24. sjednica Gradskog vijeća, 12. prosinca 2024.: „povijesni” proračun za 2025. i cijena vrtića po djetetu

Predstavnici naših trgovačkih društava, javnih ustanova, predstavnici medija, kao i sve ostale danas nazočne na ovoj našoj sjednici. Što se tiče samoga početka, moram to kazati: znate i sami da smo imali zadnju tematsku sjednicu 8. studenoga. Međutim, nažalost, u ovih zadnjih mjesec dana, nešto malo više, napustila su nas tri velika ugledna građanina Grada Šibenika koja su dobila nagrade Grada Šibenika. To je gospođa Marija Cekso, naša dugogodišnja glazbenna pedagoginja, jedno vrijeme i ravnateljica i osnivačica Glazbene škole Ivana Lukača u Šibeniku, gospođa koja je odgojila brojne generacije iznimno kvalitetnih šibenskih, hrvatskih, pa usudio bih se reći i svjetskih, glazbenika. Dobitnica je nagrade Grada 1999. godine. Također nas je napustio i veliki maestro Tonko Ninić, hrvatski violinist i pedagog, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, voditelj slavnih zagrebačkih solista, i u duši uvijek ostao Šibenčanin, vjeran ovom kraju i gradu. Također, dobitnik je nagrade Grada Šibenika za 2007. godinu. I evo ih, nažalost, jučer: preminuo je i dugogodišnji klapski pivač, maestro pivač Dinko Gojanović Rakić, dugogodišnji član i legendarne Klape Šibenik i Klape Maslina, s kojom je dobio nagradu Grada Šibenika za 2009. godinu. Ovim bih vas zamolio da jednom minutom šutnje odamo posljednju počast našim uglednim sugrađanima.

Neka im je vječna slava i hvala. Zahvaljujem vam svima skupa na dolasku, a molio bih jasnog pročelnika tajništva, gospodina Antu Galića, da izvrši prozivku nazočnih vijećnika, kako bismo utvrdili današnji broj vijećnika nazočnih na ovoj gradskoj vijećnici. Izvolite, kolego Galiću. Sve vas skupa pozdravljam: Branka Badžin, Goran Bušac, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenc si se ispričao, Ljiljana Nanjara, Dino Papak se ispričao, a na kašnjenju pridružit će nam se naknadno: Marko Petković, Stipica Protega, Imar Rajić, Nenad Rejnje, Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica, Ivana Spahija,

Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, i doktor znanosti Dragan Zlatović je ovdje. Možemo konstatirati da na današnjoj 21. sjednici gradskog vijeća nazočno 19 vijećnika od 21, što govori da imamo potrebni kvorum za pravovaljani rad i odlučivanje na ovoj sjednici. Gospodo, vi ste uz poziv za dnevni red dobili zapisnik s prethodne sjednice, tematske sjednice ovoga gradskoga vijeća, pa vas evo pitam: da li netko ima nekih primjedbi ili potrebe za korekcijama? Ako nema, molio bih vas da prihvatimo ovaj zapisnik glasovanjem. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Znači, zapisnik je prihvaćen i možemo prijeći na sljedeću našu točku dnevnog reda, a to su naša vijećnička pitanja, naš takozvani aktualni sat koji je predviđen. Obzirom da je sada, evo, 9 sati i 10 minuta, nekako bi se dogovorili, obzirom da danas imamo sjednicu koja je dosta voluminozna, obzirom na problematiku i rebalansa i novoga proračuna, da se dogovorimo o trajanju ovoga sata. Pa ja predlažem vama, na odluku, da ovaj aktualni sat održimo maksimalno do 10 sati i 20 minuta. Da li to prihvaćamo?

11. 12. 12 za. Znači, evo, dogovorili smo se većinom glasova da aktualni sat traje do 10 sati i 20 minuta, a onda, jasno, svi oni koji nisu imali prigode postaviti pitanje, moći će to učiniti, obzirom na tematiku i kroz samu sjednicu. S tim bih vas jasno molio da onda i vodimo računa: ako stvarno pitanja budu koncizna i precizna, bez velikih uvoda, da možemo i sva vijećnička pitanja bez problema odraditi u tom vremenu, da nekoga ne ostavimo bez potrebnog pitanja, odnosno odgovora. Pa možemo u tome smislu i prijeći. Prošli put smo na sjednici imali i, ovaj, zahtjev za jedan pisani odgovor. To je pisani odgovor koji je uslijedio kolegi Petkoviću. On se može očitovati na to ako hoće, i zatražiti objašnjenje, odnosno dati svoj komentar na to. Izvolite, možete.

Lijep pozdrav svim prisutnima. Pardon. Lijep pozdrav svim prisutnima. Evo, čast mi je s ove govornice pozdraviti vas po prvi puta, nadam se ne i zadnji. Naime, dobio sam pisani odgovor na vijećničko pitanje. On je, nažalost, djelomičan, pa ćemo tražiti njegovu nadopunu. Naime, dobio sam jedinstvenu cijenu u iznosu 421,58 eura. No, izričito sam naglasio da mi se, ne da se meni, nego da se svima nama i medijima, ta cijena razloži po stavkama. Naime, mi se moramo zapitati zašto stojimo ovdje danas. Dakle, mislim da je najveći interes upravo ovih 573 djece.

Pojasnit ću taj broj: naime, to je broj djece koja su zbrinuta van, van vrtića kojima je osnivač Grad Šibenik. Iza te djece stoje ljudi koji rade svoj posao, a njih ima, preko stotinu. Ti ljudi, i ta djeca, zaslužuju našu brigu, svih nas ovdje prisutnih. Naime, Grad se odlučio za jedinstven pristup i odnos prema gradskim vrtićima i prema vrtićima čiji osnivač nije Grad Šibenik. Međutim, da li je takav pristup pravno pravan? Želio bih da svi kao vijećnici promislimo o tome. Naime, ono što želim naglasiti: Grad je svojim objavama kroz medije ukazao da je napravio pogrešku. Dakle, ta pogreška je upravo ta što je kroz protekle 2 godine, koliko traje ova saga oko gradskih i privatnih vrtića, negirao da postoji ovaj problem. A ovaj problem očito postoji, i

mi kao vijećnici i svi ovdje prisutni ga moramo riješiti. To je naša obaveza. Stoga, ja sam odlučio pokušati ponuditi neko rješenje koje ćemo u daljnjem tijeku današnje sjednice imati na točki 13, s jednim amandmanom. Nadam se da ste ga uspjeli pročitati. I molio bih, dakle, da na idućoj, na idućoj sjednici ovog gradskog vijeća dobijem detaljan odgovor, ne ja, nego svi mi, dakle, po stavkama državnog pedagoškog standarda, da se razlome cijene gradskih vrtića, odnosno pojedinih privatnih vrtića, i da se ukaže javnosti točno koliko iznosi cijena vrtića. I da se odlučimo za jedan ravnopravni pristup koji će biti pravedan, da nitko neće biti zakinut u ovoj perspektivi. Hvala.

Možemo krenuti dalje. Znate da po redu ove točke dnevnog reda idu pitanja klubova vijećnika. Prije toga bih samo, ovaj, konstatirao da je kolega Samardžija evidentirao svoje članstvo u Hrvatskoj demokršćanskoj stranci, da se kao takav vodi u našoj evidenciji, koja je, jasno, i onda poslana na adekvatne adrese, gdje to mi moramo na svoj način iskazati. Da li netko od klubova vijećnika ima, ovaj, postaviti pitanje? Evo, kolega u fotofinišu, kolega Restović prvi, kolega Kronja drugi. Izvolite. Dobro jutro svima. Da sad poimence ne nabrajam, prije svega, kako pristojnost nalaže, da čestitam svima koji su sudjelovali u rekonstrukciji ove prostorije, ove dvorane. Mislim da je puno adekvatnije da sjednice gradskog vijeća imamo u ovakvom prostoru nego u prostorima koje smo imali do sada. A sve ove neke stvari, da li je to dugo trajalo, da li je moglo biti brže, to je sad manje, manje bitno. Tako da, čestitke svima koji su sudjelovali u ovom projektu. Danas sam htio pričati o nekoliko stvari, odnosno priupitati gradonačelnika oko nekoliko stvari. Prvenstveno, ponukan na zadnjoj sjednici time što me nazvao manipulatorom, sam koristio jedan alat koji je dostupan, naravno, svima, a to vam je Google pretraživanje. Pa sam onda vidio da je gradonačelnik dosta tih stvari meni ispočitavao i prije 4 godine, a neke i prije 5. Mandalina, pločnik u Mandalini, saniranje smrada u Podsolarskom, Zablaču, sve. Znači, doslovno sve Google pamti.

Ali nekako sve pada u drugi plan, a pogotovo kad smo slušali ovo zviždanje posljednjih 20-ak minuta. Vidim da su mediji reagirali, ali me užasno, ma, neću više reći ni da sam iznenađen, ali me i dalje razočarava što nitko od vladajućih nije reagirao na nešto. Odgovorni gradonačelnik jednog grada bi, ako ništa drugo, poslao svog zamjenika ako ne bi se sam udostojio otići dolje i reći 3 rečenice onima koji prosvjeduju danas ispred vijećnice. Pa moj, umjesto pitanja, iskoristit ću, naravno, mogućnost koju mi poslovnik pruža i savjetovati gradonačelnika da ubuduće, prije nego što objavljuje da je riješio neki problem, da ga pokuša stvarno i riješiti, bilo da se radi o običnom nogostupu u jednoj gradskoj četvrti ili o ovom, za njega očito, kompliciranom pitanju rješavanja zadovoljstva roditelja djece koja pohađaju vrtiće u gradu. Hvala.

Hvala, gospodine Restoviću. Gospodin gradonačelnik se javlja za riječ. Izvolite. Odgovor na pitanja klubova vijećnika. Drage moje vijećnice i vijećnici, odgovor vrlo konkretan. Neću ulaziti u retoriku i način komuniciranja gospodina Restovića, to je stvar njegovog karaktera. Ni ja neću reći ni da je to dobro ni da je to loše. To će procijeniti neki drugi ljudi. Sva sreća da on nije onaj koji odlučuje, nego će odlučiti građani na izborima. Pa evo, primjer. Neću upotrijebiti nijedan pridjev, nijedan glagol. Nogostup Mandalina. Gospodin Restović, kao pravnik, poziva da mi radimo besplatno. To je vrlo jednostavno. Nogostup po projektu može biti tamo

i na poziciji, na parceli koja nije naše vlasništvo. Dakle, ulaganje javnog novca u tuđe vlasništvo je kazneno djelo. To je potpuno i jasno. Nadalje, neugodan miris u Mandalini, točno. U ovom trenutku je u tijeku, dakle u tijeku, investicija od 20 milijuna eura za dogradnju centralnog kolektora, s ciljem da se upravo spriječe neugodni mirisi. Tu je i direktor vodovoda, detalje može obrazložiti. No, čak i to malo važno. Puno važnije je da će neugodni miris u Mandalini biti zaustavljen onog trenutka kad bude gotov projekt aglomeracije Vodice, iz vrlo jednostavnog razloga: zato što smo mi kao odgovorna gradska uprava spriječili, pa neću to nazvati ružnim riječima, nego nešto što nije bilo normalno, da se septičke jame, bez obzira jesu li one iz Vodica, Zatonا، Rasline, Murtera, Betine, Tisnoga, bilo di, prazne nezakonito, nelegalno, u more. Jer more je naše. Dakle, more je jednako moje i u Vodicama i u Murteru i u Tisnom. Dakle, onog trenutka kad bude gotov projekt aglomeracije Vodice, a ide, dakle, i ta priča, i ja neću govoriti u ime gradonačelnika Vodica, ide, onda će biti riješen problem neugodnih mirisa, odnosno bit će riješeno kompletno zbrinjavanje onoga što će preostajati. Restović, između ostalog, mene proziva za projekt Dolac. Da. Ali SDP, čiji je on predsjednik gradskog odbora, je u vladajućoj koaliciji u županiji, svi živi znaju, pa i građani to znaju, da je to u nadležnosti županijske lučke uprave, u kojoj se oni, naravno, međusobno prepucavajući, ne mogu uopće iznaći i dobiti većinu da bi krenuli s tim projektom.

A neću niti govoriti da je daleke 2013. stav tog istog SDP-a bio da je to nemoguće rješenje. Dakle, da nije moguće riješiti problem plavljenja Dolca, odnosno podizanja rive u Dolcu. I kada je županijska lučka uprava, gospodin Dulibić je tada bio ravnatelj, iznjedrio rješenje. Naravno, izbori su donijeli drugačije posloženu priču. Vlasti preuzeli su i dobili mogućnost 4 godine da to riješe. Ja sad ih javno pitam, sve, počevši od župana pa do zadnjeg pročelnika u županiji ili u županijskoj skupštini, što su napravili da bi riješili problem plavljenja Dolca. Grad je napravio sve sa svoje strane, vrlo konstruktivno, vrlo suradno kao partner. I tako bih mogao nabrajati do besvijesti. Zna on, naravno, što je u čijoj ingerenciji i tko s čime upravlja, ali, nažalost, politika je takva da često puta nije ni korektna. Pa je to i ova retorika oko dječjih vrtića. I sad ću ja o dječjim vrtićima reći samo neke osnovne činjenice, a svi vi koji želite dobro, a pozivate se da želite dobro i tim roditeljima i toj djeci, ponudite rješenje. Ako je ono bolje od onoga što smo mi napravili, ako ono rješava problem, ja ću ga istog trena prihvatiti i sada, na ovoj, ovom gradskom vijeću, prekrojiti proračun i kao takav ćemo ga usvojiti. I idemo sad dalje. Dakle, najprije morate shvatiti da nema zakonske obveze za subvencioniranje privatnih vrtića. Nema. To je dobra volja.

Dalje, mi smo napravili analizu cijene skrbi po djetetu u svim privatnim vrtićima, ponaosob svakog vrtića, stručno, kvalitetno, surađujući s njima. I dobili smo određene cijene koje su različite. Dakle, mi znamo u ovom trenutku točno koliko je cijena po djetetu, upotrebljavajući državni pedagoški standard, i rezultat toga je bio potpisivanje sporazuma. Sporazuma između privatnih vrtića i Grada Šibenika. Što se desilo? Jedna strana ne poštuje elemente sporazuma. Idemo dalje. Država je odredila kolika je cijena po državnom pedagoškom standardu skrbi po djetetu na području Grada Šibenika. I ja ću izgovoriti brojku: 385 eura. Mi smo odredili cijenu, ne najnižu, jer imamo dvije vrtićke ustanove, nego srednju vrijednost, dakle povoljniju, koja je u javnim ustanovama, koje smo mi osnivači, 421,83 eura. Mi smo prihvatili stav roditelja, ne vlasnika privatnih vrtića, da se roditelji djece koje su upisane u privatnom vrtiću izjednače sa statusom roditelja koji su upisali djecu u javne ustanove. To smo prihvatili. Dakle, ponuđena je cijena od 421,83 eura, dakle koja je iznad cijene koju je odredila država, odnosno nadležno ministarstvo za cijenu djeteta u Gradu Šibeniku, koja je daleko iznad cijene najskupljeg privatnog vrtića u analizi koju smo mi napravili. Ali, pazite sada, ali smo ih obvezali, jer je to u interesu roditelja, da i participacija roditelja u javnim vrtićima bude ista kao što je i u privatnim vrtićima. Da je cijena dodatnih programa u takozvanom redovnom desetosatnom programu ista u javnim vrtićima i u privatnim vrtićima.

Dakle, nudite im više nego što je država odredila. Nudite im više nego što smo mi napravili kroz analizu. Nudite im isti status kao što je to status djece u javnim vrtićima i oni to neće. Zvižde. Pa mogu zviždati do besvijesti. Do besvijesti. Ja vas pitam, koji je to zakonska mogućnost, koji je to zakon koji bi mene opravdao da privatnim vrtićima damo cijenu veću nego što je u javnim vrtićima? I pazite sad, i sad dolazimo u ključno. Da je to cijena koju oni traže, a da je mi bespogovorno prihvatimo, da je to cijena koja je veća nego što je cijena, jer ne može biti, mi smo im dali cijenu iz javnih vrtića, nego što je u javnim vrtićima. I drugi zahtjev je da u dodatnom programu, trajat će onoliko koliko ja budem stajao ovdje i govorio. Vama, ako se ne sviđa, možete izaći van. Možete, slobodno. Molim. Hoćete izaći?

Molim vas, molim vas, kolege, molim vas, vratite se u okvir. Ja bih isto zamolio gradonačelnika, ovom ćemo imati još dodatno vremena, da se držimo ovoga okvira koji smo se dogovorili. Evo, dozvolit ćemo gradonačelniku da ovo završi, a onda ćemo jasno, sukladno tome, sukladno tome, ispričavam se, sukladno tome i onu možda eventualno odluku povratnu revidirati da svi danas dođu na red. Tako da u tome dijelu, evo, imat ćemo malo, ovaj, što bi se reklo, liberalniji stav prema tome. Evo, izvolite. Tema je takva, jer i gospodin Petković je govorio o toj temi, opet preskačući bitne detalje. Gospodin Restović je o tome govorio, preskačući bitne detalje, i ja mislim da javnost mora znati o čemu se radi. Dakle, ako treba, napravit ćemo mi posebnu tiskovnu konferenciju, ali ljudi, građani, moraju konačno znati o čemu se radi. I vrlo jednostavno, završit ću vrlo brzo. Dakle, po ovom novom prijedlogu, to je 500.000 eura. To je blizu 4 milijuna kuna. Iz proračuna se daje privatnim vrtićima umjesto da to plate roditelji. To je konkretna brojka. To je sa brojkom od 1.400.000 eura, koliko privatni vrtići primaju do sada, ukupno 2 milijuna eura javnog novca mi dajemo privatnim vrtićima i oni nisu zadovoljni. Odlično. Ja sad javno predlažem, ako nije dobro i oni to ne mogu raditi, neka prepuste sve te vrtiće javnoj ustanovi, odnosno Gradu Šibeniku, mi ćemo ih prihvatiti, oni će biti svi zaposleni, formirat ćemo treću javnu ustanovu i on, netko od njih će biti ravnatelj i mi ćemo skrbiti o svojoj djeci.

I na kraju, Grad Šibenik nastavlja s projektom gradnje novih vrtića, ide projekt Gomljanik, ide projekt Baldekin, ide projekt Patižele, odnosno TEF. Naš konačni cilj je, i to ćemo mi ostvariti, napraviti vrtića tolikih kapaciteta da će svako dijete, ne po ovom kriteriju koji do sada vladaju, nego svako dijete biti upisano u vrtiće. A Vlada Republike Hrvatske, to je program,će donijeti odluku o takozvanim besplatnim vrtićima. I na kraju, ako netko misli da će premijer, ma tko bio u tom trenutku, nazvati i reći: "Alo, direktora ili ravnateljicu privatnih vrtića, kolika je to cijena?" i ono što on izgovori da će mu biti plaćeno, to budite sigurni da neće.

Nema, nema replika u ovome dijelu. Kolega Kronjan se javio u ime svog kluba. Izvolite. Dobar dan. Poštovanje svima. Evo, moram i ja isto reći, ovaj, da će ova godina biti zapamćena i po ovom lijepom prostoru koji je, ovaj, tako uređen, da smo se napokon vratili kući. A isto tako, bit će ova godina zapamćena i po početku kampanje za izradu spalionice na prostoru Bikarca. Znači, u toj kampanji, koja traje već koliko traje, i došli smo do situacije da se nam se u početku govorilo kako je to spalionica samo za naše potrebe, za naš grad, za našu županiju. I to je tako prolazilo sve do trenutka kad je održana sjednica, tematska sjednica prošli put. Na toj tematskoj sjednici je gospodin iz fonda, ja sam vam rekao iz Drniša, gospodin iz fonda Budiša, je rekao da ta spalionica će pokrivati cijelu Dalmaciju, a ja sam rekao ne samo Dalmaciju, nego i Hrvatsku. Znači, na toj sjednici smo riješili taj dio koji je,

od strane fonda, je rečeno, znači, da je to za Dalmaciju. To, što smo sad ustanovili, smo da, blago rečeno, gradonačelnik i gospodin direktor Bikarca podrug su govorili neistine ili, ovaj, grubo rečeno, su lagali. Tako da mi ulazimo u sljedeću godinu i mi nećemo svakako odustati od toga da se odustane od ove spalionice. I moje je, moje je pitanje za gradonačelnika: kakve mi to probleme rješavamo izgradnjom spalionice na prostoru Bikarca? Evo, hvala. Hvala. Gospodine gradonačelnik, pitanje je precizno, ali odgovor traži isto tako vremena, tako da ćemo se malo očito danas produžiti ovaj sat. Dakle, u prvom redu korekcija i nemojte uznemiravati javnost netočnim i nazivima i vijestima. Nije spalionica potencijalno energana. I ništa se u Šibeniku trenutno ne gradi, osim činjenice da smo dobili nešto manje od 3 milijuna eura. Provodi se natječaj za izrađivača projektne dokumentacije i studija izvodljivosti potencijalne energane na području Bikarca. To će biti gotovo za nešto manje od 2 godine. Tek tada ćemo znati sve parametre i znat ćemo točno o čemu pričamo. I tek tada možemo otvoriti raspravu da li je to dobro ili nije. Ja osobno ne inzistiram ni na čemu. Ali je činjenica jedna da završetkom Centra za gospodarenje otpadom, Šibenik je završio, Zadrani su, mislim, završili probni rad u Biljanima, radi se centar u Lećevici. To je obveza koju su preuzela Vlada, Vlade Republike Hrvatske i to se mora napraviti.

Kad se naprave ti centri za gospodarenje otpadom, projekt zbrinjavanja otpada po tom programu nije završen. Fali treća faza. Dakle, sve ono što preostaje iz CGO-a, da sada ne analiziramo, i to mora biti zbrinuto i to ne može ostati. Koju će metodologiju tog konačnog zbrinjavanja Vlada odrediti, koji tip zbrinjavanja, to ćemo pričekati i to ćemo vidjeti. Prekjučer je kod mene bio gospodin Majetić iz Dockinga. Docking u ovom trenutku, kao naša domaća tvrtka, radi na alternativnom rješenju. Pitanje je što će biti za 2 godine. Hoće li biti odluka da se prihvati ta nova metodologija, nova tehnologija ili će biti nekakve priče s energanama. U svakom slučaju, ne rade se nikakve spalionice, ne radi se ništa osim što se provodi natječaj za izrađivača, studije i programa. Kada to dobijemo, svima će to biti dostupno i o tome ćemo pričati. Dakle, nemojmo stvarati paniku i krive informacije, a ja sigurno, ako budem u prilici da o tome odlučujem, neću ništa napraviti što bi Šibeniku grozilo. Ja pripadam onoj generaciji koja se sjeća plavičastog dima elektrolize, koji se sjeća crnog dima TEF-a, koji se jako dobro sjeća magle smeđe, bijele, fosfata iz luke Šibenik. I ja neću biti sigurno onaj koji će Šibeniku i u primislima vratiti varijantu takvih priča.

Hvala. Zaključili smo krug pitanja klubova vijećnika. Sada bi prešli na pojedinačna vijećnička pitanja. Prvi se za riječ javio cijenjeni kolega Kovač. Izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve nazočne, na čelu sa gradonačelnikom i zamjenikom, kolegice i kolege, predstavnike medija i sve ostale. Dakle, ja ću malo promijeniti temu. Stranka kojoj pripadam, Dom i nacionalno okupljanje, zatražila je od gradske uprave dozvolu za korištenje javnog gradskog prostora kako bi prikupljali potpise potpore za predsjedničku kampanju, odnosno predsjedničku kandidatkinju doktoricu Branku Lozu. Gradska uprava je zamolbi udovoljila, s tim da je u odobrenju određeno kako se za svaki dan korištenja 2 četvorna metra za montažni štand, mali, je li, na kojem bi se prikupljali potpisi, trebalo platiti 130, 130 eura. Mislili smo prostor koristiti 10 dana, ali kad smo vidjeli cijenu koju bi trebali platiti, sveli smo taj rok na 3 dana, od 9 do 14 sati. Raspitujući se kod kolega po našim većim gradovima, nitko nije plaćao tako visoku zakupninu. Split je, recimo, to su izvješća, ovaj, informacije od kolega koji se bave tim istim poslom, dakle, Split je navodno za 2 štanda za 10 dana naplatio nešto više od 180 eura sve skupa. Solin, impresivno, 50 centi dnevno otprilike. Bjelovar nešto više od 9 eura dnevno. Brigadir Danijel Kotlar, koji je bio zapovjednik 113. brigade ovdje, je organizirao prikupljanje potpisa u Zadru. On mi kaže da nisu platili ništa.

