2. sjednica Gradskog vijeća, 28. srpnja 2021.: golf koji bi tražio trećinu gradske vode i 7% odvojenog otpada

Gospodo, evo, koliko vidim po miru u ovoj dvorani, vjerojatno smo se svi okupili koji su danas imali nakana da dođu na ovu sjednicu Gradskoga vijeća. Radi se o drugoj sjednici Gradskog vijeća nakon one prošle, iz 2. lipnja, konstituiraju će. I evo, koristim prigodu da otvorim ovu drugu sjednicu i da jasno sve skupa vas pozdravim. Prije svega, gospođe i gospodu vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika, gospodina gradonačelnika dr. Željka Burića s njegovim zamjenikom, magistrom Danijelom Miletom, sve pročelnike gradskih upravnih odjela, također i direktore, odnosno ravnatelje trgovačkih društava i ustanova čiji je osnivač Grad Šibenik, koji je ovdje nazočan u ovoj sjednici. Jasno, sve predstavnike medija koji su ovdje danas nazočni u ovoj sjednici, kao i sve ostale koji su se eventualno priključili. Nismo imali nekih zahtjeva za sudjelovanje javnosti, ali uvijek se netko može i u tom dijelu priključiti. Prije nego što prijeđemo na neki oficijelni dio ove sjednice, molio bih našega pročelnika Tajništva Grada Šibenika, gospodina Ante Gualića, da izvrši prozivku vijećnika kako bismo utvrdili današnje stanje nazočnosti vijećnika na ovoj sjednici. Izvolite, kolega Gualić. Dobar dan, sve vas skupa pozdravljam. Slijedimo s prozivkom. Dakle, Branka Badžim... prisutna. Gordan Cvjetković... Gordana, pardon, Cvjetković. Mirko Čeko... prisutan. Hrvoje Dunkić... prisutan. Mario Kovač... prisutan. Branko Kronja... prisutan. Dario Kulušić... prisutan. Rikard Marenci... prisutan. Ljiljana Nanjara... prisutna. Dino Papak... prisutan. Marko Petković... prisutan. Stipica Protega... prisutan. Ivan Rajić... prisutan.

Nenad Renje... prisutan. Tonči Restović... prisutan. Nenad Samardžija... prisutan. Ivan Slavica... prisutan. Ivana Spahija... prisutan. Tomislav Travčić... prisutan. Ivana Udrag... prisutan. I dr. sc. Dragan Zlatović. Tu sam. Možemo konstatirati da su na drugoj sjednici nazočni svi vijećnici, znači ukupno 21 vijećnik Gradskoga vijeća Grada Šibenika, i jasno, po prirodi stvari, postoji kvorum za pravovaljano raspravljanje i odlučivanje na ovoj sjednici. Gospodo, prelazimo na treći segment, a to je potvrda zapisnika s prve konstituiraju će sjednice. Taj zapisnik ste dobili u prilogu poziva za ovu sjednicu, i u tome smislu, molio bih, ima li netko primjedbi na dostavljeni vam zapisnik prve konstituiraju će sjednice? Ako nema, molio bih da prijeđemo na glasovanje. Tko je za zapisnik koji vam je dostavljen s prve konstituiraju će sjednice?

Ima li netko protiv? Nema, znači možemo konstatirati da je jednoglasno prihvaćen zapisnik s prve konstituiraju će sjednice. Prelazimo na onaj naš, kako bi se to popularno kazalo, aktualni sat, odnosno vijećnička pitanja. Prije nego što otvorimo tu problematiku, samo bih napomenuo da je na prvoj konstituirajućoj sjednici dostavljena obavijest o konstituiranju Kluba vijećnika HDZ-a, a da u međuvremenu, do ove druge sjednice, smo dobili obavijesti od strane novoformiranog Kluba vijećnika Nezavisne liste Stipe Petrina, u sastavu: kolega Marenci kao predsjednik, kolega Petković, kolega Travčić i kolega Kronja. Također smo dobili obavijest o formiranju Kluba vijećnika SDP-a, s predsjednikom kolegom Restovićem i s članovima: kolegicom Cvjetković, kolegom Rajićem i kolegom Slavicom. Tako da možemo konstatirati da ovo Gradsko vijeće ima tri formirana kluba vijećnika, a to je bitno obzirom na vijećnička pitanja, jer klubovi vijećnika imaju prioritet u postavljanju pitanja prije prijavljenih vijećnika, koji su to učinili jutros upisom, ovaj upisnik, prijava za vijećnička pitanja. U tome smislu, mogu konstatirati da se meni, kao predsjedniku, obratio Klub vijećnika HDZ-a, koji želi postaviti pitanje ispred Kluba vijećnika, također i Klub vijećnika SDP-a. A da li će postaviti Klub vijećnika Nezavisne liste Stipe Petrina, također javlja se i kolega Kronja, pa bih vas u tome smislu, evo, zamolio da po tom redoslijedu i postave klubovi vijećnika svoja pitanja. Zamolio bih ispred Kluba vijećnika HDZ-a, kolegicu Ivanu Udrag, da postavi pitanje u ime ovoga kluba, a zatim kolega Restović u ime kluba SDP-a, i kolega Kronja u ime Kluba Nezavisne liste Stipe Petrine.

Izvolite, kolegice Udrag. Pozdravljam predsjednika Gradskog vijeća, kolegice i kolege vijećnike, gradonačelnika Grada Šibenika gospodina Željka Burića, dogradonačelnika gospodina Danijela Miletu, pročelnike gradskih odjela, direktore i ravnatelje gradskih firmi. Moje pitanje je upućeno gradonačelniku Grada Šibenika, a odnosi se na aktualnu situaciju u Nacionalnom parku Krka. Naime, svjedoci smo u medijima u posljednje vrijeme da postoji nesuglasje vezano za donošenje Pravilnika o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka Krka. Pitanje je: da li je netko od predstavnika našeg grada sudjelovao na nekom od posljednjih održanih sastanaka između predstavnika mjesnih odbora okolnih naselja, Nacionalnog parka Krka i predstavnika javne ustanove Nacionalnog parka koji je zadužen za provedbu Pravilnika o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka, a koje je donijelo Ministarstvo zaštite okoliša, a koje je stupilo na snagu 13.12.2019. godine. Zahvaljujem.

Hvala, kolegice Udrag. Pitanje će odgovoriti dr. Burić, gradonačelnik Grada Šibenika. Evo, najprije da vas sve pozdravim. Dobro jutro svima, dakle, koji su prisutni u ovoj dvorani. Poštovane dame i gospodo, vijećnici, ovo što je vijećnica pitala... Dakle, da, Grad Šibenik, kao i Grad Skradin, se odazvao želji i volji predstavnika stanovnika, pogotovo Lozovca, Konjevrata, dakle okolnih područja, odnosno naših naselja, mjesnih odbora uz rub Nacionalnog parka. Morate shvatiti da je tu pozicija Grada vrlo specifična. Dakle, govorimo o Nacionalnom parku, ingerencije i upravljanje Nacionalnim parkom, osim same, naravno, ustanove, u nadležnosti Ministarstva. Prijepor koji smo... koji je kulminirao, a to je praktički odluka koja je stupila na snagu, dakle odluka koja je donesena prije više od godinu dana, o zabrani kupanja, izazvalo je nezadovoljstvo ne samo onih koji su obuhvaćeni granicama Nacionalnog parka, nego i rubnih naselja. Stav Grada u ta dva sastanka koja su bila je bio da se pokuša obnoviti dijalog između svih dionika, s ciljem da se organizira i posjet nadležnog ministra, u čemu smo i uspjeli, onoliko koliko je ostalo, a nije nitko rekao da se promijenio termin. Mislim da je ministarĆorić u petak, kada bi svi zainteresirani dionici u toj priči bili prisutni tom sastanku, i vidjeti da li je moguće naći kompromisno rješenje kojega mi, uvjetno rečeno, i zastupamo. Dakle, ne možemo se, niti nam je namjera, diskutirati, elaborirati onaj stručni dio te priče, dakle zaštite samih sedrenih barijera u području Nacionalnog parka, uvjeta gospodarenja u Nacionalnom parku, naravno, ali shvaćamo i poziciju, način gospodarenja, pa čak, ja bih rekao, i osiguravanje egzistencije, a time i boravak, i stalni boravak ljudi na tom području, da se mora iznaći nekakvo kompromisno rješenje, a da to istovremeno ne ugrozi stroga pravila ponašanja i vladanja u Nacionalnom parku.

Dakle, odgovor na pitanje: da, Grad Šibenik se uključuje u tu cijelu priču, unutar svega onoga što on može zakonito sudjelovati. Hvala, gospodine gradonačelniku. Prelazimo na sljedeće pitanje Kluba vijećnika. Cijenjen kolega Restović ispred Kluba vijećnika SDP-a. Pozdrav svima. Predsjedniče, gradonačelniče, dogradonačelniče, mediji, svi vijećnice i vijećnici, i naravno i predstavnici gradskih tvrtki i ustanova. Ja ću iskoristiti nešto što, koliko sam vidio, nam poslovnik daje mogućnost, pa neću postaviti pitanje, već ću dati jedan prijedlog. I molio bih da u neko dogledno vrijeme gradonačelnik prvenstveno, pa i sa svojim timom, ako treba, razmisli o tom prijedlogu. Naime, s obzirom da smo svjedoci da se u Hrvatskoj, a možemo tako reći i za Šibenik, događa jedan svojevrstan fenomen da sve manje i manje ljudi ima zapravo povjerenje u politiku, u bavljenje politikom, u ono što političari zapravo rade, dojam je da se uglavnom radi o korupciji, da je vlast, prvenstveno izvršna, premrežena s nekakvim interesnim skupinama, da na neki način se sve manje i manje priča o javnom dobru, sve manje i manje priča o ljudima za koje bi izvršna vlast, a i mi kao članovi predstavničkog tijela, trebali raditi. Pa stoga, moj prijedlog je sljedeći: predlažem da gradonačelnik, za sve odluke koje donosi u smislu imenovanja čelnih ljudi gradskih firmi i gradskih ustanova, dostavi na uvid i na mišljenje Gradskom vijeću. Naravno, ne obavezno mišljenje, jer su mi poznate odredbe zakona, pa znam da takvo mišljenje može biti samo neobavezno.

To govorim, naravno, i s obzirom na sam dnevni red ove sjednice, ali prvenstveno da budem potpuno jasan: u procesu odlučivanja, drugim riječima, ako se, navest ću banalan primjer koji nam je nekima blizak ili nije, ako se u postupku odabira direktora vodovoda javilo 4, 5, 6 ili 7 kandidata, onda je zapravo moj prijedlog da gradonačelnik uputi na Gradsko vijeće sve prijave, čisto da imamo uvid u to što pojedini kandidat nudi i zbog čega je upravo gradonačelnik kao skupština, ne u ovom konkretnom slučaju, ali inače skupština tog poduzeća, izabrao upravo određenog kandidata. Mislim da će to, unatoč svim našim razlikama ovdje koje smo... svi smo izabrani radi nekih naših ideja, radi nečega što smo zastupali, i to zna biti dosta različito tu među nama, ali jedna stvar bi nam trebala biti stvarno zajednička, a to je da zajednički radimo na jačanju samog sustava, odnosno jačanju društva, a mislim da nema ništa bolje nego pokušati vratiti povjerenje građana u, ajmo nazvati to pod navodnike, političke elite, jer mi to definitivno ne bi trebali biti, trebali bi biti jedni od ljudi koji nas biraju, od ljudi s kojima živimo i dijelimo cijelu sudbinu. Eto, toliko. Hvala.

Kolega gradonačelnik, izvolite. Ovdje, znači, nemamo klasično pitanje, imamo prijedlog. Kao što je rekao kolega vijećnik, to je jedna od opcija. Dakle, hvala na prijedlogu gospodina Restovića. Ja ću na to samo odgovoriti. Dakle, pravni sustav u ovoj državi je uspostavljen, pa i način funkcioniranja lokalne samouprave. Između ostalog, ono što je aktualno je i način biranja, odabira direktora tvrtke Vodovod i odvodnja. Dakle, ja kao dionik, dakle kao predstavnik Grada u skupštini Vodovoda, gdje Grad ima određeni postotak na osnovu svojih udjela, postupa shodno statutu same ustanove. Dakle, sve ono što je zakonom predviđeno u procesu izbora će biti strogo i poštovano. Naravno da nemam ništa protiv da svaki vijećnik, dakle predstavnici Gradskog vijeća, dobiju na uvid način, proceduru, dakle algoritam postupka, uključujući i sve prosudbe, elemente, procjene, ocjene, što sve to je zahtijevalo u datom postupku. Dakle, odmah unaprijed kažem, ništa protiv toga nemam. Hvala. Idemo na treće pitanje Kluba vijećnika, to je Klub vijećnika Nezavisne liste Stipe Petrine. Kolega Kronja, izvolite.

Dobar dan, pozdrav svima. Evo, lijepo je vidjeti, ima i starih lica iz prošlog saziva. Imamo starog gradonačelnika i dogradonačelnika. Sjećam se prve teme moje u prošlom sazivu, bila je Park šuma Šubićevac, i tada sam rekao da se sramim kako to sve izgleda, prilaz tvrđavama, kako izgleda šuma, kako izgleda čistoća, oko toga svega, kako to. I gradonačelnik se tada s menom složio i on se sramio. Od tada je 4 godine prošlo i sve što je gore napravljeno, to je napravljena ta povučena trim staza koja, po meni, izgleda, to je jedina u ovom dijelu Europe povučena trim staza. To je jedino što je napravljeno u ove 4 godine. A ja sad neću o ovoj temi, nego ću se malo dotaknuti druge, vrlo goruće teme, a to je promet u gibanju i mirovanju. Svjedoci smo, u petom mjesecu su dobili stanari koji su imali kao, ajmo reći, povlaštene karte od brutalnih 500 kuna za parkiranje, i samo 20-ak ljudi je to uspjelo realizirati u svoju korist, i oni su bili prezadovoljni što mogu, napokon, pogotovo oni koji su živjeli u gradu, a znate da ne mogu se parkirati svi ostali, da napokon se osjećaju kao ljudi. I onda je došlo da moraju iseliti, izbačeni su, jer šta, dolaze turisti. Turisti dolaze i vi morate ići vani, vi ste nitko i ništa. U isto paralelno, u isto vrijeme, ukidaju se i parkirna vanjska, parkirna mjesta koja gravitiraju staroj gradskoj jezgri, tako da oni koji su se parkirali do tada i osjećali se kao građani ovoga grada, oni su ostali, praktički, izbačeni su i sa vanjskih, smanjen broj, i iz garaže.

I oni, šta se dešava, oni, šta ono kaže, šta kaže direktor ovoga gradskog parkinga, da nema kruženja, oni kružu i traže mjesto, izlaze, ulaze, kalkuliraju kad će, kako, šta. Vidjeli smo da je garaža bila puna samo za otvaranje festivala i kad sunce prekrije prašina, ovaj, iz Sahare, tada svi navale u grad i šta se dešava, garaža se natrpa turistima, imate usmjerivača prometa ispred garaže koji njih, kao, je li, tjera. Isto, mene to podsjetilo na onu bujicu vode koja je ulazila isto tako s onim vrićama, tako oni sad tjeraju te dalje. Umjesto da se ti turisti zaustavljaju na crnci i usmjeravaju na parking Otefa, koji ima ogromni teren, i kad gledate s magistrale, samo 10% toga terena koji oni mogu koristiti je iskorišteno, ovo drugo sve prazno. Umjesto da kažu: "Imate kunu na sat u Otefu, nemojte dolaziti u grad, tamo vam je skupo, tamo vam je 30 kuna, 40, 50." I umjesto da stavimo stanare, jer kako vi mislite, kako mi mislimo,

ovaj, uspostaviti javni, povećati korištenje javnoga prijevoznog sredstva, ako ćemo trpati turiste u grad. A ja to zamišljam drukčije. Znači, građani koji gravitiraju, koji žive u staroj gradskoj jezgri, oni se parkiraju u garažu, a turisti idu tamo gdje im je najlakše parkirati i gdje će doći odmah u grad, izaći. Ovako stoje u koloni i jednostavno ne mogu uopće, kad dođu do grada, moraju produžiti i iduća. Tako da je ovo stvarno besmisleno. Ovo je iživljavanje nad onima zbog kojih je i ta garaža građena. Tako da je tu milijun pitanja. Prvo pitanje je bilo, sad ću to svesti na kraju, na jedno, znači, što je to integrirana mobilnost, što je to? Ljudima to uopće nije jasno. Koja je, što je to logistički centar? Koja je uloga komunalne garaže u povećanju prometa javnim prijevozom? Iduće godine dolaze autobusi, dizelski autobusi, norma Euro 6, a gradovi poput našega već nabavljaju autobuse na struju za staru gradsku jezgru. Evo ga, i dalje, ovaj, tko je budući koncesionar javnog prometa? Kuda će ti autobusi proći ako se ne radi na smanjenju prometa u samom gradu? Tako da bi prvo pitanje bilo, imamo sad dva pitanja. Prvo pitanje je ovako: da li ste za tematsku sjednicu za ovu problematiku? Ako to vi ne, ne, ovaj, ne donesete tu odluku, da se i mi opovremenjeni vijećnici uključimo, da pomognemo, ako vi ne želite i ne znate, da mi pomognemo, da napravimo strategiju kako sad, ne kasnije ćete mi reći za prsten garaža, ne, sad.

Sad treba. Jer ja, pazite, momak koji radi, živi u gradu, ima malo dijete, putuje u Split, radi, i on kad se vrati iz Splita, on nema gdje parkirati. Profesor isto iz, koji je uložio u staru gradsku jezgru, ne može, ne može parkirati se jer okolo luta. Mislim, to su strašne stvari. A garaža je rađena samo za njih. Znači, prvo pitanje: da li ćemo napraviti tu tematsku sjednicu? I drugo pitanje je za drugoga od jednakih, a to je gospodin Mileta. Dobio sam, znači, dojavu iz garaže da tamo ima 3-4 auta koje su ostale nakon što su ovi izbačeni, one su ostale. I da li je vaš Golf Ši 570 DB i po kojoj povlaštenoj tarifi on stoji u garaži? Eto, hvala. Samo bih uputio za ubuduće vijećnike da klubovi vijećnika imaju pravo na jedno pitanje, pa se držimo toga, i vi i kolega Kronja, kako ne bi odmah na početku počeli ukrivo, je li. Nema potrebe da interveniramo pa sve naučimo. Poštovani vijećnice i vijećnici, dakle, gospodin Kronja je inače osebujan kad govori o prometu, a ja ću sada krenuti s taksativnim odgovorima. Golf 570 DB nije automobil gospodina Milete, nego službeni automobil Grada Šibenika. Hoćete vi dozvoliti da ja kažem? Dakle, odnos između gradskog parkinga i Grada Šibenika je reguliran kao jedinice lokalne samouprave desetljećima, potpuno na isti način. Dakle, po ugovoru je definirano kad i pod kojim uvjetima, koji automobili kojih registarskih oznaka se parkiraju.

Odmah da vam približim temu, da vam približim temu. Recimo, bivši gradonačelnik Oberstnell u Rijeci, kojeg se mi uvijek volimo ponositi i uspoređivati, dakle, ima pravo proći automobilom preko Korza riječkog i parkirati ispred gradske uprave. Idemo dalje. Ne, neće biti tematske sjednice, jer to što vi govorite je apsolutno besmisleno. Iz vrlo jednostavnog razloga: ono što vam mogu priuštiti i dati je strategiju, prometnu strategiju Grada Šibenika koju je ovo Gradsko vijeće, odnosno Gradsko vijeće Grada Šibenika, donijelo. Tamo sve piše. Drugo, naravno da vi ne razumijete, ja nisam ni očekivao da vi razumijete što je to mobilnost Grada Šibenika i što je podzemna garaža.

Molim vas, molim vas, nemojte me zadržati. Nastavite pričati, ja to neću slušati, doviđenja. Doviđenja, sretan put. Dakle, zašto to govorim? Zato što je Europa upravo prije tjedan dana preko Fonda za izravnanje ponovo dodijelila Gradu Šibeniku, upravo za projekt integrirane mobilnosti, dodatnih 6,5 milijuna kuna, koje je de facto anulirala i onu obvezu koju je imao gradski parking. Dakle, gospodin Kronja emocionalno reagira, ja sam samo rekao da sve one institucije koje su donijele odluku o tom projektu, koji se zove tako kako se zove, itekako razumiju, itekako opravdavaju, a vi znate, dakle, da nitko u Europskoj uniji ili u onim tijelima koji odlučuju o milijunskim iznosima nisu pod utjecajem stranaka ili ne znam čega, nego itekako valoriziraju svaki projekt. Prema tome, zašto ovu temu gospodina Kronje mi godinama slušamo i on uporno priča priče koje je život demantirao? Dakle, način funkcioniranja Poljane je sam, sama Poljana kao garaža, sama Poljana kao centralni gradski trg demantirala. Ona je dala odgovor i kazala tko je u pravu bio, a tko u krivu. Ništa više, nema tu vrijeđanja. Dakle, zašto tlačiti Gradsko vijeće s temama na koje je struka dala odgovor? Pa nije Burić niti HDZ donosio strategiju prometa u Gradu Šibeniku, nego su je donosili stručnjaci, i to izabrani na javnom natječaju. I sve što se gradi u Gradu Šibeniku se radi upravo sukladno strategiji. Dakle, priča o parkingu u staroj gradskoj jezgri je poznata priča.

Ljudi su svoje apartmane iznajmili, na svoje stambene jedinice su dogradili, svoje automobile izbacili na ulicu da bi gostima omogućili parkiranje. Legitimno, sve je to u redu, nalazimo rješenje, nudimo Otef, dakle, to su pitanja za gradski parking, ali naš čovjek se uvijek vodi samo jednom intencijom, jednom namjerom, po mogućnosti da je to sve besplatno i po mogućnosti da to bude baš ispred ulaza, i za njega i za sve njegove goste. To nije moguće. I ja ću završiti. S Gradom Splitom imamo jednog od uspješnih splitskih gradonačelnika, dakle, gospodina Škaričića, koji je jednostavno rekao: "Iz mog mandata, koji je bio uspješan, i onoga što je sada u Splitu, ima 3 puta više automobila nego što je bilo, a grad i ulice su ostale iste." Dakle, imate samo jedan izbor: ili gradite u zrak ili kopajte ispod zemlje. I to je cijela strategija. Za sve to treba procedura, treba vrijeme, da su automobili postali pošast, to svi mi znamo, da je standard porastao, da u obiteljima više nemate pola jedan, nego skoro 2,2 automobila po obitelji u Republici Hrvatskoj, to su činjenice. I naravno da se na tome radi, ponavljam i zaključno, sukladno strategiji koju je Gradsko vijeće usvojilo. Hvala. Prelazimo na vijećnička pitanja vijećnika pojedinačno. Prvi koji se upisao u listu koja je ovdje bila otvorena jutros na vrijeme je kolega Restović, pa bih ga zamolio da postavi pitanja.

Jasno upućujem sve, obzirom da su ovo prve sjednice, da svaki vijećnik ima pravo na 2 pitanja: trajanje, postavljanje pitanja po 2 minute, odgovori 5 minuta. Pozdrav opet svima. Pokušat ću, naravno, biti kratak i jasan. Što bi trebali, stvarno pozivam sve vijećnice i vijećnike da budu takvi. Brže ćemo rješavati stvari, a i čini mi se da ćemo biti učinkovitiji u radu, koliko, naravno, to s obzirom na odredbe zakona i uopće pravila koja tu važe, možemo. Dva pitanja za gradonačelnika. Evo, potpuno je jasno da ste sa strankom Hrvatskih suverenista istrgovali to da vas podrže u Gradskom vijeću, da zapravo vi imate treći mandat, hajmo reći, lagodan ili ne, to će se još vrijeme pokazati, ali vjerojatno vam je intencija, možda ne samo da ga imate za sebe, već prvenstveno za stranačke kompanjone. Ono što je jasno potpuno je da ste zapravo dali, koliko vam je bitno, ovaj treći mandat da odradite praktički do kraja. Dali ste možda nešto u što ste se kleli da je najvažniji projekt vašeg trećeg mandata. I drugu stvar koju ste dali, to je mjesto direktora vodovoda, da ne kažem cijeli vodovod, s obzirom na izmjene u nadzornom odboru i imenovanje vjerojatno budućeg direktora. To je ono što je jasno. Moje pitanje, gradonačelniče, za vas: što ste još istrgovali, a da mi to ne znamo ili vjerojatno nećemo saznati? Po kuloarima se priča svašta, i ja bih volio da ništa od toga što sam čuo ne bude istina, ali evo, u krajnjem slučaju to i ne vjerujem, pa vas zato stvarno pitam: što ste još istrgovali?

To je prvo pitanje. I drugo, malo kraće, a možda, ja bih rekao, ozbiljnije. Ovo je osma godina, sad će brzo deveta, otkako ste gradonačelnik Šibenika. Svih tih 9 godina užasno smrdi u Mandalini, Podsolarskom i Brodarici. Nešto kratko ste bili u svih ovih 9 godina u ta 3 mjesta, vjerojatno ste prolazili češće kroz Brodaricu, ali mislim da niste mogli to ne primijetiti. Moje pitanje: hoćete li sad napokon nešto napraviti po tom pitanju? I kada i kako, i kad zapravo građani tih područja mogu očekivati da imaju u 21. stoljeću, 2021., ugodno mjesto za živjeti, odnosno da im se ne širi smrad? Hvala. Hvala. Gradonačelnik dr. Burić, odgovori na vijećnička pitanja.

