3. sjednica Gradskog vijeća, 15. rujna 2021.: 128 milijuna za plaće, komunalni doprinos iz tri zone u četiri

Evo, koristim prigodu da vas sve skupa toplo pozdravim, sve koji ste došli. Jasno, dame i gospodu vijećnike, zatim gradonačelnika i njegovog zamjenika, sve pročelnike gradskih ureda, kao i ravnatelje, odnosno direktore trgovačkih društava i javnih ustanova u vlasništvu Grada Šibenika. Jasno, i sve predstavnike naših medija, novinara i onih koji prate ovu sjednicu, te sve ostale nazočne ako je netko od strane javnosti tu. Gospodo, znate da smo u danima koji na svoj način obilježavaju noviju povijest Šibenika, da je pred nama obilježavanje 30. obljetnice Rujanskog ratnog podviga, te bih vas prije same sjednice pozvao da minutom šutnje odamo počast onima koji su položili život na oltar domovine.

Možemo prijeći na utvrđivanje kvoruma. Te bih zamolio, jasno, tajnika Grada Šibenika, gospodina Antu Galića, da obavi prozivku vijećnika kako bismo utvrdili nazočnost na ovoj današnjoj sjednici i vidjeli da li postoji odgovarajući kvorum. Izvolite. Zahvaljujem i sve vas skupa pozdravljam. Branka Badžim, Gordana Cvjetković, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje se ispričao, Tonči Restović, Nenad Samaržija, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, i dr. sc. Dragan Zlatović je prisutan. Hvala gospodinu tajniku. Možemo konstatirati da danas, na ovoj našoj trećoj sjednici od ukupno 21 vijećnika, je nazočno 20 vijećnika, te da postoji, jasno, kvorum za pravovaljano rad i odlučivanje na ovoj sjednici. Prelazimo na potvrdu zapisnika s druge sjednice Gradskog vijeća Grada Šibenika, koji vam je uz materijale dostavljen u pisanom obliku. Pa evo, pitanje: ima li primjedbi na ovaj zapisnik s druge sjednice?

Ako nema, možemo preći na glasovanje, jer se zapisnik prihvaća glasovanjem. Tko je za zapisnik s druge sjednice? Ima li netko protiv? Suzdržanih? Znači, jednoglasno je prihvaćeno. Prelazimo na sljedeće, u naš segment ove sjednice, a to su vijećnička pitanja. Kao što znate, uvijek malo ponovimo gradivo na početku. Prvo, raspravljamo o odgovorima na vijećnička pitanja koja su zatražena da dostavljamo u pisanom obliku. Zatim, može postaviti pitanje klubovi vijećnika, i to jedno pitanje, u trajanju od 3 minute. I nakon toga prelazimo na sama vijećnička pitanja, prema redoslijedu koji je ovdje konstatiran. Svaki vijećnik ima pravo na postaviti 2 pitanja, u trajanju od 2 minute, a odgovori koji se daju mogu trajati 5 minuta. Moramo napomenuti, a to ste i dobili, da je na zadnjoj sjednici kolega Tonči Restović postavio pitanje za koje je zatražio pisani odgovor. Taj pisani odgovor je dobio. On ima mogućnost da se osvrne na ovaj pisani odgovor, odnosno postavi pitanje. Da li, kolega Restović, imate potrebe za tim? Nemate. Možemo krenuti na drugi segment, klubovi vijećnika. Nisu, ovaj, se javljali za postavljanje pitanja, tako da možemo preći... je, ipak, kolega Kronja, je li tako? I kolega Slavica. Dobro, možemo krenuti. Znači, kolega Kronja, izvolite vi prvi, pa onda kolega Slavica u ime drugog kluba.

Dobar dan. Poštovanje svima. Evo, čast mi je da ja budem danas prvi. Što bih ja drugo mogao nego u prometu? Ponuka, način, izjavom. Dakle, intervju smo imali gospodina Bulata, koji je i kasnije gradonačelnik pisao u svom intervjuu, isto više-manje ponovio. Naslov vrišti da je:"Žao mi je što nismo iskopali još jednu četvrtu etažu, bila bi puna." Da, ja se slažem, bila bi puna. A da je bilo 40 etaža, bile bi sve pune taj dan. Ti dana, ti dani se mogu nabrojiti na prste. Znači, to nema veze s ničim. Mislim, to jednostavno ukazuje da ne razumiju o čemu se radi. Najveću gužvu, po svim studijama, u prometu rade oni koji traže parking. Ako parkinga nema, onda ne smije biti ni onih koji ga traže.

To znači da smo fulali cijeli fudbal, što kažu ovi. Navigacija dovede turista u centar, tako kaže gospodin Bulat. Normalno da će ga dovesti. Ono, dovest će ga tamo gdje treba, ako može pristupiti, ako može doći. Grad koji je stvoren da bude pješačka zona, grad zato što se može proći za pola sata iz jednog kraja na drugi, mi pretvaramo, mi pretvaramo u parkirališnu zonu. Izjava da će se graditi garaže pored poljane koju imamo, radit će se Šarina pekara, radit će se vatrogasni dom, radit će se Draga, radit će se policijska tamo gdje je policija... Mislim, to, to nije, to nema veze s prstenom garaža. To je lanac garaža u centru grada. To je lanac garaža. Danas svi gradovi vade aute vani, miču ih iz centra, zbog ovoga razloga, zbog onoga. Da li je to dizel, da li je to vraćanje prostora pješacima. Ne, mi hoćemo dovesti sve u grad, i ta politika je pogubna za ovaj grad. I zato mene boli, zato sam ja ljut, zato sam izašao zadnji put. Ne mogu to nikako prožvakati. Ako mi to itko pokaže u studiju da je to normalno, onda ću ja reći: evo, hvala vam.

Integrirana mobilnost na području Grada Šibenika. I sad, na stranici, na stranici gradskog parkinga, u onome općenitom dijelu stoji: "Postoji nedostatak parkirnih mjesta za stanovnike stare gradske jezgre, što je jedan od faktora koji doprinose depopulaciji povijesne jezgre, te smanjenju gospodarske aktivnosti u istima." Dalje ide... pa onda, negdje dolje na sredini toga teksta stoji:"Ukida se," znači prije nego što je poljana grada,"ukida se 88 mjesta, kopa se poljana, dobit ćemo 256 mjesta." I kaže:"256 parkirnih mjesta koja imaju svrhu kompenzacije parkirnih mjesta koja se ukidaju na ulicama i trgovima."

To, mislim, jedno pišu, drugo rade. Znači, oni su dobili novac od Europske unije na temelju čega? Ovoga što su napisali, a rade suprotno. Znači, na-ra, mislim, naravno da varaju. I kako ćemo mi sada dignuti ruku da sutra gradimo garažu, ne znam, koja je nepotrebna u, što normalno ne bi bila, u vatrogasnom domu, kad će opet biti za turiste. Opet domicili nemaju pravo. Ili da sutra pričamo o, o, o DOC-u i plavljenju, i, odnosno, o tim mjestima za brodice, za domicilno stanovništvo, kad su nas ovdje prevarili. Kolega Kronja, potrošili ste 3 minute na ovo. Evo, evo, oprostite. Gospodine predsjedniče, evo pitanje. Samo pitanje jedno, ljudsko.

Stavljamo li mi čovjeka u središte planiranja ili pak motorna vozila? Eto, hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, dr. Burić. Evo, poštovane vijećnice i vijećnici, gospodin Kronja je meni ponudio sada jedno spektakularno rješenje. Dakle, ja neću odgovoriti direktno na njegovo pitanje. Kako je dio programa, kompleksnog programa integralne mobilnosti Grada Šibenika, jedna velika stavka će biti i komunalni prijevoz, i mi upravo tražimo vrhunskog stručnjaka iz područja prometa za organizaciju te komunalne tvrtke, jer će to, između ostalog, riješiti, naravno, i dio parkiranja i prometa u tijeku. Ja mu predlažem da se on natječe, sada, na javni natječaj za direktora nove komunalne tvrtke, i mi zaista kao grad više nećemo imati nikakvih problema. Evo, to je odgovor.

Prije svega, pozdrav gradonačelniku, dogradonačelniku, svim vijećnicama i vijećnicima, predstavnicima medija, te građankama i građanima Grada Šibenika. Prošlo je prvih 100 dana koalicijske vlasti Budj i Zekanović, ili HDZ i hrvatski suverenisti, kako vam već draže to nazvati. Do danas je ta vlast svoje vrijeme potrošila na više ili manje uspješno kadroviranje, a rezultat koji je postignut je ovaj: vodovod još nema direktora, a probijen je zakonski rok od 30 dana nakon kojih se opet treba sastati nadzorni odbor da izabere novog direktora. U nadzornom odboru vodovoda sjedi nekoliko ljudi koji imaju završenu samo osnovnu školu. Gospodin Robert Miljković, koji se prijavio za direktora vodovoda Ibatižela, je odbijen, a da mu nikad nije objašnjeno zašto. Te da, stvar bude gora, sve je saznao iz medija. Također, do danas nismo saznali tko su Zekanovići anonimusi, koji su pisali javni poziv za realizaciju projekta "Batižele- Novi Šibenik- Korak u budućnost". Prošao je i 1. kolovoza, a u Financial Timesu još nije objavljen javni poziv za iskaz interesa potencijalnih investitora. Batižele još nemaju direktora, a gradonačelnik, a Zekanović kod gradonačelnika vodi šejka. Gradonačelnik nam još nije dostavio dokumentaciju o ljudima koji su se javili na natječaje, iako je to obećao napraviti kako bi cijeli proces bio transparentniji. Ukratko, aktualnu situaciju u Šibeniku najbolje opisuje Trg Republike Hrvatske od prije neki dan, koji se zatvara od javnosti da bi navodna šibenska elita mogla imati svoju internu zabavu.

Elitizam i konzervativizam slike su vlasti koja ne misli na opće dobro, već samo na vlastite sinekure. A prije svoga pitanja, zadnje što ću reći je to da: vladavina HDZ-a s zadahom Zekanovićeva suverenizma širi neugodan miris, jednako onom u Mandalini i Podsolarskoj. Gospodine gradonačelniče, kada ćete dokumentaciju ljudi koji su se javili na natječaje dostaviti vijećnicima? Gospodine gradonačelniče, izvolite. Jedna moja nedoumica. Je li ovo pitanje gospodina Restovića ili gospodina Slavice? U ime kluba. Aha, u ime kluba. Tako da znam kako se pozicionirati. Dakle, ja ne znam odakle početi. Od natječaja. Ajmo od natječaja. Dakle, niti gradonačelnik, niti gradska uprava provodi javne natječaje. Oni idu po zakonskoj formi. Dakle, i ostaje ono što sam ja rekao na gradskom vijeću: kada natječaj bude gotov, ne samo vijećnici, nego svaki građanin ima pravo uvida u kompletnu proceduru, provedbu odabira, konkretno direktora vodovoda, odnosno Batižela. U kojoj fazi je natječaj, mene ne zanima. Bit će onda kada bude. I procedura sazivanja skupštine vodovoda nije u nadležnosti gradonačelnika, nego se zna kakva je pravna procedura sazivanja skupštine. Kad pravni proces bude završen, naravno da ćete dobiti sve ono što je potrebno da dobijete ili što tražite, da provjerite je li rađeno sve sukladno zakonu. Što se tiče nadzornih odbora, iako će to biti tema kroz točke dnevnog reda. Dakle, ovo je naš treći mandat. To već dovoljno pokazuje način rada u proteklih 8 godina, da građani su prepoznali transparentnost i zakonitost svega onoga što mi radimo, pa i imenovanje u nadzornim odborima.

Jedan, jedna misao: sve naše gradske tvrtke, sve naše javne ustanove rade dobar posao. U nijednoj gradskoj tvrtki, ni u jednoj javnoj ustanovi mi nemamo nikakvih velikih problema, a kamoli afera. Pa, između ostalog, ogromna većina članova upravnih vijeća i nadzornih odbora su de facto potvrđeni isti ljudi koji su jako dobro u prethodnom mandatu radili svoj posao. Onaj tko proziva i povezuje razinu edukacije završene škole, u konkretnom slučaju s članovima nadzornih odbora, a zakonodavac to nigdje ne priječi niti izrijekom dovodi u pitanje, uz činjenicu da gradonačelnik ili gradonačelnici, predsjednici država, mogu biti isto tako ljudi gdje nije ograničen njihov stupanj edukacije, dovoditi iskrenost, poštenje, korektan odnos na određenom poslu, pa i biti član nadzornog odbora za određeni posao sa stupnjem edukacije, veći je problem onih koji to tako predlažu i gledaju nego ono što mi predlažemo. Dakle, iza svakog člana nadzornog odbora, iza svakog člana upravnog vijeća, iza svakog rezultata, svakog direktora, ja izrijekom stojim jer su to građani kazali. Kazali su: "Radite dobar posao." Kazali su to na demokratskim izbornim procedurama, i mi iza toga stojimo. Ne znam, gospodin Slavica, on je čitao, pa neka me podsjeti da ne bi ispalo da sam preskočio nekakav odgovor. Aha, došli smo do suradnje s gospodinom Zekanovićem. Dakle, sviđa mi se ono što je izrečeno, i slažem se s gospodinom Restovićem da je svoju stranku proglasio minornom. On ima isto toliko koliko ja znam dva člana gradskog vijeća koliko imaju suverenisti.

Dakle, ne vidim što je u tome upitno. Dakle, gradski vijećnici suverenista su dobili povjerenje određenog broja građana i legitimno sudjeluju kao dionici. Za razliku od vaših u nekim drugim tijelima regionalne i javne uprave, izričito bazirano na programskoj suradnji. Nigdje oni ne sudjeluju kao pročelnici, kao ljudi koji donose političke odluke, nego sudjeluju kao partneri u nečemu što je izrazito transparentno. Javni poziv, javni poziv koji je donijelo gradsko vijeće, donijelo je u ime Grada Šibenika. I to je objavljeno na web sučelju i web stranici koje je i izazvalo interes. Da je izazvalo interes, pokazuje ne dolazak ovog ili onog u gradsku upravu. Ova gradska uprava rado prima sve one koji žele dobiti informaciju, pokazati interes za bilo koji projekt Grada Šibenika. Dakle, ja bih bio sretan da i zastupnici, govorim baš s namjerom zastupnici, svi politički akteri i SDP-a i drugih stranaka lobiraju za projekte Grada Šibenika, jednako tako će biti ugošćeni, primljeni, počašćeni ako treba, i Grad Šibenikće im prezentirati sve svoje potencijalne mogućnosti i projekte. Svaki projekt će ići na zakoniti i transparentni način. Ono što mi čekamo, hoće li to biti u Financial Timesu ili će biti u nekoj drugoj tiskovini ili na koji način objavljeno, je činjenica da su Batižele 70% vlasništva Grada Šibenika, odnosno u strukturi Grada Šibenika 30% je država. Država koja, koju zastupa CERT u ovom proceduri, u međuvremenu ima svoje uvjete u objavi javnog neobvezujućeg poziva, koji će oni jasno definirati kao nadopunu, kao svoj stav, i to će biti objavljeno.

No, procedura je zastala iz vrlo jednostavnog razloga. Zato što je u međuvremenu predsjednik nadzornog odbora koji imenuje CERT podnio ostavku, ne zbog ničega, nego odlaska na drugi posao. Onog trenutka kada bude imenovan treći član nadzornog odbora tvrtke Batižele, kada nadzorni odbor u legalnoj i zakonitoj proceduri izabere predsjednika nadzornog odbora, procedura oko izbora direktora, oko nadopune od strane države elemenata za neobvezujući javni poziv će biti objavljena. Grad Šibenik kao izvršna vlast je izvršio obvezu koju je dobio od gradskog vijeća i objavio je na web sučelju sve kriterije, nepromijenjene, u onakvom obliku kako je donijelo gradsko vijeće. Sva ostala procedura će biti u tijeku. I pozivam, i dalje stojim iza toga: u projekt Batižele mogu biti uključeni svi, bez obzira jesu li u poziciji ili opoziciji. Sve ono što su uvjeti u projektu Batižele je donijelo upravno, pardon, gradsko vijeće jednoglasno. Dakle, to je Arupova studija koja jasno definira što i kako će se, uvjetno rečeno, graditi na području Batižela. I drugo, ja vas uvjeravam da će upravo ova gradska uprava, koja je znala razriješiti čvor star 22 godine oko TEF-a, znati i dovesti prve bagere. I ja vam obećavam da će to biti u našem mandatu, uz podršku, lobiranje, jednu vrlo aktivnu angažiranost suverenista. I na kraju, moja suradnja s gospodinom Zekanovićem i suverenistima u ovih proteklih praktički 4 mjeseca, bez zamjerke, nikad nismo izašli u razgovorima iz okvira upravo definirane suradnje, a ponavljam, rado pozivam sve one koji se hoće uključiti u projekt Batižele da su dobrodošli.

Hvala. Prelazimo na klasična vijećnička pitanja. Jasno, molio bih vas, ovaj, da ovo smo imali, ova pitanja klubova vijećnika. Klub vijećnika ima pravo na jedno pitanje. Vidite da smo de facto već u jednom pitanju imali 10 pitanja. Stoga vas molim da se stvarno držimo reda i ovih opcija vezanih za postavljanje, za trajanje pitanja, kako stvarno ne bi pretjerali u trajanju ovoga sata. Ali idemo po redoslijedu kako su se cijenjene kolege prijavile. Prvi koji se javio za riječ je cijenjeni kolega vijećnik Mario Kovač. Izvolite, kolega Kovač. Hvala vam lijepa. Pozdravljam gospodina predsjednika vijeća, vas, kolegice i kolege vijećnike, gradonačelnika s njegovim zamjenikom. Evo, ja ću postaviti jedno pitanje koje je u neposrednoj svezi s odgovorom koji je gradonačelnik upravo, upravo dao. Dakle, na konstituirajućoj sjednici ovoga istoga vijeća, na iznenađenje, ja to moram konstatirati, jednog većeg broja vijećnika, donesena je odluka o raspisivanju međunarodnog javnog poziva za iskazivanje interesa za ulaganje u zonu bivšega TEF-a. Donesena je i odluka da je krajnji rok za objavu tog poziva 1. kolovoza ove godine. Danas je 15.09., a poziv još nije objavljen. Bez obzira što ste vi objavili to na svojim web stranicama, gradsko vijeće je dalo u obvezu gradskoj upravi, nadzornom odboru, svejedno, upravi TEF-a, odnosno upravi Batižela, da se taj poziv, međunarodni javni poziv, objavi u međunarodnim glasilima, pa se čak tamo izrijekom spominjao Financial Times. To, dakle, nije napravljeno.

Sljedeća stvar koju ću ovdje spomenuti: ja sam kao vijećnik postavio pitanje o neizvršavanju obaveza koje nameće akcijski plan za zonu bivšega TEF-a, a koji je dokument ovo vijeće, ne ovo u ovom sastavu, ali gradsko vijeće, je li, donijelo u listopadu prošle godine. Gospodin Mileta mi je tada odgovorio da sve to, istina, Bog kasni, ali da kasni zbog toga što bi na ovim izvršnim funkcijama trebalo privući najkvalitetniji mogući menadžment koji se može dobiti, da se na tome radi, da su to ljudi koji, koje nije lako privući i koji na koncu konaca nisu, nisu ni jeftini. Raspisan je natječaj za direktora Batižela d.o.o. i na taj natječaj javila se samo jedna osoba. Jedna osoba koja ima radno iskustvo pročelnika upravnog odjela u općini Rogoznica i radno iskustvo u pokojnoj Jadranskoj banci. Ne podcjenjujući tu osobu. Što znači da od tog, u navodne znakove, headhuntinga, potrage za najboljim mogućim rješenjem na poziciji direktora i vodeće ove izvršne strukture Batižela nije bilo ništa. Ono što ja ovdje mogu zaključiti je da gradonačelnik, odnosno gradska uprava, ima jedan bagatelizirajući odnos prema gradskom vijeću i prema vijećnicima koji imaju isto tako izborni legitimitet kao i vi, gospodine gradonačelniče. Dakle, imam osjećaj da se bagatelizira vijeće, da se bagateliziraju vijećnici, da se odgovori, nažalost, daju s određenom figom u džepu. Ja na kraju pitam: da li će to biti konstantna praksa ili je ovo što ja sam ovdje konstatirao i uvidio jedan incident koji se dogodio na početku mandata gradskoga vijeća?

To je jedno pitanje, mogu li, gospodine predsjedniče, i drugo odmah. Ma evo, postavljam pitanje zapravo u ime jedne skupine građana, čak dobro poznatih, javno afirmiranih, ali neću spominjati njihova imena, pa ću ja to pitanje pročitati. Svakog ljeta svjedočimo velikom broju i silini požara, ne samo na našem području, nego na području Mediterana, pa i šire. Vrlo često su razlozi požara u neočišćenom prostoru šuma, u gradovima i predgrađima. U Šibeniku postoji jedan specifični prostor šume između dviju gradskih tvrđava, Barone i Svetog Ivana, koja je sada u tijeku restauracije i kojom se ova gradska uprava diči. To je prostor vrlo potencijalan za izbijanje požara, posebno po jakim vjetrovima. U tom prostoru je u objektima bivše jugoslavenske, takozvane Jugoslavenske narodne armije, smješten i dječji vrtić, što bi da izbije požar prijetilo velikom tragedijom. Taj dio šume godinama nije uredno održavan, nije čišćen i pun je na cijelom području od ulice Put Vuka Mandušića, odnosno šetnice prema Baroneu, pa preko brda do nadvožnjaka magistrale i stadiona, usahlih borova i grana, odloženoga smeća. Da li gradska uprava kani poduzeti nešto da se postojeće stanje promijeni? Evo, hvala vam lijepo. Gospodin gradonačelnik odgovor na vijeće.

Dakle, poštovanom Mariu Kovaču, pa ja mislim da je za prvi dio seta pitanja oko Batižela su dani odgovori. Dakle, ono što mi čekamo, čekamo nadopunu od strane države, jer ona je suvlasnik s 30%, kada oni, odnosno CERT, dostavi nadopune potencijalnog javnog poziva za iskaz, neobvezujući iskaz interesa za prostor Batižela, onda će se to objaviti na način da će biti izvorni tekst javnog poziva koji je donijelo gradsko vijeće. Bože sačuvaj bagateliziranje gradskog vijeća, i ja maksimalno poštujem legitimitet, legitimitet izabranih vijećnika. I naravno, kao dodatak, kao suplement, i stav CERT-a kao dionika u temeljnom kapitalu tvrtke Batižele. Da bi upravo ispunili, ponavljam što sam prethodno rekao, obvezu koju smo preuzeli i koju nam je dalo gradsko vijeće, objavljen je integralni tekst sa svim ostalim popratnim dokumentima, uključujući i Arupovu studiju, izmjene i stanje planova na tom području, na web sučelju koje je dovoljno prepoznato i vidljivo svim međunarodnim dionicima koji imaju interes za potencijalna takva ulaganja, što se pokazalo njihovim dolaskom. Nije to dolazak samo jednog potencijalnog investitora. Jedan od njih je izazvao pozornost, ali nije bio jedini koji je u proteklih 2 ili 3 tjedna, usred ljeta, službeno posjetio grad Šibenik i gdje je službeno bilo dostupno i predstavljeno sve ono što je vezano uz projekt Batižele. Što se tiče izbora direktora Batižele, ponavljam sto puta: dok je proces u tijeku, gradonačelnik, niti itko iz izvršne vlasti nema što komentirati u tom procesu.

Koliko ja znam, a mislim da sam u pravu, nije točno da je bio samo jedan kandidat, nego je bio više od jednoga, a u zakonitoj proceduri, dakle u kojem sudjeluje opet predstavnik CERT-a, odnosno države kao član nadzornog odbora, procedura će se nastaviti. Onaj tko bude izabran će biti pozvan da na gradskom vijeću pokaže sve svoje reference i jasno definira koje su obveze, odnosno što mi očekujemo od direktora, direktorice Batižela, shodno tome kakve mu zadatke da nadzorni odbor. Šuma na Šubićevcu, šume oko grada Šibenika. Grad Šibenik je pokrenuo proceduru razgovora s Hrvatskim šumama daleko prije i ovog saziva gradskog vijeća, sigurno prije godinu, godinu i pol dana. Bili su predstavnici na čelu s prvim čovjekom šuma zaduženih za ovo područje iz Splita, gospodinom Nelvanom. Da vas sad ne dužim i zamaram, radi se o kompleksnom pitanju ingerencije i vlasništva nad šumama u okolici Šibenika, pa uključujući i Šubićevac, ali jedno je sigurno: time ne upravlja grad Šibenik. Dakle, to je jedna kompleksna priča u kojoj je iznijeden prijedlog da se krene u proceduru izmjene ingerencija nad upravljanjem tim šumskim područjem u našem okruženju. Konkretno pitanje: nadvožnjak na Šubićevcu pa do Barone, odnosno Svetog Ivana, ide projekt, vezan je uz projekt Svetog Ivana, kompletne rekonstrukcije onih takozvanih serpentina, ali i uređenja cjelokupnog onog šumskog područja koje je točno devastirano i zbog građevinskih radova na Svetom Ivanu, jer time prolaze teški kamioni, napravljena su takozvana privremena proširenja na zavojima.

Naravno da to neće tako ostati, i to cjelokupno područje će biti uređeno, uključujući i, ja bih rekao, ne proboj, nego dovođenje u funkciju i jedne postojeće ceste koja je, naravno, zarasla, koja je bivša JNA koristila u tom području kao pristupne ceste prema tvrđavi Svetog Ivana. Sve u sklopu projekta, ući u uređenje i trošiti novac dok još uvijek prolaze teški strojevi bilo bi, ja bih rekao, uludo potrošen i bačen novac. Hvala. Kolega Kovač, mogu li vas samo upozoriti da nema rasprave po odgovorima. Imate samo mogućnost da komentirate, odnosno zatražite odgovor. Nema problema, neka se puno kratak će ga biti. Ma evo, gospodine gradonačelniče, vi ste zapravo u svom izlaganju dali meni dodatni argument za onu moju tvrdnju da mi se čini da se bagatelizira gradsko vijeće. Zašto? Da li smo mi prije konstituiraju će sjednice znali da je na onaj tekst... Stvarno nemamo vjetra, ne može se otvoriti, jer rasprava ovakva onda razbije kompletnu koncepciju i sad. Možete iskazati svoje nezadovoljstvo odgovorom. Nezadovoljan sam jer smo mi znali da CERT mora dati suglasnost na tekst javnoga natječaja, a ovdje smo priskrbili sebi jedan igrokaz da bi se zapravo zadovoljili apetiti hrvatskih suverenista. Evo, tek toliko. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Kolega cijenjeni Tonči Restović je sljedeći koji se javio za riječ.