Sad, ako on laže, lažem i ja. Dakle, grad Šibenik je na ovaj način činjenično ograničio pravo kandidatkinje za predsjednicu Republike da njeni volonteri prikupljaju potpise potpore na glavnom šibenskom trgu. A što bi moglo posredno ugrožavati ono ustavno pravo na jednaku dostupnost obnašanja javnih dužnosti. Naime, velike stranke s velikim priljevom novca iz proračuna puno lakše mogu platiti taj iznos. No, interesantno je da odluka o korištenju i naknadama za korištenje javnih gradskih površina u članku 4, stavak 1, točka 6, određuje kako se ne plaća naknade za korištenje javnih prostora kad su u pitanju između ostaloga politički skupovi. Mislim da se to prikupljanje potpisa može na taj način tretirati, jer mi tamo nismo prodavali ni bureke ni suvenire. Da bi stvar bila donekle tragikomična, u odobrenju od 28.11. navedeno je da nam se visina naknade određuje temeljem članka 4, stavka 9, mada u tom članku postoje samo 2 stavka. A ukoliko se pak mislilo na točku 9 iz članka 4, ona se odnosi naulične zabavljače koji moraju plaćati spomenutu naknadu za svoju djelatnost. Stoga bi, budući da nam slijedi za 5-6 mjeseci kampanja, jednako tako i obveza prikupljanja potpisa za kandidate za gradonačelnika i župana, da ovu odluku preformuliramo i da napravimo dostupnijim korištenje javnih gradskih površina u te svrhe, jer se ne radi o bilo kakvoj komercijalnoj djelatnosti. Evo, to je, dakle, moja sugestija. Drugo pitanje je: posljednjih dana svjedočimo odustajanju investitora Valis Solaris od investicije kako je bila zamišljena i definirana sporazumom kojem je podršku dalo ovo vijeće.

Naime, poslije proteka svih rokova predviđenih natječajem za prodaju zemljišta na zoni Podi, kao i hodogramom aktivnosti koji je vijećnicima predočen zajedno s prijedlogom sporazuma s investitorom krajem prošle godine, mislim da je to bilo baš u ovo vrijeme, negdje u prosincu, Valis Solaris, dakle, nije uplatio kupovninu za kompleks terena na kojem je trebalo započeti realizaciju investicije vrijedne, infine, sad spominjem, brojka od milijardu eura, sa čak 5.000 radnih mjesta. Slično se dogodilo nešto ranije s projektom Batižele, gdje se nitko nije javio obvezujućom ponudom na raspisani natječaj, kojeg je također podržalo ovo vijeće, usprkos produljenjima rokova, navodno da bi se išlo na ruku, na ruku zainteresiranim investitorima. I u jednom i u drugom slučaju naš gradonačelnik nastoji uvjeriti javnost kako kod Batižela sve ide svojim tijekom i kako projekt nije u pitanju, te kako kod Valis Solarisa projekt ide u restrukturiranje, ma što to, ma što to značilo. Evidentno je da su oba projekta temeljena na odlukama ovog vijeća, bilo natječaj za Batižele, bilo sporazum s Valis Solarisom temeljem kojeg je trebalo započeti s realizacijom investicije. Kako se kod Batižela nitko na natječaj nije javio, a kod Valis Solarisa partner, investitor, nije izvršio svoju temeljnu obvezu, uplatu kupovne cijene za teren na zoni Podi, posve je jasno kako su ti projekti u predviđenim obrisima i gabaritima evidentno propali. Možda netko može naći neki eufemizam za izraz propali. Moguće je da će investitori, možda isti investitori ili možda ne, možda neki drugi, ponovo ući u partnerstvo s gradom Šibenikom i da će onda vijeće u novom mandatu opet donositi odluke kojima bi eventualno podržalo nove projekte, bilo u slučaju Batižele, bilo u slučaju investicije Valis Solaris.

Pitam vas, mislite li da javnost zaslužuje istinu ma kakva ona bila? Jer sjetit ću se one ustavne formulacije kako vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. U ovom slučaju možemo govoriti da vlast pripada, proizlazi iz građana, je li, i pripada građanima. Pa mislim da su ti isti građani zaslužili korektnu, istinitu informaciju, ma kakva ona bila. Hvala lijepa. Hvala kolegi Kovaču. Gospodine gradonačelniče, dr. Burić, izvolite. Evo, poštovani vijećnici, ja ću biti kratak da bi gospodin Slavica bio zadovoljan. I sad ću reći istinu koja zaslužuje ovaj narod i građani. A istina je u slučaju Batižele vrlo jednostavna. Ispred vas stoji gradonačelnik sa svim svojim suradnicima i gradska uprava koja je gradu Šibeniku donijela 22 hektara nekadašnje tvornice TEF-a potpuno pravno, financijski, ekološki očišćeno i spremno za investitora. Stoji gradonačelnik sa svim svojim suradnicima koji je 10 godina doslovno svaki dan radio da bi se taj problem riješio. Koliko je on bio kompleksan, govori činjenica da su bile potrebne dvije odluke Vlade da bi mi uopće postali vlasnici bilo čega na tom području. A podsjetit ću, do 2013. grad Šibenik na području TEF-a nije bio vlasnik ničega. Do 2013. na području TEF-a, na katastarskoj čestici vanjskog i unutarnjeg bazena, založno pravo je imala Ina Mall. To je bio TEF do 2013. TEF 2024. je područje koje je prosperitet, koje je područje na kojem će se razviti novi grad.

Da li u varijanti A, jedinstvenog natječaja, koji je i dalje pregovarački postupci traju, ili varijanta B, da ćemo ići na izradu urbanističkog plana uređenja, de facto to parcelizirati i ponuditi različitim izvođačima. To će opet na kraju odlučiti ovo gradsko vijeće. Ono što je pozicija u svakom pregovaračkom postupku, jedna strana, a u ovom slučaju grad, je pregovarao na način da zaštiti to područje i da ne dozvoli bilo kakvu manipulaciju i, ne daj Bože, podcjenjujući ili negativni položaj grada. I to će tako biti. Valis Solaris, Podi. Da, ostaje sporazumni okvir, ništa nije propalo. Način pregovaranja, razgovora i interes i dalje ostaje. Hoće li on biti ovakav ili onakav, o tom potom, to ćemo čuti. Ista je priča. Postoje partner, postoji grad. Grad je pregovarao na način da ne može i ne smije biti i nema nikakve štete po grad u bilo kojoj varijanti pregovaranja. Ne možete vi privatno partnera nagovoriti da krene ili ne krene u investiciju. Ono što će se dešavati, bit će aktivno i dalje pregovaranje, s tim da grad nikoga neće štititi i nikome rezervirati nijedan kvadratni milimetar. Sama činjenica da smo 2023. na području Poda prodali 22, čini mi se, i 3 parcele u ukupnoj površini od 283.000 metara kvadratnih govori o atraktivnosti zone Podi. Ako netko misli da je država uložila 8 milijuna eura u petlju i direktni spoj industrijske zone Podi zato što su joj se trošili novci, onda se vara.

Ako vi mislite da je država uložila novac za gradnju sustava pročišćavanja u zoni Podi, onda se varate. Ako mislite da je država uložila novac za infrastrukturno uređenje i komunalno opremanje zone Podi samo zato što su joj se trošili novci, onda se varate. Uložila je zato što su programi koje je ova gradska uprava ponudila u konceptu razvoja Podi izuzetno atraktivni i pokazali su se uspješni. I samoću ponoviti da smo mi jedini grad koji na bazi 40 kilometara A1 imamo 5 ulaza u grad. Sve ima svoj cilj, sve ima svoju svrhu i sve ima svoju namjenu.

Sljedeći se za pitanja javio cijenjeni kolega Rajić. Izvolite. Ja se nadam da, prije svega, lijep pozdrav svima i nadam se da neće nakon ova moja dva pitanja nekom trebati normabeli. E sad vi malo razmislite o tome. Moja dva pitanja se odnose na gospodina gradonačelnika i mislim da rješavanje ovih pitanja bitno će pridonijeti sigurnosti naših građana na području u ulici Vladimira Nazora, gdje se nalazi zgrada na kojoj su već 20 godina postavljene drvene skele. Ono je latentna opasnost za svakoga koji tamo komunicira, odnosno hoda, prolazi, kako god hoćete. I moje je pitanje kad će se konačno ta zgrada urediti, jer ono je uistinu opasnost za sve koji tamo komuniciraju i dolaze, bilo sada u poslovnicu, prije svega Privredne banke, a bogme i u poslovnicu novoizgrađene Zagrebačke banke. Samo mi nemojte, gospodine gradonačelniče, govoriti kako to nije vaša nadležnost. To je sigurno vaša nadležnost. Vi ste gradonačelnik Šibenika i u okvirima svojih nadležnosti i mogućnosti trebali ste već do sada učiniti uistinu sve da se onaj problem riješi. Vrijeme i vremenski uvjeti i neprilike bitno utječu na trajanje drva i ono će se vrlo skoro pasti dolje i nekoga, a neću biti tako radikalan, ali u najmanju ruku ozlijediti, jer da ne bi bio vrač, kako to predsjednik gradskog vijeća nekad kaže, nije ovo vračanje, mi nismo na vračarskoj sjednici, nego na sjednici gradskoga vijeća i moramo poduzeti sve što je moguće učiniti da se to spriječi.

To je jedno. Drugo pitanje, naš željeznički kolodvor. Ono je slika, nažalost, slika grada Šibenika u dijelu i koja se prije svega odnosi na ljude koji tamo komuniciraju, dolaze i odlaze s vlakom. Željeznički je promet gotovo uništen prema Šibeniku, ali bi trebali poduzeti sve, a već dugo godina ne poduzimamo ništa, da se taj prostor i ta željeznička postaja, odnosno kolodvor, uredi. I ovdje ću ponoviti, nemojte mi samo reći kako to nije vaša nadležnost. Ako je to nadležnost onoga ministra koji se u zadnje vrijeme malo rijetko pojavljuje u javnosti, ne znam što je, a mogao je poslati bar kravicu tamo da se vidi i da obiđe taj prostor. Toliko, hvala. Hvala kolega Raji ću. Evo, ne sjećam se stvarno da sam ovo vijeće nazvao vračarskim, valjda sam taj dan popio normabel, pa onda valjda mi je pomutilo. Je, odlično pamtite, ali evo, vama za informaciju već, evo, jutros sam dolazio na ovu sjednicu i zanimljivo, slušam Radio Šibenik obično i vidim vijesti, županija danas raspisala javni poziv za izvođača radova na zgradi koju vi apostrofirate u prvom pitanju. Prema tome, očito iznimno krasno adresirano pitanje. Evo, hvala, pa dajem riječ gradonačelniku. Dakle, ja moram priznati da je meni Ivan drag čovjek, vrlo jednostavno, ako ne ni zbog čega, onda ja ne moram šetati po gradu, on dođe pa gleda svaki detaljić u ovom gradu i onda on mene tepi na gradskom vijeću i upozori.

U oba pitanja promašaj sto postotni, dakle u ništa. Točno je ovo što gospodin Zlatović govori, sreća da nije Alka jer nula bodova. Dakle, govorimo o zgradi u kojoj grad Šibenik nema niti kvadratnog milimetra. Neću ulaziti u strukturu vlasništva te zgrade, to čak ima nekakve sudske sporove, sad to nije ni bitno, ali ključ cijele priče ste upravo vi, Ivane. Dakle, vaša stranka participira u vlasti u županiji, sija se tu upozorenja, upozorenja grada Šibenika, pismenih je išlo prema županijskoj administraciji upravo da se spriječi, ne daj Bože, zlo na tom području. Dakle, odavno smo mi na to intervenirali. Drugo pitanje, kolodvor. Opet u ništa. Dakle, ja ću vas posjetiti samo na zadnji sastanak koji je bio organiziran u Kući umjetnosti Arsen. U Kući umjetnosti Arsen na tom sastanku su sudjelovali predstavnici grada Šibenika, bio sam ja osobno, predstavnici županije, županijske administracije, bio je gospodin Marko Jelić osobno, predstavnici HŽ-a, bio je i direktor HŽ infrastrukture osobno, sa tri, četiri svoja suradnika, nije ni bitno, predstavnici županijske uprave za ceste, predstavnici gradskog parkinga, mislim da je ovdje direktor gradskog parkinga. Dakle, svi su to dionici koji su uključeni u jednu kompleksnu priču koja se na tom području odvija, jer nije to pitanje samo željezničkog kolodvora i užasnog stanja u kojem on zaista jeste, nego je to pitanje pravnih odnosa kod gradnje famoznog Importannea, nemogućnosti vraćanja željezničke pruge koja postoji u ugovoru, jer je došlo do denevilacije u projektu izgradnje.

Vi jako dobro znate da je ovaj grad, odnosno gradsko vijeće, ustupilo prostor famoznog Importannea upravo županiji za realizaciju projekta Centar kompetencija za obrtnička zanimanja, da jedan dio svega toga zalazi čak u pomorsko dobro što je trebalo riješiti. Kako god da bilo, da skratim, potpisan je sporazum između svih dionika koji su Hrvatske željeznice prihvatile da će se napraviti novi, naravno o njihovom trošku, odnosno koristeći sredstva NPO-a, novi moderni kolodvor na području grada Šibenika, da odustaju o zahtjevu o polaganju tračnica koje bi išle na prostor parkinga, da će usprkos tome, jer je to bio naš uvjet, zadržati kolodvor međunarodni status i time je postignut sporazum. Nažalost, vi vidite isto ono što i ja, da se usprkos postignutom sporazumu koji rješava sve pravno-imovinske probleme koji od tamo sežu prije 20 godina, ništa se pod milim bogom ne dešava. Ono što će se desiti, to je sasvim sigurno, desit će se za 4, 5, 6 mjeseci kada mi konačno preuzmemo.

Hvala predsjedniče, pozdrav opet svima. Okej, ušli smo u predizborno razdoblje i ja to poštujem i sve što gradonačelnik govori ima, naravno, veze sa sljedećim izborima i meni je drago da, ako ništa drugo, on izgleda potpuno nespreman za njih, ali dobro, to je njegov problem. Ajmo ovako, jedno prvo konkretno pitanje, prije nego što postavim konkretno pitanje, osvrnut ću se samo na ovu vašu priču oko vrtića. Danas ćemo donijeti proračun od nekakvih cirka 100 milijona eura, neka me netko, neka me netko, je, znači, negdje oko 100 milijona eura. Znate koliko koštaju vrtići da bi bili besplatni za sve roditelje, znate koliko bi to koštalo grad? To vam je jednostavna matematika inače, uzmete broj djece, pomnožite sa 90, pa onda pomnožite sa 12 i dobijete cifru od milijun i 290 tisuća eura. To je 1%, to je 1% onoga što ćemo danas... Molim vas, kolege, kolega Restović govori, pa ga poštujte. To je 1% proračuna kojeg ćemo mi danas donijeti. I sad je moje pitanje, je li moguće da nismo brinuli o budućnosti grada za samo tih 1% u našem proračunu, već govorimo o nekakve stvari da će nešto vlada napraviti, da je vlada nešto, bla, bla, truč, truč. Dobro, znači, to vam je 1%, gradonačelniče, za riješiti tako jedno veliko pitanje o budućnosti. Sad, ako vi ne razmišljate o budućnosti, s obzirom da svatko svoju budućnost, budućnost nekog grada vidi po svojoj slici, onda ja to mogu čak i razumjeti, ali vi ste ipak odgovorni za nešto veći broj ljudi nego što ste vi sami.

Pitanje, pitanje je sljedeće, da budem u ovom predizbornom tonu, ja bih vas molio da mi nabrojite 4 stvari koje ste napravili u ove 4 godine kao gradonačelnik, to vam je jedna godišnje, vjerojatno vam neće biti problem. I moje drugo pitanje, spomenulo se Energanu ili kako tko voli zvati, spalionicu, ja zovem Energana, ima onaj famozno, dali smo bankovnu garanciju na, vi ste isto nešto rekli o tome, na 3 milijuna eura, pa je moje pitanje u kom trenutku i pod kojim, ne daj Bože, zlim uvjetima će se ta bankovna garancija aktivirati i postati trošak gradu Šibeniku. Eto, hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, izvolite.

Ne, gospodine Restoviću, nije šalabahter, budući da ja znam točno i predviđam šta ćete vi reći, a ono na što ću vam odgovoriti, ima toliko toga, pa da ne bih nešto preskočio, ja sam to napisao. I ja kao ja, ali točno sam znao što ćete reći. Drugo, vašu brigu o zajednici, sad ćemo krenuti u kampanju, pa evo, budući da sam ja nespreman, vi ćete imati u petom mjesecu priliku mene zamijeniti i riješit ćete sve te probleme. A ja vam kažem sada, i gledam vas u oči, nikada, ama baš nikada, vi nećete biti gradonačelnik grada Šibenika, i sa mnom i bez mene.

Idemo dalje. E sad, jeste me pitali? Pristojno je vama odgovoriti. Molim vas. Dakle, budući... Kolega Restović, kolega Restović, ajmo se svući na redovnu sjednicu, i vi ste postavljali pitanja, nije bilo komentara. Ajmo. Dakle, budući da je vođenje grada kontinuitet, budući da ozbiljni projekti grada moraju imati svoj početak, moraju imati kraj, budući da svaki projekt koji smo radili mora na kraju biti puna slika mozaika kojega stvaramo i stvorili smo ga, i percepcija, ne građana Šibenika, nego građana Republike Hrvatske i dalje, da se govori o uspješnom gradu. Ja ću reći rečenicu prije nego što nabrojim. Šibenik je hit, tako će i dalje biti. A ono što sam ja napravio u svojim mandatima, bilo da smo direktno investitori, bilo...

Kratkoće trajati, kratkoću, ja ću to brzo vama pročitati, brzo ću ja to pročitati, nemojte biti nervozni. Dakle, bilo da smo investitori, bilo da smo partneri, bilo da smo pregovarači, idem redom. Studij energetike, dogradnja veleučilišta, studentski dom Palacin, studij sestrinstva, tvrđave, Mihovil, Barone, Ivan, projekt Trokut, Kuća umjetnosti Arsen, plaža Rezalište, završili plažu Banj, komunalna učica Vrnaža, križanje Baldekin, čvor Meterize, čvor Rokići, čvor Mandalina, čvor Njivice, čvor Podi. Jugoistočni ulaz Donje Polje, ulaz u Žaborić, centar kompetencija, energetska obnova, kazalište, muzej, plaža Rezalište, naselje Vila i tako dalje, aglomeracija, centralni kolektor, centar Vikarac, otočni vodo, infrastruktura Podi, razvojni projekt Podi, spoj na autocestu, gat Vrulje, posjetiteljski centar Vrulje, Poljana, trg Garaža, hoteli gdje smo bili partneri, Belvi, Palas, King i tako dalje, projekt Batižele, projekt Obonjan, vrtić Javnjak, vrtić Ljubica, vrtić Tići, obnova vrtića, uključujući i centralni vrtić na Baldekinu, obnova škola, energetska obnova škole Krešimir, Jure Šižgorić i ono u čemu smo sada, praktički smo dobili suglasnosti, praktički na projekt gradnje potpuno dvije nove škole i energetsku obnovu, odnosno dogradnju škole Brodarice, odnosno škole Jure Dalmatinac u Crnici. Eto, to je samo ono kratko što smo napravili.

Evo, ovaj pisani odgovor se traži, pa ćete i dobiti. Izvolite dalje. Ja se održavam, bilo je drugo pitanje, pod kojim, ne daj Bože, okolnostima će se aktivirati garancija. Gradonačelnik, ponovno. Molim vas, kolega Slavica, bez komentara. Dakle, tiho ću odgovoriti, ali zašto se vi to sekirate, vi ćete biti gradonačelnik, pa ćete vi to riješiti. Molim vas, bez komentara, kolega Paško, je li tu? Pozdrav svima. Jednostavno, ako mi ne budemo poštivali odredbe. Potpisanog ugovora o financiranju projektne dokumentacije. Kažem, ako mi ne budemo poštivali odredbe tog ugovora. Hvala, pisani odgovor se traži i za ovo drugo pitanje. Prelazimo na četvrtog našeg današnjeg govornika, a to je cijenjeni kolega Renje, izvolite, kolega.

Hvaljen Isus i Marija. Ja sam stalan u mom pozdravu i bit ću do kraja ovog mandata, a idu i ovi božićni naši praznici i naši božićni došašće, pa bih evo iskoristio da vam svima skupa unaprijed čestitam Božić, sretan i blagoslovljen Božić svima vama i vašim obiteljima, gospodine gradonačelniče, gospodine predsjedniče gradskog vijeća, pročelnici. Evo, amandman koji sam dao 14.12.2021. moj je da informiram građane grada Šibenika i građane sela Vrpolja. Nije napravljeno ništa. Apsolutno ništa. Osim idejnog projekta za ispraćajnu dvoranu. I sad ću vam reći postupak kako ide, mene kao vijećnika koji sam se borio čitavo vrijeme za to. Znači, zovemo nadležna tijela kao što su do gradonačelnik Mileta, kojega pitam di je, kaže predao sam pročelniku Paškovu, zovem pročelnika Paškova, Paškov pročelnik na početku mi govori nemam pojma uopće o čemu se radi. Pa da bi dalje nastavio,

pa bih pitao gospodina Paškova, evo prije neki dan sam ga pitao, pa kao to je državno zemljište, trebalo je prebaciti, samo da vas upoznam. 2013. godine na šetajućem kolegiju je obećano da će taj prostor iz državnog preći na gradsko. 2013., znači 11 godina. Sljedeća stvar je, zovem gospodina Paškova, znači to treba riješiti, treba izaći geodet. 2021., 2022., 2023., 2024. Nema geodeta. U devetom mjesecu ga ponovno zovem i pitam gdje je geodet. Au, Ive, ajde nazvat ću vas. Dvanaesti mjesec, ja sam tu, mene nitko nije zvao.

Ne da je, mi smo ovdje predstavnici građana, mi nismo predstavnici sebe osobno. Ovo je vrijeđanje, ne nas, vijećnika, nego ljudi koji su glasali za nas. I ovo nije u redu prema građanima grada Šibenika, nema apsolutno prema ljudima koji imaju i grobna mjesta u Vrpolju, nisu puškice, nego ispraćajna dvorana. Molim vas, kolega, što je rekao kolega Rajić tamo, biti partner u ovoj vlasti ili u ovom, ja ne zovem vlast, nego menadžment, je užasno teško. I ja bih sad, evo, s ovog mjesta preporučio svatko koji želi biti partner, neka dobro razmisli.

Jel biti fer nije problem. Zato i hvaljen Isus i Marija. To je biti ustrajan. A sve ostalo prebacujem, ono po Božjemu, na onoga tko nije ispunio ono što treba ispuniti. Bog prašta, a ljudi neka griješe. Moje pitanje je, a mislim, samo proizlazi iz svega, zašto se mora čekati 4 godine geodeta da nešto napravi, jel problem kad mi netko govori, najgore je nekome s oproštenjem praviti budalu od nekoga, pa znate, to je gradsko, to su nesređeni odnosi, to je ono, pa sve je u redu, razumimo, sve je okej, ali geodet mora odraditi svoja 3 mjeseca, katastar mora odraditi svoja 3 mjeseca, to je 6 mjeseci, to je pola godine. Pa javni natječaj za izvođenje radova, pa sve je jasno da je to vremenski rok, ali geodeta nema, ne može se pokrenuti ništa.

Pa je moje pitanje zašto se to nije napravilo, to je pitanje broj 1. Pitanje broj 2, kad smo već kod ruralnih područja, koji je dugoročni plan, jel kroz sve ove godine, kroz sve ove proračune, vidim sve, ali ne vidim nigdje dugoročni plan za razvoj ruralnih područja. Ja ću reći otvoreno, 10% od svega što je izvučeno iz europskih fondova da se uložilo u ruralna područja, vjerujte mi, grad Šibenik bi bio Las Vegas. Ovako samo se dešava da ljudi napuštaju, ja evo, slušam i vrtiće, vrtić će biti na Baldekinu, vrtić će biti, ne znam sad točno, nisam sve popratio, a nisam čuo da će biti vrtić u Vrpolju, nisam čuo da će vrtić biti na Konjevratima, da će biti negdje u ruralnom području. Pa dajmo gumicom izbrisati sve, ostavit ćemo, ponovno ću reći, kao što sam rekao na jednoj sjednici, ostavit ćemo grad, prije je bio od mosta do mosta, kao musta do mosta, sad više nije ni to, sad je od Gospe Vangagrada do doma zdravlja. Imanje.

Pa moje pitanje je, hoćemo li mi napokon uvrstiti i početi razmišljati malo van centra grada i raširiti se na krila. Po meni je ulaz Lepenica, Lepenica kad bude najjača u gradu Šibeniku, onda će grad Šibenik biti grad Šibenik. Žirje, Jadria, dobro, na Jadriju seulaže koliko-toliko, jer to su šibenski staro kupalište i kabine, okej, i tamo ljudi žive, imaju vikendice i sve. Goriš, koji molu, prije neki dan je izašlo, izašlo je, sređeni su autobusi od strane županije, nešto su počeli se raditi, e sad oni molu, ljudi govore, a di su nama autobusi, di je nama prijevoz.

Gospodin Kronja i Marijanci, gospodin kad je pitao, kad mu je dolazila naplata za parkiranje ispred kuće, kad mu je plaćena kazna, pa normalno je. Zašto je normalno? Pa imate negdje oko 7-8 tisuća ljudi okolo, ako nemaju javni prijevoz, normalno da će doći, parkirat će čovjek ispred kuće. Pa vrlo jednostavne računice. Što je rekao gospodin Restović, matematika. Znači, prvo pitanje, zašto se nije ništa napravilo u 4 godine po pitanju platoa ispred Marijanskog, najvećeg Marijanskog svetišta u Šibensko-kninskoj županiji. Jednoga od najstarijih u Hrvatskoj. Drugo pitanje je, dugoročni plan za razvoj ruralnih područja. Hvala. Hvala, kolega Rajić, ovaj, Renje, izvolite, kolega Mileta.