Odgovor vijećniku, idemo s drugog pitanja. Gospodine Restoviću, vi ste to trebali znati, sudjelovali ste u kampanji, da su odobrena sredstva za dogradnju, odnosno kompletnu rekonstrukciju centralnog kolektora, odnosno centralnog mjesta za kolektorski sustav Grada Šibenika, koji je lociran u zoni Podsolarsko. Za to je vodovod aplicirao i dobio, čini mi se, 82 ili 87 milijuna kuna. Ta sredstva su odobrena još prije 3 godine, ako ne i više, dakle, čak ne vezano za nikakvu kampanju, nego je vezano za realnu percepciju problema koji tamo zaista postoji. Vodovod je proveo i natječaj za realizaciju tog projekta, ali upravo suprotno onome što ste imali u uvodu, ova gradska uprava funkcionira potpuno transparentno, kao i sve njezine tvrtke, dakle, i gradske tvrtke, pa i vodovod. Proveo je postupak javne nabave. Ta javna nabava je imala, nažalost, proceduru kakvu ima, koju morate ispoštovati. Jako dugo traje, razno razni postupci, uključujući i spor pred Upravnim sudom, rezultat i zaključak. Naravno, to će vam direktor, a još uvijek aktualni direktor vodovoda, moći reći u detalje. Možete dobiti to i pismeno, cijelu proceduru koja je izvršena. Nažalost, Ustavni sud je na kraju poništio taj natječaj i priča ide ispočetka. Mi moramo poštovati proceduru. Ja se slažem da to jednostavno traje beskonačno dugo. Dakle, u 3-4 godine mi ne možemo dovesti jedan natječaj do kraja. Ne mi, nego vodovod koji je nositelj tog projekta. Ali odgovor je da, to je realni problem, problem kojega nismo tolerirali, nikad ga nismo ni prihvaćali.

Postoji točno razrađen projekt, postupat će se po projektu, novac je za to odobren, ali proceduru do uvođenja izvođača moramo ispoštovati. Dakle, to je jednostavno tako kako jest. Što se tiče drugog pitanja. Dobro. Pitali ste i konkretizirali konkretno pitanje. Da čujem što ste konkretno htjeli od mene čuti. Nije mi problem ponoviti: što ste još istrgovali s Hrvatskim suverenizmom? Pa zato ja pitam, što ste od mene konkretno htjeli čuti? Dakle, iz vrlo jednostavnog razloga. Zato što nema nikakve trgovine. Vi vidite da su moji pročelnici svi isti. Postoji samo demokratski uzus ponašanja u predstavničkom tijelu i izvršenju obveza koje su vam građani povjerenjem i rezultatima izbora dali. A to je da, između ostalog, ne govorim o meni i HDZ-u, nego rezultati izbora su takvi da je gospodin Zekanović, dakle, suverenist i njegovi partneri koji su sudjelovali na izborima, dobili određeno povjerenje građana. To povjerenje građana je rezultiralo s dvoje vijećnika u Gradskom vijeću. Dakle, građani su odabrali i kazali određeni broj da žele da nosioci određenih ideja koje su prezentirane kroz

stranku, kroz koaliciju koja je bila, i mi smo jednostavno, opet pod demokratskim uzusima, da bi osigurali većinu, odnosno da bi osigurali volju većine građana Grada Šibenika, uzeli suvereniste kao partnere. U tom partnerskom odnosu nema nikakve trgovine, jer i ne može biti trgovina. Natječaj za direktora vodovoda, uvjetno rečeno, što se kuloarski pričamo, a to sam i rekao da ću vam dati sve pismeno, se provodi po svim pravilima i uzusima kako se trebaju provesti. Između ostalog, tamo je bilo, i to je jedino što znam, 4 kandidata. Dakle, natječaj koji je objavljen u Narodnim novinama, pa čak i jedan kandidat za natječaj koji nije stanovnik Grada Šibenika, nego je, mislim, povezan s Gradom Šibenikom, i to će biti napravljeno na potpuno transparentan i jasan način. Ja samo hoću reći: gospodin Zekanović, ne on osobno, nego njegovi vijećnici, dva predstavnika u Gradskom vijeću, su nosioci volje određenog broja građana. Mi, da bi proveli, zajedno s HDZ-om, ogromna većina građana Šibenika je dala nama povjerenje. Da bi mi to povjerenje opravdali i na kraju realizirali određene projekte koje smo obećali u predizbornoj kampanji, imamo rok od 4 godine. I ovo je potpuno legitiman i normalan način, koji funkcionira svugdje u svijetu. I ja ne vidim tu ništa spornog. Hvala. Nema, znate i sami da nema. Možete biti nezadovoljni, možete zatražiti pisane neke. Evo, možemo konstatirati da je kolega Restović odgovorio na drugo pitanje vezano koje se odnosilo ne na, pod navodnicima, trgovinu, nego, evo, na pitanje koje se odnosi na problem Mandaline.

Pisano. Možemo to konstatirati. Ja ću čak i proširiti: svaki vijećnik će dobiti na roke kompletnu proceduru od trenutka odobravanja sredstava za sanaciju centralnog pročišćivača do trenutka odluke o ponavljanju natječaja. Dakle, to će odraditi. Super. Idemo dalje. Kolega cijenjeni vijećnik Rajić ima sljedeći se prijavio za riječ. Izvolite. Hvala lijepa. Lijepi pozdrav svima vijećnicama i vijećnicima. Imam 2 pitanja. Naime, malo neuobičajeno, ja ću postaviti pitanje gradskoj vijećnici, gospođi Ivani Vudrak. Prije točno mjesec dana uputio sam zahtjev za odgovor, odnosno pismo, direktoru poda, da mi objasni kako to da mu vanjska firma knjigovodstvenih poslova vodi knjigovodstvo. A do prije godinu dana upravo gospođa Vudrak bila je zaposlenica

gradske firme pod. I dolazimo do spoznaje, gospođo Vudrak, da je vaša tvrtka vodila vanjsko knjigovodstvo za gradsku tvrtku pod. Teoretski je to moguće. Kada vi, do prije stupanja na te poslove, da vi zapravo, do prije stupanja s tim poslovima, niste bili zaposlenica gradske tvrtke pod. I bilo bi interesantno da gradskome vijeću objasnite kako to da ste baš vi i baš vaša tvrtka, između 50 ostalih knjigovodstvenih servisa u Šibeniku, dobili taj posao. Ja ne mislim da ljudima nije jasno. A ja bih volio da to vi objasnite gradskim vijećnicima, pa i šibenskoj gradskoj javnosti.

Prema tome, to je jedno pitanje. Ovdje je zapravo očito da se radi o pogodovanju, pogodovanju koje je svojstveno, zna se kojoj stranci, odnosno najviše kojoj stranci. I nije baš da nas je to previše iznenadilo, ali nas je iznenadilo postupak na koji ste to izveli. Radi se zapravo o tome da ste, nakon što... Gospodine Rajić, ja vas moram ovaj put prekinuti, pustio sam vas relativno dugo da postavite ovo pitanje. Ako ste malo proučili naš poslovnik, poslovnik govori da se vijećnička pitanja upućuju gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika... Ali i pročelnicima. I pročelnicima. I tvrtkama. Prema tome, ne tvrtkama. Ne, ne, ne. Tvrtkama možete postaviti pitanja. Pogledajte poslovnik, 58. članak. 58. članak vrlo precizno govori kome se upućuje. Gospodine predsjedniče gradskog vijeća. Ne između vijećnika. Jer onda, ako ćemo to dalje tako postavljati, onda ja, evo, oprostit će mi moj kolega Dario Kulušić, mogu mu postaviti pitanje zašto nije sudija penal u jednom... Gospodine gradonačelniče, preformulirao sam već pitanje. Gospodine gradonačelniče, zašto ste takvu radnju dozvolili? Vi ste predsjednik Skupštine tvrtke pod i vjerujem da ste o ovome bili obaviješteni. I dalje,

gradska vijećnica, ovo je na tragu HDZ-ove politike, i gradska vijećnica bi trebala danas odmah, ali baš odmah, podnijeti ostavku. Ovo nije nimalo moralno, ovo je nemoralno, nepošteno prema svim drugim tvrtkama koje se u gradu nalaze i koje vode knjigovodstvene poslove. Ovo je krajnje nemoralno. I ovo je nepošteno, nekorektno, ponovit ću, i ostavka je itekako bitna. Vratite se na pitanje. Istječe vam vrijeme za postavljanje pitanja. Dobro. Evo, dalje. Gospodin gradonačelnik je prošli puta, a vidim da je to danas i nastavio, vrijeđao vijećnike, među ostalim, i mene, kako ne podržavamo sve ono što HDZ predlaže. Ja sam vjerovao da je to nekakav trenutak novog vraga. Nije trenutak, nastavlja se to dalje. I gospodine gradonačelniče, evo, ja ću danas pohvaliti, ja ću danas pohvaliti izradu studije o kriznim situacijama na području Grada Šibenika, jer je ona na jedan vrlo kvalitetan način, a kako dolazim iz sustava sigurnosti u kojem sam to itekako elaborirao i proučio, ona je vrlo dobro napravljena. Samo ima jedna mala zamjerka. Naime, u dijelu sustava i u dijelu odluke nigdje se ne spominje da ste uopće konzultirali pripadnike, odnosno predstavnike jednog vrlo važnog segmenta sigurnosti u Republici Hrvatskoj, to su Oružane snage Republike Hrvatske. Mi smo svi drugi mogli vidjeti što su Oružane snage Republike Hrvatske u proteklom razdoblju velikih potresa i poplava u Hrvatskoj napravile. One posjeduju vrlo velika znanja i ja vjerujem da ćete ih ubuduće, profesionalni sastav Oružanih snaga, pozivati da vam pomognu u izradi ovakvih strategija, odnosno ovakvih studija.

Toliko. Hvala. Prije nego što gradonačelnik odgovori, još jedan put moram podsjetiti malog gospodu: proučimo poslovnik koji regulira ovaj naš rad. Ovdje imamo dvije situacije koje je kolega Rajić učinio, a to je da postavlja pitanja adresirana vijećnika, što nije predviđeno poslovnikom. To je jedna stvar. A s druge strane, vijećnička pitanja se koriste za točke koje su inače točke dnevnog reda. Prema tome, ovo drugo pitanje moglo bi biti kompletno otvoreno kod točke dnevnog reda i ne bismo ovdje okupirali vrijeme koje je i tako ograničeno zakonom. Pa vas molim ubuduće da pitanja koja se odnose na točke dnevnog reda postavljamo kad točka dnevnog reda dođe na dnevni red. Evo, kolega gradonačelnik, izvolite. Poštovani vijećniče, dakle, ja ne znam zašto vi mislite, kad ja kažem da nikad niste glasali za nijedan prijedlog HDZ-a, da je to uvreda. Ako vam je to uvreda, onda ja vučem logičan zaključak, a ne želim vas zaista vrijeđati, da ćete vi ubuduće glasati za prijedloge HDZ-a. To je jedini način da vi se ne osjetite uvrijeđeni. Dakle, to je moje elaboriranje o ovome što vi kažete. Što se tiče tvrtke pod, vi očito funkcionirate drugačije i mislite da onaj tko je na vrhu nekakve piramide demokratske mora sve kontrolirati. Ne mora. Dakle, prihvaćam vaše pitanje, dobit ćete pismeni, detaljan odgovor. I to ne samo vi, svi vijećnici će dobiti odgovor tvrtke pod o pitanju kojeg ste vi postavili.

I ja vas molim da se ostavite retorike vaše stranke, etiketiranja ljudi kao kriminalce, lopove, klijenteliste, ne znam još kakve sve pridjeve upotrebljavate, kad nemate nijedan materijalni dokaz. Ja sad govorim barem o razini gradske uprave Grada Šibenika. Za to nemate nijedan argument. Ako pročitate i novi zakon, između ostalog o medijima, etiketiranje bez činjenice i argumenata je kazneno djelo. Dakle, ja bih mogao teoretski, što neću, odmah vam kažem, vas jednostavno tužiti i tražiti zadovoljštinu, jer vi kontinuirano, ne sada, nego i kad ste bili u prethodnom sazivu gradskog vijeća, etiketirate i mene osobno i stranku u mojoj sada 67. godini, uz pošten i korektan rad koji traje 41 godinu. Dakle, ja vam kažem da vam ja to neću ubuduće dozvoliti. Dakle, to je jednostavno neprimjereno, a onda se vi nalazite pozvanim da kažete da ste uvrijeđeni zato što vam netko kaže da ne glasate za moje prijedloge. To su jednostavno činjenice i to je vaše demokratsko pravo. Zato imate rezultate na izborima koje imate.

Dakle, ne treba Ivana ništa odgovarati. Dakle, tvrtka pod, Ivana je bila samo zaposlenica tvrtke pod, ona ima svog direktora, ima način upravljanja. Dobit ćete detaljan odgovor, potpisan od odgovorne osobe za tvrtku, a to je gospodin Trzanović. Dobit ćete njegov odgovor. Eto. Hvala. Kolegica Ivana Vudrak je zaželjela odgovor, ali ja bih je zamolio, stvarno, da ne radimo nikakva presedana ovakve vrste. Ja znam da ste pogođeni ovom reakcijom i pitanjem kolege Rajića, ali zadržite svoju osobnost na način da ne odgovarate na ovo pitanje, jer pitanja se ne mogu postavljati vijećnicima. Ovdje ćemo onda otvoriti jednu debatu i debatni klub koji ovo vijeće nije. I stoga vas molim da ubuduće to postupate, jer u sljedećem ovakvom primjeru ću oduzeti riječ onome tko postavi pitanje. Ovaj put sam pustio samo edukativno da se ovo pitanje postavi, ali u sljedećem slučaju će to biti, ovaj, rigorozno prekinuto. Tako da mi nemojte zamjeriti i onda ne tražite isto nikakve tu osobne animozitete u tome dijelu. Prelazimo na sljedeće vijećničko pitanje. Kolega Slavica, cijenjeni vijećnik, izvolite.

Prije svega, i pozdravio sve vijećnice i vijećnike. Imam 2 pitanja. Moje prvo pitanje odnosi se na dugo obećavanu sanaciju potpornih zidova u Ulici Ivana Rendića u dužini 100 metara. Ulica je asfaltirana prije 40 godina na način da je povučen asfalt na nasutu površinu koja se naslanjala na suhozid. U međuvremenu, dio se suhozida konstantno urušava, dovodeći u opasnost živote i imovinu ljudi. Problem predstavlja i prolazak teških kamiona i promet koji se odvija dvosmjerno, iako je ulica na pojedinim mjestima široka jedva 2 metra. Molio bih informaciju kada će doći do uređenja ulice i pravilnije regulacije prometa. Naime, sanacija je obećana još prije 2 godine, a osobno je obećao gospodin dogradonačelnik Danijel Milet. Drugo pitanje se odnosi na prometne znakove u naselju Brodarica. Više postavljenih znakova nakon nekoliko dana prekriveno je crnim vrećama za smeće. Prekriveni znakovi nalaze se u dužini 2 kilometra, a početak je kod kafića "No Stress". Imam i snimljene fotografije, te molim za informaciju zbog čega su prekriveni znakovi, i to baš vrećama za smeće. A evo i priloženih fotografija kako to otprilike izgleda.

Molio bih za odgovor. Hvala, kolega Slavica. Bilo je to precizno, onako kako bi i trebalo biti, kao ogledni primjer postavljanja pitanja. Tko će odgovoriti na ovo pitanje? Kolega Nakić, pročelnik nadležnog odjela gradske uprave. Izvolite. Pozdravljam sve prisutne. Ja ću, evo, dati odgovor vezan na ovo drugo pitanje, odnosno znakove koji su prekriveni na Brodarici. Grad Šibenik je u tijeku rekonstrukcije državne ceste, po zahtjevima mjesnog odbora, napravio obilazak Brodarice i dogovorene su nekakve izmjene u samoj regulaciji prometa po nerazvrstanim cestama u vidu same Brodarice. S projektantom i predstavnikom mjesnog odbora i predstavnicima grada i predstavnikom Hrvatskih cesta je napravljen obilazak i dogovoreno je da se naprave prometni elaborati koji će regulirati sukladno onom što će se izvesti na državnoj cesti i promet po samim nerazvrstanim cestama u dijelu Brodarice. Taj elaborat je naručen, dok je na državnoj cesti trebalo biti izvedeno sukladno tom dogovoru s terenskog obilaska regulacija prometa kroz samu Brodaricu u dijelu državne ceste. Došlo je do problema jer s tog terenskog sastanka nije izvedena regulacija po državnoj cesti kako je bila dogovorena na tom sastanku, te je izradom prometnih elaborata koji su definirali prometovanje po nerazvrstanoj cesti po Brodarici u ovom trenutku sad došlo do koalizije s regulacijom na državnoj cesti. Ti elaborati su od strane Grada Šibenika poslani prema Hrvatskim cestama na suglasnost i po dobivanju suglasnosti, odnosno po izmjeni vertikalne prometne signalizacije na državnoj cesti,će se ova prometna signalizacija koja je sad postavljena na nerazvrstane ceste, skinut će se te zaštitne vreće koje su sad postavljene i, da tako kažem, usuglasit će se te dvije prometne regulacije.

Znači, završetkom državne ceste, neke ulice koje su sad po Brodarici funkcionirale dvosmjerno, one će funkcionirati jednosmjerno i ta regulacija na tim nerazvrstanim cestama po samoj Brodarici će biti usuglašena s regulacijom vertikalno na samoj državnoj cesti. I kad se to napravi, odnosno kad Hrvatske ceste daju suglasnost na taj prometni elaborat, da tako kažem, pustit će se u opticaj, odnosno u promet, ova regulacija koja je trenutno postavljena. Ukoliko dođe do toga da Hrvatske ceste ne daju suglasnost, onda će Grad Šibenik ukloniti trenutno ovu regulaciju koja je postavljena. To se, mislim, odnosi na 3 ili 4 mikrolokacije duž cile državne ceste, tako da, evo, te lokacije su zasad, pošto nisu, znači, pošto nisu usuglašene s regulacijom na državnoj cesti, morale biti prekrivene, jer su trenutno bile u koaliziji s tom regulacijom na državnoj cesti. I kad Hrvatske ceste izdaju tu suglasnost, doći će do promjene regulacije na državnoj cesti i tad će se u opticaj pustiti ova regulacija koja je napravljena od strane Grada. Jasno. A zaštitne vreće su obične vreće za smeće?

Trenutno je to bilo rješenje, da se ne ide u demontažu opet znakova, nego da se ti znakovi samozaštite na takav način da ne budu u koaliziji s regulacijom prometa koja je na državnoj cesti. U redu, ali to po meni nije u redu. Imamo prvo pitanje kolege vijećnika. Hoće li? Vezano za Ulicu Ivana Rendića, ona je prije 2 godine bila predviđena da ide u rekonstrukciju. Imali smo nekakve imovinskopravne probleme u vidu da ta ulica nije bila ucrtana. Ona je krajem prošle, početkom ove godine, došlo je do ucrtavanja te prometnice. Sad su riješeni ti imovinskopravni problemi, odnosno stekli su se preduvjeti da bi se uopće moglo krenuti u eventualno izvođenje tih radova. U dogovoru s gradonačelnikom i dogradonačelnikom i slaganjem proračuna za sljedeću godinu ćemo sukladno mogućnostima odrediti da li s tom rekonstrukcijom idemo u narednoj proračunskoj godini. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Kolega cijenjeni vijećnik Petković Marko, izvolite.

Lijep pozdrav svim prisutnima. Dakle, moje ime je Marko Petković, ja sam oporbeni vijećnik s nezavisne liste Stipe Petrine. Dakle, u svom prvom javljanju na konstituirajućoj sjednici najavio sam da će moje djelovanje uvijek biti usmjereno konstrukciji. Dakle, ako i dajem kritiku, dajem je konstruktivno. Tema o kojoj ću govoriti na kraju, kojoj ću postaviti pitanje, je pravednija raspodjela komunalnih doprinosa, naknada i kazni za zadržavanje nezakonito izgrađenih građevina u prostoru, odnosno prihodima Grada Šibenika, također od poreza na promet nekretnina. Naime, mislim da svi prisutni znaju da su to prihodi Grada i kao takvi redovno se, i daj Bože, u što većim iznosima nek se prilijevaju u gradski proračun, jer upravo na taj način mi možemo napraviti nešto, jer naš instrument kao gradsko vijeće i vladajuća gradska vlast tim sredstvima može voditi jednu kvalitetnu i konstruktivnu politiku. Dakle, prvenstveno naglašavam da bi, po mom mišljenju, a pravni sam po struci, trebalo pokušati u, opet, kroz neku tematsku sjednicu ili neku javnu debatu uvesti pravedniju raspodjelu tih sredstava novčanih. Naime,

prijedlog bi bio, dakle, da se ta novčana sredstva vraćaju u biti onima koji su ih uplatili. Dakle, svi smo mi svjesni da svakog mjeseca primamo račune za plaćanje koje smo svi dužni platiti, je li. Dakle, također bi, po mom mišljenju, trebalo napraviti takvu reviziju, je li, da vidimo gdje nam cure novci u proračunu, u smislu da bi te novce opet mogli reinvestirati, poboljšati život svakog pojedinca, je li. Ali prvenstveno bih istaknuo da je potrebno ulagati u mlade, jer će nam ti mladi isto tako vratiti. Naime, ali moramo, ne smijemo zaboraviti ni na stare, je li, jer oni trebaju pomoć mladih. Nas je sve manje. Dakle, ljudi, kako sam i najavio u svojoj predizbornoj kampanji,

i referirajući se na svog idola Matu Vukorepu, ovog ljudskog idola, je li, da trebamo praviti dicu. Ovaj, i omogućiti mladim ljudima koji su spremni na takav najbitniji životni pothvat da upravo ova sredstva idu u njihovu korist, je li. Dakle, a pitanje, dakle, za sve vas ovdje, ali pogotovo, je li, za strukture vladajućih, je da li imate namjeru mijenjati normativni okvir oko pravednije preraspodjele komunalnih sredstava, naknada, doprinosa i ovih kazni i poreza na promet nekretnina. I još za kraj, dakle, moj prijedlog kako bi to trebalo napraviti, trebalo bi uvesti, dakle, fiksni i varijabilni dio. Dakle, na primjer, svi znamo da su temeljni oblici funkcioniranja demokracije, je li, mjesni odbori. Dakle, imamo gradske četvrti, pa mjesne odbore. Mjesni odbori nemaju neke važne uloge, ali imaju jednu informativnu ulogu, je li, da ti predstavnici mjesnih odbora zapravo znaju koji su gorući problemi, poznaju svoje ljude i. Čujem vas samo u vremenu, molim. Evo, još samo par sekundi. Dakle, da ti ljudi u biti Gradu daju te informacije kako bi oni znali u što treba ulagati u konkretnim gradskim četvrtima, isto tako da vode evidenciju o mladim ljudima, potencijalnim roditeljima i tako dalje. Hvala vam lijepa, ugodan dan. Hvala i vama.

Zamjenik gradonačelnika, magistar Mileta, izvolite. Dobar dan svima. Dakle, što se tiče raspodjele sredstava, komunalnih naknada, komunalnih doprinosa, dakle, vezano za mjesne odbore koje je spominjao uvaženi vijećnik, a mi, evo, već 8 godina upravo svaku jesen komuniciramo intenzivno s mjesnim odborima i zajedno s njima definiramo u koju svrhu ćemo uložiti ta komunalna sredstva po mjesnim odborima. Dakle, tu ima i pismeni zapis i takvih upita, odnosno sastanaka imaju i kod mene u uredu se rade kasnije filtriranja, odnosno, naime, puno je želja. Neke želje su opravdane, neke su neopravdane. Novca ima koliko ima i moraju se postaviti prioriteti. Te prioritete po mjesnim odborima i ulaganjima ne definira sam Grad Šibenik, nego definiraju upravo čelni ljudi mjesnih odbora i gradskih četvrti. Njih se zapravo i pita svake godine što vam je nužno za uložiti. Vidi se da je imovinskopravno, vidi se koliko je to financijski, napravi se projekt i s tim ljudima se dogovori onda kroz koliko godina ili u kojoj godini će se u što uložiti, je li. I to je jedan nastojimo balansirati između tih preko 40 gradskih četvrti i mjesnih odbora. Kad kažete pošteno, pošteno, teško je reći što je pošteno. Vama će se ta raspodjela svidjeti, ovome neće. Imate mjesnih odbora koji nisu zadovoljni i nikad neće biti zadovoljni s raspodjelom koja je napravljena, jer smatraju da su bitniji od drugih, je li. A mi moramo sve njih gledati na isti način.

