5. sjednica Gradskog vijeća, 14. prosinca 2021.: proračun za 2022. i 21,5 milijuna manjka iz ranijih godina

Prostora da i ove mjere koje su propisane budu ispoštovane u najvećoj mogućoj mjeri. Ja vam se svima zahvaljujem na današnjem dolasku, i prije samog otvaranja pete sjednice red je da vas sve srdačno pozdravim. Prije svega, gospođe i gospodu vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika, našeg gradonačelnika dr. Željka Burića i njegovog zamjenika mag. Miletu, sve pročelnike gradskih upravnih odjela, jasno, sve novinare i novinarke koji uvijek prate redovno ove naše sjednice, te sve, jasno, ostale nazočne koji nazoče današnjoj sjednici, a tu su s nama predstavnici ravnatelji naših javnih ustanova, predsjednici uprava naših trgovačkih društava i, ovaj, predstavnici drugih pravnih osoba čiji je grad osnivač. U ovom momentu, prije prelaska na onaj naš redovni tijek zasjedanja, ja bih molio mog cijenjenog kolegu, tajnika Grada, gospodina Antu Galića, da obavi prozivku, da vidimo kakvo je stanje nazočnosti vijećnika danas na ovoj našoj petoj sjednici. Izvolite, kolega Galić. Zahvaljujem. Sve vas skupa pozdravljam. Branka Badžim.

Gordana Cvjetković. Mirko Čeko. Hrvoje Dunkić nije nazočan, on se ispričao zbog bolesti. Mario Kovač. Branko Kronja. Dario Kulušić. Rikard Marenci. Ljiljana Nanjara. Dino Papak. Marko Petković. Stipica Protega. Ivan Rajić. Nenad Renje. Tonči Restović. Nenad Samardžija. Ivan Slavica. Ivana Spahija. Tomislav Travčić. Ivana Vudrag. I dr. sc. Dragan Zlatović je nazočan. Hvala našem tajniku. Možemo konstatirati da je na petoj sjednici od ukupno 20 vijećnika nazočno 20 vijećnika i da postoji kvorum za valjano odlučivanje. Prelazimo na potvrdu zapisnika. Vi ste uz prilog dnevnog reda dobili i zapisnik sa treće i sa četvrte sjednice ovoga Gradskoga vijeća. Jedna je bila radna, jedna je bila, ovaj, svečana sjednica, pa vas pitam imamo li primjedbi prvo na zapisnik treće sjednice. Ako nema, molio bih vas da ga prihvatite. Glasovanje. Dizanje ruku. Tko je za?

Suzdržanih? Protiv? Jednoglasno prihvaćeno. Da li ima netko primjedbu na četvrti zapisnik četvrte sjednice? Ako nema, dajem i to na glasovanje, pa vas molim da dizanjem ruku potvrdimo zapisnik četvrte sjednice. Hvala. Zahvaljujem našim zapisničarki, gospođi Vudrag, jer očito se zapisnici sastavljaju iznimno kvalitetno, pa nikada, evo, nemamo primjedbi na njih. Prelazimo na četvrti, ovaj, naš segment, je li, a to su vijećnička pitanja. Ja vas samo upozoravam, ne upozoravam, nego napominjem da, na temelju članka 58. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Šibenika, vijećnici imaju mogućnost na aktualnom satu postavljati vijećnička pitanja, da svaki vijećnik ima pravo postaviti 2 pitanja u trajanju od po 2 minute, odgovori se mogu davati u trajanju od po 5 minuta, i, ovaj, po redoslijedu vožnje. Znate i sami da smo utvrdili pravilo da ne gađamo tko se kad u kojem momentu javio. Imali ste mogućnost se ovdje prijaviti, ali prije samih vijećnika imaju pravo postavljati pitanja klubovi vijećnika. Za sad imamo prijavljen samo klub SDP-a, pa u tome smislu možemo i započeti s ovim dijelom. Evo, imamo i gore još jedan, ovaj, prijavljivanje gospodina Travčića, koliko se ne varam, je li, za klub vijećnika njihove opcije, tako da ćemo imati prvo dva klupska pitanja, a onda prelazimo na ukupno 9 pitanja, odnosno 9 vijećnika koji su se prijavili za postavljanje pitanja po određenom redoslijedu. Ja bih zamolio kolegu Restovića, koji se prvi javio, u ime kluba vijećnika SDP-a, da izvoli postaviti pitanje.

Hvala, predsjedniče. Pozdrav svim kolegicama, vijećnicama, vijećnicima. Pozdrav gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, tajniku Grada i, naravno, svim drugim nazočnima, a i predstavnicima medija. Gradonačelniče, danima smo nakon izbora, nije to bilo tako davno, slušali kako nipošto nećete u koaliciju s Hrvatskim suverenistima, iako je cijeli Šibenik zapravo znao da ste to već dogovorili. Nakon toga je isto tako cijeli Šibenik znao imena direktora Vodovoda, direktora Batižela. Vi ste uporno govorili da oko toga će ići natječaji i da će biti izabrani najbolji kandidati. Da me se krivo ne shvati, možda to i jesu najbolji kandidati, ali je činjenica da je i prije tih natječaja cijeli grad znao tko će biti ti ljudi. Svojim imenovanjima nadalje u nadzorne odbore gradskih firmi ste također imenovali dosta članova ili simpatizera te opcije. Nedavno se u medijima počelo i nagađati da su i neka radna mjesta rezervirana za pripadnike te opcije, pa vas ja onako, ali stvarno pitam, znam da niste ni pravnik ni politolog, s obzirom da o tome dugo i naširoko sad zadnjih mjeseci slušamo u medijskom eteru i da svatko ima neko mišljenje, pa ja vas sad pitam: što je po vama u politici trgovačka koalicija i što predstavlja za vas političku trgovinu? Hvala.

Evo, poštovane vijećnice i vijećnici, dobro jutro svima. Dakle, gradonačelnik ne provodi natječaje ni za radna mjesta pa ni za direktore, ali, naravno, da dobijem na kraju informaciju. A očito, kad grad zna unaprijed, su kandidati bili toliko dobri da su isključili svaku moguću konkurenciju. Međutim, ono što ja imam službeno i izvješće, to su javno provedeni natječaji, i za jedno i za drugo direktorsko mjesto bilo je više od jednog kandidata. Dakle, sve detalje treba pitati komisiju i sve one koji su provodili natječaje. Što se tiče, uvjetno rečeno, zapošljavanja, mislim da je ovdje direktor sportskih objekata, pa on može dati detalje. Dakle, vrijedi isto: niti provodim natječaje, niti odlučujem kad će biti natječaji. Kontroliram zakonitost provedbe svakog postupka i mislim da je tu napravljeno sve zakonito. Što se tiče imenovanja u nadzorne odbore upravna vijeća, to je, naravno, bilo, kao što je i obveza, prijedlog gradonačelnika Gradskom vijeću. Gradsko vijeće je to usvojilo većinom glasova i za mene su to potpuno legitimni postupci.

I sad kratko. Nema, nema. Još dodatak: bilo je i četvrto, bilo je i četvrto pitanje. Dakle, na nivou Grada mi nemamo nikakvu potpisanu koaliciju sa suverenistima. Imamo suradnju kod određenih programa, ali taj poziv na takvu suradnju sam ja poslao ne na ovom Gradskom vijeću, u sazivu, i prošlom sazivu Gradskog vijeća. Dakle, govorim o Batiželama, da svi oni, i taj poziv i dalje vrijedi, koji misle da mogu doprinijeti razvoju projekta Batižele, da se slobodno uključe. Oko toga se pričaju priče, a ja ću vam reći ono što je istina. Dakle, Batižele imaju izabranog direktora, direktoricu u konkretnom slučaju, u zakonitoj javnoj proceduri provedbe natječaja. Batižele imaju formiran nadzorni odbor u kojem je jedan predstavnik države, i to predsjednik nadzornog odbora, dva predstavnika Grada. Ja ih neću imenovati, provjerite njihove kurikulume pa vidite jesu li to kompetentni ljudi. Batižele imaju povjerenstvo za provedbu natječaja u postupku koje ima 5 članova, od čega daje 2 država, i to iz dijela Ministarstva gospodarstva, odnosno Odsjeka za upravljanje državnom imovinom. Ostala 3 daju Grad. U projektu Batižele je proveden neuvezujući javni poziv. Ja niti ne znam tko se, i to zaista ne znam, imena firmi, ali zna direktorica koja je izvršila analizu. U projektu Batižele se priprema natječaj, obvezujući natječaj, koji radimo u suradnji s državom i u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj, u točno dinamičkom planu koji će biti ispunjen.

Bit će, naravno, strogi kriteriji provedbe, jer to je tako jedino i moguće, jer je tu država sa svojim udjelima, s kojima upravlja CERP. Dakle, toliko kontrolnih mehanizama, toliko zakonito određenih, javno definiranih procedura koje se jednostavno moraju ispoštovati. Lobiranje za Grad, reklamiranje, PR-ovski pristup projektu Batižele, ponavljam, svi su dobro došli. Nijedan pojedinac, ni gradonačelnik, pa niti Hrvoje Zekanović na koga ciljate, bitno tu ne može utjecati, može lobirati, može biti angažiran, a to je poželjno za svakoga. Hvala. Kolega vijećnik je tražio pisanu odluku o suradnji. Okej, idemo dalje. Gospodin Travčić, isto tako, u ime kluba vijećnika.

Dobro jutro svima. Pozdrav, gospodine gradonačelniče, gradonačelnici, svi vijećnici, mediji. Rekli ste mi da sam preosjećajan kad pričam, pa sam se jutros malo pripremio i zapisao da me ne nosi. Kroz zapisnik prošle sjednice nisam baš razumio pojašnjenje vašeg gradonačelnika u vezi kvarta Dolac. Naime, rekli ste da neće biti nikakve dodatne gradnje, ni privezivanja nikakvih jahti osim komunalnih brodica, da će se raditi nova riva kojom se neće potopiti brodice pri velikim neverama, ali i riva koja će štititi stanovništvo od Oca od većih plavljenja. Mene zanima kad će krenuti sanacija Dooca, što će na to sprječavanje te pojave plavljenja utjecati, da li adekvatni lukobrani ili, kako kažete, samo podizanje rive, a ujedno kakav će status ta luka u Doocu dobiti. Da li će biti luka lokalnog značaja ili će biti županijskog značaja? To pitanje je vidljivo i neslaganje vaših pročelnika, pročelnice Dulibić, koja kaže da treba biti luka županijskog značaja, a ujedno i, s druge strane, ravnateljice lučke uprave FRŽOP, koja kaže da obala u Doocu ne spada u obuhvat Gradske luke Šibenik, pa s tim područjem ne upravlja Lučka uprava Šibensko-kninske županije, već isto predstavlja pomorsko dobro u općoj uporabi kojom gospodari jedinica Lukane samouprave. Znači li to da Gradsko vijeće ima pravo na tu odluku da Dolac i dalje ostaje luka otvorena za javni promet? Jer ako se odluka mijenja i luka postane županijskog značaja, znači li to da svi sportski klubovi s višegodišnjom tradicijom moraju nestati iz Dooca?

Možda da i sama pročelnica odgovori. Hvala. Hvala. Gospodine gradonačelniče. Gospodine Travčić, dakle, nema što odgovarati pročelnica. Županijska skupština je, čini mi se, u utorak, 21., i to u Primoštenu. Dakle, vjerojatno će se uspostaviti autobusna linija, ali ne znam kako ćete doći do Primoštena. Ali vi ste, koliko ja znam, koalicijski partner na obnašanju vlasti na nivou županije. Sva pitanja koja ste postavili su u nadležnosti županije, odnosno Županijske lučke uprave, koja je nositeljica projekta. Ono što se tiče Grada, to je doticaj s planovima, i tu sam ja jasno rekao: nema garaža, nema, ne znam kakvih izmišljotina je još tamo bilo, cesta, puteva, autoputeva, križanja, nadvožnjaka. Bit će ono što jeste. Ja se nadam da će Županijska lučka uprava provesti projekt i riješiti višedesetljetni problem najstarijeg dijela Grada, to je plavljenje, a sve ostalo bi trebalo na jedan obnovljeni način biti isto kao što i jeste. A sve ostalo, ponavljam, zaista nisam zlonamjeran, je u nadležnosti Županijske lučke uprave, odnosno Županijske skupštine u različitoj fazi odlučivanja. Hvala. Iskrpili smo pitanja klubova vijećnika, prelazimo na pitanja samih vijećnika po redu vožnje, po tome kako se koji od vijećnika prijavio. Prvi koji se prijavio za riječ je cijenjeni kolega vijećnik Ivan Rajić. Izvolite.

Lijepi pozdrav svima na ovoj sjednici Gradskoga vijeća. Moje pitanje neće biti nimalo politikanstvo, kako su me na proteklim sjednicama pokušali malo okarakterizirati u postavljanju mojih pitanja. Naime, ono je vrlo praktično. Pitanje je usmjereno prema zamjeniku gradonačelnika, gospodinu Mileti, a odnosi se na izgradnju i uređenje parkirnog prostora na Gradskoj četvrti Vidici. Iz prijedloga proračuna za 2022. godinu, a to je bilo i za ovu godinu, predviđena su određena sredstva za uređenje toga parkirnoga prostora, no to se nije dogodilo. Ali to što se nije dogodilo ovu godinu, ne da nije bitno, ali je možda manje bitno u odnosu na to da li će se dogoditi sljedeću godinu. Tamo smo svjedoci sigurnosnih problema ljudi koji tamo borave i žive i dolaze i obilaze. Naime, na nogostupu na Vidicima, tamo se gotovo ne može proći. To više nije pitanje: "Ajmo se mi malo igrati stranaka, politike, neke velike", to je praktično pitanje da se taj prostor jednostavno mora urediti. Obrazloženje s prošle sjednice Gradskoga vijeća koje ste, gospodine zamjeniče gradonačelnika Mileta, dali i ispričali se građanima zato što to još uvijek nije, ovaj, gotovo, ono može u neku ruku malo diplomatski i stajati u odnosu na građane koji tamo žive. Ali jednako tako, ono ne može dovu- nedogled stajati, stoga bi bilo dobro da se iznađu i druga rješenja izgradnje i uređenja parkirnoga prostora na Vidicima, jer postoje druga rješenja, postoje arhitektonska rješenja koja samo treba malo pogledati, pa imati nekakva rezervna rješenja za izgradnju toga parkirnoga prostora.

Ovako ćemo, ovako smo svjedoci i bit ćemo i dalje svjedoci da su tamo, posebno majke s djecom i roditelji koji tamo borave, oni jednostavno ne mogu proći, ne mogu proći nogostupom. Oni odlaze na kolnik, a na kolniku su, bogme, itekako ugroženi. I ponavljam, tamo su ugroženi svi, i pješaci, odnosno građani, i vozači koji tamo voze, jer u situaciji u kojoj moraš zaobići pješaka koji je na kolniku, praktično, vrlo je nezgodno. To oni koji voze dobro znaju. Stoga je moje pitanje: da li ćete sljedeću godinu završiti i urediti parkirni prostor na Vidicima? Hvala. Kolega Mileta, izvolite. Dobar dan svima. Ha, ja nemam šta drugo nego složiti se s gradskim vijećnikom gospodinom Rajićem u većini onoga što je rekao. Taj problem traje već nekoliko godina. Konkretno sam i odgovorio na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća. Sad je konkretno pitanje: hoćemo li? Pa ja sam mislio da ćemo i prošle i da ćemo pretprošle godine. Međutim, ne možemo utjecati na nekakvu imovinsko-pravnu problematiku, ne možemo utjecati kada privatna osoba se tuži ili nas tuži zato što želimo napraviti kroz njegov put uzeti 3, 4 kvadrata i napraviti cestu kako Bog zapovijeda. I to su sve objektivne stvari na koje jednostavno nemamo utjecaja. Našu dobru volju i našu želju upravo pokazuju i gradski proračuni, evo, onaj prije 3 godine, prije 2, ovaj sad, da želimo to napraviti. Isto tako, Vidici su jedan od kvartova koji je vrlo napučen.

Svjesni smo tih problema, a zato smo i jedan drugi projekt uspješno proveli, a to je probijanje one slijepe ulice bivšeg Njegoševog trga, odnosno ulice Branitelja Domovinskog rata, koja je sada puno protočnija, sigurnija, označavaju se parkirna mjesta. Ova druga rješenja na koja ciljate, njih smo vidjeli i u, mislim, u kampanji od strane gospodina Restovića. I to, ta rješenja mogu izgledati ovako na papiru praktično, ali su dosta skuplja nego ovo rješenje, samo što ovo, eto, ispalo je da dugo traje. U petak mi je kolegica koja vodi taj dio ovog imovinsko-pravnog dijela kazala da je konačno i tih par kvadrata da su uknjiženi na nas, tako da mi možemo sad krenuti dalje. I zbilja više ne vidim nijednu, onu, prepreku sa strane da kroz sljedeću godinu taj projekt riješimo. Hvala. Prelazimo na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjeni kolega vijećnik Tončе Restović, izvolite.

Opet dobar dan svima. Ispričavam se, maloprije sam propustio. Vam vjerojatno je ovo zadnji put da se vidimo barem službeno u ovoj godini. Da vam zaželim sve najbolje za blagdane i sljedeća, 2022., da nam napokon donese kraj pandemije i da nekako se vratimo, što je moguće, normalnim životima prije ovoga zla koje nas je zadesilo. Gradonačelniče, ja vas molim da, ja stvarno postavljam jako jasna pitanja, kratka pitanja, na koja se mogu dati i kratki odgovori. Maloprije sam vas pitao, samo da vas podsjetim, što je za vas, što za vas predstavlja pojam političke korupcije? Vi ste tu 5 minuta govorili stvari koje ste, koje uporno govorite cijelo to vrijeme, ali to nije bilo moje pitanje. Pa sad ovim putem vas molim da mi pisano dostavite odgovor na to pitanje. A sada moja dva pitanja kao vijećnika. Prvo pitanje se odnosi na ono famozno izglasavanje povećanja komunalne naknade na sljedećoj, na prošloj sjednici Gradskog vijeća. SDP, zajedno sa svojim partnerima, je prikupio 1.420 potpisa u nekih 5 dana, koliko smo prikupljali, da se ta odluka stavi van snage, da se provede jedna šira javna rasprava, ne ona koja je minimalno zakonski propisana, i da se na temelju toga, kad se naprave analize koliko će to više koštati naše građane, ponovo pristupi donošenju nekakve odluke koja bi, po nama, bila poštenija i pravednija. Pa, vezano za to je moje pitanje: da li znate koliko će se povećati prosječno računi građana za komunalnu naknadu?

Govorim u apsolutnim ciframa, ne u relativnim. I da li smatrate da je to ispravno, pogotovo za one građane koji ipak žive ispod nekog prosjeka u financijskim primanjima, a neki i na rubu siromaštva? To je prvo pitanje. Drugo pitanje, za koje vjerujem da odmah mogu zatražiti pisani odgovor, jer teško ga je sad dati. Za gradonačelnika je, ali mislim da je više za službe gradske. Naime, nekoliko mailova smo dobili i mi kao klub i ja osobno, a vezano za jednu česticu na području Grada Šibenika, čestica je oznaka 3038/28, kao Šibenik. Radi se o području buala između zgrada koje je nekad izgradnja gradila. Mislim, vidim da je tamo predviđena zelena površina, vidim da grad nije upisan u zemljišne knjige kao vlasnik. Znam neke informacije iz grada što se po tome radi, pa bih samo molio jedan pisani odgovor. Evo, tu je i pročelnik. Ili može i usmeni, nije nikakav problem ako se može odmah, dapače. Hvala puno. Hvala, kolega Restoviću. Gospodine gradonačelniče.

Gospodine Restoviću, dakle, meni je žao da, recimo, niste jučer bili sa mnom na sjednici Vijeća turističke zajednice. Zašto? Pa, okej, zašto? I vrlo je jednostavan razlog, a zato što su različiti ljudi koji se bave turizmom rekli da je prošlo vrijeme, da je Šibenik jeftina destinacija. A to"jeftina" se odnosi upravo i na cijenu komunalne naknade i doprinosa i boravišne pristojbe i svega ostalog. Uz sve to što vi govorite, povećanje, mi smo još uvijek u donjoj polovici po cijeni kvadrata koji naši građani, odnosno gospodarski subjekti, plaćaju. Dakle, komunalna naknada je obveza koju grad preuzima da bi održao komunalni red. Ako tome pridodate činjenicu, dakle, bez velikih obrazloženja, ja ću se potruditi reći samo dvije osnovne: da je grad Šibenik sigurno jedan od prva tri, ako ne i najveći po svojoj površini, dakle 525 km2, da je to vrlo zahtjevno komunalno održavanje, da su samo građevinski radovi, a sad je istek mandata i mi raspisujemo natječaje upravo za to održavanje, u prosjeku porasli za 40%. I kad tome pridodate činjenicu da smo bili na samom dnu, a i nakon povećanja smo u donjoj polovici, ne treba više obrazlagati. Činjenica jest da je to na jednoj od prošlih sjednica Gradskog vijeća obrazloženo do u detalje i da je to Gradsko vijeće u demokratskom postupku prihvatilo. Vi samo pokušavate, ja to shvaćam, to je politička borba, dezavuirati i poništiti odluku Gradskog vijeća, što naravno ne dolazi u obzir, nema nijedan relevantni razlog za to.

Drago mi je da će moj pročelnik, što pokazuje da pratimo svaki detalj zbivanja na području Grada Šibenika, usmeno odgovoriti. Ja zaista ne znam o čemu, mislim da je to otprilike ono kod, na bualima, ona slobodna parcela gdje je smeće ili što je ono što je bilo. Okej. Evo, tiho. Gradonačelniče opet niste odgovorili na pitanje, znači ni prvo pitanje ni drugo. Ja vas molim za pisano mi odgovoriti. Hvala vam. Super, evo, službe će imati što raditi. Hvala. Kolega Patko, odgovor na drugo vijeće. Poštovanje svima. Odgovorio bih poštovanom vijećniku da pretpostavljam na kojoj se to nekretnini radi. Naime, mi smo tu upravo nekretninu na današnji dan, prije godinu dana, odlukom utvrdili kao komunalnu nekretninu. Nakon toga smo, pošto komunalnu infrastrukturu upisujemo u zemljišne knjige putem geodetskog elaborata, krenuli postupak za upis. Izradili geodetski elaborat, znači prethodno obilježili na terenu, proveli javni poziv, izradili geodetski elaborat. I taj geodetski elaborat je iz tehničkih razloga zapeo na katastru. Naime, govorim iz čisto tehničkih razloga, zato što Državna geodetska uprava ne poštuje odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu koji kaže da se

ne primjenjuju, kad je u pitanju komunalna infrastruktura, da se ne primjenjuju nijedan drugi propis osim Zakona o komunalnom gospodarstvu. I onda, radi toga što je ta nekretnina već uspostavljena u katastru putem geodetskih koordinatnih točaka u upravnom postupku, po njihovom propisu se ne može pregaziti taj dio. I tu imamo jako puno inače situacija gdje zbog odredba Zakona o geodetskoj izmjeri jednostavno zapinjemo s provedbom naših elaborata, nerazvrstanih cesta, naših elaborata komunalnih. Međutim, mogu vam reći da se to rješava sad, jer su i u Državnoj geodetskoj upravi i u Ministarstvu graditeljstva i državne imovine, koje je resorno ministarstvo vezano uz Državnu geodetsku upravu kao samostalnu organizaciju, uočili i u tijeku je na Saboru izmjena Zakona, upravo u ovom dijelu što se tiče nerazvrstanih cesta i komunalne infrastrukture, da bi se ovo moglo provesti. I onda će se na taj način

i ova nekretnina upisati kao javno dobro na grad. Ako treba i pisani odgovor. Hvala, kolega Patko. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Prvi se za red javio cijenjeni vijećnik Toman Slavica. Izvolite. Prije svega, pozdrav svima okupljenima. Prije nekoliko dana saznali smo iz medija da nogometašima i djelatnicima Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik kasne plaće. Nejasno mi je zašto kasne plaće i kako bar vidimo iz medija, klub ne funkcionira dobro kada je ovo ljeto uprihodovao 3,5 milijuna eura od transfera Bulata i Urića u nogometni klub Dinamo. U rujnu ove godine izašao je članak u Sportskim novostima: "Mogli bi investirati ozbiljan novac i izgraditi trening kamp, urediti stadion." Članak je popraćen u sliku na kojoj se nalaze gospodin gradonačelnik, gospodin Paško Rakić i današnji predstavnici kluba Zapata i Kardona. Bajka i renesansa nogometnog kluba u manje od 2 mjeseca se pretvorila u agoniju, u kojoj igrači, treneri i djelatnici ne primaju plaću. Kako je moguće da je klub opet doveden u stanje za koje smo mislili da pripada prošlosti? Smatrate li da je privatizacija kluba dobro izvršena i da je klub u sigurnim rukama? Te nije li zanimljivo to da je gospodin Francisco Kardona u isto vrijeme izvršni direktor u klubu i predsjednik nadzornog odbora kluba? Posljednje što me zanima je to koliko grad ima potraživanja prema Hrvatskom nogometnom klubu Šibenik te je li krenuo u naplatu tih potraživanja. U slučaju da se krenulo u naplatu tih potraživanja, smatram da bi danas imali dovoljno novaca u proračunu da se prihvate svi amandmani oporbe, osim onoga o mjeri roditelj-odgojitelj.