Dobar dan svima. Dakle, odgovor na prvo pitanje, mi smo došli do idejnog rješenja, odnosno idejnog projekta, nestali jer zemljište nije u vlasništvu grada Šibenika i ne možemo dalje. To znate dobro. No, isto tako, procedura dobivanja zemljišta od države traje i traje i traje i nije jedina situacija Marijansko svetište, odnosno prostor ispred. Evo, ja ću vas podsjetiti da smo i za veliki projekt novog atrakcionog doma, trebalo nam je 6-7 godina da to zemljište dobijemo pod ingerenciju grada, odnosno u vlasništvu grada. Čak su, ako se ne varam, jedna lokacijska dozvola na tom području je propala jer nismo dobili zemljište kroz period koji bi bio normalan da ga dobijemo. Zašto je to tako? Pa evo, otkad je, imali smo prije ono Audio, Dudi, dakle to su sve institucije državne koje gospodare državnim zemljištem i evo, dan-danas situacija je ista. Mi imamo situaciju i za poslovnu zonu Podi gdje tražimo proširenje zone, točnije da nam država dodijeli i nove kvadrate tamo za gospodarstvenike. Jednostavno,

ne dobivamo. Jednostavno, to traje, traje, šaljemo požurnice i nije do nas. Sustav tako, nažalost, funkcionira. Što se tiče geodeta, najmanji problem je geodet, to čak nije najmanji problem jer tamo ta čestica zemljišta se proteže kroz cijelo Vrpolje. Dakle, geodet bi trebao snimiti cijelo Vrpolje da bi se od te jedne velike, ogromne čestice, ne znam, milijon kvadrata koliko ima, odcijepio ovaj dio koji se odnosi na ispraćajnu salu o kojoj govorite. Ali ponavljam, i taj geodet je najmanji problem, veći problem je zapravo država, odnosno taj sustav koji dodjeljivanje. Dakle, ono, ono, mi smo našli rješenje. Dakle, mi smo našli rješenje na način da pomaknemo ispraćajnu salu na tom mikroprostoru u jednu drugu zonu, složio se s time u konačnici svećenik nakon što je prošlo ovoliko vremena, je li, i idemo sad tim putem gdje nam država neće trebati, nego ćemo mi prebaciti u susjedno zemljište taj prostor i mislim da ćemo tako lakše riješiti problem. Imali smo čak i, u ponedjeljak smo imali sastanak na tu temu.

Evo, to je onda naša greška. Evo, to je onda naša greška, ali mjesni odbor, ali mjesni odbor, mjesni odbor Vrpolje i svećenik Don Ante su upoznati s tim. Ovaj drugi dio, vezano za plan razvoja ruralnih područja, dakle, mi smo u kontaktu sa svim mjesnim odborima koji su izabrani od strane naselja gradskih u okolici centra Šibenika i s njima mi radimo trogodišnje, odnosno četvorogodišnje planove. I ti planovi su praktički plan razvoja tih mjesta, tih sredina. Zašto se dječji vrtić ne gradi u Vrpolju? Pa nekako praktično je dječje vrtiće graditi na način da bude to dječje vrtište za što više djece i da bude na lokaciji, prostoru gdje onda roditelji te djece ili ta djeca gravitiraju. Bilo bi nepraktično raditi dječji vrtić za 200 djece, što je nekakav standard za nove vrtiće u Vrpolju, kad bi onda vrlo teško djeca napunila taj vrtić. Imate, ne znam, u Sitnomu imate vrtić koji je praktički jako blizu Vrpolju, ima, mislim, 17 djece, ima prostora za još i

teško je u svakom mjesnom odboru napraviti dječji vrtić. Dakle, zapravo to je nemoguće. Dakle, mislim, to bi zbilja trebalo imati proračun od nekoliko stotina milijuna eura da bi u svakom sada gradskom naselju bude ono što to naselje smatra da bi trebalo imati ili zaslužuje. To je jednostavno nemoguće i uz pomoć, odnosno gradski proračun je ograničen i mi nastojimo upravo ta ograničena financijska sredstva raspodijeliti tako da što veći broj ljudi bude zadovoljen. A to o čemu vi govorite, to je praktički financijski nemoguće izvesti. Sljedeći, sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni kolega Petković, izvolite.

Dragi naš grad nije prijatelj djece, nije transparentan, nije ono za što se predstavlja. Dakle, s ove govornice danas sam imao čast se obratiti prvi, išao sam u duhu konstruktivnog rješavanja problema, ali opet, dakle, ponavljam opet, ne samo ja, nego svi mi ovdje danas kao vijećnici nismo dobili prikladan odgovor i nejasno nam je zapravo koliko novca košta briga o najbitnijim stvorenjima na zemlji. Dakle, zašto nas se ostavlja u neznanju? Dvije godine već, ja mislim da to traje. Čiji je to interes? Ja stvarno ne mogu shvatiti, dakle, imamo problem, imamo mogućnost kako ga riješiti i uporno zabijamo glavu u pijesak i ne idemo k njegovom rješavanju, nego manipuliramo javnost, sebe i sve ostale, ne znam zašto. Dakle, kao princip, jako loše. Mislim, dobro je kolega Renje rekao da smo mi ovdje jedan menadžment, nažalost, mi smo kao opozicija u nekom B planu, ali ovi koji su u A planu, možda im je vrijeme da razmišljaju o odlasku.

Nadalje, često postavim pitanje s ove govornice i ne dobijem odgovor, pa ću davati dalje prijedloge. Dakle, evo, kako je vrijeme Božića, ajmo našim najmlađima pokloniti nešto, evo jedan konkretan prijedlog za konkretnu lokaciju, riječ je o gradskim vrtićima kod Šibenskog vodovoda, je li. Dakle, često smo svjedoci ujutro kad idemo na posao, ljudi koji prolaze tom rutom, da je dosta velika gungula, odnosno gužva, da roditelji nervozno izvlače djecu iz auta kako bi ih čim prije utrpali u vrtić, kako ne bi dobili kaznu, ne bi blokirali promet. Naime, evo jedan prijedlog za gradski parking. Dakle, tu su četiri parkirna mjesta koja su uredno u sustavu naplate. Zašto ne bi ta četiri parkirna mjesta prenamijenili kao mjesta da roditelji iskrcavaju mirno svoju djecu, je li, u tu obližnje vrtiće i da, ajmo reći, smanju stres na početku svakog dana. Hvala. Hvala, kolega Petković. Gospodin gradonačelnik se javlja za riječ.

Dakle, ja gospodinu Petkoviću, koji toliko vodi brigu o djeci, preporučam samo jedno. Potrudite se samo toliko da budete korektni, a da bi bili korektni, preporuka vam je. I ja vas pitam, jeste li razgovarali sa gospođom Ninom Kursar iz gradske uprave? Jeste li vi osobno razgovarali sa Mirjanom Žurić, predsjednicom za društvene djelatnosti? Jeste li ušli u papire, u brojke, koje su ti ljudi satima izrađivali, razgovarali? Jeste li ušli u zapisnike, koji su bili na razgovorima sa vlasnicima privatnih vrtića, vjerskih vrtića? Jeste li uzeli u ruke sporazum kojeg su oni potpisali i kojeg su svjesno prekršili, ne grad, nego vlasnici privatnih vrtića? Jeste li ušli u analizu proračuna? Ja vam preporučam da razgovarate sa pročelnikom za financije i vidite točne brojke. Ostavite se demagogije, ostavite se javnog blaćenja zato što nekoga ne volite ili ne trpite. Govorite argumentima, činjenicama i brojkama. Svaki papir, svaki ugovor, svaka brojka koju ima gradska uprava je dostupna i vama i šibenskoj javnosti.

Nadalje, nemate vi nikakvu repliku. Ja sam vam samo preporučio, kad vas vidim u gradskoj upravi i kad dobijem zapisnike da ste dobili konkretne brojke, onda svaka čast. Poklonit ću se i reći ću, proučili ste ono što ste trebali proučiti. Dakle, govorite neosnovano, netočno, dezinformirate javnost i manipulirate. Ipak je na osobnoj. Pa nema replike. Ovaj, jednostavno nema replike. Ovaj, držimo se, držimo se, držimo se, držimo se. Imate kasnije. Gospodo moja draga, jel' vi svi skupa znate da je ovo točka dnevnog reda redovnoga tijeka sjednice? A ovo je vijećnički sat. Imate čitavu jednu točku na kojima možete sva ova pitanja još jednom aktualizirati.

Prema tome, govori se da nitko nikoga ne vrijeđa, a mislim da tu ovdje, ovaj, bi se mnogi trebali ispovijediti. Ajmo dalje. Idemo sa daljnjim pitanjima. Ako je netko vijećnika nezadovoljan, opet može tražiti pisani odgovor ili uopšte kazneno može doći u otvorenu gradsku upravu i zatražiti podatke. Idemo, kolega Slavica, ajmo, ovaj, ne prestajete pričati o tome. E, vi, čitavu današnju sjednicu vi komentirate, niste se ni ovdje prijavili, bar da ste se prijavili pa izašli za govornicu. Pa što me briga jesam se ja prijavio. Pa briga me zato što nećete mi komentirati, jer ću vas. Kao što onaj tamo isto ne smije vrijeđati. Dajem vam prvu opomenu, kolega Slavica, nemojte me danas provocirati da danas ne bude malo više opomena. Idemo dalje. Samo vas molim još za jednu konstataciju, obzirom na to da sam dopustio malo duže odgovore, jer su odgovori bili na pitanja koja su zahtijevala malo duže odgovaranje, da ipak odobrimo ova dva sljedeća postavljača pitanja koja bi mogla doći u onaj cvetnut vremena, pa vas u tom smislu molim da i ostalim kolegama pružimo mogućnost da danas postave pitanja. Tko je za?

Prihvaćeno jednoglasno. Idemo na sljedećega, to je kolega Krojnja. Izvolite. Evo me, poštovanje. Opet. Ima. Tamo se neće, tamo se ništa ne gradi, ta rečenica stalno se provlači, normalno da se tamo ništa ne gradi. Ja nisam vidio niti pročitao da je Fond za zaštitu okoliša u svakoj županiji proslijedio po 3 milijuna eura, pa da vidimo onda tko bude zadovoljniji, taj će dobiti, taj će biti sretan, pa će dobiti, ovaj, spalionicu i moći se graditi. Znači, normalno da se tamo ne gradi. Ja se normalno vraćam na ono prvo pitanje moje iz, od samog početka. Dakle, ovaj, pitanje je, s obzirom da je gradonačelnik po izjavi gospodina Budiše izravno tražio da se gradu uplati 3 milijuna eura, moje je pitanje, logično, na koje mi nije dao, nije mi dao odgovor na samom početku, kakve probleme grad Šibenik rješava sa tom spalionicom. Znači, ta spalionica se sad ne gradi, kažem vam, nisu ni druge županije dobile, sve su to odbile. Grad Šibenik, gradonačelnik je izravno tražio da se uplati 3 milijuna. Znači, vi kao gradski vijećnici i svi ovi građani koji nas slušaju znaju da će se to graditi. Nema te studije koja to neće odobriti. Pa ja pitam ponovo, kakve probleme mi u gradu, odnosno županiji, rješavamo sa izgradnjom spalionice, mogućom izgradnjom spalionice. Kad ste to tražili? Pa vrijedi da znamo zbog čega se to planira graditi, odnosno kakve probleme, gospodine gradonačelniče, mi rješavamo s tim.

Hvala. Hvala, kolega Krojnja. Gospodin gradonačelnik. Evo, blagdansko je vrijeme, neću više diskutirati na osobnoj razini. Ja preporučujem gospodinu Krojnji, kad već nije htio ići u Bolcano, pa da vidi i dobije direktne odgovore. Ne od mene, ne od gradske uprave, ne od ljudi koji su na bilo koji način vezani za grad, za Hrvatsku, nego od ljudi koji funkcioniraju u Nacionalnom parku Južnog Tirola. Niste išli zato što ne želite znati. Molim vas, molim vas, Krojnja. Krojnja. Koji su rokovi? Koliko je to štetno? Nemojte nas praviti budalama danas. Šta mi to mi gradimo? Koji problem mi rješavamo? Pa ja vam lijepo kažem da nešto, da morate,

da nešto morate naučiti. Vi ne želite naučiti. Ajmo dalje. Ali, ali, eto, za one koji nisu htjeli ići, mi smo ih približili cijelu temu, pa će upravo u ovoj gradskoj vijećnici 17. navečer biti svi relevantni stručnjaci u Republici Hrvatskoj na otvorenoj tribini gdje mogu doći svi oni koji zaista žele nešto naučiti. I treće, opet dezinformirate i govorite neistinu. Grad Zagreb, grad Zagreb je službeno krenuo u gradnju i temeljni cilj, po izjavi gospodina Klisovića, predsjednika Županijske skupštine grada Zagreba, gradske, pardon, tako je, gradske skupštine grada Zagreba, idu ka tom projektu, ka konačnom rješenju. I četvrto, 500 takvih energana postoji na teritoriju Europske unije. 500. 99% takvih pogona postoji u razvijenim zemljama, nažalost. Najmanji broj takvih pogona je upravo u nerazvijenim zemljama koje jednostavno, ne samo da nemaju takve kapacitete, nego nemaju riješen uopće sustav zbrinjavanja otpadom, a ono što je najproblematičnije, to je takozvani ostatak materijala koji se ne može reciklirati. Dakle, ljudska tehnologija ne pozna način u koji može određene materijale reciklirati u cijelosti. To su znanstvene činjenice. 17. svi ste pozvani, nije to sastanak na kojima će biti prepiranja, nego kojima će relevantni stručnjaci iznositi svoje stavove. I tu možete dobiti odgovor na svako pitanje. Ali vi jednostavno ne želite znati. Vi namećete svoj stav koji, nažalost, nije utemeljen na činjenicama. I ništa više. Hvala. Idemo na daljnje. Zadnje, zadnje vijećničko pitanje, to je, molim.

A ne, naknadno ne možemo, ne možemo. Ovaj, uz dužno štovanje. Idemo, zadnji je kolega Travčić, izvolite. Molim vas, kolege, stvarno malo mira u klupama. Ajde, bolje. Dobro jutro svima. Pozdravljam sve nazočne. Ovaj, moje kolege i predsjedavajuće, ovaj, malo sam i uzbuđen ovdje, ovo mi je, baš mi je super, ovaj, hvala, gospodine gradonačelniče. Baš se osjećam ponosno što mogu prezentirati malo i neke stvari reći o našem gradu. Žao mi je što već je krenulo, to nisam ni stigao doći na red, a već vidim da smo se skoro i posvadili svi. To je jako, ovaj, ružno. A kamoli još neke riječi što se izgovaraju. Čini mi se da ćemo nekih 100 milijuna danas reći di ide. Žao mi je isto što su spomenuli da za djecu toliko malo triba da to nećemo riješiti. A žao mi je i, gospodine Renje, što prvi put sam čuo uopće u ovih 4 godine da ste rekli riječ partner. Gospodin gradonačelnik, kojega neću gnjaviti s pitanjima, danas ja znam da mu je teško. Nisam ni znao da postoji, da ste vi u partneri, jer koliko puta mi je rekao da nisu, ono, jednostavno, pa mi je to žao što vam ne pomaže i ispunjava vaša. Baš sam razočaran i ne mogu vjerovati to.

S obzirom na te puste novce i gledam kako, ja ću biti suzdržan danas većinu, jer ne znam di će ta sva para ići. Pozdravljam sve ljude koji su vrijedno radili proračun, ali mislim da odluku vi, gospodine gradonačelniče, gospodine Mileta, vi vodite, tako da ću biti suzdržan najviše zbog vas, jer ne znam di će ta para ići. Postavit ću prvo pitanje vezano za naš Hrvatski nogometni klub Šibenik, koji znam da je privatan, ali mene zanima nešto drugo. Da li je moguće do sljedećega puta da mi vijećnici, ili barem ja, dobijem ugovor koji mi je grad Šibenik napravio sa Hrvatskim nogometnim klubom Šibenik, u kojem bi se vidjelo što se desilo sa našim vrijednim lokalitetom, to je sportsko društvo Ljubica, kojem je teren skroz uništen, i baš bi me zanimalo da li u ugovoru stoji neka mogućnost, klauzule, da u slučaju lošega vladavine privatnog vlasništva se to može uzeti nazad, jer ako bi nešto mogli tamo napraviti, mislim da bi to bio jedan atletski stadion, pretpostavljam, nećemo moći velikih gabarita jer je mali, ali jedan mali atletski stadion koji nema uopće grad Šibenik, kojim bi se mogli ponositi. I nije mi jasno, a možete mi možda pomoći kroz taj ugovor, zašto smo školu nogometa predali isto vlasniku koji se s njom ponaša, to su isto naša djeca, škola nogometa, koji se ponaša malo neprimjereno, a bilo bi dobro da smo i to u klauzuli uzeli, znači da školu nogometa prepustimo gradu Šibeniku i da se mi brinemo o našoj djeci, pretpostavljam da ovdje možda ima 10% roditelja ili nekih koji im se djeca bave s nogometom i dobro znaju stanje.

To me, to me zanima. Drugo pitanje je vezano za 22 hektara zemljišta i dvije odluke vlade da bi se dobili čisti papiri na TEF-u. Prošle godine u ovo vrijeme, ako se ne varam, gospodine gradonačelniče, ja vas ništa neću prozvati, samo ja kažem, jer, ono, da ne bi nekog uvrijedio drugoga, ovaj, ste nas pozvali na Trđavu svetog Ivana i na kraju smo se ja i vi malo sporječkali, doveli ste me u neugodnu situaciju gdje ste sve one goste doveli, a nas ste stavili u zadnji plan, i još ste mi rekli, ja ne zaboravljam naše građane, a vi ste toliko mi ovih sad godinu dana pokazali da vi baš to ne radite, ne pazite na svoje građane,ulažete u PR više nego u, ne znam što, samo da bi vi bili u pravom svjetlu. Pa vi ste naš gradonačelnik, mi to svi znamo, i vi ste za to plaćeni, za koje, mislim, zašto se konačno, zašto se toliko promovirate, a druge stvari ostavljate. Moje pitanje glasi, s obzirom da se odustalo, ili se nije odustalo, ili se čeka, mene zanima ta Feromangaska, a i gospodin Paško je jedan put rekao da je TEF nije za igru, nije za šetanje, tamo ljudi šetaju, nego je za zabranu pristupa. Zanima me, postoji li dokumentacija koja govori o tome da se predalo ovlašteno sakupljače otpada, takva vrsta otpada, znači da li ima neki trag, kome se to predalo, ako se predalo, da li je i dalje neočišćeno, hoće li se napraviti nova analiza o tome što je ostalo, i ono što je najzanimljivije, uz tu dokumentaciju mora doći neki prateći list od tog svega što ste tamo radili, i da li postoji novi plan sanacije.

Eto, i ja bih zamolio gospodina Miletu da on meni odgovori, s obzirom da je, eto, gospodin gradonačelnik se uvijek ljuti na mene i ne da mi odgovor. Mislim da je on sposobniji. Hvala vam. Hvala, gospodine gradonačelnik. Kako bi u Saboru rekli, ispravka krivog navoda. Naprotiv, meni je gospodin Travčić vrlo drag, simpatičan mladi momak, dakle tu nema govora. Idemo od zadnjeg, od TEF-a. Gospodine Travčiću, postoji studija OIKON-a koja govori o stanju očišćenosti lokaliteta TEF. Zanemarimo. U proceduri natječaja, Europska banka za obnovu i razvoj, međunarodni konzultanti koji su bili partneri, su tražili novu studiju stanja očišćenosti lokaliteta TEF, koju je napravila španjolska tvrtka ARUP. To je staro svega par mjeseci. Dakle, imamo točno relevantnu dokumentaciju. Ne papirić, nego kompletnu analizu. Nadalje, ne vama, nego svakom vijećniku, svaki papir, svaki ugovor je dostupan, možete ga dobiti, možete doći vidjeti, možemo ga kopirati, možemo ga umnožiti, nema nikakvih tajni. Sve vi možete dobiti. Odnosi se to i na ugovor sa nogometnom klubom. Ova gradska uprava nema nikakvu namjeru nijedan ugovor čuvati, učiniti ga nedostupnim u prvom redu gradskim vijećnicama. Vi to imate pravo. I to uopće nije sporno. Što se tiče Ljubice, nijedan sportski objekt nije u privatnom vlasništvu. To je naše gradsko i tim upravljaju sportski objekti grada Šibenika. Nadalje, Ljubica ide u energetsku obnovu europskim novcem i projekt vodi grad Šibenik, a ne nikakav privatni vlasnik nogometnog kluba.

Ulaganje u Ljubicu je bilo privatni novac privatnog vlasnika. Imamo, i mi smo tražili pismeno očitovanje o stanju terena, i to možete dobiti, i oni imaju obvezu to sanirati. To što su oni upali u problem s izvođačem radova na sanaciji nogometnog igrališta Ljubica, to je njihov problem i oni to moraju riješiti. Drenaža i sve ono što je tamo rađeno je napravljeno u redu, oni imaju problem sa završnim radovima sijanja trave, ali to je njihova obveza. I mi smo ih na to više puta upozorili da teren moraju dovesti u besprijekorno stanje. Što se tiče atletskog stadiona, on je predviđen. Postoji sjajan projekt, ne samo atletskog stadiona, nego kompletnog sportskog rekreacionog centra na Jamnjaku. Taj projekt ide i možete dobiti sve detalje i tu će biti napravljen pravi atletski stadion koji odgovara svjetskim standardima. Naravno, sve to zahtijeva vrijeme. Da se s tim putem ide, ide jer pokazuje činjenica da se radi projektna dokumentacija rješavanja područja Jurasa i tog područja u prvom redu u vodooskrbnom smislu. Što se tiče našeg partnera i partnerskog odnosa, nikad mi nismo rekli da se neće napraviti ono što je bio amandman, to se radi. Jel to može biti brže? Ja sam prvi koji bi to priželjkivao. Nažalost, ide tako kako ide. Bez obzira na ljutnju gospodina Renju, opravdano, ta ljutnja ne bi smjela biti usmjerena na nas. Ljutio se on, ne ljutio, mi ćemo to ostvariti i to će se napraviti.

Evo, s ovim smo, drage kolege, iscrpili ovaj naš vijećnički sat koji je nešto malo duže trajao do klasičnih 60 minuta. Ja bih vas sad pozvao na pauzu do 11 sati dole u prizemlje na kavu i na fritule. Nisu u Dubaiju, ali eto, ipak su, ovaj, fritule. Trpite, pa ćemo za par minuta krenuti. Poštovane dame i gospodo, evo, ovaj, malo smo se odmorili, možemo preći na redovni tijek naše sjednice. Prije toga bih, evo, samo zamolio kolegu Galića da još jednom izvrši prozivku. Vidim da su neki dolazili, neki odlazili, pa da sad konstatiramo stanje stvari. Oko nazočnosti vijećnika: Branka Badžim, Goran Bušac, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja nije nazočan, Dario Kulušić, Rikard Marenc nije nazočan, Ljiljana Nanjara nazočna je, Dino Papak,

Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje, Tonči Restović nije nazočan, Nenad Samardžija prisutan, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, doktor znanosti Dragan Zlatović je nazočan. Hvala, kolega Galiću. Možemo konstatirati da je, evo, u ovom nastavku naše sjednice nazočno 18 vijećnika, što je kvorum potreban za odlučivanje, odnosno valjano raspravljanje na ovoj našoj sjednici. Gospodo, vi ste svi uz poziv dobili dnevni red za današnju sjednicu, kao i jučer dodatne materijale, odnosno dopunu i amandman koji je proslijedio kolega Petković, tako da su vam i ti materijali u fizičkom smislu dostavljeni elektronskom poštom. gradonačelnik, kao ovlašteni predlagač, je predložio dopunu dnevnog reda s jednom točkom, i to prijedlog odluke o provođenju postupka stavljanja izvan snage provedbenog urbanističkog plana stambenog naselja Meterize, Šibenik. Ima li neko možda još drugih potreba da korigira današnji dnevni red? Ako nema, prvo dajemo na glasovanje ovu dopunsku točku dnevnog reda koja bi bila 20. točka danas, pa je dajem, kako sam je pročitao u onom tekstu, na glasovanje. Tko je za ovu dopunsku točku?

Jednoglasno je i prihvaćeno. Sada, ovaj, predlažem jasno da ta točka pređe kao točka 20, pa bih vas zamolio da, evo, još jednom cjeloviti dnevni red od točke 1 do točke 20 stavimo na glasovanje. Tko je za ukupni dnevni red? Jednoglasno prihvaćeno. Evo, na ovaj način možemo otvoriti ovu radni dio sjednice, na način da priđemo prvoj točci dnevnog reda, a to je prijedlog drugih izmjena i dopuna proračuna grada Šibenika za 24. i projekcijama za dvije naredne godine, sa nizom podtočaka koji jasno su sastavnica ove točke dnevnog reda. Po prirodi stvari, prvo nam se obraća u ime predlagača, gospodin Torić, kao pročelniku financijskog odjela grada Šibenika. Molim vas, kolega Tori ću, da izložite ukratko ove elemente. Izvolite. Dobar dan, poštovanje svima. Ispred vas su druge izmjene i dopune proračuna za 2024. godinu. Radi se većinom o, onaj, o formalnom rebalansu koji obično održimo krajem godine, gdje nema nekih posebnih novih projekata. Kratak je rok za izvršenje 2024. godine, gdje se obično dogodi da se određeni prihodi ne ostvare. također, neki rashodi se ne izvrše ili prolongiraju, pa se, pa se tako i drugim rebalansom proračun uravnotežio na manji iznos od skoro 75 milijuna kuna, odnosno umanjenje za 13 milijuna kuna u odnosu na prvi, prvi rebalans proračuna. Eura, eura, 74 milijuna, 75 milijuna eura. Hvala. Hvala, kolegi Tori ću. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Ima li javljenih vijećnika?

