dva pitanja, jel mi dopuštate? Nemojte, zadržite se, kolega, na onome što imamo. Imate dva pitanja i dva minuta za svako pitanje. A dobro, što onda dvije minute? Pitam vas uljudno, jel mi smijem? Ali ja vas odgovaram, nemojmo, nemojmo širiti raspravu, imate čitavu sjednicu za... Teško je biti, znate, gosp. Zlatović, gradski vijećnik, kad ono, toliko ima tih tema koje prođu, samo ono sklizne. A zamislite, kolega, koliko danas imamo sjednicu s takvim širokim temama gdje je izvještaj o radu, proračun i tako dalje, možete se javljati deset puta za komentirati određene stavke koje vjerojatno se uklapaju u te točke dnevnog reda. Nemojmo onda, ovaj, institut vijećničkih pitanja koristiti za pričanje seističkih, ovaj, ovdje, ovaj, tema. Eto. Pa koncentrirajmo se na pitanja i zatražimo odgovore. Ako smo nezadovoljni, zatražimo. Ja ne znam o čemu vi meni sad govorite, ja neku riječ nisam ni razumio, a seistički. Ja vas ljubazno pitam, vi možete odgovoriti, ne možete. Ja vam kažem, postavite dva pitanja, eto, gotovo. Okej, prvo pitanje.

S obzirom da sam rekao da u ovom nekom labirintu gradskog vijećnika, ovaj, treba naći pravo pitanje, pa onda sam se uputio ja sam, jedan kolegi, vani. Pa bih htio ja reći, krenuo sam s igrališta u Crnici. Znači, igralište u Crnici, koliko god netko kaže, mi to sređujemo. Znači, već tamo imam polovično, ovaj, sređenu situaciju. Ono nije primjereno za djecu. Spuštam se, idem Bribirskim krezovima, koja je još uvijek, znači, opasna za hodanje. Super je što su došli ovi svjetleći pokazivači koja brzina. Mislim da to vozačima čisto služi, a imam još za ubrzati. Nije nešto konkretno napravljeno, jer tamo djeca uopće ne mogu proći za otići u školu. A da ne govorim koliko veslači i svi treniraju i trču po tom Bribirskim krezovima. Onda idemo dolje prema TEF-u. Dolje se spuštam, koliko ste me puta uvjeravali, da je TEF, ovaj, nije siguran za igru. Sad odjedanput je i gradski parking tamo, što je okej, ali ona rampa, da vi niste mogli onu rampu koja odiljuje ostatak TEF-a dovesti u situaciju da je to rampa koja ima službeni propust, koji ima, a ne da turisti svi tamo idu gdje ste rekli da nije za igru, a nema nijedna tabla koja pokazuje suprotno. Pa onda idemo dolje preko Banja. Ja ne znam, nakon onoga zadnjega istupa gdje smo pokazali da nešto nije funkcionalno na Banju, kao da ste svi odbacili taj Banj.

Znači, nema uopće korekture za ograničenje plivanja, nemate psihološke linije. Onaj bager vam stoji dolje već neko vrijeme, pijesak i to, opet ste nešto brzinski, tko zna koliko ste potrošili za novi pijesak. Ona tamo odvodnja, oni tuševi, ovo samo vam govorim kako prolazim. Pa onda dolazimo opet kod katedrale, kod našeg spomenika kulture UNESCO-a, gdje se svi volimo s njom dići, pa još uvijek je ona rasvjeta tako neprikladna, oni stupići. Pa onda idemo prema parku Roberta Visianija. Pa tamo su neki dijelovi gdje uopće ljudi koji ne mogu normalno hodati, ne mogu doći u sami park. A da ne govorim kod Gospe Vangrada, gdje isto, znači, morate sve okružiti da bi došli. Ja da moram svojim curama pokazati Kornjačice, ja moram skroz ići okolo i istim putem se vratiti, a da ne govorim o onima koji su u kolicima, koji ne mogu doći do Gospe Vangrada. Znači, imate samo jedan, jedan, jedan put, a to je tamo od banke i niti jedan više prolaz.

Preko pijace. Zar je žutilo, ovo žuta boja koju ste sad stavili, najbolje što možete napraviti, što je tamo otpalo, i onda ste onu šutu sve gurnuli sa strane. To možda sad kroz koji dan se, obično se rješava prije gradskog vijeća, a niste ni odnijeli i sad ste opet urlali u žuto da se bolje primijeti kakva je to situacija. Ne, i onda, kad izađem s pijace, praktički, ja ne mogu proći s kolicima, s djecom, ispred pošte nove, tamo preko, jer je ono nogostup i ono, ono uopće nije izvedivo kako treba. Znači, u jednom trenutku možda bi trebao ja tražiti pomoć drugog da mi pomogne. Pa onda dolazimo do Draženovog igrališta. Znači, toliko smo sad obilježavali obljetnica, a vodu za tu djecu koja dođu igrati košarku. Nego, ističe vam vrijeme, a još ne vidim pitanja, odnosno neću reći. Doći će pitanje i sad ćete mi pomoći, inače ćete i mene naljutiti, jer ja sam pristojno vas pitao i sad ću završiti brzinski. Znači, tu vode još nema. A da ne govorim do vidika, da sam došao da još uvijek to i to, i na onome rasadniku niste mogli. A toliko ima ljudi koji se, koji se bave em onim balotama, em djece, em svega. Sposobnost i nesposobnost, odgovornost i neodgovornost. Ja sam siguran da ste se vi pripremili, da imate sposobnost da pokažete da niste, da ta nesposobnost druga koja treba doći, da nije na vašoj mjeri.

Odgovornost, sigurno ste to dobro sposobno napravili, da nije vaša odgovornost. Moje pitanje, gosp. gradonačelnike, gradonačelniče, tko je za to odgovoran za sve te stvari? Meni je super što ima gosp. Mileta u Prišibeniku, a možemo li mi imati slogan"Završimo do kraja"? Drugo pitanje. Mislim, 21., gosp. Ljubičić. Ja ću vama reći, nemam ništa protiv vas, i dragi ste mi, ali mislim, vi ste vodeći u zelenom gradu. Ja mislim da je većina ljudi izgubila volju za recikliranjem s načinom na koji se vi ponašate. Pa mi nismo u prijašnjem vremenu. Pa čak i kante koje vi postavljate su pametnije od nekih stvari koje vi provodite. Ne možete podići razinu, cijenu otpada, smanjiti pri tome odvoz i onda očekivati da će biti bolje. Pa ja ne znam kakvo je vama stanje u vašoj firmi, ali maloprije vas je gosp. prozvao. Pa što ne možete reći: "Ja sam odgovoran za sve"? Spavate li vi mirno, zeleni gradu? Pa mislim, na svakom koraku svi su vas, nema tko vas nije vezano za smeće rekao. Još mi sjedite tu kao pucko sa žvakom i tu, ono, vama je to zafrkancija. Evo, moje pitanje: što mislite poduzeti i možete li vi reći da imate pod kontrolom zeleni grad? Ne pod, kao vi kažete, moje Meteriza, šta moje, šta bih ja trebao reći, moja Šubićevac, moja Crnica. Što vi imate to, pošto ste odgovorni? Recite mi, da li je ovo po vama dobro upravljanje zelenim gradom?

Hvala. Kolega Mileta. Evo, ja ću pokušati na ovaj prvi dio odgovoriti, kolega Ljubičićće na ovaj drugi dio. Dakle, krenuvši od Crnice, jel', imamo nogostup u Crnici koji smo kao grad prijavili na način Ministarstva unutarnjih poslova za sanaciju infrastrukturnu Crnih točaka. Mi zajedno s lokalnim MUP-om rješavamo taj problem na način da su nam oni dali suglasnost, odnosno potvrdu, da se možemo javiti na taj natječaj. S druge strane, mi kao grad radimo, završavamo projektnu dokumentaciju gdje bi onda provukli nogostup cijelim dijelom tamo od kolokvijalno, kad se kaže, je li, Kraljevin magazin, pa imamo do Smolića, prolazimo cestu i onda duž lijeve strane od onog pješačkog prelaza pa do samoga sportskog igrališta bi napravili nogostup. I tu je dokumentacija pri kraju, i način je prijavljen za sufinanciranje samom Ministarstvu i tu je većina zemljišta je, odnosno skoro praktički sve zemljište je gradsko. Rekli ste sportsko igralište. Sportsko igralište je prije 4 godine rekonstruirano sukladno zahtjevima gradske četvrti, da se na taj način organizira košarka, nogomet. Ne znam što tu, što je tu. Dječje igralište je napravljeno prije,

vrijeme ide tako brzo. Prođem tamo, vidim i auto, čini mi se da su sve sprave da su, da su, da su u redu, postoji ograda, stavili smo tamo i rasvjetu. Ne vidim problem na tom igralištu. Ima problema, ima na igralištima, dječjim, ali na tome konkretno baš i ne vidim problem. Tako da ne znam na što, koji je fokus tamo. Kad govorimo o prostoru TEF-a, okej, gradski parking je tamo, ima ugovor s firmom Patižale za onaj dio parkinga. Tamo to sigurno nije prostor za igru, niti za iko igra tamo. Tu postoji možda nedovoljno jasna prometna signalizacija da se ne može ili ne smije ići dublje u sam prostor Patižala. Tu ćemo zamoliti i gradski parking u suradnji s direktoricom Patižala da vide što se da napraviti da bi bilo jasnije, prije svega turistima, iako naši ljudi tamo šetaju, vode pse i ostalo. Za sad je to, to okej.

Možete? E, dobro. A, ispred katedrale. Dakle, vidjeli ste da smo prije prošle godine riješili onaj cijeli dio, spomenuli ste rasvjetu, cijelu onu rasvjetu duž obale, nekih, ne znam, 54 rasvjetna mjesta, i u sklopu toga smo imali i projekt rasvjete upravo ispred katedrale, onih par starih, pa mogao bih reći i neefikasnih stupova. Međutim, da bi njih riješili, morali bi, morali bi prokopati onda sve ispod, cijelu podzemnu instalaciju zamijeniti, jer tu je ušlo i korijenje i propale su i ostalo. A to bi onda uzrokovalo da moramo i riješiti sam parterni dio, jel'. A parterni dio namjeravamo riješiti, postoji jedan, jedan projekt kojeg smo napravili, pokazalo se da je financijski pre, prevelik, a i sam gradonačelnik je stavio u fokus na zadnjih par gradskih, par internih kolegija, da definitivno to je ono sljedeće na čemu moramo raditi, gdje bi trebali urediti cijeli taj parterni dio, a onda uključivo i samu rasvjetu o kojoj vi pričate. Mi smo toga svjesni. Kažem, ponavljam, u sklopu projekta na Rivi su bila i zamjena tih stupova instalacija, ali pokazalo se da onda dižemo cijeli tamo one i više nefunkcionalne Benkovačke ploče i sve ostalo, i onda smo se povukli, čekajući pravu priliku da onda cijeli taj dio ispred katedrale uredimo. To s kolicima i, to je stara tema. Vidjeli ste da grad Šibenik i na novim projektima postavlja

na pješačkim prolazima adekvatne rampe sukladno pravilniku o pristupačnosti, a isto tako na starim dionicama gdje su postojeći nogostupi bez tih rampi, da posebno ih i gradimo. Negdje, istina, da ne ispadne najbolja situacija, ali negdje i jednostavno konfiguracija terena i uske, uske postojeće nogostupi ne dozvoljavaju takvu. Mislim da je tu, da tu kolicima nije problem. Veći problem je ljudima u invalidskim kolicima nego majkama sa, sa, sa kolicima. Ajde, pomognite mi dalje. A na Banju ste rekli pijesak. Ne znam, tražilo se cijelo vrijeme da se stavi u funkciju ono odbojkaško igralište, tamo je manjkalo pijeska, sad se stavio pijesak, sad ne valja što je pijesak. Teško je.

Molim vas, bez. Dakle, imamo Draženovo ono igralište koje se pokazalo kao pun pogodak. Tamo česma ne radi, ste rekli. Evo, zbilja ne znam, provjerit ćemo uopće, nisam sad siguran je li to u domeni jednostavno sportski objekti ili u domeni komunalnog odjela. Tim više što mi kao grad, evo, zadnjih godinu dana, zbilja, i postavljamo nove javne česme da bi onda imali i ljudi i njihovi ljubimci. Tako da, da, taj dio ćemo vidjeti zbog čega ne radi ta česma. Kolega Mileta ističe vrijeme za odgovor. Hvala vam. Za drugo pitanje će ovdje kao ovlaštenik kolega Ljubičić.

Evo, hvala na pitanju, poštovani vijećniče. Da kažem, po pitanju, kad ste rekli cijena. Znači, Zeleni grad ima najjeftiniju s gradom Šibenikom uslugu fiksnoga dijela cijene za građane od Rogoznice do Pirovca. Grad Šibenik, odnosno Zeleni grad, pokriva 4 otoka, našu Zagorju, naše zaleđe, i najjeftiniji smo za građane sa 53 kune od svih. Drugo, rekli ste po pitanju ukidanja jednoga odvoza. Znači, to se radilo samo u zimskom periodu za korisnike koji imaju individualne spremnike. Zašto? S ciljem poboljšanja odvojenog sakupljanja otpada. Zašto? Zato što je grad Šibenik putem fonda nabavio 20.000 spremnika, 10.000 žutih, 10.000 zelenih, da se poveća postotak odvajanja otpada, gdje još uvijek imamo, gdje je Fond za zaštitu okoliša upućivao dopis gradu da vidimo koliko ljudi još nije preuzelo. Oko 3.500, 600 još kućanstava nije preuzelo i neće da preuzme žute i plave spremnike. Druga stvar, i drugi, mjesta rade jedan put gdje su kante. Ono zašto? Zato što je od 1. 2. stupio novi cjenik na snagu, kad ste bili prije vezani za spremnik koji imate. Pa ste imali spremnik od 80 litara, pa ste plaćali nekakav fiksni dio od 30 i nešto kuna, pa ste imali kantu 120 litara, ste plaćali, mislim, 78 kuna i kantu od 240, 112. Sada plaćaju svi isti i svaki korisnik ima pravo izabrati spremnik koji on želi. To je bio cilj, tu smo najjeftiniji. Po pitanju varijabilnog dijela, poskupljenje varijabilnog dijela je činjenica sljedeća: da je Centar za gospodarenje otpadom prešao na novi način rada, centar je uspostavljen i cijena je takva kakva je, i tu je došlo do poskupljenja cijene litre.

Kad govorimo o kućanstvima, znači, došlo je do poskupljenja kućanstava onima sa 30 i nešto kuna na 53. Kućanstva koja su imala kantu 120 litara, došlo je do pojeftinjenja sa 78 na sada 53, plus PDV od 13%, govorim sve u kunama jer smo to donosili. A onima koji su imali 112 kuna, došlo je svima na 53. Zašto? Zato što je takav zakon. Što se tiče privrednih subjekata, u privrednim subjektima isto tako. Imali ste neke koji su plaćali 500, 600, 1.000, 2.000, 3.000, 5.000, svi su se vratili na isti. U tome zakonu, koji je takav kakav je, ali nije, nije najbolji, su određeni, određene kategorije kućanstava dobili, odnosno privrede dobile ogromno poskupljenje, a neki ogromno pojeftinjenje. Sigurno da se bune oni koji se bune. Što se tiče nereda koji nastaje, a svakodnevno smo svjedoci što se dešava, reći ću sljedeće: da smo u 2. mjesecu, kada smo zatvorili dio spremnika, a to je od pošte, policije do ulice Put groblja, 291 metar kubni otpada skupili okolo tih kontejnera i van, da smo u 3. mjesecu 320, u 4. mjesecu 524, u 5. mjesecu 503 metra kubna koja su fakturirana gradu Šibeniku. Drugo, mi sada, s obzirom na ove probleme koje su se već javljali oko zatvaranja podzemnih spremnika, sklopili smo ugovor za popravak ovih dijela spremnika, nabava dijelova s obzirom na te čipove i na ta ratna stanja i situacije.

Ugovor smo potpisali, čekamo isporuku te robe. Što se tiče popravka i puštanja u rad drugoga dijela spremnika, taj dio ćemo napraviti jedan dio do 1. 7., ako, nažalost, imali smo postupak nabave za popravak jer se to devastirano, iskrivljeno i tako dalje. Od 3 ponude nismo dobili nijednu valjanu. U postupku je, u proceduri je ponovni natječaj. Tako da će, da je naš plan, znači da ćemo mi 1. 8. imati ukupno, ukupno 4.800 korisnika koji će biti vezani na kartice. Sad se postavlja pitanje, ako sad imamo 3.000 i imamo 500, evo, gotovo, imamo 524 metra kubna otpada van, koliko će biti kada budemo imali 4.800? Evo, hvala. Hvala. Sljedeća vijećnička pitanja ima pravo postaviti. Hoćete li sad to oduzeti pravo da ja ne kažem nešto? Koliko godina možete izaći i izaći na sud? Kolega, kolega Travić, možete samo komentirati i zatražiti odgovor na, ovaj, zatražiti da ste nezadovoljni ovim odgovorom i zatražiti pisane odgovore. Ostalo zloupotrebljavate u ugovornici. Ja vas molim da se držite reda ovdje. Znači, nije bilo prvi put da ste me kaznili. Ispričavam se svima i hvala, gospodine predsjedavajući. A što je vama teško, gospodine, di ste mi sad? Kolega, ja vam oduzimam riječ. Što je vama teško, da vi meni ne morate odgovoriti na pitanje normalno? Pa pogledajte gospodina Miletu kako mi je, trudio se, sit sve što sam mu god rekao. A vi ne možete meni reći jeste li vi odgovorni za sve ovo.

Pa Bože dragi, dosta je potapšanja po ramenu i ovoga, onoga. Ne trebate mi ništa odgovoriti. Znam da vam je teško. Sigurno, ako vam treba, zovnite me, pomoći ću vam. I samo sam htio reći, igralište, gospodine Mileta, znači. Kolega, kolega Travčić, oduzimam vam riječ jer ovo, ovaj. Pa dobro, Mile, vašeg grada i sugrađana, zašto vi sad? Ja mogu, mogu slušati sve vas kad vi meni nešto govorite. Kolega, molim vas, držimo se reda, brate mili. Imate, imate točku dnevnog reda koja se odnosi na ovu problematiku. Jesam vas pozdravio? Jesam vas zamolio? Jesam vam se ispričao? Šta da vam još kažem? Da vam kleknem. Šta da ja još vama kažem? Hvala vam lijepa. Hvala vam lijepo. Idemo dalje. Cijenjen kolega Somardžija.

Dobar dan, sve vas skupa pozdravljamo. Pozdravljam gradonačelnika sa, gradonačelnikom Miletom, predsjednika gradskog vijeća, našeg tajnika, sve drage vijećnice i vijećnike, naše direktore te ravnatelje javnih ustanova, naravno i pročelnike i vas, medije. Imam dva pitanja. Moje prvo pitanje se odnosi na promet ulaza u rezalište. Svjedoci smo tamo da je sad cesta gdje se izgrađuje novo stambeno naselje zatvorena. I zanima me, radi sigurnosti i samih kupača, a i stanovnika obližnjeg nam naselja Brodarica, kako se razmišlja i kako ide to prometno rješenje i kojom brzinom će to biti riješeno, obzirom da nam dolazi turistička sezona. I moje drugo pitanje, zanima me, ne znam tko bi to mogao odgovoriti, možda gospodin Mileta, što je sa realizacijom zone Jamnjak u sportskom smislu? Hvala. Hvala. Zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta.

Vezano za prvo pitanje, a može me, ako bude potrebe, dopuniti pročelnik Nakić. Dakle, grad Šibenik je raspisao natječaje za uređenje te prometnice, od Jadranske magistrale pa do rezališta istovremeno, i jedne paralelne prometnice koja ide, ajmo reći, kroz sada mjesto gdje se grade ovi objekti u Podsularskom. Sami ti javni natječaji imaju svoje nekakve zakonitosti, postoje žalbe, postoje rokovi, jednostavno ne možete kontrolirati kad će nešto biti potpisan ugovor, odnosno kad ćete dobiti izvođača radova. Tako da i s ovim natječajem, jednostavno, stvar je došla gdje je došla, do datuma do kojeg je došla. Firma Štrabag je izabrana kao najbolji ponuditelj. Oni su inače pokazali svojih 10 godina tu kao odlični, odlična firma za izvođenje takvih vrsta radova. I krenuli su na posao. Imaju te dvije prometnice, mi ih danas zovemo P1, P2. Htjeli smo s njima dogovoriti da prvo naprave ovu prometnicu koja vodi do samoga rezališta. Međutim, njima zbog tehničkih stvari i tehnoloških, kasnije onda i cijene koju su ponudili, nije baš bilo moguće, nego moraju ih paralelno, paralelno vući, pogotovo asfaltiranje kad dođe zbog one mase. Nekakav, u razgovoru s nadzornim inženjerom, prije, prošli tjedan mi je rekao da se nada da će do kraja ovoga mjeseca biti ona prohodna za, za, za prometovanje. I to je u principu to. Inače, bio bih ja osobno, to je moje mišljenje, osobno puno sretniji da je tu riješeno, raskrižje ne s onom T izlazom, nego s kružnim tokom.

To bi bilo puno bolje rješenje jer bi time i usporili promet na ulazu u Brodaricu, a i bilo bi puno manje problema kad budu ljudi počeli izlaziti tijekom tih mjesec dana boravka ljetnih na plažu, pa onda lijevi skretač, tu će nastajati, po meni, mala, mala zagušenja. No, tu smo di smo Hrvatske ceste su se odlučile za takvo, takvo rješenje. I to je zapravo, moram reći, jedini, jedino rješenje u 10 godina gdje se s Hrvatskim cestama nisam, nisam složio. Kad govorimo o Jamnjaku, mi smo napravili, odnosno naručili, i onda je sukladno našim uputama napravljen idejni projekt

koji nije u konačnici još potpisan i dobiven pečat. Zašto? Zato što mora biti usklađen s prostornim planom. I mi smo taj idejni projekt naručili upravo zato da bi u ovim izmjenama koje je pročelnica Duljević govorila, da bi ga, da bi nam služio kao osnova za doradu prostornog plana uređenja grada, PPUG-a, koji, nadam se, do kraja ove godine će stupiti na snagu. I onda, obzirom da se radi o 20 hektara zemljišta, htjeli smo imati malo detaljniji taj plan. I nakon što plan stupi na snagu, projektant će moći potpisati taj idejni projekt i s njim ćemo onda ići na faznu lokacijsku dozvolu. Dogovorit ćemo se da vidimo koje faze, odnosno koji objekti bi tu mogli biti najprije realizirani. Inače, tu na Jamnjaku, kao što smo rekli, sukladno strategiji, sukladno strategiji razvoja sportske infrastrukture grada Šibenika, planiramo pokriti praktički sve kopnene sportove koji, koji egzistiraju u gradu Šibeniku, na način da postojeće objekte koji su tamo u, na tom prostoru rekonstruiramo, sitno po potrebi dogradimo, i ne gradimo nikakve nove objekte da sačuvamo taj prostor, da bude opet jedan vid šume, da nije namijenjen prije svega profesionalnim sportašima, nego isključivo, odnosno ponajviše amaterskim sportašima, klubovima, ljudima, da tamo onda mogu šetati, džogirati, da bude sve ono što smo, da se sad ne ponavljam, što smo sve tamo, uključivo i atletsku stazu, atletski stadion bez tribina, vanjska igrališta, tenis, padel, mali nogomet, košarka.

Tamo je gimnastička dvorana, polivalentna dvorana, stolni tenis, pikado, pikado, borilački sportovi i tako dalje. I moram reći ovo, dakle, to je jedan dugoročni strateški projekt grada Šibenika. Vodovod i odvodnja su ga već stavili u svoje planove na način da treba tamo dovesti novu kanalizaciju, odnosno vodu u taj dio. I to nije stvar koja će biti gotova za 2 godine, nego to je stvar koja, ako i mi kao gradska uprava ne budemo tu, ostaje za one, one iza nas. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjen kolega Restović. Izvolite.

Hvala, predsjedniče. Dva pitanja koja su mi dostavljena, jedan telefonski, jedan mailom, pa ću onda ih onako pokušati interpretirati što točnije. Jedan se odnosi na jednog našeg sugrađanina Meteriza, danas spominjanje Meterize. Zapravo, suština je sljedeća. On se žali na situaciju oko Zelenog grada, zbrinjavanja otpada, odlaganja otpada, odvoženja otpada i tako dalje. Ali zapravo, ono ključno pitanje koje je povezano i s onim mojim prvim pitanjem je njegov komentar kad kaže da je, da plaća za odvoz smeća duplo više nego, ili ne duplo više, nego više nego što plaća za vodu. Valjda mu je to nekad ostalo, ili nam je svima to nekad ostalo, neka gradacija tih troškova koje plaćamo kao javne usluge, pa onda, evo, taj dio je neobičan. Ali moje je zapravo pitanje prvo gradonačelniku, je li razmišljao i hoće li što napraviti po pitanju korekcije cijena odvoza otpada. To je prvo pitanje. I drugo pitanje, a vezano je uz onaj, a ne znam kako drukčije nazvati, a biti pristojan, lakonski odgovor baš na moje prvo pitanje, da su usluge javnih, javne usluge kojima je, kojima upravlja grad se puno manje povisile nego što je, nego što je inflacija. Naime, to, prvo ta konstatacija uopće nije točna. A drugo, nemojte na pitanja nekako odgovarati krećući od sebe, jer ja bih rekao da je prosječna plaća i prosječno primanje u Šibeniku kod ljudi, pa usudio bih se reći, i nekoliko puta manje nego, nego vaša primanja, pa se uvijek bi se trebalo staviti nekako u te, što se kaže, postolje.

Pa me onda, s obzirom na to, zanima što se na kraju dogodilo s vrtićima. Bili ste najavljivali da ste riješili problem javnih i privatnih vrtića na način plaćanja, pa ste onda opravdali cijenu, dizanje cijene javnih vrtića na 90 eura, ste opravdali time da će sada i privatni, privatni vrtići imati isto tu cijenu. To ste onako predstavili kao neku svoju veliku pobjedu, što i da se tako dogodilo, po meni ne bi bila. Pa me zanima kakvo je sad tu stanje, nismo ništa, ovaj, oko toga zadnje vrijeme čitali. Naime, da li su stvarno ujednačene cijene jednih i drugih i što nam je to, to povećanje donijelo. I ja bih stvarno molio, s obzirom da vidim da se pokazuje vjerojatno prema pročelnici, a to je na tragu kolege Kovača koji je pitao, ja ovdje stvarno postavljam pitanja gradonačelniku, eventualno zamjeniku gradonačelnika. Pročelnici su profesionalci koje ne bira narod, odnosno građani grada Šibenika. Pa vas molim da se vi konzultirate, ako trebate, s pročelnicima i onda vi odgovarate na pitanja. Eto, hvala vam. Evo, ja bih prije dok gradonačelnik dođe, samo da odgnemo neka, ovaj, pitanja koja se, evo, provlače, a nekako su proceduralne naravi. Vi ste svi pročitali naše akte i možete vidjeti kome se mogu postavljati pitanja, a tko može odgovarati na pitanja. Prema tome, svi oni koji su danas odgovarali na pitanja su među onima koji su potencijalni odgovarači na pitanja.