Lijep pozdrav svima, kolegicama, vijećnicama i kolegama vijećnicima, predsjedniku, tajniku i naravno gradonačelniku s zamjenikom i predstavnicima medija u svakom slučaju. Gradonačelniče, iako vidim da ste u formi jutros, dali ste jedan opširan, zapravo jedno opširno izlaganje na vrlo jedno jednostavno pitanje koje je, ponovit ću, bilo: kada ćete dostaviti dokumentaciju gradskim vijećnicima vezano uz dva natječaja za direktora gradskih tvrtki? Ali dobro. Pa ću, naravno, ne mogu ne primijetiti da ste, s obzirom da ste dva puta spomenuli moje ime u svom izlaganju, napravili i nekoliko faktičkih pogrešaka, vrlo vjerojatno jer ipak niste sami pripremali taj odgovor. Naime, mi se potrudimo, pa ovako se grupiramo na gradskom vijeću, pa onda vidite da nas ima ipak više od dvoje koliko je hrvatskih suverenista, ali nemojmo sad o tome. Ja ću dva lagana pitanja. Moje prvo pitanje je zapravo pitanje jedne, pa ja ću reći, manje ili više utjecajne grupe, odnosno stranice na Facebooku, da ih sad ne reklamiram, ali njihovo pitanje je legitimno. Zamolili su me, netko će reći lijepo, netko ružno, da postavim to pitanje, pa ću ga ja postaviti. Parking na vidicima. O njemu se dosta razgovaralo i svatko je imao nešto reći o tom parkingu, uređenju parkinga na vidicima, naime micanju automobila s nogostupa na putu do škole od one strane prema zgradama koje su nekad imale, onako, ona zadnja imena u abecedi, a sad imaju visoke brojeve, pa do same škole.

Dosta se, kao što kažem, obećavalo o tome da će se to nešto riješiti, da će se popraviti stanje. Pa ja sad pitam: kad? I koliko ćemo još dugo čekati? Podsjetit ću da od 2015., pa sporadično svaku godinu ili dvije godine dana se priča o uređenju parkinga na te famozne tri trake, i uvijek će se kao to dogoditi sutra, sutra, sutra, nikako da dočekamo to sutra. To je moje prvo pitanje. A moje drugo pitanje je čak još jednostavnije: do kada će građanke i građani Brodarice Podsuradskog i Mandaline trpiti nesnosan smrad? Hvala. Hvala. Zamjenik gradonačelnika, gospodin magistar Mileta, izvolite.

Dobar dan svima. Dakle, gospodin Restović je tu u pravu što se tiče projekta osposobljavanja one bivše, takozvane tri trake, pretvaranja u parking. To je jedan od svega nekoliko projekata s kojima se borimo, hrvamo već godinama, pa možda i cijeli protekli mandat. Je zapeo na imovinsko-pravnim problemima, doslovno zbog nekakva tri kvadrata u tom projektu. Mi smo već, evo, godinama se sporimo s vlasnicima toga zemljišta i ne možemo iz pravnih razloga ići dalje. I tu ste u pravu, to je naš grijeh što smo se nadali i očekivali da ćemo te imovinsko-pravne probleme, ta tri kvadrata, riješiti vrlo brzo, no potrajalo je. Jedan od tih komunalnih projekata koji također vučemo ga iz godinu u godinu, opet zbog nesuglasica samih stanara kojima je taj put potreban, a to je ulica Nova 7, Nova 8, gdje isto iz godine u godinu kroz gradski proračun provlačimo, nadajući se da ćemo riješiti. A evo, četiri puta smo morali mijenjati zbog nesuglasica stanara samu lokacijsku dozvolu. I zbilja, u ime gradske uprave se za tih nekoliko projekata, pa evo uključivo možda i nadvožnjak u Ražinama, ispričava našim sugrađanima što smo mislili da ćemo puno, puno prije riješiti te probleme.

Hvala. Gospodin gradonačelnik, odgovor na drugo pitanje. Dakle, zadatak svake gradske uprave je detektirati problem, kazati da li ga ozbiljno shvaća i predložiti rješenje. Dan je odgovorio na problem tri trake, dakle definitivno neće se odustati od tog projekta, ali zakon moramo poštivati. Slična je priča s neugodnim mirisima takozvanog centralnog kolektora koji, ja ne znam jeste li već dobili odgovore od vodovoda koji provodi, zadatak je gradske uprave i komunalne tvrtke da osigura novac. Mi smo novac osigurali, dakle samo to. Sama ta činjenica pokazuje da itekako ozbiljno shvaćamo taj problem. No, nažalost, kada u ovoj državi pravnici, ne zato što je gospodin Restović pravnik, donesu nekakve zakone u javnoj nabavi koji će biti brzi, efikasni, Bože sačuvaj da time omoguće pogodovanje i ne znam što, kada daju pravni okvir u kojem postoji neki kraj žalbe, žalba, žalbe suda, ovog upravnog, ne znam kakvog, onda ćemo mi biti puno efikasniji i puno konkretniji. Nažalost, priča oko sanacije centralnog kolektora, napravljen projekt, procedura je, čini mi se, u 2-3 navrata provođena od strane vodovoda. Ne znam je li to sada na upravnom sudu i gdje je to zapelo u ponovljenom natječaju. Moramo poštivati zakon, to su europski novci koji su i moraju se trošiti po točno određenim procedurama. Gdje je kraj, ja vam zaista to ne znam. Gdje će kraj biti, jer to je, i mi smo zatražili po onim pričama, ne iz predizborne kampanje, nego iz rada ovog saziva gradskog vijeća, jer to je problem kojeg moramo riješiti, jer se i Podsuradsko, i ona zona je zona intenzivne gradnje, ja bih rekao, nečega što smo mi priželjkivali da se desi u tom području, i ti ljudi zaslužuju da imaju pristojne uvjete za život.

Samo mogu čak i odavde da malo obranim pravnike, ima nas vjerojatno dosta tu, kad nećete da se zakoni donose sami. Tamo imate svih struka, pa i liječnika. Hvala vam, nećemo dalje o tom pitanju, jer je to bilo iz predmeta pisanog odgovora, pa smo svi imali priliku da dođemo. Da, da, još nismo dobili kako ćete to biti. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni vijećnik Ivan Rajić, izvolite. Dobar dan svima, lijepi pozdrav svima prisutnima u ovoj dvorani. Moje pitanje, moje prvo pitanje, ide zamjeniku gradonačelnika Mileti, naime, a odnosi se na izgradnju, odnosno popravke dječjih igrališta i ostalih sportskih terena. 19. siječnja 2021. godine, u ime šibenskoga SDP-a, uputio sam zamjeniku gradonačelnika pismo sljedećega sadržaja. Ja ću ga stvarno pročitati, jer moje interpretiranje ne bi bilo dobro u odnosu na ono što je zamjenik gradonačelnika u originalu dobio.

U mjesecu studenom 2020. godine grad Šibenik raspisao je javni natječaj o postupku javne nabave čiji predmet je oprema za dječja i sportska igrališta na području grada Šibenika. Kako je javni poziv zaključen, a izvođač odabran, molim da nam se odgovori na sljedeća pitanja, odnosno sljedeće pitanje. Pristup javnoj informaciji, kako je izabran ponuditelj s najvećom ponuđenom cijenom, odnosno kako je izabran ponuditelj koji je ujedno i glavni predstavnik u Republici Hrvatskoj. Time je jasno, ovo miriše na, jasno, na pogodovanje, jer taj isti izvođač, taj isti ponuditelj, jeste mjesec dana nakon što je donijeta odluka povjerenstva o javnoj nabavi, dobio i dodatnih 500.000 kuna za obnovu dječjeg, odnosno sportskog igrališta Dražen Petrović. Kako mi ni do danas niste odgovorili na to pitanje, to dovoljno govori o transparentnosti gradske uprave, odnosno ove gradske vlasti. To je jedno pitanje. I drugo pitanje, gospodine gradonačelniče, vi dosta često na našim sjednicama sve nas, vijećnike, koji u neku ruku, osluškujući riječi i mišljenja naših građana, pomalo i kritiziramo rad određenih odjela, upravnih odjela gradske uprave. Ali ja imam informaciju, insajdersku informaciju, da vi ovih dana izrazito niste zadovoljni s jednim od upravnih odjela gradske uprave, pa bi bilo dobro da naši vijećnici znaju s kojim to upravnim odjelom vi niste zadovoljni. To znači da smo bili u pravu kada tražimo da se određene reforme javnih gradskih poduzeća i gradske uprave ipak trebaju provoditi, pa evo imate priliku da provodeći reformu gradske uprave dođete do određenog reda i u tim, odnosno u tom upravnom odjelu.

Hvala. Hvala. Gospodin Mileta, odgovor na prvo pitanje. Gospodine Rajić, onda ljudi znaju da ja javljam se i na telefone i odgovaram na mailove. Isto tako sam vama kazao da je na vaš mail odgovoreno odmah sutradan i da slobodno dođite kod mene vidjeti taj odgovor i vidite da je poslano na adresu šibenskog SDP-a. Da li vi imate unutar stranke problema pa vam ne prosljeđuju sve informacije, to ne znam. No, no dobro. Dakle, što se tiče dječjih igrališta, mi imamo tu situaciju da jednostavno se ona devastiraju. Imamo 8-9 godina iskustva s dječjim igralištima, s načinima njihove obnove, s kvalitetom materijala od kojih su igrališta sastavljena, i zapravo pokazalo se: koliko para, toliko muzike. Pokazalo se da nekakva najjeftinija dječja igrala ne izdrže niti godinu, maksimalno dvije. Isto tako da dječja igrala koja su od visokokvalitetnih materijala, koja su skuplja, možda i po 40%, da izdrže 2-3 puta više. I to je zapravo bio kriterij gdje smo se mi vodili prilikom definiranja samoga natječaja za izbor najpovoljnijih ponuditelja. Ponuditelji koji su ponudili jeftinije cijene jednostavno kvalitetom nisu zadovoljili traženo. Naime, ovdje se radi o dječjim igralištima, radi se zbilja o stvarima koje nisu jeftine, radi se o samoj djeci, i mi tu tražimo najbolje od najboljeg. I to je razlog zašto vaš prijatelj nije prošao. Drugo pitanje je bilo, razumijete me dobro, drugo pitanje je bilo vezano za...

Samo mi kažite drugo pitanje, vidim da vas zavrnuo prvo, odgovor na prvo. Drugo pitanje je bilo vezano za rad odjela... Dakle, moj vršnjak, gospodin Rajić, on je stalno opterećen insajderskim informacijama. Ja očito ne poznam taj sustav insajderskog obavještavanja. Što god vas zanima, možete mene direktno pitati. A da ja ne bih objašnjavao rad pojedinog mog odjela, ja sad javno izjavljujem: svi moji pročelnici su 8 godina isti i bit će iduće 4 godine, a nadam se i nove 4 godine i za 2025. Dok god građani kažu da gradonačelnik kao vođa, ajmo to tako nazvati, vodi tim koji ima izuzetne rezultate, rezultate koji su priznati i poznati, ne samo u Šibeniku pa da smo dobili povjerenje od mojih sugrađanki i sugrađana, nego i na nacionalnoj razini, dotle će imati moje povjerenje. Šteta, ali to je prirodno i tako, što mi svi starimo i u određenom trenutku moramo otići, ali ja se nadam da će ova ekipa educirati i educira i znam svoje nasljednike, jer ozbiljno računamo na niz projekata koji će trajati godinama. Hvala. Idemo na zadnje vijećničko pitanje. Sljedeći je na redu... Cijenjeni kolega Ivan Slavica, izvolite.

Zamolio bih aktualnu gradsku vlast da povećaju transparentnost javne uprave prikazom toga na što se troše novci od komunalne naknade. Naime, zanima me, kao i sve građanke i građane grada Šibenika, koji projekti su se financirali, koji projekti se trenutno financiraju i koji će se projekti ubuduće financirati iz sredstava koje grad uprihoduje od komunalne naknade. Moje drugo pitanje odnosi se na ulicu koja se nalazi ispod tvrđave Barone, a radi se o ulici Šubićevačko šetalište. Naime, ta ulica je duga nekih 100 metara i još nema postavljenu javnu rasvjetu, a dosta ljudi koji žive u ulici Nikole Tesle i ostalim ulicama u toj ulici parkira svoje automobile. Ljudima navečer nije ugodno prolaziti ulicom koja nema postavljenu javnu rasvjetu. Zanima me jeste li već razmišljali o postavljanju javne rasvjete u toj ulici i ako jeste, za kada je to planirano.

Kolega Mileta, odgovorite. Nisam baš najsigurniji da znam o kojoj ulici točno govorite. Ulica... Šubićevačko šetalište, ispod tvrđave, tamo kad se ide od mosta prema Baroni. Aha, ove okupe gore. Da, okupa lijevo, jedna ulica. Dakle, kad govorimo o komunalnoj naknadi, onda u proračunu kojeg i vi izglasavate postoje razne razine proračuna i na jednoj od tih razina se vide izvori financiranja. I tu u izvorima financiranja se točno vidi što se financira iz komunalne naknade, odnosno komunalnog doprinosa ili iz nekog bilo kojeg drugog izvora. Dakle, u stavku. Tako da je to transparentno, javno svima vidljivo, u ostalom vama to dolazi i na klupe. Ako govorimo o ovoj ulici, u Šibeniku zbilja postoji dosta potreba za em pojačanim održavanjem, em izgradnjom dodatne komunalne infrastrukture. Moram priznati da za ovu ulicu, u komunikaciji s kolegama koji se bave javnom rasvjetom, nisam čuo potrebu za osvjetljavanjem nje, no izaći ćemo na teren vidjeti o čemu se radi i u dogovoru s predsjednikom ili predsjednicom gradske četvrti ustanoviti kad to ide u sam proračun, obzirom na prioritete koje isti postavlja. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je kolega Hrvoje Dunkić, izvolite.

Evo, pozdravljam sve prisutne, predsjedavajućeg, gradonačelnika i njegovog zamjenika, predstavnike medija. Moje pitanje, iskreno, čudi me da ga već nitko još nije postavio prije mene, ali dobro, evo ja ću prvi. A tiče se, znači, nedavne javne rasprave, poziva, znači javna rasprava za izmjene i dopune DPU Pekovac ili poznatog DOC-a. Znači, mene konkretno u glavu zanima, znači, s obzirom da vidim dosta kakofonije tu nastaje, postoji među ljudima, ljudi zapravo gube se u svim tim izrazima, DPU, što zapravo to znači, i ako nisu dublje u materiji, lako ih je navesti na krivi trag. Konkretno, zanima me, znači, kao građanina Šibenika i kao gradskog vijećnika, direktno, znači, hoće li biti tim planom, znači DPU-om, da li je predviđena gradnja ikakvih stanova, penthausa, javnih garaža, i zapravo koja je svrha, znači, samog proširenja prometnice, u koju svrhu se to širi, i kažem, da li će biti gradnje neke megalomanske ili ne znam čega. Eto, to je ukratko pitanje, pa znate zašto. Hvala kolegi Dunkiću. Odgovor gospodin gradonačelnik dr. Burić.

Dakle, svaka izmjena plana, o kojoj ja neću govoriti kako se provodi, provodi se po strogo određenoj proceduri i to grad Šibenik maksimalno poštuje. Kada govorimo o DOC-u, koji je izazvao puno polemike, iako ja tvrdim da je to polemika pojedinaca, a ne strukturalna polemika, jer je, naravno, bila javna rasprava na javnoj raspravi koja je protekla sasvim korektno i dobro, osim opet pojedinaca koji su htjeli dominirati, ne znam, valjda je to način vlastitog prikazivanja ili titranja vlastitog ega, ali to je njihov, ja bih rekao, karakterni problem, a ne problem gradske uprave. I ja ću sada odgovoriti na vrlo jednostavan način, zato što je javna rasprava prošla i što smo mi definirali odgovore na sva pitanja u javnoj raspravi. Ali da bi to, budući da su mediji i to je pitanje iz aktualnog sata, neću ići u stručne detalje, za to postoje stručni ljudi, ali ja ću to generalno reći. Ja ne znam odakle uopće, zašto je to karakteristika ovog grada, da svi sve znaju osim, ja pretpostavljam, odnosno na ovoj funkciji, mene koji bi to trebao znati. A ja sad ću kazati što ja znam i što će u DOC-u biti. Ili, ajmo, od onoga što neće biti. Neće biti nikakve gradnje u području DOC-a. Neće biti nikakve gradnje ispod škole Juraj Dalmatinac, je li se zove Juraj Dalmatinac. Neće biti gradnje nikakve garaže u DOC-u. Neće biti gradnje nikakvih pontona u DOC-u.

Neće biti privezivanja nikakvih jahti u DOC-u, osim komunalnih brodica, kao i do sada. Neće biti nikakvog potapljanja tih dodatnih brodica, dodatnim jugom, jer je napravljena stručna studija vrlo kvalitetnih ljudi koji su to odgovorili. Ono što očekujem: neće biti ovako niska derutna riva, bit će nova riva, podignuta, čini mi se, za 80-ak centimetara, koliko jeste. Bit će faksimilska obnova DOC-a, čuvajući integritet i izgled DOC-a pod strogim konzervatorskim uvjetima. Bit će osigurani pješački koridori. Bit će osigurane lokacije za štekate, ali na uljuđeni, urbani način, da ne ometaju kretanje pješaka. Nikakvih dodatnih prometnih pravaca u DOC-u neće biti. I prometnica će biti onolika kolika je nužna da se prometuje u toj zaštićenom dijelu, najljepšem dijelu grada Šibenika. Bit će nova rasvjeta. Dakle, želimo samo te ljude, koliko je to moguće, nitko ne može tvrditi da će nešto biti 100% zaštititi onoga čemu su izloženi, a to je plavljenje, pa to je čak i sigurnost za vlastite živote. Ono što mi intenzivno radimo u sklopu

osiguravanja dodatnih komunikacija prema tvrđavi sv. Mihovila, radimo na iznalaženju mogućnosti da, bez obzira na strukturu vlasništva, krenemo u proces obnove kvartira u DOC-u, upravo zato da osiguramo sasvim primjerene i uljuđene uvjete rada i života u DOC-u. I još jedno: neće biti, niti je moguće, bez zakonske procedure, nikakvih gospodarskih djelatnosti koje su nespojive s najstarijim dijelom grada Šibenika. Dakle, taj dio grada se odredio željom samih građana da se bave nekakvom uslužnom, ugostiteljskom ponudom, kulturnim manifestacijama, i sve ono što će smetati takvom načinu života u DOC-u neće biti dozvoljeno. Za mene problem DOC-a ne postoji. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Sad sljedeći se javio, cijenjeni kolega Branko Kronjo, izvolite.

Poštovanje, evo me opet, opet ću ja o prometu. Master plan studije prometa u gibanju i mirovanju za grad Šibenik je u svom jednom dijelu izričito rečeno da se mora ići na smanjivanje prometa u samom centru. 11 autobusa koji sada se nabavljaju po ovim uvjetima, koji sad vladaju na cesti, oni su morali da su leteći, pa ne znam samo kako će kupiti putnike. Da bi se napravilo ovo što se govori, znači, povećanje prometa u javnom prometu, mi moramo, mi moramo, vi morate smanjiti promet u gradu. Znači, staviti vozila koja pripadaju samom centru u garažu, tako da se otvori prostor da ljudi mogu se krcati u te autobuse i doći do svoje destinacije. Ja vas lijepo pitam, kako će ti autobusi voziti u ovim uvjetima? Hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik dr. Burić.

Odgovor na konkretno pitanje koje je recikliranje pitanja, ali javio sam se odgovoriti zato što ću odgovoriti na jedan drugačiji način. Grad Šibenik je definitivno donio odluku da ide u formiranje vlastite komunalne tvrtke za komunalni prijevoz. Ta tvrtka, po našim izračunima, a naručena je i studija,će imati između 25 i 30 autobusa različitih veličina, prvih 11 dolazi. Kriterij komunalne tvrtke će biti učestalost, dostupnost, kvaliteta prometa. Ambicije, ja govorim da ambicije, težak posao pred nama, ali nadam se da ćemo ga dovesti do kraja, su da takozvana kičma komunalnog prijevoza, neću ići u detalje, koja će obuhvatiti 70% potencijalnih korisnika komunalnog prijevoza,će imati autobus svakih 15 minuta. Da će ljudi na području Brodarice imati autobus svakih pola sata. Nebitno ima/nema putnika, oni će imati svoj ritam vožnje. Da će sve gradske četvrti, dakle sva naseljena mjesta koja su u administrativnom području grada Šibenika, dobiti komunalni prijevoz, a ne međumjesni promet. Raslina, Zatoni, Žaburić, Grebaštica. Dakle, ljudi u Zatonu i Rasliniće imati broj linije, govorim napamet, autobus broj 15, koji će imati točno svoj vozni red, koji će se, naravno, iskomunicirati u direktnom kontaktu s građanima na određenom području, apostrofirati potrebe određenog područja, i to će biti rezultat studije. Odnosno, naše su ambicije, naše su ambicije da grad Šibenik iz jednog komunalnog prijevoza koji ne liči na ništa, dakle koji je loš, koji ne zadovoljava nikoga, koji je, nažalost, naslijeđe nekih drugih vremena i drugih priča, dobijemo, a to je taj projekt integralne mobilnosti grada Šibenika, najsuvremeniji promet u državi, i sad idemo s ambicijama.

I ja se ponavljam, sa željom da uspijemo da bude potpuno besplatan za sve građane grada Šibenika. To je kičma integralne mobilnosti grada Šibenika, to je kičma koja će morati uvesti red i u promet u kretanju i promet u mirovanju. Naš cilj je suvremeni, moderan komunalni prijevoz koji će biti besplatan za sve na administrativnom području grada Šibenika, svjesni činjenice da je to stavka u proračunu koja je vrlo bitna. Imamo mi predodžbu i kolika će biti, ali ja tvrdim da je Šibenik dosegao razvojni stupanj i da će to moći iznijeti. Hvala. Prije nego što nastavimo, obzirom da je prošlo sat vremena od kad smo počeli s vijećničkim pitanjima, a imamo još vijećnika koji su se javili za riječ, ja bih vas molio da sukladno poslovniku donesemo odluku da nastavljamo s ovim aktualnim satom do iscrpljivanja i zadnjeg vijećnika koji je prijavio se za dan za riječ. Tko je za? Molim.

Jednoglasno prihvaćeno. Možemo nastaviti dalje, jasno, uz molbu da budemo stvarno praktični kao što smo, evo, i bili do sada. Sljedeća na redu je cijenjena vijećnica Gordana Cvjetković. Izvolite, kolegice. Evo, prije svega, želim pozdraviti sve prisutne, sve koji prisustvuju ovoj sjednici i sve one koji nas na bilo koji način prate. Uvodno bih htjela, a što je u direktnoj vezi s pitanjem koje ću postaviti, htjela bih izraziti, izraziti baš duboko poštovanje i pohvalu gradskom poduzeću Čempresi na čelu s njegovim direktorom, s direktorom poduzeća, gospodinom Vukovićem, u pogledu brige i rezultata postignutim po pitanju uređenja gradskog groblja Kvanj. I sad, upravo zbog toga što mogu samo u superlativu govoriti o njima, neshvatljiva je, neshvatljiv je zapravo nedostatak te brige kad je u pitanju gradsko groblje u centru grada, a govorimo o gradskom groblju, o pravoslavnom gradskom groblju sv. Spas, gdje imamo zapravo totalnu zapuštenost i totalni nedostatak brige. A to ću sad u tri momenta objasniti. Kao prvo, imamo, znači, dotrajali, urušeni stari kameni zid koji se, mislim, ono, opasno odronjavanje je u pitanju, zapravo uništava i te, dovelo je do uništavanja samih spomenika koji se nalaze u neposrednoj blizini. Drugo je pitanje čempresa dotrajalih, odnosno prestarjelih čempresa koje su naprosto, čije korijenje ulazi, prodire u unutrašnjost grobnica i stiskuje na površinu posmrtne ostatke, i onda se svećenici susreću s problemom, odnosno moraju sami ukopavati u susjedne zatvorene grobnice te ostatke jer, jer dolaze psi i raznose ih.

Mislim, to je pitanje na koje imam, imam tu informaciju da je već upozoravana gradska vlast, da su svećenici šibenske parohije upozoravali, i naprosto je neshvatljivo zašto je ignorirano. Treće pitanje, vrlo, vrlo važno, a u direktnoj vezi sa, sa, sa nezaštićenosti toga prostora, je isto pitanje koje nam je svima poznato ili u najmanju ruku bi trebalo biti poznato jer je predmet višestrukog obraćanja šibenske parohije ili čak dalmatinske eparhije, a to je što je opće poznato da je taj prostor upravo zbog te svoje nezaštićenosti lako dostupan i koristi se već dugi, dugi niz godina kako za konzumaciju alkohola, psihoaktivnih tvari, tako i za preprodaju, to znamo jer je više puta intervenirala i policija na tom području. A jedini zahtjev, znači, te dalmatinske eparhije, odnosno i samog episkopa, je bio da se dopusti zaključavanje tih vrata gradskog groblja, da se osigura odgovarajuća rasvjeta, reflektori koji će biti usmjereni na ta krizna, krizne, te krizne točke i

rekonstrukcija toga, toga zida preko kojeg je lako doći. Znači, pitanje je zašto s tako važnim, važnim pitanjem čekamo. U pitanju su naša djeca, djeca svakoga od nas, mogu to biti već danas na tom mjestu, uz činjenicu da pitanje konzumacije jeste, jeste jedan, globalan problem, ali ovo je problem naše djece i nas, i mislim da smo direktno odgovorni da poduzmemo ovdje žurno, žurno da poduzmemo mjere. Hvala, kolegice Cvjetković. Odgovorit će zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta. Evo, hvala na pitanju. Upravo iz ovih razloga mi tražimo da svi direktori gradskih poduzeća i javnih ustanova i direktorice i ravnateljice budu nazočni na sjednici kako bi mogli odgovoriti na ovakva pitanja, jer to je u njihovoj direktnoj ingerenciji i specifičnostima, jel'. Sad sam se čuo s direktorom, gospodinom Vukovićem, pitao ga zašto nije na sjednici gradskog vijeća, iako je pozvan, rečeno mu je da treba biti. On se ispričao, jednostavno da ima toliko posla na, na groblju na Kvanju da jednostavno nije mogao doći. Dakle, ja smatram da je to čovjek koji je doslovno rođen za taj posao, da je definitivno jedan od, od najboljih gradskih direktora, a

odgovor na pitanje vam on može dostaviti pismeno, a ono što ja znam je da je zbilja potreba, potreba puno, a resursa je ograničen broj. Ali definitivno je da ćemo se, dakle, definitivno je da će se s tim grobljem... Ali on je imao pravo da traži pismeno. Hvala. Hvala. Stvarno, kolega Vuković se ispričao jutros s ispričnicom, evo, uz molbu da ako bude bilo kakvih pitanja, da mu se ona dostave, da će on žurno na njih odgovoriti, a jasno da nikad dosad nije izbjegavao ovakve sjednice. Prelazimo na daljnje vijećničko pitanje, to je cijenjeni vijećnik Rikard Marencic. Izvolite, kolega Marencic.