Ako nema, možemo preći na glasovanje prve točke, a to je prijedlog drugih izmjena i dopuna proračuna za ovu godinu, sa projekcijom za sljedeće dvije godine. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 1, ali imamo i ove podtočke. Prelazimo na točku 1a, prijedlog drugih izmjena programa gradnje komunalne infrastrukture u 2024. godini. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite, cijenjen kolega. Poštovanje. Mi smo zapravo već prihvatili izmjene i dopune proračuna, pa ova moja primjedba može zapravo služiti samo kao sugestija da se ubuduće tako ne radi. Naime, u ovom području gradnje komunalne infrastrukture, nekoliko projekata, da ih sada ne nabrajam sve jer ih baš ima dosta, planiraju se već nekoliko godina. I obrazloženje koje nam ovdje, koje nam se ovdje daje, jeste: planiramo za sljedeću godinu. A ja ističem samo primjer o čemu je nešto kolega Renje već govorio, a to je ona točka, odnosno projekt izgradnja ispraćajnih sala za područje mjesnih odbora na području grada Šibenika. Naime, ta se točka, odnosno taj projekt se pojavljuje već gotovo tri ili četiri godine, gotovo četiri godine. Ništa se od toga nije napravilo, a obrazloženje dalje stoji: znate, nismo napravili projektnu dokumentaciju. Pazite, uistinu smo pomalo budale svi ovdje skupa. Ako u četiri godine se ne izradi projektna dokumentacija za takvo nešto, koje je gotovo pa unificirani projekt za sve takve, to bi tako u stvari trebalo biti, zbog efikasnosti i financijskoga i svakog drugoga iznosa, onda ovo je obrazloženje koje je baš smiješno.

Tako se ne smije i ne može zapravo planirati. Jednom riječju, ovo je loše planiranje. To je ono što ja primjećujem u ovom dijelu ove točke dnevnog reda, odnosno ovoga područja izgradnje komunalne infrastrukture u 2024. godini. Ali kažem, već smo prihvatili praktično rebalans proračuna, pa je možda ova diskusija uistinu ide kao jedna sugestija da se to tako ne radi. Ne možete davati obrazloženje da nismo u četiri godine to, to zapravo znači, to govori o efikasnosti uprave, odnosno upravnih odjela koji su za to područje zaduženi, da se odmah razumijemo, koji najdirektnije su odgovorni za to. Ne može se planirati, odnosno ne planirati da se u četiri godine izradi projekt koji u pravilu može biti unificirani projekt. Evo, toliko. Hvala, kolega Raji ću. To što je točka, ovaj, proračuna rebalansa prihvaćena ne znači da se ove točke ne raspravljaju, pa uključujući vašu raspravu uvijek je dobrodošla. Za riječ se javio kolega Mileta. Izvolite.

Dakle, proračun je plan, prije svega plan, a onda ide u realizaciju. I mi smo svjesni da nijedan plan se ne može realizirati u stopostotnoj realizaciji, odnosno nikad ne znate što će vas dočekati. I nama, kad realiziramo projekt neki, nije problem ako ga ima u proračunu, problem je ako ga nema u proračunu. Ako ga nema u proračunu, dođemo do točke di ne možemo onda niti ugovoriti ništa, a ako ga ima u proračunu, onda nam nije problem. I nije problem da on stoji u proračunu. I mi zbilja znamo da imamo želju napraviti 10, 20, 30 projekata, i svjesni smo odmah statistički unaprijed, po iskustvu našem, a i ostalih gradova, da se neće svi oni realizirati, da će se realizirati dio njih, ali moraju tu biti da bi, ne znamo koji će se od njih 10, 20, 30 realizirati obzirom na ove imovinske, imovinsko-pravne problematike, projektantske problematike, dozvola, financiranja. Dakle, mi ovdje i planiramo neko financiranje u budućnosti od strane ministarstava za koje ne znamo hoće li se dogoditi. Vjerujemo u, u naše sposobnosti, jer smo do sad to sve uspijevali, ali isto tako ne znamo kad će ministarstvo, u kojem mjesecu, u kojoj godini, raspisati takav nekakav natječaj. Ali mi moramo projekt imati u proračunu planiran da bi po njemu mogli raditi. I jedna od situacija je i sad, i ove ispraćajne dvorane, kao što vidite, tu su, općenita je stavka.

Imali smo situaciju konkretno sa, u Zatonu, ispraćajnom salom, odnosno ispraćajnom dvoranom, gdje smo bili na sudu sa, sa projektantom, a nakon toga je mjesni odbor zatražio totalno drugu koncepciju ispraćajne dvorane, mjesta, lokacije i svega ostaloga, i ponovo smo krenuli u jedno novo, novo projektiranje. Isto tako je bilo naznaka, mjesni odbori često funkcioniraju po principu: kad napravimo u nekom mjesnom odboru nešto, onda i drugi traže to isto. Tako, tako ljudi funkcioniraju, je l'. I onda znali smo, kad krenemo u Zatonu sa projektiranjem i to bude naznačeno, da će neki drugi mjesni odbori tražiti ispraćajne sale, kao što, ne znam, Dubrava, pardon, ova, Bora je rekla, i mi bi isto tako nešto. Spojili smo ih sa projektantom i tu je negdje stalo. Dakle, na njima je da projektantu kažu želju, lokaciju i, i, i, i sve ostalo. I zbog toga je to jedna ova općenita stavka, a razlog konkretno ove ispraćajne, rekao sam, dakle, u Zatonu je stalo na, na, na sporu sa projektantom, a kasnije su sami ljudi Zatona htjeli kompletno promijeniti cijelu tu, cijelu tu priču. I to vam je u principu, u principu to. I nama je, najlakše ili naj, najjeftinije ukonačiti proračun, da krenemo u nekakva projektiranja, to je onaj najjeftiniji dio stvari, pa onda da vidimo hoćemo li uspjeti to izgurati i dokle ćemo, dokle ćemo doći. mi tamo negdje 10. mjesec je vrijeme kada tražimo od, gradski četvrti mjesec, odbornih predstavnika, da nam dadu svoje nekakve trogodišnje planove, želje, prioritete za nešto.

Međutim, isto tako, ljudi su živa bića, ne možemo mi njima sad kazati u drugom, trećem, četvrtom, petom mjesecu: čekajte 10., ko vaš livi, zakasnili ste ili niste, niste to izrekli ili napisali u, u, u godini prije. Nego isto tako možemo neke stvari poput projektiranja, a ovo je novac za projektiranje, za geodetske podloge i slično, raditi kroz, kroz to vrijeme. Evo, to vam je, to vam je obrazloženje. Hvala. Mogu još zapisničko konstatirati da nam se priključio kolega vijećnik Krestović, to je, znači, danas i sada 19 vijećnika, je li tako, na današnjoj sjednici. ima li još tko raspravljati o točki 1a? Kolega Travčić, izvolite.

Pozdrav opet. Bit ću samo kratak. Gospodine Mileta, možete li mi dati objašnjenje samo za uređenje nog. Knezova? Ja znam da vam je, mislim, pročitao sam preko ovoga, da vam je odustao izvođač. Ima li šanse da se sad novac nekako, dok se to ne desi, pre, ovaj, prebaci za nekakvu signalizaciju na tom području? Jer od samoga, znači, doma krovnog magazina pa sve dolje do Bubamare, znači, nakon stadiona, to je jako opasna cesta. Imate sad te, nedavno je došao i Studenac tamo na tu lokaciju, znači, skreće se, izlazi se. Može li se tu nešto promijeniti? I pitanje, vidim, za dječja igrališta imate isto tu stavku, malo se tu mijenja. Može li biti tim jedan koji će se baviti samo s dječjim igralištima? Vidimo koliko su bitna ulaganja u djecu i to sve. Ima li šanse da imamo bar jednog čovjeka koji će se baviti samo uređenjem sportskih igrališta i dječjih, ovaj, isto igrališta? Hvala. Hvala. Magistar Mileta, zamjenik gradonačelnika, izvolite.

Dakle, što se tiče nogostupa kroz Bibirske Knezove u Crnici, nama se događa već jedno duže vrijeme da nam se na natječaje ne javi, ne javi nijedan ponuditelj. Što mi je, ono, zbilja fascinantno. I, što ćemo raditi? Ponovimo natječaj. Ponovimo natječaj, podignemo procjenu, iako te procjene radimo na nekakvim iskustvima dosadašnjim koje imamo. I konkretno za ulicu Bibirskih Knezova, imali smo prvi natječaj, bila je procjena 120.000 eura plus PDV. Nitko se nije javio. Ovaj, prije drugog natječaja smo malo to izreklamirali, je li, marketinški smo digli, digli smo putem medija, portala, jer smo probali ljude pozvati, izvođače potencijalne, da se, da se jave. Evo, imali smo drugi natječaj, čak smo i digli za 20.000 eura, procjenu vrijednosti, iako je onu smo smatrali da je okej. I evo, javila nam se jedna firma, jedna firma iz Zadarske županije. Malo smo provjerili, firma stara dvije godine. Kolege koji se bave nabavom i, i koji su u povjerenstvu će vidjeti je li to sve u redu. I ako je, nadam se, ako bude u redu, da mi možemo s tom firmom sklopiti ugovor i da onda u drugoj polovici prvoga mjeseca mogu početi radovi na tih 500 metara nogostupa. U sklopu tih radova će se malo još i transformirati, pomaknuti, označiti bolje i pješački prolazi. Plus što imamo jedan posebnu, poseban jedan projekt gdje radimo, odnosno projektiramo, a onda ćemo i graditi, i nova autobusna ogibališta.

Jedno od autobusnih ogibališta je predviđeno upravo tamo gdje ste spomenuli, kod novog objekta Studenca, da tu bude jedno baš autobusno ugibalište umjesto onoga stajališta pored objekta Hubla, ako se ne varam. A što se tiče gradilišta, tu, to održavanje nama, nama, nama je, priznajem, da nam je to, to problem. Zbog toga nastojimo da ta igrala budu, ono, maksimalno otporna vandale, ono, da budu top. A održavanje, s jedne strane, Zeleni grad ima manja održavanja, mora čistiti igrališta, prazniti kante i nekakve sitne popravke, onaj, radi. A za ove veće promijenimo, promijenimo, promijenimo igrale. Sad, to funkcionira u ovisno o sezoni, nekad bolje, nekad, nekad, priznajem, da nismo tu savršeni, je l'. Hvala, gospodine Mileti. Je li se još tko javlja? Gospodin Slavica, izvolite. Kolega vijećnik.

Ma, mene samo zanima, postoji li šansa da se do kraja ovog desetljeća, nakon što je 2015. godine još dano obećanje da će se urediti ulica Ivana Rendića, da konačno dođe do njenog uređenja? Vidim da je ona stavljena u novi proračun, ali to praktički ne znači ništa. Ta ulica je do sad 10 puta bila u proračunu, a maknulo se nije prstom, osim što su se postavile one kugle koje su stanari koji tu žive bacili sa strane. Tako da, eto. Hvala. Zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta, izvolite, odgovor na vijećničko pitanje. Evo, baš ste pogodili pitanje. Treći nastavak je priče o nogostupu u ulici Bibirskih Knezova. Dakle, za Rendićevu ulicu smo također imali prvi natječaj na koji se nitko nije javio. Procijenjena vrijednost je bila 178.000 eura plus 179.000 eura plus PDV. Znači, te procjene rade projektanti koji imaju iskustva sa živim situacijama, netom sklopljenim ugovorima ili projektima koji se već rade, i na osnovu toga sklapaju cijene. I mi smo isto probali malo marketinški to, onaj, dignuti, čak i zvati izvođače: dajte, javite se, molim vas, bitno je i tako dalje. I na drugom natječaju su se javila njih tri. I mislili smo: super, super situacija. I, međutim, cijene koje su ponudili, dakle, procjena je bila 100, nešto manje od 179 plus PDV, njih tri su imali cijene od 148.000 eura do, pardon, od, dakle, 179 je procjena, 248.000 eura je bila najjeftinija ponuda, a najskuplja 358.

Dakle, najjeftinija ponuda je 40% veća od procijenjene vrijednosti koja je nekako utemeljena na ovogodišnjim cijenama, a najskuplja je bila 100% duplo, duplo veća. I što sad da radimo? Dakle, povjerenstvo je pri kraju, ako već nije, i, i, i sagledalo sve te ponude. Mi ćemo morati odabrati jednu od, od tih ponuda ako želimo to napraviti. Druga opcija je da poništimo natječaj i čekamo. Što da čekamo? I pokazalo se zadnje tri, četiri godine da cijene rapidno, rapidno rastu. I ako bude sreće, mislim da je ugovor, kako mi je rečeno, čak ova najjeftinija ponuda da ne zadovoljava uvjete. Iako su uvjeti dosta jednostavni. Mislim da se radi o tome da najjeftiniji ponuditelj, nema u zadnje tri godine, nije napravio posla koliko je vrijednost cijele ove ulice. Dakle, jedna jako mala firma se javila. Tako da najvjerojatnije ćemo morati sklopiti ugovor sa, za 300.500. E, je li, dakle, 300.000 je ona druga ponuda, je li tako? Dakle, evo, dakle, 300.500 eura plus PDV, odabrana je ponuda, treba sada vrijeme mirovanja, je li tako, 15 dana i to, potpis ugovora, i očekujemo da, i također nakon Tri kralja, da se počnu radovi u toj ulici. Ali ponavljam, prvo, na prvi natječaj se nitko nije javio. Na drugi, moramo izabrati ponudu koja je 300.000 eura, a procjena je na osnovu cijena koje smo imali 179. Tako da ulica će ići, gledajući na to, samo, samo što sam naveo, je l'.

Hvala. Kolega Slavica se javio ponovo. Izvolite. Hvala na odgovoru i što punim snagama radite da ta ulica konačno izgleda kako je dostojno u 21. stoljeću. Ali moram ustvrditi, za jedan financijski gigant, kako ga naziva gradonačelnik Burić, da nema 300.000 eura. Pa kako je to moguće, da jedan grad nema 300.000 eura, ili tako, neku sumu novaca. Ali, ovoga, još me samo zanima jedno pitanje: da li ovo sve komunicirate s vodovodom i odvodnjom, da ne bi došlo do kakvih problema? Jer postoje cijevi, dolazili su neki radnici iz vodovoda to gledati, pa pitaju susjede gdje prolaze cijevi, pa to sve ovako malo dosta neozbiljno izgleda, s nekim kartama i tako. Eto.

Zamjenik gospodina Mileta, izvolite. Dakle, ja nisam rekao da mi nemamo te novce. Gradski proračun jest ograničen, ali slažemo neke prioritete, i ta ulica je definitivno u prioritetima. Tim više što zbilja 4, 5 godina se razvlači po samom proračunu. I mi ćemo nju napraviti gledajući cijenama kakve, kakve jesu. Što se tiče vodovoda, sve mi naše projekte koji se tiču parcelnog uređenja ulica, prije svega komuniciramo s vlasnicima ili upraviteljem podzemne infrastrukture, a tu su onda vodovod i odvodnja, HEP, plinska infrastruktura, telekom operatori. Naravno da je, da je s njima to iskomunicirano. Međutim, i kod njih, ti katastri vodova nisu, update-ani, ažurni, tako da i oni često ne znaju gdje koja cijev prolazi. Znaju da je tu, a sad ne znaju je li 2, 3 metra lijevo ili desno, pa moraju onda proći sa strojevima, pa čak i zvati ljude koji su otišli u mirovinu, a radili su na tom području, da im točno označe gdje se nalazi koja. Dakle, nije to sad stvor- svojstvo samo vodovoda, nego to je jednostavno ta podzemna infrastruktura. U ono doba kad se gradilo, radila, njih su postojale digitalne, karte, digitalno označavanje, a tim više što i projekti, kad se to isprojektira, kad se ide iz- izvođenje, zna doći do pomaka u translacijacije lijevo-desno, što se kasnije ne evidentira u završnoj knjigi radova, knjizi, knjigi. I onda, onaj, logično je da dvaput mjeri, jedanput reži, da ljudi prolaze, gledaju, pitaju.

Tako da to ništa nije neuobičajeno. Ali ulica, ulica, ulica ide, je l'. Hvala. Kolega Slavica. Ja bih samo zaključio da se u konačnici slažemo. Vi ste rekli da imate problema oko obavljanja nekih komunalnih održavanja, komunalne infrastrukture i tako dalje. To pokazuje i ovaj rebalans, ovaj, na kraju godine, rebalans proračuna, zbog toga što je 40% zahvata komunalnih, ovoga, na kraju izbačeno, to jest nije obavljeno. Tako da se to vidi. A to je jasno zašto takvi problemi postoje. Zbog toga što vjerojatno u proračunu sve više i više, i sve će to idućih godina biti izraženije, manjka novca.

Hvala. Imamo li daljnjeg govornika? Ako nema, zaključujemo raspravu u točki 1a. I dajem je na glasovanje. Tko je za? 12. 12 protiv, 1 suzdržani. Preostali, većinom glasova, prihvaćena ova točka. 1b prijedlog drugih izmjena programa održavanja komunalne infrastrukture. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 1b. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova, prihvaćeno. 1c prijedlog odluke o drugim izmjenama i dopunama programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti grada. Kolega Kovač se javio. Izvolite, cijenjeni kolega. Hvala vam lijepa, gospodine predsjedniče. Evo, želio bih ovdje ukratko iznijeti neke dvojbe u kojima sam se našao i podijeliti ih posebno s vijećnicima koji predstavljaju vladajuću većinu u ovom gradskom vijeću. Postavit ću, zapravo, retoričko pitanje, kolegicama i kolegama iz vijeć- vladajuće većine: da li biste, odnosno bilo tko od vas, dragovoljno financijski poduprli održavanje manifestacije koja se održava na Maloj loži, u okviru koje predavač, rođenjem Šibenčanin, iznosi tezu o poistovjećivanju mitomanije Srpske pravoslavne crkve s navodnom mitomanijom Katoličke crkve, koji se ruga s činjenicom da je sveti otac papa Ivan VIII. 879. godine priznao kneza Branimira za suverena Hrvata, pa kazuje u tom svom predavanju kako je spomenuti papa priznao kneza Branimira kao vlasnika i gospodara pašnjaka i oranica. Na YouTubeu je moguće to predavanje pod naslovom "Bog, krv i tlo", održano na Fališu, pogledati na 33. u 34. minuti. Da li biste financirali jednim svojim centom manifestaciju na kojoj predavač govori o blaženom kardinalu Stepincu kao čovjeku koji je podržavao zločine i zločince?

Treba li, po vašem mišljenju, financirati sredstvima građana događanja u kojem predavač negira postojanje hrvatske nacije od po- do početka 20. stoljeća? To je u istom ovom predavanju, u 25. minuti. To je stari globalistički mit, ali i on govori o formiranju nacija iza Francuske revolucije 1789. godine. Sve se to događalo i svakog se ljeta događa pod okriljem manifestacije Fališ. A grad Šibenik sredstvima iz proračuna podupire ta i takva događanja. Nisu to, da se razumijemo, posebno, posebno veliki iznosi, ali recimo Fališ u 2024. pod radnim naslovom "Financiranje šibenskog ljeta" dobije 6.000 eura, a primjerice građan- gradski komorni orkestar 4.500 eura, ogranak Matice hrvatske u Šibeniku 1.500 eura. I da ne nabrajam dalje. Nisu to, ponavljam, veliki iznosi, ali mogu pokazivati ideološku i svjetonazorsku sklonost gradske vlasti. A da je tomu tako, zorno dokazuje i činjenica da kad je Fališ zapao u financijsku stisku, glavni zagovaratelj prikupljanja financijske pomoći tom takozvanom festivalu je bio list Novosti, glasilo Pupovčevog Srpskog narodnoga vijeća, koji je, svima je to znano, glavni promotor jugonostalgije. Osobno nemam ništa protiv da svatko misli i govori što želi, ali sam protiv da se blaćenje naše nacionalne povijesti, ruganje našim domoljubima i svecima financira iz proračuna koji pune uglavnom građani Šibenika. Oni koji žele promovirati takve sadržaje neka gradu plate korištenje javnih gradskih površina i neka pronađu izvore financiranja koji neće zadirati u džepove građana našeg grada.

Dakle, ponavljam, ja nisam za bilo kakve zabrane. Svatko ima pravo misliti što god želi, pa i govoriti, ali mislim da nije korektno da grad Šibenik iz džepa građana plaća, plaća i dotira održavanje ovakve jedne manifestacije. Na koncu konaca, ako pogledamo rezultate posljednjih izbora za gradsko vijeće, onda je, ako se ne varam, građani su izabrali 13 vijećnika iz reda onih stranaka koje su od centra na desno. Dakle, građani su većinski opredijeljeni bili za konzervativnu političku opciju. Stoga držim da je većinsko raspoloženje građana da se ovakve manifestacije ne financiraju javnim novcem. Hvala lijepa. Hvala. Kolega Kovač, javio se gospodin gradonačelnik kao odgovor, a onda i kolega vijećnik Slavica.

dakle, moj stav kao gradonačelnika, naravno da je tu pročelnica za detalje, je vrlo jasan. Živimo u demokratskom društvu i dok sam ja gradonačelnik, u sustavu javnih natječaja, pozivnih natječaja koji postoje, niti ih gradonačelnik kontrolira, niti će ih kontrolirati, a pogotovo ne njihov sadržaj, niti je to uvjet. Dakle, to je proračunska stavka koja je jasno određena. Postoji javni natječaj. O natječaju odlučuje kulturno vijeće koje, i ja s ponosom govorim, se bira slobodnim načinom. Kandidiraju se osobno ljudi koji imaju ili koji se bave kulturom. Dakle, bez ikakvog političkog filtera, kulturno vijeće predlaže program gradonačelniku, a ja nikada u ovih 11 godina nisam prekrojio odluku kulturnog vijeća u nijednoj stavci, pa i neću. Da li se mi sa svim tim slažemo ili ne slažemo, to je osobna stvar. Ja nikad nisam bio na nijednom Fališu, na nijednim Škurama. Ne znam o čemu se priča, ali predlažem svima onima koji imaju drugačije mišljenje neka slobodno sudjeluju u natječaju, organiziraju svoje tribine, i mi ćemo to na jednaki način financirati po određenom kriteriju. Samoću napomenuti da Fališ, između ostalog, financira i Službeno ministarstvo kulture. Dakle, u demokraciji se moramo suočiti, nažalost, i s onim koji drugačije misle, odnosno i mi moramo se suočiti da drugačije mislimo od nekih drugih. ja ne vidim nikakvu ugroz u tome. Naprotiv, što god smo tu liberalniji i prihvatljiviji, to ćemo imati manje problema. Hvala.

Kolega Slavica se javio. Pa, živimo u jednom demokratskom društvu i mislim da Škure i Fališ pridonose tome da Šibenik bude šareniji, pa su čak oni uvršteni i u ponudu, koliko ja znam, turističke zajednice grada Šibenika. Znači, to su festivali koji prikazuju da je Šibenik jedna otvorena sredina i da je to sredina koja komunicira s 21. stoljećem, a ne isključivo s 19. i nadam se da će tako i ostati. to su festivali na koje dolaze poznata lica iz svijeta književnosti, iz svijeta filma, iz bilo kojeg dijela kulture. Uostalom, jedan od gostiju na Fališu je bio i rođeni Šibenčanin, poznati polemičar i kolumnist Igor Mandić, koji je sigurno dosta, dosta poznat i dosta učinio za hrvatsku kulturu. Dapače, ljudi poput njega jesu hrvatska kultura. Toliko. Hvala. Kolega Kovač se javio. Izvolite.

Hvala lijepa. Nije sporno to vaše raspoloženje. Neka cvate tisuću cvjetova. Tisuću demokratskih cvjetova. To apsolutno nije sporno. Ali je sporno kada na jednoj javnoj manifestaciji, na gradskom trgu, se dovode u pitanje tradicijske stečevine našega naroda, kada se vrijeđaju svetinje, kada se izruguje povijest hrvatskog naroda. Gospodo, to nije, to nije demokracija u punom smislu riječi. Dakle, netko je nedavno u Imotskom oko kipa pjesnika Tina Ujevića omotao HOS-ovu zastavu. Platio je, mislim, 4.000 kuna, 4.000 eura globe. Zašto? Znači, to se ne smije, a ovo se smije. I kolega mladi. Dakle, ovdje, ovaj predavač kog sam ja spomenuo nije se vratio u 19. stoljeće, nego se vratio u 9. stoljeće. I vrijeđa i ruga se s jednom povijesnom istinom: da je papa Ivan VIII. tada svojim pismom Branimiru Milom, sinu, evo, mogu čak i citirati taj početak tog pisma, priznao Branimira kao suverena Hrvata. Nije ga priznao kao vlasnika ovaca, pašnjaka i oranica, kao što taj predavač, navodni doktor znanosti, govori. Ja sam osobno, ja iskazujem svoje mišljenje, ja sam osobno protiv toga da se novcem Šibenčana financiraju takve manifestacije gdje se takve neistine i takve uvrede iznose. Uostalom, i rekao sam u svom prethodnom izlaganju, dakle, oni koji to žele slušati, oni koji žele o tome govoriti, pa neka to i plate. Neka to i plate. Osobno smatram da je veća uvreda ovo što je izrečeno u tom predavanju koje možete vidjeti na YouTubeu.