To iščitajte iz tekstova koji su vam dostupni svima, što uručeni, što na web stranicama grada. Prema tome, nije bilo nikakvih tu, ovaj, prebacivanja. Osim toga, postoji mogućnost da gradonačelnik ovlasti svoje pročelnike da odgovaraju na određena pitanja, jer to vam stoji i u aktima. Eto, to vjerujem da vam je jasno svima. Izvolite. Evo, poštovani vijećniče, idemo od Zelenog grada. Dakle, prije nego što odgovorim konkretno, jedno moje, ja bih rekao, osobno razmišljanje. Ako mi ne shvatimo da je problem smeća ljudski, komunalni problem, nego ga stalno izdižemo na razinu politike, onda mi tu nećemo doći do rezultata. Ako vi mislite da postoji, ja čak sad branim sve druge kolege koji su na istom mjestu kao i ja u drugim gradovima u Hrvatskoj, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju, da postoji jedan gradonačelnik i jedna komunalna tvrtka koja ne želi uvesti red na svom području, onda imate krivo. Ako mislite da postoji jedan gradonačelnik ili direktor komunalne tvrtke koji želi nabiti visoke cijene, šta, da bi tvrtka bila profitabilna? Govorimo o komunalnoj tvrtki koja ne može biti profitabilna, dakle njen financijski rezultat mora uvijek biti nula. Nije svrha komunalne tvrtke zaraditi, nego zadovoljiti komunalni standard. Dakle, vrlo jednostavno se može izanalizirati poslovanje i Bikarca i Zelenog grada i vidjeti o čemu ja pričam. Kad se cijena o nečemu određuje, pa kad govorimo o zbrinjavanju ili gospodarenju otpadom, onda je jedini izvor financiranja komunalnih tvrtka upravo su građani, dakle svi mi.

Dakle, nema se oni odakle, nisu oni na tržištu, oni se nemaju odakle financirati. I sada, ako mi divljaštvo pojedinaca, nažalost mojih sugrađanki i sugrađana, pa čak i uz potporu medija, definiramo kao odgovornost politike, gradske uprave, komunalne tvrtke, mi nećemo doći nigdje. Ako vi mislite da mi možemo savladati i biti pobjednici u borbi sa 40, 45 tisuća građana koji ne poštuju ništa, mi to ne možemo pobijediti i mi ćemo tu bitku izgubiti. Ako ja, a čitam, hvala Bogu, kao prosječni građanin, kada imate hrpe smeća, pa ja ću navesti lokaciju, a mogu navesti i niz drugih, ja to sve pratim. Ja sam osobno to idem vidjeti. Na Zelenom otoku, na Buvalima, govorim o Zelenom otoku, ne govorim o odlagalištu komunalnog otpada. Imate hrpu smeća koju su napravili upravo ljudi koji tu žive. Oni su to bacili ispod svog prozora jer je to komoditet naših građana. On neće to odnijeti, iako postoji za to organizirano mjesto, nego baci na Zeleni otok. Neki naši mediji prozivaju zato, naravno, gradonačelnik je kriv za sve, pa onda direktora komunalne tvrtke. Pazite, jer nije odveo smeće 7 puta dnevno sa Zelenog otoka. Umjesto da shvatimo, dakle, moramo krenuti u zajedničku borbu i na jedini efikasni način, prokazivanjem imenom i prezimenom onog koji to radi. Znaju svi ti tko to radi. Ja sam bio svjedok kada se na Šubićevcu, na otvorenom, otvorenim kontejnerima, u sred bijelog dana dolaze ljudi, puna prikolica građevinske šute, on iskrcaje građevinski materijal, otpadni materijal u kontejner koji plaćaju ljudi koji žive u okolnim zgradama, nitko se ne usudi prigovoriti jer su oni agresivni.

Mi tu bitku ne možemo dobiti. Ne ja, neće je dobiti ni kolega Tomašević u Zagrebu, neće je dobiti niti Puljak u Splitu, ako mi temu otpada, u kojoj je cijenu lako izanalizirati, dižemo na političku distancu. To je kriva politika, to je, čak bih ja rekao, nešto što je protiv interesa samih nas, a i samih građana. Što se tiče cijena, umjesto da budemo ponosni, jer je Šibenik jedan od rijetkih koji je doveo sustav do kraja, stavljanje u funkciju Centra za gospodarenje otpadom, i ja ću sad otvoreno reći, od tri koja su napravljena u Hrvatskoj, Bikarac je treći, dakle napravljen je Marinščina i Kaštjun, Marinščina i Kaštjun funkcioniraju s određenim problemima zbog tehnologije koja je upotrijebljena, kod nas je nešto drugačija priča, i u kojem ta Marinščina i Kaštjun imaju naplatu od 100, govorim kunama, 140 kuna po toni otpada, a naš Bikarac ima cijenu od 80 kuna po toni otpada, a mi ovdje kalkuliramo s cijenom. Kada u cijeni, ja ću to generalizirati, podijeljeno na kućanstva i nekućanstva, što nije naš odabir, nego zakonodavca, naša kućanstva imaju 7 eura plus PDV, najjeftinija cijena u Republici Hrvatskoj, mi temu politiziramo. Kada u nekućanstvima budu uvedeni privatni apartmani, a govorimo o 75% onih koji su pokriveni najnižom cijenom u Hrvatskoj, a od ovih ostalih 25%, 10% digne bunu, i ja ću ih sad imenom prozvati, a znamo ih i brojem, otprilike 160 korisnika, to su vlasnici privatnih apartmana, jer su im otvoreni kontejneri, a otvoreni su kontejneri zbog 2000 onih koji nisu uzeli karticu i njihovo smeće ne postoji, ali ga naravno bacaju pokraj usta od podzemnih kontejnera.

Ja bih prihvatio odgovornost da su podzemni kontejneri u tom trenutku puni. Nisu, provjerili smo. I onda kad se pojavljuje smeće oko podzemnih kontejnera, podzemni kontejner je prazan. Dakle, priča je vrlo jednostavna. Neću baciti onako kako se to kaže, jer to me košta par lipa. To je problem. I onda, naravno, sami su nametnuli model otvorenih kontejnera i kada je ispostavljen račun, jer se račun na taj način može uspostaviti samo tako da su dionici u ukupnom volumenu otpada na njihovom području, prihvaćam. Ti ljudi zaista nisu stvarali smeće i otpad u tom trenutku, ali su taj model sami nametnuli. Kada se u medijima pojavi kritika na račun grada i Zelenog grada, prihvatili smo. Dužni ste po zakonu osigurati svakom građaninu pravo da kontrolira varijabilni dio. Vratimo, zatvorimo kontejnere, dakle damo mu mogućnost da kontrolira varijabilni dio, provedemo korekciju kroz javnu raspravu gdje se uvode olakšavajući elementi, u kojima im se daje 8 mjeseci da plaćaju, neka su vlasnici apartmana, neka na tome zarađuju, da 8 mjeseci plaćaju po cijeni kućanstva, opet ne valja, ne valja zato što neće da potroši 2 centa, nego stavlja ponovo otpad, dakle promijenio se sustav, pokraj takozvanih podzemnih kontejnera, koje je čudo. Pa nije to besplatno. To je ono što vam je direktor rekao. Da je sad vječno 250 kubika porasla količina odveženog, ekstra odveženog otpada na preko 500. Ali. Bitku nijedna gradska uprava sama neće dobiti.

Ako ne dobijemo, pa ja bih rekao i konsenzus, ali konsenzus ne politike, ne opozicije i pozicije u gradskom vijeću, nego konsenzus građana i medija, ne sa ciljem sankcioniranja i kažnjavanja, a i tu ćemo biti prisiljeni kad proradi sustav funkcioniranja kamera, mi tu bitku ne možemo dobiti. To je sve što ja imam reći o smeću, a direktor ako hoće pričati, nek priča. Drugo pitanje vezano za vrtiće. Može na ovo pitanje pisani odgovor, jer gradonačelnik je odgovorio zapravo. Može. Oprostite, oprostite, sjetio sam se sad drugo pitanje. Da, vrtićima itekako smo mi napravili dobro. Ostaje sve ono što sam govorio i tada, 90 eura plus po državnom pedagoškom standardu izrada troška po svakom djetetu, i to sada, pazite, mi smo to završili, to postaje obveza u cijeloj Republici Hrvatskoj. Na način da se odredi i priznamo sve troškove koji se odnose na dijete, formula je vrlo jednostavna. Ukupni troškovi po djetetu minus 90 eura koliko plaćaju roditelji, ostalo će platiti grad. I, pazite sada, i zato ne komuniciramo jer smo dali šansu. Dva vjerska vrtića su prihvatila to, obrazložili, a ja vam ponavljam, privatnim vrtićima mi ne možemo platiti troškove koji nisu unutar državnog pedagoškog standarda. To je privatna tvrtka. Prihvatit ćemo sve ono, platit ćemo sve ono što se odnosi na skrb djeteta. I uvedeno je nešto novo, što ja sam priželjkivao. Postoji zakonska obveza, i taj novac koji dobiju po DPS-u moraju na kraju akademske, odnosno vrtićkog ciklusa, svaku lipu računom opravdati.

Ono što nije opravdano, ne može im biti priznato i morat će vratiti u proračun. Hvala. Može pisani odgovor na jedno i na drugo pitanje, ali odgovor nije odgovorio ni na jedno. Hvala. Konstatirajmo ovu pripomenu gospodina Restovića. I na kraju imamo kolegu Marencia sa svojim vijećničkim pitanjem. Izvolite. Dobar dan, pozdravljam sve nazočne. Bit ću vrlo kratak. Imam jednu digresiju i više-manje jedno, ajmo reći, upozorenje ili obavijest. Poštovani gradonačelniče, drago mi je da vodite računa i držite do svoje pravne službe, pa vam nisu dovoljni, ili ne želite jednostavno čuti ni savjet od kolege koji inače ima i što reći. Ali se pitam onda, da ne bih krivo pročitao, zašto onda plaćate odvjetničke usluge za izradu ugovora o pružanju usluga javnog prijevoza, recimo Hanžekoviću i partnerima, u iznosu od 60-ak, 62 tisuće kuna? Mislim da to danas u 21. stoljeću usluge, kako se kaže, ugovor o pružanju usluga javnog prijevoza, ne znam da li to treba biti baš specijalna odvjetnička firma koja to uređuje, a da to ne možemo napraviti mi sami ovdje u Šibeniku. I spomenuto je bilo kroz ove rasprave, drago mi je da je bilo spomenuto ove nove osnovne škole, i moram tu izraziti jedno zadovoljstvo i na kraju krajeva i jednu pohvalu gradskom vijeću, odnosno gradskoj upravi, što se vodi računa o novim školama, pogotovo u Ražinama. Drago mi je da je prihvaćena sugestija da se napokon jednoj osnovnoj školi prigradi i bazen, i tu sam sudjelovao koliko sam mogao sa svojim iskustvom u vezi toga.

I zahvaljujem, ali bih htio upozoriti gradonačelnika da taj bazen bi i on trebao imati blokove startne, koje još uvijek nemamo na vanjskom bazenu, iako smo ga već tri puta uređivali i dograđivali, ali nikako da osposobimo taj vanjski olimpijski jedini bazen u županiji za plivačka natjecanja. I želim vas ovdje obavijestiti, s obzirom da ste vi prošle godine u ovo doba dali izričito, na neki način, i nalog vašoj javnoj ustanovi, a i obećanje javno da ćete to realizirati na bazenima u Crnici. Moram vas obavijestiti, jer pošto ste odbili, na kraju to i nismo stavili u proračun, plivački klubovi time su, plivačkim klubovima je nanijeta velika šteta, jer osim što nemaju mogućnosti za normalno treniranje, mi smo morali otkazati niz događaja koje smo bili nakon vašeg usmenog obećanja probali dogovoriti i na neki način zakazali. Otkazali smo sva takmičenja koja su se mogla organizirati ovdje u Šibeniku, a da ne kažem da smo i prekinuli suradnju s Međunarodnim festivalom djeteta, koja je na svu sreću i naše opće zadovoljstvo bilo izuzetno dobro organizirano i suradnja je bila na izvrsnom nivou, upravo zbog nemogućnosti organizacije takmičenja na vanjskom bazenu, jer u šestom i sedmom mjesecu praktički ne može se organizirati nikakva plivačka natjecanja u malom bazenu i zatvorima na 25 metara, a tu Šibenik i županija jednostavno nema uvjeta. Eto, tek to da znate. Hvala. Hvala.

Evo, s ovim, koliko vidim, smo akumulirali ova naša pitanja i vijećnički sat koji je danas trajao puna dva sata. Stoga određujem pauzu u trajanju od 15 minuta. Hanžeković nije odgovorio. Zlatković. Hanžeković nije odgovorio. Kolega, može, zatražite odgovor pisani. Nisam vidio da je netko pitao. Ja Hanžekovića niti ne poznajem da bih ga odgovarao u ime Hanžekovića. Šalim se. Šalim se. Šalim se. Šalim se. Šalim se. Šalim se. Ja ću mu reći da dođe tu. Dokaz ti. Znači, u 1 i pol izlaziš. Ja radim odmah. Tako da, u biti, može on. U biti, slobodno. Ajde,ćao. Šta ima? Čekaj, čekaj. Čekaj, čekaj. U kući. U kući. Vrata. I ostalima u kući. Ja ću doći.

Poštovane dame i gospodo, evo, oduljio nam se ovaj prvi dio našega zasjedanja koji uključuje vijećnička pitanja, zapisnik i ostalo. Pa, evo, možemo prijeći na ovaj naš drugi radni dio sjednice, koju, jasno, počinjemo s utvrđivanjem dnevnog reda za današnju 14. sjednicu. Prijedlog dnevnog reda vam je upućen uz poziv za sjednicu. Kod toga moramo napomenuti da, ako ste vidjeli u ovoj dodatnoj prepisci, da je gradonačelnik odustao od prijedloga po točkama koje su u prvotnom pozivu bile pod točkom 8 i pod točkom 9, koje su dolazile iz domene javnog parking politike. A gradonačelnik je istodobno i predložio i dopunu dnevnog reda u 4 točke, i to: prijedlog Odluke o dopuni Odluke o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Šibenika, prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o usvajanju kazališta, Odluka o HNK-u, prijedlog Zaključka o davanju prethodne suglasnosti za Statut HNK u Šibeniku, i prijedlog Odluke o imenovanju ulice Kvanj. Prije nego što, evo, otvorimo ovome, ovaj, daljnju proceduru, ja bih samo zamolio našega tajnika da još jednom izvrši prozivku, kako bi konstatirali prije odlučivanja nazočnost vijećnika. Izvolite. Branka Badžin. Gorana Cvjetković je i dalje odsutna. Mirko Čeko. Hrvoje Dunkić. Mario Kovač. Branko Kronja. Dario Kulušić. Rikard Marenci. Ljiljana.

Dino Papak. Nije. Marko Petković. Stipica Protega. Ivan Rajić. Nenad Renje. Tonči Restović. Trenutno nije. Nenad Samardžija. Ivana Slavica. Ivana Spahija. Tomislav Travčić. Ivana Vudrag. I doktor znanosti Dragan Zlatović je tu. Znači, 18, je li tako? Obzirom na kolege Restovića, nema; kolegica Vudrag je u međuvremenu došla, tako da je ostao isti broj vijećnika, što je, jasno, ovaj, kvorum za daljnju raspravu. Ima li netko od ovlaštenih predlagatelja još neki prijedlog za izmjenu dnevnog reda? Ako nema, ovaj, onda najprije odlučujemo o prijedlogu da se dnevni red dopuni s predložene 4 točke koje sam vam maloprije pročitao, pa predlažem da se točke iz dopune dnevnog reda uzvrste u dnevni red kao točke 25, 26, 27 i 28. Tko je za? 17. 17 protiv, suzdržanih 1, znači većinom glasova smo usvojili ove dopunske točke. A sada, utvrđujem da smo, ovaj, na ovaj način kompletirali 28 točaka, pa i svih 28 točaka dnevnog reda u cijelosti dajem na glasovanje kao cjeloviti dnevni red. Tko je za?

16. 16 protiv, suzdržanih. Preostali, znači većinom glasova, je ovaj dnevni red, kako smo ga naveli, utvrđen i objavljujem ga u dijelu koji vam je prezentiran kroz pozive, s ovom dopunom točaka do točke 28. Možemo prijeći na raspravni dio. Prva točka dnevnog reda je prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada Šibenika za 2022. godinu. Uvodno obrazloženje dat će izvjestitelj gospodin Tolić. Izvolite. Poštovanje, ispred vas je godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2022. godinu. Godina je završena s ukupnim prihodima i primicima od 382 milijuna kuna, još smo bili u kunama, i više-manje skoro jednakim ukupnim rashodima i izdacima, što daje poslovni rezultat godine od pola milijuna kuna u minusu, što je dobro izvršenje u odnosu na, onaj, pandemijsko razdoblje, pa ni usporedba s 2021. godinom prethodnom godinom nije baš relevantna za rad usporedbe, nego mi analize radimo u odnosu na 2019. godinu. Jedino što je potrebno, što nije ispunjeno, je pokriće manjka iz prethodnih godina, što se nadamo da ćemo ispuniti u ovoj godini. Hvala. Hvala gospodinu Toli ću. Otvaram raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Ima li javljenih diskutanata?

Ako nema, ja ovdje zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prvu točku dnevnog reda, a to je prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za prethodnu godinu. Tko je za? 11. 11 protiv, 1 suzdržani. Preostali, znači većinom glasova, 11 glasova. Ovaj godišnji izvještaj je prihvaćen kao takav. Ovdje moram napomenuti da, jasno, proceduralno, da se ovdje traži nadpolovična većina ukupnog broja glasova svih vijećnika, znači minimalno od 21, znate i sami što bi onda to bilo, što je, znači, da ispunjavamo ovaj uvjet i da je tu odluka pravovaljano donesena. Druga točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o raspodjeli rezultata za 2022. godinu. Također, izvjestitelj, cijenjen kolega Tolić. Izvolite.

Poštovanje, vezano za Odluku o raspodjeli rezultata za 2022. godinu, riječ je prvenstveno o računovodstvenim kategorijama zatvaranja određenih konta, gdje je najbitnija informacija koliki je manjak prihoda od nefinancijske imovine u ukupnom iznosu od 8,5 milijuna eura, koji smo dužni pokriti sukcesivno kroz trogodišnje razdoblje, sukladno važećem višegodišnjem planu ravnoteženja. Hvala. Hvala kolegi Toli ću. Otvaram raspravu pod točkom 2. Kako vidim da se nitko ne javlja, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda, a to je Odluka o raspodjeli rezultata za 2022. godinu. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržanih. Preostali, većinom glasova, prihvaćena je i ova točka dnevnog reda. Točka 3: prijedlog Zaključka o primanju na znanje Odluke o preraspodjeli sredstava između proračunskih stavki u 2022. godini. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i primamo na znanje. Ovdje nemamo glasovanja, je li tako, kolega Galiću? Prema tome, glasovanje o trećoj točci, koja je primljena na znanje, ne moramo obavljati. Prijedlog četvrte točke dnevnog reda je prijedlog Zaključka o prihvaćanju izvješća o izvršenju... pa sad imamo pojedine programe. Idemo prvo pod 4a, to je Program održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2022. godini. Otvaram raspravu. Kolega Slavica se javio za riječ. Izvolite. Isto tako, koliko se ne varam, javio se i kolega Travčić, je li tako? Hvala. Bilježimo to. Pozdrav. Zanima me što je s javnim natječajem za rasvjetu u Šibeniku, ako ju je DKOM dvaput rušio, te je firma Pektus od veljače 2022.

godine radila bez važeće koncesije. Da napomenem, vi ste dvaput izabrali skuplju ponudu za održavanje rasvjete u Šibeniku, po cijeni od 1,6 milijuna eura. Inače, firma Pektus je prije 18 godina osnovao Mile Mrdeža, koji je donedavno bio predsjednik HDZ-a Perković, te je jedan od donatora šibenskog HDZ-a. Također, ovoga, zanima me zašto do danas, a to mi je bilo obećano da će do lipnja 2023. biti riješeno, još nije ulica Šubićevačko šetalište ispod Tvrđave sv. Ivana dobila javnu rasvjetu. Hvala. Odgovor na ovo vaše pitanje dat će izvjestitelj gospodin Tolić. Izvolite, pročelniče.

Poštovanje, prvo pitanje je bilo vezano za javnu rasvjetu koju smo odradili po Zakonu o javnoj nabavi, gdje je bila upućena i dva puta žalba prema Državnoj komisiji, i sve je na kraju bilo uredno, i Državna komisija nam je dala za pravo da smo sve uredno postupili, sukladno pravilima i Zakona o javnoj nabavi. Hvala. Hvala. Sljedeći se javio gospodin Travčić. Izvolite. Evo, Šetalište, pročelnik Nakić. Samo bih vas zamolio da pričekate. Izvolite, kolega Nakić. Ja bih još samo dodao na kolegu Tolića. Radilo se, naravno, po aneksu postojećeg ugovora do okončanja postupka nove nabave, što je za nas, u svakom slučaju, bilo povoljnije, jer su i same cijene starog ugovora, koji se birao prije 4 godine, bile puno povoljnije nego što su ove. Tako da, evo, tu ne vidim nikakav problem. A vezano za šetalište i rasvjetu, imamo to u planu za ovu godinu i napravit ćemo to u planu za ovu, napravit ćemo to u ovoj godini, samo, evo, sukladno drugim nekim stvarima koje su bile starije od toga, dinamički se rješava po redu, tako da, uglavnom, evo, u ovoj godini će to doći na red i napravit će se ta ulica što se tiče rasvjete. Kolega Travčić, izvolite.

Pozdrav još jedanput svima. Uzet ću prvo jednu rečenicu što mi je jedan prijatelj rekao. Kaže: "Kad baciš kamenčić u more, onda ga rade u valove i krenu reakcije." To je bilo vezano za naš grad, kako ide naprijed, i to je super što radimo, pozitivne valove. A ovdje gledam u prijedlogu zaključka, znači, baš mi je žao gospodine Novicia, odnosno pročelnika, neću vas više zvati, ovaj, pardon. Koliko vi imate posla tu? Imate javnu prometnu površinu, održavate, znači, komunalne poslove održavanja čistoće, obavljali Zeleni grad Šibenik, pa imate održavanje javnih površina, Zeleni grad Šibenik, pa se tu spominju nekoliko, ovaj, dječjih igrališta, koje ću vam reći odgovor kaj je maloprije pitao gospodin Mileta što znači čisto. Znači, vi svi znate u kući kako se neke stvari dešavaju, uzmite princip WC-a, nemojte ga čistiti mjesec dana, imate super WC, ali je šporak. Tako i dječja igrališta. Mene baš zanima, mislim, odnosno, stavit ću se u vašu poziciju, ali sigurno ćete mi dati neku obranu, ovaj, koliko vam je teško. Ali opet, s druge strane, odgovornost se mora prihvatiti. I kamere, žao mi je što još nisu profunkcionirale, jer nekako sam iščitao da bi se čak moglo i uhvatiti te prijestupnike koji bacaju ta smeća, ovaj, preko kamera, a onda s druge strane, kaže gospodin gradonačelnik, bit će jako teško, ovaj, sve to napraviti. Mislim, malo mi je to sve nelogično, ovaj, kako se to događa, ali zaslužuju li djeca smanjene uvjete za igru u parkovima, s obzirom da netko postoji čija je to ipak briga?

Ima li tu opet odgovornosti? Hvala. Ima li daljnjih diskutanata po ovoj podtočki dnevnog reda? Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 4a. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržanih. Preostali, većinom glasova, prihvaćena. 4b: Program ugradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2022. godini. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 4b. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržanih. Preostali, većinom glasova, prihvaćeno. Točka 4c, to je Program javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti Grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu.

Zatvaram. Kolega Marenc je se javio u foto-finišu. Izvolite. Ja bih samo jedno pitanje postavio, praktički, na ovom financijskom izvješću. Iz kojih se stavaka može vidjeti, na neki način, plaćanje Tvrđave kulture prema, prema izvođačima za Adventuru? Hvala lijepo. Znači, pitanje vezano za financiranje Tvrđave kulture putem Adventure. Imamo li nekoga tko odgovara? Ovo pitanje onda, ovaj, ostaje retoričko zasad. Molim. Evo, ovaj, molio, izvinjavam se, kolega Marenc, na ovome, ali evo, i ja očekujem da na neki način vidim da li se tko javlja. Ovo, ovaj, koliko vidim, pis- pismo, odgovor ćete na ovo pitanje dobiti vezano za vaš upit. Mada ovdje moram staviti digresiju, jer praktički, da li mogu nastaviti s pitanjima u vezi Adventure i Tvrđave, ako nemate bilo kakvih odgovora?

Čujte, teško mi je govoriti, ovaj, ja vam s ovoga mjesta ne mogu reći dok vi ne postavite to pitanje, dok ne vidim da li će netko, ovaj, u tome smislu se odazvati. Ništa, ali evo još jedan prijedlog, pošto ovako lipo zastajemo kod Adventure, da bih ja molio da i vi, praktički, vaše predstavnike gradske firme ipak mislite da dođu i oni, ako se može zamoliti da se dođe, praktički, da bi odgovorili na pitanja. Evo, ovaj, stvarno sam i ja gledao, ispričavam se, ovaj, evo i kolegica me, ovaj, na to upozorava, jer sam s ravnateljicom se susreo i vidio da je tu. Bila je na cijelome, ovom, aktualnom satu, ali, ovaj, imate i, svaki od ravnatelja, jasno, ima i neke dnevne poslovne obveze. Danas je, ovaj, određena predstavljanja upravo knjiga u Kanalu sv. Ante, na ovom novom otvorenome centru, tako da je, eto, zbog toga morala napustiti sjednicu, koliko je meni poznato. Ali, ovaj, što se tiče nekih pitanja koja idu u tom pravcu, možemo, evo, konstatirati da se mogu zatražiti i dostaviti vam pisani odgovor u ovome smislu. Imamo li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu pod točkom 4c i dajem je na glasovanje. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržanih. Većinom glasova, prihvaćeno. 4d: Program zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama Grada Šibenika za prethodnu godinu. Otvaram raspravu.

Kolega Slavica se javio. Mogu samo konstatirati da se vratio kolega Restović, čime naša brojka ide na 19 vijećnika koji su trenutno nazočni. Izvolite, kolega Slavica. Ja bih molio pročelnika Paškova da mi odgovori na pitanje koje sam, ovoga, postavio za vrijeme aktualnog sata, a to je koliko Grad Šibenik ima na raspolaganju stanova za socijalu i kako se dolazi do tih stanova, to jest, postoji li natječaj za takve gradske stanove, i koliko je najam u tim gradskim stanovima. Hvala, kolega Slavica. Kolega Paškov, pročelnik Upravnog odjela,će vam odgovoriti.

Poštovanje svima. Cijenjeni vijećniče, u ovom trenutku grad nema nijedan stan raspoloživi za bilo koji oblik raspolaganja, pa ni za socijalu. Sve stanove, kad se oslobode, dajemo socijali, a to je bilo i jedno od vaših 16, odnosno 17 pitanja koje ste mi uoči ove sjednice postavljali. Možete, izvolite, rasprava je otvorena. Zanima me kada mi mislite odgovoriti na taj mail. Kolega Paškov? I koliko ima takvih stanova? Odgovor ćete dobiti u zakonskom roku. Rekao sam vam, u ovom trenutku nema nijedan raspoloživi stan. Koliko ima tih stanova? Ponavljam, odgovor ćete dobiti u zakonskom roku. Hvala. Imamo li daljnjih diskutanata po ovoj točci? Ako nemamo, dajemo... zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 4d. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržanih, većinom glasova. Prihvaćena je točka 4d. 4e: Program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju Grada Šibenika za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Kolega Slavica se javio. Izvolite.

Pozdrav. Zanima me što naši eks-suverenisti, a sada demokršćani, misle o tome da srpski kapital, po pisanju medija, u sklopu projekta "Podrška porodici" dotira šibenske vrtiće. Nekada su vam smetali turski šatori i slično, slične stvari na Tvrđavi sv. Ivana, a sada ste poprilično tihi. Hvala. Idemo dalje. Tko ima još pitanja? Ako nema, zaključujem raspravu o točci 4e i dajem je na glasovanje. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani su preostali, većinom glasova, prihvaćeno. 4f: Program javnih potreba u sportu za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Tko se javio? Kolega Travčić?