I praktički, upravo to što vi govorite, mi radimo već 8 godina. Nastojimo pravedno izbalansirati ta sredstva koja ulaze od ovih komunalnih stvari na upravo mjesne odbore i gradske četvrti, isključivo u razgovoru s čelnim ljudima tih. Ispričavam se, moje pitanje je bilo da li imate namjeru mijenjati normativni okvir upravo kako bi se izbjeglo ovo ljudski faktor. Ne možete izbjeći ljudski faktor. Naime... Ne izbjeći totalno, nego samo smanjiti to da ne bi bilo nepravde. Dakle, da imamo normativnu bazu, a onda imamo i ljudski faktor u toj normativnoj bazi. Dakle, možemo to gledati ovako. Vi imate gradske četvrti, odnosno mjesnih odbora. Njima je jako mala populacija, malo je stanovništva, a mi se svi busamo u to da ljude treba zadržati na ognjištima, da treba ih u Zagorju, odnosno u kontinentalnom dijelu na otocima, i tamo su doprinosi koji se plaćaju jako mali. Mi gradsko vijeće je samo definiralo da tamo komunalni doprinos je minimalan, 30 kuna za razliku od 90 kuna koliko je u Gradu. I tamo sredstva koja su prikupljena jako mala. To, po ovome što vi predlažete, značilo bi da se Grad, mi kao Grad, nikad tamo ne bi mogli uložiti niti u nogostup, niti u rasvjetu, niti u asfalt kad bi gledali po principu koliko si

stavio u proračun, toliko će ti se vratiti, je li. Ako postoji ono, je li, supsidijalnost, kako se to zove, je li, onaj način na koji se raspoređuju zapravo sredstva iz proračuna. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Cijenjena kolegica Branka Bađin, izvolite. Dobar dan. Lijepo pozdravljam predsjednika vijeća, sve vijećnice i vijećnike, gradonačelnika do gradonačelnika i sve ostale nazočne na ovom sastanku. Ja bih postavila pitanje gradonačelniku, ali može i pročelnik Mišura, pošto gradonačelnik trenutno nije ovdje. Znači, zanima me, ustvari, koje projekte planira i priprema Grad Šibenik za prijavu na Fond za oporavak i budući ITU mehanizam. Radi se o projektnom razdoblju 2021. do 2027. godina. Evo, kratko pitanje, a molila bih malo duži odgovor.

Kolega Mišura, odgovor će biti dug onoliko koliko daje poslovnik, znači maksimalno 5 minuta. Dobar dan. Pozdravljam sve vijećnike, zamjenika gradonačelnika, predsjednika gradskog vijeća. Što se tiče Fonda za oporavak, on je kao takav usvojen i odobren. Mi očekujemo da će do kraja godine izaći prvi natječaj. Prioritet nam je školstvo, odnosno ono što smo već objavili, razgovor u Ministarstvu obrazovanja zajedno s gradonačelnikom i pročelnicom Mirjanom Žurić. Mi ćemo ići na ulaganje, znači u projektnu dokumentaciju, da bi omogućili, koliko je to god moguće, jednosmjensku nastavu svih šibenskih osnovnih škola. Upravo radimo na tim projektima, analiziraju se potrebe, broja učenika i gdje su moguće lokacije dogradnje, gdje nisu, da li je moguća izgradnja novih škola. Što se tiče dalje Fonda za oporavak, pokušat ćemo projekt digitalizacije gradske uprave prijaviti, a onaj dio vezano za turizam, imamo gotov projekt Vidikovca Smrečnjak koji bi se mogao financirati iz tog fonda. Što se tiče daljnjih natječaja, što se tiče kulturne baštine, bit će značajna sredstva odobrena za energetsku obnovu kulturne baštine i nama je tu prioritet energetska obnova šibenskoga kazališta. Što se tiče ITU mehanizma, Grad Šibenik je još na posljednjoj sjednici prethodnog gradskog vijeća među prvima u Hrvatskoj donio uspostavu urbane aglomeracije, upravo izradu strategija. Analiza stanja je sada na redu. U devetom mjesecu će biti fokus grupe gdje će sudjelovati i predstavnici gradskog vijeća. Po toj donesenoj strategiji ćemo definirati projekte.

Ono što je ambicija gradske uprave, prioritet nad prioritetima je vatrogasni dom, znači onda dalje centar za mlade i visoko školstvo, odnosno projekt Palacin. Također ćemo vidjeti, je li, imamo, bojim se, više projekata nego što će biti sredstava. Obnova kupališta Jadra, eventualno projekti za Martinsku, tako da imamo čitav niz projekata koji su u različitoj fazi dokumentacije. Ovisit će, kažemo, o natječajima i uvjetima, jer ono što sad znamo za ITU mehanizam, da će najveći dio, znači zajedno 55%, biti zelena tranzicija i digitalizacija. Tako da će biti teško ukomponirati sve projekte što mislimo, ali ovo su ukratko projekti koji su po dokumentaciji spremni. Evo, tu bi, sad sam se sjetio, i još jedan projekt kojim se sada upravo i definira dokumentacija, to je Centar danijelske kulture, prezentacijski centar u mjestu Danijela. Hvala kolegi Mišuri na ovom konciznom i preciznom odgovoru. Sljedeći koji će postaviti pitanje je cijenjeni vijećnik Mario Kovač. Izvolite, kolega.

Dobar dan svima. Najljepše zahvaljujem i pozdravljam vas, gospodine predsjedniče, gospodina gradonačelnika sa zamjenikom i sve ostale nazočne kolegice i kolege, direktore, čelnike gradskih poduzeća. Postavit ću dva pitanja, nastojat ću biti koncizan. Prvo pitanje odnosi se na generacijski projekt, a to je projekt Batižele, odnosno EXTEF, pa ću citirati neke odredbe iz akcijskog plana prioriteta i provedbi koji je donesen na gradskom vijeću u bivšem Sazivu 23.10.2020. godine. Na stranici 14 u tom dokumentu se kaže:"Uspješna provedba projekta zahtijevat će sudjelovanje ključnog osoblja", pa se nabraja: generalni direktor, direktor za nekretnine, tehnički direktor, stručnjak za komunikaciju i upravljanje dionicima. To osoblje, kaže se dalje u dokumentu, bez obzira na iskustvo, trebalo bi proći obuku vezanu za izgradnju kapaciteta nekretnina. Dalje, na stranici 16 se kazuje, u tom dokumentu, preporučuje se stvaranje koordinacijskog tijela pod nazivom Radna skupina Batižele, u koju bi bili uključeni barem predstavnici Grada i države. Radna skupina bi posebno bila odgovorna za sljedeće, pa se nabraja: administrativna koordinacija postupka planiranja, uključivo i moguće izmjene GUP-a i razvoj UPU-a. Olakšavanje nadalje, je li, pristupa investicijskim fondovima i financiranju, nadalje razvoj zemljišta, koordinacija ulaganja u infrastrukturu, urbanizacijske radove i javne objekte. Dakle, kad pročitamo ove isječke iz ovoga važnog dokumenta, onda nam postaje jasno da je prošlo 9 mjeseci od donošenja tog dokumenta, a da mi nismo, odnosno gradska uprava, Grad Šibenik, nije stvorio, dakle, niti kadrovske pretpostavke da bi društvo Batižele d.o.o., odnosno kompletan taj generacijski projekt, ja ga radije zovem EXTEF-a, da zaživi.

Dakle, zbog čega toliko kasnimo? Zbog čega toliko kasnimo? A s druge strane, kad je došao ministar 6. srpnja ovdje, ministar Horvat, govori se o roku od 2 i pol godine kad će se početi graditi, kad će bageri doći na EXTEF. Jednako tako, sami izjavljujete, gospodine gradonačelniče, da ne znamo tko će biti investitor. Ne znamo ni što bi taj investitor gradio. Dakle, ovdje je čitava priča oko projekta Batižele u jednoj velikoj izmaglici, pa bi bilo dobro da ovdje vijećnicima malo tu izmaglicu rastjeramo i razjasnimo zbog čega ovoliko kasnimo i s ovim stvaranjem kadrovskih pretpostavki. Nastojat ću biti također kratak i koncizan. Drugo pitanje vezano je uz primjenu Zakona o javnoj nabavi. Dakle, radi se o financijskoj transparentnosti u poslovanju Grada i trošenju proračunskih sredstava. Dakle, u Zakonu o javnoj nabavi, u članku 28, stavku 4, se određuje: "Registar ugovora i sve njegove kasnije promjene naručitelj je obvezan objaviti na internetskim stranicama." U stavku 5 istoga članka, u planu nabave i registru ugovora, navode se svi predmeti nabave čija je vrijednost jednaka ili veća od 20.000 kuna. Nadalje, u pravilniku o planu nabave i registru ugovora, u članku 6, stavak 1, kazuje se i određuje: "Naručitelj je obvezan ustrojiti registar ugovora i okvirnih sporazuma za predmete čija je vrijednost bez PDV-a jednaka ili veća od 20.000 kuna u roku od 30 dana od dana sklapanja prvog ugovora ili okvirnog sporazuma, s ažuriranjem najmanje 1 put u 6 mjeseci." Na stranici Grada Šibenika, ja sam je jučer konzultirao, možda nisam dovoljno vješt pa me ispravite ako griješim, objavljen je registar ugovora i okvirnih sporazuma za 2017.

godinu. Iza toga, tog registra nema. Postoji ova objava u Elektroničkom oglasniku koja se objavljuje u Narodnim novinama, ali budimo realni, svi oni koji su pogledali taj Elektronički oglasnik i objave u njemu moraju priznati da bi prosječno pismenom građaninu, informatički pismenom građaninu, bilo vrlo teško tu se snaći. Dakle, interesira me zbog čega, a stalno govorite o transparentnosti poslovanja Grada, transparentnosti, pardon, utroška proračunskih sredstava, zbog čega ne realizirate ovu zakonsku obvezu? Dakle, zašto od 2017. godine nema registra ugovora i okvirnih sporazuma? Evo, to su moja dva pitanja. Hvala lijepa. Hvala, kolego Kovaču.

Kolega Miletaće odgovoriti, vjerujem, na prvo pitanje, a možda i na drugo, vidjet ćemo. Ili će se... Tako je. Dakle, pa ja moram kazati da ste jednim dijelom u pravu. Dakle, sigurno su neke procedure, ne vezane samo za Batižele, nego općenito procedure u Gradu Šibeniku, mogle biti brže. Mogle su. Mogle biti sporije, s druge strane, je li. Mi smo također, obzirom da se radi o jednom velikom krucijalnom projektu koji dosad još nije rađen u Gradu Šibeniku u takvom obimu, pa ja bih mogao reći niti u Hrvatskoj. Štoviše, oni koji su s nama dolazili, u pitanju je Batižela, pa i Europska banka za obnovu i razvoj, kažu da takav projekt ne postoji na Mediteranu. Dakle, to govori o sveobuhvatnosti projekta. Naravno da smo zbog toga i duplo oprezniji, dva puta mjeri, jedan put reži. Isto tako, u toj pauzi, kako vi kažete, ili ovome vremenu koje je proteklo od sjednice gradskog vijeća, mi smo uspjeli od Europske banke za obnovu i razvoj dobiti još novca za daljnju tehničku pomoć, odnosno za upravo ove stvari o kojima pričate. Odnosno, vi ste tu izvukli iz jedne opsežne dokumentacije nekoliko odlomaka, rečenica. Dva. Dva, a imate na kraju jednog dokumenta cijeli hodogram aktivnosti koji se treba napraviti. Ljude koje smo u međuvremenu kontaktirali, koji su sposobni, koji mogu takve stvari raditi, moram priznati da gradska uprava sama po sebi nije toliko kapacitirana da iznese ovaj projekt.

Jednostavno, to trebaju biti stručnjaci, kao što ste nabrojili, raznih vrsta, i između ostaloga, svi oni koštaju. Svi oni koštaju puno više nego što su okviri jedinica lokalne uprave. I to je isto jedan od razloga gdje smo balansirali, gledamo kako naći prave ljude. Jedan od načina traženja pravih ljudi je da imamo i ovu zakonski obvezan natječaj za direktora Batižela, koji se pak mora uklopiti u financijske okvire lokalne samouprave. I stoga, nisu stvari stale da idu sporije, idu sporije jer smo možda oprezniji, a i upalo je u ove izbore, je li, lokalni, gdje nije preporučljivo neke krucijalne odluke donositi 3 mjeseca pred same izbore. Vidite i sami da je odmah na prvoj, konstituirajućoj čak sjednici gradskog vijeća, išlo se sa sljedećim korakom vezano za same Batižele, je li. A što se tiče drugog pitanja, mislim da bi to kolega Tolić mogao bolje odgovoriti. Poštovani gospodine Toli ću, odgovor na pitanje vezano za registre sukladno Zakonu i propisima o javnoj nabavi, izvolite. Poštovanje. Evo, vezano za ovaj registar ugovora, pa sam Zakon o javnoj nabavi je i podzakonskim aktima definirao da, kako su gradovi to svugdje stavljali na svoje interne stranice, i na taj način je nekima bilo nepretraživo, odnosno nisu mogli naći na stranicama, odredio da svi moramo objavljivati registre u Elektroničkom oglasniku javne nabave. Tako da, moram priznati da nisu to napravili baš na jednostavan način na kome tko nije vičan tehnologiji, ali s druge strane, Grad Šibenik nije obavezan stavljati nešto na interne stranice što je već javno dostupno.

Ali ako vam možemo olakšati, jednostavno ćemo sve pretvoriti u jedan pretraživ način i objaviti sve na internet stranicama Grada, da vi to svi javno i transparentno vidite. Hvala. Imate Zakon o obavezama koje nitko nije demantirao. Hvala. Idemo na daljnja pitanja. Ali prije pitanja, moram kazati da smo ispucali ovu kvotu od jednog sata, koliko traje ovaj aktualni sat, odnosno vijećnička pitanja. Poslovnik nam daje mogućnost da dademo riječ i preostalim vijećnicima, a ima ih još ukupno prijavljenih 5. Obzirom da je početak ovog našeg zasjedanja, molio bih vas da omogućimo glasovanjem da se ovaj aktualni sat produži, a da zamolimo kolege koji će uzeti riječ da se strogo drže terminskih okvira, da ne prijeđemo opet u dvosatno trajanje ove sjednice, odnosno ovoga dijela, jer onda bi ispali iz nekog kontinuiteta same sjednice. Tko je za da se nastavi s aktualnim satom?

Idemo na sljedeće pitanje. Cijenjeni kolega Marenc, izvolite. Dobar dan. Pozdravljam sve nazočne. Probat ću i ja biti kratak i koncizan. Ovo je više jedan prijedlog, da ne kažem apel, i za sve nas i za javnost, i na neki način jedan angažman, jednu poruku i jedan naglasak na jedan problem koji, vjerujem, je bitno da ga riješimo. A to ide tragom informacije. Probat ću čitati da budem malo, da ne kažem, brži sve to skupa, da ne gubimo vrijeme. Tragom informacije od 19. srpnja ove godine, da je Vlada konačno dala zeleno svjetlo za prihvaćanje ponude za gradnju golf terena na 136 hektara, te hotela i turističkih vila kapaciteta 1.500 ležajeva na ostatku do 200 hektara, te je uz odobrena 50-godišnja koncesija na pomorskom dobru u svrhu izrade 2 plaže i luke nautičkog turizma. I sve to, gospodo, uz obalu Proklanskog jezera, u zaštićenom području, u kategoriji značajnog krajobraza, kao ostalom i cijeli plovni put, odnosno od Skradina do kraja kanala Svetog Ante. Osim toga, poznato nam je da je Prokljan cijelim područjem sastavni dio ekološke mreže Natura 2000 Europske unije, s ciljem očuvanja ili ponove uspostave ugroženih i rijetkih vrsta, posebno ptica i prirodnih staništa tipova uz endemske biljne vrste. I sad se ja pitam, gospodo, kakvo je to slijepilo moguće, ili još vjerojatnije možda zamračenje uma, koji se veseli i odobrava izgradnju travnatih golf terena na 136 hektara ili 1.360.000 četvornih metara, za čije održavanje po hektaru treba samo vode godišnje od 6.000 do 8.000 kubika, pa čak do 10.000, ovisno o klimatskim uvjetima.

Primjera radi, samo 4 do 5 puta više od poljoprivrednih nasada. Ili što ukupno godišnje iznosi preko 1.300.000 kubika. Za ilustraciju, sam Grad Šibenik s procjenom oko 38.000 stanovnika, dnevnu potrošnju oko 10.000 kubika, na godišnjem iznosu iznosi oko 3.650.000 kubika. Odnosno, za golf terene treba jedna trećina vode cijelog Šibenika, ili kao za grad od 12.000 do 15.000 stanovnika. Normalno da današnje poduzeće Vodovod ne može isporučiti tu količinu vode, što znači da će se zahvaćati iz podzemnih voda ili čak možda dobivati slatku vodu desalinizacijom morske vode. I jedno i drugo grubo narušava podzemne tokove, jer se radi o velikoj količini vode čijim iskorištavanjem narušavamo kiselost i solne karakteristike tla, što naravno utječe na cijeli život područja. Osim vode, gospodo moja,

iako danas golf terenima u praksi primjena sporo topivih gnojiva sa smanjenim ispiranjem opasnih nitrata, godišnje se za tretman po hektaru... Ovo sve što navodim, to su sve zvanične... Svi vodite računa samo o vremenu. Imam samo, molit ću i vas za strpljenje, jer imam umjesto 2 pitanja, iskoristit ću ovaj, evo. Tekle gotove i zadovoljni. Vrlo brzo sam gotov, gospodine predsjedniče. Zahvaljujem vam unaprijed. Htio sam samo reći da po hektaru se troši 400 kilograma nitrita, 200 kilograma fosforovog pentoksida, te oko 300 kilograma kalijevog oksida, što ukupno godišnje iznosi preko 120 tona raznih kemikalija unutar kemijskog gnojiva. A da se uz to ne zaboravi velike količine sredstava za zaštitu trave, koji su također opasnost za uništenje obližnje vode. E sad, gospodo, evo, pri kraju sam. Većina vas je već shvatila da je ovo prvenstveno problem ili zadatak za županiju, ali zbog izuzetne važnosti samog problema i sveukupnog utjecaja na cijeli naš život, želim posebno naglasiti i tražim vašu pažnju i akciju. Sve ovo gore navedeno je kako bi se naglasila potreba za sveukupnom analizom i ukupnom studijom utjecaja na okoliš cijelog plovnog puta od Skradina do izlaska kanala Svetog Ante, jer pojedinačnim studijama, koje će se tražiti od investitora za odvojene projekte kao golf, nautika i sportske lučice, ili GAT možda za mega jahte u Bilicama, ne možemo dobiti kompletnu zajedničku sliku svih međuzavisnih utjecaja na okoliš. Očigledno, samo povećanje pomorskog prometa sigurno će utjecati na razvoj uzgoja školjaka u Šibenskom zaljevu.

Još prije 30-ak godina naši znanstvenici Instituta Ruđer Bošković dokazali su utjecaj pomorskog prometa na uzgoj dagnji pidoča, smanjenje njihovog rasta i same kvalitete uslijed stresa, da ne spominjem i ostale utjecaje. I sad, gospodo, zaključno, ako stvarno vjerujemo i vjerujete u golf, to govorim prije svega na vladajuću stranku, dokažite i svima nama da je on u skladu s ekološkim standardima i neopasan za naše podneblje, tako da zatražite neovisnu studiju utjecaja na okoliš cijelog plovnog puta od Skradina do tvrđave Svetog Nikola i dokažete ili osporite ekološku opravdanost. A ne kao Vlada, što namjerava prepustiti izradu ekološke studije golf terena samo investitoru. Uz županiju i svi gradovi na pomorskoj ruti od Skradina preko Bilica do Šibenika trebali bi sudjelovati u izradi tog dokumenta. Na isti način, gospodo, kako smo se udružili u zajedničko urbano područje, što je spomenuo i gospodin Mišura maloprije, gdje je Šibenik, Bilica i Skradin na zadnjoj sjednici prošlog saziva, kako bi zahvaćali veću sumu novca od Europske unije, sada pokažite da vam je stalo do nas građana i naše zdravlje, čuvajući naš okoliš za nas i našu djecu, a ne samo dodvoravati se kapitalu. I apel da vam se odmah zacakle oči kad netko spomene milijune eura. Hvala lijepa. Hvala. Ima li netko potrebu za odgovorom? Ovo je de facto neka vrsta prijedloga. Ako je ikako moguće, molio bih da se gradonačelnik izjasni da li je za ili protiv ovakvih zahtjeva.

Evo, apel je upućen. Kolega gradonačelnik će ipak se referirati. Izvolite. Poštovani vijećniče, dakle, ja sam vas saslušao. Ja o tome ne znam ništa, niti sam školovan da bih o tome donosio sud. A ja mislim da nitko ni u ovoj dvorani o tome ne zna ništa, niti je pozvan da išta o tome kaže, jer je to odluka Vlade. Odluka Vlade može biti, i ona je vjerojatno prethodila takvoj odluci, niz drugih odgovora na jednako tako postavljena pitanja, i ja ne znam o čemu bi ovdje pričali. Dobro ste rekli, a vi ste dionik i u županijskoj vlasti. Postavite to pitanje na županijskoj skupštini. Pa, uostalom, to područje je u ingerenciji Grada Skradina, pa zašto to ne postavljate pitanje u Gradu Skradinu? Možda su ljudi u svemu tome sudjelovali. Dakle, vi hoćete reći da se Grad Šibenik mora očitovati bez ijednog papira, bez da nas je itko išta pitao o odlukama Vlade? Ja ne znam što bih vam odgovorio. Ali ostavimo se spektakularnih izjava. Pomračenje uma. Dakle, što hoćemo reći? Da cijela zapadna Europa, koja golf i način upravljanja golf igralištima poznaje desetljećima, imaju pomračenje uma? Ja bih volio da mi imamo takvo pomračenje i počnemo živjeti kao i neki drugi na zapadu. Hvala. Idemo dalje. Vratio nam se kolega Kronja. On se javio za vijećnička pitanja, pa ga molim da pristupi.

Poštovanje svima ponovno. Ja bih se prvo izvinio gradonačelniku za moje postupanje s radnog mjesta, što se mene tiče. A pitanje se odnosi na ovu petlju Rokićima. Pazite, petlja je, svi znamo, bili smo, svi smo se vozili, je glomazna. Da li treba biti manja, da li treba biti kružni tok, sad to nema veze. Uglavnom, ima niz nedostataka, niz situacija. Po meni su čak i pogibljene. Vi kad dolazite iz pravca grada odozdo, to se leti gore-dolje. Ali, evo, kad vi dolazite iz pravca magistrale, vozite se prema petlji od gimnazije i hoćete se ponovo vratiti na magistralu. Da li sam ja u prekršaju kad dolazim na prestrojavanje za prijeći cestu i ići na autopraonu gore? Da li ja skretanjem ulijevo sam ja u prekršaju? I ne samo to, nego je toliko nepregledno ondje kad vi stanete. Vi jednostavno morate izaći vani i nesvjesno izađete vani na cestu, a leti se gore-dolje, tako da i ne vidite od one bankine. Vi ne vidite u biti kad dolazite da li netko auto tamo dolazi. Jako je nespretno to sve, a pusti su milijuni utrošeni. Tako da, eto,

pitanje možda za gradonačelnika: kako se vratiti iz pravca gimnazije i vratiti se natrag? Eto, hvala. Evo odgovor na vijećničko pitanje, gospodin gradonačelnik dr. Burić. Poštovani vijećniče, gospodine Kronje, dakle, nema potrebe za isprikom. Ja nisam ni shvatio to kao uvredu. Mi smo tako emocionalni. Naravno, ništa osobno, niti ja imam namjeru ikoga vrijeđati. Dakle, ali vi volite očito promet. Ja ponavljam, ja sam prošao s tom petljom na desetke puta, nikad nisam imao nikakav problem. Da je ta petlja jedno moderno, suvremeno rješenje, kao i čvor na Meterizama, kao što će to biti čvor između Dalmare i Plodina, koji će se početi raditi završetkom turističke sezone, kao što će to biti i novi čvorovi Njivice 1, Njivice 2, kao čvor Podi. Dakle, ponavljam što vam hoću reći, zašto sam to nabrojio. Postoji prometna strategija, ona je obuhvatila cjelokupni promet Grada Šibenika, iznjedrila rješenja i postupa se po tim rješenjima. Ono, i time smo mi ponosni. Naša moć i naš zadatak, naša uloga je izlobirati, doći do toga da nađemo investitore. A sve investicije o kojima sam ja ovdje nabrojio su investicija hrvatskih cesta, i Šibenikće biti vrlo brzo jedan od rijetkih gradova koji je u cijelosti riješio promet, kako vi volite kazati, i u stajanju i kretanju, jer i projekt Draga ide jako dobro i očekuje se i tu podzemna garaža, 500 parking mjesta. Jako dobro ide projekt izmještanja vatrogasnog doma, pa će se uvesti red na parkiranje ispod tvrđave sv.

Mihovila. Dakle, sve se radi sustavno. Naravno da u fazi realizacije još uvijek imamo određenih problema koji će se rješavati u hodu. Dakle, onim što je napravljeno i kako izgledaju sada ulazi u Grad Šibenik, ja sam preponosan. Ja sam vam odgovorio. Morat ću poslije sjednice ići probati, vidjeti to što ste vi meni rekli. Ja to baš napamet nisam mogao posložiti, ali je činjenica da ja nisam imao nikakav problem, bilo da idem u smjeru zapada i istoka, ulaska, izlaska. Osim toga, prenosim vam informaciju ljudi iz Objedinjenog hitnog bolničkog prijema i hitne pomoći koji su oduševljeni jer im je komunikacija, brzina izlaska na obilaznicu, a magistrala je praktički obilaznica, sada neusporedivo lakša, bolja i brža. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjeni kolega Dunkić, izvolite.

Prije svega, pozdravljam predsjedavajućeg, gradonačelnika, zamjenika, kolege vijećnike i predstavnike medija. Moje pitanje odnosi se, možda nije sad trenutno aktualno, radi se o nekom ljetnom periodu, ali odnosi se na Osnovnu školu Vrpolje. S obzirom na to da smo svjedoci nedavnog potresa koji je pogodio naše područje, škola je pretrpjela, koliko mi je poznato, određena oštećenja. I znamo da od ranije već škola radi se o drvetnom objektu, starom objektu, pa me zanima, znam da je... imao sam prilike vidjeti da je ministar nedavno bio posjetio tu školu, pa me zanima u kojoj je točno fazi i kako je, što naši nadležni mogu očekivati za narednu godinu i naredne iduće školske godine, jer svi se kunemo u mlade, pa evo, zanima me to. Hvala. Hvala kolegi Dunkiću na konkretnom pitanju. Magistar Miletaće dati odgovor.