To nije problem. I ne samo to, ima na YouTubeu dosta toga što se govorilo, što se govorilo na Fališu. Veća uvreda za hrvatski narod jest to, negoli ono što je tamo se netko sjetio pa HOS-ovu zastavu, ovaj, omotao HOS-ovom zastavom kip Tina Ujevića. Dakle, evo, ja sam iskazao svoje mišljenje. Poštujem, poštujem vaše mišljenje. Imate pravo na njega. Evo, hvala lijepo. Hvala. Da li se još netko javio? Kolega Renje se javio. Molim vas, malo više u dvorani. Ja ću sasvim drugoj temi. neću se vatati. Idem u onome pravcu u kojem idem čitavo ovo gradsko vijeće, a to je, pričao sam s gospodinom gradonačelnikom u šestom mjesecu u vezi da nam da, u vrijeme, ja bih rekao, adventa, ali pošto je ovo adventura, se zove onda, da nam da, da bude jedan dan advent u gradu Šibeniku, pa da dovedemo u suradnji sa župom, sa Šubićevca, izvođače duhovne muzike, na što se

jednostavno nisam dobio odgovor. Dobio sam broj od gospođe Morane, na koji se nisam uopće, jednostavno, kontaktirao. Žena se nije javila, vjerojatno je bila prezauzeta. Ja je pravdam, pa vi, evo, ja sad dajem prijedlog. Pošto je već gotovo za ovu godinu i pošto se ignor- ignoriralo i taj dio, da se za sljedeću godinu uzme jaslice gdje građani postavljaju pitanje, jer to je vrijeme došašća, nije vrijeme vina niti opijanja. Da se bar jedan dan za vrijeme adventure, u tih 30 dana, koliko već traje kod nas, do, do, do tri kralja, da bude jedan dan advent. I da bude za one ljude, ako ćemo ići demokratski, da bude za one ljude koji su vjernici i da osjete taj duh Božića u punom smislu i u punoj punini, onako kako treba u našem gradu, u centru našeg grada. Hvala vam. Hvala. Kolega Renje, se još netko javlja? Ako ne, zaključio bih ovu točku dnevnog reda. To je točka 1c. I dajemo na glasovanje. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena ova točka. 1d. Prijedlog odluke o drugoj izmjeni dopunih programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za 2024. Javio se kolega Petković. Izvolite.

Lijep pozdrav još jedanput. Ajmo sada o brojkama. Dakle, u ovom prijedlogu, je određeno da 1.950.000 eura je predviđeno za, vrtiće čiji nije osnivač grad Šibenik. Zanima me da li to je u rebalansu. Dobro. Hvala, hvala kolega Samardžija na ispravci. nadovezao bih se na sljedeći način. Dakle, da mi se pojasni isto tako napismeno koliko je u ovom rebalansu proračuna predviđeno u odnosu na ta, na ta sredstva. da mi se pojasni, odnosno svima nama da se pojasni, koliko sredstava za vrtiće ide iz državnog proračuna, koliko sredstava iz gradskog proračuna i koliko sredstava ide od roditelja, je li, po te tri stavke. Hvala.

Hvala. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujem i ovu točku. To je točka 1d. I dajemo na glasovanje. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena 1d. 1e. Prijedlog odluke o drugoj izmjeni dopunih programa zdravstvene zaštite, pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama za ovu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 1e. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćeno 1f. Prijedlog odluke o drugim izmjenama i dopunama programa javnih potreba u sportu grada Šibenika za ovu godinu. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio, pa kolega Travčić. Izvolite, cijenjeni kolege.

Što se sporta tiče, bit ću vrlo kratak. Bilo bi vrlo interesantno i tražim pisano, pisano obrazloženje koliko je grad Šibenik utrošio financijskih sredstava za uređenja nogometnog igrališta u Crnici. Ono je postala stvarna livada, slična negdje tamo blizu moje Guduće ili Krke. Evo. Hvala. Javio se gospodin Španjar, ravnatelj javne ustanove. Izvolite, kolega. Dobar dan. Lijep pozdrav svim nadzornicima, gospodin gradonačelnik, dogradonačelnik, predsjednik gradskog vijeća, tajnik, predstavnici medija, ako ih je još nekoliko ostalo, kolege ravnatelji i direktori gradskih poduzeća. Dakle, ja ne znam, ovdje se često provlači ta priča vezana za uređenje travnatog igrališta u Ljubici. Dakle, grad Šibenik nije uložio ni jedne jedine kune, odnosno eura, u uređenje navedenog terena. Taj teren je, sukladno ugovoru koji grad Šibenik ima s Nogometnim klubom Šibenik, pod upravljanjem, odnosno pod koncesijom nogometnog kluba. I nogometni klub je taj kojiulaže u taj teren. Hvala lijepa.

Hvala. Kolega Travčić se javio. Opa, baš ste visoki. Zahvaljujem, gospodine Španji, što je on praktički naglasio ono što i mene isto zanima. Prvo ću se samo referirati. Znači, nisam znao da je, da je Ljubica, je li, naša. Nije li naša? Čujem koncesija. Ma, maloprije sam gospodina gradona- odnosno gosp. Mileta, ovaj, spomenio sam kako bi bilo super da se to prenamijeni igralište. Pa je gospodin gradonačelnik rekao da se sprema ta nova energetska obnova. Ali to se raz- ovdje, po ovome što vidim, je energetska obnova zgrada javnog sektora. Znači, to je ono što je unutra. Okej, kad vi to napravite, djeca će sigurno imati bolje, možda, dvorane, svlačione, ili će se biti neka konferencijska dvorana. Ali van je stvarni život. Zašto odmah ne idemo na uređenje Ljubice? Poduzmite mjere da vratimo taj, znači, travnati i napravimo ga kako treba. Tu usmjerite novac. Tu mi nije jasno zašto se to ne, ne napravi. A s drug- jer s druge, imat ćete benefite odmah na fizičkom zdravlju, prema svim tim, svoj toj djeci. A unutra ih opet vraćamo. Pa nismo još u vrijeme korone. Zanima me Jamnjak. Znači, ovdje se prenamjenjuje iznos od 50.000 u 4.000 eura. Pa uvjeravali ste me pred ovim govornicom da je Jamnjak taj neki, okej, papir, do- dokumentacija treba ići, i to će možda, po vašem, i doći za 12 godina. Ali imate, imate na Jamnjaku dječji vrtić gore, sad da ne bih krivo rekao, koji ima malo nogometno igralište.

Pa jeste ikad vidjeli u zadnje vrijeme kako izgleda to nogo- malo, travnato, ograđeno? Pa to je u derutnom stanju. Pa mene sad zanima, može li netko konkretno reći: evo, je, bit će nešto što mi kažemo za onu govornicu? Jer sad, stvarno ne razumijem te paralele. Hvala, gospodine Španja. Još jedanput lijep pozdrav svima. Dakle, kao što sam spomenuo maloprije u navedenom ugovoru, sportska dvorana Ljubica nije dana pod koncesiju ili bilo kakvi oblik upravljanja nogometnom klubu. I stoga grad Šibenik i dalje nastavlja ulagati u tu dvoranu svojim sredstvima. odnosno, sad se, sad su se dobila sredstva za energetsku obnovu dvorane u iznosu od 638.000 eura. A što se tiče, nogometnog terena gdje vi govorite i tako dalje, opet govorim, ne može sada,

grad Šibenik bez bilo kakve benevolentnosti kluba, odnosno da klub bude taj koji je glavni nositelj ulaganja, jer dobili su ga na 30 godina. E sad, odjedanput opet treba grad ulagati u to i sve ostalo. Hvala lijepa. Kolega Travčić. Bit ću kratak. Dali ste 30 godina nekom na upravljanje, pa što niste odmah primijetili što ćete dati, koju vrijednost u gradu Šibeniku? Koliko u Crnici imate sportskih klubova, od Krke dolje do nogometa, pa, ja vas razumijem, gospodine Španja. Vi ono što ste dobili, to ćete i urediti. E, hvala vam. Pa daj, neka mi se netko digne s lijeve strane i kaže zašto ste prepustili nogometni stadion Ljubicu umjesto, i možemo li po- po- neku odmah sad, protumjeru, jer on je očito vidljiv da je neupotrebljiv.

Hvala. Gradonačelnik gospodin Borić. Dakle, generalno ću reći. Zaista, molim sve one koji javno govore da prouče i da smisleno ili postavljaju pitanje ili kritiziraju. Nismo mi nikom ništa dali, to su zatečeni ugovori od prije 20 godina, ako nema i više. Nikome mi nismo ništa dali. Gospodine Travčiću, pa ja vas molim, dođite u gradsku upravu, pitajte što trebate pitati, dobit ćete informaciju, dobit ćete ugovore, sve vi možete znati. Ali kad istupate, istupajte argumentirano. Kolega Rajić se javio. Samo ovdje moram intervenirati jer nije korektno. Ispričavam se. Izvolite, kolega Rajić. Nije korektno, gospodine gradonačelniče, da svoju primjedbu upućujete vijećniku koji je prethodno pitao o istom igralištu kao ja. Naime, informaciju o tome da ste dali na korištenje 30 godina u koncesiju kazao je vaš šef sportskih objekata, a ne mi. Prema tome, nemojte optuživati kako ne znamo što govorimo. Nije korektno. Ja znam, slučajno znam da je i prije, i više od 30 godina bilo riječi o tome, malo sam stariji, kako taj nogometno, kako to nogometno igralište u Crnici koristiti. Ali vrlo konkretno, gospodin Španja je prije 2 minute kazao da je nogometno igralište u Crnici dato 30 godina na koncesiju. Prema tome, to mi opozicijski vijećnici nismo izmislili. Toliko.

Hvala. Ima li daljnjih govornika? Kolega Pašković, ispričavam se, ovdje smo malo, ovaj, u nemogućnosti da se, ovaj, tako zorno vidimo radi ove govornice. Izvolite, riječ. Ja bih samo ovo doveo na neki način u red s možda malo točnijim informacijama. Naime, nemojmo brkati ugovor o kupoprodaji kojim smo prodali dionice nogometnog kluba s ugovorom o korištenju koji je taj klub imao i koji je donesen 2012. godine u postupku preoblikovanja nogometnog kluba. Znači, tih 30 godina je pravo igranja utvrđeno ugovorom 2012. godine, a kasnije je sve išlo prodaja. I nemojte te dvije stvari brkati.

Hvala. Kolega Travčić se javio za riječ. Imamo vrhunskog kolegu, a ne vi. On je samo rekao da grad neulaže u tehničku podršku. Molim vas, molim vas, malo. Ne bih ja htio ništa, gospodine Paško, ovdje brkati. Vi ovdje, svi s lijeve strane, s desne, i možda polovica gore, vi svi radite u gradu Šibeniku. I vi primate plaću, a izabrani ste ili od građana ili od uprav- uprave, kako ću već to nazvati. Mene samo zanima zašto vi meni ne date konkretan odgovor. Što ima brka s ugovorom? Ja nemam pojma o tome. Jeste li vi, mogu li ja vas nešto samo pitati, gospodine Paško? Jeste li vi na kraju puta ili na početku u Bolzanu rekli da je put u Bolzano promašaj?

Hvala. Malo smo otišli u druge vode. Bolzano, očito, nekima, ovaj, još, ovaj, zvoni u ušima na različite načine, s informacijama i dezinformacijama. Vratimo se mi na ovu točku dnevnog reda. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, ja zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 1f. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćeno je. To je prijedlog odluke o drugim izmjenama programa javnih potreba u osnovnom školstvu, točka 1g. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 1g. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćeno. 1h: Prijedlog izmjena plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine, dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini za osnovne škole. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Prihvaćena točka 1h. I točka 1i: Prijedlog odluke o izmjenama odluke o kriterijima, mjerilima, načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Prihvaćeno je ova točka. S ovim smo apsolvirali cjelovitu točku 1 dnevnog reda. Točka 2 se odmah nastavlja, jer to je vezana odluka. Prijedlog odluke o izmjenama i dopuna odluke o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2024. Obrazloženje ste dobili. Da li ima potrebe za dodatnim? Ako nema, otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2. Tko je za?

12 protiv, suzdržani, preostali. Prihvaćena točka 2. Opet jasno vezana za cijelu ovu prve tri točke. I treća točka: Prijedlog odluke o stavljanju van snage odluke o usvajanju višegodišnjeg plana uravnoteženja proračuna grada Šibenika za razdoblje 2024-2026. Otvaram raspravu. Kolega Tolić se javio za riječ. U ime predlagača, izvolite, cijenjen predsjedniče. Poštovanje. Kako je u 2023. godini došlo do značajnog povećanja prihoda grada, a u konsolidiranim financijskim izvještajima za 2023. je ostvaren višak prihoda od 6,2 milijuna eura, na taj način je značajno smanjen preneseni manjak prihoda od 8,5 milijuna eura, a koji je na dan 31.12.2023. godine iznosio 2,2 milijuna eura, umjesto procijenjenih 4 milijuna eura. Pozitivan trend rasta prihoda se nastavio u 2024. godini, te se ostvario višak prihoda koji je raspoloživ u sljedećem razdoblju, i na taj način je u cijelosti pokriven preneseni manjak iz prethodnih godina, čime prestaje potreba sukcesivnog pokrića kroz višegodišnja razdoblja. Hvala.

Preostali većinom glasova. Prihvaćeno. Idemo, kolege, na četvrtu točku dnevnog reda. Dolazimo do prijedloga proračuna grada Šibenika za 2025. i projekcije za 2026. i 2027. godinu. U ime predlagača, prvo se javio kolega Tolić, a onda se javio za riječ kolega Rajić. Izvolite. Poštovanje. Ispred vas je proračun grada Šibenika za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu, gdje je prvi put uravnotežen proračun na povijesnom iznosu od 100, preko 100 milijuna eura. Za ovaj proračun, neke najbitnije kapitalne investicije u smislu financijskih rashoda koji su planirani su: obnova i izgradnja novih škola, energetske obnove kulturnih institucija, zatim vatrogasni dom, centar za mlade, te prometno-logistički centar za javni gradski prijevoz na podima. Od ostalih elemenata, tu su kalkulirani i porez na nekretnine kojeg se očekuje uvođenje, te u ovom proračunu je planirano i povećanje osnovice od 9%, koje se odnosi i na proračunske koris- na dio proračunskih korisnika koji se vežu za gradsku osnovicu, a kojim se grad Šibenik u potpunosti izjednačava s plaćama na razini državnog sektora. Hvala. Kolega Tolić se javio za riječ. Kolega Rajić, izvolite, cijenjen kolega.

U ovom proračunu je, zapravo, vidljivo, a prethodno smo malo raspravljali o uređenju sportskih objekata, sada se u proračunu pojavljuje iznos od 50.000 eura za rekonstrukciju nogometnog stadiona na Šubićevcu. Sve što smo do sada slušali od odgovornih ljudi grada, odnosno sportskih objekata, a vezano s uređenjem igrališta u Crnici, jeste da grad nema nikakvih obaveza o uređenju i nije sudjelovao u uređenju nogometnog igrališta u Crnici. Gotovo pod istim uvjetima, jer jedan je ugovor potpisan i za kupnju nogometnog kluba, odnosno za uređenje svega onog što je tamo. Ako je privatni investitor investirao u Crnici, kako to da privatni investitor ne intervenira u rekonstrukciji stadiona na Šubićevcu? Ovo je vrlo jednostavno pitanje. Mi ćemo sada ponovno privatnom investitoru pogodovati, vrlo jednostavno, i urediti nogometni stadion na Šubićevcu u dijelu od ovoga iznosa, nekakvu rekonstrukciju od 50.000 eura.

Hvala. Kolega Kovač se javio. Hvala lijepa. Već sam u više navrata kod rasprava o proračunima u ovome mandatu rekao kako proračun generalno smatram rentgenskim snimkom, ili možda bolje, CT-om politike koju provodi gradska vlast, gradski establišment, predvođen, u našem slučaju, gradonačelnikom doktorom Burićem. Budući da je ovo posljednji proračun o kojem će gradsko vijeće odlučivati u ovom sazivu, dopustite mi da se osvrnem na temeljne značajke, zapravo temeljne značajke mandata ovoga vijeća i ove gradske uprave, a koje možemo zaokružiti i značajkama ovog prijedloga proračuna. Što bi, naravno, po mojem mišljenju, bilo ono po čemu će građani pamtiti ovaj mandat. Izdvojimo najprije ono pozitivno, pa na prvo mjesto možemo staviti 11 narančastih Mann-ovih autobusa dizelaša koji su uveli reda u gradski javni promet, što i ovaj gradski proračun obilato subvencionira. Doduše, kod njihove nabavke, i pred ovim vijećem, čulo se kako bi za pokrivanje cijelog administrativnog područja grada trebalo nabaviti flotilu od 30-ak prijevoznih sredstava, manjih i većih kapaciteta, što se, eto, nažalost, još nije dogodilo. Nadalje, izdvojio bih projekt svakakve aglomeracije i kapitalni projekt dovođenja pitke vode na naše otoke Prvić, Obonjen, Kaprije i Žirje, koji je još u tijeku i koji je 80% financiran europskim bespovratnim sredstvima. No, sve to ipak pada u sjenu nerealiziranih megaprojekata Batižale i Vali Solaris, projekata koji su trebali obilježiti ovaj mandat aktualnog gradonačelnika. Nitko ozbiljan, naravno, nije mislio da će ti bučno najavljivani projekti biti realizirani do kraja ovog mandata, ali se očekivao, barem u navodne znakove,"kraj početka" realizacije spomenutih projekata.

Da je tomu tako, vidljivo je i iz rebalansa proračuna za ovu godinu, gdje se umanjuju prihodi s osnova prodaje terena na zoni Podi, namijenjenih investiciji u fotonaponsku industriju Vali Solaris. Dobro se sjećam izjave našeg gradonačelnika koji je u medijima na pitanje kako će nadoknaditi sredstva koja su se u proračun slivala po osnovi prireza porezu na dohodak, a koji je Vlada u Nomad ukinula, odgovorio kako će se manjak nadoknaditi prihodima ostvarenim od investitora na, od investicije investitora na područje bivšeg Atefa. To zorno svjedoči koliko se na realizaciju tog projekta ozbiljno računalo. Slična je priča i s investicijom Vali Solarisa, no naš gradonačelnik uporno lansira tezu o tomu kako projekti idu dalje i kako se ništa loše nije dogodilo. Konkretno, kod projekta Vali Solaris govori se o restrukturiranju poslovnog plana, ma što to značilo. Oba projekta temeljila su se na odlukama ovoga vijeća. Kod Batižale se radi o natječaju koji je trebao rezultirati obvezujućom ponudom investitora, a kod Vali Solarisa na sporazumu s investitorom koji je ovo vijeće prihvatilo, ako se ne varam, u prosincu, otprilike u isto vrijeme prošle godine. Nitko ne govori da se investitori s kojima se pregovaralo ne mogu pojaviti u gradskoj upravi s novim poslovnim planovima, ali onda to nisu projekti temeljenim na odlukama ovog vijeća, nego neki novi projekti o čemu bi gradsko vijeće vrlo vjerojatno u sljedećem mandatu ili sljedećim mandatima trebalo ponovno odlučivati.

I na koncu, jedna pojavnost koja je obilježila praktički čitav ovaj mandat gradske uprave, a to je, nazovimo ga tako, hladni rat s osnivačima privatnih dječjih vrtića i roditeljima djece koja te vrtiće pohađaju. Da taj hladni rat i dalje traje, vidljivo je i iz stavki u ovom proračunu. Dakle, gradonačelnik je nedavno izišao u javnost s izračunom prosječne ekonomske cijene boravka djeteta u gradskoj ustanovi od 421,58 eura, što bi, po njegovom iskazu, trebala biti i ekonomska cijena boravka djeteta u vrtićima privatnih osnivača. A što bi onda opet trebalo voditi izjednačavanju financijskih uvjeta za rad i funkcioniranje dječjih vrtića, bez obzira na osnivača, bio to grad ili fizička, odnosno pravna osoba. No, gledajući stavke iz prijedloga proračuna za sljedeću godinu, dolazim do određenih, barem za mene, matematičkih nejasnoća. Tako će se, primjerice, KAN-i subvencionirati boravak djece u privatnim vrtićima u iznosu od 1.950.000 eura, a za boravak djece u gradskim vrtićima izdvojilo bi se 7.999.000 eura. Kad podijelimo ove iznose s brojem djece koja pohađaju dotične vrtiće, dakle, navedeno je tamo gradske 1.200, a privatne i vjerske 573, pa to podijelite s 12 mjeseci, dobijete kod gradskih vrtića iznos od 555,48 eura po djetetu, a kod privatnih i vjerskih vrtića iznos od 283,59 eura po djetetu. Ja se nadam da nisam pogriješio u ovim izračunima. Meni, barem, ostaje nejasno gdje se tu očituje jednakost financijskog, odnosno proračunskog tretmana sve djece, bez obzira koji vrtić pohađaju, što mi se čini doista nekorektno.

I da, na kraju, zbog kratkoće vremena, rezimiram kako kao vijećnik nisam zadovoljan niti ovim proračunom, a niti postignućima ovoga, ovoga mandata. Hvala vam lijepa. Hvala. Gospodine gradonačelniče, je li se još netko javio za riječ? Da vidim tko je. Nema. Kolega Petković, kolega Restović, izvolite. Idemo kraja, cijenjenom vijećniku gospodinu Kovaču. Opet famozni vrtići, i ja ću reći samo u jednoj rečenici: ono što je predmet subvencioniranja kod privatnih vrtića je cijena boravka djeteta u privatnim vrtićima određena državnim pedagoškim standardom. Što je državni pedagoški standard odredio da bude u cijeni, nije volja ni Grada Šibenika niti bilo koje jedinice lokalne samouprave, nego zakonski okvir. Ne možemo brkati javne ustanove koje smo mi osnivači i njihov način funkcioniranja i financiranja s privatnim vrtićima. To je jednostavno zakon.

Gospodine Kovač, niti mi imamo pravo niti ulazimo u poslovanje privatnih vrtića, u njihova kreditna zaduženja, u njihov način financiranja svog poslovanja. Mi ulazimo u cijenu boravka djeteta i to subvencioniramo. To smo izjednačili po istim kriterijima u javnim vrtićima i u privatnim vrtićima. Izjednačili smo status roditelja kod financiranja boravka djece u javnim i privatnim vrtićima, izjednačili smo participaciju roditelja. Ako netko može izračunati, a da je zakonski prihvatljivo, drugačije, stojimo na raspolaganju. Kao što sam i rekao, na raspolaganju je i gospođica Nina Kursar koja je to stručno vodila, savršeno, u direktnom kontaktu s vlasnicima vrtića. Nitko nije radio bez njihove suradnje. U krajnjem slučaju, oni su potpisali sporazum. Potpisali. Vi kao pravnik jako dobro znate što znači potpisan sporazum, što znači jednokratno kršenje i neizvršavanje potpisanog sporazuma, i jasno se zna tko nije poštovao sporazum. Sve to piše, sve je to jasno. Nadalje,

to sam rekao na početku: Batižale su širenske, odnosno 70% grad, 30% država. Sve što se radi na Batižalama radi se u suradnji s državom. Batižale idu u daljnji svoj projekt razvoja i Batižaleće biti sigurno realizirane u ovakvom, onakvom obliku, ili u ovom ili onom vremenskom periodu, ali to je područje koje je sada bogatstvo Grada Šibenika. Industrijska zona Podi, industrijska zona Podi je restrukturirana, dovedena u poziciju potencijalno atraktivne zone. Broj zainteresiranih je ogroman, s i bez Vali Solarisa. Grad Šibenikće nastaviti kontakt sa svima, pa i s Vali Solaris, odnosno Fraunhoferom, to su oni potvrdili direktno, osobno, na tiskovnoj konferenciji koja je bila u Gradu Šibeniku. Ali da će grad, i to je uspjeh grada u pregovaračkom postupku, čuvati svoj interes, ne dozvoliti da, ne daj Bože, dođe do gubitka terena, to se vidjelo i na ovom ugovoru. Dakle, industrijska zona Podi je uspješna, uvjerljivo najbolja industrijska zona u Republici Hrvatskoj. Što se tiče proračuna, sve vam je rečeno. S i bez novaca od Vali Solarisa, širenski proračun je stabilan. U ovom trenutku ne postoji, osim malih sitnih dubioza oko gradskog parkinga iz opravdanih razloga, nijedna javna ustanova, nijedna tvrtka koja je osnivač Grad Šibenik, koja posluje negativno. Naše kazalište, kao jedno od rijetkih u Republici Hrvatskoj, posluje pozitivno. Ne samo da posluje pozitivno, nego posluje po idealnom principu da je 40% sredstava namiču iz vlastitog programa i rada.