I moje drugo pitanje: izgleda da će još dosta krke proteći dok aktualna gradska vlast nešto ne napravi po pitanju Ulice Ivana Rendića. Negdje u proračunu za sljedeću godinu se ne spominje Ulica Ivana Rendića, iako se više od desetljeća nalazi u teškom stanju, a odroni koji se događaju ugrožavaju živote i imovinu stanovnika te ulice i Ulice Ivana Mihanovića, koja se nalazi ispod Ulice Ivana Rendića. Zašto se ulica ne nalazi u proračunu, koliko će još trajati imovinsko-pravne zavrzlame i kada ćete se prestati ponašati maćehinski prema stanovnicima te ulice i kvarta Baldekin 2, Škopjanec? Hvala. Hvala. Kolega gradonačelnik, izvolite.

Poštovani vijećnice, dakle, Hrvatski nogometni klub Šibenik je sportsko-dioničarsko društvo koje ima svoga vlasnika i titulara. Sva pitanja koja ste postavili, najavite se kao vijećnik, pa pitajte, razgovarajte i oni će vam odgovoriti. Privatizacija vrhunska, model Šibenika koji su slijedili i drugi, Šibenik je i dalje stabilan prvoligaš, a to će i ostati. A sitne male navlakuše koje raznorazni privatni investitori inače primjenjuju, pa i u slučaju nogometa, ja prepuštam njima, ali budite sigurni da će klub broditi sasvim dobro u statusu prvoligaša kao što je u ovom trenutku. Što se tiče tih pitanja komunalnih radova i infrastrukture, ne mora svaka ulica biti navedena da bi se nešto napravilo. Naravno, tu je pročelnik i on sigurno zna detalje oko te Rendićeve ulice o kojoj slušamo godinama, ali očito tu postoje nekakvi i drugi razlozi zbog čega se to do sada nije učinilo. Evo, može se Ante priključiti i dati odgovor. Izvolite, kolega Rakić.

Pozdravljam sve prisutne. Što se tiče Ulice Ivana Rendića, mi smo upoznati s problemom te ulice. Nažalost, imamo i na još sigurno 5 lokacija stanje koje je trenutno i puno gore nego u Ulici Ivana Rendića. Prije par dana nam se urušio potporni zid na sportskom igralištu pokraj Osnovne škole Petra Krešimira na Šubićevcu. Tu smo trenutno u uklanjanju tog zida i popravku istog. Isto tako, na groblju iznad Težačke ulice smo evidentirali problem i krenuli u sanaciju istog. Imamo u Konobama u Grebaštici isto već postojeći, znači, potporni zid koji je urušen i krećemo u sanaciju istog. Tako da jednostavno, evo, prioritetno postupamo po tim situacijama, što ne znači ukoliko dođe u Ulici Ivana Rendića do takve situacije da mi preko nekih drugih sredstava koja imamo kroz održavanje komunalne infrastrukture ne možemo reagirati. I ako se desi, ne daj Bože, da dođe do nekog većeg urušavanja, možemo momentalno reagirati i to sanirati. Znači, imamo minimalno 4 lokacije koje prioritetno moramo riješiti i koje su hitnije trenutno od Ulice Ivana Rendića. Evo, toliko. Znači, da se mora desiti nesreća da bi se nešto napravilo? Ne mora se desiti nesreća, ali smo na terenu bili i takvo stanje, takvo stanje kako ste ga vi predstavili na terenu trenutno u Ulici Ivana Rendića nije, nego dolazi do, do, do... to se ne može nazvati niti odronjavanjem, nego do ocijepavanja zemlje što trenutno nije, nije kritično, kritično za samu statiku ceste, odnosno sam, sam pokos duž cijele Ulice Ivana Rendića.

Hvala. Idemo na sljedeća vijećnička pitanja. Cijenjeni kolega Trašić, molim vas za ovom govornicom, ali s vijećničkim pitanjima. Pozdrav još jednom svima. Evo ovako, još uvijek nisam ni ja dobio odgovor na vaše gospodine gradonačelniče pitanje, pa ćemo ovako krenuti malo kronološki. U početnim sjednicama ovog novog vijeća, vijećničkog saziva, na neka moja pitanja rekli ste da se treba naučiti poslovnik Gradskog vijeća, da se ne bude amater. Sinoć sam malo uhvatio vremena, pa sam izvukao par natuknica. Rekli smo kroz prisegu da ćemo posao obavljati savjesno i odgovorno, držeći se Zakona, Ustava i Statuta za napredak naše domovine i Grada Šibenika. Mi vijećnici možemo postavljati pitanja, davati prijedloge, a vi na njih odgovarati odmah ili u pisanom obliku. Vaš odgovor treba biti jasan, precizan i kratak. A ako je u pitanju profesionalna tajna, što mislim da je sad valjda, možete mi predložiti sastanak, koliko sam shvatio, na privatnoj sjednici. Moje pitanje je onda bilo da li postoji određena prešutna koalicija s Klubom suverenista koja će odrediti buduće smjernice rada i djelovanja pri upravljanju našim gradom. Rekli ste: "Gradska uprava nema nikakvu cijenu i ni s kim ne trguje." A onda mi je gospodin Zekanović poručio da počnem biti političar jer je to kao ispravan put pri mojem vijećničkom mandatu. Meni i osobama koje zastupam je u ovom trenutku ponajviše do vašeg odgovora, jer držim da je vjera u čovjeka, odnosno povjerenje u čovjeka najistaknutija vrlina koju osoba treba imati, a ponajviše kod gradonačelnika koji je izabran da bude pravi vođa, odnosno moralna vertikala svim građanima Šibenika u svom mandatu.

I sad ću potrošiti svoje pitanje ne da saznam da li imamo i dalje svijetlu budućnost u sporta u Šibeniku, već da saznam da li ste gradonačelnik od riječi koji je rekao da gradska uprava nema cijenu i ne trguje, jer kao i svaki drugi građanin našeg grada vidim da na raznim pozicijama se instaliraju cijenjeni predstavnici Hrvatskih suverenista koji zadnjim zapošljavanjem u javne ustanove i sportske objekte jasno daju do znanja da imaju sportsku strategiju i viziju sporta. Pa vas molim da mi kažete, nama svima, koja je cijena, odnosno koji su sve uvjeti na koje ste pristali kako bi imali većinu u vijeću i kako bi krenuli u projekt koji ste i rekli na početku, Novi Šibenik, korak u budućnost. Drugo pitanje je moje vezano za promet u Šibeniku. Mislim, sa Šubićevca, sa Nitrnice, pretpostavljam da je u Višnjem i drugim svim kvartovima prebrzo se vozi s motorima, s vozilima, s automobilima, pa me zanima kako ćemo to reducirati, popraviti, jer stvarno je u nekim situacijama i opasno. Hvala.

Gospodine gradonačelnik. Na prvi dio ja nemam odgovora. Vidi se da je gospodin Trašić dio liste Stipe Petrine, dakle da dobiva dobre naputke. Nažalost, oni to preslikavaju s razine županije na grad, a to jednostavno ne drži vodu. Što se tiče brze vožnje, kontrole, vi ste isto tako bili jedni od onih koji su skrikali u prošlom sazivu Gradskog vijeća. Proces videonadzora i uvođenje kontrole i prometa i komunalnog reda ide normalno. Dakle, veliki dio posla je obavljen. U to će se uključiti i Ministarstvo unutarnjih poslova i komunalni odjeli Grada Šibenika, kroz takozvane kontrolne sobe. I imat ćemo, naravno, model koji će upravo tome što vi govorite stati na kraj, ali između ostalog i divljaštvu parkiranja, od zelenih površina do nogostupa, dječjih igrališta, devastacije i divljanja u različitim dijelovima grada. Hvala. Samo možete zatražiti pisani odgovor, nema komentara. Tako da... Hvala.

Hvala, kolegi Trašiću. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjeni vijećnik. Gospodine, izvolite. Evo, poštovanje svima. Ovako malo listam portale, nađena na portalu gradskog parkinga obavijest. Kaže ovako: "Obavijest stanarima unutar područja stare gradske jezgre. Poštovani stanari gore navedenog područja grada, pozivamo vas da, ukoliko ste zainteresirani, od 01.12. ove godine do 31.12. ove godine možete podnijeti zahtjev za izdavanje povlaštene parkirne karte za stanare stare gradske jezgre, nulte zone, bez, pazite, bez naknade, za 2022." I ja gledam, kad vidim ono, ne, ono je Grad Split. Palio sam ceo fudbal. Znači, Grad Split ima od 2019. odluku da se drukčije tretiraju stanovnici stare gradske jezgre. I evo, gospodin Novi, ovaj suverenist, isto živi, on je s vama u koaliciji,

donijeli su i pravilnik. I taj pravilnik kaže: "Oni imaju pravo da se parkiraju bez naknade." Je li vi shvaćate o čemu se radi? Znači, ta briga o ljudima koji žive u staroj gradskoj jezgri, koja se na razglednice stavlja samo ta gradska jezgra, ne stavlja se ni Šubićevac, ne stavljaju se ni Vidici. Na svim razglednicama koje turisti kupuju, koje gledaju na portalima, vidi se Stari grad, stara gradska jezgra. I mi ništa ne činimo za te ljude koji su sve stariji, kojih je sve manje, da im se olakša pristup, da, da, da mogu živjeti kao ljudi. Zamislite vi sebe, gradonačelniče, da živite u gradu i da vi se vraćate s posla i nemate di parkirati. Vi nemate di, ne možete. Ja se mogu snaći, ja ću se naći na Šubićevcu, jer sam gore, ja ću se snaći. Ali vi ne možete kad ste u gradu, vi nemate di parkirati. Znači, Grad Split je to prepoznao, ne samo Grad Split, nego i Zadar i svi ostali gradovi. I sad, kad, ako spomenem sad garažu, javnu garažu koja je napravljena, ne govorim, znači, ne govorim o Poljani, ja govorim o garaži. Ona je napravljena u samom centru i ona je trebala isto tako, znači, trebala je, to bi trebala biti, ono, prava prilika da se, da se ljudima izađe u susret, da po nekoj razumnoj ili čak, ne znam, neću sad govoriti o besplatnoj, ali razumnoj cijeni da oni mogu parkirati u taj, u taj, u tu garažu.

I sad se postavlja jedno, jedno logično pitanje. Pazite, ako ste vi dobili novce za garažu, za najveći projekt, 70 miliona, pa ljudi moji, u ime koga ste vi to dobili? U ime koga i za koga? Nama, ako vi građanima ne vratite tu, tu mogućnost da parkiraju, pa mi jednostavno nama ostaje samo da pitamo Olafa, da vidimo po kojim ste vi uvjetima, koga ste vi prevarili, po kojim uvjetima ste vi dobili te novce. Je li to da bi parking, da bi parking kupio novce od turista liti i da bi se, ne znam šta, di, di novci ti transferirali? Nije mi jasno. Nije mi jasno da vi dobijete novce da bi gradski parking naplaćivao 500 kuna, recimo sad je 500 kuna garaža. Pa mislim, to, to nije normalno. To nije normalno. Ja to jednostavno borit ću se do zadnjeg dana, iako ne živim stvarno u gradskoj jezgri, ali ću se boriti dok god sam u Gradskom vijeću da ti ljudi dobiju svoj status. Eto. A drugo pitanje, znači, kad ćete, prvo pitanje je bilo kad ćete vratiti dignitet tim ljudima, kad ćete im pomoći. A ovo je bila stvarno prilika, i prilika još uvijek je tu, da date ljudima mogućnost da, da, da postoji taj jedan cjenik, jedna mogućnost da oni parkiraju. I drugo pitanje, drugo pitanje je: desetke tisuća kuna ste potrošili u više navrata i sad ponovo 600 tisuća kuna za saniranje zida na spomeniku Radoja Končara.

I sad ja gledam, prolazim, vidim kroz one, kroz one najlone, vidim, to su zakrpane zakrpe. I sad mi nije jasno da puste desetke tisuća, pa sad stotine tisuća kuna troši se na, na krpanje zida. I to, pazite, šest mjeseci, rok je šest mjeseci, za šest mjeseci se može stadion napraviti. Eto. Hvala. Hvala. Gospodine gradonačelniče, odgovor na vijećnička pitanja. Ja moram zaista konstatirati da je gospodin Kronja osobito jedan gradski vijećnik. Dakle, on čak može stadion napraviti za šest mjeseci. Ja ću to preporučiti. Kad počnemo graditi novi stadion HNK Šibenik, gospodina Kronjuću angažirati, ali naravno, dobit ćete rok 180 dana. Kada će bar stići plaća? Molim bez komentara. S druge strane, postoji točan elaborat, građevinski elaborat o sanaciji parka Streljanik na Šubićevcu i ide točno po takvom elaboratu. Ne treba, Petre, to objašnjavati. Dakle, kad se, uostalom, kako ste uopće vi vidjeli što se radi, znači da ste neovlašteno pristupili zaštićenoj građevini i niste ovlašteni uopće da sudjelujete i da vidite što se dešava. Možete komentirati kad priča bude završena. Što se tiče vašeg prometnog znanja, sva sreća da ne obnašate vlast, jer bi napravili totalni nered u gradu. Vi bi javne površine pretvorili u privatna besplatna parkiranja. Vi imate samo jedan problem: vi hoćete besplatno parkirati i to je kraj priče. 500 kuna u podzemnoj garaži je mjesečno isto onoliko koliko privatnici iznajmljuju dvorišta za parkiranje, naravno, na suncu, na kišu i na vjetru.

Gospodine Kronja, sustav parkiranja je sustav kontrole prometa u stajanju, a ne: daj mi Mukti ono što vi mislite da trebate dobiti Mukti. U Japanu ne možete kupiti auto ako niste osigurali parking. To je vaša obveza. Vi morate osigurati sebi parking, a ne koristiti javne površine koje su dobro svih građana za osobnu ugodnost ili, kako vi to nazivate, za osobno pravo. Hvala. Idemo dalje. Vijećnička pitanja ću postaviti sljedeće. Prijavljen je vijećnik, cijenjeni kolega Marko Petković, izvolite. Pozdrav svim prisutnima. Puno sreće u nadolazećim blagdanima i uspješnu 2022. godinu. Moje prvo pitanje

u svezi privođenja svrsi praznih gradskih prostora, dakle kroz 2022. godinu, molim, može i pisani odgovor. I također, građani Šubićevca žele, želi, žele znati kad će se napraviti podzemni spremnici za zbrinjavanje otpada. Hvala. Hvala. Ja imam cijenjenog govornika, kolega direktor Zelenog parka će dati odgovor na drugo pitanje. Kolega Đurđević, kolica Ljubičića, za prvo pitanje je tako zatražen pisani odgovor, koliko se ne varam. Izvolite, kolega Đurđević. Pa evo, znači, u tijeku je i sada jedan postupak javne nabave od nekih milijun kuna za podzemne spremnike. Cilj nam je širenje iz stare gradske jezgre prema, da tako kažem, rubnim dijelovima užeg područja grada, onoga područja gdje nema, gdje nema

kontakta između kontejnera i kanti. Znači, Šubićevac ne možemo planirati još sigurno za jedno godinu do dvije dana. Ali imamo problem i da određene zgrade imaju prostore za, za, za spremnike. Jednostavno se stanari ne žele jer su tamo stavili nekakve bicikle i nekakve druge motoriće i onda su tu nekakvi problemi. Ali sad nam je s ovih nekih 12 spremnika cilj zatvoriti ovaj dio, ajmo reći, do vidika. Iako su nam najveći problemi sada se pojavljuju na Meterizama i na Vidicima, jer je tu rubno područje kontakta kontejnera i kanti. I imamo problem da, recimo, ta, ti ljudi koji imaju kante gotovo da nemaju pražnjenja, nego pretrpavaju te, te kontejnere koji se nalaze na tim kontaktnim područjima. I to nam je sad, dva su najveća problema, ali širimo se od užeg centra prema, ajmo reći, prema Šubićevcu i Vidicima. To jedno godinu-dvije sigurno nećemo moći riješiti. Hvala. Kolega Ljubičić je sljedeći koji će postaviti vijećničko pitanje. Cijenjeni vijećniče, ukazano je vrijeme, izvolite s dva pitanja.

Dobar dan, pozdrav svim nadzračnima. Ja bih konkretno odmah direktno pitanje i postavio bih pitanje gospodinu Španji, upravitelju, direktoru, ravnatelju javne ustanove Športski objekti. Naime, postavio sam pitanje jer na njihovoj stranici, na portalu oglašavanju, stoji sistematizacija radnih mjesta i moram pohvaliti gospodina Španju. Odgovorio mi je na moje pitanje jer sam tražio da se vidi konkretno po sistematizaciji ustanove koliko je ljudi zaposleno i, i koliko su praktički, koliko je to razlika od same sistematizacije. Po sistematizaciji nekih 53 čovjeka ima mjesta, a u javnoj ustanovi gospodin Španja mi je dao odgovor da je zaposleno trenutno 43 osobe. Ja ovdje gospodinu Španji nema razloga da ne vjerujem, ali bih volio jedno objašnjenje u cijeloj toj priči. Naime, o čemu se radi? U financijskom izvješću za prošlu godinu, za 2020. godinu, stoji u izvještaju da je bilo 45 zaposlenih djelatnika u javnoj ustanovi. Danas ih ima 43 i to bi bilo u redu, jer ima i nekih saznanja da je dvoje ljudi otišlo u penziju, odnosno mirovinu. Ali ako pogledamo na toj istoj stranici da je u međuvremenu bilo tri natječaja, od kojih je u prvom natječaju bilo šest ljudi, ja vjerujem da je tih šest ljudi i zaposleno. Zatim u drugom natječaju je bila još jedna dodatna osoba kao spasioc za bazen i treća, da ne kažem, ovaj, kultna, kultni prelaz od gospodina Samardžija, našeg kolege, koji se sad zaposlio u javnoj ustanovi.

To sve skupa je praktički osam osoba. I sad ja nešto mi s matematikom tu ne štima, nije mi jasno o čemu se tu radi. Volio bih na neki način objašnjenje gospodine, gospodine Španje. To je jedno pitanje u vezi djelatnika u. Ima još jedna stvar, jer svjedoci smo, da ne kažem, procvata te firme, s obzirom da je bilo problema i bojali smo se za zaposlenje radnika koji su radili na održavanju nogometnog stadiona, nogometnog stadiona na Šubićevcu. Koliko imam prilike, javna ustanova tu više nema nikakvog, nikakve ingerencije. Vlasnik novi je preuzeo održavanje kluba. Prema tome, i tu je bilo troje ljudi koji su najmanje radili. Gdje su oni sada? Da li su oni raspoređeni na neka nova, nova mjesta? Jer s obzirom da na povećanje očito nekog obima posla kod vas, volio bih da mi to objasnite. I pogotovo što mi je jedna stvar

na neki način vrlo interesantna u cijeloj priči, a da su se tri osobe zaposlile za održavanje teniskih terena na Šubićevcu. Zanimljivo je pitanje tko je to do sada održavao. Postavio bih pitanje tko je vlasnik tih terenskih, terena na Šubićevcu. Da li je to grad ili netko drugi? Da li postoji nekakva koncesija prema nekome? I kakva je nova uloga javne ustanove u održavanju teniskih terena i da li ona praktički sad upravlja s teniskim terenima na području grada Šibenika? Hvala lijepa. Hvala, kolega Marin ću. Prije nego što kolega Španja dade odgovor, ja bih samo uputio sve vijećnike. Evo, vidim da ste, ovaj, proučavali ove dane poslovnik, pa onda moramo malo i preciznije ga proučiti. Treba znati da se pitanja ne postavljaju gostima, odnosno predstavnicima trgovačkih društava i ustanova, nego gradonačelniku uprave. Ako on ovlasti predstavnike određenih institucija, onda oni mogu takve odgovore i dati. Tako da u komunikaciji samo vodimo računa. Mi jasno vodimo računa da na ovim sjednicama budu svi predstavnici svih naših poduzeća, odnosno trgovačkih društava i ustanova. I neće sigurno biti nedan odgovor, ali eto, u komunikaciji da uspostavimo tu jedan slijed radnji kako je to i propisano. Ja bih se odmah izvinio gospodinu predsjedniku, ali se pozivam na prvu rečenicu gradonačelnika koji je sam rekao da je prisutan ovdje gospodin Španja. Da, da. Može dati odgovor ili ja? Pa nije, nije sporno, ali da, da u taj, taj slijed postavljanja pitanja ipak napravimo onako kako je.

Evo, hvala vam, kolega Marin ću. Kolega Španja je, evo, ovlašten da dade odgovor na ova pitanja. Hvala. Dobar dan. Ja vas sve lijepo pozdravljam. Evo, gospodin Marinć ima jedno iscrpno pitanje, a ako bude malo zapinjao u odgovoru, molim vas samo da mi malo pripomognete s obzirom na sve ovo što ste mi postavili. Dakle, kao što ste rekli, jučer ste mi postavili pitanje vezano za sistematizaciju. Trenutno imamo 53 mjesta sukladno sistematizaciji, odnosno pravilniku o sistematizaciji, i popunjena su 43 radna mjesta. S tim da još famozni natječaj o kojem pričate, dakle vezano za ovo, ono i tako dalje, još nije okončan. Po okončanju tog natječaja bit će 44 zaposlena u javnoj ustanovi Športski objekti Šibenik. Što se tiče razlike, dakle ljudi koji su išli, odnosno s tim da je održavanje stadiona na Šubićevcu preuzeo privatnik. Dakle, imamo dva djelatnika koja su išla u mirovinu prije možda godinu dana. Nismo uzimali nove ljude. I jedan djelatnik koji je išao u mirovinu sada prije dva mjeseca. Dakle, to je tri djelatnika koja su već išla u mirovinu, za koja nismo raspisivali natječaje za popunjavanje njihovih radnih mjesta. Što se tiče teniskih terena, dakle mi imamo ugovor s Gradom Šibenikom o održavanju teniskih terena i sukladno tom ugovoru mi upravljamo s četiri teniska terena na Šubićevcu. I tamo imamo tri zaposlena koja su bila nova radna mjesta koja su otvorena u sistematizaciji baš iz te potrebe.

S tim da smo jednu gospođu koja je radila na održavanju stadiona Šubićevac prebacili isto na teniske terene na održavanje. Isto tako, nedavno je donesen zaključak o prijenosu prava na upravljanje nekretninama na stadion u Zablaču, dakle travnato nogometno igralište, gdje bi nakon što bude usvojen rebalans proračuna i proračun za 2022. godinu, javna ustanova također trebala preuzeti održavanje tog stadiona. Eto, ne znam ako ima još nekakvo pitanje, jesam li nešto propustio za. Pitanje: jasno mi je bilo da je tri natječaja, osam ljudi. Tri, tri natječaja. Tri natječaja su bila za šest osoba. Dakle, imamo šest osoba. Tako je. Ima na vašem, na vašem portalu i tenisa, a tri su za nogomet. Odnosno teniski tereni tri.

To je na vašem portalu. Imamo, imamo, dakle što se tiče spasioca na bazenu. To je drugi natječaj. 21. je bio natječaj 2021. godine. 21. to je bio natječaj, to je bio natječaj, samo malo, to je bio natječaj za teniske terene. Dakle za. Ne, nego tri. Možda ste vi krenuli tri, natječaj za šest. Sigurno je neka greška. Ako može, provjerit ćemo pa ću vam naknadno dostaviti odgovor na to pitanje, jer sigurno je natječaj bio za tri osobe što se tiče teniskih terena. To definitivno. Dobro. Možemo. Evo, ovaj, jedan par je pisan ovaj za građane, ali evo i gospodin gradonačelnik dat će neki dopunu. Ma ja ću samo konkretizirati odgovor. Dakle, ova intencija koja se vidi i kroz ovu priču oko zapošljavanja u sportskim objektima, to je stalno priča u kojoj se pokušava gradsku upravu etiketirati da zapošljava gdje god može i ne može. Ovo je došlo kao melem na ranu. Dakle, imate javnu ustanovu Sportski objekti koja ima sistematizirano, je li tako, 53 mjesta, ima sistematizirano. Dakle, mogli bi popuniti svih 53. Mi to ne radimo, nego se objavljuju natječaji onda kad je to zaista potrebno i kad je to nužno. Dakle, nemojmo ovdje mudrovati oko toga, oko 40 ljudi, pa to je jedan razred. Ja predlažem da gospodin Marinć bude gost kod direktora javne ustanove Športski objekti i da jednostavno organiziraju kavu sa svim zaposlenicima javne ustanove Sportski objekti, a gospodin Marinćće prebrojiti koliko tu ljudi ima.