Super je što, po meni, sad trenutno sport ide dobrim smjerom, ali mi je ovdje jedna stavka, i pričat ću o tome drugi put, ali ovdje u prijedlogu zaključka o prihvaćanju izvješća opet se spominje održavanje i izgradnja sportskih objekata, javni uslužni sportski objekti. Znači, i ta, i ta, ovaj, taj odjel grada isto funkcionira. Ja ne znam, gospodine gradonačelniče, kad ste vi rekli maloprije da u parku značajnom krajobrazu, Gvozdeno-Kamemar, da nema nijedne gradske firme. Jeste vi možda pritom zaboravili na javni ustavni sportski objekti, da oni gore isto imaju jednu svoju, svoj dio, ovaj, su se lomila koplja na jednoj sjednici vezano za novog zaposlenika koji je trebao ići gore? Ili vi ćete reći da uopće nema veze javni ustavni sportski objekti u toj šumi? I žao mi je, mislim, tu se barata s ogromnim novcima od održavanja i to, žao mi je što nema, ne znam je li gospodin Španja tu, ali govorimo o sličnim stvarima, upravljanje sportskih objekata koji bi trebali služiti sportašima, ne, neću, čak ću reći, ne zaposlenicima i nekim drugim stvarima, nego u, u, u fazi sporta, a to je sve nastavno na ovo kako se održava. Žalosno mi je ovo, ali još ćemo na ovoj sljedećoj točki. Znači, zanima me ta informacija, gospodine gradonačelniče, je li to istina ili, ili ne?

Zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta. Koliko mi je poznato, javni ustavni sportski objekti je u toj, toj park-šumi montirala street workout sprave, i nakon što je grad privukao određena sredstva i podigao onu trim stazu na puno višu, višu razinu, javni ustavni sportski objekti je dobila, dobila zadatak da održava i čisti tu stazu. Evo, to je ono, koliko znam, da je javni ustavni sportski objekti vezana uz zaštićeni krajobraz, odnosno park-šumu Šubićevac. Hvala. Kolega Travčić, izvolite. Pa, zahvaljujem, gospodine Mileta. Vi ste po meni broj 1, a broj 2, ja ne znam zbog čega vi se meni oglušite. Žao mi je što nije gospodin koji vodi isto zeleni na ono moje. Teško mi je i žalosno prihvatiti ako ja vas negdje povučem za nešto što bi trebalo napraviti, nije to zato da ja imam koristi, ali netko očito ima. Ali žao mi je što ne dobijem adekvatne odgovore. Hvala vama. Ali, gospodine gradonačelniče, što onda znači da pred ovim ovdje oltarom ja ne smijem vaše uzete riječi za ozbiljno? Jer nakon što ste rekli"ne vjerujte portalima", jer onda nije dobro, nešto ste tako spomenuli, kao nije dobro da vi onda prosuđujete ove naše točke, a u sljedećem ja čitam portale, i sad mi gospodin Mileta izlazi. Hvala vam. Neću vas više gnjaviti.

Hvala. Idemo, ovaj, na daljnju raspravu. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujem raspravu o točci 4f i dajem je na glasovanje. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržanih, preostali, većinom glasova, prihvaćena je i ova točka. 4g: Program javnih potreba u osnovnom školstvu Grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržanih, preostali, većinom glasova, prihvaćena je i točka 4g. S ovim smo iscrpili točku 4 i prelazimo na točku 5 dnevnog reda, a to je prvi rebalans proračuna za ovu godinu, koji ima isto tako svoje podtočke. Prva podtočka je prijedlog prvih izmjena i dopuna proračuna Grada Šibenika za ugodnost projekcijama za sljedeće 2 godine. Izvjestit će kolega Tolić. Izvolite za uvodno obrazloženje.

Poštovanje. Ispred vas su prve izmjene i dopune proračuna Grada Šibenika za ovu godinu. Prvi put smo omogućili 19 proračunskih korisnika da se u ovom dijelu godine da uvrste svoje planove izmjena i dopune, uz onaj standardni rebalans koji bude krajem godine. Ovdje smo sad u eurima, te je prvi rebalans uravnotežen na iznos od 65.288.000 eura. Radi se o ukupnom povećanju od 4,6 milijuna eura. Tu su više-manje, manje usklade, imate par novih projekata, te, te, detaljno je sve obrazloženo kroz, kroz obrazloženje koje smo dostavili na preko 80 stranica, tako da, ako imate koje pitanje, odgovorit ćemo. Hvala. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se prvi javio. Izvolite.

Najljepše zahvaljujem. Dakle, na samom početku treba reći kako ja osobno držim potpuno jasnim da je proračun svake jedinice lokalne samouprave jedan specifičan rendgenski snimak koji zorno prikazuje kakvo je zdravstveno stanje organizma na koji se, ovaj, taj proračun odnosi. Pa, u ovom slučaju, to u ovom slučaju čini, je li, prikaz zdravstvenog stanja Grada Šibenika. Odmah na početku moram reći kako mi je žao što u proračunu za 2023., kao i u ovome prijedlogu rebalansa, nije moguće vidjeti faktorizirani prikaz prihoda od poreza. Naime, prijašnjih smo godina mogli pročitati u proračunu koliki su iznosi prihoda od poreza na dohodak, kao i gradskoga prireza, što sada nije moguće očitati, bar ja to nisam uspio, ovaj, napraviti, pa se dade primijetiti kako će ovim rebalansom ukupni prihodi od poreza porasti za nešto više od 8%, što bi zapravo bilo manje od službeno utvrđene stope inflacije. Jednako tako rast će i prihodi od komunalne naknade, a za 10% rasti će prihodi od komunalnog doprinosa. Zaključiti treba da nekakvih većih prihodovnih iskoraka na ovim stavkama nema, nego se kreću na razini inflatornih kretanja, a što znači kako nam je gospodarstvo, izuzimajući, naravno, turizam i ugostiteljstvo, poprilično slabokrvno i bez većih ili pak velikih gospodarskih investicija. Ostali smo, dakle, definitivno kratkih rukava kada govorimo o gradonačelnikovom obećanju izgovorenom na sjednici ovog vijeća za Dan grada prošle godine, je li, za blagdan svetog Mihovila, kada je bila najavljena mega investicija na Podima, a isto je obećanje izrečeno i na sjednici gradskog vijeća u prosincu prošle godine.

Istina, bog, na sjednici u ožujku ove godine je optimizam gradonačelnika poprilično splasnuo, te je s govornice rekao kako su uz rečenu investiciju vezani brojni administrativni i neki drugi problemi, te da će investitor sam izvijestiti javnost o početku realizacije spomenute investicije kada sve bude spremno, a što se, kao što znamo, još nije dogodilo. Kad već govorimo o gospodarskim kretanjima u našem gradu, a koja se itekako zrcale i kroz ovaj proračun, meni je zanimljivo pročitati izvješće Fine, doduše za 2021. godinu, svježijih nema, gdje nalazimo podatke temeljem kojih je utvrđeno kako je jedino županijsko središte u Republici Hrvatskoj čije je poduzetništvo ostvarilo negativni rezultat, točnije gubitak od 23 milijuna kuna, bilo upravo poduzetništvo Grada Šibenika. Dakle, svi drugi, poduzetništvo u svim drugim županijskim centrima su poslovala pozitivno. Iste te godine Grad Šibenik je bio, opet prema podacima Fine, na posljednjem mjestu među jedinicama lokalne samouprave u županiji po kriterijima ostvarene neto dobiti, odnosno gubitka svojih poduzetnika. Svježiji su podaci koje Fina objavljuje u odnosu na 2022. godinu, ali se tu radi o podacima vezanih za, vezanim za područje županije. Treba znati, naime, da opet po podacima Fine iz 2021. godine, poduzetništvo županije je zapravo kičma i okosnica poduzetništva, poduzetništvo Grada Šibenika je kičma i okosnica poduzetništva županije. Mislim da smo negdje po broju zaposlenika na 50%, po bro, ne, na 50% smo po broju poduzetnika, na 55 ili 56% po broju ukupno zaposlenih u poduzetništvu, a recimo udio šibenskog gospodarstva u ukupnim gubicima u županiji šibensko-kninskoj je iznad 75%.

Dakle, jasan je značaj i sudjelovanje šibenskog poduzetništva u poduzetništvu županije. Dakle, ukupni prihodi poduzetništva u šibensko-kninskoj županiji, po podacima Fine, iznose za 2022. godinu 9,5 milijardi kuna. To je više nego duplo manje nego li, recimo, poduzetništvo Zadarske, četiri puta manje od poduzetništva Varaždinske županije. Prihodi, recimo, poduzetništva u Vukovarsko-srijemskoj županiji su na cirka 50 milijardi kuna, i tako dalje, i tako dalje. Izvoz našega poduzetništva je u 2022. godini bio na razini od nešto manje od milijardu i 600 milijuna kuna, a manje prihode od izvoza ostvarila je samo Ličko-senjska županija, odnosno njeno poduzetništvo. Jednako tako stvari stoje i s ostvarenom dobiti poduzetnika, gdje je iza naše županije opet samo Ličko-senjska županija. Iz svega ovdje spomenutog nedvojbeno se može konstatirati kako smo mi Grad, koji u suprot učestalim javnim izjavama našega gradonačelnika Burića o uspješnom šibenskom gospodarstvu na kojem Grad Šibenik temelji svoj razvitak, dakle, mi smo Grad koji nije evidentno stvorio optimalne uvjete za razvitak poduzetništva koje bi svojim dobrim rezultatima i brojnim radnim mjestima izdašno punilo gradsku blagajnu. Nadalje, gledajući iznose za subvencioniranje boravka djece u vjerskim i privatnim dječjim vrtićima, koji su ostali isti, čini se da ste u ovom ratu iscrpljivanjem na pragu pobjede, jer imam informaciju kako su, a i vi ste je danas ovdje iznijeli, oba vjerska vrtića potpisali ugovore s Gradom, a izgleda, opet prema mojim privatnim informacijama, da su pred vama kapitulirali i neki drugi osnivači.

Rat je pri kraju, a čehće tog rata platiti najvjerojatnije roditelji djece koja pohađaju privatne vrtiće, jer će osnovni program koštati 90 eura, ali će svi do sada besplatni obogaćeni programi odskora se morati, prema informacijama iz redova osnivača privatnih vrtića, morat će se plaćati od strane roditelja. Dakle, posljedica ovog čudnoga rata jest i to da je poslije 20 godina dječji vrtić Žižula, istekom ugovora, ostala bez, ostao bez dva objekta, jer će Meterize i Sitno dovoljno je od 01.07. biti u vlasništvu gradskih vrtića, što će im, Fine, budimo realni, biti skuplja opcija, jer će Grad morati zapošljavati nove djelatnike i izdvajati više iznose subvencija za djecu koja pohađaju vrtiće u tim objektima, jer i sada, mislim da Grad s većim iznosima subvencionira, ovaj, i financira boravak djece u gradskim vrtićima u odnosu na privatne vrtiće. I pri samom kraju nešto što mi se nije svidjelo, a to je činjenica da ovim rebalansom povećavamo rashode za tradicionalne dane i obljetnice za, po meni, vrtoglavih, 84%, vrtoglavih je to postotak, je li. Radi se zapravo o svoti od preko milijun kuna. Mislim da smo mi kao Grad i do sada, ovaj, primjereno feštali, pa mi apsolutno nije jasno da troškove feštanja, evo, trebamo, trebamo gotovo, gotovo uduplati. Evo, hvala lijepa, ovo je taj moj kratki osvrt. Hvala, kolega Kovač. Kolega Rajc se javio za riječ. Prije toga, gospodin gradonačelnik odgovor na istup kolege Kovača.

Poštovani vijećniče, dakle, idemo, uvjetno rečeno, od kraja. Od vrtića. S nikim mi nismo vodili rat, nego uvodimo jasno i transparentno financiranje i poslovanje koji u konačnosti imaju za cilj da svaka lipa iz gradskog proračuna mora na kraju biti dokazana računom, trošak i namjena tih sredstava koji su udijeljeni. Što se tiče preuzimanja vrtića od Žižule, ja ću vas samo nadopuniti. Njima je istekao ugovor i bez ambicije da nastave dalje, to su preuzeli javni ustavni vrtići Šibenik i to je cijela filozofija u toj priči. Kad govorimo o gospodarstvu, ja neću govoriti o gospodarstvu županije, nije područje mog u ovom trenutku interesa, niti ću govoriti o poslovanju svake pojedinačne tvrtke, jer one su privatno vlasništvo, ali ja ću vas samo taksativno podsjetiti. Prije 7-8 godina TLM je bio zatvoren u stečaju, sada je to Impol TLM, tvrtka koja radi vrlo stabilno, naravno stabilno, ovisno o globalnoj gospodarskoj situaciji, mijenjanju cijene aluminija, podizanje, dizanje i tako dalje cijene struje, ali činjenica je da tvrtka radi, tvrtka zapošljava, tvrtka redovno isplaćuje i to poprilično dobre plaće. Prije nedugih 5-6 godina imali smo praktički stečaj. Remontno brodogradilište NCP u ovom trenutku imamo vrlo stabilnu tvrtku koja zapošljava, koja ima osigurane poslove s vrlo dobrim pričama o EI plaćama i tvrtka financira. Vraćam se na Impol TLM. Tvrtka radi i dobila je status strateške investicije na proširenju svoje djelatnosti, odnosno odobrena i ima odobrena sredstva za gradnju ljevaonice na ovom području.

Vaša tvrtka, bivša, u kojoj ste radili, Vinoplod vinarija, vrlo uspješnim poslovanjem dovedena u stečaj, izgubila je čak i prostor, svoje prostore na lokaciji Vinoplod vinarije, oni su sada praktički u najmu. Sada tu funkcionira Badel, koji je u procesu stečaja to preuzeo. Imali smo dramatičnu situaciju, sve govorim unazad 7-8 godina, u luci Šibenik, ona je sada praktički u nizu trgovačkih procesa koje su se dešavale, praktički u funkciji Ildrim, turske grupacije. U svakom slučaju, osigurano poslovanje, stabilne isplate plaća i svega ostalog. Industrijska zona Podi, praktički gotova je priča, u ovom trenutku je 6 natječaja i to su praktički zadnje parcele u industrijskoj zoni Podi. Dakle, malo srednje poduzetništvo u industrijskoj zoni Podi, koje je opet privatno, funkcionira na potpuno zadovoljavajući način. Što se tiče takozvane velike investicije, točno je, sve ste naveli, ali radi se o privatnoj investiciji nacionalnog značaja. Kakvim tempom i kojim će tempom se to razvijati, ovisi o samom investitoru. Mi smo samo kazali da sudjelujemo u tim razgovorima kao lokalna samouprava i u toj priči sudjelujemo i dalje. I jedan od dijelova tog programa je i izgradnja direktnog spoja na autocestu koja se radi, i jedan dio te priče je i uvrštavanje u prostorne planove pruge Podi-Perković. Sve se to odvija, to su ogromni zahvati koji, naravno, iziskuju i traže određeno vrijeme. Dakle, to je ono nakratko, niti ja mogu, niti sam ovlašten da govorim o poslovanju svake privatne tvrtke, ali to su činjenice.

Detaljne podatke, naravno, možete dobiti iz Hrvatske gospodarske komore. Ono što ću reći na kraju, možda na prvi pogled izgleda sjajno, ali nije dobro. Kada u ukupnom gospodarskoj krvnoj slici županije Šibenik sudjeluje sa 60%, bilo bi znatno, znatno bolje, pa bi vjerojatno i ta krvna slika županije izgledala bitno kvalitetnije kada bi to bilo ravnomjerno i pravilno disperzirano. Dakle, pravi nosioc gospodarske aktivnosti u ovom trenutku je Grad Šibenik, iza njega je Drniš, a svi ostali su vrlo marginalni i gotovo neprimjetljivi na gospodarskoj slici. Dakle, to je otprilike taj odgovor i činjenica je da je rebalans o kojem vi govorite praktički okruglo za 5 milijuna eura veći nego što je bilo, što govori o povećanju prihoda. I naravno, s optimizmom ja inače gledam u budućnost Grada, a

mogu to sada i najaviti, vjerojatno ćemo imati vrlo brzo još jednu sjednicu gradskog vijeća, to će biti tematska sjednica. Dakle, gotovo je sve i sve su akti spremni i vidjet ćemo kada ćemo ići s projektom i objavom natječaja u projektu Batižele. Hvala, kolega Rajc. Molim, a vi, ovo, ispričavam se, kolega Rajc, nisam vidio, kolega Mario Kovač bi dao repliku na ovo izlaganje. Samo izvolite. Hvala lijepa. Ja sam već više puta, ovaj, komplimentirao gradonačelnika vezano uz njegovu retoričku vještinu, pa ako hoćete i vještinu, ovaj, općepolitičku. Međutim, nijednom riječju ovdje nije demantirana ona statistika koju sam ja ovdje iznio, a to je da smo mi zapravo u situaciji da osim turizma, odnosno ugostiteljstva, imamo jedno prilično, prilično, ovaj, zamrlo, zamrlo gospodarstvo. Svojatati uspjehe TLM Impola, koji je u vlasništvu slovenske, slovenske tvrtke, svojatati uspjehe NCP-a, što je meni sve drago, apsolutno, koji je također u vlasništvu slovenske Iskre. Mislim da je, da je neprimjereno, kamo sreće da ih ima više, ali je neprimjereno svojatati te uspjehe. Vinoplod vinarija Šibenik, u kojoj sam ja radio, nije nikad bila u stečaju, bila je u prestečajnoj nagodbi i u prestečajnoj nagodbi je Badel, ovaj, ušao u vlasništvo i, istina bog, spasio firmu od, od, od loše, loše sudbine. Što se tiče luke Šibenik, opet se radi o Ildrim grupaciji, dakle, u tijeku je privatizacija koja je posljedično vezana uz preuzimanje Petrokemije Kutina.

Vi, recimo, kažete da se uredno isplaćuju plaće u luci. Pitajte radnike kolike su im plaće. Ja osobno poznajem, poznajem neke od zaposlenika koji sa, evo, gotovo 40 godina radnog staža imaju onu minimalnu zakonom zagarantiranu plaću. Dakle, s tim se ne trebamo previše hvaliti. Hvaliti se s Podima da je to gotova priča jer više nema slobodnih parcela. Imamo jedan kontrapunkt, vrlo interesantan. Dakle, nema više slobodnih parcela, a mi zapravo već godinama uvijek imamo onu istu brojku zaposlenih, 1.300, 1.350. Sve smo, sve smo, dakle, parcele zauzeli, sve smo parcele, ovaj, dali i stavili u pogon, ali se broj zaposlenika ne povećava. I od svih tih ukupnih zaposlenika, kad pogledate, zapravo velika većina je lokacijom tamo stigla. Stigla je kroz Vikom, Vlade Čovića, stigla je kroz Skelin Mont, kroz Ivanal, ne znam, bio je Industrius, navodno je prodao, prodao svoj pogon pa otišao. Dakle, gro tih zaposlenika je stigao lokacijom s nekih drugih područja Grada Šibenika, je li. Dakle, i ovo, na kraju, ova konstatacija da je šteta što je neravnomjerno razvijena županija, to je samo po sebi posve razumljivo. Imali smo, imali smo rat od koga se ova naša ruralna područja županije zapravo nikada nisu oporavila. Ali kad govorimo o tome da bi bilo sve puno bolje kad bi se svi ugledali na Grad Šibenik pa bili jednako razvijeni, također je ta konstatacija vrlo čudna. Jer upravo sam rekao da prema podacima Fine u 2022.

godini, mislim da je 75% gubitaka ukupnog poduzetništva s područja županije vezano baš uz poduzetništvo Grada Šibenika. Dakle, mislim da doista moramo se potruditi da stvorimo uvjete da nam gospodarstvo bude još bolje, da nam radnici budu bolje plaćeni i da s te osnove ostvarujemo kudikamo veće i bogatije prihode za naš proračun. Evo, bez zle namjere, hvala lijepo. Hvala. Gospodin gradonačelnik, pa iza toga kolega Rajc, pa kolegica Vudrag. Dakle, ja nemam što dodati nego reći da se slažem s Marijom što je rekao. Dakle, ono o čemu govorimo, a to je sad konstatirano, radi se o privatnim tvrtkama bez obzira, one funkcioniraju u zoni Podi, malo srednje poduzetništvo, aluminij, luka, što god da je, ali je činjenica da su te tvrtke nakon niza bremenitih godina

stabilizirane, funkcioniraju, zapošljavaju, uredno isplaćuju plaće. To je, dakle, činjenica, postoji privatno vlasništvo, privatna odgovornost. U ovom trenutku, ja bih rekao da mi nemamo, pod navodnike, nijedan gospodarski problem u Gradu Šibeniku. Dakle, TLM Impol funkcionira, radi, to sam htio reći. NCP, odnosno remontno brodogradilište, odnosno Iskra, Iskra Shipyard, radi i funkcionira. Badel je ulaskom u procesu predstečaja, već što god da jeste bilo, tvrtka koja je stabilizirana, razgovara se o novoj lokaciji za gradnju i dislokaciju vinarije. Hoće li to privatnik izrealizirati, neće, to ne znam. A pojednostavniti priču da je Ivanal na Podima isti kao Ivanal bez Poda, to jednostavno ne drži vodu, jer to tako nije. Kao ni što Skelin Mont, bez obzira što je negdje funkcionirao na lokaciji A, na lokaciji Poda, to nije ista priča. To su jednostavno isto ime, ali bitno drugačije tvrtke, s drugačijim načinom poslovanja i ti se rezultati nesporno vide. Hvala, kolega Rajc.

Gospodine gradonačelniče, mi se dosta često, odnosno vi na ovim sjednicama našeg gradskog vijeća hvalite kako je ovaj transparentan proračun, kako Grad radi transparentno. Ima nešto što još uvijek niste učinili, ja čak vjerujem da hoćete, da ćete ovaj proračun, troškove i račune koje Grad ima postaviti na jednu posebnu aplikaciju, da svaki naš građanin može vidjeti što to svakoga dana Grad Šibenik uplaćuje, koja sredstva dobiva i kako ih koristi. Neki gradovi su to uveli, to je vrlo poučno i ja mislim da je to za daljnji razvoj transparentnosti Grada Šibenika i ovoga proračuna itekako bitno. Hvala, gospodine gradonačelnik.

Proračun Grada Šibenika definitivno jeste transparentan, jer to nisam rekao ja, nego to pokazuju sve analize proračuna Grada Šibenika i to je činjenica i evidentno. Ta propagandna aplikacija o dnevnim izračunima i neizračunima, plaćanjima, neplaćanjima, to ja prepuštam nekim drugim da prosuđuje, a onaj stručni nivo transparentnosti proračuna, postoji način kako se on vidi, kako se dolazi do podataka i oni su apsolutno otvoreni i dostupni svima. Kolega, kolegica Vudrag prvo, pa kolega Slavica. Dobar dan svima, sve vas lijepo pozdravljam. Ja imam jednostavno potrebu da se osvrnem na gospodina Kovača, prije svega zbog toga što iznosite podatke iz 2021. godine, a znamo da smo imali pandemiju. Drugo, spominjete gradonačelniku da on svojata i govori o privatnim firmama u gradu, ali vi ste rekli da gospodarstvo ne valja, pa vam gradonačelnik nabraja zašto su neke stvari dobre u gradu, koje firme rade, koje funkcioniraju i kako u stvari i u gospodarstvu se događa prosperitet. To nisu laži, to su istine. U plaće radnika u pojedinim firmama neću ulaziti jer nemam te podatke, ne znam. Ali što se tiče zone Podi, s obzirom da sam bila zaposlenik godinama u Podi Šibenik, ja vam mogu, gospodine Kovač, kazati da je u studiji opravdanosti ulaganja u zonu Podi stajalo da se ovaj rubni dio grada treba osloboditi i dislocirati firme, radione, servise da bi se ovaj rubni dio grada oslobodio za turizam, što se i događalo i događa i dan danas.

I dobro vam je kazao gradonačelnik, gospodin Skelin, kad je došao u Pode tražiti zemljište da ga kupi, on je radio, čini mi se, nemojte me hvatati za riječ, u jednoj radioni, maloj, mislim da je to bilo možda u Perkoviću ili tako nešto slično, on je bio jedan mali obrtnik. Mi danas govorimo o poduzetniku koji ima četiri izgrađene velike hale u Podima. Vi ste imali stolariju Gojanović koji je radio u Bilicama u puno, puno manjem pogonu, iako je to obiteljski biznis, ali je bio jako mali. Danas je stolarija Gojanović jako prepoznatljiva. Govorimo o zemljikomu koji je dislociran, ali je oslobodio jedan rubni dio prostora, ajmo reći, tamo u dijelu kod Brodarce, gdje se sad događaju, događa izgradnja apartmana, nebitno što je, ali mi danas tamo imamo jedno impozantno i lijepo uređeno od strane Grada Šibenika gradsko kupalište. Tako da nemojte, pitate s jedne strane, a kad vam se kaže, onda kažete da, da gradonačelnik svojata. Ne mogu firme biti sve gradske, nego vam nabraja pozitivne i dobre projekte u Gradu Šibeniku. Još ću se osvrnuti na jednu stvar, a to je,

mi, vi govorite o izvozu. Na primjer, mi u Trokutu imamo digitalne nomade, mi u Trokutu imamo mlade ljude koji troše novac u Šibeniku, a u stvari ga zarađuju od stranih firmi vani. To vam je jedan efekt sličan izvozu. Znači, bitna je, u državi je bitna i nama je u Šibeniku jako bitna potrošačka moć. Ona čini bruto proizvod ovoga grada. Tako vam je, evo, i taj slučaj s mladim ljudima koji rade i posluju u Šibeniku, imamo jedan izuzetno dobar primjer. To su stvari predivne koje se događaju konkretno u našem Trokutu. Evo, samo to sam imala potrebu da primijetim, nemojte se ljutiti na mene, ali evo, par riječi. Kolega, prvo će repliku dati kolega Kovač, a onda ide kolega Slavica, pa kolega Rajc. I kolega Kronjo. Draga kolegice i poštovane kolegice, meni je drago što vi osjećate potrebu da branite gradonačelnika i da pokušavate, ovaj, učvrstiti njegove, njegove obrambene stavove. Ma, nema uopće spora. Ono što sam ja govorio, dakle, kad sam govorio o izvozu, onda sam govorio o podacima Fine za 2022. godinu na razini županije. A rekli smo da je Grad Šibenik zapravo, evo, konkretno što se gubitaka tiče, preko 75% participira u ukupnim gubicima poduzetništva u cijeloj županiji. 50% je poduzetnika smješteno u Gradu Šibeniku, 55% zaposlenih je smješteno u Gradu Šibeniku. Dakle, ti podaci iz 2022. godine su adekvatni. Nisam ja tu ništa, ovaj, dodao ni oduzeo.

Niti ja imam nakanu bilo koga ovdje uvrijediti, povrijediti, fabricirati bilo kakve podatke. Dakle, nema spora. Vi pričate o efektima koje su Podi postigli u smislu izmještanja nekih, ovaj, gospodarskih subjekata da bi se otvorio prostor za turističku djelatnost. Apsolutno. Ali je jedna činjenica, i ona je evidentno nepobitna, da smo mi, dakle, stavili u pogon kompletno sve parcele na Podima, a da imamo jednak broj zaposlenika ima pet godina. To je to. O tom ja govorim. I ja se vrlo dobro sjećam, 1993., ja sam kao vrlo mlad bio vijećnik u prvom sazivu gradskoga vijeća Grada Šibenika kad je gradonačelnik tadašnji Šupuk lansirao ideju o zoni Podi. Tu su se dosta lomila koplja, ali ja se vrlo dobro sjećam koja je bila namjena. Koja je bila namjena. Ja danas gledam na, na, ovaj, na stranicama zone Podi, vi čak imate tamo u nekakvom prostornom pregledu, imate rezervirane parcele za hotelski smještaj. Toga kad je, kad se govorilo o zoni Podi 1993. godine, toga nije bilo. Ja ne znam jesam li ja u pravu, vi me ispravite slobodno, je li. Ali, dakle, ja nisam doista imao namjeru fabricirati bilo koji podatak. Podaci koje sam iznio su podaci Fine. Nije vrag da Fina radi protiv interesa Grada Šibenika. Hvala, replika kolegica Vudrag.