Proračun Grada Šibenika u ovom trenutku, u ovih 10 godina, je povećan skoro 6 puta, od 2013. do ovog trenutka. U ovom trenutku Grad Šibenik nema nijedan dug prema nijednom dobavljaču. Svi europski projekti, sve naše obveze unutar europskog projekta, a to su participacije kod različitih projekata, su plaćene. Nijedan europski projekt nema nijedan rep, nema nijednu prozivku, niti po sustavu nabave, niti po načinu plaćanja, ali niti po valorizaciji projekta, svakog europskog projekta koji traje 5 godina nakon njegove realizacije. Ima da je proglašen, dakle, projekt obnove kulturnog dobra Grada Šibenika, odnosno jedinstvenog fortifikacijskog sustava Grada Šibenika, Tvrđava kulture, kao najbolje vođen i najbolji projekt nakon valorizacije projekta u Europi. I to je Grad Šibenik u ovom trenutku. Hvala. Za riječ se javio kolega Restović, pa kolega Petković, kolega Rajić isto,

i kolega Savardžić. Pozdrav svima, kolegice i kolege, hvala predsjedniče. Ne treba, ne trebate se dovoditi u takvu situaciju. Ne samo da su argumenti koje govorite nemaju nekad direktno ni veze s onim što pojedini vijećnici, u ovom konkretnom slučaju, kolega Kovač je, kolega Kovač, kritizirao, već ono, jasno se vidi da vam se ne da. I to je potpuno legitimno, to nije nikakav, nikakav problem. Ja ću vas samo podsjetiti, kad je već, nisam mislio o tome govoriti, htio sam samo o jednoj točci, i to ću naglasiti nakon ovoga, ali kad je već kolega Kovač pitao oko Batižala, onda se tu ne pita o tome da li se pravno riješila situacija ili nije, nego o onome što ste, vidi vraga, 2022. godine, od toga je prošlo skoro 3 godine, rekli da je, ako, dobro ću citirati što kaže Google, kad se zgoogla ta problematika, da je za vas projekt Batižale praktički gotov jer se raspisao natječaj, napravio projekt, i da za 6 mjeseci očekujete da sve bude gotovo. To je bilo 2022. Neću sad govoriti 2021., da ste mi govorili kako ne znam ništa jer mnogostupni u mandalini i pristup, samo što nije gotov. 2019. da je u postupku natječaj oko rješavanja i saniranja smrada u Brodarici Podsolarskoj i Mandalini, i tako dalje, i tako dalje, i tako dalje. Ono što ću vam sad jasno reći je da, već sam rekao, 100 milijuna eura proračun.

100 milijuna eura. To je respektabilno. Besplatni vrtići za roditelje koštaju grad, koštali bi grad, 1.200.000 eura. Kako? Evo ovako. 90 eura plaćaju roditelji, pitaju vaši koalicijski partneri kako. 90 eura plaćaju roditelji. 1.200 djece imamo u, govorim za javne vrtiće, 1.200 djece imamo u javnim vrtićima. Pomnožiš 1.200 s 90 i s 12. I koliko dobiješ? Polako. I koliko dobiješ? Što ti nije jasno? Ne znam jesi radio matematiku, ali ovo je jednostavna matematika. Kolege, kolege. Ne, ne, ne, ne. Ja govorim o dodatnih 1.200.000. O dodatnih. Što se tiče još 573 djece koje idu u privatne vrtiće, to vam je narednih pola milijuna eura. Znači, za svu djecu da bi bilo besplatno u vrtićima, to je dodatna 2 milijuna eura u proračunu. Dodatna 2 milijuna eura. To je 2% proračuna. Dodatnih? Dodatnih 2 milijuna eura, to je 2% proračuna. Pa što pričaš? Mislim. Kolega je govorio 100% povećanje. Kolega Samardžija, kolega Samardžija, imat ćete priliku. Znate kako, kolega Samardžija. Pa evo, da. Što bi rekli ovi, bilo je i jednostavnijih stvari koje nismo razumjeli, pa ne moramo ni ovo, jel'. U svakom slučaju, ono što govorim. Kolega Restović, kolega Restović. Kolega, oboje. Dobivate opomene i počet ćemo kao u Saboru, nakon treće zavraniti riječ još. Bez obzira što to nije proklamirano našim poslovnikom, ali ćemo očito morati uvesti takvo pravilo, jer inače ovo nema smisla. Vi inače, predsjedniče, hvala vam, ne znam temeljem čega sam dobio opomenu, ali vi inače ste se pokazali u ove 4 godine da puno ne poštujete poslovnik ovog tijela, pa onda me i ne čudi da ćete sad početi dijeliti opomene kako vas je volja.

Pa čujte, ja sam od vas očekivao bilo što drugo, bi se zamislio, ali ovako mi vaše riječi zvuče kao pohvala. Hvala. Inače je govorio nešto o demokraciji jutros, ako se sjećate, svi skupa, jel'. Tako da, gradonačelniče, ja mislim da je trebalo naći, pa ja bih rekao, čak ne ni puno hrabrosti, ali da je trebalo naći volje da ta 2 milijuna eura se još u proračunu, koji je, opet ponavljam, 100 milijuna eura, nađu, a kako bi konkretno uložili u budućnost našeg grada. Eto, hvala vam. Hvala. Gospodin gradonačelnik, pa ćemo ići po sljedećem redu javljanja.

Dakle, sve što je izgovoreno, neću uopće komentirati, ima struka, pa će ona to izračunati. Dakle, to je nebuloza. Ali ja ću sad reći nešto drugo. Glasno razmišljam. Zamislite da donesemo odluku, a možda i nije ni daleko to, nećemo plaćati ništa privatnim vrtićima. Nijedne jedinog centa iz proračuna. Nijednog centa. To je 2 milijuna eura. Jer očito njima to ne treba. Očito roditeljima to nije pomoć, pa će oni tih 2 milijuna eura, kao što je u većini europskih država u kojima vrtići imaju jasnu komercijalnu cijenu. Ali, nećemo mi zaboraviti ni djecu ni roditelje. Otići ću na banku, naravno, nakon relevantnih odluka, i dignuti na 10 godina kredit kojeg će godišnji anuitet, zajedno s kamatama, biti točno 2 milijuna eura. Znate što ćemo s tim napraviti? Ne 4 nova vrtića, nego 5 novih vrtića, novu sportsku dvoranu na području Batižala i omogućiti svima upis u vrtiće kojima je vlasnik Šibenik, odnosno Grad Šibenik, odnosno kojima upravljaju javne ustanove. Naravno da to nećemo napraviti. Ali, dizanje priče o vrtićima, koji zaista jesu sjajna demografska mjera, ali bez

kriterija, bez nama ovlasti da zakonski tražimo točnu informaciju u što seulaže novac, to neće ići. Dakle, niti itko ima ovlasti da bilo kome, pa privatnim vrtićima, da novac koji se ne može opravdati i koji nije logičan slijed. Sve ono što ja ovdje pričam o privatnim vrtićima je rezultat kojeg napravi struka, kojeg naprave ljudiulažući ogromni trud da iznađu konačne točne brojke i rješenja. I ponavljam po sto puta, u svim tim razgovorima, pregovorima, izračunima su sudjelovali i vlasnici privatnih vrtića. Vlasnici privatnih vrtića manipuliraju s roditeljima djece koja su prisiljena upisati tu djecu u privatne vrtiće. Mi ih uzimamo kao partnere, sufinanciramo u značajnim sredstvima, ali da ćemo sufinancirati nešto što je nelegalno, nešto što nema ekonomsko opravdanje, nešto što nema jasan trag novca, to neće ići. I to je cijela filozofija. Hvala. Kolega Restović se javio za repliku, prvo.

Ma, jasno mi je, sorry šta bezveze trošim vrijeme, meni je jasno da opravdavate nerad u javnim vrtićima s nekakvim, kako vi to volite nazvati, pritiskom ili ucjenama vlasnika privatnih vrtića. Ali da bi to bilo ništa nelegalno, ja ne znam, mislim, u ovom razdoblju od 4 godine, ja sam o ovome počeo govoriti 2020., ajde, 2021., u kampanji imate puno zapisa oko toga. U ove 4 godine je, ako se ne varam, 20-ak gradova uvelo besplatne vrtiće za roditelje. Pa ne vidim da itko nelegalno radi. Evo, posljednji je Velika Gorica, tu je vaš stranački kolega, HDZ-ovac, ZAČKAR, gradonačelnik, pitajte njega kako je to odradio. Mislim, nije to sramota. Idemo da bude što veća kvaliteta života u gradu. Hvala. Hvala, kolega gradonačelnik. Prvo odgovor, replika, pa ćemo ići na kolegu Petkovića, koji se već treći put će dignuti. Samo jedno. Ja sad pozivam ravnateljice javnih ustanova, javnih vrtića, da se očituju i sazovu tiskovnu konferenciju na prozivku gospodina Restovića da u javnim vrtićima opravdavaju svoj nerad, odnosno prevedeno neznanje. Kolega Petković, izvolite, cijenjen kolega.

Dakle, upuštamo se u politiku oko teme koja nije za politiku. To cijelo vrijeme ponavljam. Dakle, imamo državni pedagoški standard, jasno su utvrđena mjerila i kriteriji i elementi. Meni nije jasno zašto nam kao gradskim vijećnicima, na moje pitanje, nije dostavljen pisani odgovor koji sadržava sve elemente upravo toga da ne bi mogli politizirati ovu temu i da možemo jasno znati s čime raspolažemo. Druga stvar, svjedoci smo da nam inflacija konstantno ruši proračun, jel', ruši nam, zato što se cijene rada prvenstveno konstantno mijenjaju. Dakle, moramo donijeti jasne kriterije koji će biti spremni upravo na takve ekonomske podražaje

u svakoj konkretnoj situaciji, pa tako i vrtića. Dakle, kao grad ste dužni osigurati vrtićki smještaj. To je zakon, to znamo. Kako nije točno? Svakom djetetu, svako. Onda, evo, dođite. Predsjedniče, pa imamo mi točku o vrtićima, polako. Imamo. Kolega, ali ovo je proračun, ne možemo ignorirati ni raspravu o ovoj temi. Pročelnice Žurić, molim vas onda, evo, dođite, ja vam pucam, recite, pa idemo raščlaniti. Molio bih kolegu Petkovića isto da svoju raspravu sublimira, ovo su već repetiranja, ovaj, nekoliko puta već izrečenoga. Ali kolega, znate već. Molimo, ako smo već iskoristili aktualni sat, zato iskoristili smo i rebalans, i sada, ajmo se konkretizirati na konkretne stvari. Imamo još i ovaj vaš amandman koji će biti vrlo znakovit i možda poticajan i da se eventualno neke stvari još korigiraju. Evo, kolegica se Kursar, koliko se ne varam, javila, ovaj, da bi vam replicirala u odnosu na ovo vaše traženje, je li tako? Ne, evo, kolegica Žurić se javila. Ne, evo, bit će one u dogovoru, nema problema.

Pozdravljam sve prisutne. Evo, čitavo vrijeme me stvarno žalosti činjenica da se manipuliraju podaci, da se u javnosti, znači, kompletno krivo predočavaju programi i prijedlog koji smo dali pred privatne vrtiće. Dakle, prosječna cijena koja je utvrđena u javnim ustanovama dječjih vrtića od 421 euro ponuđena je kao ekonomska cijena privatnim vrtićima. Ovdje se spomenuo dječji vrtić u Velikoj Gorici koji se u cijelosti, znači, financirana je cijena kompletno od strane jedinice lokalne samouprave. Ekonomska cijena u Velikoj Gorici vam iznosi 368 eura, ako se ne varam, a mi smo dječji vrtić i ona je, znači, u cijelosti sufinancirana. Znači, roditelji ne plaćaju ništa, ali je ekonomska cijena 368 eura. Mi smo ponudili vrtićima ekonomsku cijenu od 421 euro. Nismo ucjenjivali, kako se u javnosti to kaže, nego smo ponudili partnerski ugovor koji privatni vrtići mogu prihvatiti, ali i ne moraju. Znači, ukoliko oni kao osnivači smatraju da je njihova ekonomska cijena veća, odnosno smatraju da postoje roditelji koji mogu platiti tu cijenu, to je njihovo osnivačko pravo i oni mogu utvrditi svoju ekonomsku cijenu 500 eura. I ta cijena, samo malo, dopustite ja da dovršim svoje pa vi kažite svoje što imate. Znači, ovaj model

i pravac u kojem smo krenuli, krenuli smo isključivo iz jednog razloga, da zaštitimo roditelje. To se nigdje na kraju ne spominje, spominju se samo vlasnici i osnivači dječjih vrtića. Kompletan program je išao u pravcu zaštite roditelja. Zašto? Je li prvi model? Ne, nismo napravili grešku. I podaci koje imamo upravo govore o tome da nismo napravili ni u prvom modelu grešku. Jednu koju jesmo je da smo izigrani bili u tom ugovoru na način da su se ekonomske cijene, odnosno cijene roditelja koje su plaćali za programe koje su im djeca pohađala, da su bili izigrani i da su roditelji morali plaćati puno veće cijene. Umjesto dogovorenih 90 eura, roditelji u privatnim vrtićima sada plaćaju 250 eura. Ovaj model je išao u zaštitu roditelja, da dječji vrtići mogu naplatiti isključivo 90 eura od roditelja, plus za obogaćene programe maksimalno 10 eura, to je 100 eura. Sve ostalo plaća Grad Šibenik. Sve stavke su izračunate po državnom pedagoškom standardu. Isto tako, kroz medije se razvlače razni izračuni koji su netočni. Bilo bi dobro da je netko došao i zatražio objašnjenje od gradske uprave, ali nije. Dakle, govori se o činjenici da je ovim rebalansom

ukupni troškovi za dječje vrtiće veći u odnosu na proračun za 2025. Istina, jesu, ali znate zašto? Zato što je zakon o proračunu, a nastavno na to i pravilnik o proračunskom računovodstvu, odredio novi način iskazivanja troškova. Do određenog trenutka troškovi su se iskazivali sukladno po trenutku, ovisno o tome kada su naplaćeni. Od tog trenutka trebalo je uvesti novi obračun sukladno nastanku događaja. Znači, troškovi su se trebali evidentirati sukladno nastanku događaja i za ono razdoblje za koje se odnose. Grad Šibenik u tom trenutku nije imao sredstva da u svom proračunu osigura za sve troškove koje ima, uključujući svoje proračunske korisnike, sredstva za 13. rashod. Upravo 2024. to se desilo s dječjim vrtićima. Znači, u rebalansu kojeg vidite, troškovi su znatno veći za dječje vrtiće nego u 2025., ali isključivo iz razloga što su se u rebalans, odnosno proračun, uključili 13. rashodi dječjih vrtića. Da bi se uskladili sa zakonom i da bi, znači, konačno 2025. godine imali 12 rashoda koji se odnose na izvještajno razdoblje. Do sada smo imali 12. mjesec prethodne godine, a sad smo, znači, uključili 12. mjesec prethodne godine i 12 mjeseci ove godine. To vam je ukupno 13 rashoda koji su uključeni u proračun dječjih vrtića i Maslina i Smilje. I to je razlog zbog čega, znači, se ne može uzeti jedan papir i uzeti brojka iz proračuna, podijeliti s 12 i reći cijena je tolika i tolika.

Nije. Izračunata je od strane dječjih vrtića na isti način kako smo mi računali cijene u privatnim vrtićima. Upravo uključujući sve one stavke državnog pedagoškog standarda. Ništa drugo. I vi tražite, znači, koje prosječne mjesečne troškove po pojedinom vrtiću. Evo, ovdje ispred mene je. Tako je, po stavkama. Evo, dat ću vam odgovor. Znači, dječji vrtić Smilje. Rashodi za zaposlene 227.005,24 eura po mjestu, znači, mjesečni troškovi govorimo. Namirnice 18.231. Ostali troškovi? Znači, tražili ste po. Po djetetu vam je, znači, kada se zbroje, ne možete dobiti, po djetetu je kada se zbroje svi ti troškovi dijeljeno broj djece, to je 428 u dječjem vrtiću Smilje i 414,39 u dječjem vrtiću Šibenska Maslina. Prosječno po svim stavkama dobit ćete, a ako hoćete, dođite, objasnit ćemo vam sve brojke, dat ćemo vam, predočit ćemo sve, jer žalosno je da se ovdje stvarno nigdje nije istakla ni na početku ni na kraju osnovna činjenica, a to je da smo krenuli upravo s ovim da zaštitimo interese roditelja. To je bila, znači, i roditelja, naravno, i time i djece. Ali roditelji su ti koji plaćaju.

Tako je, i djece, ali roditelji su ti koji plaćaju ekonomsku cijenu. Evo, toliko. Ne znam. Javila se za riječ kolegica Žurić od odgovora. Pozdravljam vas sve. Ja ću zbilja, sada neću o brojevima. Molim vas, kolege, kolege, ajmo malo. Neću o brojevima, ja ću samo sad o ovim zadnjim događanjima. Znači, mi smo, ja sam osobno poslala prijedloge, nacrte ugovora vlasnicima privatnih vrtića i vjerskih vrtića. Naglasila da je to nacrt i prijedlog i molila njihovo očitovanje. Do sada smo uvijek radili tako da bi oni to dobili, pa na svaki stavak, članak, imali su primjedbu, ovo prihvaćamo, ovo ne prihvaćamo, ovo predlažemo da je ovako, ovo predlažemo da je onako. To nismo dobili, nego su izašli u medije i rekli generalno da to neće prihvatiti. A ja ću vam sad, molim vas, jasno i glasno reći što smo nudili. Dakle, ovim modelom htjeli smo jedinstveni pristup sufinanciranja bez obzira na vlasništvo. U tom pogledu je izračunata ova ekonomska cijena od 421,56 i to tako da su naše ustanove preko svojih upravnih vijeća i preko svojih financijskih službi izračunali tu ekonomsku cijenu po pedagoškom standardu. Gradonačelnik je donio svoj zaključak o prosječnoj cijeni koja je 421. Osnovni uvjet da bi dobili 421,58 je da za roditelje cijena bude 90, odnosno 100 eura za obogaćeni program. Osim toga, sve što rade, i to ako rade u 10-satnom redovnom programu, znači ako se to radi kroz sate, 10 sati kad je dijete u vrtiću, ukoliko daju obogaćeni program izvan 10-satnog programa, popodne ili nešto, mogu naplatiti koliko prema dogovoru s roditeljima.

Osim toga smo iznos sudjelovanja u mjesečnoj cijeni umanjili, kao i u našim vrtićima, za drugo dijete 30%, a za treće i svako sljedeće dijete 100%. I to predložili da Grad Šibenik na sebe preuzme to plaćanje. Znači, roditelji koji imaju dvoje ili troje djece, svu onu razliku platit će Grad Šibenik. Također smo dali prijedlog da se poveća ekonomska cijena u trenutku povećanja plaća djelatnika u javnim predškolskim ustanovama. Prijedlog povećanja plaća već se naslućuje. Sindikati odgoja i obrazovanja traže povećanje plaće. Po zakonu o predškolskom odgoju, naši odgojitelji moraju pratiti te plaće s koeficijentima i osnovicom, što mi, naravno, i radimo. I prvo povećanje te plaće donijelo bi povećanje ekonomske cijene, što smo isto stavili u ugovoru, da će se dogoditi s odgovarajućim postupkom, povećala bi se ekonomska cijena. I još smo odredili, oni za sad imaju manji broj upisane djece od maksimalnog koji mogu, ali smo ostavili mogućnost da ukoliko upišu do tog maksimalnog broja djece koji mogu primiti u svojim vrtićima, to ostajemo otvoreni, da mogu kroz godinu primati i takvu djecu. Dakle, ja zaista smatram da smo ovdje bili, ja bih rekla, zbilja vrlo fer, bez fige u džepu, bez ičega. Ja sam razgovarala i s dvije osnivačice vrtića, s jednom 43 minute, s jednom 26 minuta. Sve mi se činilo da je u redu. I ne znam stvarno, čak dva vrtića od ova tri, kad sad zbrojite ovo što mi sad po postojećem ugovoru subvencioniramo i iznos roditelja od 250, dobijete 421 euro, odnosno 430 eura.

Gdje je problem? Ja ne vidim problem da ono što daju roditelji sad dajemo mi. Stvarno ne vidim problem. Mislim da smo, sad sam vam jasno rekla što smo ponudili, mislim da smo bili stvarno realni, što kaže gradonačelnik, kako ćemo vam dati više nego što dajemo našima. I zbog toga ne znam zašto nisu reagirali na način da na taj naš prijedlog ugovora, novi prijedlog ugovora, stave svoje primjedbe pa kažu, na primjer, evo, ograničavate nam obogaćene programe, kažete 10 eura, ali naši obogaćeni programi su, ne znam, mi imamo kineski koji košta, ne znam, ovoliko i ovoliko, i zašto vi nama ne pustite. Dakle, to je stvar razgovora. Ovo je partnerski odnos, ovo nije zakonska obaveza. Ovo je naprosto partnerski odnos u kojem mi znamo da ne možemo tu djecu primiti jer nemamo dovoljno kapaciteta, ali i ne moramo. Nigdje vam u zakonu ne piše da vi morate upisati djecu u vrtić. Ne mora. Možete, morate samo predškolce. Dakle, ne morate. Mi hoćemo. Mi hoćemo. Oni su nam partneri i držimo ih za partnere. Ali dajte, dajte, evo, dajte, ajmo razgovaramo. Po ovome ispada da mi ne bi trebali apsolutno, mi trebali samo, oni kažu naša ekonomska cijena 500 ili 600 eura, i mi bi trebali reći, dobro, u redu, nema problema, mi ćemo vam dati onoliko koliko vi tražite. To naprosto ne možemo. Iz javnog novca moramo zaista znati svaki eur koji dajemo.

I mislim da je ovo najpravednije, koliko dajemo našima, izračunato, ovo vam moram reći, na bazi 9 mjeseci, od 1.1. do 39. izračunata ova ekonomska cijena. Ja ću vam, žao mi je što vam to nisam dala, to su odluke upravnog vijeća, javne. Dostavit ću vam, ako odmah sutra hoćete, danas, jer je sve to tu, dat ću vam da vidite na koji način je izračunato. Dakle, gledajte, postoji pravo na pristup informacijama. Postojite vi kao vijećnici s pitanjima. Evo, gospodin Slavica isto često nešto pita, pa mu lijepo odgovorimo. Jeste zadovoljni s našim odgovorima? E, tako je. Kad god nešto pitate, dobijete. Ajmo se svesti u raspravu. Ne, kažem, kažem, ako zaista nešto, ali ako zaista nešto trebate pitati, nešto vam je nejasno, jer vjerujem da vam je nejasno, problematika je zbilja složena, moram reći, dat ćemo vam sve odgovore. Ali još jednom ponavljam, mislim da smo prema privatnim vrtićima s ovom ponudom bili vrlo, vrlo, vrlo fer i jedini cilj je zaštita djece, kako ste rekli, a onda naravno i džepa njihovih roditelja. Evo, hvala lijepo. Javio se kolega Rajić.

Gospođo Žurić, nemojte biti nervozni. Ja sam na početku, samo malo, samo malo plakao. Kolega Raji ću, ajmo malo u razgovor. Moramo se uvijek osvrtati, jer netko nervozan, netko treba uredno. Ja sam htio da se po ekonomskoj cijeni vrtića ne javljam. Naime, ali ovdje je nešto primjetno. I dobro ste primijetili da je realna cijena koštanja jednoga djeteta u vrtiću 500 eura. Nota bene. To je sigurno. 500 eura vam je košta ekonomska cijena po djetetu. Jeste li odakle? Iz izračuna, 500 eura iz izračuna u proračunu, pardon, u rebalansu proračuna za ovu godinu. Je li točno? 500 eura. Prema tome, ne možemo uzeti. Dobro, idemo dalje. Ono što ovdje još uvijek ne shvaćamo, što je poanta svega, jeste, što je poanta svega, jeste da dječji vrtići u privatnom sektoru. Molim vas, kolege, malo mirnije. Izvršavaju uslugu za Grad Šibenik. Vi ste prije 20 godina, odnosno Grad Šibenik, nešto otprilike 20 godina ima, naručio uslugu da se djeca smještaju u privatne vrtiće. Ja kad naručim neku uslugu, kupim auto, ja ga moram platiti. Jednako tako i vi plaćate i morate platiti tu uslugu. I još jedan bitan element. Naime, iz proračuna, iz državnog proračuna, a što se nigdje ne vidi u pojedinačnoj cijeni, to se ne vidi. Niti jedan izračun iz tablice ekonomske cijene ne sadrži iznos fiskalne održivosti kojim država potpomaže jedinicama lokalne samouprave u unaprjeđenju uvjeta boravka djece u vrtiću.