Pozdrav, pozdravljam drage kolegice i kolege vijećnike, predsjednika, tajnika, gradonačelnika, gradonačelnika i, naravno, medije. Imam jednu, po meni, možda će ova tema izgledati malo banalna ili čak beznačajna, ali mislim da ona upravo pokazuje duh i stanje u našem gradu, a da ne kažem i šire, i praktički način izvođenja svih, ama baš svih, projekata i aktivnosti u našem gradu. Svjedoci smo niza pogrešaka u izvođenju zadnjih, zadnjih projekata, od aglomeracije do plavljenja garaže na Poljanama. Rečeno nam je, recimo, primjer zadnji bio da je greška u nagibu kolnika od doma zdravlja do kazališta i da zbog toga ne otiču oborinske vode u ispuste predviđene za to uz rub kolnika. Tada se još nije znalo gdje je nastala greška, da li je bila u projektu ili je pogriješio sam izvođač. Odgovor na to nismo nikad saznali, već imamo izvješće da je popravak odrađen na teret izvođača. Ali to nam ništa ne govori, jer taj izvođač ima istovremeno još niz poslova s gradom, tako da nismo baš sigurni na koga se prelio taj financijski teret, a odgovornosti nitko i tako ne traži. I ja mislim da tu leži pravi problem. Slučaj garaže i plavljenje dijela kolničke, ja sam tako nazvao, neke udoline ispred same garaže, a time i prelijevanje u samu garažu viška oborinske vode uslijed kiša na Poljani, je tipičan primjer, po meni,

da tako nazovem, neživota i nedoživljavanja, odnosno neosjećanja grada i njegovih problema. Upravo nosioci ovih poslova i na kraju odgovorni nadzornici na tim poslovima su djelatnici grada, i mislim, gospoda, da je upravo u njima problem. Oni ili nisu sposobni ili ih nije briga. Ne znam što je gore. Jer da nije tako, kako objasniti mnoge nebuloze u izradi i provedbi mnogih projekata u gradu? Svakim danom građani prijave nedostatke, ne zbog hira, već mnogo puta zbog velikih propusta, a ponekad i zbog bojazni od eventualnih nesreća. I sada, da ne ispadne ovo prazna priča, pokazat ću nekoliko fotografija koje nedvosmisleno pokazuju nebrigu i površnost u projektiranju i nadzoru prilikom izvođenja radova.

Evo, recimo, primjer: ormarić električne rasvjete pri pješačkom prijelazu između bolnice i pothodnika uz dvoranu nalazi se na lijevoj strani pješačkog prijelaza i pritom zaklanja prostor nadolazećim vozačima iz smjera grada. Djeca koja se eventualno nađu na tom pješačkom prijelazu uopće ih nije moguće vidjeti. Bez obzira na projekte, izvođače, nadzor, odnosno stručne službe u gradu, jednostavno moraju biti svjesni ovakvih problema i ispravljati ih u samoj izgradnji. Jer, na kraju krajeva, to je odgovornost grada prema svim svojim stanovnicima. Imam tu nekoliko slika, i to je, recimo, slika kad ste vi u vozilu i nailazite sa, iz smjera grada, od ovoga ormarića koji je visok nekih metar i četrdeset, pedeset, a ako se tu nalazi dijete, ne možete ga uopće vidjeti.

Ovo je slobodno, fotografije ću priložiti. Da to nije slučaj, a incident, incident, imamo isti problem na pješačkom prijelazu na Starom Pazaru uz bivšu prodavaonicu Krke. Tamo, osim istog ormarića, imamo u nizu i plakata mjesto, a i ukrasne stupove koji potpuno zatvaraju pogled na eventualno pješake na kolničkoj zebri. Opet ista stvar. A ovo je, recimo, pogled iz auta, uopće ne vidite tko se nalazi na pješačkom prijelazu. Kad se približite maksimalno, onda upravo taj ormarić zaklanja cijelu priču. Evo, gospodo, još slika. Treći pro- primjer je, po meni, već za rubriku vjerovali ili ne. Postaviti semafor na novo uređenoj Poljani, na semaforskom stupu, tako da se nalazi neposredno iza stupa rasvjete. I taj isti stup ga, naravno, zaklanja. I ti, i to nikom ne smeta, niti itko u stručnoj službi vidi kao problem. To je primjer iz auta kad zaklanja stup od rasvjete. Ako se nalazite u drugi iza auta, niti vidite ovaj semafor, a ako ste slučajno iza kombija, ne vidite ni desni semafor. Prema tome, ovo ne da je pogreška. Evo, ovdje vidite jedan dio se vidi semafora crvenoga, ali od stupa koji se nalazi na četrdeset, pedeset centimetara od semafora ne možete uopće vidjeti.

Uz ovo, da ne kažem, mislim, da postavim pitanje, mogu samo reći sugestiju, prijedlog, da se oko ovakvih stvari itekako mora voditi računa. A da ne kažem, apeliram, ako se ima novaca, da se ovo izmijeni, jer ovdje je problem ovog ormarića. Jedino, jednostavno je bio da se samo prebaci dva metra preko puta, odnosno s desne strane pješačkog prijelaza, i sad problem je riješen. A ovako će biti sigurno dodatnih troškova, po meni nepotrebnih. Uz ovo izvješće dodao bih još par fotografija interesantno, malo, na kojima se vidi, vide djelatnici zelenog grada koji su jučer rano, očito, poslani na teren kako bi malo osvježili prostor koji okružuje današnje mjesto sastanka, što je vjerojatno nama u čast.

Tako su jučer poslali niknutu travu između betonske galanterije, ali nisam siguran da ćete primijetiti nekakvu posebnu brigu oko ovoga prostora. To ja vidim zato što stojim tu. I, i jučer me stvarno iznenadilo ujutro u sedam sati, kosilica trave, a znam da trave nema nigdje okolo ovdje, niti mi je uopće jasno zbog čega uopće dolaze kosilice. I onda otkrijem da se kosi niknuta trava između betonskih ploča na ovom našem dragom amfiteatru, koji više liči na spaljenu zemlju nego na neku livadu. Ali, gospodo, to opet pokazuje stav i način odrađivanja planova i programa u našem gradu. Ja te djelatnike nisam odavno vidio oko naših zgrada, mada nekad davno oni su vodili računa i održavali zelene nasade oko naših zgrada.

Imam jednu sliku, nažalost, kako to danas izgleda, pedesetak metara niže od prostora koji su jučer uređivali. To je gospodin od, gospodin iz zelenog grada, koji je uredno šišao travu. Ali zašto to govorim? Jer ovo je zgrada... Samo konkretizirati pitanje. Evo konkretno, evo konkretno: ovo je pedeset, ovo je pedeset metara bilo niže od čovjeka koji je kosio travu, a to je isto također jedna zelena površina u blizini amfiteatra. I sad, samo jednu zadnju rečenicu. Jedina mi je nada da sam, da sam gradonačelnik nije nazvao gospodinu Novicu i rekao mu da sredi malo okoliš, već da se gospodin Novica sam toga sjetio. To bi nam bila stvarno nada. Hvala. Gospodin gradonačelnik.

Dakle, ne znam kako bih odgovorio cijenjenom gospodinu Marenciju osim samo jednom konstatacijom. Ja sam baš iznenađen, ugodno, jer je gospodin Marenci evoluirao u svom istupu na gradskom vijeću. Dakle, napustio je priču o bazenima, o sportu, ne znam već što je bilo. To su te elaboracije smo slušali satima. I sad ja ovo objašnjavam da je željan malo medijske pozornosti. Zašto? Zato što su to toliko trivijalne i male teme, a grad ima i aplikacije i mogućnost slanja slike i dobivanja odgovora promptno i odmah od onih koji su za to nadležni, dakle od komunalnog odjela. Da je gospodin Marenci zaista želio ukazati na te probleme, onda bi dobronamjerno ili poslikao, preko GIS-a poslao sliku komunalnom odjelu, sačekao odgovor, jer dobiju odgovor i moraju ga dobiti, jer blinka crveno dok god se ne dobije odgovor. Može, ne može, ja ne kažem može ili ne može. Čija je ingerencija zašto je to tako napravljeno? Pa ili je mogao doći slobodno na kavu kod mene, pa bih ja pozvao pročelnika da vidimo konkretne probleme. I to je ono što ja priželjkujem: svesti gradsko vijeće na aktualni sat, na pitanje di zeleni grad kosi ili ne kosi, a on ima svoj program. Gospodina Novicu ja nazovem na puno krupnije probleme, a to je nedisciplina naših građana koji nisu medijski važni. Jer naši mediji kažu da je uz neki kontejner smeće, ali neće da kažu tko to smeće stvara, tko to smeće stavlja pokraj kontejnera, jer neće da plati pišljivih dvije, tri kune ili dvije, tri lipe, koliko to košta.

Nego će vrlo rado snimiti, a često puta takozvani revoltirani građani sami odlože smeće, ja svjedok, i onda pošalju tu istu sliku i kažu kako su neugodno iznenađeni u njihovom kvartu, čistoća, odnosno zeleni grad ne radi svoj posao. Zeleni grad koji ima takozvane, ja to zovem, mobilne dežurne timove, a to je, vidite, mali Piaggio koji ide i okolo skuplja smeće upravo takvih zaljubljenika u vlastiti grad, a često puta potkrijepljeni i aktivistima različitih političkih stranaka da bi pokazali kako sustav ne funkcionira. A ti isti ljudi neće da kažu, uključujući i medije, da ono što to pokupi zeleni grad, da to nije naplatio. Da to zeleni grad doveze na Bikarac i plati to smeće, i to nisu banalne i beznačajne količine smeća. I to u gradu koji je doveo jedan od rijetkih, a jedini u južnoj Hrvatskoj i u Dalmaciji, svoj sustav do, praktički do kraja. Dakle, u ovom trenutku se sprema probni rad Centra za gospodarenje otpadom. U ovom trenutku traje procedura, izmjena planova u kojima će grad osigurati i odlagalište za građevinski otpad, jedan od rijetkih u Hrvatskoj. U ovom trenutku, kada grad radi na izmjenama planova da bi omogućio reciklažna dvorišta, gledajte, opet čuda. Svi govorimo da nemamo gdje s krupnim komunalnim otpadom, a nitko neće reciklažno dvorište, jer ga ovaj vidi iz WC-a, pa kad gleda kroz prozor, onaj ga vidi iz dnevnog boravka, onaj ga vidi jer mu je tu parkiran automobil, a ne shvaćamo da je smeće naša stvarnost i da mi smeće sami stvaramo.

Dakle, zaključak, gospodine Marenci. Ne kažem da niste u pravu, moguće da je sve to tako, ali dobronamjeran čovjek će to doći sa željom da to realizira, stupiti u kontakt s direktno odgovornim osobama i inzistirati da se to provede u djelo. Da ste vi to napravili, pa sad rekli: "Grad se oglušio na moju dobronamjernu želju da se riješimo problema", ja bih to shvatio. Ali nemojte zaboraviti da sam ja ipak školovani medicinar, pa sam školovan u dijelu psihološkog profila procjene određenog čovjeka, i vi imate očito problem. Molio bih da, ovaj, raspravu uvedemo u jedne mirnije vode, bez ikakvih osobnih afiniteta. Kolega, možete izraziti svoj stav vezano za odgovor i zatražiti pisani odgovor. Ne, ne, ne bih izrazio svoj stav. Možda je u pravu gospodin gradonačelnik kad je rekao da sam evoluirao, jer dvije, jer ovo je već moj drugi mandat i slušajući ovakve priče, ne da me ne dira, nego jednostavno, jer ja sam samo jedan diplomirani inženjer, za razliku od doktora medicine. A ovo što on sebi dozvoljava kao gradonačelnik, mislim, to je korazime... Molio bih vas da se svedemo, kolega... ovoga društva kojeg se mi ovdje sastajemo. Hvala lijepo. Hvala. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni vijećnik Tomislav Travčić. Izvolite.

Dobar dan svima. Poštovani gospodine gradonačelniče, gospodine zamjeniče, kolege i svi ostali prisutni. Inače vas jako respektiram, gospodine gradonačelniče. Nije mi žao da ga, da bilo kojeg vijećnika tako... ono, baš ta zadnja rečenica me pogodila. Nadam se da niste to baš tako mislili, da ćete se ispričati bar kasnije gospodinu. Prije pitanja, samoću još reći, osjećam se prozvanim, jer na prvoj konstituirajućoj sjednici sam, ovaj... dobro. Sam vas bio nekako prozvao: tko je ovdje gradonačelnik, vi ili gospodin Zekanović kojeg više nema. On je, ono, baš lijepo bukvice svima držao. Vi ste mi čak i pognili glavu. Ja sam vas drugi put pozvao, pa ste izašli, ali moje je bilo pitanje: tko je tu glavni? I evo, na neki način ste kroz one prve odgovore rekli da se to sve vraća u, u, u svoje redove, da ste vi kao partneri. Meni je to drago da vi bar nešto priznate, jer mi kao građani, ja kao vijećnik, zaslužujem samo da znam točno što se događa. Tako da, ono, evo la vam.

Sad ste još napomenuli da ste, ono, vezano za, za zdravstvo, pa ja imam nekako dva pitanja koja će se indirektno ili direktno povezati s tim. Grad za mlade. Znači, u većini slučajeva vidim po gradu natpise i na mom dragom Šubićevcu, tamo je došao i grafit. Možda će mi kasnije netko od vaših pročelnika šta, sigurno, ali ne želim da mi kaže da se gradi negdje van grada, tamo negdje prema Bojarnama, prema Katoličkom centru, i da imamo društveni centar u narančastoj zgradi, jel, tamo ujedno i stanujem sa svojom udrugom i mislim da mi nije primjereno. Meni je žao što Grad za mlade baš nema pravog adekvatnog sadržaja u samom gradu. Nemojte da mi sad netko ne zamjeri, jer grad je od, od mosta do, do, do, do tamo Brodarice, već dokle je. Ali volio bih da u gradu, u Šibeniku, imamo baš prostor za mlade. Netko je spomenuo park Šumu, tamo onaj dio kod vrtića, ima ispod vrtića jedna idealna, jedan prostor gdje je isto zapušten. Samo park Šuma, Šubićevac. Meni je žao da ferijalni, onako, propada. Dubravka, vi ste svi tamo plesali, ja nisam se bit će ni rodio, a palovan je skroz, znači na pod.

Draženovo igralište i plaža Banje, naši biseri, uvijek ih spominjete, nekako. Drago mi je da je Draženovo igralište postalo tako super za, za, za djecu. To je dio i vitalnog i ujedno i akcijskog plana koji mi je gospodin Mišura poslao. Znači, na to se, hvalili smo se pred Europom, i plaža Banje. Žao mi je što je Draženovo igralište malo kasnije se radilo i puno se malo i potrošilo po mom pitanju, ali je sad napravljeno. Ali plaža Banje mi je bilo jako, ono, teško kao građaninu šetati preko ljeta, jer tu su toliko nedostataka. A samoću vam reći jednu, znači, lokva koja se nalazi kraj Tuša, već cijelo ljeto našim turistima, ovaj, koja je bila izvor zaraze. Znači, ako nije šetnja Banjom, ako se ne kupate, prošetajte bar. Moje cijelo konkretno pitanje je, gledam, radite sve infrastrukturne sadržaje za nekako privući. Nekako mi se čini, po najviše stranih turista, stranih ljudi, kako bi oni došli i ostavili nam novce. Super, neka je i to razvojna strategija. Ali mi, evo, ja sam, na primjer, sportaš i rekreativac, zanima me što je s nama preko godine. Mi jedva izdržimo sportskih sadržaja naći u gradu od zime, a kad dođe, onda ima ono osjećaje, ono, makni se iz grada, makni se iz park Šume Šubićevac. Vi kažete nema ingerencije grada nad tom šumom. Pa što je ne zabranimo? Ona nije adekvatna.

Tu ima toliko travnatih, zelenih površina koje nisu uređene. Samo jedno stablo mi je, ja šetam tamo s umirovljenicima, čekao sam četiri mjeseca da se ukloni. Netko mi je rekao bit će izbori, pa će onda biti maknuto. Što sam, pitanje: može li grad Šibenik osigurati svojim mladima baš prave adekvatne sadržaje di se mi možemo, znači, tim baviti? Mislim, ja držim da sam isto mlad, ovaj, i s ovoliko godina, bavim se sportom i osjećam se takav. Znači, to mi je prvo pitanje. A drugo, skoro povezano. Čitao sam strategiju razvoja sporta u Šibeniku, ovaj, koja je na nacionalnoj razini. Ima vaša uvodna riječ: cilj nam je izgraditi infrastrukturu i stvoriti preduvjete da se svako šibensko dijete može baviti sportom tijekom odrastanja, da sve profesionalne sportašice i sportaši imaju idealne uvjete za trening i postizanje rezultata, a sve Šibenčanke i Šibenčane priliku da rekreativno bavljene sportom vježbaju i održavaju kondiciju. Mene bi stvarno zanimalo, i tu se spominje javna ustanova kao glavni nositelj projekta, gospođo Španja, ne trebate izlaziti uopće, kao glavni nositelj projekta svih budućih, tako važnih infrastrukturnih sportskih sadržaja. Mene zanima, jer tu su se sad pojavili ciljevi, koji da sad ih ne iščitavam, ali pitanje je: koji je sljedeći veći infrastrukturni zahvat što se tiče sporta, odnosno razvoja sporta predviđenog za sve uzrasne kategorije? I samo napomena za park Šumu Šubićevac ili nešto, imamo toliko komunalaca, zašto ne bi uveli i rendžere ili nekoga tko nam to sve održava?

Rasvjetu je netko spomenuo, gospodin Mileta. Park Šuma Šubićevac, dok nije došla rasvjeta, je bilo, naročito za žene, neprohodno područje. Ako je samo rasvjeta nešto bez sadržaja, mislim da onda, ovaj, možemo li ponuditi nešto više? Hvala. Gospodin gradonačelnik, izvolite. Dakle, odgovor je vrlo kompleksan, ali ono, ajmo krenuti od kraja. Ako sam dobro shvatio, mali sportski tereni za sve sportove koji bi bili dostupni građanima, da, postoji i radimo na tom projektu, a to je projekt Jamnjak. Dakle, napuštena Bojarna, vrh Šubićevca, dakle spoj s Jurasevima. Ja sam neki dan prošao s tim područjem. To je zona sporta i rekreacije, s dozvoljenom izgrađenostu, čini mi se, svega 10%, i tu grad planira raditi upravo ovo što vi govorite. Naravno da ćemo naći nišu europskih novaca, niz sportskih slobodnih, ajmo to tako nazvati, komunalnih sportskih terena koji će biti na upotrebi građanima slobodno za bavljenje sportom, bez obzira čime i kako se bave. Park Šuma Šubićevac, definitivno bolna točka. Dakle, sve što se u park Šumi Šubićevac uložilo, svaku lipu je uložio grad Šibenik, iako je to, nažalost, područje s kojim ne upravlja grad. Mi smo čak svojevremeno iskazali ambicije i želju da se to prepusti gradu. Dakle, time upravlja županijska tvrtka Priroda. Nažalost, oni jednostavno kažu: oni nemaju novaca za održavanje park Šume na Šubićevcu, a mi kažemo: onda ga prepustite gradu. Dakle, mi ćemo preuzeti tu obvezu, ma koliko ona koštala.

Što se tiče točkastih, takozvanih terena za bavljenje sportom, u ovom trenutku je u izradi projekt i radi se zatvorenog, zatvorene teniske dvorane na Šubićevcu, da bi omogućili ljudima i djeci koji se bave tenisom, da mogu se baviti tim sportom cijelu godinu, a ne vezani za godišnje doba i klimatske uvjete. A za zabavu, odnosno za sadržaj za mlade ljude, vi znate da se radi i takozvani centar za mlade na kantunu Bojarne Bribirskih knezova, dakle napuštena kotlovnica bivše Bojarne, na način da će se sačuvati niz tih objekata, ali će se privesti svrsi. Pa će tu biti skate park, pa će tu biti područje i dvorana za penjačke sportove, pa će se tu napraviti i ono skladište ogrjeva koje će biti zatvoreno i bit će, uvjetno rečeno, koncertna dvorana za

nekakve medijske ili koncertne nastupe do 1000 mogućih posjetitelja. Dakle, itekako vodimo računa. Ovaj zahtjev i ono što ja priželjkujem da se desi na Smrličnjaku je vrlo kompleksan projekt, veliki projekt, jer se radi o velikom obuhvatu, a definitivno ćemo ići ka tom cilju. Dakle, sve ovo što ste vi rekli je zaista opravdano. Nažalost, evo, mi možemo, ja ne znam da li to ima nekakvo pravno uporište, da to bude zaključak nekakvog gradskog vijeća, da ponovo otvorimo razgovor sa županijskom tvrtkom Priroda da prepusti park Šumu Šubićevac na upotrebu i funkciju gradu Šibeniku, a onda mi možemo i realno planirati

obnovu. Dakle, ona famozna trim staza, investirao je grad Šibenik. Ono igralište za djecu s posebnim potrebama je investirao grad Šibenik, kao i ono prethodno igralište u park Šumi Šubićevac. Sve su to investicije grada Šibenika. Dobro. Vi ste to sve napravili u Šibeniku, ja sam tamo svaki dan, ali to nitko ne održava. Tamo je, znači, jednostavno, to dolazi od prirode i od ljudi. Ima li šanse, znači, vi govorite da zauzmemo stav, da pričamo sa prirodom. Ali dok se to ne riješi, pretpostavljam, koliko god... Sve ja vas zovem. Da netko od komunalaca, netko od pripadnika zadužen za to, napravi, jer to su pluća grada našega. Sve vas ja zovem. Dakle, nažalost, ako ćete strogo poštivati zakon, ali mi to čak i ne smijemo. Dakle, ja ne mogu reći: evo, direktor Zelenog grada je tu, Novice, izvoli, dođi tamo očisti, jer to netko njemu mora platiti. Dakle, ako to nije, a nije, Novicaće me ispraviti ako griješim, u programu održavanja javnih površina, onda on mora tu imati nekakav ugovorni odnos, netko mora ispostaviti fakturu i on mora to napraviti. Mi ne bježimo od te obveze, ali nam netko mora dati u ingerenciju upravljanje tim područjem. Ne mora to biti uvijek formalno vlasništvo i ne znam što. I naravno, vraćam se na prethodnog gospodina Marenca. Nisam mislio ništa reći uvredljivo. Dakle, kad sam ja rekao da to nije uvredljivo, da je to karakterni problem, to ne mora biti negativna priča.

On ima intenciju da sitne, male probleme iznosi na gradsko vijeće. Ja osobno smatram da je to razina problema pročelnika i komunalnog odjela, i ništa više. Njegova namjera da se medijski prezentira i da to pokuša dignuti na pijedestal nerješivih ili temeljnih problema, ako su to nama problemi u ovom gradu, ja sam sretan gradonačelnik. Ništa ja prema gospodinu Marencu ni u primisli nisam imao uvredljivo. Ja sam rekao samo da je to karakterna crta, kao što jest, kao što je naša karakterna crta i bilo što drugo, ne znam, tipkanje po mobitelu. Dakle, ako je gospodin Marenc, kojeg ja privatno poznajem, to smatrao uvredljivim, ja se zaista ispričavam, jer to nije bila moja namjera.

Hvala. Nadam se da ćemo, evo, raspravu privesti kraju uljudno, a do kraja ove naše rasprave imamo još tri govornika. Prvi na redu je cijenjeni kolega Petković, izvolite. Dobar dan. Lijep pozdrav svim prisutnima. Dakle, prvenstveno mi je drago da se nalazimo u školskim klupama, jer mislim da svi trebamo još učiti dosta, a prvenstveno ću krenuti od sebe. Dakle, ovaj institut aktualnog sata je dosta zanimljiv, međutim malo neorganiziran. Bilo bi dobro, to je moja sugestija svima nama, tako i sebi, da mi kao gradski vijećnici, bez obzira jesmo li oporbeni ili vladajući, imamo nekakvu komunikaciju, da se ne ponavljamo, ne iscrpljujemo već neke teme koje su, ajmo reći, iz područja nadležnosti ovih komunalnih službi ili pročelništva ili tako dalje. Tako da ostavimo više vremena za konkretnu raspravu, za neke teme na koje stvarno možemo utjecati. Da se referiram na ovo zadnje izlaganje kolege Travčića i odgovor našeg gradonačelnika Burića, evo, ja imam jedan konstruktivan prijedlog u odnosu na ono što je i gospodin Kovač izložio vezano za ovu šumu koja se nalazi ispod tvrđave Barone, odnosno Svetog Ivana, kojom očito i očigledno upravlja poduzeće Hrvatske šume, a definitivno je također očito da tu postoji potencijalna opasnost od požara u nekim ljetnim razdobljima.

Sugeriram, dakle, nadležnim odjelima grada da upute jedan dopis Hrvatskim šumama za uklanjanje opasnosti, znači zahtjev za uklanjanje opasnosti, da dovedu u red, je li, ta stabla koja definitivno mogu ugroziti sigurnost naših građana i da razviju kod njih jednu svijest o brizi, je li. Jer znamo da postoji nekakav i pravilnik Hrvatskih šuma, da ukoliko bi grad to napravio sam, da bi mogao biti izložen nekakvim novčanim kaznama, odnosno plaćanje nekim naknadama štete koje su utvrđene njihovim pravilnicima, ali u svakom slučaju može se iznaći rješenje. Također, mislim da to, isti primjer se može koristiti i kod Šubićevca, odnosno parka Šubićevac, u vidu održavanja, je li, šume. A što se tiče nemara naših građana, je li, koji očito su skloni tome da vole suditi, a ne vole početi od sebe, pa bacaju smeće, ne održavaju, odnosno nemaju toliko razvijenu svijest o ekologiji i svemu tome, na tome svi trebamo raditi, a početi, naravno, od najmlađih. Nadalje, u odnosu na ono što je izlagao gospodin gradonačelnik u svezi našeg festivala demokracije i suradnje Hrvatskih suverenista s Hrvatskom demokratskom zajednicom, želio bih istaknuti i poziv, je li, da svi sudjelujemo u projektu Batiđele. Dakle, želio bih uputiti ponovo pitanje koje sam postavio na prošlom sazivu gradskog vijeća: da li je projekt Batiđele spreman za investitora, kao što je ovaj gospodin koji je došao u pratnji gospodina Zekanovića, u vidu svih ovih tehničkih detalja, ne izabiranja predsjednika nadzornog odbora za ovaj dio kojim upravlja država, odnosno za taj dio od 30%

u tom poduzeću. I drugo pitanje koje bih želio postaviti predstavnicima Hrvatskih suverenista je, dakle, od onih famoznih, kako smo ih u žargonu nazivali, Zekinih sedam, da vidimo koliko je od toga zapravo ušlo u nekakvi koalicijski sporazum. Pitanja se postavljaju gradonačelniku gradske uprave, ne drugim vijećnicima. Dobro, evo, onda... onda je pitanje upućeno gradonačelniku, ali s obzirom da je riječ o koaliciji, zanima me što je napravljeno po pitanju demografske politike u gradu Šibeniku. Dakle, što je s roditeljskim naknadama, je li, koje daje grad, kako grad potiče demografsku politiku, s obzirom da nam je to jedno od gorućih pitanja, kako u gradu, tako i u državi. Hvala lijepo. Hvala.