Moram opet kazati, što se tiče, opet se vraćamo na zonu Podi. Znači, zona Podi je gospodarska zona u koju dolaze poslovni subjekti. Naravno je da i kao ljudi što imaju svoj život, tako i firme imaju svoj poslovni život, imaju svoje amplitude u kojima se dižu i padaju. Mi imamo firme, zona je već dugo godina posluje. Imamo firme koje su propale, firme koje su opadale, firme koje su u recesiji, jedva se održale, tu je stvarno doista bilo svega. Spomenuli ste industriju, da, dogodio se taj slučaj. Međutim, ja sam vama spomenula Skelin Monta koji kontinuirano raste. Vi sad kažete nema, nema prirasta ljudi. To vam uvijek varira, makar po onome, sad dvije, tri godine možda ja nisam tu, pa nisam upratila toliko, ali uvijek vam se vrti nekakav slični broj ljudi. I zona je živo tkivo. Jedni propadaju, jednima se smanjuje posao, drugima posao raste, ali je definitivno da ovi poduzetnici koji se gore nalaze, imamo prekrasnih i predivnih primjera kako su rasli i kojom brzinom su rasli. Vi spominjete gubitke, po statistikama Fine, međutim, gubici mogu biti determinirani i zbog ulaganja i zbog investicija, tako da nemojmo biti samo robovi statistike, trebamo biti pozitivni jer se u Šibeniku doista događa i u gospodarskom smislu, ne samo turističkom. Jedan, možemo reći, procvat. Ne kažem ja da, da, da mi to itko od nas treba svojatati, ali je činjenica da se to u Šibeniku događa.

To su poduzetnici, to je njihov kapital, to je njihovo vlasništvo, ali hoću reći da u ovaj Šibenik dolaze i sa strane ljudi,ulažu, kupuju firme, možda koje su posrnule, koje su propale, ali u Šibeniku se gospodarstvo događa. Nemojte biti rob statistike iz 2022. godine, molim vas, pogledajte oko sebe, ima i lijepih i ružnih primjera, ali puno je više puno lijepih. A zašto dolazim ovdje i to govorim? Zato što nije lijepo obmanjivati javnost i anulirati neke rezultate, jer Šibenik nikad bolje, gospodine Kovač, nije stao. Nikad bolje nije izgledao. Šibenik je za primjer, za primjer u državi grada koliko je dignut, i, i, ja smatram osobno da nama fali marketinga još. Evo. Da, da, fali nam marketinga i promocije. Još je ljudi kad dođu u Šibenik, ljudi kad dođu u Šibenik ostanu u šoku koliko je u Šibeniku dobro, lijepo, koliki je prosperitet Šibenik doživio i proživljava, a i gospodarski procvat. Pogledajte oko sebe. Kolega Slavica opominje vas, vas nitko nije prekidao dok ste vi govorili. Budite barem džentlmen, ako niste, ovaj, uljudan u ovome smislu. Evo, kolega Kovač, možete, apsolutno možete. Vi imate pravo na repliku, ali, ha, čujte.

Evo ga, nikome. Meni je treći mandat u ovome vijeću, zadnji je bio odavno. Ali mi nikad nitko nije rekao da ja obmanjujem i varam. I ja to ni ovog puta ne činim. I može vam biti vrlo neugodno jer ste puno mlađi od mene, i može vam doista biti neugodno da me prozivate za obmanu, a ja sam podatke iznio koje sam našao na stranicama Fine. Dakle, ja nikog nisam obmanuo, i meni spočitati da ja ne volim Šibenik i da ja želim napraviti negativnu propagandu Šibeniku, pa to mi se nije nikad dogodilo. Da niste dama, ja bih vam sad neke ružne stvari rekao, ali neću. Molim vas, pazite kako komuniciramo kao vijećnici između sebe.

Ja se slažem s vama, kolega Kovač, da stvarno moramo voditi računa o izgovorenoj riječi, ali to pravilo vrijedi za sve, znate. E, ja mislim da se slažemo oko toga da to vrijedi za sve, ovaj, tako da, evo, ovaj, uvažavamo ovu primjedbu da stvarno vodimo računa o izgovorenoj riječi. To nije kritika kolegice Vudrag isključivo, jer svatko u zanosu može nešto izgovoriti što možda na prvu ne zvuči, ali bilo je i gorih riječi danas od toga. Slažete se. Idemo dalje, kolega Slavica se javio za riječ. Prvo, mene zanima o kakvom se to procvatu radi kad Šibenik svake godine ima sve manje i manje stanovnika. Ja ne znam da li ste vi pratili koliko Šibenik ima stanovnika po novom popisu stanovništva. Drugo, kakve veze ima kupalište, ovoga, rezalište sa gospodarstvom? A treće, gradonačelniče, tu propagandnu aplikaciju, kako vi zovete, uvode svi gradovi koji zaista žele biti u 21. stoljeću. A o Podima dovoljno govori radnička linija koja je ukinuta. Govorim o busevima.

Gospodin gradonačelnik, izvolite. Blago nama s oporbom koja negira realnost. Dakle, na njima je zaista budućnost i perspektiva. Nadalje, blago nama s mladim ljudima koji nemaju osnovne elemente odgoja koji moraju dovući iz kuće. Molim vas, stvarno, dogovorili smo se da biramo riječ. Idemo dalje. Idemo s kraja priče. Radnička linija. Da. Tamo radi 1.500, 1.600 ljudi i samo se vrlo mali broj, 1, 2, 3, 5, dnevno vozio komunalnom linijom koja je zahtijevana, pa smo je uveli, ali ljudi, naravno, kalkuliraju, voze se privatnim automobilima. Dakle, ja mogu samo zaključiti, svi su oni došli raditi, a došli su svojim vozilima i to njihove tvrtke njima plaćaju. Dakle, ljudi su vrlo pragmatični, idu na način koji im je povoljniji, kvalitetniji i na način koji je njima u krajnjem slučaju isplativiji. Ako su oni izračunali da im je isplativije ići

privatnim automobilom nego za 20 eura mjesečno s komunalnom linijom, to je njihov izbor. Što se tiče industrijske zone Podi, ne treba tu puno pričati, treba sjesti, otići autobusom na industrijsku zonu Podi i posjetiti, prošetati kroz te pogone, kroz te tvrtke, pričati s vlasnicima, pričati o njihovim budućim planovima, a ono što je zadatak lokalne samouprave, u čemu ih mi pratimo, je javna komunalna infrastruktura. Koliko ja znam, industrijska zona Podi u ovom trenutku je još uvijek jedina gospodarska industrijska zona u Republici Hrvatskoj koja je spojena na komunalni sustav odvodnje, dakle na sustav pročišćavanja. Komunalna infrastruktura je u cijelosti potpuno riješena, uključujući i zelene površine koje smo, uzgred rečeno, financirali europskim novcima. Ja zaista ne znam što bi dalje ja mogao vama odgovoriti. Ako vi svoj grad ne percipirate na način kako to percipira 99% hrvatske javnosti, vi imate problem i ja vam preporučam lijepo da nađete novu sredinu s kojom ćete se identificirati. Idemo dalje. Koji javljate se vi za repliku, izvolite. Vi ste se javili tek za riječ, a ispred vas ima još pet.

Pa znate tko ima repliku, ovaj, pravo repliku ima onaj koji je, ovaj, znate pravilo replike. E, ajde, recite vi meni. Svak' se može javiti u svako doba. Netko je govorio o pojedinoj temi, ja sam se javio za repliku. Dobro, okej. Tko se javio za repliku? Da sad konstatiram, ja po vašoj dignutoj ruci ne znam jeste li se vi za što javili. Ne možete vrijeđati, sad izađi van. Ne smijete vrijeđati, sad izađi van. Polako, polako. Jeste vrijeđali, ste to i. Molim vas da se umirimo svi skupa. Nemojte vrijeđati, izađi van, nego poslušajte, sad ćeš znati tko ima repliku. Ne vrijeđajte i onda izađite van.

Predsjedniče. Kolega, kolega Slavica, imate pravo na repliku. Kolega Restović, imate pravo na repliku. Kolegu, Slavicu, prvi se javio. Kolegu Restovića. Onda, kolega Restović. Pa ne mogu ja vaše ruke više brojiti, tko se što javlja. Javljate se, dižete ruke, skričite iz dvorane i onda meni, ovaj, ovdje dajete zamjerke. Ajmo lijepo se, ovaj, umiriti. Predsjedniče, ako ne možete voditi sjednicu iz nekog razloga, ima tu podpredsjednik vijeća ispred vas, pa će on. Ma dajte, molim vas. Ne, ne, ozbiljno vam govorim. Ma dajte, molim vas. Ozbiljno vam govorim. Ajde, budite uljudni. Budite uljudni. Jutros sam vam spustio da imate pravo na vijećničko pitanje, postavili ste ga nakon što ste uopće došli. Dva. Dva. Prema tome, sad izvolite reći repliku. I dosta više vaših komentara.

Evo sad ovako. Prvo za javnost. To kad gradonačelnik vrijeđa ovdje ljude koji ne misle kao i on, koji čitaju statistike službene, a to je u suprotnosti s njegovim, ne znam ni ja, šarenim očalima. I treće, kad gradonačelnik zanemaruje da danas troškovi života u Šibeniku za obitelj s dvoje djece gotovo da su toliki, ako imaju prosječna primanja, da ne mogu tu živjeti. I onda nakon toga, kad uspije reći tu rečenicu koju smo se naslušali, ne znam, valjda stalno od pripadnika HDZ-a, mislim da je Kolinda zadnja, to naša predsjednica, to govorila, kaže: "Ako vam se ne sviđa, odite odavde." Pa i onda ovako ode čad da ne sluša to. A onda ga predsjednik gradskog vijeća na ovaj način štiti, a ne štiti nas koji smo članovi gradskog vijeća. Onda vam ovo nema nekog punog smisla. Znate, i ne samo da ste bezobrazni, nego ste prešli crtu i vi i gradonačelnik danas. Pa se vi sad smijite sami sebi koliko god hoćete. A mogu se ja vama smijati? Koliko god hoćete se smijite sami sebi. Poslušajte što ste govorili sutra. Poslušat ću ja. Poslušajte vi. Pa onda odgovorite na pitanje jeste li bili bezobrazni ili niste. Danas da će u 2023. 2023. 2023. Ja vam sada, kolega Restović, dajem opomenu. 2023. Zbog vrijeđanja predsjednika gradskoga vijeća, jer govorite da sam bezobrazan. Ja nijednom riječju vama nisam na bilo koji način vas uskratio bilo koje vaše pravo.

Dapače. Rekli ste da dižemo ruke nekontrolirano. Ja nisam vama ništa rekao. Ja vam sada. Gradonačelnik je izvrijeđao barem, pa ne, nekoliko, nekoliko gradskih vijećnika. Niste riječ rekli. Ma dajte, molim vas. Pa da vam opet to ponovim? Da, ma dajte. Ma dajte, molim vas. Da nastavim. 2023. govoriti nekome tko ne misli kao on, da se odseli iz Šibenika, u trenutku kad Šibenik u zadnjih, ne znam ni ja koliko godina, gubi stanovništvo i broj stanovništva je iznimno bezobrazno i vrijeđa zapravo sve stanovnike grada Šibenika. I nakon toga se dignuti i odšetati van je nešto na što je predsjednik gradskog vijeća morao reagirati. Ali i vas je to nezanimljivo. Kolega, kolega Restović, pa vi mene stalno ovdje učite, učite poslu. Ja ovdje nikoga od vas ne mogu, ni vas nisam uspio zadržati kad ste u jednom dijelu sjednice otišli čad. Jesam vas lasom hvatao po ovoj dvorani? Nisam. Prema tome, ajmo se vratiti u. Predsjedniče, ako vi ne razumijete razliku između gradskih vijećnika i gradonačelnika, onda vam ja to nisam kriv. Ali dajte malo, molim vas, pokušajte biti uviđavni, i to sam vam već rekao nekoliko puta, prema vijećnicima koji su vas izabrali da budete predsjednik vijeća. Vi me niste izabrali. Vi za mene niste glasovali. Ja se ispričavam, ja sam glasao. Znam, znam to, znam. Ma, u svakom slučaju, ova podjela, znate, ako ne mislite kao mi, onda ste vi neprijatelji grada.

Nismo nikakvi. Je potpuno bedasta. I ako ćete tako dalje voditi sjednicu, i ako ćete sjednice dalje voditi, onda ovo nema nikakvog smisla. Ajmo mi, ovaj, prekinite ovo više. Ovaj, jeste li izgovorili svoju repliku? Ako ste nezadovoljni svojim mojim radom, možete pokrenuti postupak moga razrješenja. I basta. Idemo dalje. Kolega Raj se javio za riječ. Govorio sam ovako. Prvo, prije svega, vas sam govorio, vas sam spomenuo. Da, opet. U čemu je problem? Istekla vam je. Ja sam re. Ja sam re. Vi vodite. Mašete rukom. Mašem rukom jer vi vodite ovu sjednicu da nekome date da govori nakon odgovora na pitanja, a nekome ne date. Možete, ovaj, mi sve zamjerati. Ja sam odgovarao gradonačelniku, a vas sam spomenuo samo u smislu da ste jedan od nas vijećnika, a ne jedan od izvršne vlasti. Ja sam jedan od vijećnika i tako se i ponašam. Pa dobro, u redu. Pa to vam kažem. Ja vas i potičem da se tako ponašate. Jeste li, jeste li zaključili raspravu? Ja nisam. Niste još. Ne. Hoćete me slušati ili? Slušam vas dobro. A, okej. Onda, hoćete mi upadati dalje u riječ ili ne? Upadat ću vam u riječ u onom momentu kad pređete, ovaj, vrijeme koje vam je na dispoziciji. Pa, a jel' ga računate i ovo kad mi upadnete u riječ pa ja nešto moram ili to niste izračunali? Ne. Niste. Pa dobro je.

Onda se slažem. Znači, ponovit ću još jedanput. Ako vi kao predsjednik gradskog vijeća nećete reagirati na ovakve izgovorene riječi gradonačelnika, onda stvarno, ne da ne zaslužujete biti predsjednik gradskog vijeća, nego stvarno ne zaslužujete da vodite gradsko vijeće i da štitite gradske vijećnike od ovakvih izgovorenih riječi. Moguće je da ćete vi stati u našu obranu na tijelima Hrvatske demokratske zajednice i ja bih volio da to napravite, ali isto bi bilo dobro barem formalno i barem na jednoj, onako, simboličnoj razini upozoriti gradonačelnika kad na ovaj način vrijeđa. Nije ga vrijeđao niti kolega Kovač sa svojim istupom, niti sam ga ja vrijeđao nikad sa svojim istupom, ali sad sam reagirao na ovog gradonačelnika jer ovo je jako, jako bezobrazno. Hvala. Tko se dalje javlja za riječ? Kolega Slavica, izvolite.

Ja gospodina Burića, gradonačelnika, nikada na račun njegovih godina ili nečega nisam uvrijedio. Ali on već 14. put na konkretna moja pitanja odgovara vrijeđanjem. A što se tiče toga da napustim grad Šibenik, sad me dobro slušajte, ja neću nikad otići iz grada Šibenika, samo vama za inat i takvima poput vas. Jer od novca građana grada Šibenika svaki dan sebi dižete spomenike i želite da svi građani grada Šibenika vama plješću. To nije demokracija. To je najgora diktatura koju vi provodite u gradu Šibeniku. I onda govorite da nama koji ne želimo pljeskati vašoj zlatnoj ovci, da mi nismo Šibenčani i da ne volimo Šibenik. Ma je li? Pa ne žive u ovom gradu samo HDZ-ovci i vaši članovi. I druga stvar, od gradskih firmi ste napravili lena za svoje obitelji. Eto, to vam ja govorim svoje govornice. A vidite, sad tko, tko onda doliva ulje na vatru. Okej, hvala. Idemo dalje, kolega Rajić.

Bit ću vrlo, vrlo kratak. Stojim u obranu svih vijećnika i gradonačelnika i njegovog zamjenika. Nitko nikoga nema pravo vrijeđati. Posebno se nemaju pravo vrijeđati mladi ljudi koji po prvi puta sjede u ovim klupama. To je jedno. Drugo, daljnju repliku na gradonačelnika oko propagande i nepropagande aplikacije u kojoj se sve vidi u proračunu neću komentirati jer njega ovdje nema. To nije primjereno jednom gradonačelniku. Hvala. Kolega Kronja. Prvo se nisam mislio javiti, pa onda kako je tema išla, mislio sam se javiti na temu. Međutim, odustanem s te svoje teme. Ali reći, reći mladom čovjeku koji je vijećnik u ovom gradu da napusti sredinu, ako se ne slaže, mislim, to je stvarno previše. Hvala. Kolega Slavica se ponovno javlja.

To samo pokazuje da ovaj grad ide jednim stabilnim putem Vučićeve Srbije i njegovog načina vladanja. Eto. Evo, vidite sada di to ide, jel'. Evo, ja vam, kolega, ja vam, kolega, stvarno želim da ostanete u ovom gradu dovijeka, dok god vi to želite. Evo, ja vam tu sa svoje strane vas ne tjeram, nego vas dapače potičem da ostanete u tom gradu, ali mi nemojte ovdje spominjati Vučića na ovoj sjednici. Eto. Idemo dalje. Imamo li još koga tko se javio za riječ? Ako nema, onda, ovaj, zaključujem ovu raspravu oko točke 5. Ajde, da ja naglasujem prijedlog prvih izmjena dopuna proračuna sa projekcijom. Tko je za?

11. Protiv? 2. Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena 5. točka. 5.b. Prijedlog izmjena programa održavanja komunalne infrastrukture za ovu godinu. Isto prijedlog izmjena. Otvaram raspravu. Javio se za riječ gospodin Travčić, koliko se ne varam. Nit da sam bar dobio mali, mali odgovor na moja neka pitanja. Ne bih, ne bih se dizao. Iako mi je sad jako neugodno u ovoj prostoriji biti sa svima vama, s obzirom kojim putem ide tematika, se skroz izgubila. A mene ste ukorili za pristojnost. U prijedlogu izmjena programa održavanja komunalija, da ste mi samo dali odgovor, gospodine, ja ne bih ovo govorio, ali tu se za održavanje čistoće javnih površina, velike su tu cifre, ono, zeleni površini 517.000, održavanje u trijičkoj sezoni 80.000 eura, strojno pranje prometnih površina, ručno pranje. Pa onda dolazimo na održavanje javnih površina, zelene javne 150. Mislim, to su ogromne cifre. Pa mene, ja žao mi je što nisam nekoga od zaposlenika Zelenog grada pitao kako mu je. Jel', je li, je li ja samo imam taj privid da je, da jednostavno taj dio ne funkcionira? Ili je to nešto što ja stvarno ne razumijem. Ali bih volio da se preuzme odgovornost za ovo sve, jer vi imate tako super iznose za održavanje grada Šibenika.

Kolega Nakić. Pa ne znam nekako koji konkretan odgovor bih vam ja sad na to dao, ali ja vam samo mogu reći da je, da to je trenutno kroz program održavanja površina što se tiče Zelenog grada, odnosno održavanja čistoće grada, odnosno održavanja zelenih površina, nije ni približno još dostatno koliko bi trebalo biti da se zadovolje nekakvi standardi kojima mi svi skupa ovdje težimo. Kao što vidimo kroz ove izmjene, promjena koja je napravljena je napravljena u, sada kroz ovaj rebalans, u uređenju zelenih površina po mjesnim odborima, gdje je povećano za 75.000 eura da bi se mogla zaposliti dodatna radna snaga, odnosno dodatni ljudi na kosilicama, vezano za uređenje samih zelenih površina. Jednostavno, evo, imamo toliko primjedbi po mjesnim odborima, pogotovo ovim mjesnim odborima koji su turistički, koji imaju turistički karakter, kao što je Zaton Raslina, Brodarica, Grebaštica, Žaborić i slično. I jednostavno, evo, tamo predstavnici tih mjesnih odbora nisu zadovoljni, jer Zeleni grad kroz postojeća sredstva, odnosno kroz broj angažiranih djelatnika na uređenju zelenih površina, nema dovoljno kapaciteta da u isto vrijeme možemo pripremiti sezonu u svim tim mjestima. I iz tog razloga je sad kroz ovaj program održavanja zelenih površina napravljena, napravljena ova promjena. Evo, ovo sve ostalo, nemam vam nekakav konkretan odgovor, ali vam mogu samo reći da, da nije dovoljno i da će u sljedećim godinama vjerojatno dolaziti još do povećanja. Znamo i podatak da radnici sami u Zelenom gradu imaju trenutno najmanje plaće od svih gradskih firmi.

I definitivno, evo, po meni, se ne smijemo dovesti u situaciju da nam se desi, kao što se samo Šibenik sad održava štrajk, jer što bi se desilo kad bi krenuli sad 1.7. štrajka djelatnici Zelenog grada? Mislim da to nikome od nas sigurno ne bi bilo na ponos. Hvala. Kolega Travčić. Zaduženi spis, pročelnik komunalnog dijela grada Šibenika. I prvo ću izraziti da mi je žao što ćete ići, jer da na ovakav odgovor, da sam ga dobio već u prijašnjim pitanjima i potpitanjima, ja ne bih rekao više riječi. Vi ste mene umirili, ali još uvijek mi se stvara nemir. Zato što na ovo pitanje koje sam ja ovdje postavio, a ne neki referent, ja sam namjerno htio izbjeći vaš dio da mi ne odgovorite. Znači, ako i radniku, to ću do sljedeće se pripremiti, ali je stvar onda jedna, da onda se ne zna kako se upravlja s nečim što je jako, jako bitno za grad Šibenik. Jel' se varam? Hvala. Ima li daljnjih diskuta? Ako nema, zaključujemo točku 5.b i dajemo na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. 5.c. Prijedlog izmjena programa gradnje komunalne infrastrukture na području grada Šibenika od 2023. Otvaram raspravu. Kolega Travčić.

Super je od kolegice, ovaj, vijećnice Ivane, što ona vidi jedan super pozitivan uzmak u Šibeniku. I ja ga isto vidim. Ali mi toliko očito onda idemo prebrzo da ono što je iza nas nitko ne vidi. Znači, to održavanje, to me tako muči. A spomenut ću samo, jer sam vidio tamo u stavkama, koliko se izdvaja za plaže. Pa mi nismo spremni za sezonu. Možda vas pola ima turističke neke kapacitete spremne za turiste, pa plaža Banj, rezalište i Adria. Ne znam kad ste prošetali ili tko je već odgovoran za taj dio. Pa to nije u funkciji. A onda ću postaviti pitanje da li su to uopće gradske plaže, jer će sigurno netko reći: "Ako su gradske, imamo valjda odgovornost da brinemo." A možda nisu gradske. Stupići. Vidim tamo koliko se izdvojilo za stupiće, ono di možemo, ovaj, ne proći auto ili udri nogom. Znači, na vanjskome ne radi onaj koji se pokretni. Kod katedrale, opet ću spomenuti, ne radi stupić. Netko je čak i kod gimnazije izvadio te stupiće jer mu smeta valjda za svoj auto. A još je pitanje, znači, imali ste jednu super zanimljivu atrakciju u gradu Šibeniku. Malo to tko i zna od vas. Kad ste se pozicionirali točno među jedne strelice i kamenja, javio vam se Juraj Dalmatinac preko aplikacije. Zanima me di je to otišlo. Di je taj Juraj? Kako te nema aplikacije da on s tobom komunicira?

Sigurno to netko nešto zna. I bilo bi super jedna primjedba da dječak, to isto se tiče te infrastrukture, dječak koji se nalazi ispred hotela Jadran i koji lovi ribu, da dođe na adekvatno mjesto di mogu djeca s njim zajedno loviti ribu na rivi. Jer on nije pozicioniran pravo. Tamo di se nalazi, u blizini hotela Jadran, na području gradskog, gradske parcele, on sam neće ni ribu uhvatiti ni dice. Hvala. Kolega Rajić se prvo javio, pa kolega Petković. Ovdje kod gradnje komunalne infrastrukture i njenoga planiranja, bitno je napomenuti da u planiranju te troškove planira netko tko, bar ja pretpostavljam, zna što će se tamo raditi. To su ljudi struke, diplomirani inženjeri građevine. I sad odjednom takve nagle promjene u povećanju određenih iznosa sredstava za realizaciju određenoga projekta. Što vama zapravo znače ti diplomirani inženjeri koji planiraju vama sredstva, bilo na početku ili sada u proračunu? Valjda ta planiranja, odnosno te procjene, nekog boga znače. Ako one ne znače ništa, a događa se da vama te procjene i te troškovnike rade isti ljudi, čak neki koji su zaposleni u gradskim firmama, što je nota bene sukob interesa, da se razumijemo, rade u gradskim firmama, ali su zato i u nadzoru određenih projekata, izrađuju troškovnike i tako dalje. Prema tome, potrebno je voditi računa o tome da ono što je planirano, što je procijenjeno da će koštati, nije valjda da se u dva mjeseca toliko bitno promijenio iznos sredstava za određene građevinske pothvate, odnosno određene građevinske radove.

Hvala. Sljedeći je kolega Petković. Molim pročelnika Nakića da mi odgovori na pitanje o modusima financiranja gradnje komunalne infrastrukture i održavanja. S obzirom na nove zakonodavne promjene, dakle, koji su načini i mogućnosti financiranja oronule komunalne infrastrukture? Da li postoji mogućnost da korisnici, dakle, sami sufinanciraju i da se pritom njima od komunalne naknade u nekoj budućnosti to prebija sa, da dolazi do prijeboja? I ako nije, ako nije to više moguće, koje su alternative? Hvala. Kolega Nakić. Grad Šibenik isključivo, znači, financira održavanje i gradnju komunalne infrastrukture kroz komunalnu naknadu i komunalni doprinos. Komunalna naknada je nešto što isključivo služi za održavanje komunalne infrastrukture, dok se sa komunalnim doprinosom i onim što fali iz komunalne naknade zatvara program gradnje komunalne infrastrukture. Naravno da je moguće. Svaka nekakva investicija koja je inicirana od strane privatnih investitora, oni je mogu provoditi o svom trošku, uz nekakav potpisan sporazum i uvjete s Gradom Šibenikom. Da li, da li mi to možemo prebijati s nekakvim davanjima? Za komunalnu naknadu ne možemo, ali za komunalni doprinos nekakav koji bi se ostvarivao, bi mogli. Ali evo, to je sve stvar dogovora, odnosno potpisivanja sporazuma i definiranja, definiranja tih uvjeta.

Imamo li daljnjih diskuta? Ako nemamo, zaključujemo raspravu vezano za točku 5.c, pa je dajem na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. 5.d. Prijedlog odluke o izmjenama dopunama programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju. Javio se kolega Slavica. Pitanje za gradonačelnika Burića. Zašto šibenske vrtiće s 40.000 eura treba dodirati kralj šećera, Miodrag Kostić? I vraća li time ovom gradu Šibeniku neku uslugu? Gospodin gradonačelnik. Gospodin cijenjeni vijećnik, gospodin Slavica ponovo dezinformira javnost. Dakle, umjesto da kaže: "Pa naučite se pristojnosti i ne upadajte u riječ." Molim vas, Petković. Pa to ne smijete ni u kući raditi, upadati u riječ, ali vi nemate očito uzuse kulturnog i normalnog ponašanja. To je očito vaš problem. Gospodine gradonačelniče, ajmo na konkretne odgovore. Konkretan je odgovor, pravi odgovor na to pitanje, da je MK Grupa provela proceduru unutar svoje tvrtke za donaciju vrtića, ne gradu Šibeniku, nego ni za vrtića u Republici Hrvatskoj. Pa, između ostalog, dobitnik takve donacije su vrtići grada Zagreba, Šibenika, Dubrovnika i ne znam što koliko ih je već bilo, jasno i transparentno dodijeljeno na svečanosti u Zagrebu, u kongresnoj dvorani. Kolega Slavica, replika.