A Grad Šibenik po toj odluci, ušao sam malo, pa gledao tu odluku, dobiva 62,50 eura po jednom djetetu. Vi je u izračunu, vi je u izračunu pojedinačne cijene dječjeg vrtića nigdje ne prikazujete. Hvala. Kolegica Pisar se javila za odgovor. Ovako. Ne znam da li ste me shvatili. Prije sam govorila upravo o rebalansu i cijeni, odnosno troškovima koji su iskazani u rebalansu za dječje vrtiće. Oni uključuju u 2024. 13 rashoda i došli ste do cijene od 500 eura mjesečne po djetetu upravo zato što je uključeno 13 rashoda, znači jedan mjesec više. Kako bi se ispravio obračun, odnosno iskazivanje troškova sukladno trenutku nastanka poslovnog događaja i da se taj rashod odnosi za ono izvještajno razdoblje u kojem je upravo i nastao. I to je razlog zbog čega mjesečna cijena košta za 2024. godinu, kako ste vi izračunali, 500. Međutim, kad se uđe u 12 rashoda, jer ne možete utvrditi cijenu, godišnju cijenu, računajući 13 rashoda, kad uzmete 12 rashoda, dođete do cijene koju su izračunali i dobili dječji vrtići. I maslina i smilje. Druga stvar, što se tiče izračuna ekonomske cijene, ona uključuje isključivo troškove. Znači, uključuje troškove. Plaća zaposlenih, uključuje, tako je, ne možemo uključiti u nju izvore financiranja. Izvori financiranja su Grad Šibenik kao

opći prihodi i rashodi kao izvor prihoda. Druga stavka su pomoći države, pomoći županije i imate posebne prihode, to su prihodi koje vrtići ostvare upravo od uplaćenih sredstava od roditelja. Mislim, miješate sad ovdje kruške i jabuke. Znači, cijena koja je izračunata, izračunata je da su uzeti u obzir svi rashodi. Nebitno odakle se oni financirali. A u proračunu su jasno iskazani po izvorima. Imate izvor 11, imate izvor 44, 21 i 22. Sve je točno, transparentno iskazano. I, znači, izvori prihoda kojima su financirani ti svi skupa troškovi. Hvala. Tko se dalje javlja za riječ? Kolega Slavica je bio, pa kolega Samardžija, kolega Kovač, pa kolega Petković. Eto, po ovome redoslijedu. Cijeli ovaj problem oko vrtića i problematika vrtića kreće od jedne teme. Što mislite, da zapitam gradske vijećnike Grada Šibenika, koliko je u zadnjih 30 godina izrađeno vrtića?

Jedan, tako je. A gospodin Željko Burić, gradonačelnik, je rekao, nešto je govorio o državnom pedagoškom standardu. Grad koji uporno već 30 godina krši državni pedagoški standard, to je Grad Šibenik. Po ustanovi je dozvoljeno 600 djece. Dvije ustanove, kad se zbroje, imaju 1261 dijete. Tako da tu je jasno tko krši pedagoški standard. Druga stvar, da vidimo što je ispod kože ovog financijskog giganta od grada. To je da mu konstantno pada broj stanovnika, posebno mladih. Po zadnjem popisu stanovništva 4000. Uskoro će Grad Šibenik imati ispod 40000 stanovnika. Da li Grad Šibenik i njegova uprava imaju strategiju budućnosti grada i što će se s gradom događati? Dalje, ovaj proračun je, vidi se, predizboran i prenapuhan. Jer da nije takav, ne bi imao 100 milijuna eura u sebi. U njemu se obećava izgradnja 4 nove škole, 2 vrtića. Pa pazite, ovaj grad u 30 godina sagradio jednu školu, jedan vrtić. A sad će u godinu dana izgraditi 4 škole i 2 vrtića. Pa u to ne može vjerovati niti malo dijete od 5 godina. Nadalje, ova gradska administracija je doživjela puno neuspjeha, a dva su joj pukla u glavu u zadnjih 6 mjeseci. Batižele? Dobro znate da od toga neće biti ništa. Neće sad koka doći i ostaviti ovdje brdo novaca u trenutku kad cijela Europa ide u krizu. Neće doći takva koka, zlatna. Također, Vali Solaris, veliki Fraunhofer institut, Željko Selak, strani stručnjaci, velika predstavljanja.

Na kraju je sve puklo kao sapunica. Što ćemo sad? I šta sad? Ništa. Nadalje, kako izgleda Grad Šibenik? Pogledajte Šibensku pijacu, koja je jedina privatna i jedna od najružnijih u Dalmaciji. Eto, tako izgleda Grad Šibenik. Puno lijepih priča, obećavanja, a iza toga ništa. Apsolutno ništa. Nadalje, evo, da nešto i pohvalim, kao što je pohvalio i kolega Mario Kovač. Pohvalio bih to što smo, eto, nabavili tih 11 buseva i što imamo te linije. Žao mi je na što upozorava i kolega Rikard Marenci, da treba nabaviti još više električnih buseva. A tad su govorili da je to daleka budućnost, a sad se govori uskoro ćemo mi nabaviti nove buseve. Dobro, vidjet ćemo.

I di se još vidi da je Šibenik jako slab financijski i da jako slabo stoji. Pogledajte cijenu parkinga u Šibeniku i pogledajte cijenu parkinga u Zadru ili Splitu. Pa recite, kako je moguće da imamo najskuplji parking u Dalmaciji? Kako je to moguće? A financijski je gigant. A druga stvar, što se misli po pitanju parkinga riješiti sa Šarinom Pekarom, koja očito ne zadovoljava uvjete da se tamo parkiraju auti, jer je prije nekog vremena pao određeni materijal na jedan auto. Eto, to je presjek Šibenika danas. Problemi, problemi i manjak novca. I kvazi briga za svu djecu, iza koje se zapravo ne krije ništa.

Hvala kolegi. Idemo dalje. Kolega Bašćanin. Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti prijatelje. Samo bih molio jednu stvar, da se naučimo. Evo, mene je upozorio vaš predsjednik, da se ne držim poslovnika. Ako se ja ne držim, držite se barem vi, pa mi pokažite primjerom. Pitanja se postavljaju, traže se pisani odgovori na satu vijećnika. Ovo nije više sat vijećnika, nego je rasprava o točki dnevnog reda, pa vas molim da vodite o tome računa. Eto, ništa, nema razloga za opraštanjem, nego jednostavno da se vratimo u kolosijek. Izvolite, kolega.

Ok, imate svi mogućnost, još jednom kažem, da dođete bilo gdje i dobijete pristup informacijama svim kojima koji vas zanimaju, kao i mene, kao i bilo kojeg drugog građanina ovog grada. Izvolite, kolega Samardžija. Hvala, predsjedavajući. Čast mi je pozdraviti vas s tajnikom, gospodinom Antunom, drage vijećnice i vijećnike, pročelnike i direktore i ravnatelje javnih ustanova. Naravno, i dogradonačelnika Danijela Miletu. Žalosti me činjenica da se politizira tema dječjih vrtića, jer to su ipak najosjetljivije teme. I naravno, samim tim, kad se dira u nešto čovjeku što je osjetljivo, postaje, naravno, bombastično i populistički. Činjenica jest da sam sudjelovao u donošenju odluke kad se donosila odluka za povećanja subvencije sa 700 kuna tadašnjih na 900. I bio sam zaista zagrižen za tu odluku i to je bilo u prošlom sazivu, bez obzira što sam bio tad oporbeni vijećnik. Zahvaljujem gradskoj upravi na tome što je to onda prihvatila. Ali uvidio sam gdje je nastao poslije problem. Tih 200 kuna, nažalost, završilo je tamo gdje nije trebalo. To je vidljivo iz nekih financijskih izvještaja koje su dotične ustanove objavile na kraju svoje godine. Isto tako je vidljivo iz financijskih izvještaja ustanova koje objavljivaju svoje podatke, jer su ih dužne objavljivati na FIN-i i na svim relevantnim mjestima gdje je to potrebno, vidljivo da iskazuju neku dobit. Pa isto tako ovo povećanje ne bih volio da završi tamo gdje mu nije mjesto, nego da završi tamo gdje bi trebalo, a to je u ono što se ovdje mnogi kunu i kletu i zagovaraju, lome, koplja i oko osjetljivih tema, a to su djeca.

Ja bih zaista volio da završe tu di su djeca. Očigledno je vidljivo da je kampanja u teškome jeku, teškome jeku, i da oporba nema ideja, nema ideja, nego da im stihijski dolaze ideje, pa evo i samim ovim zviždanjem tu su se probudili i hoće, je li, nešto postići, znajući da je negativna vijest puno, puno prodornija od one dobre. Pa nisu mogli dokučiti kako je to sad grad odjedanput ide na ruku privatnim vrtićima. Pa ne znaju je li to radi kampanje, je li to radi ovoga, je li to radi onoga, je li to radi inflacije, je li to radi ekonomske cijene. Ne znaju. Pa se hvataju tih osjetljivih tema da bi došli u medijski prostor. Isto tako irelevantni politički čimbenici napadaju velike projekte. Zašto velike? Zašto se napada Vali Solaris, a ne napada se neki nogostup? Pa zato što je Vali Solaris veliki projekt, gigantski projekt, pa će ga neki mediji prijenijeti kako je on protiv. Zamislite, on je protiv. A postavlja se pitanje da li je isti ikad u životu, dok je za ovom govornicom bio, išta pohvalio ili bio za, a kamoli odvojio svoje vrijeme pa nešto sam smislio i predložio gradskoj upravi. Nažalost nije, i to me žalosti. Ali kad je vrijeme govornice, e onda ćemo je uzurpirati i difamirati, obmanjivati, da ne koristim druge termine. I zato, predsjedniče gradskoga vijeća, obzirom da znam da ste vi predsjednik odbora za dodjelu nagrada Grada Šibenika, volio bih da napravimo jedan presedan u gradu, jer Šibenik je poznat po presedanima, pa tako i po izradi elektrane 1895., drugi grad koji je dobio struju, pa volio bih da bude i po ovome poznat.

Predlažem, predsjedniče, da uvrstimo za nagradu Grada Šibenika najvećeg difamatora sa govornice gradskog vijeća. I da se o tome glasa na odboru, a vjerojatno će netko nekoga predložiti. Znači, da uvrstimo na odboru, ponavljam, za nagradu najvećeg difamatora i obmanjivača šibenske javnosti. Pa ako nemate, ljudi moji, ideja, i ako niste ti da predlažete nešto novo, da pratite budućnost i da idete u tome smjeru, pa sidite, nemojte kuditi sve. Nemojte kuditi. Hvala. Nadam se, nisam se htio javiti, nadam se da neću imati više potrebe. Hvala vam, evo, vezano za ovaj vaš prijedlog, ja jesam predsjednik tog odbora, ali ovo je, ovaj, zadnja naša sjednica je bila održana u kolovozu, u rujnu mjesecu, jer naš saziv istječe, kao što znate, i to će raditi neki drugi odbor, možda isti, možda slični, možda totalno različiti, o tome će odlučiti oni koji stvarno imaju puno pravo odlučiti, upravo i na temelju svega ovoga što mi ovdje izgovorimo i na koji način se predstavljamo i na koji način predstavljamo našem građanstvu. Tko će tu reflektirati se u njihovoj svijesti, to ćemo tek vidjeti, ali vodite objektivno, evo, molim vas, svi o tome računa, jer će o tome ovisiti i vaši rezultati. Kolega Slavica se javio za repliku, pa se javio kolega Petković za repliku, i onda se za riječ javio kolega Kovač. Ta titula najdifamatora godine bi vjerojatno pripala nekome u oporbi, a ja ovdje u oporbi ne vidim niti jednog difamatora.

U oporbi stoje svi ljudi koji vole Šibenik. I ja ih vidim ovdje, tu s moje lijeve strane i s moje desne strane. Ne volite vi ništa više Šibenik, niti od mene, niti od gospodina Maria Kovača, niti od kolege Rajića, niti od Petkovića, niti od Travčića. I nemojte to govoriti, jer to je jako ružno u 21. stoljeću, ikoga zvati za difamatora i dijeliti takve nagrade. To spada u neke totalitarne režime, u neke komisije koje su postojale onih tmurnih godina ljudske povijesti. Nadalje, tim. Kolege, molim vas, ajmo, ovaj, ostavite međusobne prepirke sa klupa za neko drugo razdoblje. Kolega Samardžija se isto javio za repliku, ali dajte malo konstruktivnosti u ovome svemu. Ajmo. Tako je nešto. Tako je nešto o difamatorima mogu izgovoriti samo ljudi koji su nusprodukt demokracije. Ja jedino to mogu stvrditi. A ovdje nikad, za ovom govornicom, ovoga, nisam ja, niti bilo tko iz oporbe išao na štetu Šibenika. Već smo samo rasvjetljavali neke stvari i govorili da ne pristajemo na nikakve obmane i šarene laži od strane vlasti. A gdje su ti projekti gospodina Željka Burića? Gdje je ta Draga, gdje je taj Vali Solaris? Gdje su te Batižele? Hvala. Kolega

Samardžija se javio za repliku. Kolegi, inače nemam potrebu izlaziti za govornicu, bez obzira što je prekrasna i možda bi bilo dobro da izlazim, ali evo, samo da konstatiram da ja nikoga, ponajme se, nikad sa bilo koje javne govornice, presice, sudjelovanja, tribina, nisam prozvao. Niti umanjivao, niti govorio. Znači, nikad nikoga, ponavljam, sa javne govornice, bilo kakvih tribina, ponajme se, javno prozvao i spominjao. Tako da, ako ste se vi našli u mome prijedlogu, meni je zaista žao, meni je zaista žao, ali evo, ja nikoga, ponajme se, nisam spomenuo. Hvala. Hvala. Kolega Petković, izvolite.

Etički kodeks vijećnika sa odredbom da se jedan vijećnik ne može zaposliti u gradskoj upravi dok traje njegov mandat. Idemo dalje. Kolega Kovač se javio za riječ. Izvolite. Molim vas, evo, ovaj, evo, vidite kako dolazimo na jedan prostor gdje i iskusni pravnici malo, ovaj, u sustavu državne uprave malo zalutaju. Prema tome, dajmo, vodimo računa, kolege drage, prije nego što dadem riječ kolegi Kovaču. Vodimo računa o izgovorenoj riječi, vodimo računa i o normativnim uređenjima. Evo, ovdje se danas spominje, ovaj, besplatni vrtići i sve tako dalje, je li tako? Je li tko od vas pročitao uopće, ovaj, Zakon o predškolskom odgoju i tko su sve potencijalni osnivači predškolskih ustanova? Je li tko zna to pitanje, možda od vas? Pa što je ovo, usmeno? Ne, ovo je usmeno pitanje. Zato da vam lijepo kažem da između ostaloga se među potencijalnim osnivačima mogu pojaviti i županije, jer su tamo nabrojene jedinice lokalne samouprave i područne regionalne samouprave, pa ste mogli u ovih 4 godine istrenirati tu odredbu zakona i uvesti, osnovati. Županijski vrtić i u njemu uvesti besplatno. Zašto vi niste napravili starački dom? Ja sad vama govorim, nemojmo govoriti o staračkom domu, jer tu je, pogledajte malo, pogledajte malo drukčiju regulativu. Prema tome, ajmo, ovaj, govoriti, jer ovdje smo mi prozvani isto u Velikoj Gorici da se uvodilo besplatno, ovaj, sudjelovanje djece u vrtićima, a imamo ovaj primjer gdje je županija Sisačko-moslavačka osnovala.

Gdje ste vi na vlasti, između ostalih. Evo, tako da, ovaj, i tu, i tu, u županiji, ali na vlasti, zna se tko je u gradu Sisku. Prema tome, evo, izvolite, kolega Kovač, imao sam potrebu da vam malo kažem, da se malo vratimo u neke i normativne okvire, jer oni su polazište svega. Je li mogu samo nekoliko, nekoliko rečenica, evo. Dakle, ja sam, ja sam mislio, ovaj, raspravljati, sudjelovati u raspravi pod točkom 4F, ovaj, program javnih potreba u predškolskom odgoju, ali kako se rasprava ovdje rasplamsala, samo nekoliko mojih, mojih dvojbi da razjasnimo. Dakle, evo, na, na stranici Grada Šibenika, transparentnost, je li, sam naišao na podatak, evo, tu je, tu je, je li, u kojoj se može očitati, je li, dakle, prosjek ekonomske cijene, u zagradi rashodi za zaposlene za period od siječnja, odnosno od 1. do 9. mjeseca 2024. godine, na nivou obje ustanove. Dakle, rashodi za zaposlene su na nivou 417,11 eura, dakle 417 eura i 11 centi. Ekonomska cijena koja je određena, dakle, i za gradske i za, i za privatne vrtiće je 400, koliko smo rekli, 21 euro, je li. E sad, ako su ovo rashodi samo za zaposlene u, u vašim, ovaj, vrtićima gdje ste vi kao grad osnivači, dakle, u toj ekonomskoj cijeni koja sad vrijedi i za jedne i za druge ostaju 4 eura. Svi znamo da nisu rashodi za zaposlene i materijalni rashodi jedini rashodi.

Ima još puno rashoda, ajde da sad ne nabrajamo. Pa me to, to me, to mi je malo. Bolo mi je oči. A onda s druge strane, recimo, još jedna stvar, možda je djelimiče, ovaj, gospođa Kursar odgovorila na to, a to je ova činjenica, kad gledamo. Je glava, ova 00303, stavak 1016, to su rashodi poslovanja, rashodi za zaposlene i materijalni rashodi, je li. Onda tu dolazi do ove diskrepanse između, između svote koja je rebalansirana i ove, ovog iznosa koji je sad u prijedlogu proračuna, mislim da je čak razlika negdje pola milijuna eura. I to je, to je zapravo to o čemu ste vi govorili, je li. Ali mi pari da je ipak to malo, malo, ovaj, prevelika, prevelika razlika. Jer vi kažete da je 13. trošak tužba, je li.

13. rashod. Dobro, čini mi se, čini mi se da je to previše. Ali evo, temeljni, temeljni, temeljna moja nekakva dvojba, a proveo sam nešto, ovaj, vremena i u realnom sektoru, je vezano uz ovu cijenu, dakle, troškova zaposlenih, je li. Od 417 eura, dakle, ostaju 4 eura za sve ostale troškove u ovoj, u ovoj, ovaj, ekonomskoj cijeni. Evo, dajte mi malo, ovaj, objasnite. Očigledno nisam ja to dobro razumio. Hvala. Da li se netko javlja dalje za riječ? Ako se ne javlja nitko za riječ, možemo zaključiti raspravu vezano za točku.

Da li se još tko javlja? Vi, kolega Samardžija, izvolite. Pa evo, da rezimiram i, i, i da završim. Čast će mi svakako biti, u ovoj prekrasnoj vijećnici, podržati ovaj proračun koji je povijesni, koji iznosi 100 milijuna eura. To lijepo zvuči, 100 milijuna eura. To zaista zvuči prekrasno i, i, i drago mi je da, da evo, da ćemo, da ćemo, ovaj, donošenjem ove odluke, glasanjem za proračun razvoja Grada Šibenika, u kojem se nalazi podosta fantastičnih projekata, zajedno gledati u bolju budućnost Grada Šibenika, da ćemo o Gradu Šibeniku s ove govornice u budućnosti govoriti u superlativima, da nećemo difamirati i da nećemo obmanjivati, nego evo, da ćemo, da ćemo zaista govoriti u superlativima, u superlativima o Gradu, jer on zaista takav jest. A sve difamacije ili nužno ono što ne znamo, da ćemo u budućnosti pitati, pa da, evo, biti u budućnosti malo jasniji i koncizniji. Evo, hvala lijepo.

Rasprava o točci 4, to je točka prijedlog proračuna Grada za 2025. i projekcije za 2026. i 2027. Stavljam na glasovanje ovaj proračun u tekstu. Je dat. Tko je za? Tko je za? 12 protiv, 2 suzdržani. Preostali. Potrebnom većinom glasova prihvaćen proračun za 2025. i projekcije za 2026. i 2027. Preostaju nam i podtočke uz ovu točku 4A i prijedlog programa gradnje komunalne infrastrukture za 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 2B, prijedlog programa održavanja komunalne infrastrukture. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem točku 2B na glasovanje. Tko je za? Odnosno 4B. Tko je za?

12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. C, prijedlog programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama. Otvaram raspravu. Kolega Travčić se javio. Izvolite, cijenjeni kolega. Može samo pomoć mala. Kaže, opa. Aktivnosti zbog ciljem bolje zdravstvene zaštite stanovnika na području, bla, bla, bla. A tekuće donacije za Dom zdravlja Šibenik. Okej, to razumijem. Šibenik, Grad prijatelj djece, 1.330 eura. Nije mi jasno što je to, ali može mi samo netko samo to brzinski, da ne gubimo vrijeme. Hvala. Hvala i sve dobar odgovor. Pitanja. Ako nema, zaključujem raspravu i po ovoj točki dajem na glasovanje. 4C. Tko je za?

12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 4D, prijedlog programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 4D. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog programa javnih potreba u sportu Grada Šibenika za 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 4F, prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju Grada Šibenika. Otvaram raspravu koja je već i bila, pa je zatvaram i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 4G, prijedlog programa javnih potreba u osnovnom školstvu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 4G. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Program potreba, javnih, prijedlog programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske službe spašavanja stanice Šibenik. Otvaram raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 4I, prijedlog programa korištenja sredstava i naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru na području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem i ovu točku na glasovanje. Tko je za 4I? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. I 4J, prijedlog programa utroška sredstava šumskog doprinosa za 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno.

S ovim smo apsolvirali točku 4, znači cjelovitu točku proračuna i njezinih postavaka. Točka 5 je prijedlog odluke o izvršavanju proračuna Grada Šibenika za 2025. Otvaram raspravu. Kolega Samardžija, izvolite. Evo, samo da ponovim, da mi je još jednom čast što sam sudjelovao u ovih 12 veličanstvenih koji je donijelo razvojni proračun Grada Šibenika. Nadam se i očekujem da će menadžment Grada Šibenika, na čelu s gospodinom Željkom Burićem i magistrom Miletom Danijelom, Miletom, iznijeti ovaj proračun i da će se projekti valorizirati na onaj pravi način na kako nam je to prezentirano. Još jednom, hvala svima. Hvala i vama. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5. Tko je za?

12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 6 je prijedlog odluke o izmjeni Odluke o porezima Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena ova točka. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o komunalnom doprinosu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu o ovoj točki dnevnog reda i dajem je na glasovanje. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali. I točka 7 je prihvaćena većinom glasova. Prijedlog druge izmjene Dopune plana upravljanja pomorskim dobrima na području Grada Šibenika za razdoblje 2024.-2028. Otvaram raspravu. Kolega Travčić se javio. Izvolite.

Ja ću biti kratak ovdje, samo u znaku moje službe, spasilačke službe. Žao mi je što je ono, i zato sam rekao na početku, di ide sve ili novac. Ovdje. Je pod točkama plana održavanja, dohranjivanja i gradnje na pomorskom dobru. Nadam se da taj tko je uzimao lovu, zna zašto je uzeo lovu, ali ono, ono, zaštita, zaš- postavljanje zaštitnih brana za kupače na uređenim plažama i popravak oštećenih u prethodnoj sezoni iznosio 20.000 eura. Ne znam kako ja nisam primio niti jedan euro za to, jer ja tek krpam,

te brane. A s druge strane, dohran- mislim, to se može. Ne znam tko je potpisao, samo da vidim. Gospodin? Dobro, ne znam sad. Gospodine Mileta, pa to možemo riješiti zajednički, ono, koji novac se baca? Ovo dohranjivanje plaža, sad ću vam još nešto reći. Vi niste u stanju, znači, nakon svake sezone dovući bager i donijeti pijesak i ono riječno što vi sve stavite, što ovdje piše da vi to svake godine ćete mijenjati. Niste u stanju povući gore da ne bi to jugo odnio dolje. Nego ne, platit ćemo opet kako bi to bilo super dohranjena plaža do godine.

Hvala. Kolega Mileta se javlja za odgovor. Kolega Jurić, pročelnik za komunalnu djelatnost. Izvolite, cijenjeni kolega Jurić. Znaš što, pozdrav za sve prisutne. Ovaj, ne znam što bih ja na ovo odgovorio. Ovaj, što se, što se tiče dohranjivanja plaža, mislim da su i korisnici i mjesni odbori i gradske četvrti koje tu imaju te plaže zadovoljni. Na nekim plažama, na većini plaža, dohranjivač se izvodi tako da se vraća. Nema novoga. Takozvane te, netko govori te škalje, netko govori pijeska, netko ovoga. Izbjegavamo dohranjivanje jer ono što more neće, mi to, ovaj, izbjegavamo i, ili u najmanjoj mjeri to, ovaj, radimo. Međutim, plaže moraju biti uređene. Evo, plaža na Jadri, Žaborić, Brdarca, mislim, to su stotine, tisuće kupača. Ta plaža mora biti uredna. I, ovaj, mislim da minimalni ulozi koji miulažemo daju dobre rezultate.

Ne, ne, sve je u redu. Možete u svakom trenutku doći kod mene i pogledati papire, ugovore, sve. Hvala. Imamo li daljnjih odgovora? Ako nema, zaključujem točku 8 i dajem na glasovanje plan upravljanja pomorskim dobrom. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova točka 8 prihvaćena. Deveta točka, prijedlog odluke o pripajanju društva Primoštan Odvodnja d.o.o., Komunalno poduzeće d.o.o. i Rad d.o.o., društvu preuzimatelju Vodovodi Odvodnja d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu po ovoj točki i dajem na glasovanje točku 9. Tko je za? 14 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena je ova točka. Deseta točka je prijedlog odluke o izmjeni Odluke o mjerima za naplatu usluga dječjeg vrtića Šibenska Maslina u 2024. godini. Otvaram raspravu. Kolega Samardžija se javio. Izvolite, cijenjeni kolega.