Gospodin Mileta. Dakle, evo, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti će uputiti dopis vlasnicima šume na području o kojem govorite, da vode brigu o njoj, odnosno ukazati mogućnost, ako je to zbilja tako, i požara. Ne znam, ne znam je li ste to tako mislili s pravne strane, što da budemo zaštićeni ili... Dobro, dakle, u naš odjel za... odnosno naši pravnici će zajedno s odjelom za komunalne djelatnosti složiti takav dopis i uputiti ovima. Što se tiče toga što grad sve radi vezano za društvenim djelatnostima, mislim, to bi sad trebalo, to nabrajanje bi trebalo sigurno, onaj, pola sata. Ne znam čak odakle da počnemo, od ovih infrastrukturnih stvari, ulaganja u vrtiće, u škole, pa preko

subvencija, odnosno pomoći mladim roditeljima, do europskih natječaja koji se provode i u vrtićima i školama, prehrane, dodatnih nastavnika. Mislim, možete napismeno to sve. Moje pitanje je bilo, s obzirom na ovu postojeću koaliciju, što se promijenilo u odnosu na prije, s obzirom da ste neke nove detalje dogovorili s... Dakle, mi smo... izbori su bili na polovici ove godine i u sljedećem proračunu koji se dogovara, evo, sad od jeseni pa nadalje,će se vidjeti sve što je novoga ili ostalo starog. Tako u ovom trenutku zbilja odgovora na to pitanje nema, to je pitanje za budućnost, a vidjet ćete u prilogu samoga proračuna. Hvala. Je li još nešto sam propustio? Hvala kolegi Mileti. Idemo na sljedećeg vijećnika. To je cijenjeni kolega Mirko Čeko, izvolite.

Dobro jutro. Pozdravljam sve prisutne. Evo, o važnosti stare gradske jezgre za grad Šibenik nema potrebe uopće govoriti. Stoga me zanima, s obzirom da, moram biti iskren, nije mi ugodno prolaziti kroz pojedine ulice, prvenstveno ulica Jurja Barakovića, Antuna Vrančića, zatim ona ulica koja se nalazi, ne znam njeno ime, pošto nema nigdje table, ona iza King Krešimira hotela, pa me zanima što će se napraviti da se to sanira, hoće li ići u proces obnove, hoće li se to na jednoj higijenskoj, na jedan ići viši higijenski nivo, jer je stvarno sada jako frustrirajuće, moram reći, pomalo gadljivo prolaziti tim ulicama. Pa imate li to u planu i kad bi to moglo biti? Te da li postoji u planu obnova platoa ispred Osnovne škole Fausta Vrančića i kad bi taj plato mogao biti obnovljen, pošto tamo je sada veliko igralište za osnovnoškolce, kao i za šire mase ljudi. Unutar stare gradske jezgre ima i starijih koji igraju nogomet svakodnevno, tako da, ovaj, radi njihove sigurnosti i svega, kad bi to moglo ići u obnovu. Hvala lijepo.

Gospodine gradonačelnik, izvolite. Kao što je rekao gospodin Mileta, naravno, sad se slaže proračun, vidjet ćemo što možemo uvrstiti, od, uvjetno rečeno, ovih komunalnih problema koji su definitivno evidentni u staroj gradskoj jezgri. Ali ja ću sada polako nabrojiti koje su naše ambicije. I mislim da smo to prošli i na jednom od naših zajedničkih sastanaka. Dakle, Dolac, podizanje rive u Dolcu, faksimilska obnova, obnova kvartira. Dalje, idemo Rivom. Izmjena rasvjete na Rivi koja ide, i mislim da će u idućih dana, desetak dana, biti potpisan ugovor. Obnova platoa ispod katedrale, dakle, praktički cijeli onaj potez od bivše Peškarije pa do Topova, za što već odavno postoji projekt, ali je izuzetno skupo, jer one benkovačke ploče na onom dijelu su definitivno neprimjerene. Naravno, svake godine je situacija gora nego što je bila. Obnova trga ispred katedrale, gdje su ploče u velikoj mjeri, dakle, Trg Republike Hrvatske, koji je mjesto doslovno na koje svaki turist koji posjeti grad Šibenik dođe, je u vrlo lošem stanju, bez obzira što je dojam kad dođete na taj trg da on izgleda lijepo i krasno, ali nije. Obnova trga Fausta Vrančića, dakle, ispred Osnovne škole, pogotovo, i ja, evo, ovdje ravnatelj kazališta smo jučer razmišljali i pričali o tome, jer je tu ideja da to bude jedna od bitnih alternativnih, ako ne i glavnih, pozornica međunarodnog festivala djeteta, i tu bi se onda ugradile, odmah u rekonstrukciji, i spojevi za struju, odvodnju i tako dalje, da bi to izgledalo zaista pristojno.

Obnova vanjskog, dakle, jer ono što je na vanjskom je privremeno rješenje, uklanjanjem benzinske postaje, to je definitivno. Obnova Kalelarge koja vapi za intervencijom, a ono što je napravljeno u ulici Kraljice Jelene, ono što je napravljeno i na trgu Medulić je definitivno odredilo ono što je vječno bilo pitanje: kako ići u obnovu Kalelarge, a time mislim i na Masnu ulicu stare jezgre, kako se spuštaju instalacije, kako se postiže sinkroniziranost u djelovanju i akciji HEP-a, plina i svega ostalog, kakva je podloga ispod toga, kakve su ploče, konzervatori su to definitivno odredili, i to se vidi i na tom potezu i na nogostupu u ulici Vladimira Nazora, dakle, niz poštu. Obnova područja Mažurice, dakle, ovdje je, čini mi se, prethodno bila diskusija u gdje ćemo uvažiti želje građana da one zelene površine budu drugačije organizirane i da to bude parkirališni prostor s obnovom rasvjete, kolničkog traka i upristoljimo prolaz prema

veleučilištu. Dakle, o tome se, ne da se razmišlja, dakle, to sve stoji i vrišti da bude prioritet. Naravno da ćemo u određenom trenutku suočiti se s činjenicom da novaca nema za to dovoljno, odnosno barem ne sve odjedanput, i da ćemo morati izabrati određene prioritete. Sve ovisi, naravno, o strukturi proračuna. Ja vam samo hoću reći da itekako znamo za sve te probleme. Ali ono što je banalno i što se može reći, i što ja ću kazati da ja javno nisam zadovoljan, a to je, pogotovo u ovako sušnom periodu, stanje čistoće najužeg centra grada. Nekad, uvijek smo kritizirali bivšu državu, ali ja, bogami, moram reći da su tu bili promptni i bolji nego što smo mi sada, a to je pranje i održavanje čistoće stare gradske jezgre. To nije dobro. Postoji takozvana objektivna okolnost, jer o tome sam ja razgovarao s direktorom, on je tu, i sad ćete se vi čudom začuditi. On ima problem, jer de facto je teško naći radnike koji bi to htjeli. Pa onda imate drugi problem, usprkos što živimo u državi u kojoj svi kukaju da ne mogu doći do posla ako nemaju člansku iskaznicu, ako nemaju vezu i tako dalje. Ja bih vam tu mogao pričati anegdote oko takvog načina funkcioniranja, ali nije ni važno. I drugi problem je, pazite sad, upravo oni koji žive u staroj gradskoj jezgri. To su ugostitelji, vlasnici dućana, kafića, jer njima ne paše ništa.

Njima ne paše da se noću pere, njima ne paše da se ujutro pere, jer noću imaju organizirane koncerte, imaju zbivanja, imaju događanja, ujutro je prerano i tako dalje. Moramo postići nekakav dogovor. Očito će se to morati prelomiti, jer ne možete zadovoljiti svačije ambicije. Ali je činjenica da taj stupanj čistoće nije zadovoljavajući. Cijenjeni i poštovani gradonačelniče sa suradnikom, predsjedniče vijeća, dragi tajniče Ante, cijenjene i mnogo poštovane kolegice i kolege, cijenjeni pročelnici i direktori gradskih firmi, sve vas srdačno pozdravljam i želim vam da stojite dobro. Gradonačelniče, imam za vas jedno pitanje. Da li grad planira i razmišlja o rješavanju nogometnog terena u Mandalini s lijeve strane, gdje je bivša vojarna bila? S lijeve strane, tamo nasuprot. Molim da mi to recite poslije. A moram se ovdje, obzirom na sve vijećnike, da su prozvali hrvatske suvereniste za neku programsku suradnju, to jest za koaliciju, moram se malo osvrnuti na to. Naime, gospodine Restoviću, kad kažete da gospodin Hrvoje Zekanović ništa nije napravio za ovaj grad, smatram, smatram da... Da ga samardžija, stvarno, možemo kasnije o tome unutar rasprave. Ali isto tako, ali isto tako, ali isto tako vas, kolega Restoviću, upozoravam da nemojte se čuditi kada kroz pitanje koje ima u sebi... Kad kažete da gospodin nije napravio ništa za grad, dobijete na neki način... Iznosite neistinu. Svi smo ljudi. Identični gospodin sad lobira u Zagrebu za projekte mnoge Šibenika koje će na budućim konferencijama za novinstvo biti, ovaj, prezentirane svim građanama, građankama, a i vama vijećnicima.

Kao što to sam gradonačelnik zna. A vas sve vijećnike pitam, da li iti jedan od vas iz oporbe ima sve brojeve... Molim vas bez obraćanja. Pročelnika i direktora hrvatskih firmi i s kojim ste to konkretno prijedlozima išli prema svim pročelnicima i direktorima firmi u ovih 100 dana otkad ste izabrani. Pa malo se zapitajte i molim vas da, ovaj, svoje prijedloge iznesete njima, pa ako oni ne odrade, da to prezentirate tu i napadnete, jer ovdje od 9 vas... Kolega, kolega samardžija, nemojmo... Pitanje nije bilo postavljeno. Nemojmo dovoditi raspravu među vijećnike. Molim vas da se okrenete, da se okrenete ravnom. Bit će i pauze. Bit će i pauze. Evo, bilo je i konkretno pitanje. Gospodin gradonačelnik će odgovoriti.

Evo, ja ću početi od kraja. Dakle, svi smo mi ovdje legitimni predstavnici građana, izabrani smo na izborima i svi smo mi legalni vijećnici. Ja bih zaista volio da budemo... Često puta emocije nadvladaju, ali ajmo se ipak malo uvažiti i tolerirati. Odgovor na pitanje: da, iako je tu gospodin Petar Mišura i dat ću njemu riječ, postoji ozbiljan projekt takozvane lijeve strane, kad prođete s pruge, koja će riješiti i nogostup prema Mandalini, dakle, prema području koje je vrlo živo. Postoji tu projekt rotora na ulazu u sad Iskra Shipyard, postoji kompletan projekt kad krenete odatle, pa uz, praktički uz Mandalinsko groblje, na rotor kod poduzetničkog inkubatora, novi rotor koji će se raditi na području, praktički nasuprot ulaza u Lidl, je l', tamo Lidl, više i ne znam od tih hirurških lanaca di se koji nalazi, jer tu je pozicija novog vatrogasnog doma, do deniveliranog rotora na izlazu na magistralu. Ali vratimo se mi u Mandalinu. Dakle, bivša zgrada, potencijalna zgrada Krim policije, inače izvorno prva radio postaja, Markonijeva radio postaja. Dakle, tu mi radimo sve s ciljem da to bude jezgra kampusa, visokoobrazovnog kampusa u gradu Šibeniku. Ali ne govorim o tome, to ću dati riječ Petru, nego govorimo da će svi sportski tereni koji su u obuhvatu bivše vojarne Ante Jonića biti sačuvani, uključujući i nogometni teren. Bit će suvremena trim staza oko tog cijelog područja, bit će tereni za tenis, za nogomet, za squash i sve ostalo.

Evo, sad detalje o tom projektu zaista bih zamolio Petra da prezentira. Kolega Mišuraće još dati dodatno pojašnjenje, pa nakon toga vas pozivam na 15-minutnu pauzu. Dobar dan. Pozdravljam sve vijećnike, gradonačelnika, zamjenika i predsjednika gradskog vijeća te ostale prisutne. Što se tiče projekta nogometno igralište, u budućem projektu eks-vojarne Ante Jonić ostaje, dapače, ono se povećava na dimenzije koje omogućavaju i profesionalno bavljenje sportom. Radi se nova svlačionica. Ova sadašnja u obuhvatu budućeg rotora neadekvatna je zbog azbesta. Znači, radi se nova svlačionica i sportske površine na tom prostoru se povećavaju, kao što je gradonačelnik rekao, trim stazom, squash terenom, a pokušavamo još smjestiti jedno košarkaško igralište da bi ga ukomponirali zajedno s parkingom i internom prometnicom. Ostali sadržaj Ante Jonićaće biti u zgradi Markoni. Smo upravo imali prije tjedan dana sastanak želju veleučilišta da se za budući studij sestrinstva ostanu ovi prostori, dok bi se turizam izmjestio tamo, što je i prirodno s obzirom na budući kampus čiji je dio i dom koji se gradi, koji će biti gotov u trećem mjesecu 2022. Svi objekti ostaju u gabaritima koji jesu. Znači, tamo ono što očekujemo je studij, specijalistički studij arhitekture i studij turizma. To je zasad planirano. Dok kažem, svi sportski sadržaji ostaju. Imamo taj problem višegodišnjih trotoara i rotora. To se nadamo riješiti prije ovih ostalih intervencija koje nam je JAMO financirati iz integriranih teritorijalnih ulaganja. Vrijednost projekta je minimalno 35 milijuna kuna.

Hvala. Hvala, kolegi Mišuri. Evo, određujem 15-minutnu stanku, pa vas molim da poslije toga se vratimo u dvoranu. Pričekat ćemo još minutu da se kolege sve priključe, pa ćemo nastaviti sa sjednicom. Još jednom, dobar dan. Evo, nastavljamo s našim dnevnim redom. Prije toga bih zamolio, evo, našeg tajnika da još jednom izvrši prozivku kako bismo konstatirali stanje nadzornih bilježnika. Branka Badžim, Gordana Cvjetković, Mirko Čeko nije nadzoran trenutno, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega nije nadzoran, Ivan Rajić,

Nenad Renje nije nadzoran, Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag i dr. zamjesta Dragan Zlatović. Možemo konstatirati da je, u odnosu na početak naše sjednice, evo, još su 2 kolege došle, što bi značilo da smo ostali na istom sastavu vijeća koji je i započeo današnje zasjedanje. To znači da imamo ukupno 20 vijećnika. Nadzorni su nam se priključili, u odnosu na ove koji su prozvani, još i kolega Protega i kolega Čeko, i kolega Samardžija. Tako da možemo nastaviti s daljnjim redovnim dijelom ove sjednice, a jasno da tome prethodi utvrđivanje dnevnog reda. Prijedlog dnevnog reda vam je jasno dostavljen na vrijeme, sukladno poslovniku, i s jasno još i određenim dopunama koje je ovlašteni predlagač poslao. Moram konstatirati da je gradonačelnik odustao od prijedloga pod točkom 18C, prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju članova Kazališnog vijeća Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku, te se smatra da prijedlog nije ni podnesen sukladno članku 73. poslovnika. Također, gradonačelnik je predložio dopunu dnevnog reda u odnosu na prvo dostavljeni poziv, s 3 točke, i to prijedlog Odluke o razrješenju i imenovanju članova nadzornih odbora trgovačkih društava TFDD i Batižele d.o.o. Šibenik, prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju članova Odbora za izbore i imenovanja Gradskog vijeća grada Šibenika, te prijedlog Zaključka o primanju na znanje godišnjeg izvješća o poslovanju za 2020. godinu s financijskim izvješćem Bikaras d.o.o. Šibenika.

Ima li još netko od ovlaštenih predlagača kakav prijedlog za dopunu, odnosno korekciju dnevnog reda? Ako nema, najprije ćemo odvojeno glasati o prijedlogu da se dnevni red dopuni s predloženim točkama. Tko je za to da se dnevni red dopuni s točkom "Prijedlog Odluke o razrješenju i imenovanju članova nadzornog odbora TEF i Batižele trgovačka društva"? Tko je za? 18. Protiv? Suzdržani? Ostali? Znači, većinom glasova prihvaćeno. Druga dopunska točka: prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju članova Odbora za izbore i imenovanje gradskog vijeća grada Šibenika. Tko je za dopunu?

18. Suzdržanih? Protiv? Možemo konstatirati većinom glasova prihvaćeno. I prijedlog Zaključka o primanju na znanje godišnjeg izvješća o poslovanju za prethodnu godinu s financijskim izvješćem Bikaras d.o.o. Šibenik. Tko je za dopunu? 18. Protiv? Suzdržanih? Većinom glasova prihvaćeno. Stoga predlažem da se ove točke iz dopune dnevnog reda uvrste u dnevni red pod novim točkama 20, 21 i 22, te u cijelosti dajem dnevni red s ovim dopunjenim točkama na glasovanje u cijelosti. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Idemo na dnevni red kako je i danas usvojen, a on počinje s prvom točkom, to je prijedlog Odluke o dodjeli priznanja Grada Šibenika u 2021. godini. Tu vas moram izvijestiti da se radi o prijedlogu kojeg Gradskome vijeću, na temelju natječaja, upućuje posebni naš Odbor za nagrade i priznanja Grada Šibenika, i da se o ovome glasuje pojedinačno, znači o svakome prijedlogu, ali bez rasprave. Znači, nemamo mogućnost raspravljanja o konkretnim prijedlozima koje je Odbor kao takav donio. Odbor je zasjedao pred ovu sjednicu, odnosno u prošlom tjednu, i donio posebnu Odluku o dodjeli, odnosno prijedlog o dodjeli priznanja Grada. Ja bih čitao to po nagradama i po pojedincima, i nakon što pročitam prijedlog Odbora, bih stavio odmah i na glasovanje, jer o svakom prijedlogu konkretnome moramo pojedinačno glasovati, ne u skupnosti. Za nagradu Grada Šibenika za životno djelo predlaže se prof. Jakov Labor za zapažene uspjehe u odgojno-obrazovnom i pedagoškom radu.

Tko je za ovaj prijedlog? Molim da glasovanjem potvrdimo. Jednoglasno. Nastavlja se, znači, ono što smo inače imali na samom Odboru, a to je da smo čitav ovaj prijedlog koji je danas pred vama donijeli konsenzusom. Inače, u slučaju izostanka konsenzusa, bilo bi trajno glasovanje. Možemo li glasati zajedno za čitav prijedlog, takav kakav je, ili? Ne, pojedinačno. Za svaku točku pojedinačno, da ne bi ispalo bilo kakvih problema, jer tako nam i nalaze pravila koja smo ustanovili samom Odlukom. Nagrada Grada Šibenika za 2021. godinu: 1. fra Ivan Bradarić za doprinos u području religijske kulture. Tko je za?

Ha, ja mislim 11, ovako, 12, pardon, ili sam dobro vidio? Nisam siguran. 12 za. Tko je protiv? Suzdržanih? Većinom glasova prihvaćeno. Sljedeći, koji je nominiran za nagradu Grada Šibenika, je Caritas Šibenske biskupije za osobiti doprinos u socijalnoj i duhovnoj pomoći građanima u vremenu pandemije bolesti COVID-19. Tko je za? Samo da zategnem ruke. Jednoglasno. Jednoglasno konstatiramo da je ova nagrada Grada Šibenika dodijeljena. Plakete Grada Šibenika: prijedlog je da se dodijeli 6 plaketa. Naime, moram vam samo napomenuti da, radi medija, radi javnosti i svega, da su nama, po odlukama koje nas obvezuju, imamo određene limite kod nagrađivanja, a to je da može biti samo 1 osoba nagrađena Nagradom za životno djelo, najviše 4 za Nagrade Grada Šibenika, dok plakete i ostale nagrade nisu limitirane u pogledu broja dobitnika. Stoga, evo, imamo i prijedlog za plakete Grada Šibenika u vidu 6 prijedloga. Prvi je Anka Bačelić za predano obnašanje službe održavanja i uređenja javnih površina. Tko je za?

18. 18 protiv, suzdržanih, ostalih, znači većinom glasova prihvaćeno. Drugi nominirani je Igor Bergan za znatan doprinos razvoju Grada Šibenika na području kulturnog i društvenog djelovanja. Tko je za? Jednoglasno. Treći prijedlog za plaketu Grada Šibenika je Oleg Petrović za dugogodišnje zalaganje za očuvanje sakralne baštine na području Šibenika i Šibenske biskupije. Tko je za? 13 protiv, suzdržanih, ostalih, većinom glasova prihvaćen je i ovaj prijedlog. Boriš Trkalj za razvoj kulturno-umjetničkog amaterizma u Gradu Šibeniku. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Zatim Društvo za očuvanje šibenske baštine Jure Dalmatinac povodom 10. obljetnice rada na očuvanju šibenske graditeljske baštine. Tko je za?

13. 13 protiv, suzdržanih, preostalih, znači većinom glasova prihvaćen je i ovaj prijedlog. Javna vatrogasna postrojba Grada Šibenika za zaštitu i očuvanje potreba društva i profesionalno djelovanje. Tko je za? Jednoglasno. I onda još last but not least, je li, priznanje počasnog građanina, odnosno u ovom slučaju počasne građanke Grada Šibenika, Gabrijela Novak Dedić. Nagradu je predložilo Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku, pa je tako i, evo, na neki način sintagma koja će se koristiti: djelo predlagatelja, pjesma pjeva na ime u Šibeniku, kamen uklesana, vječna tebi u čast darovana. Znači, prijedlog za počasnu građanku Grada Šibenika, Gabrijela Novak Dedić. Tko je za? Jednoglasno. Na ovaj način smo, ovaj, konstatiram da smo prihvatili u cijelosti ovaj prijedlog Odluke Odbora za priznanja i nagrade Grada Šibenika, i evo, koristim prigodu da na ovaj način i u svoje ime, u ime gradske uprave, a jasno i vas kao gradskih vijećnika, čestitam laureatima na, evo, dodijeljenim priznanjima, i nadam se da će nam sve ove epidemiološke mjere omogućiti da na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća, koja će biti priređena za Dan Grada Šibenika, ih i pozovemo i osobno im dodijelimo ova priznanja u jednoj svečanoj atmosferi. Prelazimo na drugu točku dnevnog reda, a to je prijedlog prvih izmjena i dopuna proračuna Grada Šibenika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu. Evo, već prema govornici ide naš pročelnik, gospodin Slobodan Tolić. Dajem mu riječ da izloži ovaj prijedlog izmjena proračuna.

Poštovanje. Ispred vas su prve izmjene i dopune proračuna Grada Šibenika za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, gdje se proračun smanjuje za 12 milijuna kuna, s 452 milijuna kuna, uravnotežen je na 440 milijuna kuna. Znači, postignute su određene uštede što se tražilo od svih upravnih odjela. Najvećim dijelom, što se može vidjeti iz općeg dijela, umanjenje se odnosi na umanjenje pomoći, odnosno EU sredstava, vezano uz dinamiku realizacije EU projekata, koje ovisi o procesima javne nabave, samoj gradnji i ostalo, gdje se očekuje veći trošak da će biti utrošen, odnosno prolongiran u idućoj godini. Od drugih razloga, tu još ide posedacija, koja u značajnoj mjeri opterećuje proračun. Zatim je tu stavljeno i neki novi projekti koji nisu mogli čekati novi proračun, gdje je za neke su već ostvareni vanjski izvori financiranja, a za ostale se priprema projektna dokumentacija kako bi mogli biti prijavljeni na vanjski izvor financiranja. Tu je također priloženo i detaljno obrazloženje vezano za stavke, većim dijelom zbog čega su određena povećanja ili smanjenja izvršena u odnosu na izvorni plan. Hvala. Hvala gospodinu Toli ću na kratkom uvodnom izlaganju. Otvaram raspravu po ovoj prvoj točci dnevnog reda i pozivam da se javite za raspravu. Javio se gospodin Kovač, pa gospodin Restović. Možemo i krenuti, pa ako se tko u međuvremenu još javi, dobro je došao. Izvolite, gospodine Kovaču.

Najljepše zahvaljujem. Nastojat ću biti dosta koncizan i kratak. Naime, kod prezentacija izmjena i dopuna proračuna, pa ajde i novih proračuna, ja na to uvijek gledam, budući da nisam financijski ekspert, nisam financijski stručnjak, prave sam struke, ali imam nešto iskustva u radu predstavničkih tijela, ja na to uvijek gledam kao na jednu rendgensku sliku svega onoga što se u financijskoj, pa i u realnoj sferi događa na području određene jedinice lokalne samouprave, je li. Pa tako sam sagledao i ove izmjene i dopune proračuna za 2021. godinu. Ono što mi je prvo palo u oči, to je predviđeno povećanje stavke prihoda po osnovi poreza na dohodak i prireze, je li. Pa vidim da je povećanje za 4.821.800 kuna, pa se onda taj ukupan prihod proračuna po osnovi poreza i prireza popeo na, nažalost, još uvijek po meni, malih i nedovoljnih 87.737.000 kuna. Dakle, povećanje je od, nešto manje od 6%. Treba napomenuti i to, barem po mojem shvaćanju, da je vrlo vjerojatno u tom povećanju značajnu ulogu odigrala i neočekivano dobra turistička sezona, što popravljamo i zahvaljujemo, evo, dragome Bogu. No, gledajući tu stavku u proračunu, je li, ja volim komparirati

stanje proračuna Grada Šibenika sa stanjem u proračunima gradova koji su poprilično jednake veličine ili jednake brojnosti populacije, je li. Pa onda gledam, recimo, Dubrovnik, koji po toj osnovi u prihodu je, sukladno njihovom proračunu za 2021. godinu, 105 milijuna kuna, je li, dakle značajno više od Šibenika. Recimo, Varaždin, koji ima jednak broj stanovnika, 125,7 milijuna kuna u prihodu je po toj osnovi, što čini mi se dosta zorno govori o stanju šibenskoga gospodarstva, jer ovaj porez, a i prirez, obuhvaća sve plaće i sve mirovine koje su, koje su s iznosom iznad onog zakonom neoporezivog iznosa.