Osnovna škola Vrpolje se sastoji od tri objekta. I odmah nakon potresa smo išli u obilazak sa statičarem, a nakon toga je došao i ministar Fuchs. Naime, statičar je u svom laboratoriju utvrdio da nema opasnosti za boravak u tim objektima i dao je određene preporuke za dodatno pojačanje otpornosti na potres. Isto tako, obavljen je razgovor s roditeljima učenika koji pohađaju tu školu, i dogovor je da se nastavi u toj školi i dalje obavljati, odnosno u onom takozvanom novom dijelu škole i dalje obavljati nastava, i to na način da će grad dodatno, za neki iznos od blizu 100.000 kuna, učiniti otporniji jedan zid na sam potres, iako već sada ti objekti imaju, kako bi se ono reklo, laički, zelenu markicu. Međutim, mi smo u razgovoru s ministrom Fuchsom dobili obećanje da ćemo dobiti od ministarstva sufinanciranje nove škole na lokaciji koja je nekih 500 metara ona cesta prema Danilu, je li,

odmaknuta od, odnosno taj prostor je odmaknut nekih 500 metara od sadašnje škole. Tu postoji, već iz 2010. i 2014., određena ideja na rješenja, točnije čak idejni projekti. Dobili smo nekakve hintove na koji način će se vrednovati na samom javnom pozivu za sufinanciranje škola ti objekti, i mi smo prionuli u takozvanu doradu idejnoga projekta kako bi dobili novu lokacijsku dozvolu i onda s tom dokumentacijom, kasnije naravno i glavnim izvedbenim projektom, prijavili se na natječaj za novu školu, s tim da bi u tu novu školu išla onda djeca iz škole u Perkoviću. Ta škola bi se projektirala za nekakvih 150 djece, s tim da sada, kad zbrojimo Vrpolje i Perković, ima nekih oko 120 djece. I to je to. Hvala kolegi Mileti. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni vijećnik Samardžija. Izvolite, kolega Samardžija.

Sve vas srdačno pozdravljam, gradonačelnika sa zamjenikom, poštovanog predsjednika Gradskog vijeća, sve cijenjene i poštovane kolegice i kolege, te naše drage novinare. Imam dva pitanja. Moje prvo pitanje se odnosi tu na obližnju pumpu, takozvanu pumpa sa Rive. Ovaj, da li imamo ikakva saznanja za koliko će njeno otvorenje? I moje drugo pitanje, čuo sam, to jest priča se, to jest volio bih provjeriti, gradonačelniče, da li je istina da će tvrđava sv. Nikole doći pod ingerenciju Tvrđave kulture? Hvala. Hvala kolegi Samardžiji. Konkretna pitanja. Kolega magistar Mileta, zamjenik gradonačelnika, izvolite.

Dakle, što se tiče same plinske pumpe, trebali bi mi razbiti tu jednu famu, nešto što se lijepi tu za grad. Naime, lokaciju te pumpe, sam natječaj oko nje i hoće li ona biti tamo ili neće, ne određuje Grad Šibenik. To određuje Županijska lučka uprava. Što se tiče njezine izgradnje, bili smo involvirani u onaj dio projektiranja da bude što ljepša. Kad već mora biti tamo, da bude što atraktivnija. Mislim da je čak imala i tehnički nekakav pregled. Međutim, kako nisu one drvene, dakle estetske letvice bile postavljene oko samoga objekta, što je bilo u samom projektu, tako ta pumpa nije prošla tehnički pregled, koji je pak odgođen dok te estetske dimenzije ne budu zadovoljene. Što se tiče ovog drugog pitanja, čitao sam u medijima da je župan Marko Jelić rekao kako nema smisla da se javna ustanova Priroda Županijska bavi upravljanjem tvrđavom sv. Nikola i da će, da bi bilo normalno da ta tvrđava pripadne pod upravljanje javne ustanove Tvrđava kulture, koja već upravlja sa tri, odnosno dvije, a sad će i trećom, Šibenskom tvrđavom. I u jednom razgovoru je čak i to rekao. U vremenu koje dolazi, vidjet ćemo na koji način, hoće li se i na koji način to realizirati. Hvala. I na kraju, cijenjeni kolega Renje, vijećnička pitanja. Izvolite.

Hvaljen Isus i Marija svima. Poštovani predsjedniče Gradskog vijeća, gradonačelniče, vijećnici, postavio bih pitanje jedno iz moje sfere, sfere branitelja. Evo, kroz ovaj rad, kroz kako pratimo svi Gradsko vijeće, u Gradskom vijeću, kao i u odborima ili nekim radnim tijelima, nema zastupljenih hrvatskih branitelja. Znači, nema radnog tijela hrvatskog branitelja. Pa bih postavio pitanje. S obzirom da se u našem gradu, hvala Bogu, otvara veteranski centar koji će imati 142 sobe i gdje će kroz godinu proći oko 2.500 ljudi, gdje se otvara i spomen-soba u samome centru i spomen-soba na Baleginu, da li se razmišlja o formiranju radne skupine pri Gradu o braniteljima? Eto, toliko. Hvala kolega.

Kolega magistar Mileta dat će odgovor na ovo pitanje. Dakle, evo, u ovom sazivu Gradskog vijeća, sukladno zakonu, izmjenama zakona, je samo jedan zamjenik gradonačelnika. I moram priznati da će to sigurno se odraziti na funkcioniranje Grada Šibenika. Kolega Paško Rakić je bio duboko involviran upravo u, između ostalog, i ova braniteljska pitanja. I znam da je svaki tjedan primao razne udruge s toga područja i s njima obavljao razgovore, dogovore i praktički neke investicije Grad Šibenik je po tom pitanju pokrenuo, odnosno same organizacije događaja vezanih uz Domovinski rat. Stoga, na taj način, kako je dosad funkcioniralo, sigurno nije bilo potrebe osnivati nikakvo koordinacijsko tijelo, jer je kolega Paško Rakić upravo bio taj koji je koordinirao i kod kojeg su, koji je imao otvorena vrata za šibenske, odnosno branitelje s našega područja. Vidjet ćemo na koji način. Ne znam hoću li ja moći preuzeti cijeli taj posao koji je radio kolega Rakić. Ako ne bude moguće, sigurno je da ćemo onda na to što ste vi predložili možda i usmjeriti na takav način jedan gradski savjetodavni okvir, jel'. Eto. Hvala. Ovo je bilo više prijedlog nego klasično pitanje, je li. Evo, s ovim smo apsolvirali vijećnička pitanja. Obzirom na trajanje, koje je to trajalo negdje sat i 20 minuta, zamolio bih vas i predložio da odradimo jednu pauzu od 15-ak minuta i da se potom vratimo u vijećničke klupe.

Malo predaha, nastaviti s ovim redovitim radnim dijelom 2. sjednice Gradskoga vijeća u ovom sazivu. Prijedlog dnevnog reda vam je upućen putem maila na vrijeme, kako to uobičavamo za ovu sjednicu. I jasno, ono što uvijek ide prije samog odlučivanja o dnevnom redu je da vidimo da li netko još od ovlaštenih predlagača ima kakav prijedlog za korekciju dnevnog reda. To svoje pravo iskoristio je gradonačelnik Grada Šibenika, koji je predložio dopunu dnevnog reda sa 3 točke. To ste također dobili na vaše mail adrese. Ja ću pročitati koje su to 3 dopunske točke: prijedlog Odluke o prijedlogu za razrješenje i imenovanje članova Nadzornog odbora Trgovačkog društva "Vodovod i odvodnja" d.o.o. Šibenik; prijedlog Odluke o prijedlogu Uprave Trgovačkog društva "Vodovod i odvodnja" d.o.o. Šibenik; i pod 3, prijedlog Zaključka o prihvaćanju pod a) Izvještaja o radu s Financijskim izvješćem "Javni ustavni i športski objekti" za 2020. godinu; i pod b) Programskom i financijskom izvješća Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku za 2020. godinu. Imamo li nekih dodatnih prijedloga? Kolega Marinci? Dobro, da ne tražim... htio bih samo praktički predložiti da gospodin gradonačelnik odustane od druge točke dopunske, o prijedlogu Uprave, zbog toga što nam je obećao da će dati sve dokumente koji su bili relevantni za sam natječaj, pa da ga to ostavi za sljedeći put ili da dopuni s tim dokumentima koje je dobio. Ja imam dokument kod sebe. Dokumenti jasno prileže ovdje u spisu samoga predmeta.

Nemamo očitovanje, prema tome nije prihvaćen ovakav prijedlog. Kako nemamo rasprave o prijedlozima dopuna i eventualnih korekcija dnevnog reda, predlažem da se točke iz dopune dnevnog reda uvrste u dnevni red kao točke 19, 20 i 21, i jasno o njima glasujemo prije samoga konačnoga dnevnog reda. Pa bih molio ovdje nazočne da dizanjem ruku potvrde dopunu dnevnog reda s ove 3 točke, kako sam ih uvodno i eksplicirao. Tko je za? 12 za, protiv 1, ostali suzdržani. Znači, većinom glasova prihvaćena je dopuna dnevnog reda. I jasno utvrđujem da smo prihvatili dopunu dnevnog reda, a sada glasujemo o dnevnom redu u cijelosti, jasno, na način da onda ove točke koje su dopunjene postaju 19, 20 i 21. Tko je za cjeloviti dnevni red, kako je utvrđen?

18 za, 18 protiv, suzdržanih. Znači, većinom glasova prihvaćen dnevni red u tekstu koji smo utvrdili u samom pozivu, odnosno u ovoj dopuni. Prelazimo na prvu točku dnevnog reda, to je Izvješće mandatnog povjerenstva o mirovanju mandata vijećnika i određivanju zamjenika. U tom smislu, molio bih predsjednicu, kolegicu Branku Badžin, predsjednicu mandatnog povjerenstva našega vijeća, da pročita Izvješće mandatnog povjerenstva. Dobar dan još jednom svim nazočnima. Evo, dakle, jučer je održana druga sjednica mandatnog povjerenstva, elektroničkim putem. Izvješće ste također imali priliku iz tajništva jučer dobiti. Dakle, podnosimo Izvješće o mirovanju mandata vijećnika i određivanju zamjenika, gdje su podneskom od 16. lipnja 2021. vijećnik Gradskog vijeća Grada Šibenika, Hrvoje Zekanović, sukladno članku 79. stavak 7. Zakona o lokalnim izborima, obavijestio Gradsko vijeće Grada Šibenika da svoj vijećnički mandat stavlja u mirovanje. Podneskom od istog datuma, 16. lipnja 2021. godine, stranka "Hrvatski suverenisti" obavijestila je Gradsko vijeće Grada Šibenika da će Hrvoja Zekanovića za vrijeme mirovanja mandata vijećnika zamjenjivati neizabrani kandidat s liste "Hrvatski suverenisti", "Hrast", "Pokret za uspješnu Hrvatsku", "Hrvatska konzervativna stranka", "Neovisni za Hrvatsku", Nenad Samaržija. Isto tako, podneskom od 26. srpnja 2021. vijećnik Gradskog vijeća Grada Šibenika, Toni Banf, sukladno članku 79. stavak 7. Zakona o lokalnim izborima, obavijestio je Gradsko vijeće Grada Šibenika da svoj vijećnički mandat stavlja u mirovanje. Podneskom od istog datuma, 26. srpnja, Hrvatska demokratska zajednica obavijestila je Gradsko vijeće Grada Šibenika da će Tonija Bana za vrijeme mirovanja mandata vijećnika zamjenjivati neizabrani kandidat s liste "Hrvatska demokratska zajednica", "Hrvatska socijalno liberalna stranka", Ivana Spahija.

I, dakle, sukladno naprijed navedenom, mandatno povjerenstvo izvješćuje da su ispunjeni svi uvjeti da mandati vijećnika Hrvoja Zekanovića i Tonija Bana miruju, te da ih zamjenjuju Nenad Samaržija i Ivana Spahija. Hvala. Molio bih vas da dizanjem ruku prihvatimo ovo Izvješće mandatnog povjerenstva. Tko je za? Inače, samo konstatiram prije daljnjega tijeka da smo onako kako bi Gibonni rekao, onako od oka, utvrdili da su svi vijećnici i dalje ovdje nazočni na sjednici, da nećemo vršiti prozivku. Znači, 21 vijećnik je nazočan ovoj sjednici. Ja bih sada pročitao tekst prisege i onda pojedinačno zamolio svakog od novoimenovanih vijećnika, gospodina Samaržiju i gospođu Spahiju, da izreknu prisegu, a onda da ovdje pristupe kod našega tajnika, gospodina Galića, i da potpišu tekst prisege kako je to uobičajeno, kako smo to radili i ostali na samokonstituirajućoj sjednici.

Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Grada Šibenika obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, Zakona i Statuta Grada Šibenika, te ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Grada Šibenika. Pozivam kolegu vijećnika, Nenada Samaržiju, da izrekne svoju prisegu. Prisežem. I izvolite pristupiti kolegi Galiću za potpis. Hvala vam. I usput čestitam na tome postanku vijećnika. Također, molim cijenjenu vijećnicu Ivanu Spahiju da izrekne tekst riječ prisege. I molim vas da pristupite radi potpisa. Istodobno čestitam i vama na

vijećničkom statusu i funkciji koju ćete obavljati. Hvala vam. Gospodo. Vijeća, obzirom na promjene koje su uslijedile u međuvremenu, te možemo jasno prijeći i na točku 2 dnevnog reda, a to je prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada Šibenika za 2020. godinu. U ime predlagatelja obratit će vam se cijenjeni kolega pročelnik Tolić. Izvolite, kolega Toli ću. Poštovanje. Evo, ja samo kratak osvrt vezano za godišnje izvršenje proračuna za 2020. godinu, koja je bila izazovna, pogotovo ovisno na pandemiju, koja je dovela do značajnog pada gospodarske aktivnosti, pa to se vidjelo na samom porezu i prirezu na dohodak, koji je bio umanjen za 10 milijuna kuna u odnosu na 2019. godinu. Pad nije bio toliko velik zato što je država izašla u susret beskamatnim zajmom koji smo dobili od 11,5 milijuna kuna, koji je do sada i većim dijelom i vraćen.

Konačan rezultat 2020. godine Grada Šibenika iznosio je minus 5 milijuna, s time da su vidljivi značajna investicijska razina, odnosno značajna ulaganja u rashode za nabavu nove financijske imovine. To se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je u prijašnjih godina znala biti oko 30-ak milijuna, 40, a 2019. i 2020. oko 64 milijuna kuna. Ostali smo dužni i dalje, što smo donijeli plan pokrića manjka, planirati i pokriti manjak iz prethodnih godina, koji smo bili planirali na 11.172.000, a koji nije ostvaren u 2020. godini. Hvala. Hvala, gospodine Toli ću. Otvaram raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Molim da se javite za sudjelovanje u raspravi. Kolega Restović se javio prvi. Izvolite, kolega Restoviću.

Bit ću kratak. Zahvaljujem pročelniku na ovom isto tako kratkom izvještaju. Ja ću samo, uza svo razumijevanje prošle godine i ovoga minusa koji je, pa čak bih rekao i manji nego što se očekivalo, ja ću podsjetiti da u zadnjem mandatu, da je to samo jedan nastavak priče iz cjelokupnog zadnjeg mandata, ovih proteklih 4 godine, kad je dug, ako se ne varam, narastao za gotovo 40 milijuna kuna ili nešto više. I nadam se da ne pušem na hladno, iako će mnogi reći da je to već poprilična svota dugovanja Grada, svjestan svih drugih stvari i zapravo neke nadrealne situacije, da netko blokira uopće račun Grada i da Grad ne može funkcionirati, a isto tako svjestan i pandemije i krize koja nas je zatekla i koja se odrazila puno na gospodarstvo, pa tako i na financije Grada. Želim samo, evo, jednu, ajmo reći, jedan apel, jednu opreznost, da se taj trend ne nastavi, nego da pokušavamo i kasnije i u narednim godinama, u ovom mandatu, gradonačelniče, a i vama, pročelniče, da pokušavamo što je god moguće taj dug svesti prema nuli ili ga smanjiti, ono, znatno. Hvala. Hvala, gospodine Restoviću. Dalje, kolega gradonačelnik Burić.

Dakle, naravno da su intencije Grada i gradske uprave upravo ovo što je rekao kolega Restović. Ali ja ću nastaviti vrlo jednostavno, razumljivo i kratko kazati na ono što je rekao pročelnik. Dakle, završili smo godinu s minus 5 milijuna, koja je bila zaista izuzetno teška, a sad ću vam reći 6 najvažnijih stavki s kojima se puni gradski proračun. Dakle, porez i prirez na dohodak, porez na potrošnju, naknada za koncesiju, koncesijska odobrenja, prihodi od zakupa javnih gradskih boravišnih pristojbi i kazne za prometne prekršaje. Neću ići pojedinačno, nego ću vam samo usporediti zbirno. U 2019., po osnovu tih 6 stavki, smo imali otprilike prihode od 103 milijuna kuna. Dakle, ne računajući očekivano, da smo bili u nekakvom normalnom, očekivanom ritmu porast u svakoj sljedećoj godini, mi smo doživjeli pandemiju, pa je po istim stavkama u 2020. prihodovano 87 milijuna. 103 minus 87 je minus, to je praktički 16 milijuna razlike. 5 milijuna smo u minusu, 11 nismo izvršili obvezu na osnovu potpisanog ugovora o pokriću starog duga. Dakle, da je bilo normalno, što nažalost nije, mi bismo točno ispunili i transparentno funkcionirali proračun. Dakle, ponavljam, neću analizirati od kad i zbog čega su nastali kumulirani dugovi koji nisu dramatični, neće doći nikad do nikakve blokade računa, ali smo mi potpisali i Gradsko vijeće donijelo odluku o pokriću dugova iz prethodnih godina, obveza je bila, i naravno da je to Ministarstvo financija prihvatilo naše obrazloženje zbog pandemije, vratiti 11 milijuna.

Da smo prihodovali samo onoliko koliko smo u 2019., mi bismo u lipu ispunili obveze. Dakle, samo hoću reći da je planiranje proračuna itekako realno i objektivno, da smo tim planiranjem obuhvatili i pokriće dugovanja iz prethodnih razdoblja. Ja se, naravno, nadam da je pandemiji kraj. Evo, i na kraju, iskoristit ću priliku, ovo vjerojatno naši sugrađani slušaju, ljudi moji, cijepite se. U prvom redu zbog sebe, a onda zbog drugih, pa u krajnjem slučaju i zbog trećeg razloga, da počnemo konačno normalno funkcionirati, planirati i da uzmemo našu budućnost pod kontrolu. Hvala gospodinu gradonačelniku za riječ. Javio se i kolega Petković. Izvolite.

Nastavno na ovo sadašnje izlaganje gospodina Tolića i gradonačelnika Burića, želim reći svim građanima i građankama da nam proračun curi. Dakle, kako nam curi? Vrlo slikovito ću to pojasniti. Imamo, opet referiram se na komunalne naknade. Naime, ljudi koji su radili nezakonito objekte koje su u međuvremenu legalizirali, molim, dakle, odgovor na pitanje da li je Grad, odnosno nadležne službe u Gradu Šibeniku, da li su aktualizirali podatke vezano za naplatu tih komunalnih doprinosa, da li su takvi priljevi u gradski proračun uneseni u strategiju krpanja proračuna. I, ovaj, i tražim u budućnosti, je li, neko pisano, pismeno očitovanje od nadležnih ljudi. Hvala. Hvala. Kolega Tolićće odgovoriti na vijećničko pitanje.

Poštovanje. Vezano uz manjak, kad su rashodi veći od prihoda, to znači da se više investiralo nego što se prihoda ostvarilo, što je u stvari pozitivno kod Grada. Grad nije u pozitivi kad ima veliku količinu sredstava na računu, što znači da je neefikasan, odnosno ne može uložiti sva sredstva tamo gdje treba za građane. Bitno je pritom, naravno, da je održiv i da može vraćati svoje dugove. Evo, taman jučer smo radili pregled, samo sekundu, pregled vezano što vas zanima, prihodi legalizacije. Baš smo jučer radili jednu tabelu da vidimo gdje smo mi s prihodima od legalizacije, gdje vi smatrate da se trebaju značajna sredstva onda i uložiti. Od 2015. prihodi legalizacije su iznosili 1,9 milijuna, 2016. 1,2 milijuna, 2017. milijun kuna, 2018. 900.000, 2019. 549.000, a u 2020. godini, kako legalizacija ide svom kraju, ukupno ostvareni iznos je 378.000 kuna.

Kolega, apsolutno možete. Izvolite. Samo da pojasnim, možda nadopunim pitanje. Dakle, uz ovo što ste mi odgovorili, zanima me, dakle, ti legalizirani objekti su nadograđivani. Koliko se povećala komunalna naknada, ne kazna od legalizacije, nego komunalna naknada, dakle, koju na mjesečnoj bazi plaća svako to kućanstvo koje je u međuvremenu legaliziralo objekt. I koliki je taj prihod? Dakle, znamo da za stan 70 kvadrata imamo 1, za, ako je nadograđen objekt na 140 kvadrata, dakle, da je došlo do ovog redovnog priljeva skoro za 100% povećanja. Hvala. Evo, za riječ, odnosno odgovor, javlja se kolega Nakić, pročelnik ureda. Pozdravljam još jednom sve prisutne. Vezano za komunalni doprinos i komunalnu naknadu, to su strogo namjenski prihodi koji su u prošloj godini odlukom Gradskog vijeća donesena odluka da se dio tih prihoda može koristiti u druge svrhe, shodno ovoj situaciji sa samom pandemijom. Sam komunalni doprinos je strogo davanje koje je prihod za program gradnje komunalne infrastrukture, dok je komunalna naknada prihod koji služi održavanju, programu održavanja komunalne infrastrukture. Sam taj prihod o kojem vi govorite, trenutno ja nemam te podatke, ali završetkom same legalizacije i verificiranjem kompletne baze podataka ćemo imati točne podatke koliko će ti prihodi od komunalne naknade, koliko će iznositi uvećanje tih prihoda. Ono je trenutno, za prošlu godinu, bilo planirano u iznosu od 23 milijuna kuna prihoda od komunalne naknade, a uskoro ćemo imati podatke za koliko će samom tom legalizacijom objekata, odnosno, da tako kažem, legaliziranjem kvadrature koja do sada nije bila obračunavata, imat ćemo prihod, koliko će to biti povećanje.

I uz naš GIS, geoinformacijski sustav, gdje smo napravili kompletnu analizu kompletnog administrativnog prostora Grada Šibenika, gdje smo sa snimanjima iz zraka i izračunom kompletne baze podataka za sve objekte na administrativnom području Grada, trenutno provodimo to, radimo na izmjenama rješenja, i pojedinačno za sve objekte podižemo tu razinu kvadrature. Trenutno je završeno područje Žaborića, Jasenova, skoro cijele Brodarice, izuzev još par ulica, Crnice, Njivica i tako dalje. Krenuli smo od ažuriranja podataka u dijelovima Grada u kojima je vrijednost boda komunalne naknade veća, pa ćemo ići prema ovim mjestima u kojima je vrijednost boda same komunalne naknade manja. U budućnosti, ja sam s gradonačelnikom već napravio neke razgovore na temu same vrijednosti tog boda, koji je po meni dosta niži u odnosu na nekakve gradove, odnosno sredine s kojima bismo se mi trebali uspoređivati. I po meni, u budućnosti, odnosno okončanjem ove nekakve pandemije, da se vratimo u neku normalnu gospodarsku situaciju, definitivno ćemo morati težiti tome da taj, vrijednost samog tog boda, odnosno te komunalne naknade, stavimo u neku razinu gradova s kojima bismo se trebali uspoređivati, i samim tim da povećamo prihode na toj stavci, da bismo mogli, s obzirom i na Grad Šibenik, znamo svi administrativno da je 5,5 puta veći od Grada Splita i definitivno ima ogromne potrebe za održavanjem same te komunalne infrastrukture. Po meni ćemo morati ići u smjeru da te prihode od komunalne naknade podignemo na jednu veću razinu.

Trenutno smo i analiziramo isto tako cijene jediničnih komunalnih doprinosa, koje su isto tako, uspoređujući s gradovima nekakve slične veličine, trenutno u Šibeniku dosta manje jedinične cijene, znači vrijednosti po metru kubnom komunalnog doprinosa u Šibeniku su trenutno dosta niže u odnosu na ostale sredine. Smatram da Grad Šibenik, s obzirom na ulaganja u komunalnu infrastrukturu koja je u posljednjih par godina napravio, definitivno ima prostora za podizanje vrijednosti boda komunalne naknade i same jedinične cijene komunalnog doprinosa. Vjerujem da ima prostora za to. Kolega prvo Petković, replika, pa onda kolega Rajić se javio za riječ.

Zahvaljujem se gospodinu Nakiću na odgovoru. Međutim, ono što mi je i dalje ostalo sporno, dakle, imamo ovaj period prilagodbe. Dakle, prema vašem odgovoru sam razumio da, dakle, vi u ovom momentu ne naplaćujete tu razliku za ove četvrti, odnosno dijelove koji nisu uneseni u ovaj GIS sustav. Dakle, praktički komunalni doprinos i naknada za ovo curi, je li. Dakle, to je moja teza bila. Molim odgovor na to pitanje. Za sve objekte koji su legalizirani, odnosno za koje je izvršena naplata naknade za zadržavanje te nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, su ti podaci u toj bazi ažurirani i za te, od tog trenutka od kad je taj objekat legaliziran, odnosno od kad je dobio rješenje o zelenom stanju, a to se dešava naplatom, izvršenjem naplate same te naknade za zadržavanje zgrade u prostoru, ti podaci za takve objekte su ažurirani i oni se trenutno, ti objekti se naplaćuju sa naknada za tu revidiranu površinu koja se ustanovila kroz te elaborate, odnosno snimke izvedenog stanja, koji su sastavni dio legalizacije. Hvala. Kolega Rajić, imamo sljedeće pitanje.