Hvala. Idemo dalje. Tražim pitanje i odgovor na oba dva pitanja. Tko je vlasnik teniskih terena i tko ima ingerenciju za to? Dobro, hvala. To je konstatirano zapisnički i možemo, ovaj, na to zatražiti odgovor. Ja ću iskoristiti ovaj mir dok se stvara mikrofonija, tako vjerujem da me čujete. Hvala, ovaj, kolegi Marin ću, kolegi Španji, kolegi gradonačelniku. A sljedeći koji će postavljati pitanja je kolega Mario Kovač. Samo prije nego što on izađe, ja bih vas zamolio da, obzirom da imamo još samo dva vijećnika koja su se prijavila, a istekla je ova naša satnica, je li, da produžimo trajanje ove sjednice u dijelu vijećničkih pitanja za sljedeće vijećnike koji su se prijavili. Tko je za?

Konstatiram da smo jednoglasno prihvatili. Kolega Mario Kovač, ima li još izlagača? Najljepše zahvaljujem. Pozdravljam gospodina gradonačelnika sa zamjenikom, vas, gospodine predsjedniče, svoje kolegice i kolege, predstavnike medija, direktore, direktore naših gradskih poduzeća. Ja sam, evo, ovdje izašao s papirom jer moram citirati odredbe nekih zakona. Pa evo, Zakon o proračunu, dakle u članku 37, stavak 4, određuje, citiram: "Vlada, odnosno načelnik, gradonačelnik ili župan, utvrđuje prijedlog proračuna i projekcije te ih podnosi Saboru, odnosno predstavničkom tijelu, na donošenje do 15. studenoga tekuće godine." A Zakon o lokalnoj, odnosno područnoj i regionalnoj samoupravi, u članku 69., stavak 2, određuje: "Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, kao jedini ovlašteni predlagatelj, dužan je utvrditi prijedlog proračuna i podnijeti ga predstavničkom tijelu na donošenje u roku utvrđenom posebnim zakonom." U članku 69a, stavak 1 tog istog zakona, zakonodavac određuje: "Ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili povuče prijedlog prije glasovanja o proračunu u cjelini, te ne predloži novi prijedlog proračuna u roku koji omogućuje njegovo donošenje, Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu, odnosno regionalnu samoupravu, razriješiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima." U tom slučaju Vlada imenuje povjerenika i raspisuje prijevremene izbore za gradonačelnika. Vi ste, gospodine gradonačelniče, prijedlog proračuna podnijeli u ovome gradskome vijeću dana 6. prosinca. Dakle, daleko iza zakonom utvrđenog obvezujućeg roka.

Jednako tako, člankom 69 Poslovnika ovog vijeća, poziv za sjednicu s materijalima dostavlja se vijećnicima najmanje osam dana prije održavanja sjednice. To je odredba, je li, Poslovnika. A vi ste ih, draga gospodo, dostavili sedam dana prije sjednice. Jer ako se rokovi računaju na dane, a imamo, hvala Bogu, ovdje jedan reprezentativan sastav pravnika, ako se rokovi računaju na dane, onda se dan dostave poziva, kao i dan održavanja sjednice ovoga vijeća, sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, ne računaju u rok. Dakle, i tu ste nam uskratili jedan dan. Danas imamo sjednicu gradskog vijeća s 35 ili 37 točaka dnevnog reda. Između ostalih su i drugi rebalans proračuna za prošlu godinu i proračun za sljedeću godinu. Moje pitanje vama je: zbog čega vi, gospodine gradonačelniče, ignorirate ove zakonske odredbe koje se odnose na zakonito i transparentno trošenje javnoga novca? Da li se iza vašeg besprijekornog vanjskog izgleda skriva netko tko ne drži do načela zakonitosti i transparentnosti u trošenju javnih sredstava? Ili iza vaše već spomenute uglačane vanjštine ipak čuči jedan mali autokrat? Drugo pitanje: na nedavnoj presici 17., da, 17. studenog, na kojoj ste vi, gospodine gradonačelniče, i vaš koalicijski partner, gospodin Zekanović, predstavili novu direktoricu Batižela d.o.o., izjavili ste kako je interes za ulaganje na području bivšega TEF-a iskazalo troje ozbiljnih investitora. Na pitanje novinara tko su investitori, odgovorili ste kako ne znate tko su ti potencijalni investitori.

Moram vas upitati: kako znate da se radi o ozbiljnim investitorima ako ne znate tko su oni? To je ona najelementarnija logika. I drugo potpitanje: zbog čega gradska javnost, pa i ovo vijeće i mi vijećnici, ne bismo smjeli znati tko su zainteresirani investitori na tom visokovrijednom zemljištu u pretežitom vlasništvu Grada Šibenika? Hvala vam lijepo. Hvala. Gospodine gradonačelniče. Slažem se da imamo respektabilan broj pravnika i u gradskoj upravi i u gradskom vijeću, pa će na prvi odgovor, odnosno odgovor na prvo pitanje relevantnog pravnika, cijenjenog gospodina Marija Kovača, dati ne pravnik, nego pročelnik za financije. Nadam se da će biti dovoljno jasan da zadovolji

odgovorom na vaše pitanje. Što se tiče Batižela, niti znam, niti ima potrebe da znam. Postoji direktorica firme. Javnost ima pravo znati. Naravno da će znati. A onda, kada se sukladno dogovoru s državom izvrši valorizacija, provjera, bez obzira što su to neobvezujuće ponude svih pristiglih ponuda, po točno jasnim, definiranim i određenim kriterijima, a ne ad hoc jesu ili nisu relevantni. Radi se o ozbiljnoj priči da bi se na maloj, sitnoj, lokalnoj razini i sitnih, malih politikantskih razloga dovodilo u pitanje relevantnost onoga što se provodi kroz javno dostupnu proceduru.

Direktorice, naravno, možete odgovoriti ono što smatrate da možete odgovoriti. Poštovanje. Vezano za zakonske rokove za donošenje proračuna, sukladno trenutnom zakonu, sad se mijenja od 1.1. 2022. godine. On se dostavlja gradonačelniku do 15.10., kao što je dostavljen, i dostavlja se 15.11. na donošenje gradskom vijeću, ali se upućuje tek prije, osam dana prije, kad se određuje rok. Govorite ozbiljno, nemojte se šaliti. Je, osam dana prije nego što se uputi na, onaj, na samo gradsko vijeće. I sami ste svjesni da je to neozbiljno. Je li tako? Što znači dostaviti gradskom vijeću, odastrijeti gradskom vijeću proračun? Što znači do 15.11.? Da li znači dostaviti ga, oprostite, smijem li sad govoriti? Da li znači predsjedniku vijeća? Predsjedniku vijeća, da. Predsjedniku vijeća. Ili to znači dostaviti tim vijećnicima? Jer vijećnici, za Boga miloga, čine gradsko vijeće. Predsjedniku vijeća, da. 15.11. Vi ste ga dostavili gradskome vijeću u zakonom utvrđenom roku. Ja znam da će vaša mašinerija u Vladi i nadležnom ministarstvu vas pokriti. Ali to vam ne treba. Imate većinu, za Boga miloga. Držite se zakonskih rokova jer povučete sumnju u transparentnost. Povučete sumnju u zakonitost vršenja financijskog poslovanja u državnoj pročelnici. Plus, drugi rebalans je rađen sve do zadnje nedjelje, do, onaj, tako da je tek u ponedjeljak su slani svi materijali i ostalo. To je vezano za ovo pitanje, vezano za osam dana kad je upućena sva dokumentacija, skenirana i dostavljena gradskim vijećnicima.

Hvala. Gospodine Kovač, gradska uprava Grada Šibenika imala je nedavno nadzor Ministarstva financija koji je besprijekoran. Imam li pravo reagirati? Ne samo za proračun i sredstva. Nemamo mi ništa s reklamama, ali imamo prilike. Ali uporno, uporno. Evo, ovo je peta sjednica, ajde, jedna je bila. Kolega Kovač, imat ćemo točku dnevnog reda. Znači, vi nas tjerate da vjerujemo vama, a ne svojim očima. Mislim, to je apsurd. Prelazimo na sljedeća vijećnička pitanja. Na kraju, ostalo nam je postavljanje pitanja cijenjenog vijećnika Nenada Samardžije. Izvolite, kolega. Dobar dan. Sve vas skupa pozdravljam, drage vijećnice i vijećnici. Gospodine gradonačelniče sa zamjenikom, poštovani tajniče Grada, predsjedniče vijeća, ovim putem vam želim izraziti, obzirom da je ovo zadnji put da ću vas vidjeti, sretan i blagoslovljen Uskrs vama i vašim obiteljima, te sretnu novu Božić. Ispričavam se, mali lapsus. Hvala. Božić, te, te...

Molim, molim malo mira. Hvala, hvala. Ispričavam se na lapsusu. Da se ponovim: sretan i blagoslovljen Božić vama i vašim obiteljima, te sretna nova 2022., te da nam ova pandemija što prije ode. Moje pitanje je za gradsku upravu, možda bi bilo za gradonačelnika ili gradonačelnika, neka netko odgovori. Kakvo je stanje s onim mostom, prilazom onim preko, u Ražinama, preko pruge? Kad će se ići u tu rekonstrukciju i da li se o tome planira? Te osvrt na sve vijećnike koji su spominjali suvereniste u svom izlaganju. Pa, dragi vijećnici, drage kolege, zar vi zaista smatrate da su suverenisti jedini problem u Šibeniku?

Ja mislim da nisu. Zar vi, gospodine Rastoviću, mislite da su... Kolega Samardžija, treba postaviti pitanje. Ovo imamo prilike da se... Ne, ne, ne, ne. Samo jedno pitanje, gradonačelniče. Pa, ako ste se javili za to, postavite. Predsjedniče, molim vas, je li se mogu ja obratiti vijećnicima ili ne mogu? Samo pitanje, gospodine. Obraćanja, ovaj, vijećnicima... Ne. Pitanja se postavljaju gradonačelniku, pa ste to možda mogli... Dobro, na vaše provokacije neću reagirati, ali... Svako od vas ima priliku... I dalje će vam biti suverenisti jedini problem u Gradu Šibeniku. A nadam se da ćemo se vidjeti na izborima 2025. i da ćete imati boljeg kandidata. Hvala. Hvala, kolega Samardžija. Ne želim da vas smetam.

Cijenjen kolege, molim vas malo mira, ovaj, ne moramo komentirati, ako sam ja ovdje taj koji može umjesto vas, ovaj, komunicirati određenu, određenu protokolarnu i proceduralnu situaciju. To vas molim da se držimo redoslijeda i, ovaj, na svoj način reda koji smo se unaprijed dogovorili. Kolega Mileta, odgovor na vijećničko pitanje. U izradi je projektna dokumentacija, točnije, ona je u fazi ishodovanja lokacijske dozvole za cjelokupnu rekonstrukciju, odnosno povezivanje Ražina i Ražina Donjih, od rotora ispred GAK-a, odnosno ulaza u Impol, preko ovoga nesretnoga mosta gdje bi napravili još jedan, pa proširili kapacitete i napravili isto tako i pješački koridor, pa nogostupom do ulaza u same Ražine. Cijela ta dokumentacija je, dakle, na lokacijskoj dozvoli. Nadamo se glavni izvedeni projekt napraviti kroz sljedeću godinu. U proračunu za sljedeću godinu su predviđena i sredstva za to. A što se tiče same izvedbe, po starom dobrom običaju, tražit ćemo vanjska bespovratna sredstva, sufinanciranje, kako bi onda mogli ići dalje.

Hvala, kolega. Evo, s ovim smo, cijenjen kolege, iscrpili ovaj dio našega dnevnog reda koji se odnosi na postavljanje vijećničkih pitanja. Obzirom na to da imamo dugu sjednicu, ne bismo sada odredili pauzu. Ta pauza će biti, tako je planirana, za jedan domjenak, obzirom da su ovo nastupajući blagdani pred nama, pa će biti i, evo, ovdje organizirana na drugom katu Veleučilišta, i domjenak negdje oko 13 sati, 13 minuta. A ja bih molio da nastavimo, pa ćemo eventualno neku manju pauzu napraviti nakon što obavimo točke vezane za sam proračun, ako se slažete. Prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda. Predlog dnevnog reda vam je... Malo ćemo pričekati dok...

Dok se ustabili situacija u vijećnici, ajmo to tako kazati. Kolege, evo, ponovno smo u vijećničkim klupama. Zahvaljujem gospodu koja su bila ovdje, ovaj, davala odgovore na pitanja ispred institucija i upravnih tijela. Jedan dio je njih nas trenutno napustio, jedan dio je ostao. Ali, evo, nastavljamo s ovim redovnim dijelom sjednice koji počinje utvrđivanjem dnevnog reda. Taj dnevni red vam je upućen u sam poziv za sjednicu. Uz to, dobili ste u međuvremenu i dopunu dnevnog reda od strane gradonačelnika kao ovlaštenog predlagača, s dvije točke dnevnog reda, a to je prijedlog izmjena programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja stanica Šibenik za 2021. godinu i prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra za česticu zemlje 3085/2 iz zemljišnog uloška 3602 katastarske općine Krapanje. Ima li još netko od potencijalnih ovlaštenih predlagača prijedlog za dopunu ili korekciju dnevnog reda? Ako nema, onda po poslovniku prvo odlučujemo o ovim dodanim predloženim dodanim točkama, točkom 1 i 2, kako sam ih, ovaj, naveo maloprije. Pa vam dajem, ovaj, prijedlog na glasovanje tko je za to da prvo, ovaj, usvojimo dopunu: prijedlog izmjena programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja stanica Šibenik za 2021. godinu, dnevni red. Tko je za?

13 za, protiv, suzdržanih, većinom glasova prihvaćeno. I druga dopunska točka: prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra za ovu navedenu česticu. Tko je za? Jednoglasno konstatiramo da smo ove točke dnevnog reda uvrstili u dnevni red kao točke 34 i 35. Pa onda, obzirom da smo prihvatili dopunu dnevnog reda, glasujemo o cjelovitom dnevnom redu, znači dnevnom redu s točkama od 1 do 35, kako smo sada i utvrdili. Ja sad neću čitati ove pojedinačne točke, nego bih dao na glasovanje cjeloviti dnevni red. Tko je za? 15 za, protiv, suzdržani su, poprimili stvari svi ostali, znači većinom glasova prihvaćeno. Tako da je objavljen usvojeni dnevni red s točkama od 1 do 35 dnevnog reda. Prelazimo na prvu točku dnevnog reda, a to je polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2021. godinu. Vi ste ga u pisanoj formi dobili, a evo dodatno obrazloženje, uvodno, dat će gospodin Torić. Izvolite. Hvala na poštovanju. Vezano uz polugodišnje izvještenje, ovo je još jedan slučaj dokumenta koji relativno kasno dolazi na gradsko vijeće, koji se odnosi na pola godine, kako se donosi do, mislim da je 15. rujna, a onda kako se održavaju svaka tri mjeseca sjednice gradskog vijeća, tako je, onaj, tek u prosincu dolazi vama materijali. To će se promijeniti u novom Zakonu o proračunu, gdje će biti utvrđeni kraći, kraći rokovi od iduće godine. Vezano za samo izvršenje proračuna u prvoj polovici godine, prihodi i primitci na razini proračuna, znači koji objedinjuje gradsku upravu plus 19 proračunskih korisnika, izvršenje je iznosilo 168 milijuna kuna, a rashodi i izdaci 167.

Tako da smo u prvoj polovici godine bili u minimalnom plusu od milijun kuna. Moram reći da ovo nikad veće se očekuje izvršenje od 2021. godine Grada Šibenika, najviše u odnosu na EU projekte, gdje smo prije dvije godine imali na godišnjoj razini izvršenje oko 250 milijuna kuna, prošle godine oko 295, 298, i ove godine će sigurno rasti, bit će, očekujemo, preko 320 milijuna kuna. Naravno, ovisi o svim građevinskim situacijama na većim projektima koji će doći i knjižiti se do kraja godine. Toliko za početak. Hvala. Hvala kolegi Tori ću. Otvaram raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Imamo li prijavljenih vijećnika za raspravu?

Ako nemamo, možemo, ovaj, smatrati da je rasprava zaključena i dajem na glasovanje polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2021. godinu. Tko je za? Kolega Galiću, molio bih vas da, prije nego što utvrdimo rezultate glasovanja, da izvršite prozivku vijećnika, odnosno utvrđivanje tko je ovdje naznačen, da bismo mogli eventualno utvrditi konačni broj palih glasova za odluku. Izvolite. S obzirom da smo na početku sjednice imali 20 naznačenih vijećnika, moramo izvršiti... sad se puno brojka smanjila, čini mi se. Dakle, Branka Badžin, Gordana Cvetković, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić nije, tako je od početka, Mario Kovač, Branko Konja,

Dario Krušić, Rikard Marenci nije naznačen, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje, Tonči Restović nije naznačen, Nenad Samardžija stigao je. Stigao je. Dobro. Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Zdravčić, Ivana Mudrag, i doktor znanosti Drago Zlatovčić je tu. Jedan, dva, tri, manje. Znači 18. Možemo konstatirati da, evo, znači da imamo, obzirom na ove fluktuacije samih članova, da je trenutno naznačeno 19 vijećnika koliko me je tajnik izvijestio, da to imamo prilikom utvrđivanja broja glasova i donošenja odluke. Pa bih još jednom dao na glasovanje: tko je za polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2021. godinu?

11. 11 za, protiv, suzdržani. Preostali dio, je li, po prirodi stvari, tako da ih je 8 suzdržano, većinom glasova prihvaćen polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2021. godinu. Druga točka dnevnog reda na koju prelazimo je prijedlog zaključka o primanju na znanje odluke o preraspodjeli sredstava između proračunskih stavaka za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. godine. Dobili ste materijal također u prilogu. Otvaram raspravu. Nema prijavljenih vijećnika i dajem na glasovanje prijedlog zaključka o primanju na znanje ove odluke. Tko je za? 11 za, protiv, suzdržanih, znači preostalih 8. Većinom glasova prihvaćena je i druga točka dnevnog reda. Prelazimo na treću točku dnevnog reda, a to je prijedlog drugih izmjena i dopuna proračuna Grada Šibenika za 2021. i projekcije za 2022. i 2023. godinu, s podtočkama od A do I. Tako da ćemo u tome smislu i glasovati za pojedine točke. Ali sada otvaram raspravu o ovoj trećoj točki dnevnog reda. Prije same rasprave, kolega Torićće dati uvodni predaj. Izvolite. Poštovanje. Vezano za druge izmjene i dopune proračuna Grada Šibenika za 2021. godinu, on je rebalansiran i uravnotežen na 402,5 milijuna kuna. On je vezan uz dinamiku samih projekata, gdje preraspodjeljujemo određena sredstva među stavkama. Nema puno novih stavki, a, onaj, ovisi o dinamici, tako da su planirana sredstva do kraja godine, a preostali iznos je planiran u proračunu za iduću godinu. Hvala. Hvala kolegi Tori ću.

Otvaram raspravu po ovoj točci. Ima li tko da se javi? Ako nema, zaključujem raspravu o točci 3 i davat ćemo na glasovanje sve podtočke, znači moramo glasovati na taj način. Tko je za točku 3A? 11. 11 protiv, suzdržani, ostali. Točka 3B, na glasovanje. Tko je za? Molim? Otvorili smo raspravu po cijeloj točki. Ali ajmo, ovaj, dobro, kolega Galić me upozorava da bi ipak trebali otvoriti raspravu po pojedinim podtočkama, da ne bismo tu, ovaj, imali problema, iako smo mogli i raspraviti cjelovito točku 3. Ali ajmo po redu. Točka 3B, otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 3B. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali. Točka 3C, otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 3C. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali. Točka 3D, otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 3D. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, ostali. Točka 3E, otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 3E. 11 protiv, suzdržanih 8. Točka 3F, otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 3F. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali. Prijedlog odluke o drugim izmjenama i dopunama programa javnih potreba u sportu, točka 3G. Otvaram raspravu. Za? I već se javio cijenjeni vijećnik gospodin Travčić. Izvolite. Pozdrav svima. Težak teret mi dajete, gospodine gradonačelniče. Moram vam iskazati: super kad vidim kako dajete potporu svojim pročelnicima i ravnateljima. Vi mi možete biti kao otac. Bilo bi lipo da onda, evo, ja vam mogu biti i dite, pa mi dajte meni malo potpore. A zašto ću vam to reći? Vezano je za ovu isto točku. Vi 13. ste došli na vlast, ja sam isto bio dite Šibenika, poznata diše ekipa. Onda ste me, onda ste cijelu nas ekipu rekli: "Bitće vam sve u redu", a sad ste nas samo odbacili. Isto kao moje pitanje što sam vas pitao vezano za koaliciju. I sad se moram referirati na gospodina Španju, gdje ću ja sad iskazati nepovjerenje prema njegovoj ustanovi, jer nigdje nisam dobio konkretan odgovor.

Zašto mene niste zvali? Možda bih ja bio jeftiniji. Ono, možda nemate moj broj, ali kasnije ću vam dati. Ali s druge strane, ja i vi sad ne možemo više imati neki odnos, zato što ste vi mene, vi mene vrijeđate. Ja sam sinoć, dok su djeca spavala, opisao da bih ja nikoga ne uvrijedio. I vi mene vrijeđate sa, sa, kao, meni izađe netko izpod stola i džepa. To sam ja. Stvarno mislim da ćemo sad imati jedan drugačiji odnos. A stvarno vas respektiram. Zanima me stavka funkcionalne klase službe rekreacije i sporta. Kakav, kakav, što je to? Kakav je osnovni cilj te službe i kroz koje djelatnosti se ona provodi? S obzirom da je lako zaključiti da Grad za mlade s osnovicom sportske rekreacije još nije zaživio, da se intenzivno ne radi na strategiji razvoja sporta, da mi još nije jasno tko službeno održava sportska i dječja igrališta za rekreaciju građana, i nije mi jasno zašto se za sportsku rekreaciju izdvajaju mala sredstva. A svugdje piše sportska rekreacija, služba rekreacije i sporta. Povećavaju se sredstva za plaće zaposlenika u javnim ustanovama i sportski objekti. Što hoće reći da su objekti stvoreni za zaposlenike, a ne za sportaše? Ja se ispričavam, gospođo Spanja, ali ja ću nastaviti dalje s ovim pitanjima. I žao mi je, gospodine gradonačelniče, što mijenjamo ja i vi jedan odnos.

Hvala. Gospodine Travčiću, da li se netko javlja za riječ dalje? Ako nema daljnjih govornika, zaključujem i točku 3G i dajem je na glasovanje. Tko je za točku 3G? 11 protiv, suzdržani, ostali 8. Znači većinom prihvaćeno. 3H, otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje 3H. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali 8. Znači većinom glasova prihvaćeno. I točka 3I, otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 3. Tko je za? 11 protiv, suzdržanih, preostali. Većinom glasova prihvaćena je i ta točka, što možemo konstatirati da je usvojena ova točka 3 sa svim podtočkama koje su vam prezentirane. Prelazimo na četvrtu točku dnevnog reda. To je prijedlog odluke o izmjeni Odluke o ostvarivanju prava na novčanu pomoć roditeljima za novorođeno dijete. Evo, imamo prigodu da nakon dužeg vremena imamo na ovoj sjednici i nekoliko prijedloga odluka čiji su predlagatelji sami naši vijećnici, pa im se ja na tome zahvaljujem na njihovom trudu i maru. Prvi predlagatelj ove odluke je kolega Nenad Samardžija. Kolega, hoćete li uzeti riječ ili imate mogućnost obrazložiti ovu odluku u kratkom izlaganju?

Da, moje poštovanje. Još vas jednom pozdravljam. Kao što znate, ispred vas se nalazi Odluka o izmjeni Odluke o ostvarivanju prava na novčanu pomoć roditeljima za novorođeno dijete. Naime, kao i što je vidljivo iz obrazloženja i, i, i materijala koji je ispred vas, vidljivo je da se povećavaju sredstva u proračunu, konkretno za treće dijete. Znači da kroz, svaku godinu treće dijete dobije 7.000 kuna više u odnosu na period koji će ga dobivati. To je prijedlog išao, naravno, od Hrvatskih suverenista na proračun i, i nadam se, i želim vjerovati da će se on usvojiti. Znači, suverenisti se bave onim stvarima koje su konkretne, koje su jasne i koncizne, i konkretno donosu, donosu odluke koje će direktno pomoći roditeljima s troje i više djece. Hvala. Hvala. Gospodine Samardžiji— Gospodin gradonačelnik se javlja za riječ. Izvolite.