Nadalje, u računu prihoda i rashoda narasli su, vidim, rashodi za zaposlene za nekakvih 2.080.000 kuna, na, moramo priznati, visokih 128.245.000 kuna. Primjerice, Bjelovar, koji ima neznatno manje stanovnika od nas, ima 36 milijuna kuna manji trošak proračunski za zaposlene. Pa sam pogledao još jednu, još jednu, ovaj, još jedan podatak koji je vrlo intrigantan. Naime, Grad Šibenik je 2013. godine, kada započinje prvi mandat našega trenutačnog gradonačelnika, odnosno sadašnjeg gradonačelnika, vidim u evidencijama da je bilo 89 zaposlenika u gradskoj upravi, a 2021., imam informaciju frišku, potpuno i to iz gradske uprave, sveukupno 124, što znači da je povećanje bilo za nekakvih cirka 40%. Smatram da je to za razdoblje od 2013. do 2021., dakle za dva mandata, izuzetno veliki porast i mislim da moramo poraditi ozbiljno na tome da racionaliziramo broj izvršitelja u gradskoj upravi, odnosno da se to više ne povećava, da ne idemo u kvantitet, nego da idemo na kvalitet, kvalitet izvršitelja. Nadalje, pažnju mi je privukla i, privukli su mi proračunski izdaci, pa tamo se navodi, je li, za rashode za usluge, koji na određenim pozicijama jako rastu, pa sam vidio da ima, recimo, porasta od 600%, 800%, je li. Što znači onda da smo ili loše planirali, pa nismo predvidjeli neke rashode u adekvatnim iznosima, ili, što bi bilo puno gore, da ti naši zaposlenici u gradskoj upravi, odnosno oni koji primaju plaće iz gradskog proračuna,

nisu u stanju obavljati zadaće koje realni život, realna problematika pred njih postavlja. A što bi onda moglo ukazivati na relativno lošu ili lošu, ili lošu kadrovsku politiku. Inače, mislim da bi bilo jako dobro, držim da ovdje između nas vijećnika nisu svi ekonomski ili financijski stručnjaci, pa bi bilo dobro, recimo, da gospodin Tolić, mislim da se zove, koji je, ovaj, mnogo poštovani pročelnik Upravnoga odjela, da nam objasni što su to, što spada pod te rashode za usluge. Jer obično, razgovarajući s nekim ekspertima, ajde, mogu ih nazvati ekspertima, ovdje domicilnim, o ovoj problematici ovakvih vrsta rashoda, dobio sam zapravo uvjeravanje da se obično pod tim rashodima, koji nisu razvidni, mogu skrivati nekakve, nekakve zamke u vidu neracionalne potrošnje, neracionalne potrošnje u proračunu. Ne iskazujem otvorenu sumnju, ali volio bih da mi se objasni što se sve uglavnom pokriva s ovom stavkom rashodi za usluge. Jer, kažem, vidio sam na dosta proračunskih pozicija vrlo, vrlo visoke poraste potrošnje po tim segmentima. Evo, mislim da je zapravo ovaj, ovaj rebalans proračuna pokazao da nije baš sve tako idealno i tako cvjetno i tako cvjetaju će kao što to naš, naš gradonačelnik ovdje prikazuje. Evo, hvala vam lijepo. Hvala kolegi Kovaču. Kolega Tolić, hoćete li uzeti riječ?

Izvolite. Poštovanje. Evo, upravo listam kontni plan da vidim što se sve knjiži pod kontom 323, rashodi za usluge, odnosno kad vam bude godišnje izvršenje proračuna, onda ćete to dobiti na četvrtoj razini, pa će biti vidljivije. A i nastojimo do kraja godine napraviti još novu verziju transparentnosti koju smo dužni po, ovaj, važećem zakonu, pa ćemo isto na još jednoj detaljnijoj razini i još jedan nivo više isto objaviti na našim internim stranicama, tako da znate o kojim rashodima je riječ. Ja ću sad nabrojiti šta, šta vam tu spada, ima dosta toga. Pod 323 su rashodi za usluge. Na idućem nivou, 323.1, su usluge telefona, pošte i prijevoza. Tu vam svašta spada, od prijevoza učenika osnovnih škola, koji su milijunski iznosi. Zatim 323.2, usluge tekućeg i investicijskog održavanja. Isto ogromni iznosi, kad vi u bilo štoulažete, a da ne dižete vrijednost, ustvari radite tekuće investicijsko održavanje, koje isto može biti u značajnom iznosu, a koje je vidljivo tek samo na trećoj razini. Zatim 323.3 su usluge promidžbe i informiranja. Također velika stavka. 323.4 su komunalne usluge, koje obuhvaćaju 323.5 zakupnine i najamnine. 323.6 su zdravstvene i veterinarske usluge. 323.7 intelektualne i osobne usluge. Znači, tu spadaju sve intelektualne usluge.

Tako je, tako je. 323.8 su računalne usluge i 323.9 su ostale usluge koje obuhvaćaju od grafičkih, filmskih, uređenja prostorija, čišćenja, čuvanja, ostalih nespomenutih usluga. Mogu li vas zamoliti da me usporite? Ako mi možete, to mi je. Može. Evo, hvala vam još jednom. Hvala kolegi Toli ću. Sljedeći koji se javio za raspravu je cijenjeni vijećnik Tonči Restović. Izvolite. Pozdrav svima. Zapravo, samo jedno kratko tehničko pitanje koje bi nam možda i olakšalo cijelu ovu priču. Mislim da kad su ovakve točke dnevnog reda, na dnevnom redu gradskog vijeća, kolegica Vudra, ako se ne varam, vi ste predsjednica Odbora za financije, pa ne bi bilo loše da sazovete odbor prije ovakvih, prije nego što ovakve točke dnevnog reda dolaze na dnevni red. Mislim da je to smisao svega i bit će onda vjerojatno i lakše raditi u vijeću i kvalitetnije odluke. Hvala. Svakako podržavamo ovu inicijativu, jer imali smo i pred današnju sjednicu sastanak nekoliko odbora, ali evo i oni koji su po predmetnim točkama pozvani, ja ih isto toplo upućujem da u tome dijelu budu takve sjednice. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni vijećnik Marko Petković. Izvolite, kolega Petković.

Dobar dan svima ponovo. Kratko pitanje za gospodina Tolića u vezi ove projekcije proračuna za 2022. godinu i s obzirom na, ajmo reći, ove nadolazeće točke dnevnog reda 10, 11, 12 i 13, da mi pojasni da li su one predviđene i u kojoj stavci ovog, projekcije proračuna za 2022. Kolega Tolić. Moram vam dati jedno pojašnjenje vezano baš za te projekcije. I sam naziv ovog dokumenta, gdje smo se mislili prve izmjene dopune proračuna i projekcija, službeno se uvijek donosi proračun za 3 godine. Međutim, kad se rade izmjene, nama je dopušteno mijenjati samo tekuću godinu. Mi projekcije ne smijemo mijenjati. Tako da ovdje nema niti jedna izmjena vezana za 2022. i 2023. godinu. Tako ni. Možete Laić, nisi Laić, možete nekako na drugi način odgovoriti, s obzirom da je sigurno to pitanje od interesa javnosti, da znaju koji je razlog zapravo ovog povećanja ove komunalne naknade, odnosno dopune iznosa. To će biti na idućim točkama,će biti. Ali definitivno je vezano za proračun. Je, ali proračun još nije novi donesen. Ovo je samo za ovu godinu se mijenja, ne mijenja se za iduće godine. I povećanje je vezano od 01.01. sljedeće godine, tako da. Tako da ne utječe na stanje proračuna ove godine. Tako je. Hvala. Imamo li daljnjih govornika? Ako nemamo, zaključujem raspravu pod točkom 2. Prijedlog prvih izmjena je dopuna proračuna Grada Šibenika za 2021. godinu i projekcija za 2022.

i 2023., s ovom napomenom koju je kazao kolega Tolić. U svezi toga dajem na glasovanje tko je za ovaj prijedlog koji ste dostavljen. 11 protiv, 4 suzdržani, odnosno već dižu ruku i ostali. Da li kao protiv ili suzdržani? Okej. Znači, većinom glasova, od 11 glasova, prihvaćen je prijedlog. Moram napomenuti da je ovdje se radi o odluci koja se inače donosi nadpolovičnom većinom vijećnika gradskoga vijeća Grada Šibenika. To je jedna od onih odluka gdje se traži kvalificirana većina, što nije vezano za sljedeće točke dnevnog reda koje nam slijede. Treća točka dnevnog reda je prijedlog izmjena programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2021. godini. Otvaram raspravu.

Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 3. Tko je za? 11 protiv, suzdržani su, onda po prirodi stvari svi ostali. Većinom glasova prihvaćena točka 3. Prelazimo na četvrtu točku dnevnog reda, prijedlog izmjena programa gradnje komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2021. godini. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 4. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali dio vijećnika. Većinom glasova prihvaćena točka 4. Prelazimo na petu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o izmjeni programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju Grada Šibenika za 2021. godinu. Otvaram raspravu. Kolega Marenčić se javio za riječ. Izvolite, cijenjeni kolega.

A, tu je. Baš sam htio predložiti da pričekamo gospodina gradonačelnika, ali naš dragi gradonačelnik je već tu. Volio bih da se vratimo svi u klupe i da možemo omogućiti kolegi Marenčiću slaganje stolica. Najprije bih želio na neki način, pa na neki način odati zahvalu gradonačelniku, s obzirom da brine o djelatnicima izuzetno važne djelatnosti, a to je predškolski odgoj. I šta vodi se računa o djelatnicima na neki način. I vidim ovdje da je povećanje se traži zbog, na neki, zbog povećanja praktički primanja svakog djelatnika, pogotovo za njihovu pomoć i, da ne kažem, i otpremne, otpreme prilikom odlaska u mirovinu i tako dalje. I to se sve odnosi na praktički 170 djelatnika koji se nalaze u gradskim vrtićima. A ja bih sad samo postavio gradskom, praktički, upravi i našem dragom gradonačelniku: a šta je s onih 120 djelatnika koji rade u istoj branši, ali su u privatnim vrtićima? Zašto to govorim? Jer na neki način gradonačelnik i gradska uprava su i neka vrsta poslodavca tim istim ljudima i bilo bi normalno i bija bi red da se na isti način brine i o tom sektoru unutar našeg grada.

Cijelo vrijeme prilikom rada i slušanja ovdje u gradskom vijeću, na neki način podršku svakoj slobodnoj inicijativi u privatnom sektoru i kako treba s te strane pomoći i maksimalno, na neki način, pružiti ruku i uprava da ljudi koji traže svoj posao i na neki način mjesto pod suncem, da im se pomogne maksimalno, s obzirom pogotovo u ova vremena ružna koja su sve obuhvatila s Covidom-19. Primjer gledamo te pomoći, na neki način, ja ih gledam ovdje kao vijećnik i kao građanin Grada Šibenika, bezbroj tih prilika, i ja nemam ništa protiv toga. Evo, na neki način, zadnja investicija privatnika koji je radio zgrade kod Svete Mare,

obaveza je grada da se tu pomogne na neki način i da se osigura komunalne usluge. I tu smo izdvojili nekih 3, skoro 3 i pol milijuna kuna za pristupne ceste i sve ostale potrebnu infrastrukturu, da bi taj, na neki način, privatnik uspio realizirati, ne kažem, ali društveno korisnu stvar za Grad Šibenik. Sad me zanima, zašto takav pristup nije i kod privatnih vrtića? Jednostavno ne razumijem gdje je taj otpor da se cijelo vrijeme, na neki način, zaobilazi nekakve obaveze, a mislim da je to posao itekako važan za Grad Šibenik, a da ne kažem da direktno i pomaže Gradu Šibeniku. Mi smo svjesni da nemamo infrastrukturu u gradskim vrtićima i da smo osuđeni na pomoć, ali nije to samo pomoć, nego to je na neki način i dužnost i nas i, mislim, i grada da valorizira tu pomoć koju dobiva od privatnih vrtića. Svjedoci smo nizom zadnjih godina niza sastanaka predstavnika vrtića s gradskom upravom i obećanja te iste uprave kako će se pokušati izjednačiti u financiranju i gradski vrtići i privatni vrtići. Međutim, to nikako da dođe. I sad, svoje govornice ja opet, na neki način, želim apostrofirati taj problem, jer dotacija, po priči i kazivanju predškolskih djelatnika, porastom i pedagoških standarda i velikih obaveza koje praktički svaki vrtić sve više ima svaku godinu, 900 kuna po djetetu jednostavno nije moguće održati. Imam prilike saznati, situacija je u drugim gradovima slična i problematična, i da se radi na neki način o potrebi od skoro 2.500 do 3.000 kuna po svakom djetetu da bi uopće egzistirao jedan vrtić.

I sad ja pitanje svoje govornice, na neki način, ako da li je normalno, ja ne znam čemu je otpor, da li je tu nešto sakriveno, da li vi znate neke informacije, da mi ne znamo. U čemu je problem da se to na neki način više ne izjednači, odnosno da imamo podjednake uvjete, jer po meni je zadatak, jedini zadatak gradske uprave da se mi borimo za što bolje uvjete i ravnopravne uvjete u svim vrtićima, bili to privatni ili gradski, i da budu jednostavno jedinstvene obaveze prema građanima, odnosno da isto plaćanje imaju. I ja, i to mi je normalno da se ta borba vodi, a ne da li ćemo uzeti koji dio od privatnih vrtića da bi eventualno dali gradskim ili drugim. Jednostavno ne razumijem u čemu je problem i zašto se to godinama opire. Eto, to. Ja bih volio da se to na neki način jedanput da završi ta priča. I ta obećanja, da li su to onda floskule, o čemu se radi, uvijek se govori na svakom sastanku s tim predstavnicima privatnih vrtića da će se izjednačiti iz godine u godinu. Sad je bio Covid, sad je bio taj problem. Međutim, Covid nije problem za gradske vrtiće. A što je s privatnim vrtićima? Molio bih jednostavno svoje govornice čuti razloge zašto se to ne primijeni i zašto se ne prihvaća privatni vrtići kao ravnopravni pravnik u jednom izuzetno važnom sektoru za cijeli grad, a to je predškolski odgoj.

Hvala lijepa. Poštovani kolega Marenčić, odgovorit će cijenjena pročelnica nadležnog odjela, gospođa Mirjana Žurić. Lijep pozdrav svima. Evo, gospodine Marenčić, kao što ste i sami rekli, u vrtićima čiji je osnivač Grad Šibenik, vidjeli ste u ovome programu, ima i sredstava jer su nabrojili da je stavka veća nego što je bila u prvošnjem proračunu, je zbog izjednačavanja plaća s djelatnicima osnovnih škola, što je u Zakonu o predškolskom odgoju i predviđeno. Ali, naravno, to se odnosi na samo ustanove čiji je osnivač Grad Šibenik. Mi ni na koji način ne možemo utjecati na plaće koje isplaćuje osnivač, bilo privatni, bilo vjerski, osnivač predškolskog odgoja. Ono što predškolske ustanove, ono što smo napravili, to je da smo postojeću subvenciju s 700 kuna po djetetu podigli na 900 kuna po djetetu. Isto tako, morate znati da u ekonomskoj cijeni koja je različita od vrtića do vrtića, ona je negdje 2.000 kuna, negdje 1.800 kuna, negdje 2.200 kuna, različito. Imamo i uplatu roditelja. Ta uplata roditelja kod vrtića gdje je Grad Šibenik osnivač, se vraća u riznicu Grada Šibenika i, dakle, smanjuje to ekonomsku cijenu, pa prema tome izjednačenje subvencije ne može nikako biti isto, jer ono što roditelj uplati kod privatnog i vjerskog vrtića uplaćuje izravno tu. Ne kažem da nema prostora za povećanje subvencije, ali to sve, naravno, ovisi o prihodima proračuna i našim mogućnostima. Sada je to ulaganje 7 milijuna kuna u privatne vrtiće, dakle 900 kuna po djetetu.

Kažem, u nekoj projekciji proračuna možemo o tome razgovarati, o potpunom izjednačenju nisam sigurna, ali u svakom slučaju mi ostajemo otvoreni za te razgovore i nikad nismo zatvarali vrata nekim inicijativama, ali kažem, sve zavisi od naših mogućnosti. Evo, toliko što ja imam reći. Hvala gospođi Žurić. Komentar gospodin Marenčić. Zahvaljujem i na, praktički, na odgovoru, ali osnovno pitanje ja znam da ne može biti i ne može biti dotacija privatnom vrtiću identična ekonomskoj cijeni, pogotovo gradu. Ali to jedno približavanje i jedno prihvaćanje partnera, mislim da to cijelo vrijeme u ovoj priči izostaje. I jednostavno se to traži i mislim da je to najveći problem kod privatnih vrtića, što oni ne osjećaju potporu, doslovno potporu, da ispada da oni moraju moliti, tražiti za nešto što praktički, neću reći da im pripada, ali mislim da je posao koji obavljaju jedni i drugi i da ih mi na takav način moramo gledati kao partnere. I radi se samo o tome da se smanji ta razlika, jer očito 900 kuna, koje vi kažete da su se podigle sa 700 na 900, to je koliko imam godinu dana zadnju, ali istovremeno na tom istom sastanku, kad je to tako odlučeno, bilo je rečeno da će se sukcesivno približavati, odnosno pokušati izjednačiti ti kriteriji. Samo se o tome radi. Jednostavno, prihvaćanje partnera u jednom vrlo važnom zadatku, procesu. Hvala lijepo. Hvala. Javio se za riječ zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta.

Izvolite. Ja ću ovako jedno retoričko pitanje. Zapravo, što je s roditeljima djece koja pohađaju privatne vrtiće? Grad Šibenik je podigao s 700 na 900 kuna dotaciju, je li, ali se tim roditeljima koji pohađaju privatne vrtiće nije promijenila cijena vrtića na manje. Zbog čega nije? Sad ste rekli. Sad ste sve rekli. Ali da li to znači da vi imate skrivene neke informacije u odnosu na njih? Ja tražim ovdje sa strane gradskog vijeća da upravo otvorimo tu temu i da to razriješimo. Sve ste odgovorili. Malo ih nije. I 1.000 je malo, i 1.200 je malo, i 1.300 je malo. I nikad neće biti dosta. A zašto mi ne bi, kao gradsko vijeće, evo ja predlažem na neki način novi sistem tog, a na takav način da se korigira dotacija, ali da svaki roditelj ima istu cijenu bez obzira da li ide u privatne ili gradske vrtiće. Ajmo se boriti za to. Želimo isti standard za roditelje. Ovdje nije stvar da ja branim privatne vrtiće, nego želim braniti roditelje. Ne branite roditelje jer niste nijedan put spomenuli, ali 200 kuna se dobilo mjesečno po roditelju, a nije se cijena smanjila. I sami ste rekli: malo ih je. Zbog toga jer ima dovjeravanja od tih istih ljudi da praktički upravo zbog povećanja pedagoškog standarda moraju zapošljavati ljude dodatne, psihologa, tjelesnog. Ne ulazim u detalje. Ne mogu reći o tome.

Ali ajmo se boriti, donijeti mi zajedničku odluku da bude jedinstvena cijena za bilo kojeg roditelja na području Grada Šibenika. I onda idemo definirati partnere. Gospodin gradonačelnik, izvolite. Dakle, nesporno je da privatni vrtići jesu i mogu i poželjno je da budu partneri, ali onda moraju poslovati po svim kriterijima kako posluju i javni, odnosno vrtići kojima je osnivač Grad Šibenik, počevši od pedagoškog standarda, počevši od prava zaposlenika u tim vrtićima, počevši od prava na dohodak koji se mora usklađivati, pa do načina upisa djece u vrtiće. U gradske vrtiće se upisuju djeca po jasnim kriterijima zaposlenosti, jednog, dva roditelja i tako dalje, po takozvanoj zoni pripadnosti u upisno područje. Privatni vrtići rade ono što oni misle da trebaju raditi jer su privatnici. Ne podliježu, uvjetno rečeno, nikakvim pravima, nikakvih kolektivnih ugovora, i ovo što je gradonačelnik rekao, to je samo vrh sante. Dakle, pa do onoga što je pročelnica rekla, kretanja novca koji se isplaćuje u vrtiće. Vrtići su izuzetno skup hobi koji naša djeca zaslužuju, ali ja vam sad kažem, Grad Šibenik nema problema s neupisanom djecom, za razliku od mnogih gradova u Republici Hrvatskoj. Prioritet moje brige je partnerski odnos s privatnim vrtićima, ali prioritet su vrtići kojih je osnivač Grad Šibenik i dizanje visokog standarda boravka djece u tim vrtićima. Zato i u njihulažemo i to će biti moj prioritet. Hvala. Ima li daljnjih pitanja?

Ako nema, zaključujem ovu točku dnevnog reda i dajem točku 5 na glasovanje. Tko je za? 13 protiv, suzdržanih i ostalih. Nećemo glasovati, prihvaćena točka 5. Šesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izmjenama programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi, znanosti Grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje točku 5. Tko je za? 11 protiv, suzdržanih. Većinom glasova prihvaćena je točka 6. Točka 7. Prijedlog izmjena plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinansijskoj imovini osnovnih škola Grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 7. Tko je za?

13 protiv, suzdržanih, ostalih. Većinom glasova prihvaćeno. Pardon, osma točka dnevnog reda, prijedlog odluke o izmjenama programa javnih potreba u sportu Grada Šibenika za 2021. godinu. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se javio i kolega Marenčić iza njega. Izvolite, cijenjeni kolege. Najljepše zahvaljujem. Ma evo, odmah ću reći na početku, ja ću glasovati za ovu odluku, ali bih htio gospodina gradonačelnika podsjetiti na njegovo jedno već relativno staro obećanje, a to je obećanje preuređenja sportske dvorane na Baldekinu, u isključivo košarkašku dvoranu, jer mislim da su se stvorili uvjeti preuzimanjem od strane kolumbijskog investitora, nogometnog kluba Šibenik, pa koliko mi se čini i održavanja i vođenja brige i o stadionu nogometnom, da su se oslobodili nekakvi financijski potencijali da bismo mogli na jedan bolji i kvalitetniji način pratiti košarkaški sport u Šibeniku. Ja sam možda subjektivan, 4 godine sam bio predsjednik košarkaškog kluba Šibenka, tad se zvao Šibenik. Znam da smo uvijek grcali u financijskim problemima, nikad nije bilo dovoljno novca. Problem je, doduše, i s pronalaženjem nekakvih sponzora, ali mislim da bismo mi kao grad trebali se odužiti tom sportu koji je na koncu konaca afirmirao ime Grada Šibenika u Europi i u svijetu, ako ništa drugo dajući vrlo vjerojatno najvećega i najpoznatijeg europskog košarkaša, europskom i svjetskom je sportu Dražena Petrović. Dakle, ja vas samo podsjećam, gospodine gradonačelniče, na to obećanje i mislim da bi bio red da pokušamo u što skorijoj budućnosti omogućiti da se to vaše obećanje realizira.

Hvala lijepo. Hvala, gospodin gradonačelnik. Dakle, sve što je gospodin Kovač rekao, sve stoji. Dakle, Grad Šibenik je uložio izuzetan trud, evo ovdje sjedi predsjednik Šibenke, i iza Šibenkeće stajati Grad Šibenik koliko god je moguće i koliko je to realno i objektivno. I to smo nakon povlačenja velikog sponzora Doguž grupe uspjeli smo stabilizirati taj klub, dosta dobro brodi, ozbiljno su mu rezultati u pripremnim utakmicama, čak je pobijedio i Split, što daje optimizam. Ali vratimo se na sportsku dvoranu. Da, to je naša ambicija i plan je i nadamo se da ćemo iznaći konačno sredstva da se osuvremeni sportska dvorana u osnovnoj školi Meterize, što znači da je nedopustivo da ima onaj plastificirani, praktički betonski pod, nego mora biti antistresna podloga, odnosno po standardu kao što ima to Baldekin. Na taj način bi mi sve ove sportove, pa i rekreativce koji opterećuju sportsku dvoranu na Baldekinu dislocirali, a Baldekin bi ostao samo za upotrebu praktički košarci, na način da bi se ispred, odnosno ispod koševa montirale, da, pokretne tribine, ali bi ostale stalno jer više nema potrebe da se skidaju, montiraju. I to ćemo nastojati izvesti. Kao što, opet se vraćamo na Batižele, ne možemo bez njih, je jedan od čvrstih stavova Grada Šibenika da se u projektu Batižele napravi takozvana multifunkcionalna dvorana, neću je nazvati sportska, nego jedan novi pristup projektiranju u kojoj bi dvorana zadovoljavala visoke standarde za održavanje sportskih zbivanja, ali i kongresa i koncerata, da bi praktički oživjeli i takozvanu mrtvu vanturističku sezonu, jer u ovom trenutku tako prilagođeni Baldekin bi bio, po našoj procjeni, dovoljan s obzirom na status hrvatske košarke da zadovolji potrebe do izgradnje velike dvorane.

Dakle, da, nastojat ćemo održati to obećanje i jest obećanje. Hvala. Cijenjeni kolega Marenčić se javio sljedeći. Ja ovdje imam jednu više tehničku primjedbu, na neki način, na ove prijedloge, jer volio bih da se na neki način drugačije formulira ovo obrazloženje, kad se već piše i ako se želi dati informacije što se dešava. Jer ovo, recimo, pod A, sveukupno povećanje iznosa, povećanje od 588.000 kuna u aktivnosti održavanja i izgradnje sportskih objekata pod upravljanjem Javne ustanove Sportski objekti Šibenik, sukladno iskazanim planom ustanove. Taj plan smo usvojili, vidjeli smo, znali smo i on je donio nekakvu formulaciju. I sad najedanput pol milijuna kuna treba više, po tim istim planovima. Ja bih očekivao bar nekakav odgovor na što se to odnosi. Jednostavno, da se to napiše, o čemu se radi, kad je već došlo do proboja tih istih planova ustanove. I pod B, normalno, povećanje od 300.000 kuna u aktivnosti ostalih sportskih programa i sukladno planiranju koji se realiziraju u organizaciji Zajednice sportova Grada Šibenika. Ovdje imam samo jednu primjedbu, što već niz godina slušamo, ti ostali sportski, pod stavkom ostali, već niz godina toliko raste da je evo sad došla i do pol milijuna, a mislim da ona zavređuje analitiku detaljniju, da se pokaže na što se to smatra i di se to troši kad dolazi pod ostale sportske aktivnosti. Eto, samo toliko. Hvala. Hvala, gospodin gradonačelnik. Odgovor na vijećničko pitanje.