Hvala na odgovoru. Moglo je i bez vrijeđanja. Opet nastavljamo dalje. Ajmo na, ovaj, imamo li daljnjih diskuta? Ako nema, onda zaključujemo točku 5.d. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. 5.t. Prijedlog odluke o izmjeni dopune programa javnih potreba u kulturi, tehničko-u kulturi i znanosti. Otvaram raspravu. Kolega Marenc se javio. Izvolite. Pozdravljam još jedanput. Ponukalo me ova točka dnevnog reda, jer je gospodin Mario, uvaženi vijećnik, spomenuo povećanje na ovoj točci po proračunu za ovu godinu, izmjenu, izmjenu sredstava. Ali uvidom malo detaljnije što se tu dešava, pa evo i gospodinu Kovači ću ja odgovoriti, jer mi se čini da je to to. Ovaj porast od milijun i pol kuna se odnosi prije svega na preostale račune koji su ostali od prošle godine. Pošto je, zahvaljujući transparentnosti, što govori gospodin gradonačelnik, pa imamo registar ugovora, kakvih-takvih, koliko imamo, imamo na stranici Grada Šibenika, može se to pogledati. Ja sam bio toliko slobodan da malo pogledam. I vidi se kompletan spisak, doduše jednostavne nabave, u većini. Vjerujem da nije to, da nisu to sve narudžbenice i ugovori, ali ono što ima u, mislim da su dobre informacije za onoga tko hoće gledati. I vidi se da tu ugovori, vidi se kad je sklopljen ugovor, a vidi se i kad je realiziran, odnosno plaćen. I većinom tih ugovora koji su ostali slobodni, da ne kažem koji će se platiti kroz ovu godinu, se upravo refundiraju kroz ovu stavku.

A, gospodo moja, imam osjećaj da se to najviše odnosi na proteklu adventuru. I sad, mene kao odgovornog vijećnika, i inače tako postupam u životu, me zanima, bez obzira na efekte promidžbene i bilo što drugo, ipak ja mislim da je red da se napravi nekakva cost-benefit analiza svakog događaja u ovome gradu, pa prema tome i adventure. Ja mislim da, i pitam ovdje odgovorne osobe u gradskoj vlasti, da li je provedena takva jedna cost-benefit analiza, jer mislim da ovih milijun i pol kuna koja će se praktički napraviti u rebalansu budžeta je zaostatak već za prošlu godinu. A da li ćemo tako ići i dalje kroz ovu godinu, to će vjerojatno vrijeme pokazati. Ja bih samo naveo par primjera ugovora, odnosno što se sve potrošilo za tu adventuru. I tu sam ja došao do nekih milijun i dvjesto kuna, ono što je vidljivo. Ali ono osnovno, što sam pokušao postaviti pitanje ovdje, praktički ispred gradskog vijeća, koliko nas je stvarno došla ta adventurska proslava, jer ugovore o izvođačima na tom događanju i na dočeku Nove godine jednostavno nemamo, niti znamo koliki su to iznosi. Obrazloženje je da je to autorski honorar, da je javna tajna i tako dalje, sve to skupa. Ja to mogu prihvatiti u nekoj mjeri, u nekoj mjeri, ali s druge strane, ovaj, ipak se radi o javnom novcu. Prema tome, ja mislim da smo dužni da imamo i te informacije.

Neću puno dužiti, samoću vam reći u silno. Pazite, adventuru organizira Grad Šibenik, Turistička zajednica Grada Šibenika i Tvrđava kulture, jel? I nije mi jasno, možda sam ja naivan u cijeloj ovoj priči, pitam, pokraj svih tih ešalona, velikog ešalona ljudstva, sklapaju se ugovori pod vođenja online kampanje za adventuru 2022. ili usluge promidžbe, informiranja za potrebe adventure, nekih 80-ak tisuća kuna i tako dalje. Onda zanimljiv je iznos za tehničku podršku i najam produkcijske opreme za sam taj događaj. To je tri ugovora, većinom s jednom i te istom firmom, sve zajedno preko 500.000 kuna. Pa zatim niz ugovora o različitim uslugama, najam drvenih kućica, 250 kuna skoro, dizajn, najam neke rasvjete u gradskoj knjižnici, 25.000, zaštitarske usluge, 120.000 kuna, prijevoz kućica i tako dalje i tako dalje. Normalno da se može razgovarati i opravdati ovo. Nije ni moja namjera da ja ulazim u detalje. Mene samo zanima, na neki način imam osjećaj da ovaj grad prelakonski se odnosi prema svim resursima ovoga grada, pa prema tome i financijama. Mislim da prelakonski ulazi u nekakve ugovore, dogovore. Možda bi trebalo i prije toga nešto razmisliti ili eventualno na neki način ili promijeniti, jer ne mogu se oteti dojmu, recimo iznajmljivanje ili najam produkcijske, odnosno opreme za razglas ili bilo što drugo, da dođe do pol milijuna kuna. A istovremeno imamo i kazalište i međunarodni dječji festival koji isto traže takve usluge.

Pa je li bi bilo normalno pitanje da li se to može kupiti, da li se to može imati za stalno, bez da se svake godine toliki iznosi daju za bilo što drugo. Ili, na kraju, znam da je to sve stvar procjene, ali zato pitam, da li ste vi, gospodo, napravili baš tu pravu cost-benefit analizu? Jer imam osjećaj prelakonskog odnosa prema ipak našem novcu, koji je ipak ograničen u cijeloj ovoj priči. Neću spominjati, recimo, usluge snimanja filma za potrebe svečane sjednice gradskog vijeća u iznosu od 75.000 kuna, naručeno od zagrebačke firme. Ja

neću ulaziti u autorska prava niti izričaje. Tu normalno dolazi odmah do bilo kakvih, ovaj, reakcija. Ali ovakvi se ugovori unaprijed dogovaraju i zatvaraju cijenom. Da li mora biti baš takva cijena? Imam osjećaj da bi ovdje neki u Šibeniku napravili za 3 puta, 4 jeftinije takav isti film. A da ne kažem da je taj film, pitanje hoćete li ga sutra upotrijebiti, da ću malo zločesto, pa ću promisliti, da li ćete ga uslužiti možda i u HDZ-u za sutra za promidžbenu kampanju koja tek nas predstoji i za izbore razne koji nas čekaju u sljedećem periodu.

I sad vas pitam, i pitat ću, bez ikakvog, na neki način, adventura je bila lijepa. I nemojte me krivo shvatiti, nemam ništa protiv nje. Ali ne mogu se oteti dojmu što je s međunarodnim festivalom djeteta u Šibeniku. Imam osjećaj da njega gledaju kao neko tuđe dijete. A mislim da je Šibenik prepoznatljiviji, treba biti prepoznatljiviji po tom festivalu nego po adventuri. Po meni. To je moje mišljenje. Na kraju krajeva, koliko ste potrošili na kraju tih ugovora za promidžbu adventure? A recimo, međunarodni festival djeteta je sad ispred nas. Ja ne vidim nikakvu reklamu da je nešto posebno vođeno ili, ili, ili dato. Da vam kažem pravo, nemojte se ljutiti, ne znam detalje, ne vidim. Gledam to kao promatrač u Šibeniku i tako osjećam taj međunarodni dječji festival. Ali se pitam, bit ću malo zločest, što ako bi takav festival možda organizirala Tvrđava kulture, koliko bi nas onda tek koštao? Ja imam osjećaj da

Tvrđava kulture, kulture radi po svjetskim standardima, bez daljnjeg. I cijene su svjetske. Toliko ljudi zaposlenih, a toliko vanjskih usluga. Mislim da tu isto možda jedan nesrazmjer u cijeloj toj priči. To je jedna moja opaska, više jedno pitanje. A na kraju krajeva, i traži se obrazloženje što ubuduće, s obzirom na ove iznose, ako to budu probijali proračune ovako kako su krenuli. Eto, hvala lijepo. Hvala. Kolegica Žurić, osvrt na ovo. Lijep pozdrav svima, poštovanje. Poštovani vijećniče, ja vjerujem da su vaša pitanja i primjedbe dobronamjerni i usmjereni ka nečemu. Smatrate da bi trebalo možda više štedjeti, jesam to dobro, ovaj, razumjela? Što se tiče adventure, ja samo hoću reći da je to zbilja vrlo, vrlo zahtjevan projekt, ali vrlo skup. Ja to moram reći. I moram reći da se tu stvarno vodi računa o svakoj kuni. Istina je, organizatori su Grad Šibenik i Turistička zajednica, uz potporu Tvrđave kulture. Međutim, ako vi želite imati kvalitetan program koji traje 4 tjedna, do sada smo imali 3 tjedna, najprije 2 tjedna, pa 3 tjedna, pa 4 tjedna. Zahtjevi su sve veći. Ako želite dovesti dobre izvođače i kvalitetne izvođače, oni koštaju, sve ima svoju cijenu. Produkcija u parku, dakle bina, razglas, svjetlo, radnici koji noće u hotelu, mjesec dana stoje u Šibeniku. Dakle, to su, to su sve stvari koje iziskuju stvarno velike novce. I meni se samoj čini, kad dobijem ponudu, ha, i meni, meni...

Ali gledajte, svaki izvođač ima i svoj rider. On traži određeni, određeni razglas, određeno svjetlo, ne znam, određenu tehniku, kao što je ovdje. Sve su to stvarno veliki troškovi. Troškovi oglašavanja, time se bave agencije, digitalni marketing je nešto što je sad jedna, jedna sasvim druga dimenzija od onoga što vi imate. Nikako se ne bih složila da je to na uštrb Šibenskog dječjeg, međunarodnog dječjeg festivala. Nema tu, da, nema tu... Recimo, kod Jakova, čini mi se da ima sad i par ljudi, može on sam reći, zaposlenih u marketingu. Dakle, dakle, radi se o kvalitetnom programu, i jednom i drugom, koji da bi zadržao razinu kvalitete i čak je povećao, vi svake godine, nažalost, morate dizati financijska sredstva za to. Jer sve ono što je kvalitetno je skuplje i ide skuplje. Ali to stvarno ne znači da se razbacujemo, nego samo kažem da je to program koji traje dugo i koji, vi znate da imamo i klizalište, imamo lokaciju Poljana, imamo lokaciju, imali smo nekad i 3 lokacije. Sve je to jako, jako zahtjevno i u tehničkom, a naravno onda i u financijskom smislu. Kažem, sve vam je, vidjeli ste i sami, tražili ste od mene odgovor, sve vam je transparentno. Ako, mislim, cost-benefit analiza ne, ne znam, na taj način valjda nije rađena. Ali, ali svi troškovi koje želite vidjeti su tamo. Nemamo što skrivati, nemamo se za što sramiti.

Mi smo dapače vrlo, vrlo ponosni na naš program adventure. I mislim da je on svakom dostupan. I upravo zato što je besplatan za, za apsolutno sve programe koje, koje nudimo, i koncerte i sve druge programe, je, je svim građanima nekako drag. Ja bih rekla, ja bih rekla da tu nemamo neke, neke prijepore. Naravno, glazbeni ili neki drugi ukusi su različiti. Ali smatram da stvarno to držimo da je program koji je tako jako dobrodošao našim građanima, i, ali uz njega sve košta. Vatromet koji ćete imati, možete ga platiti, ne znam sad, gorivnom kunama, 50.000 kuna, 100.000, 150.000, 200.000 kuna. Mi sad i razmišljamo o nekoj drugoj varijanti, ne vatromet, ali kad smo vidjeli te cijene, to je, to je strašno. Dakle, nemojte zaista sumnjati da tu trošimo kao pijani milijunaši. To nije istina. Ali želimo našim građanima stvarno pružiti dobar program. Evo, hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, pa se javio kolega

Marenc. Javlja se za riječ i kolega Bilić u ime UDF-a. Dakle, ja zahvaljujem ovoj pročelnici, ona je to uljuđeno i fino rekla. Ja ću ovaj moj zadatak biti bezobrazniji. Dakle, očito adventura mnogima smeta, ali neće vam proći ta priča. Dakle, Grad Šibenik stoji iza svoje adventure. Adventuraće biti svake godine sve jača i prepoznatljivija. Ne možete uopće povezivati MDF i adventuru. MDF je priča koja je više od 60 godina prepoznatljiva, pa sama činjenica da su u jedno jutro među građanima Grada Šibenika prodane sve karte pokazuje da su ljudi, oni koji hoće to znati, koje interesira MDF, itekako znaju što se s MDF-om dešava, kakve su radionice na MDF-u. I to je jedna potpuno drugačija slika. Ono što smo mi postigli s adventurom je prepoznatljivost, pa ja bih rekao i turistički brend Grada Šibenika. Nadopunili smo to s kućom umjetnosti Arsen, ali i sa zbivanjima u Azimutu. I mi sada imamo na kulturnoj sceni Republike Hrvatske Šibenik brendiran kao kulturnu instituciju, kao kulturnu destinaciju, kao destinaciju koja u siječnju praktički ima programe. Evo, ovdje u kući umjetnosti Arsen, koja je bila nekad kino dvorana, ali godinama i zapuštena. I ja s ponosom kažem da je ova gradska uprava dovela i stavila u funkciju i ovaj projekt. Ja mislim da ga svi vide, osim možda gospodina Slavice i nekih njemu sličnih.

Idemo dalje. Kolega Marenc. Zahvaljujem gospođi. Molim vas da prekinemo diskusiju međusobno na ovakav način. Pročelnici na informacijama, i slažem se s vama, ovo je sve bilo dobronamjerno. I nismo mi protiv adventure. Ja ne bih riječ rekao protiv, niti bih riječ danas izgovorio da su računi plaćeni s prošlim proračunom. Stvar je samo o milijun i pol kuna koji se otvara. Pazite, ja slanjem proračun. U proračunu reći će meni gospodin finansijer, on će mi reći da je ostalo pol milijuna kuna. Je, ali vi ste sad uzeli milijun i pol. Nije stvar u tome. Gospodine gradonačelniče, meni je vrlo drago i, i drago mi je kad se Šibenik oglašava i kad se vidi sve to skupa. Samo, možemo li mi to platiti? Nemojmo ostavljati dugove. Puno vi obećavate. To smo već doživjeli u ovome, ne u ovome, nego i u prošlom mandatu i sve to skupa. I, i što je najgore, vi nas zanesete. Mi i uživamo, što je najgore, u toj adventuri. Ali dolazi naplata svega. A pitanje je da li mi to možemo. I zašto to pitam? Od 1.6. trebali su biti gotovi podzemni po Trgu Andrije Hebranga i sve to skupa. Ima 2 mjeseca stoji tamo nered, nema zelenog. Uvijek taj prokleti zeleni grad i, i ne znam što sve skupa. A mi adventuru dovodimo gospodu iz inozemstva. Za razliku, gospođo pročelnice, računi nisu svi transparentni jer ne znamo koliko nas je došlo.

To vam plaća Turistička zajednica. To nemate u našem proračunu. Ne možete vidjeti. A nije mi, ni Turistička zajednica nije rekla, mislim. Molim vas, molim vas, ajmo, ajmo ne voditi ovako raspravu i skup. Nije stvar toga. Nije, mi znamo da to nije mala cifra. I da to ne može biti mala cifra. I tko se odlučio na takav korak, mora snositi konsekvence. Ali to je javni novac. Turistička zajednica, ona nije na Marsu, ona je u Šibeniku. Hvala. Hvala. Dalje se javio za riječ kolega Bilić ispred MDF-a, izvolite, pa onda kolega Slavica. Oprostite što sam spominjao MDF i gospodina Jakova, ako ste me napali.

Ajmo bez napada, Jakove, molim te. Evo, trudit ću se. Poštovanje svima, gospodinu predsjedavajućem, gradonačelniku, dogradonačelniku i svima vama, bojim se da vas ne nabrajam. Nisam planirao izlaziti za, za ovu govornicu pod, pod ovom točkom. Možda se nešto oko statuta mislio izaći, ali nekoliko stvari bi zapravo, mislim da je vrijedno da, da se kaže. Ne samo u kontekstu vas gradskih vijećnika, nego možda i šire, šire javnosti kada govorimo o kulturnoj sceni u Gradu Šibeniku. A vjerujem da ćete negdje onda naći, ovaj, odgovor na, na ovo vaše pitanje ili, ili ovo vašu, vaše promišljanje. Uvijek nekako se zna provući, mi koji radimo u kulturi, provući javna ustanova Tvrđave kulture, sve ostale gradske institucije, tko kako funkcionira, tko koji dio pokriva, tko je vidljiviji u širem nekakvom smislu, tko je nešto manje vidljiviji. Morate, uvažene kolege, razumjeti različitost koncepata funkcioniranja tih ustanova. Tvrđava kulture ima svoj način funkcioniranja u prezentaciji kulturnog i svakog ostalog sadržaja i imaju svoj hodogram ponašanja. Mi kao kazalište imamo svoj, mi smo primarno proizvođači kulture. Što to znači? To znači da će, recimo, Tvrđava kulture, konkretno sad na par primjera, da probam plastično objasniti. Tvrđava kulture će dovesti u Arsen nastanoviti program u Šibenik, zaraditi, naplatiti, ponuditi našim sugrađanima kulturni sadržaj. Mi ćemo isto to napraviti, ali recimo, evo, na primjeru matineja za djecu. Tvrđava će u subotu ujutro ovdje imati matineju. Mi sa svojom predstavom odemo u Split i prodamo svoju matineju tamo.

Upravo iz tih razloga, to vam pokušavam objasniti vezano i za tehničku opremu kao takvu. Pitanje tko koliko ima potrebe za tom vrstom tehničke opreme. Sigurno da mi, a zna i pročelnica financija, zna i uživo odstvo grada, koliko smo u protekle 4 godine kupili tehničke opreme upravo iz razloga što tamo gdje mi gostujemo nema takvu, na svakom mjestu nema tu infrastrukturu kao što je ova, ova ovdje zgrada. Dopustite sami krat, samo kratko neke stvari isto tako reći, a znam da ovo uživo odstvo grada zna, jer sam i nedavno to s gradonačelnikom razgovarao. A i iskoristit ću priliku, oprostite, s obzirom što mi se čini da, s obzirom na novi zakon o kazalištima, ovo je jedna od zadnjih prilika ovako ispred gradskog vijeća govoriti, s obzirom da u budućnosti izvještaji financijski i programski idu direktno gradonačelniku i pročelnici, a ne na gradsko vijeće. To je ovom novom odlukom o zakonima o kazalištu. Pa mi dopustite samo kratko obrazložiti određene stvari. Naime, u protekle 4 godine Šibensko kazalište je, a znamo svi, i bivši saziv gradskog vijeća i sadašnji, što je sve i kakve sve, ublaženo rečeno, nerede smo imali tamo. Mi smo uspjeli u protekle 4 godine, zaključno s 31. siječnja, kad smo pridali završni financijski izvještaj za ovu godinu, vratiti sve repove, sve dugove, sve zaostatke koji su bili u protekle 4 godine. Šibensko kazalište je vlastitu djelatnost diglo za 70% u kontekstu prihoda.

Grad Šibenik je, zahvaljujući našem radu, smanjio svoja sredstva koja daje iz svog osnovnog proračuna za Šibensko, za Šibensko kazalište. Ukupno, kada gledate ulaz i izlaz u protekle 4 godine, oko 20% imamo više prihoda nego što je bilo 18., odnosno 19. kad se kazalište preuzelo. Nešto ljudi je otišlo iz kazališta, nešto ljudi je došlo, zahvaljujući činjenici što smo u protekle 4 godine naporom gradske uprave, nas u kazalištu, jednog malog uskog kruga u Ministarstvu kulture, što smo pokupovali i okrenuli poziciju najmova, da smo kupili opremu, uključujući kombi, kamion i svašta nešto, i evo, prije mjesec dana zaposlili i dvoje glumaca u kazalište. Mi smo se doveli u situaciju da imamo festival za koji se nadam, kad govorite u kontekstu MDF-a, da ćemo uspjeti održati 15 dana da se budžet ne probije. Mi smo radili jednu analizu unutar kazališta da nismo kupili skoro 2 milijuna kuna različite opreme. Mi ne bi, s obzirom na poskupljenje turističkog sektora, koji usudim se reći, je potpuno podivljao s cijenama. Ispričavam se na tom izrazu, jer mislim da to nije realno što rade i kako ucjenjuju, ne samo nas, nego i druge kulturne ustanove u gradu. Mi ne bi, uvažene kolegice i kolege, mi ne bi imali ove godine za 4 dana festivala. Naprosto su cijene takve kada govorimo o omjeru što je zatečeno, što je došlo u protekle 4 godine. I bez obzira i na lijepu međusobnu mi suradnju, i ovdje ste spominjali i vezano, ne samo za vas, nego i za druge sportske klubove koji surađuju na festivalu, i nadam se da će se jednom ti stupići riješiti, pa da i plivači mogu sudjelovati u popratnom programu MDF-a.

Ne bih ipak koristio tu vrstu i ogradio bih se od te vrste terminologije, da je nešto nekome na uštrb pa se dječji festival gura sa strane naspram nekih drugih institucija. Ne, ne bih mogao se složiti s tim. To nije, gospodine Marenc, do kraja ni istinito, niti točno u praksi, to iskreno govorim. Već sa, usudim se reći, imamo drugačiji koncept funkcioniranja, funkcioniranja stvari. Opet se vraćam na ono, ako sam uspio biti jasan, mi kao kazalište smo proizvođači sadržaja, a ne nuditelji sadržaja kao, kao recimo institucija, odnosno javna ustanova Tvrđava kulture. Nadam se da sam vam uspio približiti određene, određene stvari. Hvala. Kolega Marenc se javio, pa kolega Slavica.

Hvala na odgovoru. Nije bila nikakva namjera, niti uspoređivati ovo. Vi cijelo vrijeme govorite, ali namjerno imam osjećaj govoriti. Jedno je kazalište, a jedno je međunarodni festival djeteta. Ali se ne radi o istom poslu. Ovo što vi objašnjavate, što vi radite, to je kazalište, produkcija nečega. Ali ovo MDF liči i na onaj dio što radi Tvrđava. Morate priznati. Organizirate slične stvari kao i oni. I ja sam tu htio napraviti samo jednu paralelu, bez ikakvih reći da netko nešto namjerno ili sili ili ne znam što sve skupa. Ali imam osjećaj, jer očito nisam bio jasan. Ja bih puno više volio novaca i vidjeti i organizacije i Grada Šibenika da se uključi u MDF, više nego, recimo, za potrebe dočeka Nove godine i sve to skupa. Mada je to popularnije, jer ne znam što sve skupa. A i ovo što je govorio gospodin gradonačelnik, prodane su odmah ulaznice. Pa kako neće biti prodane, kad ima 300 stolica. Ne znam di, mislim, to nije problem. Ne možete ni doći. Nitko se više ne usuđuje uopće kupovati istu stvar. Zato je i podržavan i htio bih MDF da bude kao i adventura, na svim gradovima, na svim trgovima, što vi radite. I želim vas pohvaliti i želim što više novaca na takav način. Eto, samo to sam htio reći. Ali nemam nikakve namjere ni uspoređivati ni jedno ni drugo, nego gledam po nekakvim užancama mojih, laičke, kako se Tvrđava ponaša u svojoj realizaciji svojih programa, da tako svi ostali rade.

Mislim da ne bi mi imali novaca niti za 90%, niti za 50% svih poslova koje bi htjeli napraviti. Hvala. Hvala. Kolega Slavica se javio za riječ. Želim reći da mi iz oporbe nemamo ništa ni protiv Međunarodnog dječjeg festivala djeteta, niti protiv adventure. A vezano uz ovo što ste vi, kolega Marenc, rekli o tome kako gradonačelnik troši sredstva, vjerojatno se vodi onom rečenicom Lua XV: "Poslije mene potop." Idemo dalje. Tko se još javlja za riječ? Ako se nitko ne javlja, bolje da ne javlja. Onda zaključujemo ovu točku dnevnog reda i dajemo na glasovanje. Tko je za?

Ante, molim te. Nije, nije 11:10. Može još jednom. Ajmo, molim vas, još jednom da dizanjem ruku potvrdimo ovu odluku. Aha, ok, 10. 10. Tko je protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena je točka 5, a to je bilo 5E, 5F. Prijedlog odluke o izmjeni programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržani? Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o izmjeni dopune programa javnih potreba u sportu Grada Šibenika za 2023. Otvaram raspravu. Kolega Marenc, kolega Slavica.

Kolega Travić se javio. Samo jedno kratko pitanje, s obzirom na priložene dokumente. Tamo stoji 100.000 eura da se daje za stadion, rekonstrukciju stadiona Šubićevac, pa sam malo sad u nedoumici. Ne znam što se tu dešava. Ili je to u koncesiji Nogometnog kluba Šibenik? Što sad grad tu ima? Ništa mi nije jasno. A uz dužno poštovanje, da ne bi odmah rekli, nemamo ništa protiv nogometa, nemamo ništa protiv ikoga. Želimo da naš Šibenik što prije se vrati u prvu ligu. Ali dokle ćemo plaćati? Zato smo ga i prodali.

Kolega Slavica. Žao mi je što sada ovdje nema gradonačelnika, ali volio bih znati o čemu je pričao s gospodinom Karajcem, koji je vlasnik Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik, i kada slijedi obnova nogometnog igrališta Metalac. Što je najavljeno? Hvala. Kolega Mileta se javlja. Evo, za ovo pitanje vezano za Ljubicu, odnosno Metalac. Prije možda 2 tjedna su bili predstavnici vlasnika nogometnog kluba u gradskoj upravi i iznijeli su veliku želju da čak i preko ljeta krenu s obnovom tog terena u Ljubici. Tu smo razmišljali kako su zabrana radova, koliko uopće su ti radovi bučni, i de facto smo im dali zeleno svjetlo da o svom trošku taj stadion, odnosno taj zemljani teren, dovedu u veću razinu, veću razinu kvalitete.

Kolega Tolić se javlja, pa onda ovaj kolega Restović, koliko sam vidio ruku. Ne? Poštovanje. Vezano za novu stavku za rekonstrukciju stadiona Šubićevac, tu se osiguravaju sredstva za projektnu dokumentaciju kako je Grad Šibenik vlasnik nogometnog stadiona, kako bi se napravio, pretpostavljam, idejni, idejni projekt i kako bi se moglo onda prijaviti za obnovu cjelokupnog stadiona prema HNS-u. Hvala. Imamo li daljnjih pitanja? Kolega Marenc, imate li potrebu za izaći? Nisam baš zadovoljan s ovim odgovorom, iz vrlo jednostavnog razloga. Ako ja uzmem koncesiju, a ako uzmem u najam nešto, i ja preuzimam obaveze i idem nešto raditi, ne tražim od vlasnika da to radi. Pogotovo ne da plati. On, mi možemo nositi, nositi posao, ali nećemo platiti. Mislim...

Kolega Slavica se javio. Meni je žao još jedne stvari, a to što je u utakmici finala kupa koju je Šibenik igrao protiv Hajduka, vidio sam u svečanoj loži cijelu gradsku upravu Grada Splita, ali nikoga iz Grada Šibenika. Imamo li daljnjih diskuta? Kolega Travić se javio. Ispričavam se. Pozdrav svima još jedanput. Kako, kako dobiti, kako nešto riješiti ako nemamo odgovore na pitanja? Mislim, i ja sam, gospodine Marenc, htio to pitati, pa sam dobio odgovor da je kao on u vlasništvu grada. Okej, ali opet, isto što ste rekli, koncesija je data. Mislim, u jednom petom, petoj sjednici, ako se sjećam, gospodin gradonačelnik, odnosno rekao ću vama, gospođo Mileta, reći jer očito ne znam što ću reći, sposobnost, neodgovornost. Govorilo se kako mirno plovimo, kako je sve super. Evo sad na 14. govorimo o rekonstrukciji Šubićevca, ovoga, Šubićevca, a bolje bi bilo da smo rekli pa uložit ćemo u Ljubicu. Jer onda smo, znači, da smo i tamo vlasnici onog dijela koji bi mogli doći za djecu. Pa tamo djeca svaki dan prilaze preko, preko ograde. Stvarno mi to nije jasno i žao mi je što...