Dakle, pomoć za novorođenu djecu je inače u našem programu bila, naravno, sukladno financijskim mogućnostima proračuna Grada Šibenika. Ovaj amandman je, ja bih rekao, realan, objektivan. Dakle, proračun to može u ovom trenutku podnijeti i ja nemam ništa protiv da se ovaj prijedlog usvoji. Hvala gospodinu gradonačelniku. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Da li ima drugih vijećnika koji se javljaju? Kolega Mario Kovač se javio. Kolega Marencić se javio. Ajmo. Prije, evo, ja se ispričavam što to nisam vidio, pa evo, ovaj, ispravljam se i dajem riječ gospodinu Marenciću.

Što da vam kažem? Nešto reći protiv ovoga prijedloga se može stvarno shvatiti na, na razno razne načine, ali ne bih želio da bude da, ako imamo kakvu kritiku, da praktički se to odnosi da mi ne želimo i ne potičemo na neki način i razvoj naše općine, odnosno grada, i da ne kažemo da stimuliramo i da želimo da bude što više novorođenih u Gradu Šibeniku. Međutim, sve bi to bilo lijepo da praktički predlagač ovoga. Imam osjećaj da on osjeća nekakvu, da ne kažem, grižnju savjesti, pa ajmo nešto napraviti i za naše građane. Mislim, i moje mišljenje u cijeloj toj priči da praktički, kako se odvija podjela sredstava za treće dijete u roku 7 godina, znači to je za njegov rođendan se praktički daje, do sada se davalo 3.000 kuna, sad će se davati 4.000 kuna. Nekome je to puno, nekome je to mnogo, ali mislim da to neće utjecati niti na naše novorođene, niti na neku ekspanziju djece, niti stimulaciju nečeg sličnog u našem gradu. Ja bih, možda bih ja i bit ću, kako kaže gospodin gradonačelnik, uvijek nešto tendenciozno, ono, voli objašnjavati što ja mislim i što ja želim reći, i on pokušava biti savjest našeg grada. Ja bih ovdje predložio nešto drugo. Umjesto ovih sredstava, da svako treće dijete rođeno u Šibeniku ima zaposlenje, i to u gradskom parkingu, u Zelenom gradu, javnim ustanovama ili bilo kojem drugom poduzeću unutar Grada Šibenika, i praktički tako pomognemo roditeljima i djeci, i da, znači, svako treće dijete koje se rodi u Šibeniku, da ga čeka posao nakon 18 godina.

Eto, to bi bila, ja mislim, prava pomoć, i to bi bilo u duhu onoga: ako želimo to sebi, zašto to ne bi dali i drugima. Hvala lijepa. Hvala kolegi Marenciću. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni vijećnik kolega Kovač. Izvolite. Ponovo sve pozdravljam. Hvala što ste mi dali riječ. Evo, ja koristim priliku da čestitam gospodu i vijećnicima suverenistima, jer je ovo prvi dašak i prvi proplamsaj suverenističke politike, evo, u ovom vijeću, s vaše strane. Mogu se složiti djelimice s kolegom Marencićem. Dakle, ja ću glasovati za ovaj vaš prijedlog. Glasovat ću i za onaj vaš amandman, mada ako ga gradonačelnik prihvati, onaj amandman od 300.000 kuna, da bi se ova vaša mjera, ovaj, mogla isfinancirati. Ako ga on prihvati, nema potrebe, postat će sastavni dio proračuna. Ali evo, spreman sam glasovati, glasovati i za taj vaš amandman. No, mislim da je nama u Šibeniku potrebna jedna cjelovitija populacijska politika, demografska politika.

Ovdje ćete vi zapravo s ovom svojom, s ovim svojim prijedlogom, dakle, obitelji u kojoj se rodilo treće novorođeno dijete, omogućiti da ima 1.000 kuna više kroz 7 godina nego što je, što je ta obitelj primala do sada. Vi ste otac, pouzdano znam, pa znate koliko jedna obitelj s troje djece s 1.000 kuna godišnje više prihoda može, može napraviti u smislu boljitka u podizanju, u podizanju te, te djece. Evo, kažem, ja ću to, ja ću to prihvatiti, ali mislim da je to, da je to nedovoljno. Usporedbe radi, ova vaša mjera će izazvati trošak proračunski od 300.000 kuna, kako ste vi tamo naveli u onom svom amandmanu, a to je, recimo, evo, usporedbe radi, gotovo 2,5 puta manje nego što će koštati jurt, turski šator na Tvrđavi svetog Ivana. Evo, to je poražavajući podatak, je li. A inače podržavam jer i maratonska utrka počinje prvim korakom. Ja se nadam da je ovo prvi korak u osvještenju potrebe da se doista sjedne i donese jedan set mjera i pronatalitetne i demografske i populacijske politike u Gradu Šibeniku. Hvala lijepo. Hvala kolegi Kovaču. Ima li daljnjih vijećnika koji se javljaju za raspravu? Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o ostvarivanju prava na novčanu pomoć roditeljima na novorođeno, za novorođeno dijete. Tko je za ovakav prijedlog Odluke?

19 za, protiv, suzdržanih. Imamo 19. Može. Jedan suzdržan. Okej, ispričavam se. Znači, možemo konstatirati da nam se promijenio i kvorum u međuvremenu, je li, da imamo 20 vijećnika nazočnih. Znači, vratili smo se svi u početni stadij. Većinom glasova prihvaćena četvrta točka dnevnog reda. Peta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o novčanoj pomoći za roditelje odgojitelja. Predlagatelj je cijenjeni vijećnik Mario Kovač. Izvolite, kolega Kovač, za uvodnu riječ. Najljepše zahvaljujem. Pa evo, mislim da je u onom dokumentu koji sam ja podnio, podastro, ovaj, vijeću, kao prijedlog s obrazloženjem, dosta toga,

pa mogu reći, ajde, jasno i koncizno, koncizno objašnjeno. Objašnjeno što i kako i zbog čega ja predlažem, predlažem ovu mjeru. No, evo, ovdje ću reći još nekoliko rečenica o tom mom prijedlogu, zbog čega sam motiviran da baš taj prijedlog iznesem pred vas. Dakle, prije više od 2.000 godina, u vrijeme Rimske republike, nastao je jedan, kako bi marketinški stručnjaci danas rekli, slogan krilatica koja se sažimala u skraćenici SPQR, je li, ili u punom izričaju Senatus Populusque Romanus, što bi značilo, u prijevodu na hrvatski, Senat i rimski narod. Dakle, vlast u tadašnjoj Rimskoj republici, dakle, to je, to je prije utemeljenja Rimskoga carstva, smislila je ovaj slogan kao izričaj rimskoga suvereniteta, shvaćajući da bez naroda, dakle, bez populusa nema niti suvereniteta, a nema niti Rimske republike. Ako bismo ovu staru rimsku krilaticu sveli na jezik današnjice i na razinu lokalne samouprave, moglo bi se isto prevesti kao, evo, bez građana nema niti grada.

Ove sam se krilatice sjetio čitajući izvješće Državnog zavoda za statistiku, u kojem se navodi kako Grad Šibenik, kako je Grad Šibenik prema popisu stanovništva iz 2011. godine s brojem žitelja spao ispod razine broja žitelja iz 1981. godine. A sukladno procjenama ovoga istoga zavoda, dakle, Državnog zavoda za statistiku, naš grad se približio broju žitelja iz 1961. godine. Naime, po toj procjeni koju sam maloprije spomenuo, danas na području Grada Šibenika živi 43.791 stanovnik, što bi bilo samo 689 stanovnika više nego ih je bilo u Šibeniku daleke 1961. godine, dakle, točno prije 60 godina. No, i te su procjene diskutabilne, jer Državni zavod za statistiku navodi kako je, po procjenama, Šibenik u zadnjih 10 godina izgubio 2.541 stanovnika, ili 5,48% stanovništva. Naime, tu procjenu čini suspektnom i to što je u 2019. godini na području Grada zabilježeno 207 umrlih građana više nego živorođenih, što bi samo po sebi značilo da je gubitak stanovništva po toj osnovi u referentnom desetogodišnjem razdoblju, u okviru kojeg se vrše popisi stanovništva, dakle, gubitak bi bio na brojci od 2.070. Da ne spominjem, to nisam u onom prijedlogu koji je išao gradskom vijeću, ovaj, napisao, da je 2020. razlika između broja umrlih građana i živorođenih bila 310 u korist, u korist umrlih. Svjestan sam da taj broj treba sagledavati i u svjetlu činjenice da je već 2020. godine svijetom vladala pandemija COVID-a. Ovi nas podaci, koje sam ja sad spomenuo, guraju na sam vrh ljestvice primorskih gradova s najvećim gubitkom stanovništva u zadnjih 10 godina.

Jedino je tu, za jotu, Split ispred nas, on ima 5,67% gubitka, a mi 5,48%. Na pomisao da bi gradskom vijeću Grada Šibenika trebalo predložiti donošenje ove mjere, motivirao me je i podatak kako je od velikih gradova jedino Zagreb u periodu 2016-2019. imao porast broja živorođenih, za razliku od, recimo, Splita, Rijeke i Osijeka. Jednako tako sam primijetio kako je Hrvatska demokratska zajednica u svojem predizbornom programu iz 2016. godine, pod nazivom "Vjerodostojno", na stranici 57 obećao, pa ću citirati: "Donijetćemo zakon o pravima i statusu roditelja odgojitelja u obiteljima, doduše, s četvero i više djece." A Zagrebačka organizacija Hrvatske demokratske zajednice odlučno se usprotivila ukidanju ove mjere od strane gradonačelnika Tomaševića. Slijedom baš tih činjenica, nadao sam se da bi ovdje lokalni šibenski HDZ mogao imati sluha za ovaj moj prijedlog. S druge strane, treba reći kako naš grad nema tako snažno gospodarstvo koje bi moglo privući mlade, zdrave i obrazovane ljude da u što većem broju pohrle živjeti u Šibenik i tako nadomjeste gubitak u broju žitelja grada. Razvidno je iz podataka Financijske agencije, koja nam kazuje kako je 2020. godine na području Grada Šibenika kod poduzetnika bilo zaposleno 6.883 osobe, što je izuzetno mali broj, i, evo, potvrđuje ovo moje mišljenje da naše gospodarstvo nije tako snažno. Evo, još jedna minuta, molim vas. Tako, primjerice, Solin, recimo, s 27.000 stanovnika ima 6.746, dakle, gotovo jednako zaposlenih kod poduzetnika.

Recimo, Čakovec, koji je duplo manji od Šibenika, ima 12.391 zaposlenog kod poduzetnika. Osobno se nadam kako će hrvatska državna vlast uvidjeti nužnost financijske podrške obiteljima s troje i više djece, što bi onda ovu mjeru na razini Grada Šibenika učinilo privremenom. Republika Mađarska, primjerice, planira potrošiti nešto više od 6% ukupnih proračunskih sredstava na pronatalitetnu i demografsku politiku. Naš bi gradski proračun u punoj primjeni ove mjere bio opterećen s otprilike 3% proračunskih sredstava. Evo, toliko. Ja bih, ovaj, ukoliko bude rasprave, imao pravo reagirati i javiti se. Hvala vam lijepo. Evo, otvaram raspravu. Za riječ se javio prvo kolega Marencić, pa kolega Slavica. Da li ima novih govornika? Ako ne, imate vremena kasnije se javiti. Izvolite, kolega Marencić.

Hvala lijepa. najprije želim reći i dati podršku uvaženom kolegi Kovaču s sve ono što je rekao da je bilo potrebno i koji su sve problemi u Gradu Šibeniku. Potpuno se slažem i, na neki način, i vrijeme je da se reagira i da se riješi sustavno problem, ne samo Grada, nego to je problem i naše države, da ne kažem županije, države i tako dalje. Ali moram odmah ovdje izreći neslaganje s ovom mjerom, jer je tu vrlo jasna logika. Gospodin Kovač, uvaženi naš vijećnik, uzeo je primjer Grada Zagreba i, na neki način, i sve statističke podatke koje je spomenuo, to je to, ali bi i, na neki način, i prijedlog njegov je, vidim, koncipiran na takav način da su mnoge, mnoge, mnogi članci iz toga prijedloga praktički preuzeti iz zagrebačke, zagrebačkog iskustva. Ali bih tu napomenuo da jednostavno gospodin Kovač je zanemario, ne mislim namjerno ili bilo što, i pokazatelje kakva su, kakvi su rezultati tih mjera u Zagrebu u periodu 2016. do 2019. godine. Tako se, recimo, neusporan rast djece u obitelji s troje i više djece. Ali što se desilo? Taj broj nije dovoljno, nije dovoljan da nadoknadi pad prvorođene i drugorođene djece. Prema tome,

i dalje je ostao negativni prirast u Zagrebu. On je s 2016. bio na minus 408, da bi 2019. bio minus 803. Prema tome, taj, ta mjera nije baš, na neki način, pokazala mjere i očekivanja koje su se tražili od takvih mjera. Da ne kažem koliki je mjesečni trošak, jer gospodin Kovač nije ovdje naveo niti, način financiranja toga. Jer što ako se javi, recimo, 100 familija? To je plaća, to su prekomilionski iznosi. Mislim da tu matematika ne trpi, i ovaj naš budžet ne trpi, na neki način, ulaganja u takvu stvar, bez obzira koliko bi bila opravdana.

Osim, da ne kažem, tih loših pokazatelja i mjera, pokazalo je i iskustva u Europi. Ja ću navesti suprotne zemlje od gospodina Kovača. On je naveo Mađarsku i sve. Ja bih naveo onaj sjever, gore Europe, koji je odustajao od tih mjera, jer se pokazalo štetno nesocijalizacija djece. Jer nemojte zaboraviti, u Zagrebu je, treće dijete, odnosno sva djeca koja su u takvim obiteljima, koja dobivaju potporu, ne mogu ići u vrtić. I to je problem koji je jednostavno jedan, jer jedna obaveza, zakonska obaveza da djeca u vrtiću idu bar jednu godinu predškolski, onu zadnju godinu predškolskog, mora biti u vrtiću. I mislim da je to, ne samo da nije dovoljno, ali da bi ilustrirao tu problematiku, na neki način, ja sam našao dva primjera iz Zagreba, baš, koja su se i u Večernjem listu promovirali, koji daje za te mjere i protiv tih mjera, na neki način. Tako jedan uspješan takav primjer, koji je naveden u Večernjem listu, je obitelj s četvero djece, ali majka i otac su visoko obrazovani u vlastitom stanu. Majka je privremeno odustala od poslovne karijere i posvetila se djeci na način da im se redificira sve dodatne aktivnosti, od sporta, jezika, nečeg drugog, i tako dalje. Prema tome, majka je odustala od svoje karijere poslovne, četvero djece servisira, razvoza, voza po Zagrebu, znamo to kako sve skupa ide. Usput, da vam kažem, da to košta familiju oko 2.500 kuna, sve te razlike.

Oni navedu čak i jedan primjer kako su uspjeli uštedjeti novce na takav način da su doveli profesoricu stranog jezika u njihovoj kući, tako da mogu dvoje djece za istu, za istu satnicu praktički pohađati tu nastavu. Interesantno je, i to nitko ne spominje, otac dobro zarađivao i zbog toga to sve skupa funkcionira. A ne pomoć od, koliko je, 4.000 ili 5.000 kuna, ili 3.000, ovisi koliko se odredi za praktički tu familiju. Jer osnovni naglasak je praktički, da oca nema, odnosno da nema, na neki način, njegove zarade, ta fun- ta funkcija, odnosno mjera ne bi imala nikakvu funkciju. Drugi primjer je, nažalost, potpuno dijametralno suprotan, a to je da radi samo jedan član u obitelji, ajmo reći otac, majka je nezaposlena, u pri- u, recimo da su još u, na neki način, ovaj, nemaju riješeno stambeno pitanje, pa su podstanari. A i oni se, i što je najtragičnija stvar, oni imaju dvoje djece i odlučuju se za treće dijete zbog potpore, suprotno od mjera. To dijete, dijete, da ne kažem cijela ta familija i sva djeca u toj familiji su zakinuta, jer oni nemaju mogućnosti da idu i da se izdvoje 2.000, 3.000 kuna za tu djecu da idu na dodatne aktivnosti.

A da ne kažem stvar socijalizacije u vrtiću i bilo čega drugoga, koji su to negativni efekti. Zaključak bi bio, jer jedan i drugi primjer je stvar ekonomske osnove, funkcioniranja obitelji, i tu trebamo promijeniti paradigmu i ponašanje, da ne kažem i razmišljanje u ovoj državi, a da ne kažem u našem gradu. Zašto ne bi pomagali umjesto tih novaca? Jer najlakše je dati novac. Jer kad ti daješ novac, ti dižeš ruke od svega. Ti praktički si skinio odgovornost sa sebe. Ali, ajmo pogledati da li ta mjera će donijeti ikakvu funkciju. Zašto ne bi te novce uložili na drugi način? Na besplatne dodatne aktivnosti, na cjelodnevni boravak. Jer vi znate da imamo djecu, putnike, koji nemaju novca za prehranu. U srednjoj školi, recimo, dijete ide u 6 i po, 7 sati se diže, dolazi u 3, a neki put i 3 i po ili 4, u udaljena mjesta, u svoje mjesto. Za to vrijeme taj učenik bi trebao imati bar dva obroka, a ne jedan. A mi mu ne omogućavamo niti jedan. Zašto ne bi uložili na sve dodatne aktivnosti i pomogli familijama, obitelji, da im pomažemo što se tiče školovanja, što se tiče prehrane, i na neki način besplatan i, i za sport, i da ne kažem odgoje, glazbene i bilo što drugo. I zato ću podržati svaku akciju koja ide u tom smjeru, ali, nažalost, ne mogu podržati ovu, jer mislim da ovo je najlakši, ali i najbesmisleniji, besmislenija mjera da bi postigli onaj cilj koji mi hoćemo, a to je rast djece i rast našeg stanovništva u našem gradu.

Hvala lijepo. Hvala, kolega Marencić. Vi znate kao vijećnici da imamo mogućnost da se javimo za riječ u raspravi, da ta rasprava traje 5 minuta, ali da svi imate višekratnu mogućnost javljanja. Zbog toga nisam kolegu Marencića prekidao, nego sam ga pustio da iskaže svoje do kraja, jer bi mi se javio opet ponovno, pa onda ne bi ništa postigli. Je li tako da ne bih prekidao? Ako ima netko drugi još tko bi se još javio? A, dok kolega Slavica, ja se ispričavam. Izvolite. Klub vijećnika SDP-a i Nove ljevice je protiv mjere roditelj-odgojitelj, koju predlaže gospodin Mario Kovač. Na primjeru Grada Zagreba smo vidjeli da je ta mjera u potpunosti promašena i da se nakon nekog vremena, da to tako nazovem, pretvori u monstru mjeru koja uzima i do 7% proračuna, a ne pridonosi demografskom oporavku. Također, na primjeru Grada Zagreba se pokazalo da je od njezina, od vremena njezinog uvođenja do njezinog ukidanja, a to je period od 4 godine, potrošeno toliko novaca za koje se moglo sagraditi 27 vrtića u Gradu Zagrebu. Besplatni vrtići, za što su se SDP i Nova ljevica borili u izbornoj kampanji, a i sada se bore, sufinanciranje troškova medicinski potpomognute oplodnje, besplatne higijenske potrepštine za učenice osnovnih škola, neke su realne mjere kojima možemo pomoći ljudima da ostanu ovdje i zasnuju svoje obitelji. I za kraj, ne zaboravimo da je tu mjeru u Gradu Zagrebu donio Milan Bandić, a svi znamo kakva je bila njegova vladavina.

Hvala. Hvala kolega Mario Kovač. Evo, samo nekoliko, ovaj, komentara i reakcija s moje strane. Meni je bilo posve jasno da SDP i Nova ljevica iz ideoloških razloga neće i ne mogu podržati ovaj moj prijedlog. Kolega Marencić je zapravo tu pokušao ekvilibrirati, ali mislim opet da se zapleo, da se zapleo, ovaj, u jednu ideološku kućinu iz koje vrlo teško možemo, možemo na ovaj način, na ovaj način isplivati, je li. Prigovor da je puno toga u ovoj mojoj, u ovom mom prijedlogu odluke zapravo reciprirano iz zagrebačke odluke, on i stoji i ne stoji. Recimo, ja sam ovdje, odnosno mi smo ekipa koja je ovo radila, mi smo išli za tim da se omogući roditeljima da koriste rad na pola, da koriste mogućnost sklapanja ugovora o radu na, na pola radnoga vremena. Dakle, nismo ih, nismo ih udaljili s tržišta rada. Ako bi išla ta kombinacija, išla ta opcija, onda bi primali samo, samo pola naknade. Svjesni da je naš proračun apsolutno nešto manje financijski, ne nešto, nego dosta manje financijski potentan od zagrebačkog, mi smo išli ne na 65% bruto, nego na 65% neto plaće. Promijenili smo još jednu okolnost koja je vrlo bitna, a to je: otvorili smo mogućnost da ta djeca idu u vrtić. Imate modele, recimo, Republika Češka ima jedan vrlo interesantan model, majke, odnosno obitelji koji primaju iz državnog proračuna, odnosno na državnoj razini riješili sličnu, sličnu novčanu pomoć, sličan, slični novčani support kao ovaj što ga ja tu predlažem.

Imate mogućnost korištenja vrtića, recimo, par sati dnevno, jer su uvidjeli da je vrtić vrlo bitan zbog socijalizacije, zbog socijalizacije djeteta. Nadalje, recimo, mi smo otvorili mogućnost i još jednu. Zagrebačka odluka je išla za tim da majka koja počne koristiti rodiljni dopust za vrijeme korištenja mjere gubi pravo na, na taj support. Mi smo tu mogućnost ostavili. Ima još nekih, još nekih stvari i nekih detalja, ali o njima, o njima ne bih govorio. Što se tiče toga da nisam naveo broj obitelji, u Zagrebu tu mjeru koristi, ovisno o izvorima, izvorima podataka, uglavnom uvijek je više od 5.000 obitelji. Kako je grad Šibenik populacijom, ajde, 20 ili više od 20 puta manji od Zagreba, onda bi po logici stvari, a i starija je populacija, to je posve jasno, starija je populacija u Gradu Šibeniku nego u Gradu Zagrebu, tu bi mjeru vrlo vjerojatno koristilo 200-tinjak obitelji maksimalno, je li. I ako bi, dakle, koristili u potpunom, u potpunom obujmu, dakle, dakle u cijelosti, je li, ako bi svi izostavili mogućnost rada na pola radnog vremena, onda bi, ja moram reći, to koštalo nekakvih 12 do 13 milijuna kuna godišnje. Kad kompariram da smo mi spremni izdvojiti 14,4 milijuna kuna za videonadzor i kamere, kad kompariram to s tim da smo mi spremni izdvojiti 27 milijuna kuna za niskopodne autobuse, onda ja mislim da taj, taj trošak koji je, kažem, negdje iznad 3%, nešto iznad 3% gradskoga proračuna, nije, nije, nije tako katastrofalan i nije tako fatal.

Sjever odustaje, kažete, od tih mjera. Sjever, to su, pretpostavljam, mislite na Švedsku, Norvešku, to su zemlje koje imaju izraženu imigracijsku politiku, koje imaju visoki standard i koje su u mogućnosti privući mlade ljude, mlade, zdrave, obrazovane ljude da dođu živjeti u Švedsku. Pogledajte kako, kakav je demografski sastav, ovaj, tih zemalja, je li. Sve manje i manje je Šveđana, sve više i više onih koji su se doselili, je li. Dakle, evo, ja se, ja se ispričavam, malo sam se zanio. A to, kolega Slavica, što je ovo predložio Bandić. Bandić je govorio i dobro jutro, dobro veče, pa evo, mi govorimo i dobro jutro i dobro veče. Dakle, nije to sporno što je Bandić to predložio. To je bila jedna pilot-mjera i ja sam je, odnosno mi smo iz Domovinskog pokreta pokušali to modificirati, ne bismo li pobudili pažnju. Svjesni smo mi da to neće proći, ali smo htjeli pobuditi pažnju i vas ovdje i gradonačelnika, a i šibenske javnosti da treba poduzeti korake u smislu poboljšanja demografske situacije i sprečavanja demografske erozije. Evo, hvala vam lijepo. Hvala. Kolega Marencić.