Ja ću generalno odgovoriti kad govorimo o sportu. Samo s nekoliko konstatacija, a složit ćete se s tim. Nema više sponzora. Svi sportski klubovi, bez obzira koji status imaju, koji ugled, tko se s čime bavi, su praktički udruge koje se naslone na proračun koga? Grada. Dakle, naravno da potrebe raste. Druga konstatacija. Nažalost ili na sreću, kako tko shvati, broj sportskih klubova i udruga u Šibeniku nevjerojatno raste. Ja ne znam je li to u drugim gradovima. Ima li ijedan sport u Gradu Šibeniku, a koji nije zastupljen? I mi ćemo tu doći kad-tad u situaciju da ćemo morati reći: gospodo draga, mi hoćemo ovo financirati, ovo, snađite se, ako se hoćete baviti, bavite se. Odvelo bi nas duboko u temu, a onda da bude problem još i veći. A onda prođe vrlo kratko vremena, pa iz jednog sportskog kluba ili udruge formira se dva, pa se formira tri koji se bave istim. Zašto? Zato što su oni koji su dobro došli i mi ih podržimo bili osnivači, poslije međusobno svade, pa se formira dva, tri kluba, pa sva dva, tri ponovo dođu na jasle Grada Šibenika i kaže: sad vi to financirajte. I treće, ne treba, to je duboka analiza, i treće, Grad Šibenikće zaista uvijek iskreno stajati iza sporta u Gradu Šibeniku i konstantno ćemo povećavati sredstva. Mi imamo čak i jedan relativan mir, za razliku od nekih godina i u Savezu sportova, kada se odluke, pa i gospodin Marenčić sudjeluje u tome, zaista donose, ja bih rekao, na jedan transparentan, kolegijalan način.

Tu je i naš Dario koji može o tome govoriti. Ja samo govorim generalno. Nažalost, proračun da je ne znam koliki, uvijek ima svoje ograničene mogućnosti i vjerojatno ćemo vrlo brzo doći zaista u situaciju kad ćemo morati reći oštar rez. Ne može više grad stalno financirati, pa ja ću to tako slobodno reći, privatne projekte pojedinaca, a onda oni vrlo brzo izlaze iz dogovorenih okvira načina funkcioniranja i suradnje. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni kolega Petković, pa kolega Zdravković. Zahvaljujem vam, ja gradonačelniku na ovom ustupku izlaganja. Tražim odgovor na ova pitanja. Možda Tonjić prvo, pa ćemo onda dati riječ kolegi Petkoviću. Iza toga kolega Kravčić se javio, tako da imamo priliku. Poštovanje, obrazloženje navedenih točaka je već navedeno u obrazloženju proračuna, pa nije ponavljano u ovoj točki. Možete ponoviti? Imate li na obrazloženju proračuna?

Piše u obrazloženju proračuna. Treba nam za proračun. Evo, odlično. Kolega Petković, molio bih vas da se uskladite. Dobar dan svima još jedanput. Molio bih vas da dopustimo kolegi Petkoviću pitanje, pa se onda možemo kasnije vraćati na pitanja. Dotakli smo se teme financiranja sporta s obzirom na predmet glasanja. Definitivno da profesionalni sport ima svoja zakonska pravila što se tiče financiranja, i ovdje moramo građanima jasno razjasniti, dakle, da profesionalni sport nema direktno financiranje iz gradskog proračuna, već da se to radi na neke druge načine, je li. Tako da, prvenstveno, ovo povećanje, odnosno rasterećenje proračuna u vidu privatizacije Nogometnog kluba Šibenik otvara prostor brojnim sportovima, ne samo košarci. Prvenstveno bih naglasio da bi bilo dobro od vladajućih da ta sredstva prenamijene i usmjere u omladinske pogone, odnosno i praktički, jer kroz edukaciju djece dobivamo brojne povratne čimbenike koji su korisni za naše društvo općenito. A druga stavka, također bih sugerirao da se, recimo, ovaj projekt trim staze na Šubićevcu i nekog vježbališta multiplicira, dakle, da imamo više takvih lokacija za vježbanje, odnosno za građanstvo, jer na taj način definitivno utječemo i na kompletan zdravstveni sustav i

bolje zdravlje naših građana. Definitivno želim naglasiti da je djelovanje zajednice i osnivanje ovih udruga, je li, kako je naš gradonačelnik rekao, da se često osnivači zavade i onda dolazi do preopterećenja proračuna. U tom smislu, mislim da je posljedica preopterećenja proračuna u tom smislu upravo to što nemaju jasne kriterije za raspodjelu sredstava udrugama koje su korisnici preko Saveza sportova. Naime, i sam sam sudjelovao u toj priči, tako da sam dosta upoznat s i osnivanjem sportske udruge. Nema jasnih kriterijuma, oni se često spominju, nikad nisu saživjeli u praksi. Dakle, ne gleda se količina djece, je li, koja se bavi sportom, ne gledaju se potrebe djece, gledaju se neki privatni interesi i, ovaj, to je definitivno tako i neće me nitko uvjeriti da je drugačije. Ja sam osjetio to na vlastitoj koži. Ono što možemo napraviti, jer možemo građanima i u tom smislu povećati transparentnost, je li, da se zna koji su kriteriji, zašto neka udruga dobije 5-6 tisuća kuna, zašto neka dobije više i tako dalje, nikad nije jasno to obrazloženo. Evo, mislim da me nećete razuvjeriti, ali pokušajte. Prije gospodina Zdravkovića, repliku je tražio gospodin Šunjić.

Dobar dan svima, pozdravljam sve nazočne. Evo, morat ću biti stvarno malo predirektan, možda malo i grub prema gospodinu vijećniku. Za razliku od gospodina Marenčića, koji često priča o sportu kad izađe na govornicu, on to argumentirano priča i dosta dobro poznaje materiju. Gospodin Petković u svom izlaganju doslovno kao da je pao s Marsa, on pojma nema o čemu govori, jer, gledajte... Samo malo za komunikacijsku... Ne, moram biti, jer jednostavno, to je čisti populizam, jer ja s gospodinom sam nekoliko puta razgovarao i on dobro zna da neki dokument postoji, a ovdje izjavljuje da ga nema. Ovako, 2018. godine, na Skupštini Zajednice sportova, nakon dugo godina, donesen je Pravilnik o vrednovanju i razvrstavanju sportova u Gradu Šibeniku i to je jasan kriterij, jasan pravilnik koji je na službeno objavljen na web stranici, gdje se doslovno sve može vidjeti na koji način se klubovima dodjeljuju sredstva. Vi pričate o nekakvim tu, da se radi, da se to donosi, da se zna kako se donosi, da se zna kako idu sredstva. Mislim da je to dosta transparentno i da tu nema nikakvih zakulisnih igara. Znači, postoji poziv, postoji prijavnica, klubovi dostavljaju prijavnice, kasnije postoji povjerenstvo koje to određuje, Zajednica sportova daje prijedlog gradu, gradonačelnik donosi odluku. Dakle, to je jedan transparentan put, a pogotovo, rekao bih, od ove 2018. godine, od Skupštine koja je bila, čini mi se, 16.7., gdje smo donijeli te kriterije, gdje su ti kriteriji bili poslani svim članovima Skupštine Zajednice sportova na uvid.

Tako da, zaista, nemam što puno dodati po tom pitanju. Što se tiče ostalih stvari koje ste rekli, mislim da zajednica, odnosno grad koji donosi odluke po tom pitanju, dosta dobro prati klubove. Ako spominjete da ste upoznati vezano za male klubove na način kako klubovi funkcioniraju, upravo te male klubove zadnjih godina smo itekako podržali, popratili njihov rad, a pogotovo u vrijeme ove zadnje dvije godine, kad situacija nije baš bila bajna u djelovanju klubova, jer ti klubovi su navikli i na nekakve prihode od članarina. Zajednica kao organizacija koja nudi maksimalnu podršku tu klubovima, bila im je maksimalno na usluzi, jer znamo da ljudi koji vode te klubove su većinom amateri koji vrlo malo poznaju, odnosno imaju vrlo malo vremena uz svoje svakodnevne obaveze, jer isključivo 3-4 kluba u gradu ima profesionalne tajnike. Tako da, zajednica im je bila maksimalan suport sa svim svojim resursima i nisam baš primijetio neko veliko nezadovoljstvo kod klubova, dapače, pristizale su pozitivne vibracije s te strane. Tako da, evo, samo da zaključim, znači, pravilnik je jasno donesen, možete kod mene doći, dobit ćete bodovanje udruga koje vas zanimaju. Znači, sve je transparentno. Spomenuli ste, ovaj, i još ovo da završim, spomenuli ste situaciju i nogometni klub, gdje smatrate da se taj dio treba osloboditi koji pripada nogometu i preusmjeriti na druge sportove. To smo već napravili u ovoj godini, gdje smo im značajno smanjili sredstva koja smo preusmjerili na druge škole sporta, na omladinske pogone.

Ali morate jednu stvar drugu znati, pošto ja to vrlo dobro pratim i znam, nogometni klub je privatiziran, ali u nogometnom klubu i dalje igraju šibenska djeca, u nogometnom klubu i dalje aktivno sudjeluju šibenski treneri, pa mislim da je i novi vlasnik s ovim zadnjim komentarima i zadnjim izjavama, odnosno postupcima, jasno dokazao koliko cijeni šibensku djecu, jer, evo, samo u zadnjih 15 dana potpisani su ugovori sa šibenskom djecom, kao što je Nikorak, kao što je Bolanča, kao što je Doni Grdić. To su sve djeca koja su sa 5-6 godina došla na Šubićevac i došli u situaciju da danas imaju profesionalne ugovore i bezbroj takvih koji iz dana u dan napreduju. Naravno, ima je, kao privatni investitor, ima pravo i dovesti nekakve igrače sa strane, ali to je danas u modernom nogometu sasvim normalna realnost. Nama je bitno da u Šibeniku ne igraju stranci, nego da je 90% šibenske djece u omladinskom pogonu. Naravno da će im se smanjiti iznos i već im se smanjio, ali dalje to treba popratiti, jer ipak nogometni klub Šibenik uvijek će ostati jedan od glavnih promotora Grada Šibenika. Eto, hvala. Hvala. Replika gospodinu Petkoviću.

Bit ću kratak. Dakle, do donošenja Predmetnog pravilnika 2018. godine, sport u Šibeniku, odnosno financiranje, bio Divlji zapad, a nakon 2018. godine je Divlji zapad s VAT ERP-om. Ne znam sad tko je VAT ERP, ali to će se pokazati. Hvala. Gospodine Zdravkoviću. Pozdrav svima još jedanput. Ne bih htio ja sad da se ovo dođe na osobnu neku razinu prepucavanja, ono, slažem se sa svim, s ovim zadnjim Markom se ne slažem. Teško je sad naći pravu neku osnovu, izgubio sam kroz ove vaše prepucavanja, ali jedno ću reći ovako, opet ću se vratiti, vizija sporta i Grad za mlade. Gospodin Dario, on stvarno, otkad je došao, učinio je sve da se, ono, sve što je prije bilo da se, kako bih to rekao, popravi. I to je super i odlično, ja ću vam prvi stati uz vas. Ali ono što je prije bilo, na temelju toga se naučilo kako da se dalje funkcionira, nisu se promijenile neke stvari. Uvedeni su se kriteriji, ali još uvijek se na osnovu starih, prijašnjih pojedinaca i stvari radi stvari koje se danas donose, a to je da nam sport ne ide u onom smjeru. Pitat ću vas ja, vidjet ćete ovo loše, vašu djecu i to, koje godine oni prestaju sa sportom. Što se dešava onda kad prestane? Javne ustanove, super stvar, ali javne ustanove ne možemo koristiti mi svi građani ukoliko nemamo neki kriterij da smo klub ili nešto.

Bazen i vrlo malo građanstvo ili ostale stvari. Hoću reći, žao mi je raspored sredstava, da se toliko daje, gospodine Španjel, nemojte se naljutiti, javnim ustanovama za održavanje i za plaće djelatnika. Mislim, te ustanove su za sport, zar mi toliko moramo izdvajati puno više za njih nego za sport? A pitao sam vas viziju sporta, Grad za mlade. To su mi malo neke nelogičnosti. Gospodine Dario, ako može, nastavite s tim tempom i Zajednicu sportova Šibensko-kninske županije isto nastavite, ali negdje se trebalo razvući, ovaj, napraviti granica i reći nešto prije nije bilo dobro, ajmo to sad popraviti. Jer još uvijek se neke stvari sakrivaju i neće se reći, samoće se reći: "No, vi otkad ste došli ste super napravili." A što je s onim prijašnjim? Ja sam osobno bio izmaltretiran sa svojom udrugom, imam dvije udruge koje se bave, nikad mi nije netko bio sponzor, niti imam pomoć. Vi imate, počeli ste malu, ajmo reći, rekreaciju. Znate vi koliko je rekreacija za Grad Šibenik znači? Toliko da ja nikad neću stati s tim. A nećete ni vi, u privatno vrijeme ćete možda prošetati. Ali mi ne postavljamo granicu, gdje je tome kraj. Ajmo se konačno uhvatiti jednog mjerila. Sad ću vam još reći ovdje pred svima, to nisam nikad rekao, kad sam došao, Savez sportova, znači Grada Šibenika, i prije gospodina Darija, rekao sam: "Imam super jednu ideju, zove se rekreacija, ponudit ću građanima." Čovjek me pogledao, rekao: "Jaću činiti sve da to nikad ne zaživi." Nikad.

I onda mi je dao ruku nakon 2-3 godine zato što je vidio da radim dobru stvar, ali još uvijek se vodi na to da, ovaj, to ne može proći. Vjerujte mi, rekreacija i sport, vi isto morate živjeti od toga. Tako da, eto, samo, krivo mi je za tu raspodjelu sredstava. Dajte više za sport, ali ne za objekte. Objekte, mi možemo sami se skupiti i popravit ćemo što treba. Dajte za sport. Dobro, hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, možemo zaključiti raspravu o 8. točki dnevnog reda, to je prijedlog odluke o izmjeni Programa javnih potreba u sportu Grada Šibenika za 2021. Dajem na glasovanje prijedlog odluke koji vam je dostavljen u tekstu poziva. Tko je za?

11 protiv, suzdržanih, ostali većinom glasova, prihvaćena 8. točka. Idemo na 9. točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o izmjeni Programa javnih potreba u osnovnom školstvu Grada Šibenika za 2021. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 9. Tko je za? 15 protiv, suzdržani, ostali, znači većinom glasova, prihvaćena je 9. 10. točka dnevnog reda. S ovim smo iscrpili de facto točke koje se naslanjaju na onu točku 2. A idemo dalje na 10. točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o vrijednosti boda komunalne naknade. Otvaram raspravu. Za riječ se javio... Jedna sugestija. Da, da, prvo je kolega Kovač, pa se javio kolega Rajić i kolega Petković. Izvolite. Evo, jedna sugestija. Mislim da su ručno vezane rasprave u točkom 10 i 12. Je li moguće provesti objedinjeno?

Ja bih volio, ja bih volio da ipak se držimo dnevnog reda, jer onda nas objedinje... Jer vas i tako, ovaj, objektivno nitko ne sprječava da u raspravama, vidjeli smo i do sadašnjeg tijeka i vijećničkog sata, da se često vodi rasprava o onome što na kraju ne predstavlja pitanje, je li, pa onda, ovaj, imamo pledoyer 1, a pitanje je drugo. Tako da, znate i sami da što se tiče samih vijećničkih rasprava, imate limit u pogledu trajanja, ali nemate limita u pogledu broja javljanja, pa ja onda niti ne prekidam izlagača, jer jasno da bi onda upao u drugi problem. Stoga, otvorit ćemo raspravu, vi ćete nastupiti onako kako smatrate, kod određene točke dnevnog reda, ali po redu kako smo je utvrdili. Ne možemo spajati točke dnevnog reda. To je čak i poslovnički predviđeno, da ono što se utvrdi, čak ne možemo ni mijenjati, ovaj, raspored, je li, samih točaka. Ali idemo na raspravu. Za raspravu se javio gospodin Kovač, javio se gospodin Rajić, i dajte mi prisjeta, je li, kolega Petković se isto javio tamo.

Također, ovaj, napominjem da za ovu točku dnevnog reda je došao i amandman samoga predlagatelja, gospodina gradonačelnika, tako da ćemo i njega čuti u tome dijelu što je, ovaj, predloženo i bit će to preneseno. Izvolite, kolega Kovač. Najljepše zahvaljujem. Evo, dakle, prijedlog odluke o vrijednosti boda komunalne naknade, ona je sama po sebi vrlo jednostavna, govori o tome da će vrijednost boda porasti, odnosno poskupiti, sa 0,48 kuna po metru četvornom na 0,70 kuna po metru četvornom, što je povećanje od nekakvih 46%. Dakle, to je jedno izuzetno, izuzetno visoko, ovaj, povećanje cijene, odnosno povećanje vrijednosti boda komunalne naknade. Ja sam duboko uvjeren da se tako nešto događa u nekom većem gradu, u nekoj većoj sredini, urbanoj, u starim demokracijama zapadne Europe, da bi bilo velikih problema. Velikih problema u smislu, vrlo vjerojatno, i javnih prosvjeda građana. No, kod nas nije tome tako. Na nama je ovdje da donesemo odluku i glasujemo o prijedlogu te odluke. Ja sam sebi dao u zadaću, pa sam prije nego što je jutros djelatnica gradske uprave podijelila još neke dodatne papire, ovaj, s dodatnim informacijama, pogledao sam podatke o vrijednosti boda komunalne naknade, konkretno u Gradu Dubrovniku, je li, koja je 0,50 kuna, dakle 50 lipa po metru četvornom. U Zadru je to 0,64, u Varaždinu 0,50, pola kune, je li, u Sisku isto tako 0,50 kuna po metru četvornom. Dakle, bitno niže su vrijednosti boda nego što bi to bila vrijednost boda ako prihvatimo ovu odluku.

E sad, pitanje je da li je šibenska razina komunalne usluge i komunalne infrastrukture na višoj razini nego li je to slučaj u gradovima koje sam spomenuo. Ja ću biti slobodan, pa ću govoriti i o, jer to je usko povezana tema, je li, ako mi dozvoljavate, i o ovoj odluci o izmjeni i dopuni odluke o komunalnoj naknadi. Dakle, izmijenjen je sad članak 7 koji određuje 4 zone i u njih raspoređuje naselje i njihove dijelove. Treba primijetiti kako više ne postoji, kao što je to postojalo u dosadašnjoj odluci, 5 zona, gdje je vrijedio koeficijent 0,20 u petoj zoni, te je sada to četvrta zona u kojoj se određuje najniži koeficijent u visini od 0,40, što također predstavlja poskupljenje. Dakle, ne samo, ne samo, ovaj, povećanje, odnosno poskupljenje vrijednosti boda, nego i ova, ova stavka u odluci o izmjeni i dopuni odluke o komunalnoj naknadi. Ovdje, mislim da treba reći kako je komunalna naknada u prvoj zoni za poslovni prostor, za proizvodne djelatnosti, određena u visini od 1,89 kuna po metru četvornom, što je rezultat množenja s koeficijentom namjene koji je u visini od 2,70. To će se odnositi, kad govorimo o cijeni, ovaj, komunalne naknade, o visini komunalne naknade u prvoj zoni, to će se, po meni, odnositi i na Vinoprodajnu vinariju Šibenik, a to će se odnositi i na Impol TLM, jer je to zapravo sve prva zona i to je jedno radikalno, radikalno poskupljenje i novi, novo opterećenje u poslovanju tih tvrtki.

Posebno bih želio ovdje se osvrnuti i reći nekoliko riječi o olakšicama na zoni, industrijskoj zoni Podi, gdje se za izgradnju poslovnih objekata daju olakšice. Dakle, u prvoj godini 75% se plaća komunalne naknade, u drugoj godini 50%, u trećoj godini 25%. No, tu nema, nema nikakve, nikakve razlike s obzirom na djelatnost. Dakle, jednake olakšice uživaju i oni koji grade skladišta, a i oni koji otvaraju visokokvalitetna i dobro plaćena radna mjesta. Mislim da treba uzeti u obzir stimulativnost tih olakšica i to, to izmijeniti. Dakle, ja osobno predlažem da se dodatno stimulira, kao što sam vidio u odluci o komunalnome doprinosu, da se stimuliraju ulaganja u proizvodne pogone i proizvodna, proizvodna radna mjesta. Mislim da bi to trebalo izmijeniti i držim da bi ovi popusti trebali biti još radikalniji kad se radi o ulaganjima u proizvodne pogone.

Nadalje, jedna stvar koja me zaintrigirala, a to je, to je, to se dogodilo kad sam pročitao, mislim, posljednji gradonačelnikov intervju, gdje je komentirao osnivanje nove komunalne tvrtke, dakle ove tvrtke koja bi se bavila linijskim prijevozom, iliti gradskim prijevozom, u sklopu ovih najnovijih nabavki tih ultramodernih autobusa i tako dalje i tako dalje. Dakle, sam je gradonačelnik ovdje rekao, a i mene su stručnjaci koji su godinama radili u komercijali, u autotransportu našem, bivšem našem, je li, sad je to Čazmatransko, tko zna, uvjeravali su me ti stručnjaci da treba najmanje 25 vozila, da za svako vozilo opslužiti trebaju najmanje 2 vozača, da će tu trebati osoblje koje će održavati ta vozila, da će tu trebati nekakve zajedničke službe, a bogme trebat će i nekakvi prostori gdje bi se servisiralo ta vozila, gdje bi ta vozila se garažirala i tako dalje i tako dalje. Dakle, osobno smatram, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, da bi ti objekti predstavljali integralni dio gradske infrastrukture. Pa ću uputiti jedno pitanje: da li je ovakvo poskupljenje vrijednosti boda, da li je ovakvo poskupljenje komunalne naknade motivirano i troškovima koji se anticipiraju u formiranju nove, nove tvrtke, nove komunalne tvrtke koja bi se bavila linijskim prijevozom? Ako jest, mislim da bi bilo korektno prema gradskom vijeću, pa i prema javnosti, da se napravila jedna feasibility studija i da vidimo što je to što ćemo mi zapravo osnovati, koliko će tu biti vozila, koliko će tu biti ljudi, koje će objekte trebati sagraditi, eventualno restaurirati, i koji će to uopće, uopće trošak za građane Grada Šibenika predstavljati.

Pa bi onda takva feasibility studija i takav prikaz nužnih, nužnih izdataka možda mogao djelomice opravdati ovakvo radikalno poskupljenje komunalne naknade. Ovako, bojim se da to za mene, a mislim i za jedan dobar dio građana, neće biti prihvatljivo. Hvala vam lijepo. Hvala. Da li će gospodin Nakić kao pročelnik ureda odgovoriti? Evo, izvolite. Usput, bilo bi dobro dati jedan, ovaj, pledoyer u ovoj točci. Pozdravljam sve prisutne. Evo ovako, ja ću probati u, u nekoliko rečenica opširnije objasniti koji su indikatori bili da, da, da se donese odluka ova, da se na prijedlog vijećnicima da izmjena o odluci, odluci o vrijednosti komunalnog boda s 48 lipa na 70 lipa.

Jedan od indikatora je da smo mi napravili, odnosno revidirali sva područja, odnosno zone komunalne naknade koje bi trebali, u ostalom, svakih 4-5 godina raditi. Međutim, te zone se, koliko je meni poznato, nisu mijenjale od 2001. ili 2003. godine. To je vezano na ovu odluku o samoj izmjeni komunalne naknade, gdje su neka naselja, odnosno gradske četvrti, odnosno mjesni odbori iz nižih zona prešli u višlje zone, s obzirom na razinu njihove komunalne opremljenosti, trenutno u odnosu na što je bilo 2001., odnosno 2003. godine, kad je zadnji put bila izmjena odluke u tom, u tom kontekstu.

Drugi nekakav indikator je taj da mi smo vam dali danas na klupe nekakvu usporedbu gdje je gospodin kolega Kovač praktički sad naveo sve gradove koji su ostali po novoj vrijednosti boda jeftiniji trenutno od Grada Šibenika, ali ovaj ostatak gradova, Splita, Kaštela, Karlovca i tako dalje, se vidi da su oni i nakon ovog povećanja ostaju, ostaju praktički gradovi koji imaju viš ću komunalnu naknadu. Ovdje je jasno vidljivo da je s ovim starom, starom vrijednosti boda od 48 lipa Grad Šibenik, znači, daleko najjeftiniji, imao do sada daleko najjeftiniju naknadu po svim zonama, znači, u svim kategorijama. Komunalna naknada je novčano davanje koje se daje za održavanje i gradnju komunalne infrastrukture, te izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu iz 2018. godine, to prošireno i na predškolske ustanove, odnosno na financiranje

energetske obnove takvih objekata, što se u jednu ruku i može smatrati komunalnom infrastrukturom, ali pod uvjetom da takva ulaganja ne dovode do toga da, da bude upitno samo održavanje komunalne infrastrukture. Činjenica je da je Grad Šibenik administrativnom svojom veličinom daleko, sigurno od svih ovih gradova s kojima smo napravili usporedbu, daleko najzahtjevniji u vidu samog, samog održavanja komunalne infrastrukture, iz razloga što je, primjerice, 5,5 puta površinom veći od Grada Splita. Što to znači? Uzmimo sve naše mjesne odbore, od sitnog Donjeg Perkovića do Goriša, Rasline, pa sve do otoka Kaprija-Žirja, dolazimo do podatka da prilikom održavanja komunalne infrastrukture ti troškovi značajno, značajno rastu, zato što je nekad u nekim situacijama da bi izgradili ili, ili, ili nekakvu nerazvijenu cestu asfaltirali, dolazite do podatka da nekad do jednog ili dva objekta imate troškove od 100 do 150 tisuća kuna, što je u ovim sredinama poput Splita gdje na samim izlazima iz gradova kreću nove jedinice lokalne samouprave, bile to općine ili drugi gradovi, oni se s takvim problemima ne susreću. Znači, definitivno je Grad Šibenik na ovakav način administrativne, svog administrativnog izgleda, definitivno najzahtjevniji u samom održavanju te komunalne infrastrukture.