Evo, na primjer, još ću, znači, još jedna nesposobnost. Sad, gospodin je otišao i tamo. Nemam mi ni Španje, gospođo Španje, gospođo Slavica, nemojte da vas uzmem za riječ. Znači, ajmo govoriti malo još jedanput o nesposobnosti održavanja dječjih igrališta koja su opet vezana, evo, u ovoj stavci sport. Znači, što će nama ta igrališta ako ne mislimo o budućnosti sporta? Svi se busamo, bit ćemo super sportaši. Moje pitanje, koje ću očito neću dobiti odgovor, je jer u javnoj ustanovi se povećali koeficijenti onima koji upravljaju javnom ustanovom i ljudi ne mogu...

I onda što se opet desi? Da mi čitamo, slučajno sam, i ja me čovjek me nazvao, da imamo problem sa ŠRC Ražine, di se tamo dešava da pitanje tko je tamo zaposlen, tko tamo održava. Ne samo to, što je opet se spominje nesposobnost nekoga da netko nešto napravi, nego se ovdje radi da ravnatelj, znači sam njegov naziv, ravnatelj, ne ravna zadatke, nego ravna ljude zovući na telefon:"Što ti smeta?" Pa što ću popraviti? Pa kojem smo mi došli, ovaj, nivou? Pa nemojte da se zove ravnatelj onda. Znači, ovdje, ovo je tema koja će se još ribati, ali ne dobiti odgovore. Evo, možete vi, gospođo predsjedavajući, reći gosponu gradonačelniku što ima za odgovoriti.

Imamo li daljnjih diskuta? Po ovoj točki dnevnog reda. Ako nema, mogu za... Evo, možemo konstatirati da je kolega zatražio, iako ovo nisu vijećnička pitanja, ali evo, njegove riječi ćemo zapisnički konstatirati, pa ćemo vidjeti što će službe u tome dijelu odgovoriti. Imamo li daljnjih diskuta po ovoj točci? Ako nema, ja bih zaključio točku 5G i dao je na glasovanje. Tko je za? 10 za. Tko je protiv? Suzdržani. Preostali? Većinom glasova prihvaćena je točka 5G. 5H je prijedlog odluke o izmjeni dopune programa javnih potreba u osnovnom školstvu Grada Šibenika za ovu godinu. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10. Tko je protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno i ova točka 5H. Mi smo s ovim apsolvirali točku 5 u cijelosti, te možemo prijeći na 6. točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o socijalnoj skrbi Grada Šibenika. Da li imamo ovdje potrebe za nekim dodatnim izvještavanjem? Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku 6. Tko je za? Možemo konstatirati da je većinom glasova prihvaćena ova točka, 13 glasova za. Tko je protiv? Suzdržani. Većinom prihvaćena i točka 6. Prije točke 7 bih, ovaj, stavio pauzu od 5 minuta dok se kolege ne vratu radi usklađivanja amandmana koji je vezan za ovu točku dnevnog reda, pa vas samo molim da ostanete ovdje u dvorani, jer ćemo brzo nastaviti s ovim dijelom.

Ne liti ula. Ajde ti uzmi, ima ih viška ovdje. Možemo nastaviti s ovim ostatkom dijela sjednice. Prelazimo na 7. točku dnevnog reda, a to je prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Šibenika, u tekstu koji ste dobili uz poziv za dnevni red. Tu imamo s strane predlagatelja još i odgovarajući amandman, koji će iznijeti kolega tajnik Grada, gospodin Galić. Hoćete li odmah uzeti za riječ? Dobar dan svima skupa, pozdravljam još jednom. Dakle, evo, napravili smo—pored onoga što ste dobili jutros na klupe, imali smo 2 amandmana na prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada. Imamo još 2 amandmana. Zašto još ova 2 amandmana? Kako bismo omogućili građanima da već od srpnja dobiju umanjene cijene, moramo ubaciti još 2 članka u izvornu Odluku o načinu pružanja javne usluge. Dakle, smisao je ovih sljedećih amandmana, koje niste dobili tu, da omogućimo ljudima da već od srpnja dobiju umanjene cijene za prikupljanje otpada. Dakle, ubacili bi još jedan amandman, prvi amandman, pored ovih ostalih, koji bi glasio: u članku iza članka 2 prijedloga Odluke dodaje se novi članak 3 i glasi: u članku 39, stavku 2, dodaje se nova točka 9 i glasi: ako korisniku usluge, koji nije kućanstvo, a ostvaruje pravo na umanjenje cijene temeljem ove Odluke, nedostavi davatelju usluge dokaz o odvojenom predanom otpadu, ugovorna kazna iznosi visinu umanjenog fiksnog dijela usluge.

Nastavno na to, još jedan amandman, koji se odnosi na članak 31b Odluke: u članku 3, dakle, dodaje se stavak—koji se odnosi na članak 31b Odluke—dodaje se stavak 10 i glasi: za ostvarenje prava na umanjenje cijene, počevši od mjeseca srpnja 2023. godine, korisnik javne usluge, koji nije kućanstvo, dužan je dostaviti dokaz najmanje 3 odvojene predaje otpada, najkasnije do 31. prosinca 2023. godine. To je to. Evo, ovaj, otvaram raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Javio se kolega Restović, pa kolega Slavica. Da li ima još? Kolega Kovač, kolega Travčić, kolega Rajić. Evo, zapisat ćemo tim redom, pa ćemo se tako i držati. Pozdrav svima. Mislim, tema je nezahvalna, već smo dosta pričali o temi. Onaj direktor je tu, nisam znao jesi ostao ili si otišao, ali dobro. Jedna mala anegdota: 2013. sam bio u Ministarstvu pomoćnih ministara, i onda sam taj Zakon o održivom gospodarenju otpadom—on je bio dosta nešto, ono, izgledao je kao svemirski brod za stvari koje smo imali mi tada u Hrvatskoj. Ali od 2013. do 2023., evo, prošlo je ravno 10 godina. I da mi sad imamo još uvijek probleme oko provođenja stvari iz tog Zakona, uz sve njegove izmjene, dopune i akte podzakonske koji su u međuvremenu doneseni, meni to potpuno nije jasno.

Ovo i ova izmjena je, u svakom slučaju, poboljšanje onoga što smo imali, i to jasno moram reći, ali i dalje je nikakva i jako loša. Što se tiče samo ova 2 dodatna amandmana, samo bih opet zamolio da te stvari, ono, ako možemo ikako prije dobivati, a ne ovako u zadnji tren, jer stvarno, ovaj, stvarno to nekako nema smisla. Samo iz tog razloga nećemo glasati za ovu Odluku, jer se mogla donijeti puno, puno, puno bolje. I mislim da bi bilo, uz svo dužno poštovanje svima koji su sudjelovali u javnoj raspravi, da bi bilo puno bolje oko ovakvih stvari da se možda, prije samog izrade nacrta Odluke, ipak provede nekakva ovako mala rasprava i na gradskom vijeću, jer u kragu neće ništa pobjeći. I još jedna stvar: meni je izrazito—mislim da bi cilj svake tvrtke, kao što je Zeleni Grad u svakom gradu u Hrvatskoj, a s obzirom na odredbe tog Zakona i svega što smo preuzeli ulaskom u punopravno članstvo u Europskoj uniji, trebao biti cilj da se

cijena usluge koju građani plaćaju za zbrinjavanje otpada svede na 0. Ja to ne vidim u poslovanju Zelenog Grada od 2013., ajmo to tako reći, pa do dana današnjega, a mislim da bi to trebala biti glavna misao vodilja. Postoje gradovi veći u Hrvatskoj koji to tako imaju, postoje gradovi u Europi koji to imaju, samo se treba—to treba dobro isplanirati, i to treba biti zapravo jedini cilj ovoga. Eto, hvala. Hvala. Sljedeći se javio za riječ, kolega Slavica. Mene zanima što ste vi kao gradska vlast napravili da educirate ljude oko odvajanja otpada, i da se ne dogodi da 2.498 kućanstava nije uopće aktiviralo kartice za odvajanje otpada. Vi ste samim ukidanjem kartica za podzemne kontejnere bacili u vjetar 200.000 eura. Dalje: stojite li i dalje kod svoje izjave da se Grad Šibenik po načinu odvajanja otpada vozi u Mercedesu i da građani to trebaju platiti? I još, između ostaloga, Grad Šibenik je od 2019. do 2022. platio Fondu za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša 284.000 eura zbog neuspjeha u odvojenom prikupljanju i odlaganju komunalnog otpada.

Hvala. Imamo daljnje vijećničke rasprave. To je cijenjeni kolega Kovač, vijećnik, izvolite vi. Hvala vam lijepa. Dakle, Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Šibenika donijelo je ovo Vijeće 19. prosinca prošle godine, i na taj način proizvelo veliko nezadovoljstvo povećanjem cijena usluge. A posebno su, koliko se ja sjećam, bili nezadovoljni mali iznajmljivači i mikropoduzetnici, koji su bili svrstani u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo, te su imali zapravo jednaki tretman kao i neki srednje veliki, ili kako ih mi uvjetno nazivamo, veliki poduzetnici. I s njima su dijelili kriterij za formiranje varijabilnog dijela cijene usluge. Ono što mene osobno veseli je činjenica da je nezadovoljstvo građana evidentno prisililo gradsku vlast da promijeni ovu Odluku, da intervenira u nju, ma koliko ta promjena koju mi pred sobom imamo bila manjkava, pa u nekim segmentima, po mom mišljenju, i nespretna. Promjene su zapravo sadržane u 2 nova članka. Sad imamo i amandmane koji mislim da ne mijenjaju u bitnome ovo što ću izreći. Dakle, promjene su sadržane u 2 nova članka, od kojih je, po meni, interesantniji onaj pod oznakom 31b. Tu se utvrđuje kako će davatelj usluge odobriti umanjenje cijene javne usluge onom korisniku iz kategorije ne-kućanstva, je li, za mjesečno obračunsko razdoblje u kojem je predao do maksimalno 240 litara miješanog komunalnog otpada, te se postavlja pitanje tko će i kako nadzirati količinu predanog miješanog komunalnog otpada za te korisnike na onim pozicijama u gradu gdje kartice Zelenog Grada nisu u funkciji.

Jednaka je stvar i s korisnikom koji spada u kategoriju ne-kućanstva i kućanstva istovremeno, je li, koji će ostvariti pravo na popust ukoliko mjesečno preda maksimalno do 720 litara miješanog komunalnog otpada. Iza toga, u stavku 5 istog članka, predlagatelj ovih izmjena i dopuna određuje kako će korisnicima koji nisu kućanstvo, a koji su privremeno na zajedničkom spremniku, također odobriti umanjenje cijene, praktično pod istim uvjetima kao i onoj kategoriji korisnika koji spadaju u ne-kućanstva i kojima popusti ovise o količini mjesečno predanog miješanog komunalnog otpada. Kad se spominje privremenost u ovoj odredbi, onda bi, po mom sudu, a mislim da bi to i pravna logika nalagala, trebalo bi odrediti vrijeme trajanja te takozvane privremenosti, što ovdje nije slučaj. Tako da ona odredba o davanju popusta onima koji mjesečno predaju 240, odnosno 720 litara miješanog komunalnog otpada gubi svoj smisao. I dok se kategorijama korisnika koji nisu kućanstvo otvara mogućnost—ma kako ona, po meni, nespretno bila sročena—ostvarenja prava na umanjenje cijene usluge kod korisnika koji spadaju u kategoriju kućanstvo, nema te mrkve. Mislim da postoji, barem tako izgleda Odluka, postoji samo batina. Naime, u članku 39 Odluke, koja je donesena, kao što smo rekli, 19. prosinca 2022. godine, čitav je niz zapriječenih novčanih kazni za korisnike. Kako će to izgledati u stvarnom životu, možemo samo zamisliti. Uzmimo kao primjer velike stambene zgrade u kojima stanuje veliki broj naših sugrađana. Pa evo, i ja osobno stanujem u zgradi koja ima više od 30 stanova, u kojoj stanari koriste zajednički spremnik za miješani komunalni otpad.

Svi mi ćemo platiti kaznu ukoliko netko od stanara u kontejner za miješani komunalni otpad ubaci biootpad, recimo riblju iznutricu. Svićemo snositi kolektivnu odgovornost ako netko baci svoje smeće van kontejnera. Plaćat ćemo kaznu ukoliko netko u zajednički kontejner za kompostiranje, kojih ja nisam vidio da ih ima, je li, ubaci nekakav, recimo, miješani komunalni otpad i tome slično. Mi stanari bismo dakle trebali plaćati osobu, stražara, koji bi 24 sata nadzirao tko kakav otpad ubacuje u za to predviđene kontejnere, s čim, ja vas uvjeravam, velika većina vlasnika stanova u zgradama ne bi bila oduševljena. Onda opet i tehnička provedba ove Odluke u, recimo, situaciji kad zgrada nema zajednički kontejner za biootpad, a ne vidim da ih ima, nego svaki od nas vlasnika stanova biootpad drži u plastičnim vrećama na balkonima, posebice ljeti kod visokih temperatura. Dakle, ova Odluka traži krajnju promišljenost i tehničku pripremu kako bi u realnom životu bila primjenjiva na zadovoljstvo građana. I na kraju, možda ne i najnebitnije: mnogi građani i veći dio javnosti misle kako je Bikarac d.o.o. tvrtka u vlasništvu županije, da drže gradsku vlast potpuno lišenu odgovornosti za radikalno povećanje cijena za usluge Bikarca na razini od, koliko se sjećam, 140, 140%. A što je onda bio temeljni razlog povećanja cijena usluga skupljanja komunalnog otpada od strane Zelenog Grada? Ovdje treba reći kako je tvrtka Bikarac d.o.o., prema portalu Fininfo, u 100% vlasništvu Grada Šibenika, a gradsko vijeće je 15.

rujna 2021. godine izabralo članove nadzornog odbora te tvrtke. Postavlja se zapravo pitanje, po meni, da li je gradska vlast mogla utjecati da poskupljenje usluge Bikarca bude izraženo nižim postocima, što bi onda vjerojatno impliciralo i niže cijene usluge skupljanja komunalnog otpada. Svakako apeliram na promišljenost zbog Odluke, zbog delikatnosti, zapravo, ovaj, provođenja ove Odluke u stvarnosti, u realnom životu, a evo, imamo šansu danas raspravljati i, ako treba, i promijeniti neke stavke. Hvala lijepo. Hvala. Javio se kolega Nakić prvo kao replika na ovo, a onda ćemo ići na daljnje postavljače pitanja.

Pozdravljam još jedanput. Evo, kolega Kovač je detektirao praktički sve probleme s kojima smo se mi tu i kod donošenja ove Odluke i susretali. Ja bih kratko, samo u par rečenica, htio objasniti vezano sad za izmjenu ove Odluke. Ona je išla samo, znači, u kategoriji ne-kućanstva. Kao što smo rekli, Odluka je, nazovimo kako hoćemo, politička Grada, je bila ta da smatramo da cijena minimalne javne usluge, odnosno fiksnog dijela usluge za kategoriju kućanstva, ima dovoljan socijalni karakter usporedbom s ostalim jedinicama lokalne samouprave, gdje smo praktički vidjeli da smo s tom cijenom među naj—među—imamo najnižu cijenu od tih 53 kune, odnosno 7 eura fiksnog dijela, i smatrali smo da bilo koja daljnja korekcija, odnosno uvođenje kriterija za smanjenje, bi dovela do promjene te cijene, odnosno ona više ne bi mogla ostati te 53 kune, nego bi se, sukladno kriterijima za koje bi umanjili, ona bi se morala za određeni iznos podignuti. To nismo odigrali. Ova izmjena se, znači, odnosila na kategoriju ne-kućanstva, gdje smo mi imali točno popisane dvije kategorije, da tako kažem, privrednih subjekata. Jedna kategorija privrednih subjekata, ja mislim, od 124 korisnika je imala minimalnu cijenu javne usluge od 30 i nešto kuna. Njima je poraslo na 203 kune. Oni su, da tako kažem, najviše stradali, dok je druga kategorija od nekakvih 500 i nešto korisnika imala cijenu minimalne javne usluge od 100 i, mislim, 20 kuna.

Njima je porasla za malo manje od duplo, da se tako izrazim. Sve ove ostale kategorije, a ima ih—ukupno ih je bilo desetak—su i starom Odlukom imale puno veću cijenu od ovih sad 203 kune. Znači, mi smo praktički imali nekakvih 600 i nešto korisnika koji su zaista ovom Odlukom nastradali. I svi ovi kriteriji koji su sad ovdje primijenjeni su se odnosili praktički da riješimo kompletno tu prvu kategoriju koja je imala 100 i nešto korisnika koji su imali tih 30 kuna. To su bili iznajmljivači i svi oni najmanje, nekakvi obrtnici, privrednici. Oni će svi s ovom Odlukom biti obuhvaćeni, i velika većina ove druge kategorije od 100 i nešto privrednika koji su—pardon, 500 i nešto privrednika—koji su imali 100 i nešto kuna cijenu. Tako da smo mi taj dio sad kroz—kroz ovo smo uspjeli obuhvatiti, ne mijenjajući opet te početne fiksne dijelove za kućanstvo i za privredu. I vidjet ćemo sad, je li, u narednom periodu što će to pokazati. Ja smatram da ćemo mi ove sve nepravilnosti sad s ovim ispraviti. Ukoliko se pojavi neka nelogičnost, po meni nije tragedija ni da treći put napravimo nekakvu korekciju kako bi to obuhvatili. Ovo što ste rekli, ovaj dio, odnosno točka 5 31b članka, se baš zato i stavila da bi sve građane uspjeli obuhvatiti, jer imamo još dijelove grada na kojima imamo zajedničke spremnike. Jednostavno, putem same količine, odnosno odvajanja, njih nismo mogli staviti unutar ovog perioda, tako da su se ti privrednici temeljili samo na broju zaposlenih.

Jer jednostavno, nama su još Meterize, Šubićevac i Vidici, ostale nekakve zone grada u kojima se obračunavao otpad na temelju zajedničkog spremnika. Jednostavno, evo, nismo sad imali. Rekli ste da nema određen rok. Praktički, određeni rok je do uvođenja sustava, u konačnici do pokrivanja tih—odnosno po nalazu one tržišne inspekcije koja je rekla da taj obračun nije pravedan i da se treba mijenjati. Mi smo sad nekakav rok sebi dali kroz amandman, onaj prvi koji je išao od strane gradonačelnika, da se u određenom roku, u dogovoru sa svim stanarima, moraju pronaći pozicije unutar samih zgrada, tako da stanari mogu kontrolirati predaju svog otpada, odnosno tko nema mogućnosti unutar stambenih zgrada, zajedno s komunalnim odjelima i Zelenim Gradom, da se definiraju površine—u sklopu javnih površina se definiraju prostori u kojima će se ti kontejneri smjestiti, ograditi. Vjerojatno će grad imati mogućnost da takve prostore da, koji će služiti za miješani komunalni otpad, da da bez naknade, i da onda se određuje da se ta područja zoniraju, da ljudi dobiju ključeve, odnosno modele na koji način mogu kontrolirati fizički, da im drugi ljudi s—iz drugih okolnih mjesta ne ubacuju tu otpad. I evo, mislim da kad se to postigne, a cilj je do kraja godine da se i taj dio uspostavi, da ćemo te probleme riješiti. Evo, ja zaista ne vidim niti jedan razlog da govorimo loše o podzemnim kontejnerima, jer to je nešto definitivno što jedan—što jedan turistički grad bi trebao inzistirati na tome.

Mi imamo već oko 70% praktički prostora grada pokriveno podzemnim kontejnerima, i mislim da moramo, evo, svi zajedno ustrajati da se to u konačnici dovrši i da, na kraju krajeva, možemo reći da smo mi prvi grad koji je sve korisnike, praktički kućanstva, pokrio s odvojenim spremnicima, a sve ono što je u nekakvom centru grada će biti pokriveno podzemnim kontejnerima. I evo, mislim da bi nam svima skupa trebao biti cilj da to u narednom, bližem periodu napravimo. Hvala, kolege. Idemo dalje s ovim raspravom. Kolega Travčić se javio za riječ.

Ako smijem, gosp. Nakić, pitati, a tko će vršiti tu pružanje usluge, ovaj, samo da pročitam, sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Šibenika? Samo me podsjetite. Zeleni Grad. Zeleni Grad, dobro. I sad, znači, da ja dođem u situaciju da bar netko dođe ili sa strane ili nešto i kaže: "Slušaj, mali, stani više s tim" ili nešto. Ako se netko osjeća prozvan ili nešto, ali to je stvarno, ovaj, pitanje onda. Znači, ako sve funkcionira, što kad vi odete, gosp. Nakić, ja ću se prvi zabrinuti. Vi ovo fenomenalno odrađujete, a vi ćete otići i doći će netko novi. A po onome što čujem tko će doći novi, ja nisam za to, jer onako u onome odjelu gdje ima, ima puno, puno posla. A kamoli da dođe ovdje negdje gdje još nije sve sređeno. Onda bih vas ja zamolio, a meni je—baš mi je žao da ja vama to moram govoriti, znači, odgovornost se neka mora uzeti. Jer ja, da vi ostanete ili da postanete direktor Zelenog Grada, ja bih ja miran s ovakvim objašnjenjem, ali sam ovako u strahu za sve ovo što će biti. Mene niste navukli na reciklažu, a ja bih djeci svojoj trebao—koje recikliranje, pa pol grada ne reciklira. Super je ovo što vi pričate, ali da niti jedan put niste imali šansu doći i reći mi ono: "Mali, sjedi dolje, sad ćeš vidjeti kako se ovdje radi." Znači, što gosp.

ravnatelj ravna, a vi dirigirate. Hvala, kolega Rajić. Nećete ništa reći, evo, pripremio sam vam jednu. Što je pisalo? U vezi s ovom Odlukom, odnosno izmjenom i dopunom Odluke o odlaganju komunalnog otpada, pa dosta je toga rečeno, ali moram ponoviti zapravo neke dijelove. Ona će biti vrlo teško provediva. Vi ćete morati kontrolirati, odnosno svatko će morati dokazivati da je u određenom razdoblju izvršio spremanje ili pospremanje, kako god hoćete, određenih vrsta komunalnog otpada. Što se recikliranog dijela tiče, to je uistinu vrlo teško. A što se glomaznog otpada tiče, pa to, gosp. vi iz Zelenog Grada imate evidenciju, nije baš da nemate. A ja da bih mogao komunalni otpad, odnosno taj veći otpad,

pospremiti, ja vas izvještavam i tražim od vas da mi—što je vaša usluga i što je dobro—da mi taj komunalni otpad odvezete, i tamo se točno vidi tko je to tražio i kojega dana to izvršeno. Mnogi ljudi neće to moći u realnom vremenu izvršiti, i doći će do određenih problema. Da li ste toga svjesni, ja ne znam, ali vrijeme će pokazati koliko jeste. I drugo, kod donošenja ove Odluke, odnosno nakon njenoga donošenja, koliko ja razumijem, pročelnik za komunalne poslove Nakić je smijenjen. Nije baš podnio ostavku, on je smijenjen. A ne znam tko će nakon ovih Odluka biti—biti sljedeći na redu. Evo. Hvala lijepa, kolega Nakić.

Evo, kratko, vezano za obračun samog komunalnog otpada, mi tu gdje god imamo, znači, za građane gdje imamo podijeljene kante, odnosno gdje imamo podzemne spremnike, samim čitanjem, odnosno očitavanjem kartice, odnosno predajom kante od 120, odnosno 240 litara, na razini mjeseca točno znamo koliko je koje kućanstvo, odnosno ne-kućanstvo, predalo otpada. Tako da tu je—tu je priča vrlo jednostavna. Imamo, rekli smo, 240 litara u onom prvom kriteriju, to su 2 kante od 120 ili 1 kanta od 240 litara. Svatko tko preda manje od toga ostvaruje pravo na popust. Isto tako, gdje se na istom kućnom broju nalazi, tipa, iznajmljivač i nekakvo kućanstvo, njima će taj kriterij biti 720 litara. To znači 6 kanti od 120 litara, odnosno 3 kante od 240 litara. Svi koji se uklope u to. Zašto je to napravljeno tako? Pa baš iz tog razloga da—što građani budu više reciklirali, proizvodit će više—proizvoditće manje miješanog komunalnog otpada, i samim tim će ući u te nekakve normative koji su ovom Odlukom postavljeni. Evo, za ovu informaciju da sam ja smijenjen, ne znam ja zaista odakle mi je ta informacija. Meni je danas, evo, zadnji radni dan. Ja vas sve skupa lijepo pozdravljam. Ja sam otvorio, evo, za informaciju svoju privatnu tvrtku. Idem raditi u svoju privatnu tvrtku, znači nije—nije nikakva smjena. Evo, duže vremena već to važim. Sad sam odlučio da je vrijeme za to, i to je to.

Evo. Hvala, kolega Nakić. Jel se još tko javlja za riječ? Ako se nitko ne javlja, ovaj, evo, kolega Samardžija, ispričavam se, vas sam zaboravio. Evo, još jednom sve vas skupa pozdravljam. Naime, tajniče, referirali bi se na ovaj usmeni vaš amandman. Da li se on odnosi na kućanstva, da će kućanstva morati dostavljati Zelenom Gradu obavijest da su 3 puta predali glomazni otpad? Neće. Baš sam—baš sam naglasio samo da će to dostavljati korisnici koji nisu kućanstva, a imaju pravo na umanjenje. Aha, hvala. Hvala, kolega Rajić. U dosadašnjim našim raspravama, mi smo—mi najčešće, zapravo, što je i logično, spominjemo Zeleni Grad, a nitko ne spominje Bikarac. Koliko je Bikarac učinio da u okviru svoje djelatnosti učine određene—učini ili učine, kako god—određene pomake u proizvodnji onoga što se može učiniti, a što su gradovi na zapadu Hrvatske već davno učinili? Da, ali je zato Bikarac mogao vrlo brzo svoje poslovne prostore premjestiti u jedno daleko finije, kažu oni, i uljudnije mjesto, tamo na Ražini. Da, to plaćaju građani Šibenika. Ne većim dijelom, ali dobrim dijelom plaćaju, jer te prostore netko mora plaćati mjesečno, taj najam. A imali su prostor u čistoću, nije baš da nisu imali. Mi to nećemo da govorimo.

I to je bitno u okviru cjelokupnih ovih promjena koje se moraju napraviti. Što ste učinili da taj biootpad tamo bude proizveden? Da nešto bude proizvedeno? Ništa. Hvala. Imamo li daljnjih diskutanata? Evo, kolega se Ljubišić javio. Izvolite. Nisam ja Bikarac, hvala kolegi Raji ću, što razumije ovu problematiku i koji je upozoravao i govorio. Međutim, predsjedniče gradskog vijeća, ja bih vas zamolio da se utvrdi ova prijetnja prošeta u miru, da li se to odnosi na mene. I kao predsjednik gradskog vijeća, molim vas da izvijestite policijsku upravu kome je to upućeno. Nisam je, ispričavam se, vidio, jer je bila upućena tamo, tako da stvarno nisam— Pa evo, ja vas molim, znači, prošeta je u miru, ne znam što to znači, s obzirom da ste predsjednik vijeća, a radi se o vijećnicima, da obavijestite policijsku upravu o događaju što se dešava. Hvala.

Kolega Travčić, izvolite, vi ste vijećnik, možete doći za govornicu. Ajmo jedan closure napraviti. Znači, tražio sam neku riječ, neku rečenicu koja bi vas potakla da izađete van i da meni nešto kažete. Ako vi mislite da je to to, vi napravite po svojim postupcima. Meni je drago što ja jednom vam tako lijepo mogu reći: prošeta je u miru. To ne može biti lipše i gospodskije. To ste i napravili, u miru. A što ćete vi napraviti dalje, to je okej. Ja sam vas ovdje prozvao za neke stvari koje bi bile ovdje kao gradski... Što mislite, da se meni dolazi ovdje 6 sati i stati? Pa ja ovdje radim isto za grad. Ja vas ovdje pomažem, ja sam dao prisegu. Jeste vi dali prisegu? A? Pa jeste vi možete izaći i reći: evo, ovako se radi u mome—u mome—u mojoj firmi. Što vi mislite, što ćemo mi sad raditi nešto van? Prošli put sam dobio kaznu od gosp. predsjedavajućeg što sam rekao čovjeku: evo, ajmo ja i ti riješiti to u rukavicama, van, kao stari šibenski. Ali za neke stvari postoji stup srama. Ali ja vam ništa loše nisam rekao. Nemojte dovoditi neke stvari u neku situaciju koja ne postoji. Vi ste voditelj. Što ste vi, ravnatelj? Direktor? Sad se ispričavam, ne znam ni ja. Kolega, ajmo malo, ovaj, ovu stvarnu raspravu privesti jednom normalnom načinu komuniciranja. Svi skupa.