Još jednom vas sve skupa pozdravljam. Evo, naime, obzirom da sam ja kreator ove odluke i predlagatelj, volio bih da od strane onih koji su kritizirali i napadali vrtiće, da pokušamo postići ovdje konsenzus. Jer ovdje se ipak radi o činjenici da će svako treće dijete neće više plaćati vrtić. Znači da ćemo ga osloboditi od plaćanja, tu obitelj, od plaćanja računa za treće dijete. A isto tako da ćemo za 30% umanjiti račun za drugo dijete. Pa evo, pozivam na konsenzus sve one koji su kritizirali i govorili o naplati vrtića, da s pozicijom povećaju broj glasova i tako iskažu ono za što se bore. Jer smatram da je ovo ipak dobra odluka i da se radi o najosjetljivijoj temi. Naime, odluka je broj 10 i broj 11. Hvala. Hvala, kolega. Javio se kolega Travčić.

Mislim da sam u povijesti ovog vijeća prvi koji je dobio zabranu govora prije nekoliko godina, zato što sam se uputio pričajući nekom vijećniku. Ja vas neću ni pogledati da ne bih ja dobio kaznu. Ali mi sad samo potvrđuje ovo, gospodine gradonačelniče, jednu stvar. Na prošlome saz- na prošloj sjednici, preprošloj, izvinjavam se, je došla jedna točka nakon naše kave, di se došlo i reklo: prihvaćamo odluku jednog vijećnika da se ta tema ukine. I sad mi dolazi potvrda da upravo taj dio puno bolje odlučuje, odnosno on drži gaće ovom gradu. A vi, gospodine gradonačelniče, nema vas. A on, baš mi je sad pokazalo i zanima me što je sve u kesi Donja Sveti Nikola.

Hvala. Idemo dalje. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, dajem na glasovanje i zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 10, prijedlog odluke o izmjeni Odluke o mjerima za naplatu usluga dječjeg vrtića Šibenska Maslina. Otvaram raspravu. Odnosno, dajem na glasovanje. 13 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 11, prijedlog odluke o izmjeni Odluke o mjerima za naplatu usluge dječjeg vrtića Smilje. Kolega Samardžija se javlja za riječ. Izvolite. Kako sam maloprije naveo, nikad nikoga s javne govornice nisam napao, niti ću. Nije to moj habitus. Što se tiče Svetog Nikole, da, Sveti Nikola donosi darove djeci, pa je i u ovom slučaju, u točki 11, svakom trećem djetetu donio besplatni vrtić. Hvala.

Hvala. Imamo li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujemo raspravu po ovom redu točke 11 i dajemo na glasovanje točku 11. Tko je za? 13 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Točka 12, prijedlog odluke o ostvarivanju prava na novčanu pomoć za novorođeno dijete. Otvaram raspravu. Kolega Travčić se javio. Izvolite. Signorinu Žurić prije nekoliko puta, i gospo- ispričavam se, i gospo- i, ovaj, i gospodinu Miletu, pa sam, ono, pitao gdje mogu. Znači, 4.900 eura će biti isplaćeno za treće dijete. Ma sve to stupe, super. Ali ovo, u slučaju nepodnošenja zahtjeva, svake godine, kor- u 7 godina, evo, i žena me zove,

gubi pravo na naknadu u godini u kojoj je propustio podnijeti zahtjev. Što vi radite? Molim vas, kolege, molim vas, kolege. Ajmo se vratiti. Predugo. Okini se mene. Znači, makni se od mene. Htio sam samo reći, mislim, zar nije normalno tim roditeljima, ne sad ja, ja sam slučajno tu, baš u tome, da im date pomoć, da im pomognu, nego ako je zaboravio sljedeće godine, u 7 godina, on gubi pravo. Pa dajte mu pokažite koliko mu je stalo. Jer vi znate koliko tih troškova. Može bar kupiti paletu pelena. Poštovani vijećniče, ne smijete zaboraviti na vaše dijete i na naknadu. Ali ne radi se ovdje je li netko zaboravio ili ne zaboravio, nego ljudi se odsele i više nemaju pravo. Život se mijenja i tako dalje. Mi moramo imati sigurnost da na dan rođendana vašeg djeteta, prije, poslije, podnesete zahtjev i to sve online, nit se pojavljujete, ali znamo da ste tu i da još uvijek trebate tu naknadu. Evo, to je samo bila namjera. Evo.

Hvala vam, kolegice Žurić. Ova točka je... Samardžija, kolega Samardžija se javlja. Izvolite. Kako sam već naveo, nikad nikoga s ove govornice nisam napao, niti- niti ću. Nije u mom habitusu. Drago mi je da sam nazvan frajerom. Nemam potrebu druge slikavati, ako je to. Ali isto tako mi je drago da sam kreator, to jest sukreator, u radu s gradskim službama ove odluke, po kojoj će djeca dobiti stopostotno veća sredstva, kao novorođena, kao drugo- i drugo dijete u obitelji ide 100% povećanje. Znači, 100%. To nek uđe u uho: 100%. 100%.

Hvala lijepa. Zaključujemo ovu raspravu o ovoj točki dnevnog reda. To je točka 12, prijedlog odluke o ostvarivanju prava na novčanu pomoć za novorođeno dijete. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 13? 14? 15? 15. Većinom glasova, s 15 glasova prihvaćena je ova odluka, tako da možemo ići na sljedeću točku, a to je točka 13, prijedlog odluke o uvjetima i načinu su- sufinanciranja programa dječjeg vrtića u vlasništvu drugih osnivača. Otvaram raspravu po ovoj točci. Kolega se javio, kolega cijenjeni Petković, jer je on podnio amandman vezano za ovu točku, pa bih ga ja zamolio da on po ovoj točci referira. A prije toga, jasno je da u ime, ovaj, prije, prije, prije, ali, ovaj, da naglasimo da jasno u ime predlagača će se obratiti kolegica Žurić. Također bih zamolio cijenjenog kolegu, moga potpredsjednika, gospodina, da me zamijeni ovdje 2 minute, jer ću morati nešto napustiti. Reci da mi samo. Molim. Samo tražim, ovaj, odgovor za proceduru. Je li ja dajem odgovor na amandman ili amandman? Prvo ćemo dati uvodno u akt, a onda, nakon što se iznese amandman,ćemo dati stajalište o samome tekstu amandmana. Dobro.

Uvod u akt. Dakle, ovom odlukom o uvjetima i načinu sufinanciranja programa dječjeg vrtića u vlasništvu drugih osnivača uređuju se kriteriji po kojima neko dijete koje pohađa privatni vrtić može dobiti subvenciju, odnosno sufinanciranje Grada Šibenika. Ovu odluku odlučili smo, do sad je postojala odluka gradonačelnika koja je donesena dosta prije. U međuvremenu su se pojavili neki slučajevi koji tom odlukom nisu bili obuhvaćeni, kao što su djeca stranaca, studenti, srednjoškolci koji imaju dijete, korisnici zajamčene minimalne naknade, socijala i još neki slučajevi. Dakle, ovom odlukom detaljiziramo i želimo biti točni u smislu koje dijete koje pohađa privatni vrtić može ostvariti pravo na subvenciju. Ovdje je bilo dosta, kad je ova, ovaj, odluka već na prošlom gradskom vijeću trebala je bila

u- u- uvrštena u dnevni red i prošla je savjetovanje s zainteresiranom javnošću. Tu je došlo, došlo zaista dosta primjedbi na tu odluku, od kojih smo neke uvažili, neke nismo. Sve smo to obrazložili u izvješću sa- sa savjetovanja. I ovo je sad taj konačan, konačan izgled, konačan tekst te odluke. Sada, na ovu odluku je gospodin vijećnik Petković priložio nekoliko amandmana na koje se mi možemo referirati. Ali evo, to je ovo što ja imam reći s o dokumentu. Dakle, sad što dalje? Svoj amandman. Sad naš amandman. Dakle, dobro. Ovdje imamo, dakle, odgovor na amandman gospodina Petkovića, ali u međuvremenu, dok smo, dok smo proučavali amandmane koje ste vi predložili i gledali svoju odluku, uočili smo i mi neke stvari koje sada amandmanom dajemo. Pa ću vam ja sad to pročitati. Prvi amandman je da se u članku 9, stavak 1, iza teksta zahtjeva dječjih vrtića dodaje tekst prilog 2, jer je taj zahtjev prilog 2. I u članku 9, u stavku 2, iza riječi odluke dodaje se tekst prilog 1. Drugi amandman je da se izmjene i dopune priloga 2 kako slijedi: u dijelu dokumentacija i dokazi o činjenicama bitnim za ostvarivanje prava na sufinanciranje. U točki 1, iza teksta dokaz o prebivalištu, dodaje se tekst ili privremenom. Dakle, može biti i privremeno. I u točki 3, brišu se riječi iskaznica imunizacije i iza riječi obavljenom dodaje se riječ sistematskom pregledu.

Dakle, dijete da bi se upisalo u dječji vrtić bilo kojeg osnivača mora biti cijepljeno, odnosno mora imati potvrdu koja se zove potvrda o sistematskom pregledu. Izbacujemo iskaznicu imunizacije, to je takozvani karton procijepljenosti. Uvažavamo samo potvrdu o obavljenom sistematskom pregledu, gdje je jasno naglašeno dijete je cijepljeno i može ići u vrtić, da ne, ili ako ne, onda su navedene kontraindikacije. Ali u svakom slučaju, to je jedan, jedan vrlo, vrlo jasan nalaz, rekla bih, liječnika kojeg ne treba, ne treba ti diploma iz medicine da bi pročitao. Zbog toga izbacujemo iskaznicu imunizacije, odnosno karton cijepljenja, jer ga mi ne možemo provjeravati ni kontrolirati koja sve cjepiva, nego potvrda o sistematskom pregledu, tako se zove. Vi ste rekli zdravstvenom, ali on se zove post- e, potvrda o sistematskom. Evo, to je to što se tiče naših amandmana.

To ćemo, to ću vam sad reći kad vam budem odbacivala amandmane koje ste predložili. Je li sad glasamo o ovome ili sad, sad idemo? Aha, sad možete vi. Evo, izvolite. Prvo ću očitovati sam predlagatelja amandmana. Ono što je prihvaćeno od strane predlagatelja smatra se sastavnim dijelom akta i o njemu se ne glasuje, a o onome ostatku se, ovaj, glasuje pojedinačno po pojedinim točkama. Je li tako? Evo, meni je prvenstveno drago ako sam pomogao, a izgleda da jesam. Nadalje, što se tiče ovog mog daljnjeg prijedloga u odnosu na prilog 3, je li, to, to bi, tu su jasno definirani kriteriji kako bi se ostvario, ostvarilo pravo na sufinanciranje i samoformiranje ekonomske cijene. Mislim da su oni poprilično jasni, a sastoje se od osnovnih podataka, od organizacije rada, od programa u predškolskoj godini, je li, struktura zaposlenih djelatnika, analize poslovanja za prethodnu pedagošku godinu, je li, planir- jedan širi spektar kriterija koji mi, koji bi definitivno doveo do objektivnije, objektivnijeg utvrđivanja ekonomske cijene, opet prema pedagoškom standardu, je li. Hvala. Hvala, kolega Petkoviću. Ima li još daljnjih diskutanata? Javlja se kolegica Žurić u odgovoru na vaš nastup.

Poštovani vijećniče Petković, evo, predložene izmjene, ako ćete sada pratiti, u članku 5, stavku 1, to ste vi znate sami što ste tu predložili, odbijaju se. Iz razloga što je u prijedlogu odluke, ove naše, zaposleni roditelj naveden je kao uvjet za sufinanciranje, no to nije kriterij za ostvarivanje prednosti, kako ste vi naveli, jer prema članku 20. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, prednost pri ostvarivanju prava na upis imaju djeca oba zaposlena roditelja. Dakle, jedan roditelj nije prednost, ali smo ga mi ovdje stavili kao uvjet. Dakle, mi širimo, ja bih rekla, prava i na jednog roditelja na, ako samo jedan roditelj radi u obitelji, a ne oba. Također, pravo na sufinanciranje mogu ostvariti učenici i srednjih škola, kao i redoviti studenti, vi to ovdje niste obuhvatili, a mi smo u vašem amandmanu ova skupina nije uzeta u obzir, mi smatramo da tu treba biti. Također, prijedlogom naše odluke već je predviđeno da kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade budu korisnici prava na sufinanciranje, čime se osigurava socijalna osjetljivost. Nadalje, nepotrebno je dodavanje posebnog podstavka koji se odnosu na, odnosi na djecu pod skrbništvom ili djecu smještenu u udomiteljske obitelji, jer članak 3 predložene odluke već jasno propisuje da se odredbe odnose kako na oba roditelja koji stanuju u kućanstvu, tako i na skrbnike i udomitelje po istom pravu. Na navedene slučajeve primjenjivat će se odredbe relevantnih zakona za djecu kojoj je određen skrbnik ili su smještena u udomitelje.

Neće se tražiti prebivalište djeteta, to je okej, nego će se tražiti prebivalište skrbnika ili udomitelja. Sve potrebne činjenice dokazuju se rješenjem o skrbništvu, a navedenim člankom 3 naše odluke već je obuhvaćena ova kategorija, pa dodatni vaš podstavak nije potreban, pa smo to odbili. Dalje, djelomično prihvaćamo amandman na članak 5, stavak 2. On se sad mijenja i glasi: da, iznimno od odredbe stavka 1, podstavka 1, pravo na sufinanciranje programa ima roditelj korisnik usluga koji je strani državljanin, ako ima odobren najmanje privremeni boravak, a stanuje na području Grada Šibenika u kućanstvu s djetetom ili s drugim roditeljem koji imaju prebivalište na području Grada Šibenika, i roditelj korisnik usluge koji je strani državljanin kojem je odobren status, strani boravak, pardon, na području Grada Šibenika, a stanuje u kućanstvu s djetetom i drugim roditeljem kojemu je odobren najmanje privremeni boravak na području Grada Šibenika. I ovo što smo usvojili vaše je da roditelj korisnik usluga te dijete kojemu je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj, a stanuje na području Grada Šibenika, također ima pravo na sufinanciranje, to smo usvojili. U članku 7 odbijamo predloženu izmjenu članka u cijelosti iz sljedećih razloga: iznos sufinanciranja, odnosno visina ekonomske cijene, su predmet ugovora između Grada Šibenika i privatnih, vlasnika privatnih vrtića, a prijedlog odluke, ove odluke, ima za predmet uvjete i načine sufinanciranja, stoga ova izmjena nije relevantna za sadržaj ove odluke.

Ova, ova odluka ne govori o ekonomskoj cijeni, nego o uvjetima koje dijete mora ostvariti da bi dobilo sufinanciranje. Ne govori o ekonomskoj cijeni. Dakle, ugovorom između Grada i privatnih vrtića definirana su obostrane partnerski odnosi, i pritom nismo propisali ekonomsku cijenu privatnim vrtićima. Oni je mogu propisivati koliko hoće i kolika je, koliko žele, ne znam što bih rekla. Umjesto toga, ponudili smo im prosječnu cijenu naših gradskih vrtića kao dio partnerskog modela. Dakle, mi kao partneri kažemo: evo, nama, kod nas je toliko, mi vam nudimo toliko, a vi možete imati ekonomsku cijenu ne znam koju i ne znam što, što možete pružati za tu ekonomsku cijenu. Dakle, ugovor je bio ponuđen, to sam rekla i u prethodnom izlaganju, ravnateljicama privatnih vrtića na razmatranje, kako bismo mogli otvoriti, otvoriti dijalog oko toga. Međutim, povratnih prijedloga nema i nema nastavka dijaloga s njihove strane. U međuvremenu, mi imamo potpisane ugovore ovakvi kakvi jesu i koji su još na snazi. Privatni, dakle, vrtići, oni slobodno odlučuju hoće li potpisati ugovor na temelju naše ponude. Ovaj model osigurava fleksibilnost za privatne vrtiće, mi smatramo, dok istovremeno stavlja naglasak na zaštitu roditelja, odnosno djece kao primarnog cilja. Naglašavamo da predloženi model izjednačavanja cijene između privatnih i gradskih vrtića ima za cilj prvenstveno zaštititi djecu i roditelje, što smatramo ključnim prioritetom u ovom procesu. Na temelju navedenog ne smatramo potrebnim donošenje posebne odluke o ovom pitanju.

Zato odbijamo izmjenu iz naslova, jer ne smatramo da je potrebno mijenjati naslov točke 3 i dodavati dio o formiranju ekonomske cijene. Odbijamo također amandman predložen člankom 8a u cijelosti iz sljedećih razloga: predmet ove odluke su uvjeti i načini sufinanciranja, kao što sam rekla, kriteriji, a ne pitanje financiranja rada vrtića, koja su već uređena zakonskim propisima. Prema Zakonu, osnivač dječjeg vrtića obavezan je osigurati sredstva za osnivanje i rad vrtića. Također, zakon jasno propisuje da vrtići osiguravaju sredstva prodajom usluga na tržištu i drugih izvora. Budući da su navedena prava već definirana zakonskim okvirom, ne vidimo potrebu za njihovim ponovnim uvođenjem kroz odluku, tim više što ova odluka, ovoj odluci nije predmet ni svrha i to. Zaključno, smatramo da predloženi novi članak 8a nije opravdan niti potreban, te ga predlažemo u cijelosti odbiti. Nastavno na sve gore navedeno, u cijelosti se odbija onda i dodavanje priloga 3, izračun ekonomske cijene, u privatnim vrtićima. Evo, to je to. Hvala, kolegice Žurić. Komentar kolega Petković kao predlagatelja amandmana, izvolite.

Evo, samo jedno kratko upozorenje. Dakle, ako ste sve to definirali ugovorom, hoćete li onda, ukoliko dođe do promjena cijena na tržištu, morati potpisivati anekse tih ugovora i odlučit ćete se za takav modus rješavanja tih problema? Jer stvarno mislim da vam je jednostavnije uvesti kriterije koji uvjetuju tu dinamičnu cijenu koja se mijenja, cijena rada, grijanja, troškova i tako dalje. Mislim da bi vam to bio definitivno bolji. Dakle, pritom naglašavam da ne zastupam apsolutno ničije interese, nego govorim konstruktivno u tom smjeru, čisto da se to provodi povećanjem plaća. Do kojeg iznosa? Kad se?

Hvala. Ima li daljnjih govornika u ovoj točci? Ako nema, možemo pristupiti prvo na glasovanje o amandmanima. Naime, oni amandmani, u dijelu ovog amandmana gospodina Petkovića, možemo konstatirati da je predlagatelj djelomično prihvatio intervenciju u članku 5, i to je ovaj stavak drugi koji se odnosi na ovu međunarodnu komponentu. Zatim da nije prihvatio članak 7, da nije prihvatio promjenu u ovom naslovu točke 3, da je djelom, da nije prihvatio članak 8a i da je djelomično prihvatio prilog 2, odnosno prilog 3 isto tako nije prihvaćen. Ovo što je prihvaćeno smatra se sastavnim dijelom prijedloga samoga akta, ali sada moramo prvo glasovati o onim amandmanima koji nisu, ovaj, prihvaćeni. Pa bih dao na glasovanje tko je za amandman 5 u izvornome tekstu koji je ovdje dat.

Tako je, tako je. A izvornom tekstu, je li, to je? Tri. Tri. Amandman nije, četiri, amandman nije prihvaćen. Također, glasujemo o amandmanu na članak 7 koji je predložio u izvornom tekstu kolega Petković. Tko je za? Šest. Amandman nije prihvaćen. Tko je za amandman da se naslov mijenja u točci 3? Tko je za? Šest. Amandman nije prihvaćen. Također, amandman da se iznad članka 8 doda članak 8a u tekstu koji je priložio kolega Petković. Tko je za? Šest. Amandman nije prihvaćen. Tko je za amandman kolege Petkovića u izvornome tekstu koji se odnosi na prilog 2? Šest. Šest nije prihvaćen. I zadnji amandman, a to se odnosi na dodavanje priloga 3 koji je također dao kolega Petković. Tko je za?

Šest. Šest. Amandman nije prihvaćen. Na ovaj način smo došli do sada finalnoga teksta koji ide na glasovanje nakon prihvaćanja dijela amandmana kolege Petkovića, pa bih dao ovu cjelovitu točku na glasovanje, a to je točka pod rednim brojem 13, prijedlog odluke o uvjetima i načinu sufinanciranja programa dječjeg vrtića u vlasništvu drugih osnivača na području Grada Šibenika. Tko je za? Jedanaest. Jedanaest. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena 13. točka. Četrnaesta točka je prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Šibenika za sljedeću godinu, 2025. godinu. Dajem riječ kolegi Juri ću. Onda se iza toga javio kolega Rajić.

Još jedanput pozdravljam sve prisutne. Ovaj zaključak, da li bi amandman koji bi glasio u članku 5, stavak 1, točka 1, iza riječi Hrvatska, dodaju se riječi Šibensko-kninska županija i Grad Šibenik. Tako da bi onda, je li u redu? Tako da bi onda, ovaj, ovaj članak 5 glasio: zabrana građevinskih radova iz ove odluke ne odnosi se na građevinu, odnosno radove za čije je građenje, odnosno izvođenje, utvrđen interes Republike Hrvatske, Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika. Hvala kolega Juri ću na ovoj dopuni. O ovom amandmanu, koji postaje sastavni dio cjelovitog akta, kolega Rajić je odustao od svog prijedloga, koji je očito bio identičan upravo u tom smislu. Otvaram daljnju diskusiju. Ako nema rasprave, zaključujemo raspravu o točci 14 i dajemo je na glasovanje. Tko je za?

Sedamnaest. Sedamnaest. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena je i ova odluka. Onda imamo odluku 15 koja se odnosi na prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju radnih tijela Gradskog vijeća Grada Šibenika. Odnosi se na Odbor za dodjelu nagrada i drugih priznanja Gradskoga vijeća, obzirom na promjenu u vijećničkom sastavu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 15a. Tko je za? Petnaest. Petnaest. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Otvaram raspravu i po točci 15b, koja je gotovo identična, jer se odnosi na drugi odbor. Tko je za? Petnaest. Protiv? Suzdržani. Mogu li smatrati da ova točka ne uopće, u cjelini, ne podrazumijeva neku raspravu, pa dajem na glasovanje točku 15c. Tko je za?

Petnaest. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. I 15d, prijedlog također identičan. Tko je za? Petnaest. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. S ovim smo apsolvirali točku 15. Idemo na točku 16, a to je prijedlog zaključka o prihvaćanju programa rada Savjeta mladih s financijskim planom za narednu godinu. Otvaram raspravu. Kolega Travčić se javio. Izvolite, cijenjeni kolega. Evo, brzat ću da ne kradem vrijeme. Moje pitanje će samo biti: jesmo ili nismo, ako mi netko može to dati. Znači, opis projekta Centar za mlade, bla, bla, bla. Da li imamo dozvolu za gradnju na tom području ili još uvijek nemamo? Samo me to zanima. Govorimo o Centru za mlade, di sam sad ulazio za Savjet mladih, znači Centar za mlade koji se radi na projektu na prostoru bivše lokacije, ove ex Bribirskih knezova. Znači, imamo li dozvolu ili nemamo?

Dobro. Evo, došao vam je odgovor. Otvaram daljnju raspravu. Ako nema rasprave, dajemo na glasovanje i ovaj zaključak. Tko je za? Trinaest. Trinaest. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. Sedamnaesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o danoj suglasnosti trgovačkom društvu Zeleni grad d.o.o. Šibenik za zaduženje putem financijskog leasinga za nabavu specijalnog radnog vozila, autosmećara s dizalicom. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? Petnaest. Petnaest. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Izvještaj o danoj suglasnosti za dugoročno zaduženje trgovačkom društvu Čempres d.o.o. Šibenik od Erste Star Merkursche Bank d.d. za dugoročno ulaganje u dugotrajnu imovinu. I tu ste, ovaj, materijal dobili uz ovaj dnevni red. Otvaram raspravu oko ovog izvješća. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? Šesnaest. Šesnaest. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Devetnaesta točka s dvije podtočke: 19a, godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa rada dječjeg vrtića Šibenska Maslina za prethodnu pedagošku godinu 2023/2024. Otvaram raspravu.

Dajem na glasovanje ovaj prijedlog godišnjeg izvješća. Tko je za? Dvanaest. Dvanaest. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. I 19b, godišnje izvješće o ostvarivanju plana i programa dječjeg vrtića Smilje za prethodnu pedagošku godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? Dvanaest. Dvanaest. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćena i 19a točka. Dvadeseta točka je prijedlog odluke o provođenju postupka stavljanja izvan snage PUP stambenog naselja Meterize Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za točku 20? Dvanaest. Dvanaest. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćena i točka 20. S ovim smo, kolege, danas iscrpili naš dnevni red. Ja bih vas sve srčano pozdravio, zaželio vam sve najbolje vašim obiteljima povodom božićnih blagdana i sve najbolje u novoj 2025. godini. Hvala vam najljepše.