Dalje bi, dalje bi naveo da smo mi s ovim povećanjem došli u nekakav možda prosjek ovih nekakvih sredina, odnosno gradova, s kojima bi se mi trebali, trebali uspoređivati. Ono što je još, ono što je još bitno naglasiti je to da su cijene u građevinarstvu u zadnjih 6 mjeseci ili godinu dana otišle za nekakvih 30 do 40%. Nama se u sljedećoj godini događa situacija da u drugom, odnosno trećem mjesecu nanističu svi ugovori trenutno koje imamo s postojećim koncesionarima koji su zaduženi za održavanje te iste komunalne infrastrukture. Na primjer, PEKTUS za javnu rasvjetu, Cesta Šibenik za održavanje nerazvijenih cesta, ASEKO za deratizaciju javnih površina, Prvi treptač za održavanje horizontalne i vertikalne signalizacije. Znači, dolazimo do podatka da mi praktički već sad krećemo u pripremu tih svih natječaja i da ćemo mi početkom sljedeće godine potpisivati nove četverogodišnje ugovore za održavanje komunalne infrastrukture, gdje će te cijene sigurno biti za nekakvih 30-ak posto više nego što smo imali 2017. kad smo imali raspisivanje zadnjih natječaja. Smatram da je ovo što mi sad radimo trebalo napraviti minimalno prije 4, 4 godine. Trenutno smo mi sad u fazi da prikupljamo zahtjeve mjesnih odbora i gradskih četvrti za ulaganja za izradu proračuna za sljedeće proračunsko razdoblje, gdje mi godinama se već susrećemo s problemom da mi ne možemo od svih tih prikupljenih zahtjeva mjesnih odbora i gradskih četvrti da ne možemo praktički niti 30% tih njih, njih, nekakvih njihovih želja za unaprjeđenje te njihove komunalne infrastrukture da ne možemo, da ne možemo ispuniti.

I kad smo sve te kriterije objedinili i stavili na papir, došli smo do podatka da smo jednostavno došli u krajnju točku i da je, da je vrijeme da ovu vrijednost samog boda, boda podignemo da bi dalje uopće mogli normalno funkcionirati i normalno, normalno izvršavati sve ono što, što, što se pred nas stavi. Evo, ne znam je li se još na, na nešto... Kolega gradonačelnik će se priključiti u odgovoru na uvodnu raspravu gospodina Kovača. Dakle, hvala pročelniku koji je u detalje to obrazložio. Dakle, ja ću samo reći generalno. Pogotovo kad ste u poziciji, bilo kakvo predlaganje povećanja cijena nije popularno. Naravno da onaj tko je u poziciji svako povećanje cijena, bez obzira što, svaka ekonomska logika, pa ja bih rekao odgovornost prema proračunu, odgovornost prema građanima, prema Gradu Šibeniku, je potpuno logična. Logično je i da svi drugi to napadaju. Meni je to kristalno jasno i ja ne bih više o tome. Možda još jedna rečenica, i da to bude jasno. I s ovim povećanjem, mi smo samo negdje u prosjeku unutar Republike Hrvatske. Ovdje je gospodin Kovač u nekom od prethodnih obraćanja rekao i usporedio s Dubrovnikom. Ali zamislite, mi ćemo nakon povećanja imati 0,70 lipa po kvadratu, Dubrovnik sada ima 6 kuna po kvadratu. Dakle, kad se uspoređujemo, onda se moramo uspoređivati po svim kriterijima. Ali zamislite, pa ja ću sada slobodno reći, ja ne vidim u čemu je Dubrovnik bolji, ljepši, turistički atraktivniji nego Šibenik.

Ja to ne priznam. Dakle, nema nikakvog razloga da i mi ne naplaćujemo svima onima koji hoće na onome u što miulažemo, na ljepoti grada, na turističkoj ponudi, zarađivati. Pa ako ćeš zarađivati, pa onda i plati to kao u Dubrovniku. Dakle, ja priželjkujem da imamo 6 kuna komunalne naknade po kvadratu, jer ne priznajem da je Dubrovnik bolji i lipši od Šibenika. Kolega... Na kraju, odgovor Mariju Kovaču. Naravno da je naručena studija prometa, naravno da će ona dati odgovor na sve ovo što je ovdje postavljeno, na mnoge teme i dileme, i naravno, i puno ugodnije je bilo najaviti besplatni komunalni prijevoz nego braniti povećanje komunalne naknade, bez obzira koliko je ona logična. Naravno da percipiramo, i ja sam to rekao, da će to biti značajno opterećenje u gradskom proračunu, ali ja tvrdim da je to ulaganje u komunalnu infrastrukturu. Dobiti besplatni prijevoz će značiti da će svako naše dijete, pa sami mi, moći sigurno ići autobusom, a neće biti potrebe da idemo automobilom, neće biti potrebe da opterećujemo središte grada, neće biti potrebe da parkiramo. Dakle, to je ta naša poslovna logika. Kolega Mario Kovač ima repliku.

Potrošili smo sav kisik. Ma evo, vrlo kratko... Molio bih dolje kolegicu Miru, ako mogu otvoriti donje prozore pa da malo, evo, uvažimo ovu primjedbu kolegice Cvetković. Mogu ja? Izvolite, kolega. Hvala. Ma evo, gospodin gradonačelnik je vrlo vjerojatno napravio lapsus. Ovdje, evo, u podacima koje ste vi podijelili na klupe, vrlo jasno i nedvosmisleno stoji da Dubrovnik ima cijenu od 0,5 kuna po metru četvornom. Dakle, ne radi se o 6 kuna, radi se o 6 kuna godišnje, a ovo vam je mjesečni iznos. Dakle, Dubrovnik je, kudikamo, jeftiniji od Šibenika po ovoj, po ovoj novoj tarifi. Kad ste već spomenuli krajnji cilj za koji ja dižem obje ruke, a to je besplatni gradski prijevoz, onda moramo znati, prvenstveno mi ovdje moramo znati, a naposljetku i vi morate znati koliko će to, u kojem iznosu, okvirno, opteretiti gradski proračun. Jer to će sasvim sigurno koštati. Vi to vrlo dobro znate. Nema besplatnog ručka, pa onda nema ni besplatne vožnje. Možda da za krajnjeg korisnika, ali za Grad Šibenik neće biti besplatne vožnje. Što se tiče izlaganja gospodina, ovaj, pročelnika, vi ste na vlasti, ne vi direktno, je li, ali gospodin gradonačelnik je gradonačelnik već 8 godina, punih, i ulazi sad i u treći mandat, je li. Ja ću vas samo pitati: da vi kao potrošač, bilo gdje uđete u nekakav dućan, idete nešto kupiti, pa vidite da je odjedanput nešto poskupilo 46%, kako biste reagirali?

To tim više jer ste vi 8 godina na vlasti. Dakle, imali ste 8 godina vremena za usklađivanje ovih nekakvih, ajde, evidentno, evidentno dispariteta u kvaliteti komunalne infrastrukture, u kvaliteti komunalne usluge, s cijenama koje su postojale. Ali odjedanput napraviti udar s gotovo 50% poskupljenjem, oprostit ćete, mislim da to nije korektno. Vi ste naveli čitav niz razloga, ali posve sigurno u 8 godina, jer vi ne ispravljate neke nedostatke stare vlasti, nego ste vi ta vlast 8 godina. Dakle, u 8 godina bilo je prostora, bilo je vremena da se postupno stvari mijenjaju. A ne ovako naprasno. To će sasvim sigurno izazvati nezadovoljstvo, i ja ga čujem, a vjerojatno ga čujete i vi kad, kad razgovarate s građanima. Evo, hvala lijepo. Hvala, kolega Nakić i kolega gradonačelnik Krepelić.

Samo jedan dodatak. U tih 8 godina, u kojima su svi ti koji su radili imali jeftinu komunalnu naknadu, pa dali smo im šanse da zarade i da sad mogu konačno početi plaćati ono što smo im mi javnim novcem osigurali. Jer oni se voze cestama koje smo mi financirali, oni koriste kanalizaciju koju smo mi nagradili, oni koriste područja koja smo mi stvorili, nova građevinska područja, oni koriste povećani broj turista koji smo im mi našim zalaganjem omogućili da dođu u ovaj grad, oni koriste parkinge koje smo im mi omogućili i time im povećavamo promet. Dakle, to i ta logika, ona je s poslovne strane, poslovnih subjekata logična. Oni najrađe mukti, da ne moraju platiti ništa. Ali moraju platiti i što god budemo jači, veći, pa u krajnjem slučaju interesantniji za investitore, to ćemo se mi morati drugačije pozicionirati, jer Šibenik je, na našu sreću, ušao u društvo razvijenih sredina i naravno da se i svi ostali troškovi usklađivati upravo s tom razinom razvijenosti. I to jeste napravili da ti ljudi koje spominjete na proračunu. To ne smijete zaboraviti. I još jedan, naravno, detalj. I još jedan detalj. Kad vi se vratite u prošlost komunalnog, naknade, komunalnog doprinosa, onda ne zaboravite da je u nekom trenutku, a nećemo to analizirati, ta cijena dramatično srušena da bi ljudi mogli ući u proces legalizacije. Odlično, fer, korektno, ali u najmanju ruku nije korektno prema svima onima koji su to radili legalno.

Mi smo nagradili one koji nisu poštovali zakone Republike Hrvatske, koji nisu poštovali gradske zakone, napravili su ilegalno, sve smo im to dali besplatno da legaliziraju, i sada kroz sve ove preneke, vraćamo se negdje na otprilike razinu, kaznili sve one dobre ljude koji su legitimno i legalno gradili s građevinskom dozvolom i skupo to platili, a njegov susjed koji se rugao svima, dobio je to gotovo mukti. To je druga tema, Marković. To je ista tema. Da, potpuno ista. Evo, ovaj dio se tiče komunalnog doprinosa, to ćemo kroz sljedeću točku se moći toga dotaknuti. Ja bih samo kratko jedan ispravak. Ove tablice koje ste vi dobili, ovo su korigirane tablice, a moja greška je što ja gradonačelniku nisam dostavio korigiranu tablicu, jer je to bila greškica vezana samo za, za Grad Dubrovnik koja je vama sad, ovim tablicama koje imate ispred sebe, ispravljena. Kolega Rajić.

Još jednom lijepi pozdrav. Naime, povećanje vrijednosti boda komunalne naknade, odnosno povećanje vrijednosti boda za obračun komunalnoga doprinosa, jedna je i same odluke koje se donose. Da, slažemo se da je to direktno i usko povezano. I u jeku jedne ekonomske krize, prije svega uzrokovane korona krizom, a nakon jedne relativno dobre turističke sezone na području Grada Šibenika, odnosno Šibensko-kninske županije, pa i cijele Hrvatske, naša aktualna gradska vlast, evo, nam priprema odluke kojim će doći do bitnoga, nevjerojatnog zapravo povećanja komunalne naknade, odnosno komunalnog doprinosa, što je itekakav udar na sve naše građane, posebno imajući u vidu činjenicu da ovih dana svjedočimo nevjerojatnom poskupljenju od hrane do svih drugih, drugih usluga. Jer ovakvim prijedlozima

postavlja se pitanje: a zašto se to zapravo čini? Ako smo u proteklih 4, odnosno 8 godina imali priliku slušati i gledati nevjerojatnu hvalu na uspjehe koje gradska vlast postiže u financiranju s europskim fondovima kao što su, europskim sredstvima, pardon, kao što su aglomeracija Tvrđave, Rokići s hrvatskim cestama i Meterize, naša Poljana, ako je to sve financirano sredstvima o kojima govorim, onda se uistinu postavlja temeljno pitanje: zašto poskupljenje? No, i na samom odboru za komunalne djelatnosti, odnosno prostorno uređenje, utvrdili smo da baš ovaj prijedlog nije u potpunosti sagledao sve mogućnosti, sagledao sve mogućnosti i sve načine na koji bi se eventualno došlo do i umanjenja vrijednosti ovoga boda. Stoga bi bilo potrebno da predložena rješenja u odlukama zapravo danas skinemo s dnevnog reda, da o njima ne raspravljamo, jer sukladno zakonu o financiranju lokalne samouprave imate još vremena do 01.11. Dotle se može sazvati, pa evo ja predlažem, i jedna tematska sjednica na kojoj će biti sažeto sve ovo o čemu su i dosadašnji govornici, odnosno kolege u gradskome vijeću govorili, zašto do toga dolazi. No, očito je i očigledno da to dolazi zbog rupe u gradskome proračunu, jer da toga nije, sasvim sigurno do toga ne bi upravo sada došlo. Ako povećanje ide, onda se jasno na toj takvoj tematskoj sjednici traži, i tražimo zapravo da se detaljno obrazloži svim našim građanima, a svi smo za to, gdje će taj novac otići, u kojoj mjeri i na kom području.

Nije to baš tako. To jeste sigurno udar. Povećanje cijena komunalnih usluga kroz povećanje komunalne naknade i komunalnoga doprinosa, bez potpunoga sagledavanja cjelokupne situacije na području Grada Šibenika i problema s kojima se dobar dio našega građanstva i ljudi ovdje susreće, sasvim sigurno je jedan primjer jedne političke isključivosti, gdje mi ne želimo čuti druge. To ste i sada pokazali. Baš me briga što neki drugi misle, mi ćemo odluku donijeti. To je politička isključivost, to je neosjetljivost na probleme svih naših građana, i to je jednim dobrim dijelom, a to ste i danas ovdje pokazali, bahatost aktualne gradske vlasti na sve probleme s kojima se naši građani, naši građani susreću. Jasno da će o tome još biti riječi i o ostalim kroz sljedeće točke dnevnog reda. Ja sam ovo jednostavno povezao da ukažem sa socijalnoga stajališta i politički neodrživoga da ovoga trenutka idemo u ovako visoke, visoko povećanje komunalnog doprinosa, odnosno komunalne naknade, jer da je to išlo nešto malo, postupno, okej, ne mislim da nije potrebno povećavati komunalnu naknadu. A način na koji ste to sada predložili, sasvim sigurno je neodrživ, bar što se SDP-a tiče. Hvala lijepo. Hvala, gospodine gradonačelnik. Prije nego što on, ovaj, odgovori, samo, obzirom da su ovdje istaknuta, gotovo bih se usudio kazati, dva prijedloga. Jedan je za skidanje točke s dnevnog reda, drugi je za tematsku sjednicu. Moramo malo znati, je li, poslovnički, da vijećnici imaju pravo tražiti određene korekcije dnevnog reda, ali na način da to rubriciraju minimalno jedan dan ranije, neovisno da li traže skidanje točke s dnevnog reda ili neku dopunu.

Takve dopune, u tom smislu, kako ste vi kazali, nije s vaše strane bilo postupljeno. Također, što se tiče tematske sjednice, to je jedno od prava koje je zajamčeno i našim poslovnikom, ali jasno opet traži određeni kvantum ovlaštenih predlagača, odnosno u ovom slučaju jednu trećinu vijećnika. Je li, ni toga, ni takav prijedlog za tematsku sjednicu koji bi bio podržan od strane takve kvalificirane grupe vijećnika nije zaprimljen. Samo da znamo i da to uđe u zapisnik. Tako da o ovim prijedlozima, nažalost, ne možemo niti glasovati formalno. Kratka dva osvrta. Gospodine Raji ću, u doba najgore krize uzrokovane pandemijom Covida, vi ste zaboravili da su svi dionici bili oslobođeni plaćanja komunalne naknade. Zaboravili ste da im je država davala osobni dohodak, odnosno 4.000 kuna mjesečno po zaposleniku, da bi se sačuvala radna mjesta, kao što ste očito zaboravili da je ova država plaćala čak i poslovne prostore. I omogućila, i neka je, i omogućila tim ljudima da opstanu. Dakle, nisu oni bili opterećeni u doba krize, nego se čekalo da uđu u normalni ciklus poslovanja. Što se tiče tematskih sjednica, skidanja s dnevnog reda, sve je tu obrazloženo, sve se zna kako se troše sredstva komunalne naknade, koja je namjena tih sredstava. Dakle, tu nema ničega što nije jasno definirano, uvjetovano zakonima, a Grad Šibenik je onaj, bez obzira što postoje nekakve zakonske mogućnosti dodatnog korištenja tih sredstava prikupljenog komunalne naknade u druge svrhe, mi se isključivo držimo strogih pravila da je komunalna naknada namjenski prihod upravo za rješavanje komunalnih problema.

Europski fondovi, da, ali europskim fondovima ste izgradili infrastrukturu. Europski fondovi ne financiraju održavanje te infrastrukture. To je ista stvar. Skuplje je održavanje Mercedesa nego Fiće. Bilo i bit će. Hvala, kolega Krepelić. Riječ ću izvoliti cijenjenom kolegi. Pozdrav još jedanput svim prisutnima. Ono što bih želio primijetiti je da prilikom rasprave o desetoj točci, ne znam još tko je od novinara ostao prisutan, pa ih ovim putem pozivam da u medijski prostor stave ovu točku, jer je ona jako bitna, jer utječe na svakog pojedinca. Dakle, kad gradonačelnik kaže zamjenicu"oni", dakle, to smo svi mi. Svi smo mi obveznici plaćanja komunalne naknade, a komunalnog doprinosa oni koji su nelegalno gradili, odnosno koji žele graditi objekte i tako dalje. Da građanima bude jasno. Ono što prvenstveno zamjeram vladajućima kod donošenja ovakve odluke je da nema niti jednog elementa transparentnosti. Dakle, kad se za obrazloženje

izglasavanja ovakve odluke navode usporedbe s drugim gradovima, a pritom se uopće ne obrazlažu kriteriji zašto dolazi do povećanja ove naknade i što će se s tim povećanim prihodima financirati i na koji način, nego se spominju Fićo i Mercedes, to je dosta nejasno. I što će se dogoditi, dakle, ako ovim povećanjem dođemo zapravo, što bi bilo jako dobro, ali svi znamo da neće se dogoditi, da dođemo u pretplatu, je li, da imamo viška novca za održavanje komunalne infrastrukture. Dakle, prvenstveno smo rekli, i rekao je pročelnik, je li, da se komunalna naknada i doprinos uređuju Zakonom o komunalnom gospodarstvu, i taj zakon jasno propisuje određena načela o kojim se gospodarenjem, odnosno upravljanjem komunalnom naknadom moramo koristiti, je li, to su zaštita javnog interesa, načelo ekonomičnosti i tako, i neprofitnosti. Dakle, to su neke stavke. Nemamo jasnih pokazatelja. Moramo biti pošteni prema građanima i reći da nemamo jasnih pokazatelja za povećanje ovog boda, je li, odnosno vrijednosti s 0,48 na 0,70. Bilo bi dobro da se u budućnosti, kad se izglasavaju odluke koje se definitivno utječu na sve građane ovoga grada i na prigradska naselja koja potpadaju pod Grad Šibenik, da se koristi načelo transparentnosti i također na gradski proračun, je li, jer to mora biti projekcija tih prihoda i u gradskom proračunu. Bez obzira na ove zakonske regulative, je li, normalno je da financijski stručnjaci znaju odredbe zakona o proračunu koji kaže da se ne može mijenjati, odnosno dopunjavati na ovaj ili onaj način, ali mislim da je odgovornost prema građanima da se javno kaže što se zapravo dobiva ovim povećanjem i zašto ono iznosi 46%.

Još druga stvar, koristite pozitivan primjer općine Primošten. Dakle, spominjao sam ga i u kampanji. Dakle, riječ je o tome da se komunalni doprinosi prilikom legalizacije nezakonito izgrađenih građevina, u rješenju o izvedenom stanju, jasno se navodi gdje će ti komunalni doprinosi biti potrošeni, odnosno za koje projekte. I ukoliko ne budu potrošeni na te projekte, građanin, odnosno obveznik, ima pravo na povrat u određenom vremenskom razdoblju. Je li, to je nekakva kontrola i transparentnost trošenja javnog novca. Hvala. Pa evo, gospodine gradonačelniče, vrlo kratko. Naime, mi zaboravljamo da su naš rotor ili skretanje na Rokićima, koji je, eto, nota bene, bio skuplji jedno desetak milijuna od prvotnoga projekta, prvotne zamisli, financirali Hrvatske ceste. To u ovakvim i u ovom prijedlogu odluka nigdje ne stoji. Građani moraju znati da se dio sredstava komunalne ili bitne komunalne infrastrukture isfinancirao određenim sredstvima, i to u ovakvom prijedlogu obrazloženja zapravo odluke mora stajati. Ništa više, ništa manje. Ne možemo to zaboraviti. I uistinu, ponavljam, ovo je uistinu jedna nedovoljno pripremljena, pa neću reći nestručno, ali nedovoljno pripremljena odluka za današnju raspravu.

Hvala, kolege iz Rajića. Da li se još netko javlja za riječ? Kolega Kronja. Poštovanje. Ja moram reći odmah da svakako da ću biti protiv ove odluke iz jednog razloga, dat ću vam primjer. Javna garaža u Splitu, kad se obnavljala, gradski odsjeci su se izvinjavali građanima koji plaćaju ovaj komunalni doprinos što kasnije obnova, i osigurali su mi jednu cestu gdje mogu parkirati dok se to ne napravi. A ovdje isti ti ljudi koji plaćaju to sve ne mogu u ono što je u ime njih građeno. Ne mogu se parkirati. I zato sam protiv ove odluke, jer taj novac odlazi između prstiju. Jednostavno, promašeni projekti, jer projekt od 100 milijuna kuna ne mogu građani konzumirati, i onda zašto bi plaćali ovaj višak. Hvala. Hvala, kolege Kronji. Kolega Tonči Restović se javi za riječ.

Poštovani. Prvo, čini mi se, gradonačelniče, ispravite me ako griješim, da ste u većini svog izlaganja zapravo brkali komunalni doprinos s komunalnom naknadom, ako se ne varam. Možda sam krivo zaključio iz vašeg izlaganja. Ovo je nešto što povećavamo, mislim da je kolega Petković izračunao nekih gotovo 50%, ako se ne varam. To ćemo, znači, svaki Šibenčanin i svaka Šibenčanka na svom računu će to osjetiti. Ja smatram da je ne samo ovo povećanje koje je u ingerenciji Grada Šibenika, već i povećanja koje gradske tvrtke rade, da su ona nekad opravdana, naravno, ali onda jasno treba komunicirati zašto su opravdana i koliko točno je to opravdano. Jer nama možda, ili nekome možda, ne znači da li je to 0,70 ili 0,67 ili 0,75. Ja bih volio znati zašto je to baš 0,70. I, međutim, jasno mi je da to ne znamo, jer oko ovako bitne stavke se zapravo nije komuniciralo u javnosti gotovo pa ništa. Do samog trenutka kad bi mi sad kao vijećnici koji predstavljaju sve građane grada trebali glasati ili ne glasati za ovu odluku. I naravno da je onda moguće da to svedemo sve na to: vlast glasa za tu odluku, a oporba ne glasa za tu odluku. Međutim, ovdje se ne radi o nekim odlukama koje se tiču određenog broja ljudi, koje se tiču nekakvih, ja bih rekao, često i gotovo pa političkih odluka koje nemaju veze s kvalitetom života Šibenčanki i Šibenčana.

Ovdje se radi o nečemu što ćemo svi, u krajnjem slučaju i svi oni koji su nas birali, a i oni koji nas nisu birali, koji će svi plaćati, odnosno osjetiti na svom novčaniku. I iz tog razloga sam, bar na taj način, shvatio ovu sugestiju, a ne formalni prijedlog kolege Rajića, jer mislim da jedna takva rasprava može u krajnjem slučaju donijeti i neko, ajmo to nazvati, manje štete koju će definitivno vlast trpiti kad donese ovakvu jednu odluku. Iz tog razloga, naravno, svi vijećnici iz mog kluba će biti protiv ovakve odluke. Hvala. Kolega Slavica.

Mene zanima je li iskomunicirano s građanima Zablača i Brodarice njihovo stavljanje u prvu zonu davanja komunalne naknade. Kolega Nakić, izvolite. Evo, baš u tom dijelu bih se još htio osvrnuti na taj dio aglomeracije koja je financirana EU sredstvima, ali je financirana ovim sredstvima na dio izgradnje vodovodne i fekalne kanalizacije. Sve ono što se radilo pored toga, sve nove površine koje su asfaltirane, sva nova rasvjeta koja je izgrađena, je isključivo trošak Grada Šibenika koji nije bio ničim financiran. Aglomeracija se radila na velikom dijelu područja samog grada i u gradskim četvrtima Zablače, odnosno mjesnim odborima Brodarica, Jadrtaovac i Krapanj. I u tim svim gradskim četvrtima smo mi izveli u svakoj ulici u kojoj smo radili sve ono što je bilo potrebno da se te ulice kompletno komunalno opreme. Tako da, revidiranjem, to što ste sad rekli, se odnosi na samu izmjenu odluke o komunalnoj naknadi i revidiranjem te komunalne infrastrukture u tim gradskim četvrtima, odnosno sad kroz projekt aglomeracije dovršavanjem, odnosno novom izgradnjom tih stvari, je ocjena da one po svom stupnju opremljenosti komunalnom infrastrukturom moraju prijeći iz zona u kojima su bile u zonu ispred toga.

Znači, nije iskomunicirana s lokalnim? Odluka je bila na javnom savjetovanju. Hvala, kolege. Ovo je i tako bilo pitanje vezano za točku dnevnog reda koja ide iza, ali evo, valjda se onda, kad dođe ta točka, nećemo opet vraćati na ista pitanja. Ima li daljnjih diskutanata po ovoj točci dnevnog reda? Ako nema, mogu zaključiti raspravu. Prije samog zaključenja rasprave, odnosno davanja na glasovanje ove točke dnevnog reda, zamolio bih kolegu Galića da pročita amandman koji je postao sastavni dio ove odluke, već samom činjenicom da ga je ovlašteni predlagač predložio na vrijeme i on postaje sastavni dio odluke o kojoj se glasa. Ne mora se glasati odvojeno kao o zasebnom amandmanu. Izvolite.

Dakle, kao što je predsjednik rekao, gradonačelnik je uputio amandman jučer. U prijedlogu odluke o vrijednosti boda komunalne naknade, članak 2, mijenja se i glasi: "Ova odluka objavit će se u Službenom glasniku Grada Šibenika, a stupa na snagu 1. siječnja 2022. godine." Obrazloženje: Amandman se podnosi jer je člankom 98. Zakona o komunalnom gospodarstvu utvrđeno da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave do kraja studenog tekuće godine donosi odluku kojom određuje vrijednost boda komunalne naknade koja se primjenjuje od 1. siječnja iduće godine, kada u stvari ista i stupa na snagu i proizvodi pravne učinke u skladu sa zakonom. Evo, hvala. Znači, možemo prijeći na samo glasovanje. Stoga, kad je u pitanju točka 10 dnevnog reda, dajem na glasovanje prijedlog odluke o vrijednosti boda komunalne naknade s ovim amandmanom kako je to predloženo. Tko je za? Molim da podigne ruku i potvrdi.