Svi skupa. Molim vas bez daljnjih komentara. Stvarno ste imali prilike više puta izaći ovdje na nevrijeme. Inače, moram samo napomenuti da imate određena pravila, je li, po kojima se vijećnici uživaju pravo imuniteta vezano za određene odgovornosti, za ono što su izrekli, odnosno naveli na, ovaj, ovoj sjednici gradskoga vijeća, tako da ćemo i mi postupiti sukladno tim pravilima i u pogledu ovoga što se danas događa. Evo, idemo dalje, ovaj, imamo li daljnjih diskutanata? Ako nema, onda ja kao predsjedavajući moram konstatirati sada nešto što se ovdje, ovaj, danas izdogađalo, a to je da imamo onaj prvotni prijedlog Odluke koji nam je dostavljen i još 4 amandmana, je li tako, koja su vam dostavljena, odnosno ovdje prezentirana pojedinačno od strane tajnika Grada Šibenika. S obzirom da se ovo radi o prijedlogu samog predlagatelja, ovi amandmani, oni, ako se predlagatelj jasno, ovaj, usuglasio s ovim što je po prirodi stvari, oni postaju sastavni dio teksta Odluke koja je danas na dnevnom redu i o njima se posebno ne glasuje. Znači, to primite na znanje, da sada glasujemo. Kad stavim to na samo glasovanje o cjelovitoj Odluci koja u sebi implementira i ova 4 amandmana koja su ovdje navedena. Imamo li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujemo raspravu i dajem na glasovanje cjeloviti tekst Odluke, uključujući i amandmane koji su u njemu sadržani. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržani? Preostali. Većinom glasova prihvaćena ova točka 7 dnevnog reda.

Prelazimo na 8. točku dnevnog reda, to je prijedlog Odluke o pristupanju osnivanja trgovačkog društva"Zračna ruka Srce Dalmacije" d.o.o. za usluge u zračnom prometu. Otvaram raspravu. Evo, istovremeno su se javila 2 vijećnika, pa ću dati prednost, ovaj, mlađemu, da ne ispadne da smo protiv mlađih. Kolega Slavica, vi ste prvi. Kolega Restović, drugi. Kolega Rajić, treći. Evo, idemo po godinama. Jesmo preskočili koju točku? Molim? Koju točku smo preskočili? To je skinuto. To su skinute. Morali ste voditi računa da su 2 točke vezane za parkinge skinute iz one pojedinačne. Imamo onu dopunu današnju. Izvolite, kolega Slavica. Hvala. Znači, grad u kojem automobili u centru upadaju u provalije. Podzemni kontejneri se grade na cesti. Grad koji se prošle godine zadužio za 9 milijuna kuna da bi pokrio tekuće troškove. Grad u kojem odvoz otpada očigledno ne funkcionira. Grad u kojem su zadnja 2 mjeseca ostavku podnijeli ili otpušteni direktor vodovoda i pročelnik za komunalne djelatnosti. Takav grad će graditi aerodrom, a nije u stanju ulicu u centru grada sanirati 10 godina. Oprostite, ali meni je ovo smiješno, poput Formule 1 na Konjevratima. Hvala. Idemo dalje. Kolega Restović.

Pozdrav opet svima. Ma, samo me zanima da li smo napravili kakvu studiju ili kakvo neko stručno mišljenje pribavili o tome što će nam donijeti točno taj aerodrom. I ja to prvenstveno mislim s obzirom da se stalno spominje i provlači kako će nam to—kako je to dobro za turizam. Pa je moje pitanje da li smo išta od—od—ne znam, je li tu Dino Karađorđe možda ili nije, ili ne dolazi. Nebitno. Da li je nešto smo od šefa turističke zajednice grada i županije, u krajnjem slučaju, dobili? A i općenito, oko nekakve—imamo li nekakvu prometnu studiju koja sigurno s infrastrukturom bi trebala popratiti taj novi aerodrom, jel? Samo me zanima na temelju čega smo donijeli ovu odluku. Hvala. Hvala.

Kolega Mileta, izvolite. Priča o aerodromu na ovoj lokaciji datira već nekoliko desetaka godina. Čak se i u jednom trenutku započela ravnati—ravnati pista, i u međuvremenu je stala, možda propala malo i u zaborav. Tu i tamo bi se znala spomenuti, osobito kad bi bili nekakvi izbori. Međutim, evo, iako Hrvatska ima tih, koliko, 7 zračnih luka glavnih, i pokazala se očito potreba da—i mogućnost—da se osnuje zračna luka i u našoj županiji. Tu zračnu luku, ako ste vidjeli u materijalima, prije svega osniva Republika Hrvatska s 55% udjela, a onda i, kao i ostalih ovih 7 glavnih zračnih luka, županija i općine i gradovi na čijem području se nalaze, ili pak čije područje će pokrivati. Odgovor konkretan na vaše pitanje da li postoji aktualna relevantna studija vezana za zračnu luku: ne postoji. Postoje stare studije, no očito je došao politički trenutak kada se može formirati, prije svega, trgovačko društvo koje će onda i strateški pozicionirati tu zračnu luku na ovoj mikrolokaciji. Ja osobno smatram da ne trebamo takve prilike odbacivati, pogotovo što su došle nakon dugog niza godina i uz jedno zajedničko lobiranje naših saborskih zastupnika. I mislim da je ovo jedna prilika za daljnji razvoj Šibenika, odnosno da je ovo jedan od—jedna od onih tema koje su dugi niz godina, ili desetke godina, opterećivale ili pojavljivale se u javnosti, a nikad nisu realizirane. Isto kao je, recimo, Šibenska poljana, odnosno garaža ispod nje.

Još 90-ih godina se pričalo o njoj, pa ni—i na kraju, evo, sad smo je realizirali. To je jedna od takvih dobrih priča koja je na dobrome putu. Treba ovako dati—treba joj dati podršku da dalje nastavi, i, odnosno, da se u konačnici na pravi način pozicionira u sadašnjem svjetlu zračnog prometa Hrvatske, odnosno i regije, i da vidimo točno koji je to tip zračne luke, odnosno koji je to tip aviona, putnika, koje bi ova zračna luka uspješno i samoodrživo mogla prihvatiti. Hvala. Kolega Restović ima repliku. Javio se još u međuvremenu kolega Kronja, nakon kolege Rajića.

Ma, pretpostavio sam da—da zapravo nemamo ništa relevantno na temelju čega ćemo donijeti ovu odluku, nego isključivo je politička odluka. Ja moram tu nadopuniti jednu stvar, da mi je praktički, ajde, neću reći smiješno, nego neozbiljno. Bilo bi smiješno da pričam negdje vani, a ovdje je izrazito neozbiljno. Mislim, mi smo grad koji ima stvarno benefit da mu 2 zračne luke su na nekih 35 ili 40 minuta. Mislim, ne znam da li još neki—još neki grad u Hrvatskoj ima taj benefit. Ali stvarno mislim da smo prvo trebali proći tu neku priču: što nam treba, zašto nam treba, kako nam treba, a onda sve one stručne studije i podloge koje tome bi trebale prethoditi da donesemo ovakvu neku odluku. Hvala. Hvala. Kolega Rajić, pa kolega Kronja. I kolega Kovač se javio.

Da, ovo su sve političke odluke, dakako. Ali politička odluka koja se na ovaj način donosi godinu dana prije naših—naše vrlo velike godine izbora, 3 izbora imamo sljedeću godinu, je uistinu znakovita. I naši zastupnici u Saboru to su tamo iz raznoraznih razloga izlobirali da se ide u osnivanje te tvrtke. Oni koji—neki se ne sjećaju, ja sam dovoljno star da se sjećam. Mi smo do prije nekoliko godina na području Grada Šibenika imali tvrtku zvanu "Aerodrom Pokrovnik". I postao je direktor te tvrtke, ja čovjeka neću imenovati, danas je poslovni čovjek, sve do prije, mislim, 4 ili 5 godina da je ta tvrtka postojala. Ništa nova. Ništa nova. Slično će biti s ovom tvrtkom koja će nekoliko sljedećih godina postojati, a da se gotovo neće pomaknuti, jer najave kako će to trajati desetljećima. Nisam siguran da će netko od nas ovdje, koji jesmo, bez obzira što sam, mislim, najstariji u ovome vijeću, a nisam gradonačelnik, je možda 2-3 mjeseca stariji od mene, doživjeti. Drugo, ići u ovakvu stvar bez, uistinu, jednoga—jedne konkretne studije o ekonomskoj, prometnoj i svakoj drugoj isplativosti takvog projekta neće proći. Naime, mi donosimo odluku o osnivanju tvrtke koja će, nakon te odluke, koja će vjerojatno, ovoga, na današnjoj sjednici županije i grada proći, isto tako izrađivati takav jedan elaborat, odnosno studiju o ekonomskoj, prometnoj i svakoj drugoj isplativosti izgradnje takvog jednog aerodroma. Znate kako se ljudi s Pokrovnika, odnosno s Pokrovnika, gore sada šale: "Ha, dosad smo imali kamione, sad ćemo kupovati avione, bit će nama dobro."

Hvala. Kolega Kovač se javio, izvolite. O, kolega Kronja, ispričavam se. Dame i gospodo, vijećnici, mene ovo, evo, dosad ova izlaganja i ono što sam mislio reći, me podsjeća, ne znam zašto, ali desetak godina će trajati, pa onda osnovat ćemo firmu, pa ništa nije pripremljeno. Meni je ovo sve slično na batižele. Batižele i ovaj Pokrovnik, meni to nema—nema razlike. Da se ne bi tko uvrijedio s ovim, koliko će trajati, s terenom koji nije pripremljen, s tim svim skupa izjavama i načinom osnivanja firme, gdje imamo jednoga člana uprave koji plaća grad, i sve to skupa, to mi jedno na drugo liči. Tako da mislim da, bez obzira, mi ćemo raspravljati o batiželama na toj tematskoj sjednici, sigurno, ali život nas demantira. Ja nisam protiv, gradonačelniče, ni batižela, ni Pokrovnika, ali život nas demantira. Imate primjere, koje god pitanje, koju god vi izjavu date u vezi batižela koja ide vama u korist, ja ću vam dati iz života i našeg okruženja nešto što je slično, a je negativno u odnosu na to. Tako da, kad nama netko servira nešto da je super dobro, to je okej, ali nemojte nam to stalno ponavljati, nego radite. Znači, nečemu radite, a ovo što se s batiželama događa, to će se događati i s Pokrovnikom, s tim aerodromom, to mislim. Znači, puste godine se spominje, vrlo je to teško realizirati, pogotovo ako će vam to realizirati neka privatna banka, mislim da to nije u redu.

Hvala. Kolega gradonačelnik će odgovoriti, pa onda kolega Kovač, i još se javio kolega Slavica. Poštovani vijećniče, dakle, ja sad potpisujem da se s aerodromom Srce Dalmacije desi ono što će se desiti s batiželama. Istog trenutka to potpisujem. Nadalje, da, postoje 2 aerodroma, jedan u Splitu i jedan u Zadru. Postoje i 2 sveučilišta, jedan u Splitu i jedan u Zadru. Postoje 2 bolnice, jedna klinička bolnica u Splitu i jedna opća bolnica, ali po intencijama i načinu kako u Zadru ne funkcioniraju klinička bolnica, pa bogami ne znači da smo mi trebali odustati od vlastitih visokoobrazovnih ustanova, od vlastite bolnice. Gospodine Slavica, nemojte klimati glavom, jer ste premladi, a ja vam odgovorno sad tvrdim: nažalost, to je tako. Ja sam nesretan zbog toga. Ali naši najbliži susjedi ne gledaju blagonaklono na sve dobro što se pokušava napraviti u Šibeniku. Ja vas u to uvjeravam. Nije dobro da je tako, ali nažalost, to je tako. Pustimo, ova priča je dobra, jer priča aerodroma na Pokrovniku, ili Srce Dalmacije kako se zove, ima i širi kontekst. Postoje planovi, postoje razvojne strategije na cjelokupno to područje oko Njevrata koje bi se trebale ukomponirati. A ja ću reći, a mnogi od vas to možda i koriste: imate i sličnu priču takvu na Grobniku. Imate aerodrom na Grobniku, imate automoto stazu na Grobniku, imate određene hotelske kapacitete, i to u vrlo nepovoljnim klimatskim uvjetima, gdje je puno više kiše, puno više vjetra, puno manjih dobrih uvjeta za odvijanje jednog takozvanog sportskog adrenalinskog sporta.

A znate što je interesantno? Da mjesecima se trebate unaprijed najaviti i rezervirati smještaj na Grobniku da bi rekreativno platili i tamo se vozili ili uživali u motosportu. Dakle, nešto će trajati. Da li će se ostvariti, to ćemo vidjeti, i valjda će generacije to zapamtiti. Ali nemojmo sjediti i sjeći granu na koju trenutno smo mogli sjesti, i pustimo da se projekt razvije. I, gospodine Kronja, batižele je realan projekt. Šibenikće doživjeti batižele. Šibenikće doživjeti prvi hotel 27. na području Extefa i batižela. Doživjet će i novu osnovnu školu, i novu srednju školu, i novu multifunkcionalnu sportsku dvoranu. I to vam ne garantira samo ja i grad Šibenik, nego i država koja je sudionik u cijelom procesu. Naravno, o tome će biti dodatno riječi. Hvala. Idemo dalje. Kolega Kovač, izvolite.

Mogu se složiti s većim dijelom ovih mojih prethodnika, da se, barem sad, u ovoj fazi, radi o jednome, ajde, uglavnom politički promidžbenom projektu. Međutim, ja nisam protiv toga. Kao što je i rekao dogradonačelnik, mislim da je dogradonačelnik Mileta rekao, vidjet ćemo kakvi bi gabariti uopće aerodroma mogli biti, jel', od sportskih pa do putničkih, cargo aerodroma i tako dalje i tako dalje. Međutim, ono što je mene malo, malo, ovaj, uzdrmalo, to je: gledao sam strategiju prometnog razvitka Hrvatske do 2030. godine, a tamo imate poglavlje"zračni promet". Nema niti jednoga slova, ni zareza, ni točke koju biste mogli—koja bi vas mogla asocirati na činjenicu da bi država, ovaj, stvarno snažno stala iza projekta aerodroma Pokrovnik. Mislim da bi vaša zadaća, ovaj, gospodo koji vodite grad, bila da izlobirate da u jedan takav strateški temeljni dokument uđe i projekt aerodroma Pokrovnik.

Sjećam se, ja sam, na sreću ili nesreću, mislim, 6 mjeseci sam proveo na mjestu ministra pomorstva, prometa i veza davno prije 20 godina, pa se sjećam da sam išao u posjet aerodromu Zračnoj luci Osijek, kojoj je gravitirala čitava jedna regija od 800.000 stanovnika. I tu je, ja ovdje mogu otvoreno govoriti jer je to bilo prije 21 godine, tu je zabilježena jedna katastrofa u putničkom prometu. Nikako nije mogla efikasno zaživjeti ta luka, i država je bila prisiljena tu intervenirati, uskakati s vrlo velikim parama. I straši me, plaši me, kako hoćete, to iskustvo države, da bi je—jer bi bila vlasnik, koliko ste rekli, 50 i nešto posto, jel', više od pola, jel'—da bi je dopalo da i ovdje, ovaj, svako malo ubacuje financijske injekcije, a da bi—a da bi—a da bi aerodrom, aerodrom na Pokrovniku zaživio. U svakom slučaju, savjetujem da se pokušate izboriti da ovaj projekt uđe u strategiju prometnog razvitka Hrvatske do 2030. godine, i mislim da bismo onda imali nekakve šanse da se tu realizira projekt zračne luke. Ja ne—neću ovaj prejudicirati u kojim gabaritima i koje kvalitete, evo. Hvala lijepo. Hvala kolegi Kovaču. Kolega Slavica se javio.

30 godina Šibenik. 30 godina već se priča o cesti Šibenik-Drniš-Knin, i nikako da se ona ostvari. U svih tih 30 godina na vlasti u županiji je bio HDZ, od Jurasa, Stančića pa do Pauka. A sada, nakon što nismo uspjeli spojiti 30 godina Šibenik-Drniš i Knin, spojit ćemo Pokrovnik s Frankfurtom. Super. Nadalje, kažete da razvoj grada Šibenika koče Split i Zadar. A tko je u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji na vlasti? Pa vaše HDZ-ove kolege. Jel' pričate li vi s Antom Sanadarom iz županijskog odbora HDZ-a i s Božidarom Loginom, županom Zadarske županije? Zašto je to tako? To su sve vaše kolege, i oni su na vlasti. Zašto vaše kolege koče grad Šibenik?

Gospodine gradonačelnik, ovo je ponovno klasičan primjer zloupotrebe onoga što je izrečeno. Nit sam ja spominjao županiju, nit sam ja spominjao nikoga imenom. Ja sam govorio o načinu funkcioniranja u određenom području, u određenoj regiji, i načinu funkcioniranja grada Šibenika, i našu logiku i ambicije u razvojnom smislu. Ali ako ćete ići u te detalje: okej, brza cesta nije napravljena, sad ste vi dionici vlasti u županiji. Ja, evo, očekujem, čini mi se da je pred otvaranjem brza cesta od Šibenika do Knina, svaka čast, ako se taj projekt izrealizira. Što se tiče Splita i Zadra, pustimo mi njihove projekte, ja ih ne komentiram, ja samo kažem kakav naš stav mora biti. Pa, između ostalog, ako hoćete da se maknemo od aerodroma, i hvala Bogu da—neću reći da su me poslušali, ali prate—mislim da je 26. konačno bolnica potpisuje ugovor o izradi strategije opravdanosti gradnje nove bolnice, jer to je jedini način razvitka. Dakle, ja priželjkujem konkretnu bolničku sustav u i Zadru i u Splitu, neka oni budu snažni, neka budu dostupni i nama, ali mi imamo svoju razvojnu politiku i na tome ćemo ustrajati. Dakle, nemojte izvrtati ono što sam ja rekao. Hvala. Kolega Slavica se javio, replika. Nisam ja izvrtao ništa što ste vi rekli, jer ste vi spomenuli prvi Zadar i Split, i da oni koče razvoj grada Šibenika. To ste vi rekli, ne ja. Ja nisam spominjao političku opskrbu, ja sam rekao Split i Zadar.

A tko je na vlasti? Molim vas, molim vas. Ovo su pitanja koja uopće ne moramo dalje razvijati. Imamo pitanje, imamo odgovor, vi ste dali repliku, idemo dalje. Kolega Marinc. Složio bih se, složio bih se s ovim prijašnjim izlaganjima, i normalno da je to politička opcija. Složio bih se i s gospodinom Kovačem, i nemam ništa protiv toga. Svatko koristi što može, nije to problem. I složio bih se opet s gospodinom—imam potrebu da se složim s gospodinom Kovačem. Mislim da su najvažniji ti strateški dokumenti. Ne samo strateški na nivou Hrvatske, nego i naši strateški lokalni, županijski, jer mi, nažalost ili na sreću, bili smo prisiljeni, i čak neki put i bez naše svijesti, ali smo morali napraviti dosta dokumenata da bi uopće aplicirali neka sredstva iz Europske unije, a da ne kažem da bi otvorili neke priče prema bankama i svima skupa. Mislim da nas niz dokumenata,

na neki način, traži da mi sad interveniramo u te dokumente, jer ni jednom takvom dokumentu na strateškom nivou, na nivou razvoja grada, pa neću reći županije, to nije sad stvar ovdje, ali nema i ne spominje se aerodrom Pokrovnik. Ali, zašto ne? Pogotovo u nekom, da ne kažem, cargo smjeru i bilo što drugo, da se razvija taj aerodrom i bilo. Ja imam ovdje drugu jednu primjedbu, na neki način, iz svog neznanja ekonomije i ne znam što. Mene zanima, i možda mi je malo smiješno i čudno, ovo mi pari kao ražanj zeca, kao podijeljiva se i dijele se uloge u budućem poduzeću, tko će koliko imati posto, da ne kažemo u dobiti, jer tamo je rečeno i u dobiti i, normalno, i svim ostalim, da ne kažem, gubicima. 55% je država, pa tamo skradin 5%, Drniš i sve to skupa. Mislim, malo mi je smiješno tu cijelu priču na takav način cijepkati, bez ijednog strateškog, da ne kažem pravog dokumenta o bilo čemu, a već smo podijelili, da ne kažem, nekakve uloge u cijeloj toj priči. Smiješno mi je, iskreno govoreći. Država ovo stoji, stoji iza nje, sve to skupa, tko je branio da bude 100%? Ili, na kraju krajeva, ako je šibenski projekt, ako želimo sve to skupa, zašto ne preuzmemo mi ulogu cijelu? I za sutra, koliko će dolaziti taj aerodrom, koliko će biti, možda, pol milijarde eura ili ne znam što sve skupa, i koliko sad 5%će dati Drniš ili Skradin ili ne znam što, a mi ćemo dati koliko imamo tamo, 8%, jel'?

Mislim da su to smiješne stvari, relacije na takvom nivou. Ili da ste propisali, vjerojatno moraju imati nekakav statut, to poduzeće, i napisali su, recimo, da vodeći čovjek mora znati jedan strani jezik, a on mora znati engleski i još jedan strani jezik. Jer bar ako je engleski, je bar službeni jezik što se tiče avioprometa i tako dalje. Mislim, to su one osnovne, banalne stvari. Mislim, jasno je, ali i reći ću, podržavam na neki način inicijativu, neka je politička, neka je iz ne znam kakvih, sve skupa. Ali, ako želite navući, i ako želite da stanemo iza toga svega skupa, ajmo to zdušno prihvatiti, taj dio posla, i odraditi ga kako treba, a ne samo na nivou floskula. Hvala lijepa. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Evo, kolega Samardžija se javio, izvolite.

Ispričavam se još jedan put kolegici što sam zapeo za vas. Evo, moram se referirati na sva ova izlaganja. Ponosan sam i radostan, kao građanin ovoga grada, što će Šibenik uskoro, i nadam se, u skoroj budućnosti, dobiti aerodrom. Naime, kao što je poznato svima, ne znam kome je, kome nije, ali bar ovima našim vijećnicima koji imaju saborske zastupnike u Saboru, pa bi morali znati da je država već osigurala neka financijska sredstva u ovoj financijskoj godini. Radi se trenutno od 500.000 eura. Država je stala iza projekta, a i vas, dragi kolege vijećnici, koji imate saborske zastupnike, a nazivate se Šibenčanima i kažete da ste Šibenčani, pozivam da lobirate za ovaj projekt, da ga podrže, jer Šibenik je u jednom velikom turističkom zamahu i zračna luka samo mu može dobro donijeti. Hvala. Hvala, kolega Arestović ima osvrt repliku, što već.

Samo kratko, baš radi toga turizma što si sad spomenuo, dragi kolega, ja sam pitao da li smo nešto, imamo nešto pismeno od turizma i to. Imamo, ne znam da li itko od oporbe ima vijećnika, ima zastupnika u Saboru, ja mislim da nemamo. Molim vas, molim vas, bez, bez rasprave, ajmo dalje. Mi nemamo. A ne znam da li oni imaju, nisam siguran. Imaš ti i ima HDZ, koliko, koliko vidim. Ajmo ovdje ne raspravljati tko ima vijećnike ili sabornike. Kolega Arestoviću, ako ste već izašli, ne znam zbog čega ste izašli, ako već nemate. Ali zbog toga turizma trebalo, treba da se pokazuje da je turizam temelj. Dobro, Bogu hvala. Ja sam zato i pitao, ovaj. Kolega Samardžija, imate repliku.

Ne trebate, dragi kolega, puhati. Znači, citiram: "Svi vi koji se nazivate Šibenčanima i volite Šibenik, pozivam vas koji imate saborske zastupnike, konkretno vi vašeg predsjednika Peđu Grbina, kolega Kovač Marija Radića, gospodin iz Nove ljevice Ivanu Kekin, molim vas, angažirajte se politički da ovaj projekt u Šibeniku zaživi." Hvala. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, možemo zaključiti raspravu o ovoj točki dnevnog reda. Imamo na dnevnom redu odluku o pristupanju osnivanju trgovačkog društva"Zračna luka Srce Dalmacije d.o.o." Dajem na glasovanje ovaj prijedlog. Tko je za? 11. Protiv? 3. Ostali suzdržani. Prema tome, većinom glasova je ova točka 8 prihvaćena. Idemo na točku 9, koja je sadržana od 4 podtočke. Radi se o prijedlozima odluka o ukidanju statusa javnog dobra. Prva je na čestici zemlje u katastarskoj općini Grbašca. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu odluku. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani, ostali su suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Druga, na nekretnini koja je u katastarskoj općini Šibenik, na čestici 400/2. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani, ostali. Većinom glasova i 9b. 9c, na dijelu čestice 7283, katastarska općina Zlarin. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje tko je za ovu točku dnevnog reda. 11. Protiv? Nema suzdržanih, su onda preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Na čestici broj 1035/2, katastarska općina Šibenik. Otvaram raspravu. Kolega Slavica se javlja za riječ. Izvolite.

Prije 3 mjeseca nam je prvi put na dnevni red došla ova tema. Prijedlog o ukidanju javnog dobra je stigao dan prije sjednice gradskog vijeća, i zbog toga me takav ad hoc potez ove gradske vlasti ponukao na to da osobno odem do Crnice i provjerim se što grad Šibenik zapravo prodaje. Kad sam došao u Crnicu, imao sam što za vidjeti. Gradsko zemljište na koje je netko upao, poravnao ga, napravio zid, parkirao nekoliko automobila i podignuo dvije montažne kućice. Uz sve ovo, obrazloženje oporbe je bilo potpuno krivo i sadržalo je mnogo činjeničkih pogrešaka. Cijeli ovaj problem izložio sam na prošloj sjednici, te gospodinu Pašku, pročelniku Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom, nije preostalo ništa drugo nego da povuče svoju odluku o ukidanju statusa javnog dobra. Također, upitao sam gradonačelnika Burića, dogradonačelnika Miletu i pročelnike Nakića i Pašku o čemu se tu zapravo radi, i zašto gradske službe nisu provjerile stanje zemljišta prije ukidanja statusa javnog dobra. Odgovor za vrijeme trajanja sjednice tada nisam dobio, ali mi je pri izlasku iz Arsena pročelnik Paškov rekao da se tu radi o čistoj uzurpaciji. Ja sam ga onda pitao pa zašto grad nije reagirao, a on je samo podignuo ruke i rekao: "A što mi tu možemo?" Toliko o učinkovitosti gradskih službi. Poslije sjednice, ovu, kako pročelnik Paškov kaže, uzurpaciju, prijavio sam Odjelu za komunalne djelatnosti, i tu mi je rečeno da će geodet izmjeriti ovu parcelu.

Ali do mjerenja nije došlo zbog toga što su kućice netragom nestale. Evidentno je da su u ovom slučaju pravila od samog početka prekršena. To jest da se radilo bez dozvole. Smatram da bi grad Šibenik na ovom primjeru trebao pokazati svoju snagu i autoritet, samim time ispoštivati sve ljude koji su gradili na legalan način i poštivali pozitivno pravne propise, te odbiti prodaju gradskog zemljišta osobi koja je na nju bez dozvole postavila svoje montažne objekte i poravnala parcelu. Stoga, predlažem gospodinu gradonačelniku da povuče prijedlog odluke o ukidanju javnog dobra na ovoj čestici, zbog nepoštivanja grada Šibenika. Hvala. Da li se netko javlja za riječ?