Ne mogu se složiti s kolegom Kovačem u, u dijelu kad govori da je to ideološki problem, pogotovo ne nas, odnosno mene. Ja mislim da se ovdje radi o logici i čisto zdravom razumu, a i malo matematike u cijeloj toj priči. A da ste vi upravo ideološki, na neki način, inicirali ovaj problem, odnosno re- rješavanje ove mjere. Ne mogu se nikako složiti s ovom sve skupa pričom šta je iznio gospodin Kovač, pogotovo objašnjenje u Zagrebu i tako dalje, vrtića. Zašto se mi ne bi založili u gradu da vrtić financiramo, odnosno radimo i da tražimo zahtjeve kod poslodavaca koji ima više od 20 ili 30 zaposlenih ljudi, da obavezno ima i vrtić unutar svoga dijela, uhuh, poduzeća na neki način. Zašto se ne bi, recimo, napravio vrtić u bolnicu, da praktički mladi ljudi koji dolaze ili mlade sestre na neki način mogu ostaviti svoje dijete u bolnici i da budu blizu, odnosno na radu, i da posjete to dijete ako je potrebno u toku 5, 6, 7 sati. Na takav način

nije slično, jer se ne daje u školi. Vi ste tu spomenuli 14, 15 tisuća milijuna kuna, koji 12 do 15, ovisi koliko di i šta. Vi, vi zaboravljate ovdje imamo jedan strašan podatak, na neki način, u Gradu Šibeniku, di vi imate 120 žena visokoobrazovanih nezaposlenih, 5 tisuća, 3 i po, 4 tisuće sa srednjom stručnom spremom, ljudi koji nemaju, možda bi se i odlučili na tu mjeru, ali mi smo izgubili. Zašto smo školovali te ljude ako ih nemamo di zaposliti? Kolega Marencić, vodite računa o tome. Vodimo računa. Mislim da je vrlo važna tema, ako se već kreće, ako hoćemo rješavati taj problem u srcu. Jer ako gospodin Kovač stavlja u i uspoređuje ove mjere sa, sa, sa, sa kamerama ili sa nekim stvarima ili niskopodnim autobusima što se nabavlja jedanput u 20 godina ili 30, mislim da nije, ne želim pravdati, pogotovo ne ovu stranu ovdje koja je podržava ovo. Mislim da, da mjere i rješavanje ovoga nije na dati novac, nego je to da se mi svi skupa na neki način borimo da bude i progresivno manji porez i, i oslobađanje prireza ili bilo čega na, na, na djecu. I, i na takav način davati mogućnost, ovaj, razvoju obitelji. I na kraju krajeva, to su ekonomske, ekonomske osnove, nikakve ideološke primise u cijeloj priči. Hvala, kolega Slavica.

Ovoj mjeri roditelj-odgojitelj najviše odgovara ona narodna poslovica: "Put do pakla popločan je dobrim namjerama." Pogledajte u kakve je probleme upao Grad Zagreb zbog te mjere i zbog gospodina Bandića koji je uveo. Evo, gospodine Marencić, slažemo se u jednom, a to je da naša država nema sluha za ovakvu ili, ajde, ili slične oblike pomoći obiteljima, obiteljima sa više djece. Što je bio jedan od velikih problema i u Zagrebu, ako hoćemo o tome razgovarati, a to je da se ova pomoć, dakle ovaj iznos koji se davao obiteljima sa troje i više djece, tretirao od strane porezne uprave i Ministarstva financija kao drugi dohodak, pa se naplaćivalo, dakle, i porez i prirez i doprinos. I onda je ta, taj, taj iznos od 4 tisuće i nešto kuna radikalno rastao i predstavljao jedan ogroman, ogroman, ovaj, ogromno opterećenje za gradski proračun. Ja, evo, plediram i ovdje na gospodina gradonačelnika koji je predsjednik i županijske organizacije HDZ-a i sasvim sigurno komunicira sa vodstvom svoje stranke u Zagrebu, da bi trebalo doista razmisliti, dakle, da se ovakve vrste suporta na razini jedinica lokalne samouprave oslobode poreznih opterećenja. Ne mora to biti ovako kao što smo mi predložili, je li, ali je, evo, matematika vrlo jasna. Dakle, nemamo kao država osjećaj za demografsku, demografske, demografske isporake. Evo, hvala lijepo. Hvala. Gospodin gradonačelnik.

Evo, ja ću naravno odmah na početku zahvaliti Mariju što je otvorio ovu temu, i ovo je vrlo ozbiljna tema. Složio bih se i s gospodinom Marencićem. Ovo zaista nije ideološka bitka, jer ja mislim da smo mi svi svjesni činjenice da je demografski problem i u Hrvatskoj, ali Mario, i u Europi, vrlo veliki problem. Dakle, naravno da postoji migrantska politika koja je, odnosno imigracijska politika velikih razvijenih zemalja koje su uglavnom vođene motivom vlastitog gospodarstva. No, međutim, kad odvojite taj dio priče, onda vidite da Europa stari i da je taj problem ogroman. Drugo, ne bih se složio s tim da je to problem s kojim se država ne bavi, ali postoje i stručnjaci, dakle, postoji i Ured za demografiju i državna tajnica za demografiju je nedavno bila u Šibeniku, razgovarali smo o svim mjerama. To je jedno kompleksno pitanje. I ovdje što je rekao gospodin Slavica, to je zaista točno. Dakle, problem je kada se na jedinicama lokalne samouprave potežu teme koje su, po mom stavu, na razini države. Sve te dobre namjere na kraju su ispale katastrofa, ne zato što je to puno novaca, nego zato što je to niz obitelji. To imamo primjer nekih drugih gradova, dovelo zaista u gotovo nemoguću poziciju. I ja znam neke obitelji, to su zaista drame, jer jednostavno promjenom politike, nakon relativno kratkog vremena, kad nešto nije utemeljeno na zakonu, onda to dovodi do problema.

Ja ću samo podsjetiti da smo mi svojevremeno vršili ovakve priče i rasprave oko besplatnih udžbenika, kad sam ja zastupao stav da besplatni udžbenici i uopće na razini lokalne samouprave, sve što dajete besplatno ima nekakvu političku poruku, kupovanje glasova, što god je. Pa to mora biti stvar državne politike, a ne moći lokalnih proračuna. I bio sam u pravu. Onog trenutka kad je država rekla da su besplatni udžbenici za osnovnoškolce, onda je to po jasnim kriterijima, zakonskim, određeno, utemeljeno i svi smo jednaki. To je i ovdje primjer. Nije to samo 12, 13 milijuna, izračunali smo mi precizno na osnovu svih podataka, ali ponavljam, nemojmo djecu lamentirati sa novcem. Naši stari u nekim puno težim vremenima nego koji mi živimo nisu računali imaju li kunu ili već koja je novac tada bio da bi imali djecu. Dakle, ja predlažem,

ovo će se čuti, da na razini države se ozbiljno uhvatimo u koštac sa demografskim problemom, da se donesu snažne demografske mjere koje će imati zakonito utemeljenje, da se slobodno odredi, opet i zakonom definira, kakva je uloga jedinica lokalne samouprave u tim zakonom utemeljenim demografskim mjerama na razini države. I mi ćemo se vrlo rado tome priključiti. Puno ima stvari na kojima mi možemo pomoći mladim obiteljima u njihovom startu. Neću ja tu sada lamentirati. Puno stvari smo mi dobrih i napravili. U krajnjem slučaju, dobili smo i priznanja zbog toga i nastavit ćemo na taj način raditi. U ovom trenutku fiskalni kapacitet, za iskreno govoreći, proračuna, ako sve ovo zanemarimo, jednostavno nije dovoljan da bi mi mogli, ne da nije dovoljan, nego nas doveo u dramatične probleme, da bi mi ovakvu mjeru kao što je gospodin Kovač u ime Domovinskog pokreta predložio.

Hvala. Ako nema daljnjih govornika, zaključujemo raspravu u vodu 5. točke dnevnog reda. Te isto dajem na glasovanje kako je i predložena. Tko je za prijedlog odluke o novčanoj pomoći za roditelje-odgajatelja? Jedan. Jedan. Protiv? Četiri. Svi ostali? 16. 16 protiv, suzdržanih. Preostali, znači većinom glasova, nije prihvaćena ova točka dnevnog reda, odnosno nije dobila potrebnu većinu. Prelazimo na 6. točku dnevnog reda, a to je proračun Grada Šibenika za 2022. godinu sa projekcijama za 2023. i 2024. Tu jasno upućujem na to da imamo gotovo desetak, ako se ne varam, podtočaka, ali imamo i na samu osnovnu točku 6 i nekoliko amandmana koje ćemo i posebno razmotriti. Izvolite, kolega Tolić u ime predlagača. Poštovanje. Vezano za proračun Grada Šibenika za 2022. i projekcije za 2023. i 2024. godinu, isti je uravnotežen na 431 milijun i 500 tisuća kuna. U ovoj godini planiran je i veliki iznos za pokriće manjka prihoda iz prethodnih godina, stoga su prihodi veći od rashoda za iznos od 21 milijun i 517 kuna, koliko se planira pokriće manjka prihoda iz prethodnih godina. Proračun je prvenstveno planiran za dovršenje EU projekata i nekih većih projekata koji će biti financirani očekivano iz nacionalnih izvora financiranja. Riječ je o EU projektima koje moramo dovršiti vezano za PODE, Zlarin, Integriranu mobilnost, zatim tu je Tvrđava svetog Ivana, a od ovih većih projekata koje grad dovršava, to je izgradnja dječjeg vrtića Ljubica i ugradnja videonadzora na javnim površinama.

Proračun je planiran u odnosu na makroekonomske pokazatelje Ministarstva financija koji predviđa rast u idućoj godini realnog BDP-a u iznosu 6,6 posto, zatim u idućim godinama od 4,4 i 3,4 posto. Hvala. Hvala, gospodine Toli ću. Otvaram raspravu u vedu ove točke dnevnog reda. S tim da moram napomenuti još ono što sam i uvodno kazao, da je na ovu točku sam proračun pristiglo ukupno 6 amandmana u pisanom tekstu, što ne znači da se mora sada danas, ovaj, neki od amandmana podnijeti. Znači, prvo amandman je podnio kolega Nenad Reljež na prijedlog proračuna, zatim kolega Nenad Samardžija također amandman na prijedlog proračuna, kolega Ivan Rajić je podnio prijedlog amandman proračuna i to dva, i ovaj, kolega Tonić Elektrović je podnio tri amandmana koja su, ovaj, zaprimljena, koja su i vama dostavljena. Gospodo, koji ste podnositelji amandmana, da li imate potrebu za nekim, nekom riječju vezano za to? Kolega Renje, da li ćete vi izaći? Da, ići ćemo jedno po jedno, pa nema nikakvog problema, kako sam i pročitao, i kako su pristizali u biti. Kolega Renje, izvolite.

Poštovanje, hvaljen Isus i Marija svima. Zdravo, već kako tko se odaziva, je li. Evo, ovaj amandman je jedan dugogodišnji rad Mjesnog odbora Vrpolje od 2007., mislim da je predan zahtjev za rješavanje platova ispred biskupskog marijanskog svetišta Gospe Vrpoljačke. Hvala Bogu, drago mi je, evo, napokon je dočekalo svjetlo dana da se i to riješilo, da se prebacilo vlasništvo sa države na Grad Šibenik i da se može početi sa realizacijom. Ponovno ću reći, zahvaljujući i Gradu Šibeniku i gospodinu Mileti na razumijevanju i bivšem sazivu Mjesnog odbora, sadašnjem sazivu Mjesnog odbora, a evo i nama u ovom Gradskome vijeću. Naime, radi se o uređenju platoja ispred biskupskog marijanskog svetišta Gospe Vrpoljačke. Mi tražimo negdje 180 tisuća kuna u svrhu izgrade projektne dokumentacije radi valorizacije prostora i uređenja glavnoga trga mjesta Vrpolje. Svi znamo da Gospa, gospodine Kovač, kao ono vjerski ste rekli, ovo je područje grada, nema veze sa samim dijelom, ovaj, crkvenoga dijela. Znači, nama je cilj kao ispred Mjesnog odbora, ispred grada, da taj prostor uredimo da služi svojoj svrsi, jer pošto je to stvarno najveće marijansko svetište Šibensko-kninske županije, a sve, sva su svetišta u čitavoj Hrvatskoj jedan vid, kako svetišta, tako i vjerski od turizma, da se razumijemo, pa je ostao taj dio neriješen i nama je svrha da se taj dio riješi u šta boljem i na bolji način. A jedno od toga će, pa mislim, eto, biti ta ispraćajna dvorana za naše pokojne.

Žalosno je govoriti sad poslije djece o pokojnima, malo je sraz. Eto, ja se nadam da ćete imati razumijevanja prema ovome, bar zbog toga, eto, šta od 2007. do dana današnjega čekamo rješenje toga. I svi oni koji pohodu marijansko svetište, svi znaju u Vrpolju, a evo, ja ću vam objasniti, to je prostor ispred samoga svetišta, to je gradsko područje, gradski dio. Ujedno se zahvaljujem i našem župniku Donu Antu Omaziću, koji nema veze s tim, ali nam je pomogao da ovo rješavamo. Eto, ima li netko? Ako netko ima pitanja, slobodno pitajte. Možemo se dogovoriti o načelu rada, obzirom da imamo ukupno 7 amandmana na koji se i sam gradonačelnik mora izjasniti da li ih prihvaća ili ne. Ja bih prvo zamolio sve predlagače da istaknu svoje amandmane, da ih obrazlože, a onda će gospodin gradonačelnik pojedinačno svaki od njih se izjasniti kad to bude došao red na svaki amandman. Sljedeći, podnositelj amandmana je cijenjeni kolega Nenad Samardžija. To je u biti, ovaj, njegov amandman koji je poseban amandman, je li, koji nije vezan za onu prvu točku koju smo imali ranije. Izvolite, kolega Nenade. Dobar dan još jednom. Sve vas još jednom srdačno pozdravljam. Dragi kolegi, kao i što znate, ispred vas se nalazi amandman na prijedlog proračuna Grada za 2022. godinu na temelju članka 45 važećeg poslovnika Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Naime, radi se o obnovi Dolačkog bedema.

To vam je onaj bedem koji se spušta od Tvrđave svetoga Mihovila doli prema Docu, to jest prema onome obližnjem kafiću Faust. Intencija je da se izradi, da se izradi dokumentacija, projektna dokumentacija za uređenje toga bedema, da se spusti skroz dole do Rive i da u budućnosti se s tim bedemom, obzirom da je dovoljno širok i da se tu nekad šetalo u povijesti, je li, i naravno u suradnji sa konzervatorima, da se može popeti na Tvrđavu svetog Mihovila. Pa obzirom da, evo, da je to za budućnost i valorizaciju Grada i stare gradske jezgre, na kraju krajeva i turistička atrakcija bi u jednom dijelu bilo, mi smo predložili 180 tisuća kuna za izradu projektne dokumentacije. Način usvajanja bi bio da je smanjenje 180 tisuća kuna na stavci s istim kontom 451, te istim izvorom proračunskih financiranja, ulaganje u gradsku imovinu na način da se smanjuje za 700 tisuća kuna na 520. To je jedan amandman. Drugi amandman, naime, maloprije sam o njemu govorio, radi se o povećanju naknade za treće i svako dijete. I još jednom, obzirom da znate o čemu se radi, hvala vam na svesrdnoj podršci i na velikom broju glasova. Nadam se da ćete i za ovaj amandman tako glasati. Hvala. Hvala kolegi Samardžiji koji je, znači, imao isto dva amandmana. Sljedeći kolega Rajić koji je imao isto tako dva amandmana, pa bih ga molio da oba dva u slijedu prezentira.

Izvolite, kolega Raji ću. Koji vi? Dobro, može, može. Evo, moj amandman je usmjeren ka adaptaciji ili rekonstrukciji školske, područne škole u Raslinju. Naime, meni je drago da je, nakon punih deset godina, ili gotovo deset godina moga uvjeravanja ove gradske uprave, odnosno zadnjih, a i prethodnih, da se ta školska zgrada konačno uredi i privede svrsi zašto zapravo ona jeste, da djeca u njoj borave na normalan način. Evo, uspjelo se malo promijeniti krov, ali to nije dovoljno. A iz prijedloga proračuna, da budem vrlo koncizan, vidljivo je da se odgađa rekonstrukcija te zgrade u smislu njene obnove, energetske obnove za 2023. godinu. Ja predlažem da se dio sredstava stoji u prijedlogu moga, mog amandmana, usmjeri i osigura i za sljedeću godinu. Znate, kada nešto prođe godinu ili dvije dana, to malo, pomalo i zaboravimo. Pa evo, ja bih molio da gradonačelnik, odnosno Gradsko vijeće, ima sluha i smisla za to i da taj amandman prihvati. To je ovaj amandman koji se odnosi na školu. Drugi amandman jeste uređenje ili izgradnja ceste, spojne ceste Raslinja- Zaleđe, Raslinje, odnosno Vodičko Zaleđe. Naime, ta cesta se proteže na dvije jedinice lokalne samouprave, to je Šibenik, Grad Šibenik i Grad Vodice. Pa je time i jednostavnije da se ona realizira. Raslinja je u posljednjih nekoliko godina imala priliku razvijati turizam na svojem području i to relativno dobro ide zadnjih godina, moram to priznati i to mi je drago.

Ali za jedan potpuniji razvoj toga područja, pomalo izdvojenoga iz, negdje sa strane stoji Grada Šibenika, potrebno je i uređenje te ceste. Ono što ona sada jeste, sasvim sigurno nije dovoljno, ali u imovinsko-pravnom smislu to posebno ističem, tamo nema nikakvih problema. Tamo je vlasništvo Grada Šibenika, odnosno Grada Vodica, eksplicitno utvrđeno u zemljišnim knjigama, tako da je tim prije ta cesta i jednostavnija za njeno, za njeno uređenje. Pored razvoja turizma, Raslinja ima na tom području perspektivu razvoja i što može koristiti. Evo, ja bih imao toliko i molim podršku u ova dva amandmana.

Hvala, kolegi Raji ću. Sljedeći koji je podnio amandmane je cijenjeni kolega Restović, ima tri amandmana, pa bih ga molio da i on svoje amandmane ovdje prezentira prije nego što otvorimo raspravu o proračunu. Hvala, predsjedniče. Pa, bit ću vrlo kratak, s obzirom da ste svi dobili pisano amandmane zajedno sa materijalima, odnosno već kako su pristizali amandmani. Prvi amandman se odnosi na uvođenje nove pozicije u, u, u samom proračunu, a radi se o provođenju ankete među učenicima i roditeljima te edukacije nastavnika za uvođenje građanskog odgoja u osnovnim školama i tiskanje nastavnih materijala. Simboličnih 150 tisuća kuna, mislim da bi se, da će se vjerojatno na ovu mjeru i potrošiti nešto manje. Naime, radi se o nečemu što ja opet ne želim da moj Šibenik ostane, ili da naš Šibenik ostane, među zadnjima u Hrvatskoj koji će uvesti građanski odgoj u škole. Naime, sam postupak uvođenja građanskog odgoja, ukoliko se, ukoliko se ne varam, traje otprilike nekakvih dvije godine i cijeli taj postupak treba započeti na vrijeme ako želimo ne zakoračiti u, pa ja bih čak rekao i u drugu polovicu 21. stoljeća sa, sa tom pričom oko građanskog odgoja. To je moj prvi amandman. Drugi amandman se odnosi na, na sufinanciranje troškova, odnosno pomoć, financijsku pomoć troškova za medicinski potpomognutu oplodnju. Neki gradovi su, naravno, to već uveli u Hrvatskoj. Maloprije smo slušali raspravu o demografiji i demografskoj politici.

Mislim da je ovo nešto što bi iznimno pomoglo Šibenčankama i Šibenčanima koji na ovaj način pokušavaju, pokušavaju začeti dijete. Mjera je 100 tisuća kuna. Mislim da je sasvim dovoljna, bar sa ovim neslužbenim podacima koje, koje raspolažemo oko broja zapravo osoba koji se odlučuju na ovakav zahvat. I treće je, naravno, uvođenje besplatnih higijenskih potrepština za učenice u osnovnim školama. To više ne moram ni praktički ni, ni obrazlagati. To je nešto šta nam samo vrijeme donosi. Naime, istraživanje koje je provedeno tijekom dvije godine je pokazalo da dosta učenica zbog tog problema izostaje s nastave ili se osjećaju nelagodno. Naime, sama mjera je nekakvih 50 tisuća kuna s obzirom na broj, na broj učenica koje, koje pohađaju osnovne škole. Naravno, sve se odnosi na osnovne škole kojima je grad osnivač. Eto, hvala. Hvala, kolegi Restoviću. S ovim smo isprekidali pisane amandmane koji su dostavljeni, ovaj, i svima vama uz pozive ili dopunski poziv za dnevni red. Ovo je točka proračuna za 2022. s projekcijama. I, ovaj, nakon ovih amandmana, na meni je da otvorim raspravu po ovoj točci dnevnog reda, jer rasprava može iskristalizirati još neke od amandmana i, pa ćemo onda te amandmane staviti na očitovanje i glasovanje kad budemo okončali raspravu. Izvolite, cijenjeni kolege. Kolega Rajić se javio za riječ. Izvolite.

Pa malo ću zapravo pojasniti detaljnije, ovaj, moj amandman oko izgradnje ceste, odnosno projektne dokumentacije, pardon, da budemo jasniji za cestu Raslinja- Gaćeveze. Naime, tamo sam i naveo da se, da bi se ta sredstva skinula sa pozicije analize obalnoga pojasa. Ja sam zapravo na tragu onoga o čemu je gradonačelnik u uvodu govorio kad je, netko je ovdje spominjao od kolega, to pomorsko dobro, njegovo uređenje, da je to stvar županijske uprave. Pa da, da, upravo je to područje i ta, ta problematika dio obaveza županijske lučke uprave. Pa ja i mislim da je to tim prije moguće da se sa toga konta skine tih 200 tisuća kuna i da se polako krene u izradu toga projekta. Neće to tako brzo biti gotovo, ja nemam takvu ambiciju, ali s time se jednostavno treba krenuti. Evo, hvala lijepa.

Kolega Restović ima jedan, ovaj, evo, istup da bi želio čuti očitovanje gradonačelnika vezano za svoje amandmane i prije završetka ove rasprave, radi eventualnog odnosa prema cjelovitoj točci. Sad, da li postoji neki problem? Ja ne vidim da će postojati problem. Nemamo strogu proceduru. Možemo se ovako dogovarati ad hoc o stvarima, da možemo aktualizirati pitanja koja će doprinijeti raspravi. Izvolite, gospodine gradonačelniče. Evo, evo, poštovane vijećnice i vijećnici. Dakle, ja sam pratio i nastojao sam zapisati sve amandmane. Idemo prvi, od gospodina Renje. Priča oko Vrpolja, uređenja platoa. To je zaista nešto što je odavno, uvjetno rečeno, obećano svima onima koji žive u Vrpolju. Dobro ste definirali, to nema veze sa Marijanskim svjetilištem, ima kao komunalni objekt i to prihvaćamo. Dakle, to je naša dugogodišnja obveza koja nije realizirana. Drugi amandman, što se tiče Dolačkih bedema, ako ga treba definirati kao amandman, to prihvaćamo, jer priča o obnovi Dolačkog bedema već traje i mi gotovo redovito apliciramo na Ministarstvo kulture i ta priča ide u svom kontinuitetu i ne vidim ništa tu sporno. Treće, povećanje naknade za djecu, to smo već definirali i to smatram da možemo prihvatiti. Gospodin Rajić, ja ću reći četvrto i peto. Škola, to vi znate da je obnovljen krov. Škole će biti obuhvaćene u financijskoj omotnici 2021.-2027. Mi apliciramo i radimo od projekata gradnje škole, neke idu na energetsku obnovu, neke idu u projekte nadogradnje i zaista tu nema potrebe da bude nekakav naš amandman u proračunu.

Sve su škole obuhvaćene u onome što se očekuje kao posebno europsko financiranje iz nove omotnice 2021.-2027., u kojem mi pripremamo dokumentaciju i vjerojatno će to biti moguće aplicirati u drugoj polovini 2022. Dakle, definitivno vodimo računa o školi u Raslinji. Dakle, mislim da u ovom trenutku ne treba s tim opterećivati proračun, ali je točno i ta obnova škole ima apsolutnu podršku. Riješeno je ono što je najakutnije bilo, to je krov. Cesta Raslinja- Gaćevezi, odlična ideja i o tome traju već razgovori i sa predstavnicima Grada Vodica i sa županom, odnosno sa županijom. Dane je bio na nekoliko sastanaka. Dakle, taj projekt ima, ne da ima, nego ga mi snažno podržavamo, ali nema potrebe da bude kao amandman, nego će se isfinancirati na osnovu dogovora i svega onoga što smo, što sam unaprijed rekao. Treći

amandman, odnosno vi ste imali dva, jel' tako? Dolazimo, dolazimo na amandmane gospodina Restovića. Građanski odgoj, građanski odgoj je nešto o čemu se raspravlja na nivou države. Onog trenutka kada bude usaglašeno kakva je forma, ja osobno nemam ništa protiv uvođenja građanskog odgoja kao metoda, odnosno kao kolegij izbora, ali o tom potom. Dakle, nema potrebe da bude kao amandman, vidjet ćemo šta će se dešavati. Medicinski potpomognuta oplodnja, medicinski potpomognuta oplodnja je kao medicinski postupak i danas unutar ugovornih obveza Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i on to potpomaže i plaća. Naravno da to se radi u nekoliko klinika. Čelna je klinika u Petrovoj. Ima puno težih, nažalost, medicinskih dijagnoza u kojima su participacije građana znatno i financijski veće. Naravno, ne možemo potpomagati

pojedinačne izbore, u ovom konkretnom slučaju oni koji se žele liječiti vani, jer zaista to pokraj svih drugih medicinskih problema koji pojedinci ili obitelji imaju, zamislite, mislim da to ne bi u ovom trenutku bilo dobro i korektno. I što se tiče higijenskih potrepština, to prihvaćamo. Dakle, mislim da je to dobra mjera, da je to čak i, ja bih rekao, ne samo financijski pomoć, nego da to u značajnoj mjeri može biti i kao odgojna mjera. Dakle, sve skupa, ja bih rekao da je većina stvari, ne većina, nego 90 posto svega ovoga je prihvaćeno, ali različito pozicioniramo. Nešto kao direktno, to sam nabrojio, prihvaćeno kao amandmana, a pogotovo ovo što je gospodin Rajić rekao, jedan i njegov drugi projekt ima punu podršku i mi ćemo to pratiti. Ali ne, naravno, kao kroz amandman. Hvala, gospodine gradonačelniče. Ja ću sada isto iskoristiti da ne bi zakasnio kasnije u prigodu da o tome raspravljamo. Da li kolege Rajić i Restović ostaju pri ovim amandmanima koji su ovdje načelno neprihvaćeni formalno u ovome dijelu, jer onda o njima moramo i posebno glasovati, tako da znamo što nas kasnije čeka. Kad ste vi već pitali. Da, dobro, dobro. Hvala lijepa. Otvaram daljnju raspravu. Kolega Restović se javio. Izvolite.