Ovdje je, naime, kolega Nakić kazao jednu notornu istinu koju mi malo u Gradskom vijeću, a i u Gradskoj upravi nećemo priznati, već sve koji o tome govore proglašavamo nekakvim neznalicama, ljudima koji ne znaju što govore, trebaju puno čitati i tako dalje. Naime, kolega Nakić je ovdje kazao, zapravo, ono što je rekao jeste neefikasnost uprave. Ne možete najavljivati povećanje komunalne naknade na način i u uvjetima u kojima ova Gradska uprava radi, jer reforma svih reformi, na koju će doći Šibenik, što god vi o tome mislili, a u Europskoj komisiji već krenula, već krenula, pa neće imati Šibenik 16 odjela kao što ih, koliko ih ima i Grad Zagreb, takve veličine. Prema tome, efikasnost rada mora biti na najvećoj razini, da je ona na razini koja zadovoljava građane Šibenika, onda bi vi, kolega Nakić, imali sve podatke. Ona to sigurno nije. Svaka čast pojedincima koji izvanredno dobro rade u Gradskoj upravi svoj posao, ali generalno, ona to sigurno nije i tu efikasnost trebate povećavati, a ne cijene komunalnih naknada. A još manje cijene komunalnog doprinosa, jer vi ste povećanjem komunalnog doprinosa prije nekoliko godina doveli do smanjenja investiranja. Toliko. Hvala. Gradonačelnik doktor Burić, izvolite.

Kako kaže kolega Rajić, ništa osobno, ali ovo je opet čisto politikanstvo. Dakle, ja ću ponoviti u dvije rečenice što je moj pročelnik rekao. A rekao je da je cijena komunalne naknade i komunalnog doprinosa u Gradu Šibeniku višestruko manja, a vidjet ćete po tablicama, nego što je to u ostalim sredinama kojima se Šibenik može uspoređivati. Uz to dodajem, gospodine Raji ću, Šibenik je od 2013., kad je po indeksaciji razvijenosti bio u četvrtoj razini, sada na pragu osme. I mislim da smo već osmi, dakle, najrazvijeniji. Ta vaša teza, a svaki građanin to vidi, da je smanjeno investiranje, jednostavno ne drži vodu. To je čisto politikanstvo u kojem vi hoćete uvijek nešto reći, pa ste nastavili u drugoj tezi, da Gradska uprava ne radi. Drugo, vi kao vijećnik, kao dionik politike ovog Grada, bi trebali podržati sve ono što je logično. A drugo, što je gospodin Nakić rekao, da je Šibenik uveo jedan od najsuvremenijih sustava, a zove se Gradski informacijski sustav, skraćeno GIS, koji ima zadatak probuditi svijest i savjest svih onih koji su uz takozvano smanjeno investiranje u Gradu Šibeniku napravili dodatne kvadrature, dodatne apartmane po dvije, tri etaže, koje jednostavno niti su prijavili, niti su evidentirali, niti su takvi domoljubi da bi shvatili da time oštećuju, u prvom redu, sredinu u kojoj žive, pa onda i Grad. Jer da tome nije tako, na ovom području u kojem smo mi, ne samo koristeći Google Earth, s kojim smo mogli dobiti tlocrtne površine, nego koristeći dronove, snimili svaku ulicu, svaki objekt, ja bih preporučio svakom vijećniku, da ja ne prozivam sada moje sugrađane, nek dođe pa nek vide što smo mi tamo našli.

Prijavljena garaža kao obveznik komunalne naknade, a stoji i vila sa četiri etaže. Prijavljena tlocrtna površina od 100 kvadrata, a ona je 150 kvadrata. Prijavljena jedna etaža, a ima tri etaže. Ali, doskočili smo tome. Dakle, dronomće se snimiti kompletno cjelokupno područje. Samo na ovom području koje smo obradili, preko 30% je neevidentiranih obveznika komunalne naknade. Pustimo proces legalizacije, o kojem ja imam svoje mišljenje, koje je doneseno u nekim drugim vremenima, a to, taj proces legalizacije nam je zadao neku drugu glavobolju. Dakle, ne možete govoriti o neefikasnosti Gradske uprave koja upravo uvodi red u prostor koji nije sređen desetljećima. A ja bih rekao, otkad je samostalne Hrvatske, odnosno otkad je lokalne samouprave, ne prozivajući, dakle, nijednu, jer se u međuvremenu politička boja lokalne samouprave, odnosno čelništva Grada, promijenila. Dakle, naš je cilj, konačni cilj, u ime razvoja, u ime kontrole razvoja, evidentirati zakonski i obvezno sve korisnike obveze komunalne naknade u realnom prostoru kojega koriste, dakle, time povećati efikasnost naplate. I drugo, pozicionirati Grad Šibenik na mjesto unutar Republike Hrvatske kojem pripada. I ništa više i ništa manje. Nikakve priče o povećanju nečega što će u Šibeniku bosti u oči i što će otežati život našim sugrađanima. To ne dolazi u obzir. Niti želimo biti u vrhu pa biti najskuplji, niti želimo biti na dnu pa da se s nama šutira. Jer kad nešto dajete mufti, to znači da ne vrijedi.

A ja mislim da Grad Šibenik vrijedi puno, puno više nego što ga neki od nas percipiraju. Hvala. Kolega Petković. Drago mi je da se gradonačelnik javio na ovu temu. Dakle, prvenstveno želim reći da, normalno, podržavam ovu inicijativu GIS sustava, mislim da je dobra, ali opet ponavljam, dakle, sporošću. Dakle, nije stvar sporosti. Svakim danom dajemo pljusku ljudima koji poštuju zakon, a nagrađujemo one koji to ne čine. Dakle, trebamo prestati to raditi. Dakle, ljudi koji su napravili takve garaže, odnosno prijavili garaže za plaćanje doprinosa, a u međuvremenu napravili vile sa četiri apartmana, trebaju biti sankcionirani. Dakle, vrlo vjerojatno je dio tih iznosa već otišao u zastaru, je li. To je neki najrazvikaniji institut pravni. Trebamo to zaustaviti. Vrijeme. Nismo dovoljno brzi. Odnosno, trenutno vi niste dovoljno brzi i morate žuriti, jer je to ključ da napunite proračun koji je očito prazan. I morate donijeti program i viziju kako će ta sredstva iz GIS sustava napuniti sredstva da vam zakrpaju rupe u proračunu. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, ja bih zaključio raspravu u ovoj točki dnevnog reda i predložio da glasujemo o točci 2 dnevnog reda, a to je prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada Šibenika za 2020. godinu. Tko je za ovaj godišnji izvještaj? Molim da dignete ruku da ga potvrdimo.

12 protiv, suzdržani, svi ostali po poslovniku. Znači, većinom glasova. A moramo napomenuti da kod ove odluke, ovo je jedna od onih odluka koja i naš Statut i Poslovnik predviđa kvalificiranu većinu, odnosno nadpolovičnu većinu ukupnoga broja vijećnika, koja je i u ovom slučaju zadovoljena. Prelazimo na treću točku dnevnog reda, a to je prijedlog Odluke o raspodjeli rezultata za 2020. godinu. Kolega Tolićće dati uvodni predgovor. Poštovanje. Vezano uz Odluku o raspodjeli rezultata za 2020. godinu, ona iznosi minus 47 milijuna kuna. Da se ne bi mislilo da je to sad naglo stvoren iznos, ja ću samo pročitati kako je to izgledalo, recimo, od 2015. pa nadalje. Kad je 2015. manjak bio 35 milijuna, 2016. 40, 2017. 42, 2018. 33 i 2019. 46. Znači, držimo se na jednom relativnom nivou koji je održiv, a u međuvremenu su značajno rasli proračunski prihodi, pa je postotak na to manji. Manji postotak iznosi nego u prijašnjim godinama. Hvala. Hvala gospodinu Toli ću na kratkom obrazloženju. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje prijedlog Odluke o raspodjeli rezultata za 2020. godinu. Tko je za?

13 za, protiv, suzdržani, ostalih osam vijećnika. Prelazimo na četvrtu točku dnevnog reda, prijedlog zaključka o primanju na znanje Odluke o preraspodjeli sredstava između proračunskih stavki u 2020. godini. Dobili ste materijal. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje četvrtu točku dnevnog reda. Tko je za? 13 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćena četvrta točka. Prelazimo na petu točku dnevnog reda, a to je izvještaj o danim suglasnostima za razdoblje 1. travnja do 30. lipnja 2021. godine. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje točku 5. Tko je za? 14 protiv, suzdržani, ostali, većinom glasova prihvaćena i peta točka dnevnog reda. Šesta točka dnevnog reda ima nekoliko podtočaka, pa ćemo ih i pojedinačno prelaziti. To je prijedlog zaključka o prihvaćenom izvješću o izvršenju pod a) Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2020. godini. Otvaram raspravu. Kolega Kronjar se javio. Izvolite.

Ja bih htio samo vijećnike malo podsjetiti. Pod ovu točku spadaju fontane, održavanje fontana. To je bilo prije nekih 70.000 kuna, sad je negdje oko 100.000 kuna. Pa bih ja htio samo vijećnike upozoriti, malo ih osviještiti znanjem da koliko je fontana u Gradu bilo. Imali smo fontanu u našu Bićevicu, zatrpana je u pitar. Imamo na Staroj pijaci zatrpanu u papir, u, u, napravljen je pitar. Imamo dolje na Rivi smo imali fontanu, pa je jedna koja je funkcionirala godinama i onda su se makli, pa su stali, odnosno bio je vodoskok, pa je stala fontana koja je zbog nefunkcionalnosti maknuta. I imate ispred županije isto koja je trebala biti fontana. Puste fontane, imamo samo ono što imamo, to je tu, a narasla je cijena. I sad mene zanima da li ova napojnica spada pod fontanu i da li je prošao taj rok, ovaj, garancije. Je li to sat ili je to fontana. I drugo, da li se razmišlja da se jedna fontana napokon ili nekakav vodoskok napravi negdje da ljudi mogu se napiti, pusti ovi turisti da ne dolazu. Mi imamo barem, imamo Krku, imamo vodu. Mislim, po meni je to jedna opet sramota da nemamo nekakav vodoskok još dodatni, a nauštrb barem ovih koji su zatvoreni, bar da nešto napravimo da funkcionira. Evo, hvala. Hvala.

Se javlja tko za komentar ili odgovor. Kako nemamo, dalje se javio za riječ kolega Rajić. Izvolite. Naime, u ovom dijelu održavanja komunalne infrastrukture su i sportski objekti. Mi smo u zadnjih godinu dana imali određene investicije, određene javne natječaje, natječaje javne nabave za održavanje, odnosno rekonstrukciju sportskih igrališta na području Grada. Jasno, tu su i ceste. A ovo što se cesta tiče, naime, sramota je naša, naša Grada Šibenika, da na području Lozovca u predjelu, odnosno zaseoku ili naselju, kako god hoćete, Gradina, ljudi još uvijek šetaju, odnosno voze sa takvim cestama, takvom cestom. Tamo ja ne znam tko je zadnje vrijeme bio, ja sam bio nekoliko puta i ono je stvarno neizdrživo. Stoga bih predložio da u sljedećem razdoblju, za sljedeći proračun, malo više u njemu damo sredstava, financijskih sredstava za rekonstrukciju te ceste i da to bude pristojno i dostojno čovjeka, odnosno ljudi koji tamo žive. Drugo, rekonstrukcija igrališta košarkaškoga kod sportske dvorane Dražen Petrović je već dugo započeta. Naime, tamo smo imali AZ koncept ili kako li se zove, firme iz Zagreba koja je samo mjesec dana prije dobila na javnoj nabavi negdje milion i 800 kuna, najskuplji projekt, dakako, od svih ponuda koje su bile. Dobila je rekonstrukciju svih sportskih terena. Ali se toj istoj firmi odmah mjesec dana nakon toga, čini mi se, koliko sam informiran, dala još 500.000 kuna za uređenje toga, tog košarkaškoga igrališta koje još, nota bene, nije završeno.

Naime, još uvijek javna rasvjeta nije tamo postavljena ili je, ograđujem se, ako je zadnja dva dana, onda, onda okej. Evo, to je, to je, to bih želio da se, da se konstatira i da o tome vodimo računa. Ako dođe deveti, deseti mjesec, tada na tom sportskom igralištu, odnosno košarkaškom, neće biti nikoga navečer. Hvala kolegi Raji ću. Evo komentar i odgovor dat će cijenjeni kolega Rakić. Izvolite. Pozdravljam još jedan put. Evo, malo smo, malo smo tu izmiješali sredstva iz programa održavanja i programa gradnje komunalne infrastrukture. Ovo što ste nabrojili za ZZ koncept je imao ugovor na javnoj nabavi koji je dobio za opremanje pet dječjih, odnosno sportskih igrališta. To su sredstva koja su bila u programu gradnje. Isto tako, sportsko igralište Dražen Petrović je isto bilo predviđeno programom gradnje i ukupno je bilo predviđeno 500.000 kuna. Od toga je na samu podlogu otišlo nekih 300 i nešto. Napravili smo sanaciju kompletne čelične konstrukcije i samo lakiranje konstrukcije. Igralište je gotovo. Što se tiče rasvjete, to smo sa koncesionarom provjerili. Nije problem u samim reflektorima na igralištu, nego je problem dovoda, dovoda električne energije od samog HEP-a. I taj kvar je, taj kvar je prijavljen HEP-u te će oni u narednim danima ispitati instalaciju, ustanoviti gdje je došlo do, do prekida i otkloniti taj kvar.

Da li sad još nešto dužan osta? Gradina-Lozovac. Aha, za Lozovac. Evo, to su neke stvari gdje onda ispadamo u biti kontradiktorni. Ja sam sad u izlaganju prije rekao u smislu da bi baš iz tog razloga, znamo da održavanje komunalne infrastrukture financiramo od strane prihoda koje uprihodujemo od komunalne naknade. I baš govoreći u tom smjeru, mislim da se moramo izjednačiti s nekim gradovima po vrijednosti tog boda, baš iz tog razloga, razloga da bi mogli ova nekakva sredstva koja tu koristimo, a koja otpadaju, konkretno na održavanje neizvršenih cesta, gdje smo imali predviđeno 3.800.000 kuna, da bi mogli podignuti i da bi mogli što prije zadovoljiti te neke potrebe još mjesnih odbora i da ne bi imali takve slike da, da, na primjer, evo konkretno u Lozovcu imamo još ulica koje nemaju asfalt i kolnički zastoj. Hvala. Dalje se nitko ne javlja za riječ, pa zaključujem raspravu o točki 6a. Dajem na glasovanje prijedlog zaključka o prihvaćenom izvješću. Tko je za? 13 protiv, suzdržani, ostali, većinom glasova prihvaćeno. 6b) Program gradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2020. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje točku 6b. Tko je za? 13 protiv, suzdržanih, većinom glasova prihvaćeno. 6c) Program javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti Grada Šibenika za 2020. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na točku 6c na glasovanje. Tko je za? 13 protiv, suzdržanih, ostali, znači, većinom glasova prihvaćeno.

6d) Program zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženima, nemoćnim i drugim osobama Grada Šibenika za 2020. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje točku 6d. Tko je za? 13 protiv, suzdržani, ostali, znači, većinom glasova 6d prihvaćeno. 6e) Program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju Grada Šibenika za 2020. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje točku 6d. Tko je za? 13 protiv, suzdržani, ostali, većinom glasova prihvaćeno. 6f) Program javnih potreba u sportu za 2020. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje 6f. Tko je za? 13 protiv, 14, znači, konstatiram 14 glasova protiv, suzdržani, ostali, većinom glasova prihvaćena i 6f. S tim smo asfalirali točku 6. Prelazimo na točku 7 dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o izmjeni Odluke o određivanju djelatnosti koje se smatraju komunalnim djelatnostima. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na točku 7 na glasovanje. Tko je za? 13 protiv, suzdržanih, većinom glasova prihvaćeno. 8. točka dnevnog reda, koja se nastavlja na 7., prijedlog Odluke o izmjeni dopune Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio za riječ. Izvolite.

Naime, ovom Odlukom je predloženo da tiskanje i distribuiranje, odnosno postavljanje obavijesti o smrti, nažalost o smrti, se povjerava našem javnom poduzeću Čempres. Moje je pitanje: da li se time isključuju svi drugi sudionici koji se bave istom djelatnošću? Ako se oni isključuju, onda je to loše. Onda je to loša odluka. Ne mogu se oni isključiti. Ako se ne isključuju, slažem se s tom Odlukom reda u postavljanju, tiskanju i svim ostalim radnjama vezano s tim, mora biti. Ako se ti, ako se subjekti koji se također bave, a ima ih nekoliko na području Grada Šibenika, isključuju iz mogućnosti da i oni takvo nešto rade i distribuiraju, onda je to loše. Onda to nije tržišna utakmica. Ne može Grad ne biti u tržišnoj utakmici, koliko god se mi na to ponekada pozivali. Evo, toliko. Hvala kolegi Raji ću. Ima li netko da se osvrne na ovo?

Kolega Vuković, direktor javnog poduzeća Čempres. Izvolite, kolega. Poštovani gospodine vijećniče, evo, hvala vam na ovom pitanju. Ja ću sad ovdje obrazložiti neke stvari vezano za pitanje osmrtnica, jer vi koji niste upoznati s tom cijelom problematikom, iz vaših materijala je teško zapravo zaključiti cijelu stvar, zapravo, ovaj, koju, evo, već neko vrijeme komuniciramo s Gradom kako bi to pitanje riješili na jedan kulturan način. Zapravo, mi ovdje, odnosno Grad ovdje, ne daje nikakvu privilegiju svojoj gradskoj tvrtki Čempresi u smislu da nama Grad daje da mi jedini možemo, dakle, obavljati uslugu lijepljenja, postavljanja osmrtnica. Zapravo, to odlazi u povijest, jer mi smo u proteklom razdoblju, mislim, te tri, četiri, je li tako, godine, dok je bio koncesionar, tu su se vodili prijepori oko toga zašto to treba plaćati, zašto ljudi ne mogu sami postavljati, ovaj, osmrtnice svojih pokojnika. I evo, sad je taj ugovor o koncesiji s koncesionarom istekao i moj je upravo bio prijedlog prema Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti Grada da jednostavno to uredimo na način da u užem centru Grada, od vatrogasnog doma do vidika, postavimo 5, 6 panova besplatnih koje će Grad platiti, postaviti, i da ljudi mogu samostalno, kao i dosada što su to godinama radili, svoje osmrtnice zalijepiti, ponavljam, na jedno kulturno mjesto predviđeno samo za to. Dakle, besplatno. Dakle, nitko više ništa neće plaćati. I upravo referirajući se na, na vaše pitanje, dakle, svi ostali pogrebnici, i privatni i mi kao javno poduzeće, dakle, mi stranci printamo osmrtnice, dajemo ljudima na volju hoće li sami zalijepiti, a ako žele našu uslugu, mi imamo u cjeniku postavljanje osmrtnica, oni će to izabrati pa će dati nama.

Ali ono što bih još naglasio po pitanju, evo, sad te novitade, je li tako, uskoro će panoi biti, ovaj, gotovi. Mi ćemo, budući da smo tako sugerirali s Gradske uprave, da to pitanje ipak treba biti uređeno u smislu da se proglasi komunalnom djelatnošću, da ne bi bilo tako, da ne bude u nadležnosti ničije, pa da onda opet svak radi što hoće. To je radi reda radi jedne forme je proglašeno i dano na upravljanje nama, kako bi ipak netko vodio računa o tim panoima. I mi ćemo, u firmi smo već, dakle, odabrali djelatnika, evo, ja to mogu javno reći, to će biti naš Joško Crnogaća, koji će voditi računa o tim panoima, znači da oni budu kulturno uređeni, da osmrtnice, dakle, čiji je pokojnik pokopan, se adekvatno, dakle, uklone, da bi mogli, da se ne lijepe jedno preko drugih i tako, je li. Dakle, ponavljam, to će biti uređeno i, evo, s pravne strane i s tehničke strane, da uži centar Grada po pitanju tih osmrtnica izgleda kulturno, a ne da, kao sad vidimo po autobusnim stanicama, stablima, zidovima, je li. Tako da, evo, to je odgovor na to vaše pitanje. Dakle, nema. Molim? Nije u redu, konkretno, nije u redu. Ne može biti odluka zato što donosite, donosite odluku pro forma. A za toga ima da netko malo formulira te odluke. Nije to pro forma.

Ovo se vama daje obaveza sada iz obrazloženja kojega nam dajete. Ja da prihvaćam, ali ne možete donositi odluku pro forma. Nije to pro forme, nego mora imati svoju glavu i rep. To je jedna formalna odluka, shvaćate? Jer to pitanje djelatnosti mora biti nekako uređeno. Ne mogu je ja urediti, je li tako. Ali vi ste prije svega rekli da li ova odluka stavlja u povoljan položaj Čempres, u odnosu recimo na Šoljića, na Bumbera, na Leć i tako dalje. Ne. Dakle, sviće na taj pano besplatno moći postaviti svoje osmrtnice i nitko nikome neće plaćati kao dosada što je bilo. Dakle, poruka je da će građani osmrtnice svojih pokojnika po centru Grada moći sami nalijepiti na ta kulturna mjesta bez plaćanja ikome išta. A ako želi uslugu da mu netko postavi tu osmrtnicu, onda ćemo mi to postaviti i tu uslugu naplatiti. Eto. Hvala vam. Mislim da je obrazloženje bilo vrlo precizno, jasno, za sve one koji to žele pojmiti. Hvala kolegi Vukovi ću. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje točku 8 dnevnog reda, koja je i navezana na točku 7, pa i dosta ovih pitanja koja su na osmici uslijedila, bila upravo vezana za sedmicu. Tko je za osmu točku dnevnog reda?

13 protiv, suzdržani, ostali, većinom glasova prihvaćeno. Deveta točka dnevnog reda, prijedlog Odluke o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za područje Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Javio se kolega Marency. Izvolite, kolega Marency. Hvala lijepa, predsjedniče. Vidim, ovo je više-manje zakonska obaveza i Grad, koliko sam shvatio iz materijala, svake tri godine će morati ažurirati ovu procjenu rizika. Tim više me je ponukalo da se javim. Mi kao pomorski grad i grad koji imamo specifičnu, na neki način, grad koji leži ne samo na moru, nego praktički na zaljevu unutar mora, da nema procjene rizika od, od samog, od rizika nesreće na moru uslijed prometnog, uslijed povećanja pomorskog prometa u našem zaljevu. Zanimljivo je, kad sam pokušao naći nekakve podatke o samom prolazu kroz kanal i inače kroz kanal dalje kroz Šibenski zaljev prema Prokljanu i dalje, nitko, nažalost, živ se ne bavi s tim. Šibenski ogranak plovnog puta, on broji samo praktički ulaz brodova koji su više od 50 bruto registarskih tona, koje praktički podlaže pod zakon prolaza kroz Sveti kanal, i to mu je zakonska obaveza da podnosi. To je nekakvih 1.000 brodova u nekim ljetnim mjesecima. Ali po nekim proračunima, dnevno 1.000 do 1.500 brodova, brodica prođe kanalom u smjeru Skradina i Prokljana. I, i, i nije mi jasno da nitko nije promislio da eventualno tu postoji određeni rizik, pogotovo uz povećanje komunalnih vezova u samom gradu.

Ne daj Bože da se desi nešto kao u Kaštelama, što je bilo prije mjesec, dva dana, zapravo i nešto više, u nekim marinama. Da li mi računamo na to? Da li smo spremni za tako nešto? Jer povećanje prometa, ne samo u ljetnim mjesecima, nego očito sve naše aktivnosti koje vodimo i radimo kroz turizam je upravo u povećanju nautičkog prometa. I normalno da će biti sve više opterećen ovaj naš Šibenski zaljev i mislim da bi to trebalo itekako uzeti u obzir. Hvala lijepa. Kolegi Marency. Zahvaljujem. Kolega Rajić se javio za riječ, je li tako?

Evo, kolega Marency je kazao zapravo preduhitrio me, a i dobro da me je preduhitrio. Gotovo identično razmišljamo o problemu zaštite prostora, odnosno kanala, od ulaza u Šibenski zaljev sve do Skradina. Tamo je užasan broj brodova i, evo, očigledno nitko se time ne bavi, a mi samo, ja sam već na početku u uvodnom dijelu ove sjednice, nitko se time ne bavi, a imamo. Zato sugeriram još jednom da kroz sljedeće razdoblje posjetite netko iz Gradske uprave, Zapovjedništvo Hrvatske ratne mornarice, koje ima izvanredan tim. To pouzdano znam, naime, bio sam do prije nekoliko godina djelatnik tog Zapovjedništva i tih ljudi, i imaju izvanredan tim koji će to izvanredno dobro obraditi i nama, odnosno vama, sugerirati kako to obraditi, jer imaju iskustva na Mediteranu, od Turske, Španjolske i još nekih zemalja gdje su u takvim misijama sudjelovali. Prema tome, te ljude i takve stručnjake treba koristiti za ovo. Ovdje ih niste koristili, što je možda jedan mali nedostatak, ali u potpunosti podržavam izradu ove studije. I još nešto, bez njenoga, bez njene praktične primjene na terenu, ništa od toga. Treba tempirati, treba razmišljati o svakom, bar jednom godišnje, uvježbavanju tih ljudi koje ste predvidjeli u smislu njihovog angažiranja u određenoj kriznoj i takvoj teškoj situaciji. Hvala. Hvala kolegi Raji ću. Kolega Kronja se javio za riječ, pa će onda kolega Mileta to sublimirano odgovoriti. E, baš tako, može odgovoriti na sve.