Kolega Paškov se javio, i kolega Nakić? Koliko se ne varam. Da. Mogu samo jednu primjedbu. Poštovanom vijećniku je očito promakla točka A ovdje, istog dnevnog, iste točke dnevnog reda, gdje je na gradskom zemljištu netko sagradio kuću. U konkretnom slučaju? Molim vas, bez dopaljica iz klupa. Vi utvrđujete da li ukinuti status javnog dobra ili ne ukinuti status javnog dobra, a što će gradska uprava nakon toga napraviti, to je u nadležnosti gradonačelnika. Hvala. Kolega Nakić? Molim vas, molim vas, ne iz hoda, nego sa govornice. Kolega Nakić? Evo, ovako, ja moram reći dvije rečenice o ovoj temi, jer sam odgovarao vjerojatno 5 puta na jedna te ista pitanja vezano na ovu temu. Ja zaista, evo, ne, ja- meni zaista nije jasno što vama nije jasno po ovoj temi. Kolega Slavica, hoćemo li više se ponašati? Svima diktirate ovdje riječi, a vi se ponašate iznimno bezobrazno. I ovaj put vam dajem opomenu, a sljedeći put ću vas isključiti sa sjednice. Samo jedan komentar. Znači, radi se o takvoj čestici od 60 kvadrata koja ima status javnog dobra, a koja više nikad neće biti u statusu nerezervirane prometnice. Naravno da smo dali mišljenje da što se tiče Odjela za komunalne djelatnosti nema potrebe i da se može skinuti status javnog dobra toj čestici. Zbog čega? Zato što dvije čestice koje su omeđene s tom česticom su građevinsko zemljište. I ukidanjem statusa javnog dobra će se ta parcela staviti u funkciju i jednog dana će se tu moći izgraditi nekretnina.

Ja zaista ne vidim, evo, još po treći put ponavljam, što je ovdje sporno. Kolega Slavica, sad izvolite. Znači, ovdje se radi o čisto političkoj odluci, da grad Šibenik pokaže svoju snagu i autoritet i ne odluči ukinuti status javnog dobra na toj čestici zbog toga što je tu taj gospodin Laznik prvo iskopao 3 metra dubine, izravnao cijeli teren i krenuo raditi prije nego što mu je grad uopće dao dozvolu na to. Znači, radi se o čistoj poštivanju procedure. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu o ovoj točki dnevnog reda i dajem na glasovanje točku 9d, koja se odnosi na odluku o ukidanju statusa javnog dobra na čestici broj 1035/2, katastarska općina Šibenik. Tko je za ovakav prijedlog odluke?

11. Tko je protiv? 1. Suzdržani su preostali. Većinom glasova prihvaćena je i ova točka 9d. Deseta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izradi urbanističkog plana uređenja rekreacijske zone Podsularsko. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani preostali. Većinom glasova i deseta točka usvojena. Jedanaesta je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama providama urbanističkog plana stambenog naselja Meterica-Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku 11. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Dvanaesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju javne vatrogasne postrojbe grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog ove odluke. Tko je za? 13. 13 protiv? Suzdržani su preostali. Prema tome, većinom glasova je ova točka prihvaćena. Moram konstatirati u međuvremenu da vidim da su neki vijećnici napustili ove klupe. Kolega Arestovića nema, kolege Kronje nema, tako da to uvažimo kod brojanja glasova. Dalje imamo prijedlog Statuta Javne vatrogasne postrojbe grada Šibenika, točka 13. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 13. Tko je za?

12. 12 protiv? Suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćena je i ta točka. Četrnaesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju javne ustanove kulture "Tvrđave kulture Šibenik". Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog ove odluke. Tko je za? 11. 11. Tko je protiv? Suzdržani preostali. Većinom glasova je ova točka usvojena. Petnaesta točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Javne ustanove kulture "Tvrđave kulture Šibenik" uz onu dopunu koju je zatražio u ovome dijelu naš Odbor za statutarno pravna pitanja, u svezi traženja da ovo bude na svoj način uvjetna suglasnost vezana za dodatak u ovome aktu u odnosu na to tko utvrđuje poslovnu adresu ustanove i tko je mijenja, je li, u odnosu na samo sjedište ustanove. Pa evo, u odnosu na ovo, molim vas da, ovaj, otvaram raspravu. Ako nema, evo, dajem na glasovanje ovaj prijedlog uvjetne suglasnosti za ovaj akt javne ustanove. Tko je za?

11. 11 protiv? Suzdržani preostali. Većinom glasova i ova točka je, ovaj, apsolvirana. Idemo dalje. Ovaj, tu je šesnaesta točka. To je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Statuta Dječjeg vrtića"Šibenska maslina". Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 11 protiv? Suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćena je i ova točka. Sedamaesta točka je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Statuta Dječjeg vrtića "Smilje". Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11 protiv? Suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Osamnaesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o uključivanju naselja Radonić u lokalnu akcijsku grupu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje prijedlog ove odluke. Tko je za? 12 protiv? Suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Devetaesta točka je prijedlog Smjernica za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite grada Šibenika za razdoblje od 2023. do 2026. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog ovih Smjernica. Tko je za? 11 protiv? Suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Dvadeseta točka je prijedlog razvoja sustava civilne zaštite na području grada Šibenika za ugodnost financijsku učenicima za trogodišnje razdoblje. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 20. Tko je za? 11 protiv? Nitko. Suzdržani preostali. Većinom glasova prihvaćena je i ova točka. Dvadeset i prva točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu gradonačelnika za razdoblje srpanj-prosinac 2022. godine. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se javio. Izvolite, cijenjeni kolega. Najljepše zahvaljujem. Dakle, iščitavajući ovo izvješće, prisjetio sam se nedavne izjave, to je neki dan bilo, mladog ministra Erlića prilikom posjete našem gradu, u kojoj je on, nižući komplimente na račun gradskih vlasti, izrekao, po meni, jednu izuzetno točnu konstataciju. Naime, rekao je kako je Šibenik postao, u navodnim znakovima, je li,"alter grad". Dakle, kad govorimo o osobama, onda se znade koristiti formulacija alter ego, kojom označavamo netko drugačije i uglavnom bolje izdanje osobe o kojoj je riječ. No, isto tako i kad govorimo o gradu, pa upotrijebimo formulaciju alter grad, to bi trebalo označavati nekakvo drugačije i bolje izdanje grada o kojem je riječ, u ovom slučaju našega Šibenika. I doista, tomu i jest tako. Naš grad egzistira na dvije razine. Na razini alter grada, privlači pažnju medija i posjetitelja, turista, svojim tvrđavama, uređenom gradskom plažom, starom gradskom jezgrom u kojoj caruje naša katedrala svetoga Jakova, blizinom dvaju nacionalnih parkova, Krka i Kornat. Tu su i dovršeni projekt podzemne garaže na Poljani, centar koralja na Zlarinu, za koji dan otvara se studentski dom na Palacinu.

A svi ti projekti su debelo sufinancirani europskim novcem. I bilo bi nekorektno reći kako grad na toj razini alter grada ne ostavlja dobar dojam. No, u, ja ću to tako reći, suterenu te razine alter grada živi jedan obični, puno manje glamurozan grad, sa svojim problemima. Grad koji je u deset godina izgubio, ako govorimo o ovome urbanome tkivu, koji je izgubio nešto manje od 10% stanovništva. Grad sa niskom prosječnom plaćom. Grad u kojem mladi podstanari plaćaju masne stanarine, a onda ih vlasnici stanova od 1. lipnja do kraja rujna izbace iz stanova jer ih iznajmljuju turistima. Grad u kojem divljaju cijene nekretnina i u kojem je prosječnom mladom bračnom paru vrlo teško doći do vlastitog stana. Grad čije je poduzetništvo, ponovit ću neke podatke iz vijećničkog pitanja, dakle u 21. godini, jer svježih podataka nemam, jedini od 21 županijskog središta čije je poduzetništvo ostvarilo negativni rezultat ili gubitak. A u istoj toj 2021. godini, iskazanim neto gubitkom, poduzetništvo grada Šibenika je bilo na posljednjem mjestu u županiji po kriteriju ostvarene neto dobiti, odnosno gubitka jedinica lokalne samouprave. Želio bih ovdje reći nekoliko rečenica o jednom, ajde, ja ću ga nazvati nedostatku ovoga izvješća, a izvješća koja su mu prethodila. Naime, nigdje nisu spomenuta gradonačelnikova obećanja koja se nisu uopće ili se pak nisu realizirala u obećanom roku. Nabrojit ću samo neka značajnija. Evo, prošle godine, sjećam se, krajem lipnja, mislim da je to bilo 28.

lipnja, na ovom istom mjestu ste vi, gradonačelniče, predstavili konzultante koji bi trebali pomoći gradskoj vlasti u animiranju investitora, te je tom prigodom najavljeno kako će Batižele dobiti investitora za 36 tjedana. Toga se živo sjećam, tu sam sjedio. Mislim da je sa mnom bio gospodin Marency, da je bio gospodin Kronja, ne znam je li gospodin Petković sjedio do mene. Toga se vrlo vjerojatno svi sjećamo. Sjećam se i prezimena čovjeka koji je bio reprezentant konzultanata, to je bio izvjesni gospodin Garofulić. Dakle, rok je bio 36 tjedana, a izrečen je 28. lipnja. Dakle, rok je istekao definitivno krajem ožujka. Činjenica je da mi još nemamo niti natječaj. Dakle, evo, spomenut ću onu legendarnu najavu besplatnog gradskog prijevoza. Za Dan grada prošle godine najavljena je mega investicija na Podima. U izjavi od 19.04.2018., da ne bi netko rekao da falsificiram stvar, u jednom lokalnom portalu, najavljen je prijevoz do otoka brodovima na struju. Istoga dana je obećano da će Kaprije, Žirje, Obonjan i Zlarin do kraja 2019. imati tekuću vodu. A evo, svjedoci smo da se tek negdje, mislim, krajem prošle godine, da su se potpisivali ugovori kojim bi se, ovaj, krenulo u realizaciju tog projekta. Sjećamo se i onih prijepora i obećanja o izmještanju benzinske crpke na Rivi, još 2017. godine. 24. srpnja 2018. u šibenskom portalu najava da će kroz mjesec ili dva građani dobiti parking na tri trake na vidici.

Formiranje šibenskog sveučilišta čiji je embrij trebao biti studij energetike osnovan 2015. godine, gdje je prvu generaciju, podaci su opet iz medija, upisalo 42, drugu 48 brucoša, a 2022. godine, opet po informaciji iz medija, samo njih 17. Obećanje o Baldekinu kao košarkaškoj areni sa 2.500 sjedećih mjesta. I da ne nabrajam dalje, da ne spominjem žičare i tako dalje. Zbog svega ovog što sam ovdje izrekao, ja vas molim da u svojem radu, a i u svojim izvješćima, posvetite kudikamo više pažnje ovom gradu Šibeniku koji ne spada u ovu kategoriju, kategoriju alter grada. Hvala lijepo. Hvala. Imamo li daljnjeg koji se javio za diskusiju? Kolega Slavica se javio.

Kolega Kovač je više-manje sve rekao i ja se u potpunosti slažem s njime. A znate, sve sjajne HDZ-ove priče o ovom gradu na kraju dožive sudbinu onog auta u Ulici Ivana Rendića, završe na rubu provalije skupa sa tim gradom. Gospodin gradonačelnik dr. Burić. Ja ću na ovo samo reći da sva sreća da one koji će voditi grad biraju građani. Vi ste sad sami jedini i prilijepljeni za nečijeg jakog partnera, a za vrlo kratko vrijeme nećete biti nigdje. Dakle, ljudi vide, ljudi prepoznaju, ali vi spadate u taj koncept koji voli negirati demokraciju, ali te priče su završene daleko u prošlosti, pa će demokratskim putem građani ipak birati. Što se tiče mog prijatelja gospodina Kovača, dragi moj Mario, sve što nismo napravili, napravit ćemo. Zašto neke stvari kasnimo? Postoje objektivni i subjektivni razlozi, nebitno je i nećemo ih analizirati, ali ja vam garantiram što god ste tu rekli, od žičare do eskalatora, što ste nabrajali, do sveučilišta i tako dalje, to ćemo mi učiniti. Ako se ja ne varam, vi ste bili značajan dionik kao gradski vijećnik u nekim strukturama gradske vlasti. Koliko znam, sve ste nam ostavili u problemima. Od TEF-a kao najdužeg u povijesti Republike Hrvatske blokiranog računa 23 godine, ali nije problem u blokiranom računu, a stalno se pozivate na Batižele, nego je problem u tome što niste znali ni vi ni niz vaših nasljednika uopće što s tim napraviti i što učiniti.

I na kraju imate gradsku upravu, da to građani znaju, nije problem hoće li Batižele biti pet godina prije ili pet godina poslije. Činjenica je da je ova gradska uprava riješila sve. Od deblokade računa 22. godine, od izvlačenja TEF-a iz stečajnog postupka koji je bio praktički objavljen i koji je pokrenut, od ogromnih dugova koje, a ja vas podsjećam, vi ste pravnik, jako dobro to znate, da to nisu dugovi TEF-a, jer TEF više ne postoji, ne proizvodi, ne zarađuje, nego dugovi grada Šibenika, pa ću ja ih nabrojiti taksativno bez kamata. Kad pribrojite tu više desetine kamate, to su brojke koje bole glava. 28 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša za čišćenje područja TEF-a, 39 milijuna kuna duga Ministarstvu gospodarstva za rušenje tvornice, 47 milijuna kuna glavnice bez kamata, duga prema INI koji je nastao kao preuzimanje duga od HEP-a, a HEP je nastao zato što se nisu plaćali računi, od nezavršene sanacije i tako dalje i tako dalje. I netko u devet godina sve to riješi, sve to dovede u egal. A podsjećam vas, sve ove milijune koje sam spominjao bez kamata, da je to dug grada Šibenika. To nije dug TEF-a, jer je grad Šibenik vlasnik 100% TEF-a. Dakle, to je ono što je realno bio problem funkcioniranja grada, to je ono što je realno financijski prijetilo egzistenciji ovog grada, i vi stalno se svi skupa trudite da minimizirate, umanjite trud, rad, ne mene.

Ne mene, ne mogu ja to sam napraviti ništa, nego desetine ljudi koji su u tom projektu radili. I to baš kažete sada, u nečemu što vi samo imate saslušati, ali ste ponukani zbog medijske prezentacije da vas se čuje i vidi, to je izvješće gradonačelnika, i naravno, dezavujirate i preskačete namjerno pravu istinu, jer sve što ste napravili, ponavljam u jednoj rečenici, ako nije napravljeno, bit će napravljeno. Ali, u ime prijateljstva, ja ću vama idući put donijeti HDZ-ov propagandni letak što smo mi u programu sve obećali 2017. napraviti, ja ću se potruditi pomoći vam zaokružiti što nismo napravili, pa tamo između 70 točaka naći ćete te 3-4 točke, ponavljam, nebitno iz kojih razloga, koje nismo napravili, ali ćemo ih sasvim sigurno dovesti do kraja. I na kraju, odgovorno tvrdim, građani Šibenikaće dočekati rješenje i gradnju na području ex TEF-a, i to na način da je to javne površine, javne funkcije, 40% parcele će ući u javne funkcije, a nikakve apartmane ili takozvane ladanjske kuće ili područja za odmor. I zbog toga ću biti ponosan, jer ono što netko desetljećima nije uspio, mi smo na kraju u desetljeću doveli do realizacije. Hvala, kolega Kovač, pa je kolega Petković, je li tako, pa kolega Slavica.

Dobro, svi imaju riječ. Svi su se javili za replike. Hvala vam lijepa, ali ja nešto ili nisam dobro shvatio ili ste vi nešto pobrkali. Jeste vi možda meni rekli da sam ja bio sudionik gradske vlasti koja je, ne znam što, tamo u latentnom stanju držala TEF? Ja nisam nikad sudjelovao u gradskoj vlasti. Vi to vrlo dobro znate, vi ste bili moj stranački kolega. Je li tako? Jesam li ja sudjelovao u gradskoj vlasti? Ma, s druge pak strane. Pa ne govori nitko o nužnosti projekata i projekta. Ali tko vas tjera da vi dajete obećanja koja ne možete realizirati? Ne možete realizirati ili ne možete realizirati u okviru termina koji ste sami odredili? Pa nisam vas ja na to natjerao, niti jedan od vijećnika vas na to nije tjerao. I treće, što je meni začuđujuće, vi ovdje promovirate neke teze iz Novoga zavjeta, tipa: "Kucajte, otvorit će vam se, tko traži taj nađe" i tako. Pa niste vi prorok, Bože dragi. Bar ja, koliko vas znam, a znam vas dugo, niste prorok. Vi ste gradonačelnik. Dakle, vi sami sebe obvezujete sa izjavom o realizaciji nekoga projekta u određenome roku. Ja sam samo rekao, evo, prošle godine u ovo vrijeme, skoro, evo,će biti godinu dana, 28. lipnja, kad smo govorili o Batiželama, vi i gospodin taj Garofulić ste rekli da ćete u roku od 36 tjedana imati investitora.

I samo sam konstatirao da nema ni natječaja, a kamoli investitora. Ništa protiv projekta. Dapače. Ja vam želim da budete realni i da sami sebe ne obvezujete sa izjavama i rokovima koje ne možete ispuniti. Evo, samo to, ništa drugo. Hvala lijepo. Hvala, kolega Petković. Molim vas, molim vas, kolega Kovač. Kolega Petković, izvolite. Stvarno imam želju da ova sjednica čim prije završi, međutim, ne mogu ostati miran na izgovoreno od našeg gradonačelnika, kojemu dapače želim uspjeh u svim njegovim obećanjima, ali to znači da će nam svima biti bolje, uključujući mene i moju obitelj. Međutim, nije mi jasno da se uporno s ove govornice daju nekakva obećanja koja, dakle, postoje naši zapisnici i evidentno je da je na prvoj sjednici ovog vijeća izgovoreno da će biti projekt Batižele dat u New York Timesu u roku od, ne znam, nekakvih 60 dana, da će biti javni poziv, pa nam se na prošloj sjednici dostavljaju materijali kakvo je stanje na prostoru bivšeg TEF-a i tako dalje. Jednostavno se ne mogu oteti dojmu da, ovo ne govorim radi medija, nego čisto zbog uzajamnog poštovanja, kad nam vi izgovorite ovo što ste maloprije izgovorili, vi nas jednostavno omalovažavate na neki način, jer mi se vežemo za vašu riječ, a vi izgovorite što god želite s ove govornice i kaže ona narodna izjava "Vuk magarca". Molim vas da nas poštedite da prije završi vijeće.

Gospodin gradonačelnik, pa kolega Slavica. Poštovani vijećniče, ja znam da vi upotrebljavate odvjetničko-pravničku retoriku, ali nisam ni ja ni budala. Dakle, da vi ste dobronamjerni, onda bi pitanje postavili drugačije. Pa pitali: "Patrički dragi, nebitno meni, Nini, koliko je ljudi sudjelovalo u izradi i rješavanju problema ex TEF-a, što se dešava? S čime ste se suočili? Kakav je problem? Zajednički interes da taj natječaj izađe? Možemo li vam mi tu nešto pomoći?" Ne. Ne. A vi priželjkujete da to ne uspije. Vi jednostavno priželjkujete kao oporba: "Neka bude gore, neka sve izgori, pa ćemo onda mi dobiti šansu kao oni koji pomažu." Nećete to doživjeti. Dakle, je problem Batižele i TEF-aće saživjeti. Naravno da je bilo čudo problema, jer da nije problema, onda bi to riješili ljudi i prije nas. I to je ta razlika koja je evidentna. Ne da nisu riješili, nego nisu znali kako riješiti. Mi smo znali put i način rješavanja i doveli tu priču do kraja. Dakle, projekt Batižele nije obećanje, nego će postati realnost. A kad vi govorite o tome što je izgovoreno, takozvani neobvezujući natječaj za iskaz interesa investitora je proveden, mi to imamo evidentirano, nismo nikad o tome raspravljali, kao što podmećete priču o projektu na podijima koji se i dalje realizira. Ja sam tada rekao, upravo zato što je ovdje bila tematska konferencija i bili su ljudi koji su Nijemci, dakle ne članovi HDZ-a, koji su predstavili projekt, da je to dug put koji će zahtijevati izuzetno vremena, strpljenja, rada, ali je to nešto na čemu se radi i radi se i dalje na tome, nitko se nije vezivao na nikakve rokove.

No, vi pokušavate uvjeriti javnost ono što ona vidi vlastitim očima, a vidi napredak i prosperitet grada Šibenika, i ja sam zbog toga osobno izuzetno ponosan, kao i Hrvatska demokratska zajednica na kojoj sam na čelu i koja unutar svog mandata polučuje izuzetne rezultate, nikad zabilježene u povijesti grada Šibenika otkad je samostalne Hrvatske. Hvala, kolega Slavica. Gradonačelniče Burić, neovisno o tome što ste sve izrekli o meni, ja vas i dalje poštujem kao starijeg i kao jednog čovjeka s iskustvom. Ali to hoću li ja u budućnosti biti ili neću biti gradski vijećnik, odlučit će građani grada Šibenika, kao što su odlučili prije dvije godine. A nikad neću postati politički kameleon poput vas, uvijek uz vlast i pri vlasti od 1973. godine, promijenivši u 50 godina tri stranke i tri ideološka koncepta.

Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujem raspravu po ovoj točci, primili smo je na znanje, o njoj ne glasujemo. Prelazimo na 22. točku dnevnog reda, to je prijedlog zaključka, isto tako primaju na znanje, ovaj put izvješća pod A za razdoblje od 01.01. do 31.12.2023. i godišnjeg financijskog izvješća za 2022. i plana rada za 2023. godinu, inkubatora za nove tehnologije Trokut d.o.o. Šibenik. Kolega Petković se javio za riječ, izvolite. Evo samo kratko, u dokumentaciji koja nam je dostavljena uz ovu točku, primijetio sam da je došlo do, dakle, da je Trokutu prepušteno na upravljanje zgrada i Navisa i PIN-a, pa me zanima da li je to utjecalo na, je li, nekakvu financijsku konstrukciju samog Trokuta, da li će doći do nekakvih poskupljenja za postojeće zakupoprimce, da li će to utjecati na nekakav plan i program rada Trokuta u budućnosti? Hvala, kolega Petkoviću, odgovorit ću na pitanje. Direktorica, gospođa Mudrinić, izvolite.

Dobar dan i lijepi pozdrav svima. Vijećniče, zahvaljujem na pitanju. Prošle godine Trokut je ostvario prihod od 3.098.462 kune, što je year over year povećanje od 42,94% u samim prihodima. Od toga je dobit 289.373. Ove brojke navodim iz razloga što u odnosu na prošlu godinu povećanje je malo manje od 43%, što znači da zaista da, poslovanje Trokuta se prošle godine povećalo. U siječnju smo dobili na upravljanju od grada, centrom i Navis, nakon toga u ožujku upravljanje nad centrom PIN-a. Upravljanje tim zgradama uključuje i infrastrukturne elemente i nešto što mi interno zovemo soft dio toga. U infrastrukturnom dijelu prvo smo se odlučili, kako smo dobili koju zgradu, na taj način ulagati i vidjeti što je potrebno. Naš način rada je razgovor sa svakim poduzetnikom. Mi pod nama imamo sada 100 poduzetnika i sa svakim pojedinačno pričamo i vodimo brigu u kojoj su razvojnoj fazi i koje su njihove potrebe. Tako smo pričali sa stanarima i Navisa, zatim sa PIN-om i vidjeli što im je potrebno, adaptirali te prostore sukladno njihovim potrebama, i u Navisu kasnije krenuli sa soft dijelom. Znači, imali smo meet-up na temu povlačenja sredstava za maritimne djelatnosti. Također, partner smo i budućoj zadruzi lokalnih flagova i lagova More 24/9, Lanterna i Galeb, tako da pokušavamo, osim infrastrukturnog, zaista tu biti i u soft dijelu. Što se tiče PIN-a, on je došao drugi na red i kronološki, tako da tu trenutno u PIN-u imamo jednu veliku zgradu koju smo identificirali da je neiskorištena, a u feedback razgovorima s našim poduzetnicima su nam rekli da žele, recimo, čajnu kuhinju.

Pa smo tu dvoranu podijelili na trećine, od toga jedna trećina će se prenamijeniti za upravo tu čajnu kuhinju, a druge dvije trećine smo odlučili napraviti nešto malo drukčije, a to je prenamijeniti nešto što mi zovemo hardversku radionicu, u kojoj će svaki poduzetnik moći posuditi alat za proizvodne djelatnosti koji se može smatrati velikim CAPEX-om, odnosno kapitalnim ulaganjem za tog poduzetnika. Znači, sliku onoga što smo napravili u Trokutu po pitanju IT-a želimo preslikati i na Navis i na PIN, i to nam je svakako cilj. Ja bih iskoristila ovu priliku i reći da Trokut, naravno, nisu samo stvari koje se vide u medijima, nisu samo brojke, nisu samo statistike. Ja sam ipak žena poduzetnica, tako da se i u tom smislu borim za jednakost ženskih prava, jednake plaće, jednake pozicije na pregovaračkom stolu. Isto tako, moram reći da ja sam si tu stavila popis zemalja. Znači, imali smo ambasadore iz Francuske, Grčke, Španjolske, Slovenije i Njemačke koji su došli u Trokut da vide upravo ono što mi radimo i da to mogu preslikati dalje. Znači, putem Trokuta, naših aktivnosti i inicijativa, za Šibenik se čuje daleko van naših granica. Također bih spomenula i NEET akademiju koja je sad pri završetku treća. Mi smo 75 mladih nezaposlenih osposobili za radno mjesto u IT-u, te je 80% njih sada zaposleno. Iza Trokuta stoji tim sjajnih ljudi s velikim integritetom i dobrim vrijednostima, i također većina naših poduzetnika.

Te mi je drago reći da nakon tri godine smo zaista postigli svoje ciljeve. Nadam se da sam uspjela. Oko povećanja za PIN-e, hoće li utjecati? Dakle, ove dodatne financijske obveze održavanja PIN-a i Navisa, hoće li utjecati na... Neće. Znači, mi smo ovu dobit koju smo imali od prošle godine prenamijenili na način da simultano investiramo u infrastrukturu, ali istovremeno da branimo poduzetnike od utjecaja inflacije. Neke tržišne promjene, te troškove smo direktno preuzeli na sebe, jer mi smo ipak poduzetnička potporna institucija. Nama je cilj biti jedan buffer između fluktuacija na samom tržištu i održavanje njihove stabilnosti na tržištu i da mogu biti kompetitivni.

Hvala. Ima li daljnjih pitanja? Ako nema, mogu zaključiti da smo primili na znanje izvješće ovog našeg trgovačkog društva pod točkom 22b, financijsko izvješće za 2022., zajedno s izvješćem neovisnog revizora za tvrtku Čempres d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i primamo na znanje ovu točku dnevnog reda. I izvješće o poslovanju, financijski izvješće za 2022. godinu, Batižele d.o.o., društvo za upravljanje nekretninama. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Primili smo na znanje i ovo izvješće. Prelazimo na 23. točku dnevnog reda, to je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu s financijskim izvješćem Muzeja grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu. Obzirom da se ovdje radi o ustanovi, dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 24. točka dnevnog reda je prijedlog rješenja o utvrđivanju prijedloga za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Šibeniku. Prijedlog ste dobili u pozivu za dnevni red. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11. Utvrdili smo i prijedlog, znači za naše porotnike za Općinski sud u Šibeniku. 25. točka dnevnog reda je odluka o dopuni Odluke o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Šibenika, označeni kao č. broj 5944/5 kao Šibenik i č. broj 962/5 kao Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 26. točka dnevnog reda, to je prijedlog Odluke o izmjenama dopune Odluke o osnivanju Kazališta, Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 27. točka je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu prethodnu suglasnost. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena je ova odluka. I 28., zadnja točka je prijedlog Odluke o imenovanju Ulice Klanj. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda.

Tko je za? 13. 13 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova je prihvaćena i ova 28. točka dnevnog reda. Utvrđujem da je ovim današnjom točkom dnevni red raspravljen i zaključujem ovu sjednicu. Zahvaljujem vam na današnjem radu i želim vam ugodan dan i vikend.