Hvala, predsjedniče. Ja ću kratko o proračunu. Proračun, naravno, predstavlja ne samo najvažniji dokument koji donosi izvršna vlast u, odnosno koji donosi vlast, predstavnička vlast na prijedlog izvršne vlasti u pojedinom gradu, ali on je isto tako i ogledalo onoga što neka vlast radi. Ja, za razliku od kolege Marencia, mislim da je politika i bavljenje politikom izrazito ili isključivo ideološke prirode, jer ideologija je skup ideja koju mi imamo, koje mi imamo, i onda ih na taj način kroz politiku, znači bavljenje onom djelatnošću koja se zapravo reflektira na najveći broj ljudi i pokušavamo ostvariti te svoje ideje.

Čisto za primjer, da me se, da me se krivo ne shvaća, jer znam da nekako se u naše, u naš medijski prostor, pogotovo zadnjih, još dok sam ja bio i maloljetan, pokušava provlačiti teza da je ideološko pitanje pitanje ustaša i partizana ili pitanje'41. i'91. To nisu ideološka pitanja, to su civilizacijska pitanja. Ideološko pitanje je zapravo upravo to o kojem odlučujemo danas, na koji način i u što ćemo potrošiti javni novac. To je vrhunsko ideološko pitanje. I kad gledamo ovaj proračun, onda vidimo da, na moju, na moje razočarenje, ili ajde, neću reći razočarenje, jer nisam ni očekivao, ali, ali neke, neke stvari i neke distinkcije. Ovdje ponovo ne vidim ništa bitno i ništa kapitalno što je vezano za naša takozvana prigradska naselja.

Ja stvarno smatram da ukoliko mi, ukoliko poznajemo granice Šibenika, onda je i, i, i jako bitno da se bavimo i ostalim prigradskim naseljima na, na sustavan način. Neki dan sam bio na hakatonu, eno, vidim da je direktorica otišla, pa je nema, bila je vezana uz prigradski, uz, uz rješavanje prometa i tako dalje i tako dalje. Jedan od članova žirija je baš na kraju zahvalio se svima. Inače, bilo je, bilo je stvarno jako dobro, poučno. Žao mi je što nije bilo više vijećnica i vijećnika tamo. Također, žao mi je i što vi, gradonačelniče, niste, niste mogli doći. Ono što je jedan od članova žirija na kraju primijetio, da su svi, kad su rješavali taj zadani problem prometa u gradu, govorili praktički o Šibeniku između, pa čak niti između dva mosta, nego od, recimo, ajde, reći ću ovako, od Njivica pa do Ražina maksimalno. I onda je ta primjedba tog, tog člana žirija bila da mu je žao što se nitko nije praktički referirao na cijelo administrativno područje grada Šibenika. Mislim da je, da je to jedan veliki problem. Ovdje ću samo spomenuti i ne samo infrastrukturne projekte, nego i projekt vrtića, definitivno, kojega, naravno, nema u proračunu za iduću godinu. Ali sve u svemu, ja shvaćam da proračun prati nekakve projekte koji će se, koji su već u tijeku ili koji će se, planiraju, dogoditi u sljedećoj godini.

Doduše, često imamo i prelijevanje, odnosno prebacivanje nekih stavki iz godine u godinu. Iz godine u godinu. I sad ja mašem rukama, joj, sad palo. Ali nekako ću namjestiti. Evo ga. I, i, i mislim da će se tako i dalje nastaviti. Nemam apsolutno ništa protiv, protiv takvih projekata. Ja samo mislim da, da svaki projekat mora krenuti od cilja što s njime želimo postići. A meni je, kao pripadniku SDP-a i ove lijeve opcije, iznimno bitno da što više ljudi uključujemo u donošenje odluka, da što više ljudi uključujemo u ideje kako bi naš Šibenik trebao izgledati. I jedna mala kritika, za mene velika, ali jedna mala kritika, što i ovaj proračun smo praktički, to je možda nešto i na tragu kolege Kovača koji je govorio, i ovaj proračun se praktički, pa neću reći donosio u tajnosti, ali dajmo malo više transparentnosti u donošenju samog proračuna. Ja uvijek o tome govorim. Znam da je prvenstveno neka, neki naglasak na, na transparentnosti trošenja proračunskih sredstava, ali ja baš mislim da, da trebamo malo više poraditi na transparentnosti donošenja samog proračuna. Hvala.

Znate i sami da je po svojim pravilima da je odbor za koji je nadležan raspravio proračun prije ove sjednice. Poslije Zorana ovdje meni svašta svijetli. Do sad je svijetlila jedna lampica, sad svijetli sva. Nemam pojma. Nije ni važno. Čujemo se. Evo, gospodine Restoviću, dakle, apsolutno grad vodi računa o cjelokupnom administrativnom području grada Šibenika. Upravo je potpisan ugovor za izradu takozvane strategije prometnog razvoja grada Šibenika, vezano uz projekt formiranja vlastite komunalne tvrtke. Petar je tu, ne znam koliki je rok izvršenja, koji će dati odgovor upravo na ovo što ste vi rekli. Ne da će dati odgovor, nego ćemo mi to uvesti. Komunalni prijevoz na cjelokupnom administrativnom području grada Šibenika. Što znači da će komunalna linija broj ne znam koji prometovati, ne samo na Šubićevac, Njivice, Tržnica, kao što je sada u takozvanom uskom području grada, nego će obuhvatiti sve ono što je administrativno područje grada. Dakle, moji sugrađanke i sugrađani u Grebašnici, Žaboriću, Jadriće imati komunalnu gradsku liniju. Ozbiljan projekt, zahtjevan projekt, no taj projekt ide dalje.

Da smo mi gradska uprava koja je definitivno povezala i briše tu priču o takozvanim posebnim individualnim ili rubnim naseljima, pokazuje upravo slučaj Brodarica. Dakle, ne, ne mislim samo kroz projekt aglomeracije, ne mislim kroz gradnju plaže, nego se nastavlja taj projekt gradnjom plaže Podsolarskom, ali i nogostupa koji praktički omogućava da dijete s materica dođe biciklom na Brodaricu, a i to na siguran, kvalitetan način, dakle nogostupom. Ili, primjer da je samo jedan mali Jadrtavac, ne samo kroz projekt aglomeracije uloženo preko 20 milijuna kuna, jer ono što je, to je čisto komunicirao moj zamjenik. Dakle, mi smo aglomeraciju dodavali značajna proračunska sredstva s kojim smo rješavali upravo komunalne probleme, rasvjetu, nogostupe i sve ono ostalo što je s time povezano.

Činjenica jest da naš pristup proračunu, a ovo je deveti kojeg ova gradska uprava donosi, je napravio od ovog grada ono što on jeste. Možemo mi lamentirati politički koliko god hoćemo, ali uspjeh i valorizaciju vrijednosti ovog povijesnog grada nitko ne može osporiti, pa makar se vodio, kako vi govorite, ideologijom ili ne znam čime. I ja ću s time završiti. Simpatično je bilo, ja to puno ne podcrtavam, ali ovo me isprovociralo. Anketa Index, dakle, ne bih rekao o nekom koji je nama previše sklon, je proglasila u anketi koji je najljepši grad južne Hrvatske, dakle u Dalmaciji, dakle čitaoci Indexa su proglasili grad Šibenik. Nebitno je li je ili nije, ukusi su različiti. Bitno je da se o nama priča, bitno je da smo postali prepoznati. Pa evo, i moram biti zločest, naravno. Trokut, trokut je jedan od projekata koji ste vi upravo kritizirali. Ne kritizirali, nego ste nas dočekali na nož zbog projekta Trokut, a sada taj trokut postaje hit. Ne samo u gradu Šibeniku, i nije on hit zbog trenda, nego zbog onoga što on ostvaruje kao rezultat. I završit ću. Najveći iskorak u IT tehnologiji, dakle ja bih rekao poslu budućnosti, u prošloj godini u Hrvatskoj ima grad Šibenik. To je naša politika i slažem se s vama, ona se vidi kroz proračun. Proračun 2022. je jedan specifičan proračun koji se sprema na takozvani financijski udar u prvih šest mjeseci koje ćemo imati, jer se završava pet, šest ogromnih velikih europskih projekata koji ulaze u funkciju i koje mi moramo, naravno, platiti u onom dijelu s kojim mi participiramo.

Ide u funkciju i otvaranje Tvrđava svetog Ivana, ide u funkciju i otvaranje Centar koraljarstva, ide u funkciju i otvaranje Dječji vrtić Ljubica, ide u funkciju i otvaranje Centar na Bikarcu, ide u funkciju Komunalna tvrtka u kojoj je nabavljeno 11 niskopodnih autobusa i pripremamo se za natječaj za drugu takvu tranšu u kojoj će većina, ako ne i svi, biti električni autobusi. I druga karakteristika tog proračuna, da ne lamentiramo, ovo je više za javnost, je upravo osiguravanje novaca za projektnu dokumentaciju da bi mogli krenuti odmah u apliciranje u novu financijsku omotnicu. Dakle, radi se projekt nove škole u Vrpolju, radi se projekt nove škole na lokaciji postojeće škole u Ražinama, dakle rušit će se ova škola u Ražinama, radi se projekt, ono što sam i gospodinu Raji ću rekao, dogradnje gdje je moguća dogradnja, radi se projekt proširenja škole na Brodarici sa gradnjom sportske dvorane na Brodarici. Dakle, sve je to obuhvaćeno upravo u ovom proračunu. On je objektivan, realan, razvojan. Uostalom, ponavljam i s tim ću završiti, to smo pokazali svih ovih osam godina.

Vezano za anketu na Indexu. Pa nije HDZ sagradio grad Šibenik, pa da je on tako lijep. Grad Šibenik, baštini tisućljetnu povijest. Vezano, žao mi je što građanski odgoj kao amandman gospodina Restovića i mog kolege nije usvojen, jer izgleda da gradu Šibeniku ne trebaju građani koji kritički razmišljaju o svojoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ali izgleda da mu treba plato ispred crkve na kojem se za vrijeme blagdana Velike Gospe djeci kupuju plastične puške i pištolji. Smatram da bi za stanovnike i djecu Vrpolja bilo, pa, bolje da imaju natkrivenu čekaonicu kada djeca čekaju bus za srednju školu. Hvala.

Dakle, vidi se da je gospodin Slavica mlad vijećnik, punoće on toga još morati naučiti. A ja ću vas, gospodine Slavica, vi ste mlad pa vjerojatno ne znate, ali ja se sjećam zapuštene i razrušene Tvrđave Barone, zapuštene i razrušene Tvrđave svetog Mihovila, zapuštene i razrušene, i tako dalje, i tako. I tako dalje, i tako dalje, i tako dalje. Dakle, sve mi znamo što je bilo prije ove, one vlasti. Ja sam govorio samo o mom mandatu, a ne osvrćući se na bilo što drugo. Vaša opservacija na račun crkve, na račun različitih uvjerenja, u najmanju ruku nije ukusna. Dakle, to što nosite crveno oko usta sa zvijezdom, i ja bih mogao elaborirati o tome danima, pa ne radim to. Ja o tome imam jasne stavove, oni su poznati, pa ja pretpostavljam čak i vama, i zaista nema potrebe na takav način na gradskom vijeću diskutirati. Evo, kolega Kovač, izvrsno kolega Zoran. Izvinite.

Ma evo, upravo samo da odgovorim, da konstatiram da je politika, kao i što je kolega maloprije iz SDP-a rekao, ideološko pitanje i da svak svoje ideje, ovaj, provodi kroz tu politiku, pa tako i mi, ovaj, provodimo ideju uređenja platova ispred crkve u Vrpolju, upravo radi tih razloga da ne bi više bilo plastičnih pištolja i pušaka, nego da to mladi kolega lijepo izgleda. Tako da vaša opservacija i vaša kritika, ne znam zašto ide uvijek prema nama, ali vjerojatno radi ideologije. Pa molim vas, proučite ono što piše i radi, pa onda izađite i napadajte nas. Hvala. Hvala. Idemo dalje. Kolega Kovač, izvolite.

Hvala vam lijepa. Uz moj ponovljeni apel da se držimo obveza i zakonskih propisa glede rokova u dostavljanju prijedloga proračuna gradskim vijećnicima, jer držim da je ovdje relativno mali broj onih koji su financijski stručnjaci. Dakle, nužno je da se gradski vijećnici imaju vremena konzultirati sa predstavnicima struke, da se imaju vremena konzultirati i sa svojim kolegama unutar stranaka, pa i sa građanima na koncu konaca. Na ovaj način, ostavljajući samo sedam dana za pripremu, i zapravo, ako neko hoće napisati amandman, mora ga po poslovniku dati dan prije, onda je to šest dana. Svi mi imamo nekakvih svojih obaveza, tako da, evo, doista, na taj način sužavate prostor da se na kvalitetan način raspravlja i na kvalitetan način, na koncu konaca, i donese, donese taj proračun. A i sankcije su dosta ozbiljne, tako da morate, morate i na to računati.

Gradski proračun je zapravo strategijski dokument koji nam kazuje što gradska uprava kanje raditi u sljedećem jednogodišnjem razdoblju, koji su joj prioriteti i u što mišli ulagati javni novac. Za mene je proračun temeljni dokument kojeg ja proučavam na način i čitam ga na način da postavljam pitanja i molim nadležne da mi na pitanja odgovore. Pa evo, primjerice, možemo krenuti od ukupnih prihoda koji su za 2022. planirani sa 431 i po milijun kuna. I sad, interesantno je da je u prvom rebalansu prošlogodišnjeg proračuna da su ukupni prihodi bili predviđeni sa 440 milijuna kuna. Neću odmah, mislim da je 450 čak bilo u prvome tekstu u proračunu samom, da bi na kraju ti prihodi pali na 402 milijuna i 591 tisuću kuna. Sad ja vas pitam, da li smo mi nerealni optimisti glede mogućnosti, mogućnosti, ovaj, ukupnih prihoda proračunskih za sljedeću godinu. Vidimo ovdje, porez na dohodak i prirez bili su nam u prošlom, ovaj, prošlom proračunu za 21. godinu 87 milijuna 737 tisuća kuna, a za 22. se u ovom proračunu planiraju u visini od 94 milijuna i 239 tisuća kuna. Da li je to, znamo da porez na dohodak i prirez zapravo opterećuje sve plaće, pa i mirovine koje su iznad onoga neoporezivog iznosa, da li to znači da gradska uprava, gradski establišment, planira zapravo nekakvu, nekakvu, nekakva nova brojna radna mjesta i je li to, je li to zapravo realnost u ovome trenutku.

Gledamo ovdje sredstva iz Europske unije preko državnog proračuna. U prvom rebalansu proračuna za 21. godinu su bila na razini 81 milijun, u drugom rebalansu je to srezano na 60,7 milijuna, a sada vidim za 22. je to na 55 i po milijuna. Je li, znači li to da nam je kapacitet privlačenja sredstava iz Europske unije sve slabiji ili je nešto drugo, ili je nešto drugo u pitanju? Vidim komunalni doprinos i naknade u drugom rebalansu proračuna za 21. su bili 46 milijuna kuna, umanjeni su za 3 i po milijuna kuna, a za 22. godinu se planira prihod po toj osnovi od 55 milijuna i 635 tisuća kuna. Jasno je da slijedi poskupljenje, ali poskupljenje je gotovo 50 postotno. Dakle, rast je puno manji od tog postotka. Što je uzrok tome? To su pitanja koje, koja ja jednostavno moram postaviti. Dalje gledam rashode za zaposlene. Oni rastu sa 132 i po milijuna na 140 i po milijuna, dakle za 8 milijuna kuna. Da li to znači povećanje plaća ili to znači novo zapošljavanje? Evo, čitav je niz pitanja. Rashodi za usluge, gledam, ostaju na razini od 58 milijuna kuna, s nekim sitnim povećanjem. Međutim, meni se čini da je to jedan iznimno veliki, ovaj, izdatak s obzirom da dosta brojnu gradsku, dosta brojnu gradsku upravu. U prilog ovoj tvrdnji ide i ova stavka naknada troškova osobama izvan radnoga odnosa koja raste duplo, sa 543 tisuće kuna na, na gotovo milijun.

I onda vam to jednostavno rađa pitanje da li su postojeći, da li je broj izvršitelja i zaposlenika u gradskoj upravi nedostatan ili su, nek mi Bog oprosti, oni nedovoljno kvalitetni, pa onda morate angažirati, angažirati vanjski servis u razini nekakvih milijun, milijun kuna. Gledam stavka prijevozna sredstva, raste sa 3 milijuna na čak 27 milijuna, valjda je to za ove nove autobuse, što onda opet implicira, vrlo vjerojatno, osnivanje nove gradske tvrtke za, za linijski prijevoz, o čemu bi stvarno bilo dobro izvijestiti. Ja sam i zadnji put pledirao sa jednom feasibility studijom da vidimo koliko će nas to koštati i što je to uopće, kako će biti konstruirana ta nova, ta nova gradska, gradska tvrtka. Nešto što me posebno, evo, ovako malo zasmetalo, to je stavka promidžba i informiranje u uredu gradonačelnika koja raste sa 480 tisuća kuna na 520 tisuća kuna, od čega je 50 tisuća održavanje vlastite internetske stranice, što, što je u redu i što honorira. Ostatak ide na tržište, pa onda kad sve to skupa podijelite sa 365, onda dobijete da zapravo ured gradonačelnika troši za PR 1.300 kuna dnevno, što za grad naše veličine, mislim da baš i nije, da baš i nije skromno i nije baš primjereno. Vidim kapitalna ulaganja u škole su podignuta sa 3 milijuna 880 na 4 milijune 634 tisuće kuna, kolika su zapravo bile u prvom rebalansu proračuna za 21., pa su umanjivane u drugom rebalansu, ali sveukupno, svi smo svjedoci, to je, to je prilično, prilično nedovoljno.

Padaju i vrtići sa 46 milijuna kuna na 44 i 600, a projekcije za sljedeće dvije godine su smanjenje troškova po toj osnovi na 38 i 40 milijuna kuna. U glavi prostorno planiranje i zaštita okoliša, kod stavke planovi višeg reda, prostorni planovi uglavnom su copy-pasteani, uglavnom je, je, ovaj, zapravo... Kolega Kovač, ja nekako postavljam ova pitanja, ali teško je očekivati od onih koji će odgovoriti na ova pitanja ovako rafalno i postavljati da će... A kako ih postavljati, pojedinačno? To je već, to je već, ovaj... Mogućnost da višekratno se ovako dovodimo u situaciju da ćete kasnije reći da. Dobro, dobro, evo, ja ću završiti. Vidim da, da, da, ovaj... Nije ništa, nego kažem samo da... Da taj, taj stil, ovaj, moj ovdje vama ne odgovara. No dobro. Vi možete dodatno pitanje postaviti, ali da imate mogućnost da i ostane zabilježeno u ovom zapisniku. Samo to, ništa drugo. Dobro, dobro, dobro, dobro, dobro. Evo, ajde, ja ću, ja ću onda to privesti... Retorička, da. Ja ću to, nisu to retorička pitanja jer su zasnovana na brojkama. Ali način na koji ih postavljate, ja dobijam osjećaj da ste retorični. Pa dobro, sad, to je već, već pitanje, ovaj, umjetničkoga dojma, je li? Evo, evo, ja ću, ovaj, to privesti kraju. Vidim da to sve skupa zapravo ne vodi, ne vodi, ne vodi nikuda. Ja jednostavno, ovaj, nisam sklon prihvatiti ovaj proračun zbog toga što, evo, na tome, na to me motivirala i jedna izjava našega gradonačelnika koji je, evo, neki dan za šibenski portal izjavio kako je nekoliko godina zaredom grad Šibenik prepoznat kao grad kojiulaže u demografsku i socijalnu politiku.

Ta se demografska politika najbolje očitava u ovoj mjeri pomoći, pomoći za, za nerođeno dijete, pa imamo ono 1.500 za prvorođeno, 2.000 za drugorođeno, i sad, sukladno ovome amandmanu gospodina, gospodina, ovaj, vijećnika Samardžije, sad će to biti 28 tisuća kuna na četiri godine za trećerođeno dijete. Kad govorimo o demografskoj politici, onda se ja uvijek sjetim pokojnoga profesora Mladena Friganovića i profesora Šterca koji su zajedno pisali znanstvene radove o demografskoj i populacijskoj politici, pa su naveli da bi zapravo se ona trebala očitavati najviše kroz unapređenje mreže vrtića, kroz unapređenje mreže osnovnih i srednjih škola i kroz omogućavanje obitelji da živi neopterećeno, financijski neopterećeno od svoga rada. Ja ne vidim previše toga u ovome, u ovome, u ovome proračunu, jer nam zapravo padaju stavke i za vrtiće, i u projekciji padaju, i realno padaju za ovu godinu. Mislim da su, a to smo svjesni svi, ovaj, koji imamo kontakt sa, sa školskom djecom, da su i ova kapitalna ulaganja u osnovne škole poprilično nedostavna, nedostatna. I što se tiče ovog lagodnog življenja od, od primanja, od rada, za, za šibenske obitelji, mislim da ni tu nismo puno napravili. Doduše, pitanje je koliko gradska uprava tu, tu direktno, direktno može, može, ovaj, učiniti. Evo, mislim da je ta demografska strana ovog proračuna oskudna i zbog toga nisam, nisam posebno zadovoljan s njim. Nadam se da ste vi, evo, nekako moja pitanja polovili, pa da ćete mi odgovoriti.

Gospodine predsjedniče, hvala na strpljenju. Hvala vama, kolega Todić. Pa bih molio i druge koji imaju za odgovoriti. Poštovanje, evo, ja ću probati odgovoriti na sva pitanja koja je postavio onaj vijećnik, vezano za, onaj, vezano za svako povećanje i smanjenje, ima svoju logiku, odnosno ima svoje razloge. Istina je da smo detaljnije obrazložili drugi rebalans nego sam proračun. Prvo ste pitali zašto se povećavaju porez i prirez na dohodak. To je vezano za neke od idućih točaka gdje se predlaže povećanje, povećanje koeficijenata za sve plaće, vezano za povećanje minimalne plaće na razini Republike Hrvatske, pa je ono ukalkulirano već u proračun, u procijenjenoj vrijednosti od 5 posto, gdje bi najviše rasle plaće ljudima sa najmanjim primanjima, oko preko 8 i po posto, dok bi najmanje rasle plaće postotno onima sa najvećim primanjima.

Porez i prirez na dohodak smo predvidjeli rast zbog dvije činjenice. Prvo, zato što se očekuje, što smo već naveli, realni BDP da raste po stopi od 6,6 posto. To znači da, da raste i broj zaposlenih, zaposlenih, a kako i pada velikom brzinom broj nezaposlenih, doći će do trenda povećanja plaća na razini cijele Hrvatske u idućih par godina. To vam je obrazloženje tog rasta. Vezano za komunalnu naknadu, zašto nije vidljiva stopa rasta od 46 posto u idućoj godini, to vam je zbrojeno na tu komunalnu naknadu i komunalni doprinos, a sama komunalna naknada bit će vidljiva tek u četvrtom mjesecu, kad prvi put to budemo obračunavali. Znači, neće biti baš u punom iznosu za iduću godinu. Zatim ste pitali vezano zašto padaju brojevi vezani iz izvora financiranja EU sredstava. To, to je ono što smo već rekli vezano uz dinamiku korištenja sredstava. Kako, kako imamo, onaj, zbog dinamike samog gradilišta gdje čekamo da se riješi gradnja, da se ispostavi privremena situacija, ovjeri i ostalo, produžuje se, produžuju se malo ti, pa i zbog korone, ti rokovi gradnje, tako se one smanjuju, ta sredstva iz rebalansa u rebalans, tako padaju. Koje je vaše još bilo pitanje vezano za rashode ili ono vezano za ta konta, to bih vam mogao pojedinačno, onaj, odgovoriti, zašto je baš na određeno konto raslo, ali za prijevozna sredstva sami ste pohvatali, onaj, tu logiku na što se odnosi.