Znači, mi sad momentalno, mi sad trenutno ulazimo u zonu visokog rizika, odnosno u period, pardon, visokog rizika. Na svim portalima vidite kakve temperature nadolaze, kakvi toplotni ti udari. Znamo da je sve suho i velika opasnost je sada, u biti, nam prijeti velika opasnost od požara, već ih imamo okolo. I samo mene zanima, da li se razmišlja, već kad već govorimo o procjeni rizika, da li se razmišlja da se, odnosno da li se sad nešto poduzima, s obzirom da su takve vijesti, da takav period, a taj period će biti s idućih, prvi val idućih 15 dana, poslije se očekuje još. Znači, sad bi već trebalo postupiti po nekim tim uputstvima, odnosno da se, da se vrši, ne znam, dodatno, dodatno promatranje, da se, ne znam, iz bilo koji način se udvostruči u snage, da se spriječi nešto što bi se stvarno moglo dogoditi, jer stvarno ulazimo u period gdje je vrlo veliki rizik od požara. Puno je ljudi, velika je suša, tako da, eto, sve skupa na ovo može se sklopiti odgovor. Hvala kolegi Kronji. Kolega magistar Mileta, zamjenik gradonačelnika, izvolite.

Što se tiče pitanja ili komentara, gospodine Kronje, da radimo, što radimo. Evo, vidite, i sama ideja o novom vatrogasnom domu, više to neće biti vatrogasni dom, nego centar za borbu protiv klimatskih promjena i elementarnih nepogoda, gdje spadaju, dakle, upravo ovo o čemu vi pričate. A isto tako namjeravamo u vrlo skoro vrijeme osnovati i gradsku vatrogasnu zajednicu, gdje bi onda vatrogasni zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Šibenik bio direktno nadležan i svim našim DVD-ovima, kojima pak obnavljamo i njihove domove. Evo, primjerice, u Grebaštici sad je projekt napravljen za zaton i slično. Tako da, na tome se radi. Isto tako, ova, ova dokumentacija koja dolazi, to je od domene vatrogastva, odnosno civilne zaštite, to je dokumentacija koja je rađena od strane ovlaštenih firmi, u uskoj komunikaciji sa Stožerom civilne zaštite Grada Šibenika, a pogotovo naših vatrogasaca, odnosno naše Javne vatrogasne postrojbe. Kad govorimo o prijedlogu analize rizika na moru,

kad pogledate ingerencije: grad, županija, država, to nije u ingerenciji Grada Šibenika. Dakle, ta priča o kanalu, o moru, dakle pomorskom dobru, odnosno samome moru, imate lučku kapetaniju, imate županijsku lučku upravu, imate državnu lučku upravu, imate niz državnih institucija koje brinu o sigurnosti na samome, na samome moru. To jednostavno nije u domeni Grada Šibenika. Jednostavno postoje institucije koje su za to ovlaštene. I ja ću se malo našaliti, nemojte to krivo shvatiti. Meni izgleda, kao gospodinu Marency, da je vama žao što ste vi ovdje u Gradskom vijeću, a što niste najmanje u županijskoj skupštini. Jer teme koje vi govorite, vezane za, ovaj, golf i sada za ovo pomorstvo, to su zapravo teme koje su u najmanju ruku županijske. Šala.

Kolega Marency, replika. Hvala na šali, gospo, gospon Mileta. Ali mislim da je situacija takva da ne zaslužuje uopće šalu. Zašto ja cijelo vrijeme guram ovu, na neki način, iako znam da nije pod ingerencijom Grada direktno, nego županije, ali gospodo draga, mislio sam to reći na ovoj sljedećoj točki dnevnog reda, koja slijedi iza ovoga, ali Grad Šibenik, Grad Bilice, Grad Skradin, vrlo brzo su našli zajednički jezik kad se trebalo organizirati oko prihvata sredstava iz UNICEF mehanizma. Vrlo lako za bilo što što treba dohvatiti neke novce, vrlo brzo se dogovoriti. Ajmo se probati i vi pokazati inicijativu, odnosno kao Grad, s tim istim gradovima, odnosno naseljima, općinama, već što su, da vi praktički budete nosioci nekakvih aktivnosti koji su itekako važni za sam Grad Šibenik, a da ne kažem za cijelu županiju. U tom cijelom kontekstu je ovo, i ja ću uvijek pritiskati ovaj dio priče, ne zbog toga što mislim da nije Grad pod ingerencijom, nego zahtijevan, odnosno želim, apeliram da upravo Grad Šibenik preuzme jedan dio svoje odgovornosti zbog toga, bez obzira čija je ingerencija. A županija normalno da neće biti slobodna i neće biti izuzeta iz te cijele priče. Jer županija, što kaže gospodin gradonačelnik, vidim već da se sprema, kao mi i ova strana kojoj smo dionici, u županiji sada, ali prije 25 godina ste vi cijelo vrijeme ovo držali i niste na tome ništa proradili, a sad imate šansu kao Grad da vi pokažete inicijativu.

Grad je itekako dužan da vodi računa o ekološkim problemima i to ne spada u nikakve regionalne ni lokalne granice, nego to je problem sviju nas. I kao takvi, volio bih da i vi shvatite jedanput za svagda i da se priključite ovim akcijama. Hvala lijepo. Hvala gospodinu gradonačelniku dr. Gori ću. Poštovani vijećniče, dakle, odgovor će biti vrlo konkretan. Ja sam s novim županom, gospodinom Jelićem, bez ikakvih političkih predrasuda, imao 4-5 sastanaka. Od toga najmanje 2 u četiri oka. I točno ću vam sve izreći, javno, o čemu smo pričali. I neka to onda ostane obveza vas, jer vi ste sad nosioci izvršne vlasti u županiji. Koliko se, koliko ja pratim političku scenu županije, vi ste snažan koalicijski partner, pa čak s posebnim uredom unutar županije. Dakle, imate ogromnu moć koordinirati s Gradom Šibenikom. A sad ću vam reći kakav je moj razgovor bio. Upravo da su sazrela vremena, da se moraju riješiti neki problemi koji su od vitalnog interesa za Grad Šibenik, a u ingerenciji su županije. Pa, redoslijedom. Grad Šibenik je i prije izbora organizirao sastanak s Hrvatskim šumama. Došao je predstavnik, gospodin Melvan, Hrvatskih šuma, na čijem području i čije je područje i u čijoj je ingerenciji Grad Šibenik, vezano u prvom redu za park Šumu Šubićevac i uopće obuhvat, zeleni obuhvat oko grada, s intencijom, uključujući i park Šumu Šubićevac, kojim upravlja Županijska agencija priroda, da se riješe problemi očitog odumiranja borova u zelenom prstenu Grada Šibenika.

Prihvaćeni su tamo nekakvi zaključci, neću vas niti zamarati, samo vam hoću reći, i prije izbora da smo mi apostrofirali taj takozvani interes Grada, ali poticali one kojima je to ingerencija. Drugo što smo dogovorili je, naravno, ja priznajem da je to moj core business, hitna potreba gradnje nove bolnice u Šibeniku, za koju je Grad osigurao 50.000 svojih kvadrata. Ja sam osobno sudjelovao u izradi strategije razvoja sustava zdravstva Grada Šibenika i to u eri gradonačelnika gospodina Županovića. Drugo, s ministrom, ili treće, s ministrom Fuchsom sam dogovorio da se da podrška izgradnji nove srednje škole u Šibeniku, s ciljem da se rastereti gimnazija, jer je nedopustivo da gimnazijalci pohađaju smjenski svoju nastavu i da nemaju prostora za suvremenu edukaciju u 21. stoljeću. Dakle, prošlo je vrijeme samorazredne nastave, ta djeca koja su budući studenti sveučilišta, najčešće, i budući nosioci razvoja u ovoj državi, pa i u ovom gradu, moraju imati suvremenu kabinetsku nastavu koja će im omogućiti nadgradnju. Otvorili smo temu rive, podizanja rive u Dolcu, sve su to ingerencije županije, a predstavničko tijelo u županiji je županijska skupština. Evo, ja vas molim, kako ste i gradski vijećnik i kako ste praktički ugledni dionik vladajuće koalicije na razini županije, da podržite ove projekte koje je inicirao Grad Šibenik i koji su već jasno iskomunicirani. Dakle, itekako mi vodimo računa o tome što se dešava na teritoriju Grada Šibenika, bez obzira pod čijom je to ingerencijom.

Hvala. Kako nema daljnjih diskutanata, zaključujem raspravu vezano za točku 9 dnevnog reda i dajem prijedlog odluke o procjeni rizika na usvajanje. Tko je za? 17. 17, protiv, suzdržani, ostali većinom glasova. Prihvaćena točka 9. Prelazimo na točku 10 dnevnog reda, to je prijedlog odluke o osnivanju ulaga, odnosno lokalne akcijske grupe u ribarstvu za područje Grada Šibenika te općina Bilice, Marina, Primošten i Rogoznica. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Ispričavam se, Petkoviću, ispričavam se, kolega Petkoviću, nisam vas vidio, pa svakako uzmite riječ. Hvala predsjedavajućem na riječi. Dakle, inicijativa sinergije je nametnuta političkim rezultatima, odnosno rezultatima ovih izbora. Mi moramo uvijek znati da smo mi ovdje prvenstveno u službi, javnoj službi, i kao takvi se trebamo odnositi. Pa ću sad dati par sugestija i prijedloga, konstruktivnih, za sve vas vijećnike. Naravno, odnosi se i na mene i vladajuće. Naime, cilj nam je upravo provesti edukaciju na način da sve mlade ljude zadržimo u našoj županiji, odnosno gradu, i da ti mladi ljudi budu nosioci brojnih priča. Među ostalim, neki dan sam na radiju slušao kako je Grad Vodice pokrenuo jednu socijalnu inicijativu, dakle brige o starijim nemoćnim osobama, i da je to prvo doživjelo nekakav, nekakvu odbojnost tih starijih ljudi zbog nepovjerenja. Međutim, radom i trudom određenih pojedinaca to se promijenilo i taj sustav jako dobro funkcionira, je li, s obzirom na ovu koronu i sve skupa. Da se referiram još na mlade, dakle, definitivno sam prepoznao još u svom privatnom životu inicijative

nekakvih institucija, konkretno trokuta, je li, u edukaciji mladih i tako dalje, i želim reći da želim da još to rade, još više toga, je li. Dakle, to je moj neki, moja neka poruka, odnosno molba, zahtjev, ili kako to možemo već nazvati. Nadalje, također, znam da dosta Šibeničana koji boravi u Zagrebu i nekim drugim, drugim gradovima, ali prvenstveno Zagreb, zato što sam i sam bio upoznat, postojala je jedna inicijativa mladih ljudi u sklopu Društva prijatelja Šibenika, Grada Šibenika u Zagrebu, dakle da se napravi jedan registar svih mladih ljudi koji obavljaju poslovne djelatnosti koje mogu koristiti, dakle neki rade i u ministarstvima i tako dalje, neki su u privatnom poduzetništvu, i da se uspostavi jedna ta komunikacija između potreba Grada i tih mladih ljudi, i da ih pokušamo, neke od njih pokušamo vratiti nazad, odnosno neke zadržimo na nekim mjestima, je li. To je neka strategija Grada, lokalne, lokalne zajednice. I još bih se sad referirao konkretno na ovu temu, dakle, ovo je jedna dobra priča. Svi mi smo ovdje pozvani da je gledamo, promatramo, kao i sve ostale priče, je li, ali ovo je priča koja nam, nešto nam se daje, a odnosno daje nam mogućnost da stvorimo novu vrijednost. Dakle,

pozivam sve da sudjeluju u ovim, ovom i sličnim projektima, je li, na sugestijama, prijedlozima i tako dalje. Ovo je jedan primjer, ovo što je naveo gradonačelnik Burić, i pošto je konkretno prozvao kolegu Marencia, koji je mislim da je imao jako konstruktivno izlaganje i pokušao nam svima osvijestiti ovu ekološku svijest u pogledu ovog utjecaja i studija na okoliš, dakle da nam ne bude prvenstveno kapital taj koji će nam biti motiv za sve ostalo, jer Grad Šibenik definitivno je podzemnim izborima, izvorima i svim tim povezan s Krkom, s područjem Skradina, s područjem Prukljana, koji je namijenjen, na kojem prostoru se planira ovaj projekt. I definitivno, nisam stručnjak, ali crveno svjetlo treba biti upaljeno, treba pozvati definitivno stručnjake Grada, kao što ste vi pozvali za ovu konkretno park Šumu Šubićevac, i trebamo čim prije i čim bolje i čim ljepše urediti taj javni prostor i dati građanima da, da uživaju svako popodne, odnosno jutro, u ljepotama koje pruža ovaj grad i ova županija, i čuvati ih za buduće generacije, jer mi smo samo trenutni korisnici. Hvala. Hvala. Javio se kolega Kovač. Molim? Poslovnička primjedba. Da, izvolite. Ne mogu iz mjesta ući u 78 poslovnika, ali ovo bih možda govorio kod točke dnevnog reda. Ja cijenim inicijativnost kolege Petkovića, ali u svrhu efikasnosti rada vijeća mislim da bi trebalo inzistirati na temi, ovaj... Zahvaljujem, kolega Kovač, apsolutno ste u pravu.

Nekad i ja, ovaj, dopustim malo lepršavosti u tome, međutim, u pravu ste, ali onda nemojte ni zamjeriti kad budem malo radikalniji u nekom svom stavu, pa da onda to ne smatrate nekim našim stranačkim načinom ophođenja sa suprotnim mišljenjem. Evo, hvala vam na sugestiji, mislim da je svakako opravdana. Ona se odnosi ne samo na ove rasprave oko točaka dnevnog reda, nego uključujući i ona vijećnička pitanja gdje morate priznati da smo dosta tolerantni u smislu mogućnosti da to iskažete čak i kad prođe sat vremena. Ima li još nekoga? Ako ne, zatvaram raspravu. Točka 10. Tko je za prijedlog odluke o osnivanju ulaga?

Jednoglasno. Jednoglasno prihvaćeno. Prelazimo na točku 11. Prijedlog odluke o dopuni odluke o nerazvrstanim cestama, popis cesta, ulica i trgova Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 11. Tko je za? Protiv? Suzdržani većinom glasova, 19 glasova za točku 11. Prelazimo na točku 12 dnevnog reda, prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra. Ovdje vidite pod A, B i C, za nekoliko nekretnina, odnosno čestica zemljišta, odnosno čestica brojeva, na područjima katastarskih općina Šibenik, Vrpolje i Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem u cijelosti ovu odluku na glasovanje. Tko je za?

Jednoglasno prihvaćeno. Prelazimo na točku 13 dnevnog reda, koja je isto tako sastavljena od više podtočaka, a to je prijedlog rješenja o izboru radnih tijela Gradskog vijeća Grada Šibenika. Znate da smo na prvoj konstituirajućoj sjednici formirali dva naša radna tijela, mandatno povjerenstvo i odbor za izbor i imenovanja. Ovdje imamo prijedlog odbora za izbor i imenovanja, pa bih molio cijenjenog kolegu Čeku kao predsjednika tog odbora da nas upozna s ovim prijedlogom. Idemo od prijedloga rješenja o izboru odbora za statutarnopravna pitanja, pa nadalje. Bit će i potrebe za nekim korekcijama, o tome svemu ćemo sukladno kako bude točka išla.

Dobar dan. Pozdravljam sve prisutne. Znači, odbor za izbor i imenovanje je neposredno prije sjednice održao svoju treću sjednicu te je utvrdio amandman na prijedlog podtočke 13a, koja se odnosi na prijedlog rješenja o izboru odbora za statutarnopravna pitanja, gdje se umjesto Tonija Bana predlaže Ivana Spahija za članstvo u navedenim radnim tijelima. Evo, prihvaćamo ovu konstataciju odbora, obzirom na status mirovanja i izbor novoga vijećnika. Dao bih prijedlog rješenja o izboru odbora za statutarnopravna pitanja u sastavu koji je utvrđen, s ovom izmjenom, na glasovanje. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Idemo na 13b. To je prijedlog rješenja o izboru odbora za plan financija i gradsku imovinu. Tu nismo imali korekcija, nemamo ni rasprave. Dajem na glasovanje 13b. Izvolite. Je li generalno imao stav? I treći koji sam i u mailu kad smo se pisali službeno s tajništvom, nisu svi vijećnici i vijećnice u tim mailu, pa bih... Molio bih vas da onda uzmete riječ.

Hvala. Ma, radi se, znate dobro o čemu se radi. Radi se o tome da u ponekim demokratskim uzusima, a koji i u našoj državi postoje, ne samo u ovim zapadnim demokratskim civilizacijama, bi bilo u redu da određeni, određeni broj radnih, radnih tijela, ovdje kad govorimo o tim odborima, da predsjedavanje nekima dobije oporba. To je nešto što i u Hrvatskom saboru postoji, naravno, ne većinu u odborima, to nikako, ali da dobije mjesto predsjedavanja. Ja sam to, da znaju svi tu, poslao i službeno mailom tajništvu i predsjedniku Gradskog vijeća.

Vidim da u završnom prijedlogu to nije uvaženo. Ne znam stvarno zašto i zbog čega je bio problem, recimo, dva odbora dati da predsjedavaju predstavnici oporbe, pa recimo, evo, glupi primjer, jedan odbor neka predsjedava netko iz SDP-a, drugi odbor neka predsjedava netko iz stranke Nezavisna lista Stipe Petrine. Čak sam tamo i naveo prijedlog kojim bi odborom bilo, bi mi htjeli predsjedavati, ali, ali to je sad potpuno nebitno. Moje stvarno pitanje je zbog čega je to veliki problem. To je nešto što je uobičajeno u demokratskoj praksi, i ja ću cijelo vrijeme i čitav ovaj mandat inzistirati da budemo možda i predvodnici u nekim demokratskim procesima, a kamoli ovako kad bi trebali slijediti već nešto što, što postoji. Znam da je objašnjenje da do sada to nije bilo u Gradskom vijeću, ali u svakom trenutku do sada negdje nešto nije bilo. Ovo je nešto što postoji, ne izmišljam u toplu vodu, pa vas molim samo, ako je ikako moguće, to ispraviti. Hvala. Pa evo, ovaj, ja ću pokušati odgovoriti na ovo pitanje, ali u biti ću i vama postaviti pitanje, kolega cijenjeni Restoviću. Naime, ovaj, vi znate i sami da je, kao što ste rekli, da je ovo, ovakva rezultanta posljedica prakse koja je bila ovdje i, znači, koja je bila u sazivima i prethodnim sazivima Gradskoga vijeća, neovisno tko je u tom trenutku bio na vlasti. Prema tome, to je jedan slijed prakse koji smo se vodili i u ovome slučaju.

Ne ja osobno, jer nisam sudjelovao u radu odbora za izbor i imenovanja, u kojem, nota bene, je sudjelovao i vaš predstavnik, koji, vidim, nije niti napustio tu sjednicu odbora, niti je glasovao protiv, niti se suzdržao, nego je ovaj prijedlog odbora za izbor i imenovanja jednoglasno prihvaćen i ovdje nama proslijeđen. Znači, nitko tu nije vršio nikakav pritisak ni nikakve, ovaj, prijedloge. Međutim, ono što mene čudi kod ovog vašeg pitanja je što vi kao manjina u ovom Gradskom vijeću, je li, ovaj, tražite od nas nešto što niste kao većina na drugoj razini spremni niti predložiti, a niti, ovaj, ishodovati kao konačno rješenje. Pa bih vas, evo, uputio da se isto tako s većim žarom potrudite da na onoj razini na kojoj vi predstavljate dionikom vladajućeg establišmenta pokušate to, ovaj, ishoditi i onda nam de facto dati jednu smjernicu za daljnje demokratsko postupanje. Mogu? Da, izvolite. U zagovornicu ili ovako? U zagovornicu, slobodno.

Predsjedniče, ovo je bilo iznimno bezobrazno. Iznimno bezobrazno. I ja bih vas molio da ubuduće to ne radite. Niti imate, niti vas ljudi doživljavaju kao takvog, niti ja smatram da ste takvi, i nema potrebe da sad postanete takvi. To kakva je, kakav je, kakva je praksa bila u ovom Gradskom vijeću, pa, ako sam dobro iščitao, spočitali ste i kad je moja stranka obnašala vlast, odnosno imala većinu u Gradskom vijeću, znate, to je bilo prije 12 godina. Imamo neke vijećnike koji su išli niti u osnovnu školu tada. Tako da loše prakse, bez obzira tko ih je imao, treba mijenjati. A ovo, na nekoj višoj razini, uopće ne shvaćam o čemu, o čemu mi govorite. I bilo bi dobro da kad na taj način govorite, da govorite otvoreno, jasno i da bez ikakvog uvijanja. Koji šta ja kažem. Jasno odgovoriti. Mogu vam jasno odgovoriti i recite mi da li ste ovakav svoj prijedlog kao dio vladajuće strukture na županijskoj razini predložili za odbore Županijske skupštine koji su utvrđeni po istom ovom kriteriju koji je utvrđen ovdje za Gradsko vijeće i radna tijela. Gospodine Zlatoviću, ja sam vijećnik u Gradskom vijeću Grada Šibenika. Ne sudjelujem u nikako, na niti jedan način u radu bilo Županijske skupštine ili županijske vlasti. Danas sam, evo sad i od vas, a od gradonačelnika nekoliko puta, čuo spominjanje županijske razine. Ja niti, ja sam čak naveo dobar primjer tamo gdje ste vi na vlasti, a to je u državi, odnosno na razini, na državnoj razini, gdje te prakse postoje.

I to vi znate. Sad, zašto se pravite da ne znate? Ja ne znam. Ako vi to ne želite, nema nikakvog problema. Ali ja, moje je da to, da ukažem u krajnjem slučaju, jer možda drugi ne znaju da su to normalne demokratske procedure. Da li je, da li ste vi sad pogođeni time da ste možda manje demokrat nego netko tko obnaša iz vaše stranke vlast na državnoj razini, to ja ne znam, ali to je, da budem iskren, vaš problem. Ja vas samo molim da jednostavno odbijete taj moj prijedlog, odnosno uopće ne raspravljate o njemu, i da ubuduće stvarno ne budete bezobrazni. Hvala vam. Hvala vam lijepa. Ja mislim da ja nikakvim svojim izjavama ovdje nisam bio bezobrazan, samo sam uputio na različite pristupe i neprincipijelnost u smislu predlaganja i borbe za iste principe na različitim nivoima vlasti. Ja sam član Županijske skupštine, to bih predlagao. Možete predložiti na druge načine. Svi mi imamo. Član ste. Ja sam član, to bih predlagao. Hvala. Nećemo, nećemo dalje. Mislim da nema potrebe da se, ovaj, ja i vi ovdje kontriramo, jer u biti nemamo nekih želja da ovdje dodajemo neku zlu krv, je li. Na današnji, na današnji dan je započeo Prvi svjetski rat službeno, pa nema potrebe da mi ovdje započinjemo neke ratove ovdje vijećničkih razina. Ja bih vas samo molio, evo, da, bio je odbor, bio je i vaš član u tom odboru, nemamo drugog prijedloga, a jedini je odbor za izbor i imenovanje ovlašteni predlagač, pa evo vaše, evo vaša intencija, u svakom slučaju imate na nju pravo, ali eto, odbor je izašao s ovim prijedlogom kakav je izašao.

I mi o tome možemo samo glasovati, jer je to prijedlog odbora kao ovlaštenog predlagača ove točke dnevnog reda. Tako da to, evo, uljudimo raspravu do kraja. Kolega Rajić se javio. Ja bih rekao da je ovaj prijedlog, kolega Sastrjan maloprije kazali da je predstavnik onoga što ste maločas pročitali. Ja nisam bio na toj sjednici odbora. Nisam ni poziv dobio za to, nego su se ovdje bili dovedeni tehnički problemi, ali nisam bio. Nisam imao priliku da o tome uopće raspravljam na izborima i imenovanjima. Evo, ja vam se ispričavam, ali, ovaj, vjerujem da je sa strane administrativnih službi sve poduzeto da vi budete uredno pozvani i da o tome postoje dokazi, i da u svakom slučaju nije ništa nastupljeno na način da bi se vama uskratila mogućnost da sudjelujete u radu odbora. To sačuvaj Bože. E, dobro, okej, tehnički su problemi bili. Imamo ovaj prijedlog, kolega Restović je iskazao svoje mišljenje, na koje on ima apsolutno pravo, ali imam i ja pravo na neki svoj komentar, neovisno da li će ga se, ovaj, označiti ovakvim ili onakvim. Ali imamo ovdje ovlaštenog predlagača i već smo po tom principu, u biti, i donijeli odluke, ovaj, na samom konstituirajućoj sjednici, jer moramo znati da su već dva odbora, odnosno dva radna tijela imenovana, i tu nije bilo primjedbi oko sastava, a bilo je isto tako mogućnosti da se i onda odreagira, pa da se eventualno u tome smislu nešto učini.