PR troškovi, to može iz ureda gradonačelnika odgovoriti. Hvala. Sve vas lijepo pozdravljam. Gospodine Kovač, ova stavka ureda gradonačelnika zapravo je ove godine i smanjena za nekih 50 tisuća kuna, pa u tom kontekstu, evo, još i dodano uz amandman koji je danas prihvaćen za još 50 tisuća kuna. Mislim da ste nešto krivo vidjeli, ne da nije povećavana, nego je smanjena. Hvala lijepa. Hvala. Samo još zadnja replika. Kolega Zdravčić, jeste li se vi i kolega sad stigli? Pozdrav svima. Znate li to, gospodine Todić, da, na primjer, ja mogu kod vas doći koji put da mi malo sve ove stavke objasnite, ovaj proračun, stvarno bi trebalo uzeti puno vremena, ali reći ćemo samo ovaj dio, jer sam se uhvatio sporta.

Znači, ovo klasa služba rekreacije i sporta, tu rekreacije nema, ono, i stvarno mi je malo to teško shvatljivo, a najviše su ovdje razlike održavanje sportskih objekata, opet se kod mog gospodina Španje vraća, i ovo sportsko-rekreacijska zona Jamljak, mislim, nadam se da će to, da to ide prema izvršenju, ne znam u kojem je postupku, to će znati bolje gospodin gradonačelnik, da li će to uopće ići, jer sam čuo i prošli put i nešto je na Smrićnjaku da će biti, i ovdje ostali sportski programi, mislim za škole, da se samo djeci da 25 tisuća kuna, ovaj, mislim, još to bih volio malo prostudirati, ali znači, mogu se vama javiti. Hvala.

Hvala, kolega Savić. Zanima me samo jedno kratko pitanje. Hoće li, predviđena je izgradnja komunalne infrastrukture i javne rasvjete u gradskim četvrtima i mjesnim odborima od milijun kuna, pa me zanima, hoće li tu biti uvrštena i ulica Šubićevačko šetalište koja još nema postavljenu rasvjetu, da vas podsjetim, ona se nalazi ispod tvrđave Svetog Ivana. Kolega Matić, izvolite. Pozdravljam još jednom. Evo ovako, vezano za Šubićevo šetalište, imamo stavku u proračunu, neovisno za javnu rasvjetu, gdje ćemo uređivati pristupne puteve za barone za Svetog Ivana, tako da ćemo najvjerojatnije kroz tu stavku, kad se bude uređivao kolni pristup, pa tako isto pješački, uvrstiti taj mali odvojak Šubićevog šetališta i izgraditi tu javnu rasvjetu.

To bi se trebalo odvijati u drugom dijelu 2022. godine. Hvala. Znači, javlja se riječ. Ako se nitko ne javlja, pod točkom 6, odgovorim s točkom 6, jer imamo podtočke s točkom 6, tako da možemo zaključiti raspravu i prijeći na ovaj dio koji se odnosi na glasovanje. U tom dijelu glasovanja imamo prvo konstataciju da su nekolicina amandmana prihvaćeni od strane ovlaštenog predlagatelja, gradonačelnika, te su, u stvari, tih ostalih sastavnica samoga proračuna, te se o njima ne glasuje. To su prijedlozi vijećnika Renje i dva prijedloga vijećnika Samardžije, te jedan amandman kolege Restovića koji se odnosi na higijenske potrepštine besplatne za učenice osnovnih škola. Kolega Marinci. Jedno pitanje, da ne bi bilo naporno da razgovaramo sve ove točke od A do J, pa onda da praktički glasamo za sve te točke. Svake su točke pojedinačne i o njima se pojedinačno glasuje. I onda bi na kraju balade opet morali 12 puta glasati. Mislim da je bolje da idemo jednu po jednu i onda smo i sa pitanjima i sa stanjem i sa percepcijom onoga o čemu smo raspravljali jasni. Možda nije trebalo reći točka 6, A, B, C, nego 7, 8, 9, 10. To je, to su sastavne, sastavne točke proračuna i, ovaj, kad gledate, ovaj, ne možemo glasovati o tome kao o jednoj točci. Eto. Jer bi onda, ovaj, došli mi u situaciju da nas opet prozivate, je li, ovaj, smo fulali, ovaj.

Gospodine, mi ćemo otvoriti proračun i onda ćemo na kraju raspravljati o detaljima tog proračuna. Pa raspravljat ćemo, zato jer su to posebni dijelovi. Ajmo, ovaj, ovo shvaćamo kao jedan dio ovoga želje da se, ovaj, kvalitetnije riješi, ja tako to smatram, pa ali bez obzira na to, predlažem ono što sam uvodno rekao. Znači, da ne zaboravimo, četiri amandmana su prihvaćena, oni su sastavni dio proračuna, o njima se ne glasuje. Sada prelazimo na glasovanje amandmana koje ovlašteni predlagatelj nije prihvatio u formalnom smislu, iako je dao obrazloženje. Dajem na glasovanje amandman kolege Rajića koji se odnosi na energetsku obnovu osnovne škole u Raslinoj. Tko je za ovaj amandman, molim da dignete ruku, potvrdite.

Devet. Devet? Nije prošao, ne treba dalje glasovati. Drugi amandman kolege Rajića odnosi se na uređenje ceste Raslino-Gaćevec. Tko je za ovaj prijedlog amandmana? Devet, nije prihvaćen. Sljedeći amandman o kojem glasujemo je amandman cijenjenog kolege Restovića, odnosi se na skraćeno kazneno vođenje građanskog odgoja i sredstva za to. Tko je za? Osam. Osam. Nije prihvaćen. I konačno, također amandman kolege Restovića, pravo na sufinanciranje troškova medicinski potpomognute oplodnje. Tko je za ovaj amandman? Devet. Devet nije prošao. Znači, imamo sada konstataciju da glasujemo o proračunu Grada Šibenika za 2022. godinu s projekcijama, u tekstu koji se čini izvorni tekst koji vam je dostavljen, s usvojenim amandmanima. Tko je za ovaj proračun Grada Šibenika za 2022. godinu? Molim da dignete ruku, potvrdite. Jedanaest. Jedanaest za. Protiv?

Pet. Pet protiv. Šest. Suzdržanih? Dva. Konstatiramo da je s potrebnom većinom glasova ovaj proračun prihvaćen. Vi znate da ovaj proračun mora potvrditi nadpolovični broj ukupnog vijećnika Grada Šibenika, to je upravo ova brojka od 11 vijećnika. Prelazimo na ove podtočke koje isto tako su sastavnica cjelovita, ali o njima se glasuje odvojeno. Prijedlog odluke o izvršavanju proračuna Grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 6A. Tko je za? Jedanaest. Jedanaest. Protiv? Četiri. Četiri. Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno s 11 glasova. I ova točka. 6B. Prijedlog programa gradnje komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2022. godini. Tu je i amandman kolege Renje. Kolega gradonačelnik prihvaća taj amandman, što znači da on predstavlja sastavnicu ovoga, ovoga prijedloga programa. Otvaram raspravu po ovoj točki 6B.

Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 6B. Tko je za s amandmanom gospodina Renje? Jedanaest. Jedanaest. Protiv? Dva. Suzdržani. Ostali većinom glasova prihvaćeno. 6C. Prijedlog programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2022. godini. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za 6C? Jedanaest. Jedanaest. Protiv? Suzdržani. Ostali većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog programa zdravstvene zaštite, pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama Grada Šibenika za 2022. godinu. Amandman je tu vijećnika Nemana Samardžije, koji je svoj, ovaj, amandman i već istakao u onom prethodnom dijelu. Ovo je amandman na sam prijedlog programa koji je s tim povezan. Otvaram raspravu. Gospodin gradonačelnik je suglasan, je li tako? Čime ovaj amandman postaje dio prijedloga programa. Imate li, kolega, neku potrebu za nešto reći? Nemate. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 6D. Tko je za?

Jedanaest. Jedanaest. Protiv? Suzdržani. Ostali, znači većinom glasova. Samo još jednom ćemo zastati, jer moramo znati da je prihvaćen amandman kolege Restovića. On ima sigurno refleksija na ovaj dio i programskog izvršenja, pa onda moramo vidjeti da, kao što smo uključili amandmane kolega Renje i, i kolege Samardžije, moramo vidjeti da tu ne propustimo i da ne invalidiramo ovaj amandman koji smo prihvatili. Kolega Galić. Imamo li potrebe za nekom intervencijom? Dakle, što se tiče ovoga programa, potreba u osnovnom školstvu, pošto smo prihvatili prijedlog, odnosno amandman gospodina Restovića, ako se bude reflektiralo u samim stavkama u programu potreba osnovnog školstva, mi ćemo izvršiti korekcije nakon ove sjednice, ako se slažete s time, shodno prihvaćenom amandmanu u proračunu. Da sad ne gledamo i ne radimo pauzu kod točnih stavki i cifri koliko to iznosi. Okej? Hvala. Hvala vam na koncilijantnosti i ovome što smo i na ovaj način prihvatili amandman kolege Restovića. Idemo dalje. Na amandman prijedloga programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti Grada Šibenika za 2022. Tu je također amandman vijećnika Nenada Samardžije, kojega gradonačelnik potvrđuje i prihvaća kao sastavnicu samoga prijedloga programa. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 6E. Tko je za?

Jedanaest. Protiv? Suzdržani. Ostali. Idemo dalje. Na prijedlog programa javnih potreba u sportu Grada Šibenika za 2022. godinu. Tu imamo amandman samoga predlagatelja, gospodina gradonačelnika Željka Burića, koji će iznijeti cijenjenog kolegica Žurić, pročelnica nadležnog upravnoga tijela. Lijep pozdrav svima. Evo, predlaže se amandman u točki 4 ovoga programa javnih potreba u sportu Grada Šibenika. Na stranici 4, kod naslova "Javne ustanove- sportski objekti- Šibenik", u podtočki 3 briše se "Travnato nogometno igralište", tri riječi, a podtočka 4 se briše kompletna, tako da se točke koje ostaju 5, 6, 7, 8 i 9 zapravo postaju točke 4, 5, 6, 7 i 8. Jedna se točka izbrisala i u jednoj točki smo, znači, izbrisali riječ i "Travnato nogometno igralište". Hvala. Hvala vam na eksplikaciji. Otvaram raspravu. Kolega Travčić se javio za riječ.

Evo, još malo za kraj, malo stručno-nestručno, gospodine gradonačelniče. Prošli put ste mi uvalili par šuma u Šubićevac, a i sami znate da se tako ne zove, pa su me neki ukorili. Značajni krajobraz Gvozdenovo, Kamenar, i znali ste i sami da to neće moći doći pod upravljanje grada, mada bi vi to sigurno voljeli. Ja bih volio, možda bi se bolje, ovaj, bolje od njega odnosilo. A s druge strane, ni priroda skoro nije vlasnik, odnosno upravitelj, nego Hrvatske šume. To je totalna zavrzlama, da mi je šteta da tako pluća Šubićevca ostaje mrtvo slovo na papiru. A i vi, gospodine Nenade, prošli put ste rekli: "Imamo sve brojeve svih pročelnika." Ja ih imam sigurno od onih koji mi trebaju. Moj, sigurno vi nemate broj. I sad mi je jasno zašto ste ti svi te telefonske brojeve htjeli, je li. Očito je da ste se svugdje htjeli, ovaj, pristojno pojaviti, reći ću tako.

Gospodin Španja, imam još. Vaš dopust koji nemam, pa niste aktivni u kolektivu. Molim vas, bez. Nisam vas čuo. To je vaš dopust koji nemate, a ja nisam kriv što niste aktivni u politici grada. Nema problema. Inače, ja sam u starom modelu. Kolege, ajmo zadržati jednu razinu okupljanja i nema potrebe da ni s ove govornice prozivamo pojedine vijećnike i potenciramo daljnju raspravu, a onda, jasno, nema potrebe da i odgovaramo, ali jasno, uvijek je negdje na početku priče. Molio bih na jednu, da zadržimo tu komunikaciju na jednoj razini. Da smo mi sad u staro prijašnja vremena, ja bacim rukavicu, vi meni, i mi izađemo i riješimo. A ne bi tako bilo, znate. U starome vijeku, u starome vijeku vam je, ako hoćete pouku, u starom statutu šibenskome, kad biste uvrijedili drugoga vijećnika, bili biste istjerani iz grada na šest mjeseci. I bio bi nas puku sram, da. A evo, to, ako već spominjete stara vremena, čisto za podsjećanje. Pa možemo, dobro, konzultirat ću se opet s vama da mi to pojasnite. Jako dobra stvar.

Još samo, evo, htio bih, vezano za ove stavke, "Javna ustanova- sportski objekti- Šibenik", mislim, opet ću se, opa, dotaknuti za tu temu. Stvarno mi je žao jer toliko ima sad nedoumica što ne poznajem, ali pitat ću. I volio bih tu kao, kad bude gospodin gradonačelnik išao gospomarjanci, da i mene zovete. Ajmo, ajmo, malo sjesti u raspravu na način da se držimo točke dnevnog reda i konkretnih pitanja vezanih za točke dnevnog reda. Mislim, moja prva konkretna pitanja će gdje doći, što ste svi rekli. Da, jasno.Će naučiti, valjda, i hodati, i nositi se s ovim svim. Bio sam zaposlenik "Javne ustanove- sportski objekti", eto, pa zato me to toliko nekako i veže. Zanima me, a to može i na drugo nekako, pretpostavljam, ništa mi još niste dali odgovore, pa pretpostavljam da će mi pošta biti zakrcana sljedeći put sa svim pisanim odgovorima. Pet ravnateljskih plaća s malim razlikama, to mi nije jasno. A imamo jednog ravnatelja, da se podižu plaće samo uredskim službenicima. Nesrazmjerno trošenje novca za održavanje objekata, umjesto za poboljšanje uvjeta rada. Zapošljavanje novih, novih radnika, a u jednim prijašnjim sazivima grad odbija prijedlog za povećanje plaće, i to onim dugogodišnjim zaposlenicima. Volio bih tražiti financijski izvještaj da vidim što se točno troši novac dodijeljen od grada. Da li uopće postoji stručno vijeće u samoj ustanovi koja bi to mogla nadgledati? Koliko je ispravna sistematizacija rada koju ste podnijeli?

I, eto, ono, imam dva neka još, ovako, kao apsurda, ne znam, do trave, stup reflektora na istoku, na našem Šubićevcu, koji nema više veze s javnom ustanovom. A opet, s druge strane, nakon potpisivanja vašeg ugovora s Kolumbijcima, nekoliko mjeseci smo radili još za njih, a nismo to, nismo imali nikakvu naknadu da se nešto vrati. Znači, ja bih stvarno volio da znam i više stvari, ponajviše o sportu, jer, evo, svićete meni reći, netko komentira: "Pa što ti hoćeš da mi odemo na dijetu?" Mislim, bit ćemo zdraviji, ja sam zdraviji i s vama pričam normalno, ali uhvatit ću se i svih drugih tema koje je, ovaj, naučit ću za dogodine. I jambu mi, gospodine gradonačelniče, par, par vas jambu još molim. Dajte, po koji put konkretno, utješite me. Dajte i meni potporu s svojim pročelnicima, malo me potapšajte po ramenu. Hvala.

Kolega, hvala na istupu. Evo, kolega, ovaj, Španja, je li ste imali potrebu za odgovoriti, a onda se javio cijenjen vijećnik Marinec. Još jedan put lijep pozdrav svima. Evo, sad, gospodin Travčić je stvarno postavio nekoliko pitanja vezano i za sistematizaciju radnih mjesta, i za zapošljavanje, i sve ostalo. Gospodine Travčiću, vi ste uvijek dobrodošli u moj ured i bili dok ste bili zaposlenik "Javne ustanove- sportski objekti- Šibenik", i sada ste, naravno, i sve ostalo. I stoga da sad, jer jednostavno nemam sad iz s ove govornice odgovor na sva pitanja, ili da vam dostavim pisano, ili ćete doći u ured i dobit ćete odgovor na sva pitanja. Hvala lijepo. Hvala. Kolega Marinec, sljedeći govornik.

Drago mi je da na neki način svaka točka donese nekakvu raspravu, ali ovaj sa sportom je stvarno interesantna. Da, ovdje prvo bih ispravio vladajuće, na neki način, i uvaženu gospođu pročelnicu kad ona kaže da daje amandman pa briše sportski centar. To vam je, gospođo moja, na neki način propust. Zašto je izašao uopće ovaj dokumenat s ovakvim načinom? I, i, dobro da ste išli ispred mene, jer ovo je, jer ja bih poslije dvije godine opet pitao vas: "Je li moguće, da li Šibenik održava?" i tako dalje, i tako dalje. Jeste to ispravno?

Ne znam. Tako da, praktički, toliko o amandmanu. A što se tiče sredstava za sport, tu ću malo nadopuniti gospodina Travčića. Razumijem njegovu, želju i, i, da ne kažem, aktivnost da se pomogne u ovoj cijeloj priči. Samo, moj Tome, ovdje ne dolaziš do izražaja. Nema šanse da dođeš do izražaja. Jer vrlo teško ćemo dobiti sve podatke. Jer gospodin Španja, ovaj, ja cijenim i njegovu javnu ustanovu, ali toliko nelogičnosti ima da u njegovome, za razliku od tebe, Tome, ja sam našao, i, i, ovaj. Kolega Marinec, bit će prilike za razgovor među vijećnicima na pauzi koja će uslijediti vrlo brzo. Hvala. Gospodine predsjedniče, ja izlažem točku. Izlažete točku, a obraćate se vijećniku. Pa dajte, uđite u raspravu o točci dnevnog reda, ovako, trošite, ovaj, sami svoje vrijeme. Nemojte, ono. Ne trošim ja svoje, nego trošimo mi svi skupa naše. Ne, ne trošimo naše. Ali ako je to u interesu vremena. Koliko imate na raspolaganju za ovu, ovu vašu izjavu, je li? To sam vam htio reći. Imate preširoke uvodne implikacije dok dolazite do teme. Ali, ali. Gospodin gradonačelnik može izaći tri puta. Ne, ovaj, danas, danas, danas nitko nije prešao okvir. Ja sam strogo gledao satnicu. I vi, što vam zahvaljujem, pa i druge kolege, ajmo se držati toga do kraja ove sjednice. Pa ja sam već mogao biti gotov da me niste prekinuli. Eto, vidite. Eto, da, daj Bože da sad u ovome, koliko sam ja otkrio, da, da to stignete.

Jer moje pitanje se odnosilo na, kao i što se cijelo vrijeme do sad odnosilo, na, na, praktički, nema povećanja djelatnika u javnoj ustanovi po gospodinu Španji. A na prošlome, na prošlom izvještaju je bilo 45 zaposlenih, sad ih ima 43 zaposlena. Dvoje su ošli u penziju, a bio je natječaj za osam ljudi. Ja ponovo to postavljam pitanje. I, ali, i reći ću jednu drugu stvar, gospodine. U, u, u projekciji za 2022. i 2023. vama je dio za plaće s 3.000, s 3.800, skače na 4.800. A, 4.800. Recite mi, ne vjerujem da će doći do povećanja tolike plaće djelatnicima svima skupa. I sad mi nije jasno uopće na koji način dolazi do takve projekcije i bilo što. Što se tiče javne ustanove. Neću, neću vam postavljati više pitanja što se tiče održavanja, jer jednostavno vaš obim posla je toliko narastao da vi planirate još 10 ljudi zaposliti u sljedećem periodu. Hvala lijepo. Hvala. Kolega Španja.

Dakle, s obzirom na ovo predviđeno povećanje plaća, odgovor je sljedeći. Mi smo ove godine imali manja izdavanja za plaće, cirka 150.000 kuna, iz razloga što smo imali tri djelatnika, što na porodiljnom, što na bolovanju. Dakle, to je već nekakva ušteda ovu godinu. Da, da nije bilo toga, imali bi još 150.000 kuna više. Imamo povećanje minimalne plaće za 10%. S obzirom na to da smo imali dosta djelatnika javne ustanove na toj minimalnoj plaći, odnosi se na čistačice i na pomoćne radnike. Kad to povećamo, onda dolazimo do izjednačavanja plaća s više rangiranim zaposlenicima po sistematizaciji. Dakle, moramo proporcionalno povećavati plaće skoro svima. Eto, to je razlog povećanja koji ste vi naveli.

Hvala. Kolega Travčić se javlja za riječ. Izvolite, cijenjeni kolega. Samo bih htio finiširati, ovaj, mislim, pretpostavljam da i ja sam malo budala u ovome. Ostali sportski programi, onaj, stvarno sam se trudio, evo, piše ovdje, koji su od interesa za grad Šibenik. Nedavno sam imao jednu utrku, stvarno sam se potrudio da prezentiram grad i Šibenik. Tražio sam 2.000 kuna. Ovdje vidim da se 230.000 kuna, žao mi je što nisam malo više. Ali, evo, gospodin Španja, meni je stvarno žao ako sam vas uvrijedio, ali dajte onda gospodinu Nenadu, da stvarno zasluži ovu plaću, dajte mu jedan lijepi posao. I molim vas. Opet isto, opet isto. I samo, ako mogu, još jednu obzervaciju. Kolege, kolega, kolega Travčiću, oduzimam vam riječ. Oduzimam vam danas riječ. Evo. Ono što sam maloprije kazao, a kad me kolega Marinec referirao se da vas prekidam neopravdano, oduzimajući vam mogućnost govora, tolerirao sam to. Sada vam oduzimam riječ i prelazimo dalje.

Doviđenja. Dakle, ja se moram uključiti jer to zaista prelazi mjeru i pristojnost. A ja ću završiti. Samo pitanje. Gospodine Travčiću, jeste vi član suverenista? Da. E, vi. Pa kako ste se zaposlili onda u sportskim objektima? E? Prije, prije, prije dvije godine. Jeste član HDZ-a? Aha, i tako, jasno. Ja vas samo pitam. Ja vas samo pitam. Dobro. Pa to su ja. Gospodine gradonačelniče, i vas pitam. Gospodine gradonačelniče, ja bih, a evo, moram čuti što je. Ovaj, jesam, jesam bio spreman i sad prekinuti, samo gradonačelniče. Prema tome, nema, nema ja tu nikakvih, ovaj, različitih aršina za bilo koga ovdje. Ali, ovaj, nemojmo sami isprovocirati pitanje i onda se čuti na refleksiji. Eto, samo vas to molim. Evo, idemo dalje, idemo dalje. Ajmo se vratiti na točku dnevnog reda jedan put. Mi na ovoj sjednici izgubimo 80%, ovaj, vremena na sve ono što nije točka dnevnog reda. I ajmo se malo vratiti u, u, na kolosijek. Ispričavam se. Ništa, nemojte se vi meni ispričavati, nego ispričajte se svima. Ja sam ovdje jedan od vas. Prijedlog programa javnih potreba u sportu grada Šibenika. Imamo li još daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog s amandmanom koji je sam jasno i već implementiran u akti, jer je od strane ovlaštenog predlagatelja, pa ga dajem na glasovanje. Tko je za?

11 protiv, suzdržanih. Jedan protiv, jedan suzdržan. Valjda i ostali suzdržani. Prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za 2022. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog točke 6G. Tko je za? 11 protiv, suzdržanih. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog javnih potreba u osnovnom školstvu grada Šibenika za 2022. godinu. Kolega Restoviću, niste bili ovdje tijekom, ovaj, trajanja. Kolega Restović, ovaj, vaš je amandman u svezi ove točke prihvaćen. Zaključak je aklamatorno ovog vijeća da sad ne ulazimo u strogo pozicioniranje točke, da će se to nakon sjednice, slijedom vašeg amandmana koji je prihvaćen, ugraditi u ovaj program koji se u tome dijelu odnosi. Pa s tom napomenom dajem na glasovanje ovu točku 6H. Tko je za? 11. Zanimljivo, nisam podnositelj amandmana, nije. Molim. Tko je protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. 6I. Prijedlog programa korištenja sredstava naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru na području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje. Tko je za?

11 suzdržanih, 3 protiv. Većinom glasova prihvaćeno. I na kraju 6J. Prijedlog odluke o usvajanju plana sukcesivnog pokrića manjka. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje 6J. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali. Prihvaćena je ova točka. S ovim smo točku 6 apsolvirali. Prije prelaska na točku 7, desetominutna pauza. Poštovane gospođe, evo, možemo pristupiti nastavku ove sjednice. Ja se ispričavam što ovdje, ovaj, nekada ne uključim ovaj mikrofon, pa se možda malo teže čuje, ali sve u strahu da ne nastupi nekakva kofonija koja bi ometala sjednicu. Prelazimo na sljedeću našu točku dnevnog reda, to je sedma točka dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o izmjeni Odluke o porezima Grada Šibenika koja vam je dostavljena u prilogu. Uvodnu riječ uzet će kolega Tolić, izvolite.

Hvala vam. Vezano za, navedena Odluka o porezima je vezana za izmjenu poreza na potrošnju koji je bio u, za vrijeme pandemije smanjen na, sa 3 na 1,5%, sad se vraća nazad na 3, na 3%. I u samoj riječi gradonačelnika, kako kaže, ako opet bude potrebe, opet će biti smanjenje. Hvala. Hvala, kolega Toli ću. Otvaram raspravu po ovoj točci. Ako se nitko ne javlja, zaključujem ovu točku i dajem na glasovanje: tko je za prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o porezima Grada Šibenika u tekstu koji prilažem? 11. 11 protiv, suzdržani. Većinom glasova prihvaćena sedma točka. Osma točka je prijedlog Odluke o izmjeni Statutarne odluke o izboru članova Vijeća gradske četvrti i mjesnih odbora na području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 8. Tko je za?

11 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena i osma točka dnevnog reda. Deveta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o raspuštanju i raspisivanju prijevremenih izbora za članove Vijeća mjesnog odbora Boraja. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio, izvolite, cijenjen kolega. Naime, ovdje kod funkcioniranja mjesne samouprave, mi smo je zadnjih nekoliko godina gotovo zaboravili. Raspisivanje izbora za, mjesni odbor u Boraji, ja ne znam da li ste zaboravili, ali ja ću vas podsjetiti, posebno vas, kolege iz vladajuće strukture. Na Gradskoj četvrti Baldekin 2, pune 3 godine, pardon, 2 godine i nešto mjeseci, taj mjesni odbor ne funkcionira kako valja, pardon, Vijeće gradske četvrti. Čelni čovjek te gradske četvrti je u Zagrebu. Čovjek je, ono, kako gradonačelnik reče, ovaj, malo prije po stranačkim pripadnostima dobio posao u Ministarstvu uprave i pravosuđa, i on je gore. Ne može čovjek, u praktičnom smislu, i svakog dana biti u Ministarstvu uprave i pravosuđa i dobro raditi posao, kažem namjerno, raditi posao predsjednika gradske četvrti u Šibeniku.

Pa evo, predlažem da možda ovu, kasno je za dopunu Odluke, ali razmislite malo o tome da su potrebni izbori i na području koje pokriva Gradska četvrt Baldekin 2. Hvala, kolega Raji ću. Evo, za pojašnjenja od prijedloga, javlja se cijenjeni tajnik, gospodin Galić. Izvolite. Dakle, sve skupa pozdravljam još jednom. Ovo nije prvi slučaj ovakve, ovakve situacije da se Vijeća mjesnih odbora redovito ne sastaju. Kad kažem redovito, problem je u tome što oni većinom nisu usvojila pravila o načinu rada Vijeća mjesnog odbora, odnosno Gradske četvrti. I kad, ako gradonačelnik odluči izvršiti nadzor zakonitosti njihovog rada, pošto ne postoje ta pravila koja su oni mogli sami usvojiti, mi imamo ogledni primjer tih pravila, on je mogao kazati da se ta pravila ne poštuju i predložiti opet Gradskom vijeću raspuštanje takvog mjesnog odbora, odnosno Gradske četvrti. To je jedan tehnički problem, tako bih više kazao. Ali da je istina ovo što govorite, je. Oni se, pravilu, bi trebali sastajati barem jedanput u 2 mjeseca, ili jednom u 3 mjeseca, a to ne rade redovito. Međutim, trenutno, kažem, nemamo zakonske mogućnosti da izvršimo nadzor i da utvrdimo nepoštivanje pravila, odnosno Statuta Grada Šibenika. Ako oni usvoje pravila, onda ćemo moći izvršiti nadzor poštivanja tih pravila.

Hvala, kolega Raji ću. Možete izaći, slobodno. Dapače. Kolega Galiću, ovdje nije riječ samo o zakonskoj osnovi da ćete nekoga na ovaj ili na onaj način raspuštiti. Ovdje je riječ, prije svega, ali baš prije svega, o političkoj volji vladajućih da uredi odnose na području mjesne samouprave. Htjeli vi to priznati ili ne, ja dovoljno dobro, izvanredno dovoljno dobro znam što znači rad u mjesnoj samoupravi. I ja znam dobro da na svim područjima, pardon, na nekim područjima mjesne samouprave i gradske četvrti, pojedini ljudi koji su tamo temeljem volje građana izabrani, nemaju možda ni dovoljno niti afiniteta niti spoznaja o radu, što to tamo znači. Ali zato postoje svi upravni odjeli koji im u tom smislu itekako mogu pomoći. Ovdje je, ponavljam, riječ o političkoj volji da se razina djelovanja i funkcioniranja mjesne samouprave na području Grada Šibenika podigne na daleko višu razinu. Zato imamo dovoljno, ja uopće ne sumnjam, imamo dovoljno ljudi u gradskoj upravi da im pomogne i da u tom smislu, pa i pravila o njihovome radu i tako dalje, da se to jednostavno donese. U tom smislu je bila moja intervencija. Ovdje je riječ o političkoj volji, odnosno da se nešto napravi ili da se ne napravi. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 9, prijedlog Odluke o raspuštanju i raspisivanju prijevremenih izbora u Boraju. Tko je za?

16 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Deseta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o koeficijentima za obračun plaće i službenika i namještenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog ove Odluke. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, ostali. Većinom glasova prihvaćeno. Jedanaesta točka prijedlog Odluke o prijedlogu uprave trgovačkog društva "Gradski parking" društva s ograničenom odgovornošću Šibenik. Otvaram raspravu. Gospodin Kronjar se javio, izvolite. I ovako, kad čitamo životopis ovdje gospodina Bulata, onda vidimo da čovjek nosi oružje, da skače s mostova, da skače iz aviona, da pleše salsu. Mi imamo, mi biramo danas čak i Morrisa, a ne, a ne, ovaj, predstavnika uprave, jel'. Pa bi ja, eto, imao, a nama treba direktor koji će napraviti jedan cjenik koji će, koji će dati prema Gradskom vijeću prijedlog da se donese odluka da se za povlaštene stanare, za stanare gradske jezgre, da napokon dobiju povlaštenu kartu za parkiranje. Hvala. Hvala, kolegi Kronjari. Bez obzira što mi su stavljali primjedbe da tihi, ovaj, ispravljam određene govornike, ipak bih vas molio da pazite riječi koje se izusćuju prema drugoj osobi. Iz poštovanja prema sebi, više nego prema drugome. Eto, to bih vas samo molio. Ima li još tko što za diskusiju? Ako nema, ja dajem na glasovanje ovaj prijedlog Odluke iz točke 11. Tko je za? Hvala. 11 glasova za. Tko je protiv? Suzdržani. Većina glasova prihvaćeno. Idemo na dvanaestu točku dnevnog reda, to je prijedlog Odluke o prijedlogu uprave trgovačkog društva "Batižele" d.o.o.

Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog Odluke kakav vam je dostavljen. Tko je za? 11 protiv, 2 suzdržani, preostali. Prihvaćena odluka. Prelazimo, da ne preskočim koju, na trinaestu točku dnevnog reda, a to je prijedlog Odluke o pokretanju postupka izrade Strategije razvoja urbanog područja Šibenik za razdoblje 2021. do 2027. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem trinaestu točku na glasovanje. Tko je za? 16 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog Odluke o donošenju Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Grada Šibenika u razdoblju 2021.-2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem prijedlog ove Odluke iz točke 14 na glasovanje. Tko je za?

19 protiv, suzdržani. Prihvaćeno. Petnaesta točka: prijedlog Odluke o izmjeni dopune Odluke o komunalnom redu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog petnaeste točke dnevnog reda. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena i petnaesta točka. Šesnaesta točka: prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o komunalnoj naknadi. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje šesnaestu točku dnevnog reda. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Sedamaesta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Šibenika u 2022. godini. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio za riječ, izvolite.

Ovu Odluku o zabrani izvođenja radova za područje Grada Šibenika u tijeku turističke sezone već par godina svako malo mijenjamo. Tu dolazi dosta do nesnalaženja. Moram priznati da dolazi i do nesnalaženja službi koje tu Odluku moraju provoditi. Naime, iz prijedloga ove Odluke je vidljivo da se zanemaruje građevinski sektor, da mu se praktično, praktično, od 15. srpnja, tamo negdje, do 15.09. gotovo zabranjuje raditi. A kad već takve Odluke donosimo, jasno, ne sve, ne sve, ovaj, ne sve djelatnosti, ne svi radovi. Ali mislim da se moglo malo proširiti, malo razmisliti o tome svemu i konzultirati. Predlagač, ovih, komunalni odjel, mogao je malo konzultirati ljude koji se građevinom bave, pa i naše privatne obrtnike, firme građevinske i tako dalje. Što im to znači kada praktično 2 mjeseca ne rade tijekom turističke sezone? Jer oni će imati gubitak. Mi govorimo o nekakvom poticaju razvoja gospodarstva. Ova mjera, ne kažem da je, da je Odluka protivna interesima Grada u smislu razvoja turizma, to ne mogu tvrditi, ali da je u određenoj mjeri jeste protivna interesima građevinskoga sektora na području Grada, i to je zapravo točno. Moralo se malo tu balansirati između želja razvoja turizma i gospodarstva u smislu grane koja je zvana, zvana graditeljstvo, odnosno građevinarstvo, kako god hoćete. Ti ljudi zapošljavaju dosta veliki, relativno dosta veliki broj ljudi. Bilo bi bolje da zapošljavaju i više, ali imaju i problema u osiguranju radnika za rad u tim djelatnostima.

I oni, oni nailaze, znam pouzdano, oni nailaze na probleme upravo u ljetnome periodu od korištenja godišnjih odmora, pa ne može sve, pa onda bolovanja i tako dalje. Hoću reći, trebalo je malo balansirati u izradi, u izradi ove Odluke, jer ovim stavljamo u nepovoljniji položaj jednu drugu djelatnost, a jednoj drugoj dajemo daleko veću prednost. Evo, toliko. Kolega Rajić, hvala. Gospodin gradonačelnik? Ispričavam se mom pročelniku, ali odveo nas je zaista daleko u raspravu. Dakle, ja se moram složiti sa svim što je gospodin Rajić rekao, i to je istina. Uopće je zakonski upitno da mi možemo ikome zabraniti da radi. Dakle, to je uskraćivanje nekog osnovnog prava. No, imamo i onaj takozvani doživljaj s druge strane. Bez obzira kako kompromisno mi išli u tu Odluku i zaista duboko razmišljamo prije nego što lupnemo neke datume, ali to su tolika negodovanja, to su toliki pritisci, to su toliko neugodne situacije, naravno, od one takozvano druge zainteresirane strane, od ugostitelja, stanara, pa do, ja bih rekao, i zajedljivosti pojedinaca ili zločina. Ivane, definitivno svaku pametnu sugestiju prihvaćamo. Duboko se razmišlja prije nego što se donese tako jedna banalna Odluka. I naravno, neslužbeno, kad bi mene pitali, ja ne bih zabranio nikome radove, ali bih apelirao na dogovor s najbližim susjedima, dakle svima onima na koje to eventualno se dotiče, bilo pozitivno, bilo negativno. No, nažalost, to tako u našim sredinama ne ide.

To obično izbiju ratovi u kojima onda morate nekakav formu dati. Eto. Ali sve to stoji što ste vi rekli. Hvala. Ima li još traženih diskutanata? Ako nema, ja zaključujem ovu raspravu i prelazim na glasovanje za točku 17. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 18. Dakle, prije točke 18, s obzirom da imamo još relativno veći broj točaka, ali i obzirom i na tijek sjednice i na pretpostavljanje samog tijeka sjednice, još jednom da vas, ovaj, samo napomenem da je organiziran prigodni domjenak u povodu nastupajućih blagdana gore na drugom katu Veleučilišta. Za sve nas i za, vjerujem, da će se priključiti i dio ovdje djelatnika nadzorne službe Veleučilišta. I, ovaj, da, eto, ne zanemarite i tu činjenicu u ovom tijeku rasprave. Idemo dalje. Na točku 18. To je prijedlog Plana davanja koncesija u 2022. godini.

Otvaram raspravu. Kolega se Rajić javlja, izvolite. Vrlo kratko. Naime, Plan davanja koncesija, to, u redu, svake se godine to radi, on kao takav mora postojati. Ono što mene interesira, imamo određene prigovore građana na nekim područjima Grada Šibenika, posebno priobalnim, korištenje toga pomorskoga dobra, racionalno, zakonito, nezakonito i tako dalje. Pa bih molio, ako se time bavi, ne znam tko više, da li Upravni odjel za nekretnine ili komunalno, tko izdaje koncesijska odobrenja. Molim? Koncesije, ja govorim o koncesijskim odobrenjima, a ne o koncesijama. To su dva različita pojma. Posebno tijelo. Posebno tijelo, povjerenstvo, okej. Ja bih vas zamolio da mi kroz sljedećih 15-ak dana date podatak, dostavite podatak o izdanim rješenjima za koncesijska odobrenja tijekom ove 2021. godine na cijelom području Grada, poimenično.

Kolega Rajić? Okej. Upravni odjel za komunalne djelatnosti, odnosno imenovano povjerenstvo, donosi, sad se, na primjer, donosi plan lokacija koje će se koristiti u sljedećoj godini, i za ovu trenutnu godinu ćemo dostaviti popis svih izdanih koncesijskih odobrenja. Hvala. Ima li zadnjih pitanja? Ako nešto, nema. Ako nema, dajem i ovu točku na glasovanje. Tko je za prijedlog Plana davanja koncesija u 2022. godini? Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Devetaesta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra, ali na konkretnu česticu na kojoj se to u predmetu radi, jer ćemo imati na kraju još jednu sličnu točku. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 19. Tko je za?

12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Dvadeseta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o visini novčane naknade za pravo korištenja distribucijske telekomunikacijske kanalizacije DTK Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Marjanci se javio. Imam jednu samo kratku, na neki način, ovaj, prijedlog u vezi ove točke. Drago mi je da je Grad napokon odlučio i tu uvesti reda, da ne kažem, i baviti se i tom djelatnošću, jer ako se već želimo pohvaliti da smo neki digitalni grad i da radimo sve u tome, ipak bih rekao da ovo je samo moj prvi korak i kao takav ga shvaćam, a da ovo je daleko od onoga što bi trebalo stvarno biti. Naime, o čemu se radi? Vi ste sad odredili cjenik. Vidim da je cjenik, neću reći prepisan, iz Digitalnog grada Zagreba, više-manje kompletno, i vi znate, i vjerojatno ste upoznati sa zakonom, do koje cijene vi možete ići, i da to ovisi o izgradnji i cijeni i sve to skupa. Samo bih ovdje napomenuo da Grad Zagreb ima ovaj cjenik zbog toga što istovremeno u Gradu Zagrebu ima 40 drugih koncesionara za isto područje, a u Šibeniku, koliko znam, nema nitko osim vas, i, i na neki način Grad da može ustupiti ta, uhuh, DTK telekomunikacijsku kanalizaciju. Ovdje bih vam predložio još jednu drugu stvar. Ako se već želimo baviti s ovim, a mislim da, htjeli mi ili ne htjeli, itekako ćemo doći na ovo, i da je to vrlo značajan, može biti sutra, izvor prihoda, a da ne kažem i infrastruktura samog Grada i javnim poduzećima u Gradu.

Više navrata sam govorio i o povezivanju i rasvjete, i rasvjete iskoristiti za nekakvu bežičnu i žičanu vezu i ne znam što, i optiku i vamo-tamo, i sad se pruža i ova šansa. Ovdje bih samo pročitao jednu kratku, jednu kratku napomenu HAKOM-a što on kaže o lokalnoj samoupravi. Kaže, konačno, između svega drugog, kaže: "Mišljenja smo da je neodrživ lakonski izražen stav, čak i na razini nadležnih državnih tijela, da danas nije poznato tko je vlasnik sustava DTK, pa slijedom toga jedinice lokalne samouprave mogu i moraju bez odgode poduzeti sve što je potrebno da konačno uprihode sredstva koja im po zakonu pripadaju, jer u protivnom postaju po različitim osnovama odgovorne za propuštanje." Ovdje naglašavamo da iz svega navedenog proizlazi da za jedinice lokalne samouprave je nebitno navodno sporno pitanje što je država prodala stranom partneru, jer je jasno da nije mogla prodati ono što je njeno, što nije njeno vlasništvo. Naime, radi se o DTK, praktički T-kom, što je svu žicu razvija po našim gradovima, i govorimo lokalno o Šibeniku. Mi smo davali za ta sredstva, mi smo, i to je na našem terenu, to čak nije ni teren koji je ustupljen T-komu. Prema tome, pitam vas, da li vodite računa o tome, da li ste krenuli u tu proceduru? Jer iza toga je sljedeća preporuka: moli se, kaže, mole se, fizička identifikacija i snimanje postojećeg stanja DTK-a.

Ne onoga kojeg ćete sad proizvesti, nego i postojećeg kojeg postoji u Gradu, jer je to izvor prihoda, nenormalni, a da ne kažem i strateški, i da ne kažem kakvi drugi, drugi način da mi moramo voditi računa o tome. Svaki, i meni je drago, i podržavam kad je bila aglomeracija, da ste stavljali i kabele i, i ne znam što, i to, to je sasvim normalna stvar, i vjerujem da postoji takva suradnja i sa, uhuh, HEP-om i s drugim važnim institucijama ove države. Ali, bez obzira na njih, oni su sutra, ako nisu već sada, postali privatno vlasništvo. DTK telekomunikacijska kanala uvijek ostaje nama i mora biti uprihode nama, i apeliram, da ne kažem, da imamo i zakonsku obavezu da na tome radimo vrlo ozbiljno i da predviđamo sredstva za snimanje i postavljanje plana i nacrta DTK-a na prostoru cijelog Grada. Hvala lijepo. Hvala. Gospodin Miletaće se referirati na ovo vaše izlaganje. Dakle, gospodine Marjanci, vi ste apsolutno u pravu. Inače, Grad Šibenik je jedan od prvih gradova koji je uspio s HT-om postići ugovor gdje HT plaća Gradu Šibenik upravo to korištenje. I, uhuh, još uvijek traje ta pravna bitka čiji je zapravo DTK. Nigdje eksplicitno još u nijednom ugovoru ili zakonu nije to postavljeno, od države. Međutim, Grad Šibenik već ima jedan ugovor gdje HT plaća, a kako je i odnosi se na cjelokupnu infrastrukturu, nismo mjerili u metrima, nego na području Grada.

Međutim, kako je Grad kroz aglomeraciju dalje širio ovu DTK infrastrukturu, onda ovaj troškovnik zapravo će se odnositi na ovaj dio koji nije obuhvaćen u onom prvotnom ugovoru, na koji zapravo moram priznati da su iz mnogih drugih gradova dolazili i gledali kako smo mi to riješili, i bili smo na neki način njima iza ruke. Hvala gospodinu Mileti. Ako nema daljnjih javljanja, dajem na glasovanje prijedlog 20. točke dnevnog reda, to je Odluka o visini novčane naknade za DTK. Tko je za? 13. 14. Tko je protiv? Suzdržani, preostali. Prihvaćeno većinom glasova. 21. točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o dopuni Odluke o komunalnoj infrastrukturi Grada Šibenika i njezinom pravnom statusu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog točke 21. Tko je za?

12. 12 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćena 21. točka. Prijedlog 22. točka, i do 27. idu točke vezane za civilnozaštitne probleme. To je prvi prijedlog analize stanja sustava civilne zaštite na području Grada Šibenika za 2021. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog analize. Tko je za? 13. Prihvaćeno. Tko je protiv? Suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. 23. točka. Prijedlog Plana razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Šibenika za 2022. s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog 23. točke dnevnog reda. Tko je za?

13. 13 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova. Prihvaćeno. Prelazimo na 24. točku dnevnog reda, to je prijedlog Programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske službe spašavanja stanica Šibenik za 2022. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem ovaj prijedlog na glasovanje. Tko je za? 14. 14 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova. Prihvaćeno. 25. točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o donošenju Plana djelovanja na području prirodnih nepogoda za Grad Šibenik u 2022. godini. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. 25. točka na glasovanju. Tko je za? 13. 13 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. 26. točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o donošenju procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Grad Šibenik. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite.

Ja sam dobro pročitao, jer to je moje područje i uistinu se bavim, odnosno bavio sam se profesionalno područjima sigurnosti i tako dalje, tako da mi je to poznato. Ono što sam ja već ranije u ovoj raspravi, u raspravi na ovom gradskom vijeću pripomenuo, a i kroz amandmane koje gradonačelnik nije prihvatio, odnosno gradsko vijeće, jeste uređenje ove ceste prema Gaćelezima. Ovdje je kolega vatrogasac, da li sjedi tu ili ne, ne znam, ali uglavnom, uhuh, taj put, taj sada makadamski, bijeli, široki put, gotovo da se proći ne može. I tamo se stvaraju, tamo će se na proljeće stvoriti takvi problemi prolaza vatrogasnim vozilima da je to nevjerojatno. A to područje upravo je identificirano kao područje od velike požarne opasnosti. Zato bih molio gradsku upravu da vrlo brzo, kroz prvi i drugi mjesec, iznađe nekih 20.000 ili 50.000 kuna i da se taj put bar malo tehnički uredi, da vozila mogu tamo prolaziti. Hvala. Hvala kolegi Raji ću. Nema daljnjih disputa. Dakle, zadnji prijedlog ove Odluke je pod točkom 26. Glasovanje. Tko je za? Procijenjena ugroženost od požara? 14. 14 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. 27. točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o donošenju Plana zaštite od požara za Grad Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 27. točku. Tko je za?

14. 14 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. 28. točka dnevnog reda je prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju članova Kazališnog vijeća Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog imenovanja i, odnosno razrješenja i imenovanja novih članova. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćena je i ova točka dnevnog reda. 29. točka dnevnog reda je godišnje izvješće o ostvarivanju Plana i programa dječjega vrtića"Šibenska maslina" za 2020./2021. pedagošku godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem 29. točku na glasovanje. Tko je za?

11. 11 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. 30. točka je vezana za isto izvješće, ali za drugi naš dječji vrtić, to je "Smilje", za 20./2021. pedagošku godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 30. točku dnevnog reda. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. 31. točka dnevnog reda, to je izvješće o radu i ostvarenom programu s financijskim izvješćem Galerije Svetog Kršana Šibenik za 2020. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje izvješće Galerije Svetog Krševana. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, ostali, znači većinom glasova. Prihvaćeno. 32. točka dnevnog reda, to je prijedlog zaključka o prihvaćanju Programa rada Savjeta mladih Grada Šibenika i s financijskim planom za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem i ovu, ovaj zaključak na glasovanje. Tko je za?

11. 12, korigiramo, 12 glasova protiv, suzdržanih, ostali, većinom glasova. Prihvaćeno. Prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o korištenju sredstava tekuće pričuve, proračuna Grada Šibenika za mjesec rujan 2021. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Prelazimo na glasovanje ovog zaključka, točka 33. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, ostali, većinom glasova. Prihvaćeno. 34. točka dnevnog reda, to je prijedlog izmjena Programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske goste službe spašavanja stanica Šibenik za 2021. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog izmjena programa. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, većinom glasova. Prihvaćeno. 35. točka dnevnog reda, to je prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra za dio čestice zemlje 3085/2 iz Zeta Uloška 3602, katastarske općine Krapanj. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem ovaj prijedlog Odluke na glasovanje. Tko je za?

14. 14 protiv, suzdržani, ostali, većinom glasova. Prihvaćeno. Cijenjene kolege, s ovim smo iscrpili dnevni red. Ja vam se zahvaljujem prije nego što dam riječ gradonačelniku, i želim vam čestitati nastupajuće blagdane. Neću ih imenovati da ne uđem i ja u neku, ovaj, pogrešku oko toga, ali u svakom slučaju, sve vam najbolje želim, prije svega zdravlja i osobnog i obiteljskog sreće i uspjeha, i nadam se da se uskoro vidimo u ovim klupama na sljedećem zasjedanju. Sve najbolje vam želim u novoj godini i za Božić. Hvala, čovječe. Evo, poštovane vijećnice i dragi vijećnici, ja ću ih imenovati. Ja vam zaista od srca želim čestitati i blagoslovljen Božić i sretnu novu godinu. Puno zdravlja, uspjeha, nadam se, i konstruktivnog rada. Čestitam. Hvala.