Imamo ovako kako imamo, možda ćemo u budućnosti razmišljati pro futuro i sa željom za nekom korekcijom u tom smislu. Evo. Za povećanje demokratskih standarda. Za povećanje demokratskih standarda, ali ja se nadam da će ti standardi onda biti stvarno ravnomjerno raspoređeni na sve razine vlasti, kako lokalne, tako, ovaj, gradske i druge. Evo, idemo dalje s našim točkama dnevnog reda. To je 13b. Evo, kolega Slavica, izvolite. Beskrajno tužno bi bilo da se odnosi na razini županije reflektiraju na rad Gradskog vijeća u Šibeniku. To je moje mišljenje. Hvala. Idemo dalje. Ne reflektiraju se, nego je takav, ma. Čuli ste danas županijsku vlast. Ah, čujte. Šta vas to toliko boli? Ne boli nas ništa. Nije nikakva borba, nikakva borba, nego, ovaj, ajmo biti, budite i vi principijelni pa na onoj razini gdje možete kao većina donijeti odluku, donesite odluku. Ne govorim o vama osobno, govorim o stranačkoj opciji. Ja ne govorim osobno, o tome se i radi. Ma dobro, a zato jer ste spomenuli ovdje. Ajmo mi, idemo dalje. Na 13b, prijedlog rješenja o izboru odbora za plan financija i gradsku imovinu. Tko je za prijedlog? 16. 16 za, protiv, suzdržani, prihvaćen sastav odbora. Prijedlog rješenja o izboru odbora za prostorno uređenje komunalnog gospodarstva i stambene odnose.

Tko je za? Koliko? 19. 19 protiv, suzdržanih nemamo. Prijedlog odbora za gospodarstvo Gradskog vijeća Grada Šibenika. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno. Idemo dalje na prijedlog odbora za razvoj mjesne samouprave Gradskog vijeća Grada Šibenika. Tko je za prijedlog? A imamo amandman. Ispričavam se, kolega Čeko, izvolite. Znači, odbor za izbor i imenovanje je također utvrdio amandman na prijedlog rješenja o izboru odbora za razvoj mjesne samouprave, gdje se umjesto Tonija Bana predlaže Ivana Spahija za članstvo u navedenom radnom tijelu. Dobro. Uvažavamo ovu promjenu u prijedlogu odbora. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno. Idemo dalje na prijedlog odbora za suradnju s općinama, gradovima, regijama i međunarodnoj suradnji Gradskog vijeća Grada Šibenika. Tu imamo prijedlog gradskog odbora za imenovanje i izbor imenovanja. I ovdje imamo jednu specifičnost u glasovanju, jer imamo i prijedlog za vanjskog člana, tako da ćemo morati glasovati dva puta. Prvi put za članove iz reda vijećnika u cijelosti, a onda pojedinačno za vanjskog člana, kako naš poslovnik nalaže. Tko je za prijedlog odbora za sastav ovoga odbora, ali kad su u pitanju gradski vijećnici? Od 1 do 7. Jednoglasno. Jednoglasno. Tko je za prijedlog da gospodin Matej Matić bude imenovan vanjskim članom ovog odbora kao predsjednik Savjeta mladih? Jednoglasno. Možemo konstatirati cjeloviti sastav ovog odbora. Zatim odbor za društvene djelatnosti Gradskog vijeća Grada Šibenika. I tu imamo dva vanjska člana, obadva su predstavnici Savjeta mladih, a jasno i sedam članova iz sastava Gradskoga vijeća.

Imamo raspravu. Glasujemo prvo za članove iz redova Gradskoga vijeća. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno. Tko je za gospodina Paška Zoričića za vanjskoga člana? 20. 20 većinom glasova. I za gospodina Mateja Matića za vanjskoga člana ovog odbora? 20. 20. Prihvaćen većinom glasova. Odbor za zaštitu okoliša Gradskoga vijeća Grada Šibenika. I tu imamo korekciju. Gospodine Čeko, izvolite. Odbor je utvrdio amandman na prijedlog rješenja o izboru odbora za zaštitu okoliša, gdje umjesto Tonija Bana predlaže Ivanu Spahiju za članstvo u tijelu. Hvala. To je posljedica ove promjene u vijećničkom sastavu. Isto i ovdje imamo jednoga vanjskoga člana, pa dajem prvo prijedlog za glasovanje članova ovog odbora iz redova gradskih vijećnika, od 1 do 7. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno. I za Zvonimira Storića za vanjskog člana kao predstavnika Savjeta mladih. Tko je za?

20 većinom glasova, prihvaćeno. Odbor za prigovore i žalbe Gradskog vijeća Grada Šibenika. Tu je isto tako korekcija našeg odbora za izbor i imenovanja. Izvolite. Znači, također je utvrđen amandman na prijedlog rješenja o izboru odbora za prigovore i tužbe, gdje Ivana Spahija dolazi za članstvo u navedenom radnom tijelu umjesto Tonija Bana. Hvala. S ovom korekcijom dajem na glasovanje sastav ovog odbora, koji je u cijelosti iz redova gradskog vijećnika. 19. 19 većinom glasova, prihvaćeno. Odbor za dodjelu nagrade i drugih priznanja Gradskog vijeća Grada Šibenika. I tu imamo jednu korekciju. Također odbor je utvrdio... Čekajte. Također odbor je utvrdio amandman na prijedlog rješenja o izboru odbora za dodjelu nagrada i drugih priznanja Grada Šibenika, gdje se umjesto Rikarda Marenzija predlaže Tomislav Travčić za članstvo u navedenom radnom tijelu. Hvala. Dajem na glasovanje ovaj sastav ovog odbora. Tko je za? 20. 20 većinom glasova, prihvaćena je i ova točka dnevnog reda. Čime smo apsolvirali točku 13 dnevnog reda. Točka 14 dnevnog reda: Izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje siječanj-lipan 2021. godine. Materijal ste dobili u prilogu. Otvaram raspravu.

Kolega vijećnik Krstović, izvolite. Hvala, predsjedniče. Pozdrav svima, da opet poimenice ne nabrajam. Gradonačelniče, koliko god shvaćam da je izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje siječanj-lipan 2021. godine jedna formalnost koja vjerujem da vam je oduzela, ali ipak ne puno vremena, nisam odolio a da je ne pročitam svih ovih 53 stranice, ako se ne varam. Plus 4 za ovo bih ja dao za čitav ovaj dokument, od 1 do 10, naravno. Da ne prolazim sada pojedine stavke, nabrojat ću samo nekoliko stvari koje sam, ajde, neću reći ni kao vijećnik, nego više kao netko tko živi u gradu, s kojima sam stvarno... koji mi zvuče užasno. Pa ću krenuti od ove stvari koja mi je možda naj, najgore iskače iz cijele priče, a to je na strani...

Kad nam, kad nam Gradsko vijeće osigura kao klubu prostor, printanje i kopiranje, kako piše u poslovniku, onda ću biti organiziraniji u ovim papirima. Na strani 18, kaže: studentske stipendije. Kaže da Grad Šibenik u ovom trenutku stipendira 39 redovnih studenata s prebivalištem na području Grada Šibenika. Mjesečna stipendija iznosi 700 kuna. Dva primjera iz našeg, iz našeg susjedstva: Tisno stipendira 33 i stipendija iznosi 700 kuna. Trogir, koji je, pa ja bih rekao, ne znam, 5-6 puta manji, stipendira 1.000 ljudi, pardon, stipendira 60 studenata s 1.000 kuna mjesečno. To samo odražava dokle smo došli i s čime smo zadovoljni u, u, u našem gradu, odnosno koji su kriteriji, koji su kriteriji, odnosno koja razina nam je postala zadovoljavajuća. Neću posebno govoriti, tu vidim i direktora Zelenog grada, izvješće je njegovo, kasnije, međutim vidim da se gradonačelnik, kako je koncipirana ova cijela priča oko njegovog izvješća, pa onda kaže na kraju, na kraju ove balade, na stranici 10, na kraju balade o Zelenom gradu, kaže da od 1.1. do 36. postotak odvojenog sakupljenog otpada je 7%. To je... mnogi, mnogi ovi su došli... kolega Kovač, skratit ću, stvarno. Mnogi su, mnogi su došli, mnogi gradovi su već prestigli tu cifru. Ja znam da smo bili možda na jako niskoj razini i da je ovo veliki skok, ali 7% je, ako uzimamo negdje europski prosjek koji je preko 50%, odnosno ili negdje na 50%, ovo je, ovo je stvarno ništa.

Ali da se vratim na čitavo, na čitavo praktički, praktički ovo izvješće. Unutra ima priče i o podima i o famoznim novim radnim mjestima koje, onako, dosta se brkaju, brkaju te brojke unutra, o čemu smo razgovarali već dugo, dugo vremena. Imamo isto tako priču o gradskoj imovini. Ja sad o pojedinim stvarima stvarno neću govoriti, ali iz ovog izvješća je zapravo vidljivo da se puno stvari, odnosno da mnoge stvari radite stihijski, da se one rade same po sebi. Vrijeme da ne budem bezobrazan. Sve okej. Ne, ne, niste bezobrazni. Maloprije ste bili, sad niste. Evo, popravljam se. Kad je sve okej, je, u pravu ste. To nikad nije kasno za to. U svakom slučaju, mislim da je, da je dobro i da, okej, ovo je polugodišnji, polugodišnji izvješće iz prošlog mandata. Ja se stvarno nadam, radi svih nas koji smo tu, a i radi ljudi koji žive, da će sljedeće izvješće biti puno konciznije, puno, pa ja ću reći, i hrabrije, i u krajnjem slučaju pokazati da se neke stvari, da se za neke stvari trudimo puno više od samih stihijskih događanja, da idu svojim tokom. Eto, hvala vam. Gradonačelnik Grada Šibenika, dr. Borić, izvolite.

Pa ja neću govoriti o projektima, jer je izvješće dio onoga što smo napravili, realizirali. Očito je moja sreća što me ne ocjenjuje gospodin Restović, nego me ocjenjuju građani ovog grada, a građani ovog grada su na nedavnim izborima rekli što su imali reći. Gospodin Restović, ajmo, sportskim rječnikom i njegovih tezama i njegovim stalnim konceptom da se u gradu ništa ne dešava, netko tko sluša s strane, rekli bi da smo mi ubožnica, ali on je potučen do nogu. Dakle, mi ćemo nastaviti istim tempom i mi se već pripremamo i za sljedeće izbore 2025., gdje ćemo ponovo pobijediti. Kolega Kovač, jeste se javili? Izvolite.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Pozdravljam ponovo sve nazočne. Ma, teško je u 5 minuta detaljno komentirati izvješće koje ima 53 stranice. To apsolutno nije lako i trebalo bi doista biti vrhunski retoričar da bi se sve što se o tome može reći, reklo. Ono što mene, što je mene zaintrigiralo, a to je da u ovome izvješću zapravo nema niti traga, ili doista u nekakvim natruhama samo, postoji, postoji nešto što bismo mogli, ajde, zvati naznakama problema koji je najveći problem koji nas tišti, a to je depopulacija. To je odlazak mladih ljudi, to je, ajde, da budemo prosti i jednostavni, gubitak stanovništva, radikalan gubitak stanovništva, koji u svim ovim referentnim razdobljima od 10 godina, u okviru kojih se vrše popisi stanovništva, u zadnje vrijeme, ne samo u ovom vašem mandatu, odnosno u vašim mandatima, pokazuje da je to najveći problem. Citirat ću profesora dr. Šterca, koji je ne tako davno rekao da u nedostatku ozbiljne demografske politike sve druge politike postaju smiješne. I nemojte me krivo shvatiti, naše ove rasprave me podsjećaju, a sjetit će se gimnazijalci starijeg kova, jednoga satiričnog epa koji se zove, kompliciranog je naziva, "Batrahomijomahija". Nastao je negdje u 3. stoljeću stare ere, odnosno prije Krista, i ironizirao je Homerovu "Ilijadu", pa je tako opisivao bitku, jednu veliku bitku miševa i žaba. Dakle, bila je to oštra bitka, ali koja nikom nije donijela dobra, niti je koga unaprijedila ni nekoga unazadila.

Dakle, sve ovo o čega se mi, oko čega mi lomimo koplja, oko čega nastojimo, oko čega oštrimo vlastite jezike, ukrštamo verbalne mačeve, je ništa ukoliko ne uspijemo stati na kraj, na kraj depopulaciji. Nažalost, statistički podaci se uglavnom odnose na županiju. Ja sam, recimo, naišao na najfriškije podatke 2019. godine, recimo, samo razlika između broja umrlih i živorođenih u Gradu Šibeniku je bila 207. Dakle, u referentnom razdoblju od 10 godina mi samo po toj osnovi gubimo više od 2.000, od 2.000 stanovnika. Recimo, razdoblje 2014. do 2018., ponavljam, radi se o županiji, ali Šibenik je najveći u županiji, integralni dio županije. I vrlo je teško povjerovati da su trendovi populacijski u Šibeniku puno drugačiji ili potpuno suprotni od trendova koji vladaju u županiji. Dakle, imamo u tom četverogodišnjem razdoblju 2.259 više iseljenih u inozemstvo nego useljenih iz inozemstva. U druge županije u tom periodu iselilo je 600 građana. 2015. do 2019. imate 3.631 umrlu osobu više od broja živorođenih, što na ovoj nekakvoj bazi od 4 godine daje 6.490 izgubljena, izgubljena žitelja. Ako to pomnožimo s 2, a to je onda referentno razdoblje, i neki statistički izvještaj koji možemo naći na internetu govori o tome da je županija izgubila više od 12.000 stanovnika u periodu 2018. Nije moguće, ponavljam, ja bih volio da se varam, ali nije moguće da Grad Šibenik zaobilazi ti trendovi i da smo mi jedna oaza u kojoj populacija cvjeta.

Dakle, po mome sudu, jedino, jedini, jedina natruha nekakvih direktnih populacijskih mjera, to je ova, i navodi se tu, ovaj, na stranici 23, pomoć roditeljima za novorođeno dijete, odnosno djecu, pa za prvorođeno je 1.500 kuna, za drugorođeno 2.000 kuna, za treće i svako sljedeće 21.000 kuna, što se dijeli onda na 7 godina, pa se daje po 3.000 kuna godišnje. Pitam ja vas, puno ima vas mladih ljudi, vjerojatno, i roditelja male djece, da li vas iznos od 1.500 kuna može motivirati da, ajde, rodite ili, kako mi kažemo ovdje, grezotežački, napravite dijete? Da li vas može iznos od 21.000 kuna, koji će se isplatiti u 7 godina, po 3.000 kuna, može motivirati da imate troje ili više djece? Vrlo teško. Upozoravam na vrijeme. Evo, ja ću završiti. Stoga mislim da bi bilo vrijedno razmisliti i operacionalizirati direktne populacijske mjere, primjerice, negdje su već zaživjele, Grad Zagreb je to imao, a to je ova mjera roditelj-odgojitelj, da ja sad ne ulazim u detalje, mislim da velika većina nas i zna o čemu se radi. Nažalost, evo, ova radikalno lijeva vlast u Zagrebu kani to, kani to ukinuti, što mi je žao. Jer profesor Šterc tvrdi neki dan, a kome ćemo vjerovati ako ne vrhunskom znanstvenom autoritetu, da je jedini Grad Zagreb od velikih, odnosno većih hrvatskih gradova imao prirodni prirast stanovništva. Svi ostali su u minusu. Evo, moja, moja zamjerka, odnosno sumnja.

Hvala vam. Samo repliku ima kolega Restović, pa će onda gradonačelnik. A, javio se i kolega Slavica iza. I kolega Petković. I kolega Rajić. Ma evo, pardon. Ma upravo, upravo ovo o čemu ste govorili, i tu ste potpuno u pravu, dolazimo možda s različitih političkih spektara, ali, ali ste potpuno u pravu. Međutim, kako očekivati da to, osim što ste našli na stranici 23, bude išta unutra, kad na stranici 19, pod podnaslovom "Grad za mlade", se zapravo pišu hvalospjevi sami sebi, da smo mi grad koji je... Znači, ako ne uočavamo uopće problem, a iz ovog izvješća vidim da ne uočavamo, onda je suludo očekivati da ćemo ga i rješavati, jel'. Opet replika kolega Kovač, imate pravo na nju.

Ma, kad govorimo o ovoj, o ovom certifikatu, je li, neki su govorili da je to nagrada, a to je certifikat, gdje smo dobili, mislim, s još 9 gradova, s još 9 jedinica lokalne samouprave, taj status Grada za mlade, i ja gledam tko je dodijelio nagradu. Pa gledam, tu je Središnji državni ured za demografiju i mlade, Agencija za mobilnost i programe Europske unije, Institut... Kolega Kovač, uzeli ste repliku, a ovo je eksplikacija. Da, ne, nije eksplikacija, ja repliciram gospodinu. Ja mu kažem, samo želim reći, tko je zapravo predložio Grad Šibenik za tu nagradu, za taj certifikat. To su, dakle, institucije koje su vrlo usko vezane uz hrvatsku državnu vlast. I ne mogu se ne sjetiti, ne mogu se ne sjetiti, a sjetit će se oni koji su malo stariji, prije desetak godina, jedan naš, tada istaknuti menadžer i financijer, je dobio nagradu za najboljeg bankara u jugoistočnoj Europi. Poslije 5, 6 godina banka je propala i protiv tog čovjeka su danas podignuti 4 ili 5 kaznenih prijava. Dakle, ja ne ulazim u to da li je čovjek kriv, jel'. Dobro, ajmo, ajmo digresije ostaviti. Ali hoću reći to, da je pitanje objektivnosti nagrade koje zapravo državna, odnosno državne institucije usko vezane uz državnu vlast dodjeljuju vlasti koja je istoga, ovaj, političkog predznaka. Gospodin gradonačelnik, izvolite.

Moj odgovor će biti kratak. Dakle, demografski problem u Hrvatskoj je prisutan i nitko ga ne negira. Da ćemo stimulirati ljude da imaju djecu novčanim prihodima, ja to jednostavno ne želim vjerovati. To je meni, to je, to je meni strašna činjenica. Ako netko misli, pa zvao se on Šterc, da će novcima kreirati obitelj i riješiti demografski problem, ja ne želim, to je moje osobno mišljenje, ne želim u to vjerovati. Ono u što želim vjerovati, a ne želim vjerovati da gospodin kolega Kovač tako misli, nitko nije predložio, Mario, nego je to rezultat analize niza segmenata koji su javno dostupni, i to učinjenog posla, a ne deklarativno navedenog. Dakle, možda ja volim primati nagrade, a volim ih i onda za grad, instituciju koju vodim, pa bez obzira po kojim kriterijima su oni dobiveni, ja ih volim dobiti, ali to je objektivno i realno. Da će Grad Šibenik učiniti sve da se stvore uvjeti za boravak mladih ljudi, za školovanje mladih ljudi, to je evidentno. Ali da Grad Šibenik neće se služiti populističkim mjerama u smislu dobivanja poena, sitnih, malih poena kod građana, to neće. Ja ću vas samo podsjetiti, kada su neki dijelili besplatne udžbenike i time kupovali svoju poziciju, moj stav je bio oduvijek da cijela Hrvatska mora biti u ravnopravnom položaju, a ne da to bude rezultat bogatstva pojedinog proračuna. Ako trebaju biti besplatni udžbenici, onda to mora biti državni projekt, a ne projekt pojedinca koji, uvjetno rečeno, time kupuje poziciju.

Na kraju, dvije najsnažnije demografske mjere, upravo opet po mom mišljenju, su jeftini stambeni kvadrat i radni odnos na neodređeno vrijeme, a tek onda eventualno plaća. Da je to tako, pokazuje upravo Grad Šibenik kroz projekte POS-a koje provodi, i u krajnjem slučaju, i na kraju, zaključak, kroz broj zaposlenih na administrativnom području grada koji se približio onim godinama, bez obzira na strukturu zaposlenih, prijeratnih. Dakle, Grad Šibenik ide i približava se broju zaposlenih na svom području koji je bio i u trenucima kad je on bio ekonomski, gospodarstveno, kako god hoćete, najmoćniji.

Evo, ispravak netočnog navoda, dok se vi približavate, samo iza vas jedan ispravak, evo podatak o 9 gradova koji su certificirani. Samo 3 grada koja su dobila su na vlasti HDZ, ostali su drugi. Prema tome, vidite da to nije onaj koji je blizak nacionalnoj vlasti, nego upravo suprotno od onoga što ste rekli. Bili ste brzi. Bili ste brzi. A brzi, Bogu hvala. Zahvaljujem. Ma evo, kad već govorimo o tome, i tu se potpuno, gospodine gradonačelnik, i ja slažemo, da se ne može samo ovim neposrednim populacijskim mjerama izići iz ove populacijske krize, nego se to može kvalitetnim zapošljavanjem, otvaranjem novih kvalitetnih radnih mjesta i dobrim plaćama. Sve ono što se događa, ja imam uvid iz dokumentacije koju servira svake godine Županijska gospodarska komora. Šibenik ima u poduzetništvu, dakle, to je bilo 2019. godine prije pandemije, 8.126 zaposlenih u poduzetništvu. Jedan Varaždin ima skoro 20.000. Napominjem da smo gradovi gotovo jednakog broja stanovništva. I sljedeća stvar, gdje je netočan navod bio, prosječna plaća u poduzetništvu Grada Šibenika je deveta u konkurenciji jedinica lokalne samouprave u županiji. To je podatak iz 2019. godine, dakle prije pandemije. Ukoliko ja griješim, vi možda imate svježije podatke, ali ja jednostavno do svježijih ne mogu doći. Naše gospodarske komore evidentno kasne sa, sa osvježavanjem tih podataka. Evo, to je to. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni vijećnik Slavica, izvolite, pa onda vijećnik Petković i vijećnik Rajić.

Kratko samo. Kako očekivati da će se mladi ljudi vratiti u grad gdje je cijena vrtića toliko skupa, a stipendija za one najbolje samo 700 kuna? To je moje pitanje, kao mladog čovjeka. Hvala, gospodine gradonačelnik, dr. Burić. Cijenjeni vijećnik, gospodin Slavica je očito mlad, pa treba se više informirati i bolje. To što znači skupo, to obrazložite ljudima i usporedite cijene vrtića u Šibeniku i svim ostalim gradovima u Republici Hrvatskoj. Cijena vrtića nije ono što plaćaju roditelji, nego je to puno kompleksnije pitanje. Predugo bi nas to odvelo, a kasno je u ura, i ja vam preporučujem da dođete popiti kavu s mojom pročelnicom za društvene djelatnosti i dobijete relevantne i točne podatke. Hvala. Kolega Petković, izvolite.

Poštovanje još jedanput. Dakle, jedan naš hrvatski glazbenik, odnosno grupa TBF, kaže: "Pitam se ima li smisla pravit djecu, donosit ih na ovaj svijet gdje su razum i sloboda jeftina roba koju će neki moćnik prodat." Da se referiram na komentar gradonačelnika i na izlaganje gospodina Kovača, statistika je statistika, ali definitivno treba osluškivati mlade ljude, dakle ovu generaciju koja sad dolazi, je li, koja je ta koja treba u biti prihvatiti ove mjere. Nisam siguran da je novac motiv. Mislim da je ključ svega, kao što je rekao jedan, ajmo reći, učen čovjek, treba postići slobodu od da bi dobili slobodu za, je li. Dakle, mladim ljudima treba vratiti nadu da oni žele i da vide nadu u smislu prokreacije, stvaranja novog života, ostanka i tako dalje. To se može napraviti kroz brojne mjere, je li, kroz novčano poticanje, kroz razumijevanje, edukaciju. Dakle, mladi ljudi često ne žele stupiti u taj odnos brak zato što bježe od odgovornosti. Motiv danas mladih ljudi je, nažalost, linija manjeg otpora. Znači, kako nešto čim prije, čim brže, jer vidi danas da ljudi svojim radom, zalaganjem, ne mogu postići brzo rezultate, već sporo. I onda su im pogrešni idoli, zapravo, ljudi koji dođu brzo do nečega, je li. A u prirodi mladog čovjeka je da je nestrpljiv.

Dakle, svi mi ovdje trebamo osluškivati mlade ljude i jer će nam ti mladi ljudi u biti prenošenje te štafete, jer oni će nam dati zamah, vratiti i održati sve ovo skupa, je li. Brineći se o njima, sada brinemo se za svoju starost. Hvala. Idemo dalje. Kolega Rajić se javio za riječ. Da, ovo veliko i opširno gradonačelnikovo izvješće ima određene male nedostatke. Ja bih, recimo, volio da su danas vijećnici, vijećnice i vijećnici ovog gradskog vijeća mogli vidjeti u tom izvješću koliko je sredstava uplaćeno na ime nagodbe s projektnim uredom Vulin & Leković iz Zagreba, a vezano za presudu Trgovačkoga suda, iz koje je bilo vidljivo da bi se ta odluka Trgovačkog suda mogla malo anulirati, morala se postići nagodba. To je legitimno pravo gradonačelnika, ali nas, evo, interesira, možda, ne možda, mene sigurno interesira koja je ta, koja su ta sredstva uplaćena, jer ta sredstva su građanke i građani Šibenika uplatili u proračun Grada Šibenika. Hvala.

Gospodine gradonačelniče, dr. Burić. Grad Šibenik sigurno nije tijelo koje može korigirati sudske odluke, kao što nije tijelo koje može mijenjati zakone. Mi smo izvršna, lokalna vlast, ali Grad Šibenik može kazati da određeni zakoni nisu dobri. Grad Šibenik može sugerirati promjenu tih zakona. I Grad Šibenik je upravo zbog slučaja tvrđave sv. Ivana, koja nije gradnja nego rekonstrukcija, dakle, po našem stavu, nema zaštićenog autorskog prava na spomeniku kulture koji je u vlasništvu države, koji se ne gradi, a nego rekonstruira, kojeg nije gradio nitko od nas, pa ni gospodin Leković, nego su ga gradili stari Šibenčani onda kad su ga gradili, inicirao i sudjeluje, i dan-danas aktivno sudjeluje u promjeni Zakona o zaštiti autorskog prava koji je pokrenulo Ministarstvo kulture. Dakle, to samo pokazuje da smo mi u svim elementima bili apsolutno u pravu, a da su neke zakonske forme koje su na snazi takve kakve jesu, i da to stvara probleme u nizu projekata koji se, bez obzira tko je investitor, jedinice lokalne samouprave ili privatnik, u proceduri izmjene. Sve ostale detalje, to sam ja govorio i to je bila tema u kampanji, možete dobiti od našeg Ureda za upravljanje gradskom imovinom, dakle od pravnika koji su sudjelovali u toj priči. Na kraju, da, završilo je to nagodbom i to vrlo jeftino, daleko manje nego što su naše financijske obveze bile prema projektnom birou Vulin, na način da smo mi nastavili investiciju koja se nalazi u završnoj fazi, i sve to što je napravljeno dobilo je suglasnost Središnje agencije za upravljanje fondovima, dakle, u sve su involvirane i europske institucije koje su potvrdile daljnji razvoj projekta do njegovog završetka.

Hvala. Gospodine Renje, izvolite. Ne mogu, a da se ne osvrnem na gospodina Petkovića. U pravu ste, sve što govori. Stavite se u ulogu malo nazad, znači mene, koji sam imao 20 godina kad je započeo Domovinski rat, koji sam dao svoj život za ovu domovinu. I da danas slušam pozive s ove bine: zašto ostati, kud ići, kud krenuti, boli me. Vjerujte mi, nije jednostavno slušati sa strane kako gurati našu djecu da idu vani. Isto kao što nije bilo jednostavno meni s 20 godina, dok ste se vi školovali. Hvala dragome Bogu da smo omogućili da se ljudi školuju. Evo, ja nisam. Da završite za pravnika. Zadnju, prvu sjednicu ste rekli da vam je drago što vidite puno pravnika. I meni je. Znači da smo napravili svoj posao. Ja se nadam. Grad se trudi. Trudimo se mi da ćemo svi napraviti jedan dio posla za naše mlade, ali ne na način da ih pozivamo, da im šaljemo krivu sliku, sliku: ne valja, ne valja ovo, ne valja ono. Trebamo poslati sliku: radimo, budite, bit ćemo uz vas, dajte nam vremena, dajte nam prostora. Pet godina smo čekali osobno prostor da kažemo: imamo državu. Je li sad to traje ovako kako traje? Sad imamo pandemiju, pa smo imali preusmjerenje države iz jednog sistema u drugi, pa smo imali ovo, pa smo imali ono. Imamo uvijek nešto. Stvar je strpljenja.

Ne govorim konkretno vijećnicima. Šaljem poruku mladima: strpite se, imate znanje, imate pogled u budućnost i krenite. I hvala dragom Bogu da se mladi što više uključuju u politički dio, a volio bih da se uključuju i u društveni dio. Teško mi je slušati da se mladima govori da ne valja. Samo toliko. Hvala. Hvala, kolega Renje. Replika kolega Petković, pa replika kolega Rajić. Drago mi je što sam probudio emociju, nadam se svima, a ne samo gospodinu Renji. Ovaj, želim samo naglasiti da sam zaboravio možda, da zapravo pozivamo mlade, ne da budu strpljivi, nego da sudjeluju s nama sad odmah. Odmah. Znači, nema čekanja. Hvala, kolega Rajić.

Ja repliku kolegi Renji nemam, imam gradonačelniku. Naime, vi, gospodine gradonačelniče, vrlo brzo okrenete stvar. Ja vas nisam pitao koji su to bili uvjeti, ja sam vas pitao koji je iznos tih sredstava uplaćen, a vi me upućujete, mene i sve vijećnike ovdje, da to u našem Odjelu za financije provjerimo. Ne, ovo je javna govornica i ja ovdje javno pitam, i vi ste dužni javno odgovoriti, gospodine gradonačelniče, a da ne govorim o troškovnicima na sv. Ivanu, koliko su se puta mijenjali i tako dalje. Kolega gradonačelnik, dr. Burić. A ja javno vama kažem da ćete dobiti detaljno izvješće koliko je plaćeno, po kojim stavkama i zbog čega je toliko plaćeno. Dakle, sama cifra ne znači ništa. I jedna kuna može biti previše, a 100 milijuna kuna može biti premalo.

Hvala. Imamo li daljnjeg govornika? Ako nemamo, ovo izvješće smo primili na znanje, o njemu ne glasamo i prelazimo na 15. točku dnevnog reda. O 15. točci dnevnog reda, sa svojim podtočkama od A do D, se isto tako ne glasuje, nego se samo primaju godišnja izvješća trgovačkih društava na znanje, ali se jasno, o njima može raspravljati. Otvaram točku 15. A) godišnje izvješće o stanju društva i godišnje financijsko izvješće Zelenog grada d.o.o. za 2020. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Primili smo na znanje: izvješće o poslovanju i stanju društva s financijskim izvješćem TEF d.d. Šibenik za 2020. godinu. Kolega Kronja se javio za riječ.

Evo ovako, poštovanje. TEF tvornica elektroda Pelegura je poduzeće kojem je nakon prestanka proizvodnje osnovni cilj bio provođenje razgradnje postrojenja, ekološka sanacija prostora bivše tvornice te stavljanje te imovine u razvojnu funkciju. Znači, mi smo imali period od gradonačelnice Klarić gdje je onda odvajan onaj vrijedni, onaj najvrijedniji dio tih čestica i to se prodalo, a ovo je drugo ostalo tamo. Tada je, kasnije je bio direktor, ovaj, Šakić, onda je on dobio, tamo je ostalo tih, ne znam koliko, 130.000 tona je ostalo, on je dobio od Fonda za zaštitu okoliša, dobio je neki novac i tu se radilo. Da bi sada, to smo mislili, odvozilo se kako se odvelo, odvelo se u Biljanu Donju i što ja znam, to je sad jedan dio, ali kasnije, sad u ovom, ovom dijelu, kad je to sve prešlo na Batižele, sad imamo u Batiželima isto stvar, imamo 50.000 tona otpada, znači to je, to je nova firma preuzela. I prvi put se, sad kad je bio ovaj ministar Horvat, prvi put se spominje da ima 50.000 tona još otpada i kaže: nije to baš otpad, to je, ono, nije šteta, nego je to ovakav, pa ćemo mi to negdje nekome uvaliti. Znači, imamo tu, imamo tu sanaciju. I onda, što sam htio na kraju reći, što se dešava? Dešava se ista stvar. Sad će novi direktor s novim nadzornim odborom u biti tražiti od fonda da dobije opet neku lovu i opet će se to, je li, zbrinjavati na način kako se dosad zbrinjavalo.

U biti imamo istu stvar. Znači, ono što smo imali prije u TEF-u, sad dobivamo s Batiželima. Imamo novu, očišćenu firmu koja ima otpad koji je ostao i sad će se od fonda dobiti neka lova i to će se sada tako dalje. Tako da, u biti, mi ćemo se na kraju ove četiri godine opet naći, na kraju, hvala Bogu, da budemo svi živi i zdravi, i vidjet ćemo da se tamo nije maknulo ništa dalje nego što sad gledamo. Kolega Petković se javio za riječ. Samo kratko, jedno pitanje. Dakle, vladajućima, da li smo u ovom trenutku spremni prihvatiti investitora za Batižele, obzirom na onu našu odluku koja je bila na dopuni prošle sjednice konstituiraju će? Hvala.

Gospodine gradonačelniče, dr. Burić, odgovori na vijećnička pitanja. Dakle, zaista ne želim nikoga vrijeđati, ali shvatite da gradski vijećnik, kad izađe za ovu govornicu, mora pričati suvislo i mora pričati argumentirano. Sve što ste vi rekli niti je suvislo, niti je argumentirano, niti odgovara činjenicama, i ja ne znam što bih vam odgovorio. Kazati da će Batižele, koji imaju svoju strukturu vlasništva, koji imaju strategiju, plan, razvoj, snimku postojećeg stanja, četiri knjige koje je gradsko vijeće usvojilo, a vi ste bili gradski vijećnik, a očito niste pročitali, tamo sve piše. Jednostavno, sve piše. I imate sve nalaze, nalaze o zbrinjavanju, nalaze količine otpada, što se dešava, uključujući takozvano Crno brdo, dio, ono, kod Nadina, ne znam što se, gdje se dešava. Dakle, sve to piše. Samoću vam na kraju reći. Nakon 23 godine, ova gradska uprava u prošlom sazivu razriješila gordijski čvor imovinskih odnosa na području TEF-a. Nakon 23 godine, ne prozivajući nikoga iz prethodnog saziva, nego se uhvatila u koštac s problemom koji je zatekla. Nakon 23 godine, pokrenut je proces kojeg prati Europska banka za obnovu i razvoj, na čist, transparentan način. Projekt Batižele, toliko zahtjevan, toliko složen, toliko kompleksan, iz ekonomskog, financijskog, računovodstvenog, pravnog segmenta, da tu trebaju sudjelovati vrhunski stručnjaci iz svih tih područja. Ja sad otvoreno kažem: to je projekt kakvi ne postoji na Mediteranu, ne u Hrvatskoj. To je projekt koji grad Šibenik svojim kapacitetima ne može izvesti.

To je projekt u kojem mi imamo partnere, suradnike na čist i transparentan način, i to je projekt u kojem država preko nadležnog ministarstva izravno sudjeluje. Čisto, transparentno, i ponavljam, to je projekt koji je otvoren za sve one koji misle da mogu svojim znanjem sudjelovati, pridonijeti, da se izrealizira. I to je projekt koji ide svojom nekakvom dinamikom, nekakvim svojim putem, s ciljem, ako se bude radilo intenzivno, da negdje u periodu od 2 do 2 i pol godine počnu konkretni radovi. Naravno, samo u jednoj njegovoj fazi. Naravno da će se on razvijati i niz godina, jer govorimo o obuhvatu preko 200.000 kvadratnih metara. U sklopu tog projekta su i u tijeku izmjene GUP-a, određivanje granice pomorskog dobra, a ministar Horvat nam je dao dvoje vrlo ključnih i relevantnih ljudi, ima tu i u zapisniku, koji direktno su zaduženi za projekt Batižele, s ciljem da on ide nesmetano, bez zastoja, bez stavljanja u ladicu i tako dalje. To je ta cijela priča. Drugo, dvojite. TEF je jedna priča, a Batižele su nešto drugo. TEF je tvrtka koja će ići u likvidaciju. Ona ne postoji. I mi smo kroz period od 4-5 godina tu priču razriješili, uključujući zaposlenike, na način da nitko nije ostao bez posla, nego su svi ljudi došli do mirovine i mirno uživaju u svojoj trećoj generacijskoj dobi. Kolega Rajić, kolega Kronja prima repliku, pa kolega Rajić.

Gospodine gradonačelniče, ja ništa ovdje nisam rekao u njegovom imenu, nego sami slijed kako je to išlo. Znači, gospođa gradonačelnica Klarić kad je bila, u njezino vrijeme je bilo sanacija da se odvajalo vrijedni dio metala i ovo i drugo ostalo. Poslije je bilo taj gospodin, ovaj, Šakić je bio direktor, poslije ne znam tko je bio gradonačelnik. Uglavnom, on je imao tu sanaciju gdje je odvojio to što je odvojio, ali nije, nije, nije se radilo, doduše, na toj, na razrješenju imovinskih pravnih odnosa. Vi ste u toj svojoj fazi to odradili, ja ne kažem, to je isto činjenica da ste vi odradili, koliko, 130 milijuna kuna je bilo duga, to je odrađeno na način kako je odrađeno, ja u to ne ulazim. Ali ja vam kažem da nema razlike između TEF-a koji ide u stečaj i Batižela, bar nama, bar meni, bar ljudima koji ovo prate, i Batižele koji se osnivaju. Imate direktora, imate nadzorni odbor ste imali u TEF-u, propalo je, odnosno ostali su dužni. Sad je to, sad će se to ugasiti, otvara se Batižele i imate sad biranje novoga direktora, imate nadzorni odbor, ostalo je materijala za zbrinuti. Ja bih volio sutra da ja vidim kamione da to odvoze, da se to čisti, da se to radi. Ja bih volio, recimo, da onaj parking, da se, za prvu ruku, betonira, da se proširi, da ljudi stalno parkiraju, dok ne bude ta investicija došla.

Pazite vi ti, ta investicija je na 28 hektara. Ovdje smo maloprije govorili o 200 hektara na, na, na Prukljanu koji je vlada dozvolila. Imate tamo isto 50, 60, koliko hektara dolje Male Soline. Znači, to su projekti daleko veći od ovoga koji vi spominjete, koji vi gurate. Znači, projekti su, tamo je na Malim Solinama, tamo je potrošeno 70 milijuna kuna, ljudi su kupili, firma je ta koja misli ulagati, taj fond je potrošio 70 milijuna eura, kupili su terene i još ništa nije počelo. Znate dobro tko se to puta spominjao, došao je i Brad Pitt pa nije uspio to pokrenuti. Ali to vaša stvar nije i vi to ne spominjete. Vi spominjete TEF i kako će tamo biti, ne znam što. Hvala Bogu, neka bude. Pa ja sam, svi smo mi za to da to bude. Ali budimo realni. I nemojmo, imali ste ministra koji je smijenjen, on vam je bio glavna uzdanica, sad imate ministra Horvata, on vam je uzdanica. Nema, čim se spominju ljudi koji ulaze u neko povjerenstvo, znači, od toga neće skoro ništa biti, jer kad ne znate što ćete raditi, onda osnivate povjerenstvo i ne znam što. Ja bih volio da bude to, ali kažem vam što je sada. Kakva je situacija, kako to ljudi vide. Znači, imate dolje smeća, ne samo smeća koje je ostalo u TEF-a, nego smeća koje se nanosi tamo, i to, o tome nitko ne brine.

I imate situaciju da ste imali TEF, sad imate Batižele, i kako ćete vi sad nas uvjeriti da će sutra nešto se tamo početi raditi, kad ne znate ni što ćete raditi, niti imate investitora. Hvala. Prvo, gospodin Paško, pročelnik, odnosno vi obnašate dužnosti direktora. Izvolite, kolega. Poštovanje svim vijećnicima, gradonačelniku i svim ostalim ovdje prisutnima. Ja se duboko ispričavam uvaženom vijećniku što sam u izvješće uopće spomenuo povijest društva TEF, jer ga vjerojatno onda ne bi potaknuo na ovakvu raspravu. Pa, gospodo vijećnici, ovdje je rasprava, točka dnevnog reda, financijsko izvješće TEF-a. Nemojte zaboraviti, donijeli ste na prošloj sjednici odluku o likvidaciji tog društva. Ovdje, ja kao direktor, mogu vam samo odgovarati na financijsko izvješće, a ne širiti temu na Batižele i nešto drugo.

Ja se ispričavam što sam povijest društva napisao u izvješće. Evo. Kolega Rajić. Molim vas, bez komentara u prolazima. Dobro. Pogotovo ne sa. Malo, malo, ovaj, malo šale nije na odmet. Jedna, jedna, gospodine predsjedniče gradskoga vijeća, jedna sugestija ili prijedlog. Rad u ovim prostorima je odličan, vrlo ugodan, a bio bi još ugodniji da imamo tehničke uvjete za normalan rad. Naime, ovo nije, ljudi, normalno. Da gradske vijećnice i vijećnici, zajedno s upravnim tijelima gradske uprave, sjede i, bogme, drže svoje, svoje materijale negdje na podu. Znate što me to podsjeća? Kao da smo negdje na nekakvome izletu. A ja mislim da nismo na izletu, već da smo u ozbiljnome poslu i trebalo bi nešto popraviti u tehničkom smislu da se ovdje omogući, ako, kažem, ako želimo i ako ste tako odlučili da se sjednice gradskoga vijeća održavaju u ovom prostoru. Kolega, ovaj, svakako da imate prigovora. Uvjeti su uvijek uvjeti, ali moramo znati da smo mi u jednoj specifičnoj situaciji i da naša stolnica, ajmo tako nazvati, gradska vijećnica je u fazi obnove. I nadam se da ćemo, kada budemo taj projekt završili, imati stvarno adekvatne uvjete na koje ćete i vi biti, ovaj, ponosni. I vjerujem da ćemo bar tada dobiti neku čestitku s vaše strane. Morate razumijevati da su ovo okolnosti kada djelujemo u doba epidemije, odnosno pandemije, kad su epidemiološke mjere na snazi, da se snalazimo, da nađemo onaj prostor koji bi bio najadekvatniji, da poštujemo i mjere, a da jasno osiguravamo i jedan, i jedan adekvatan položaj vas kao vijećnika.

Zadnji put kad smo bili u Trokutu, bile su primjedbe da neke vijećnike bolu leđa, sada neki imaju problema s materijalom. Uvijek će biti nekih problema, ali evo, malo, kao što je kazao kolega Renje, strpljenja, pa ćemo imati, nadam se, uskoro i vrlo adekvatne uvjete u gradskoj vijećnici. Izvolite. Pa evo, moram reći da ste prošli i kazao maloprije da ste bezobrazni. Nemojte vi više. Ja bih vas zamolio da vi više mene ne etiketirate kao bezobrazni, jer ja niti jednom svojom riječju nisam na bezobrazan način nastupio prema vama. Niti sam govorio, niti sam se javljao. Nego što? Ni gradske uprave, ni vas, kao predsjednika gradskoga vijeća, već sam kazao da je ovdje, da ovdje nije u tehničkom smislu normalan rad, i to vam sve smeta. Pa ne smeta meni ništa, ja vam samo odgovaram da se strpite i da ćete dobiti adekvatne uvjete. A vi ovo što sam ja kazao nazivate bezobrazlukom. To je po drugi put. Očito da imate jednu sinergiju u prenosu tog epiteta bezobrazluk s jednog na drugog vijećnika. Ajmo se malo vratiti temama dnevnog reda i ne ići u ovakve digresije kao što vučemo čitavo vrijeme. Vratimo se, ono što je rekao kolega Paškov i Media SRES, ovdje je izvješće o poslovanju i diskutirajmo o njemu.

Zatvaramo raspravu o točci 15b i nju primamo na znanje. Izvješće o radu s financijskim izvješćem za 2020. godinu, inkubator za nove tehnologije, Trokut Šibenik d.o.o. Otvaramo raspravu. Zatvaramo raspravu. Primamo na znanje ovo izvješće. I pod d, financijsko izvješće za 2020. godinu, zajedno s izvješćem neovisnog revizora za trgovačko društvo Čempresi d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Primamo na znanje i ovu točku. Prelazimo na 16. točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o prihvaćanju pod a, izvješća o radu s financijskim izvješćem Gradske knjižnice Ira Šižgorić Šibenik za 2020. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem ovo izvješće na glasovanje. Tko je za?

19. 19 protiv, suzdržanih, ostalih, većinom glasova prihvaćeno. Pod b, izvješće o radu s financijskim izvješćem Muzeja grada Šibenika za 2020. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem ovo izvješće o radu na glasovanje. Tko je za? Jednoglasno. I pod c, izvješće o radu s financijskim izvještajem Javne ustanove kulture Tvrđava kulture Šibenik za 2020. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem ovo izvješće na glasovanje. Tko je za? Jednoglasno. 20, znači jedan je suzdržan. Utvrđujem da smo ovu točku 16 apsolvirali. Prelazimo na 17. točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o korištenju sredstava tekuće pričuve, proračuna Grada Šibenika za mjesec ožujak 2021. godine. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje, odnosno ovo izvješće je primamo na znanje, nemamo tu glasovanja, pa možemo prijeći na 18. točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti pod a, prijedlog izmjene dopune Statuta Osnovne škole Vidici Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 18a.

Protiv, suzdržanih, jednoglasno. Pod 18b, isto tako prijedlog izmjene dopuna Statuta Osnovne škole Vrpolje, Vrpolje. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? Jednoglasno. Možemo samo konstatirati da kod ovog glasovanja nemamo nazočnoga kolegu Restovića, tako da moramo uzeti u obzir taj broj glasova koji je pao za ove odluke, ali u svakom slučaju, velikom većinom glasova je to prihvaćeno. Prelazimo na 19. točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o prijedlogu za razrješenje i imenovanje članova nadzornog odbora trgovačkog društva Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu.

Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje prijedlog odluke koja je u dnevnom redu. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržanih, preostalih, znači većinom glasova. Točka 19 je prihvaćena. Prelazimo na 20. točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke, prijedlog uprave trgovačkog društva Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje prijedlog odluke kakva prileži u dnevnom redu. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržanih, ostalih, većinom glasova prihvaćena i dopunjena, odnosno točka 20 ovoga cjelovitog dnevnog reda. I imamo konačno točku 21 dnevnog reda, a to je pod a, prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu s financijskim izvješćem Javne ustanove Športski objekti Šibenik za 2020. godinu. Otvaram raspravu. U raspravi se javlja cijenjen kolega Marenc. Izvolite.

Hvala. Vrlo kratko, vrlo kratko jedno pitanje, jer se odnosi na, praktički na gospodina Španja, ja ne znam, tu je. Baš mi je drago, jer čudno mi je, samo jedna situacija na neki način. Na svim ovim izvještima što ste napisali i potpisali, niti jednom riječju niste se obratili, niti objasnili, praktički, po meni, na jedan od važnijih događaja prošle godine, a to je prodaja Nogometnog kluba Šibenik i na neki način održavanje stadiona. Da li je to i dalje, iz ovog izvještaja, ja sad više ne znam da li je to ostalo u vašim okvirima, da li je to preuzeo nogometni klub, kakvi su odnosi. Bilo je govora da ćete zadržati ljude ako budu, ako budete sklopili ugovor s nogometnim klubom za održavanje. Mislim da je jedna velika nepoznanica. Par puta sam se obraćao i gradskom vijećniku i gradonačelniku što se tiče toga, nikad nismo dobili konkretan odgovor. Pa eto, imam priliku da dobijem sad od vas što se dešava i kakvo je praktički sada stanje s nogometnim klubom, odnosno sa stanjem održavanja objekata koji su u podnajmu novom vlasniku. Hvala. Hvala. Ravnatelj, gospodin Španja, izvolite. Dobar dan. Pozdravljam najprije gospodina gradonačelnika i gospodina dogradonačelnika, gospodina predsjednika gradskog vijeća, gospođe i gospodu vijećnice i vijećnike, kolega kojih je još ostalo, evo, vidim tu kolegu Bilića iz kazališta i predstavnike medija. Dakle, jednostavno, zašto se nije spomenulo u izvješću Javne ustanove Športski objekti?

Razlog je što je to izvješće za 2020. godinu. Prodaja kluba je okončana 2021. godine, tako da, odnosno, evo, to je, to je, ovaj, što se toga tiče, mogu, mogu prihvatiti primjedbu gospodina Marencia, ali smatram da se odnosi na izvješće o radu, što se napravilo i sve ostalo. Dakle, nismo smatrali da je potrebno sad spominjati da li je ostalo pod ingerencijom javne ustanove ili nije i tako dalje. Ja ću gospodinu dati odgovor sada. Dakle, održavanje nogometnog stadiona Šubićevac u potpunosti, kao i travnatog terena Sportskog centra Ljubica, je u potpunosti preuzeto od strane kupca nogometnog kluba, odnosno grupacije Smart Sport International. Ne znam da li je još nekako pitanje ili...

Svi zaposleni koji, koji su do sada bili zaposlenici Javne ustanove Športski objekti Šibenik, oni su i dalje zaposlenici Javne ustanove Športski objekti Šibenik i nije došlo u pitanje niti jedno radno mjesto koje je sad. Tim više što preuzeli smo i četiri terena na teniskom centru Šubićevac na održavanje. Primili smo? Primili smo. Dakle, s tim da, opet kažem, i jedna djelatnica, recimo, koja je bila na održavanju Sportskog centra Stadion Šubićevac, ona je sad raspoređena, recimo, na Sportski centar kao čistačica, je li. Mi smo primili ljude samo na održavanju. Što se tiče drugoga, evo, i sad je u fazi pripreme, dakle, preuzimanje Sportskog centra u Zablaču, gdje će javna ustanova održavati nogometni teren u Zablaču, tako da i tu ćemo rasporediti pojedine djelatnike koji su ostali nakon kupnje Nogometnog kluba Šibenik u, kao zaposlenici Javne ustanove Športski objekti Šibenik. Mogu još jedno pitanje?

Samo konkretno jedno pitanje. Da li to znači da vi praktički više nemate nikakav ugovor zvanični o održavanju stadiona sa Ljubicom, sadašnjim vlasnikom? Točno. Da li planirate ili... Ne, ne, ne. Planirate ili ne želite? Dakle, nije bilo iskazanog interesa nakon održanih razgovora sa sadašnjim vlasnikom. Nema interesa. Te su svi djelatnici povučeni. Hvala vam. Ugovorima i to znači da ćemo to vjerojatno dočekati u sljedećem budžetu. Sigurno. Hvala. Ima li još pitanja? Ako nemamo, ovo možemo prijeći na glasovanje o točci 21a, znači tko prihvaća izvješće o radu Javne ustanove Športski objekti za prethodnu godinu. Tko je za? 20. 20, suzdržanih 1, znači većinom glasova prihvaćeno. I 21b, programsko i financijsko izvješće Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku za 2020. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovo financijsko i programsko izvješće HNK u Šibeniku. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno. Evo, s ovim smo, gospodo, danas dnevni red u cijelosti raspravili. Zaključujem sjednicu i sve vas srdačno pozdravljam.