11. Protiv? 7. Suzdržanih? 1. Znači, većinom glasova prihvaćena točka 10. Prilazimo na 11. točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o izmjeni dopune odluke o komunalnom doprinosu. Hoćemo li prvo dati predlagaču mogućnost da ipak se izjasni? Ja bih zamolio kolegu Nakića da ipak dade jedno uvodno slovo, da izbjegnemo onda potrebe da se eventualno odgovara na neka pitanja koja će eventualno već on u ovom svom izlaganju istaknuti. Izvolite. Znači, u prijedlogu odluke o izmjeni o komunalnom doprinosu dolazimo do činjenice da stara odluka o komunalnom doprinosu jednim svojim dijelom nije bila usklađena sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu na način da smo mi po pojedinim zonama imali različite jedinične cijene komunalnog doprinosa za različite namjene. Konkretno, u prvoj zoni stambeni prostori su bili 90 kuna, poslovni prostori su bili 135 kuna, i tako dalje. Po raznim namjenama je bila različita jedinična cijena, što nikako Zakon o komunalnom gospodarstvu praktički to ne poznaje. I po svim zonama jedinična cijena komunalnog doprinosa mora biti iste vrijednosti. To je praktički glavni bio indikator di mi ovu odluku smo morali mijenjati. Mi nismo imali problema s donošenjem nekakvih naših rješenja, mi smo ta rješenja donosili i uredno ih sprovodili. Međutim, postojala je uvijek opasnost da se takva odluka stavi, ako se to ne varam, kaže na ocjenu ustavnosti, jel tako, na ocjenu ustavnosti, i da nam jednog dana takva odluka padne.

Većina drugih gradova, mislim, je to već napravila, izuzev grada, mislim, Rijeke, da još tako. Oni naplaćuju komunalni doprinos po namjeni i uskladili su se u biti s tim novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu di po svim, znači, pojedinim zonama jedinična cijena komunalnog doprinosa mora biti identična za sve objekte, odnosno za sve namjene koje se unutar tih objekta odvijaju. Hvala gospodinu Nakiću. Za riječ se javio gospodin Kovač. Hvala lijepa. Evo, ono što kod ove odluke o izmjeni dopune odluke o komunalnom doprinosu prvo pada u oči, a to je činjenica da umjesto 3 zone, je li, sada imamo prijedlog podjele na 4 zone. S tim da je do sada za proizvodne građevine obveznik komunalnog doprinosa iz treće zone bio oslobođen plaćanja komunalnog doprinosa, dakle komunalni doprinos je bio 0 kuna, a sada su ta naselja ubačena u četvrtu, tu novu zonu, s obvezom plaćanja iznosa od 15 kuna po kubnom metru. Dakle, po kubnom metru. Što je poskupljenje, htjeli mi to ili ne. Ista je ova odluka, doduše, uvela koeficijent od 0,5%, konkretno za proizvodne građevine, što onda rezultira pojeftinjenjem komunalnog doprinosa za prvu zonu sa 70 na 65 kuna po metru kubnom. No, vrlo je teško očekivati investicije u proizvodne građevine i proizvodne objekte u prvoj zoni, jer to je zapravo samo ono najuže urbano tkivo. Dakle, ako se može očekivati negdje investiranje u proizvodne građevine, a sad izuzimam tu pode o kojima ću kasnije nešto više reći, dakle, ono što se može očekivati to je ulaganje konkretno, evo, recimo, u drugu zonu, ali gdje ide poskupljenje sa 45 na 55 kuna po metru kubnom.

U trećoj zoni je bilo 0 kuna, kao što sam već rekao, sada je 30 kuna. S tim da ponavljam da su naselja koja su do sad spadala, je li, u treću zonu, a sad stvore četvrtu zonu, bila oslobođena komunalnog doprinosa, a sad će plaćati 15 kuna. Moj je interes ovdje, evo, kad sam sagledavao ovu odluku, interesiralo me što će biti s onima koji kane investirati u proizvodne građevine, u proizvodne objekte i otvarati radna mjesta, jer mislim da je to gradu Šibeniku nasušno potrebno. Ono što ću ovdje pohvaliti i za što sam se ja i zalagao u samoj predizbornoj kampanji, a to je činjenica da je u članku 15 predložene odluke predviđeno oslobađanje plaćanja komunalne naknade za proizvodne djelatnosti, dakle za objekte koji će biti izgrađeni u svrhu proizvodnih djelatnosti, u zonu Podi, kao i na Otocima. I mislim da je to jedna jako dobra odluka. Mislim da bi tu odluku sinkronizirano trebala pratiti i trebale pratiti i veće olakšice na planu komunalne naknade, kao što sam to već rekao u prethodnom izlaganju. Međutim, svako ovakvo opterećenje, je li, ima jednu osobinu, pa sjećam se ja još davno, kad smo učili financijsko pravo na Pravnom fakultetu, ima zapravo osobinu poreza, je li, vi plaćate određenu vrstu poreza. Porez ima svrhu ne samo prikupiti sredstva u proračun, nego on ima svrhu i stimuliranja, odnosno destimuliranja određenih ponašanja, pa u ovom slučaju konkretno i određenih investicija.

Pa sagledavam da bi zapravo, kad pogledamo tu stimulativnu stranu ove predložene odluke, mi bismo zapravo stimulirali trgovačke centre, je li, izgradnju trgovačkih centara, jer su do sada bili opterećeni sa 135 kuna po metru kubnom, a sada bi to bilo, sada bi to palo na 130 kuna u prvoj zoni, ne značajno, ali bi zapravo to bila poruka. U drugoj zoni za trgovačke centre sa 135 na 110 kuna po metru kubnom, što bi, evo, govorilo o nekakvom pogodovanju i stimuliranju, je li, izgradnje trgovačkih centara. Da li nam treba stimulirati otvaranje novih trgovačkih centara? Ja mislim da baš i ne, jer mi imamo jednu invaziju trgovačkih centara u širem centru grada i mislim da stimulativan efekt na tu vrstu privređivanja nam definitivno nije potreban. Dakle, i ovdje se očituje jedna namjera diskretnoga poskupljenja, ali kudikamo manjeg nego što je to bilo kod one odluke o komunalnoj naknadi. Ponavljam, mislim da je vrlo vrijedno obratiti pažnju na izgradnju proizvodnih objekata i otvaranje novih radnih, proizvodnih radnih mjesta u zoni Podi. Dakle, govorimo o proizvodnim objektima, ne govorimo o skladištima tipa feroterm i slično. Dakle, kako smo išli ovdje s olakšicama, mislim da na planu komunalne naknade treba slijediti taj put. Hvala lijepa. Hvala gospodinu Kovaču. Tko se dalje javlja za riječ? Kolega Nakić? Evo, kratko samo pojašnjenje. To ne znači da proizvodne djelatnosti, pošto nije bilo treće zone, su bile oslobođene.

One su, dapače, plaćale cijene po drugoj zoni, što znači da u biti sad, ovim izmjenama, oni dolaze u situaciju da im se značajno smanjuje ta jedinična cijena. Znači, ako smo imali, ako je netko htio graditi po staroj odluci u trećoj zoni nekakav objekt koji je proizvodne djelatnosti, on je plaćao cijenu koja je navedena u drugoj zoni, zato što u trećoj zoni nije bilo definirano za proizvodne djelatnosti. Znači, plaćao je prvu sljedeću zonu koja je bila definirana. A sad smo, sad baš s ovom odlukom, posljedično se došlo do toga da u svim zonama imamo po jedinične cijene komunalnog doprinosa i da točno ovisno o zoni u kojoj se objekt nalazi... E, stalo je prazno, ali je plaća cijenu po prvoj sljedećoj. E, to je druga. Znači, po 100 kuna je u biti plaća cijenu, što je u biti sad značajno pojeftinjenje. Ja bih kratko još samo nadodao ovdje da je komunalni doprinos novčano u biti javno davanje koje služi za gradnju komunalne infrastrukture i da se pri određivanju zona ne određuje opremljenost pojedine mikrolokacije te zone, nego da se komunalni doprinos plaća za izgrađenost komunalne infrastrukture na administrativnom području cijelog grada, a za vrednovanje samih zona se gleda nekakva položajna pogodnost koja ima niz čimbenika. To je udaljenost sama od javnog gradskog prijevoza, udaljenost od centra naselja i tako dalje, što u biti definira taj Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Hvala kolegi Nakiću. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu vezano za točku 11, a to je prijedlog odluke o izmjeni dopune odluke o komunalnom doprinosu. Te istu točku dajem na glasovanje. Tko je za ovakav prijedlog odluke? 11. Protiv? 9. Znači, većinom glasova prihvaćeno. Prelazimo na 12. točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o izmjeni dopune odluke o komunalnoj naknadi. Ovdje, kao i kod 10-ke, imamo amandman gradonačelnika, pa ćemo ga pročitati u onom momentu kada budemo pred samo glasovanje, ali otvaram raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Opet bih molio kolegu Nakića da možda dade neko uvodno slovo, jer vidimo da je ipak to nužno i da na taj način ipak u bitnome odgovorimo već tako na moguća pitanja. Ovdje sad dolazimo na dio koji smo praktički kroz ovu raspravu u točki 10 cijeli prošli. Ovo je odluka o izmjeni odluke o komunalnoj naknadi koja se odnosi na izmjenu zona po staroj odluci. Za komunalnu naknadu komunalna naknada se plaćala u 5 zona. Po novoj odluci će to biti u 4 zone, a komunalni doprinos koji se plaćao u 3 zone će se isto plaćati u 4 zone, gdje su praktički u 90%, da tako kažem, sad te zone izjednačene vezano za naknadu i doprinos. Tako da ovdje, ovo što je kolega Slavica pitao, tu je praktički napravljeno revidiranje izgrađenosti po pojedinim gradskim četvrtima i mjesnim odborima, i na osnovu toga je napravljeno nekakvo pregrupiranje.

Uglavnom, evo, glavna promjena je da je dosadašnjih 5 zona u novoj odluci 4 zone s koeficijentima 1, 0,95, 0,6 i 0,4. Sama komunalna naknada se dobiva, znači, iznosom neto kvadrature, umnoškom iznosa neto kvadrature, koeficijenta zone i koeficijenta samog namjene koji je za stambene objekte 1, a za poslovne objekte se kreće u rasponu od 1 do 10, a sve opet sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Hvala, kolega Nakiću. Otvaram raspravu. Kako vidim da nema diskutanata, zaključujem raspravu i dajem riječ gospodinu Galiću da vam pročita amandman koji je gotovo identičan onome kod prethodne odluke, odnosno točke 10. Izvolite.

Zahvaljujem. Dakle, u prijedlogu koji ste dobili u redovnom dnevnom redu je bilo da odluka stupa na snagu 8. dana od objave u službenom glasniku. Dakle, gradonačelnik je utvrdio amandman u prijedlogu odluke o izmjeni dopune odluke o komunalnoj naknadi u članku 3. Mijenja se i glasi. Dakle, članak se mijenja na način da kaže: "Ova odluka objavit će se u službenom glasniku Grada Šibenika, stupa na snagu 1. siječnja 2022. godine." Obrazloženje: amandman se podnosi jer se želi da sve promjene u svezi komunalne naknade stupe na snagu istog dana, s obzirom da odluka o vrijednosti boda po sili zakona stupa na snagu od 1. siječnja 2022. godine. Hvala. Ovaj amandman se smatra sastavnim dijelom samoga prijedloga jer je rubriciran i dostavljen na vrijeme, tako da možemo prijeći na glasovanje za točku 12. Tko je za prijedlog odluke o dopuni odluke o komunalnoj naknadi? Molim da dizanje ruke potvrdi.

11. Protiv? 9. Većinom glasova prihvaćena točka 12. Prelazimo na točku 13, a to je prijedlog odluke o izmjeni dopune odluke o korištenju gradskih parkirališta. Otvaram raspravu. Kolega Kronja se javio. Mislio sam da će netko izaći prije vijećnika i objasniti ovu situaciju. Koliko mi se čini, tu se radi o proširenju naplate parkinga na Ulici Petra Preradovića na zahtjev stanara. Mislim, to mi je prvi put da čujem da stanari traže da im se nešto plati. A osim toga, ova točka dnevnog reda ne smije biti ovako koncipirana. Ona mora sadržavati i spisak tih ljudi koji traže te promjene. Dakle, ne možete vi reći: "Grupa građana iz, ne znam, Ulice, hoće da im se nešto naplati." Ako ta grupa postoji, onda bi red da se stavi u spisak tko su ti predstavnici stanara, predstavnici ove zgrade, one zgrade, da se zna o čemu se radi. Mislim, ovu dnevnu točku treba skinuti s dnevnog reda. Hvala. Kolega Nakić na riječ.

Ovako, ovdje se radi o dijelu Ulice Petra Preradovića. Jedan dio je već bio pod naplatom, dok drugi dio nije bio. Došlo je, inicirano od strane gradske četvrti, zahtjev uz kojeg je bio prilog. Praktički svi predstavnici stanara su većinski skupili potpise unutar svojih... A ne znam je li to uopće mora biti sastavni dio. Mislim da ne mora biti sastavni dio odluke, ali može se dobiti na uvid, to je u spisu predmeta. Zašto? Iz razloga što je taj dio praktički služio svim onima koji dolaze u centar grada, i na tom dijelu Ulice Petra Preradovića bi svi koji bi praktički dolazili u centar grada parkirali svoje osobne automobile, gdje su stanari bili spriječeni u biti naći parkirno mjesto za ljude koji tamo stanuju, u biti. Tako da, evo, rijetka je situacija, ali će oni s uvođenjem naplate parkiranja na tom području dobiti mogućnost kupnje mjesečne karte, ovisno o zoni, za 60 ili 70 kuna, i praktički će dobiti, takoreći, uvijek mogućnost da na tom dijelu parkiraju. Što je i logično s obzirom na Ulicu Stjepana Radića koja je pod naplatom parkiranja i na ulicu iznad, koja je dio te Petra Preradovića. To je u biti ostao jedan dio unutar te zone parkiranja koji još nije bio pod naplatom. Hvala. Kolega Kronja se javio za riječ.

Ja ću opet svoje. Znači, sastavni dio ove točke mora biti taj dokument od te gradske četvrti, da mi ne možemo mi napamet. Netko rekao i sad ćemo mi dizati ruke. Ajmo. Mora taj dokument biti, gospodo dragi. Zna se tko su ovlašteni predlagači određenih odluka, tako da i ovdje imamo onoga tko je ovlašten predlagač ove odluke pod točkom 13. Imate svoje pravo na svoje mišljenje, apsolutno. Dalje, ima li netko od diskutanata? Ako nema, zaključujem ovu točku. Dajem na glasovanje prijedlog odluke o izmjeni dopune odluke o korištenju gradskih parkirališta. Tko je za?

17 za, protiv, suzdržanih. Trebali bi biti po prirodi stvari 3, znači većinom glasova prihvaćena 13. točka dnevnog reda. Idemo na 14. točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o prijedlogu za razrješenje imenovanja članova nadzornog odbora trgovačkoga društva Bikarac d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje. Tko je za prijedlog koji je u prijedlogu same odluke? 11 protiv, suzdržanih, pretpostavlja se ostali. Znači, većinom glasova 14-ica je prihvaćena. Prelazimo na 15. točku dnevnog reda, gdje imamo više podtočaka, pa ćemo tako i glasovati po svakom pojedinom točkom i otvarati rasprave. Prijedlog odluke o prijedlogu za imenovanje članova nadzornog odbora trgovačkog društva Zeleni grad d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog ove odluke. Tko je za?

11 protiv, suzdržani su, znači svi ostali. Trgovačko društvo Gradski parking d.o.o. Šibenik, prijedlog odluke o imenovanju članova nadzornog odbora ovog trgovačkog društva. Otvaram raspravu. Kolega Slavica se javio za riječ. Jedna stvar, samo za javnost. Zapelo mi je za oko da u nadzorni odbor ulazi osoba koja je bila kandidatkinja za dogradonačelnicu, tako da, evo ga, samo da malo javnost... Hvala kolegi na komentaru. Ima li još netko potrebe za javljanjem? Ako nema, zaključujem i ovu točku dnevnog reda, znači 15b. Tko je za prijedlog nadzornog odbora trgovačkog društva Gradski parking d.o.o.?

11 protiv, suzdržanih. Preostali, znači većinom glasova prihvaćeno je 15b i 15c. Prijedlog odluke o prijedlogu za imenovanje članova nadzornog odbora trgovačkog društva Čempresi d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 15c. Tko je za? 11 protiv, suzdržani po prirodi stvari, ostali. Većinom glasova prihvaćeno 15c. 16. točka dnevnog reda. To su naši standardni prijedlozi odluka o ukidanju statusa javnog dobra. Imamo dva predmeta. Jedan se odnosi na česticu broj 464/1, katastarska općina Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 16a. 16 za, protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno 16b. Isto prijedlog o ukidanju statusa javnog dobra za dio čestice zemlje 4103/2 iz Ugloška 4047, katastarska općina Krapanj. Otvaram raspravu. Kolega... Ne, niste. Onda zatvaramo raspravu i dajemo na glasovanje. Tko je za 16b?

16. Preostali su suzdržani, vjerujem, protiv. Ima li tko? Nema. Suzdržani ostali. Većinom glasova 16b je prihvaćeno. Prelazimo na 17. točku dnevnog reda, a to je prijedlog programskog i financijskog okvira Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku za razdoblje 2023. do 2026. godine. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovaj prijedlog programskog i financijskog okvira HNK u Šibeniku. Tko je za? 15 protiv, suzdržani 2. Znači, većinom glasova prihvaćen i ovaj prijedlog pod točkom 17. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova Upravnog vijeća Muzeja grada Šibenika, točka 18a. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog rješenja za Upravno vijeće Muzeja. Tko je za?

11. Tko je protiv? Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno 18b. Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju članova Upravnog vijeća Gradske knjižnice Jure Rašić Gori Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 18b, Upravno vijeće Gradske knjižnice. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali. Prelazimo na 19. točku dnevnog reda. Znači, većinom glasova smo prihvatili i cjelovitu 18. točku. U 19. točki dnevnog reda... Molim? C je povučena. Znate da smo konstatirali to kod dnevnog reda. Prelazimo na 19. točku dnevnog reda koja ima nekoliko podtočaka. Naime, vi znate da kad su u pitanju trgovačka društva, da mi taj Izvješća o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu Grada Šibenika primamo na znanje, dok se kod javnih ustanova obavlja glasovanje. To je drukčija pravna pozicija, jer ovdje se radi o trgovačkim društvima sa svojom posebnošću glede pravne i poslovne sposobnosti. Prijedlog zaključka o primanju na znanje: Izvješća o poslovanju s financijskim izvješćem Batižele d.o.o., Društvo za upravljanje nekretninama Šibenik za 2020. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Kolega Marenc se ipak javio. Izvolite, cijenjen kolega.

Imam samo neka pitanja što mi je zapelo u Izvješću poduzeća Batižela, a to je ova sanacija silikomanganske troske, gdje čitam pasus i u pasusu vidim da je praktički onaj materijal... Onaj materijal koji je praktički odnesen u susjednu županiju, ispada da je on sad koristan. Pa sad me zanima da li je time onda, ovim njenim odvozom, praktički napravljena šteta poduzeću Batižela, odnosno Gradu Šibeniku, jer se to moglo iskoristiti, kao što se planira iskoristiti, ostatak tog istog materijala koji se nalazi unutar prostora Batižela. I još jedno pitanje.

To da ne ispadne pila naopako, ja mislim, ne znam. Volio bih baš to, me zanima na neki način. I s obzirom, da vam kažem pravo, iznenadilo me u ovome Izvješću da mi još uvijek imamo prostora koji nisu očišćeni na prostoru bivšeg TEF-a, i da je od strane Grada 2018. godine angažirana ponovo tvrtka Ojkon i zatražili su nove analize, i praktički je pokazano da imamo još na dva točkasta prostora gdje se nalazi onečišćeni materijal. I mene sad zanima koji su to prostori, koliki su prostori, i recimo kolika je analiza pokazala, recimo tih pahova ili ne znam čega, što se to pokaziva, jer se traži negdje oko 912.000 kuna za sanaciju tog materijala. I volio bih da vidim da li je taj materijal koji se nalazi očito još uvijek na prostoru TEF-a, da li je on opasan za kupače, da li je taj prostor označen i da li je osiguran. Eto, hvala lijepo. Hvala gospodine Marencu. Odgovor će dati gospodin Tihomir Paško ovdje u ulozi vezano za samo trgovačko društvo Batižele. Izvolite.

Poštovanje svima. Cijenjenom vijećniku bih samo rekao da je sve ovo i u prošloj godini u Izvješću pisalo za prošlu godinu i za pretprošlu godinu. Identično je. Dobro, dobro. U redu je, u redu je. Dakle, postoje dva još uvijek točkasta onečišćenja gdje je po procjeni društva Ojkon sanacija 912.000 ili 918.000, ne znam sad napamet, tisuća kuna potrebno još uložiti za tu sanaciju opasnog otpada. Ona se nalazi, znači ta točkasta onečišćenja se nalaze udaljeno od plaže, to je na predjelu gore Katranskih jamа, znači skroz prema... preko puta, kako da vam objasnim, preko puta crkvice, pa tamo u onoj skroz gornjoj zoni.

Znači. Što je bilo ono prvo pitanje? Da li je odvezenik. Aha! Da li je to šteta? Zaista interesantno. Da li je materijal koristan? Ne, to je Ministarstvo dokazalo da je koristan. A da li smo mi onda praktički napravili štetu kad smo mi taj materijal odvezili? Pa to trebate pitati neku drugu vlast. Znači ne. Ne ovu. To je napravljeno prije nego što sam ja i postao direktor i prije nego što je ova... Znači ono što ste napravili, ali po vašem mišljenju, da li je napravljena šteta kad to želite? Pa vidite, odgovornost. Ja osobno sam, neću pokrenuti postupak ako vi smatrate da je počinjeno neko kazneno djelo. Vi možete također... Pa nisam ja taj koji će to utvrđivati. Vi štitite interese Batižele? Slažem se, gospodine. Čovjek prije svega. Slažem se da ja štitim... Slažem se da ja štitim interese Batižela. Prvo, trebamo vidjeti da taj materijal postane toliko koristan da bi mogla eventualno nastupiti šteta za Batižele, znači da imamo sve referentne podatke, pa onda ćemo vidjeti što ćemo napraviti. Jer koliko imam priliku pročitati iz vaših Izvješća, država je već na neki način proglasila da je taj materijal njihov i oni će uzeti ovaj koji je izvezen. Situacija je malo kompliciranija. Čitam samo da vidim. Dobro. Moram da ti napravim ovaj...

Hvala kolegi Paškovu na odgovoru. Ima li daljnjih diskutanata? Ako ne, primili smo na znanje ovo Izvješće. Sljedeće Izvješće, godišnje Izvješće o stanju društva za. Akcijski izvještaj "Vodovod i odvodnja" d.o.o. Šibenik za 2020. Otvaram raspravu. Kolega Restović se javio za riječ, izvolite. Pardon, pozdrav svima, barem ovima koji su ostali. Iskoristit ću priliku, vidim gore dugogodišnjeg direktora. Možda mi je promaklo, to stvarno mi je možda promaklo. I možda se nešto i pričalo o tome, i možda se nešto komuniciralo, ali i dalje mi je promaklo. Što se dogodilo, pa me zanima, ako mi se može reći, čisto da znam, što se dogodilo s onim famoznim vraćanjem onog kredita za NK Šibenik, ono što se bilo diglo i to nisam uspio iščitati iz ovoga svega. To je jedna stvar. I druga stvar koja mi je isto, ajde da ne— da ne, pardon, ispričavam se, da ne prepričavam nego da je pročitam iz samog izvješća,

bit će mi jednostavnije. Znači... Kaže:"potraživanje od kupaca", pa je sad tu označeno koliko je potraživanje od kupaca, i dole kaže sljedeća rečenica: "Potraživanja iz poslovanja uglavnom se odnose na najveće turističke tvrtke u iznosu od 4.806.131 kn, bla bla bla, bla bla bla, i tako dalje." I sad pokušavam povezati: najveće turističke tvrtke, pretpostavljam da se radi o Amadri ili o onom što mi zovemo Solarisu, pa da to nekako povežem i s onim što se pojavljivalo u medijima, da je izbor za novog potencijalnog direktora Vodovoda netko tko je obnašao neku od funkcija, ako se ne varam, tehničkog direktora upravo u tom Solarisu. Tu me zanima, čisto jedan komentar, da li uopće vidimo tu nekakav problem, ali prvenstveno odgovor na ovo prvo pitanje, ako je moguće. Hvala. Hvala, kolege Restoviću. Odgovor će dati cijenjeni kolega Malenica.

Hvala, predsjedniče. Pozdrav svima. Evo, ja ću odgovoriti na prvo pitanje vezano za kredit NK Šibenika. Imamo ugovor s NK Šibenik, koji nije vraćen ni jedna lipa. Drugo pitanje, vezano za potraživanja od kupaca. Znači, Vodovod konstantno tijekom godine potraživa cirka 30-ak milijona, ovaj, kuna od domaćinstava i gospodarstva. Nama, ovaj, turistički sektor u određenim trenucima duguje milijonske vrijednosti, kao što piše. Evo, konkretno, jedna faktura za Solaris je 1.100.000 kn, i ako je ne plati 2 mjeseca, ili se čeka kraj sezone, naplata svojih potraživanja, i onda mi to u principu početkom sljedeće godine saldiramo, odnosno oni plate sva svoja potraživanja. Tako da, što se tiče potraživanja od turističkih— od turističkog sektora, on je naplati 100%. Okej, pa samo, još samo da se vratim na kredit, što je onda otpisano, jel'? Ne, nije otpisano, on je još u— on je još važeći. U tom ugovoru je stalo: od prodaje, od transfera igrača, da će se plaćati, odnosno vraćati dio kredita, ali do sada nije vraćeno ništa. Ako imate još nešto. Hvala. Hvala. Kolega Marenčić se javio za riječ.

Iskoristio bih prisutnost gospodina Malenicu. Čisto me zanima tehničko pitanje oko aglomeracije koja je napravljena u Docu i koja na neki način utječe i na, ajmo reći, na sutrašnje— i na ovaj, luku Pekovac koju treba raditi. I sad, praktički, želim iskoristiti vas kao osobu odgovornu, vjerojatno znate. Od nikoga još nisam dobio taj točan i konkretan odgovor. Ona onečišćenja koja se dešavaju u Docu, objašnjena su mi da se to zbog toga što dolazi prevelike oborinske vode, odnosno u kombinaciji s ostalim otpadnim vodama, jer postoji samo jedna jedina cijev za otpadne vode, i ako je prevelika količina, da dolazi do prelijeva, i normalno da uz te oborinske vode ide i fekalije u more. Sad, ja vas pitam: da li je to istina? I ako je, da li je to normalna užanca, da li je običaj u 21. stoljeću, da li se to uvijek tako radi, da ima samo jedna cijev za otpadne vode, ili se pokušava izdvojiti fekal— fekalni odvod i oborinske vode, jer sve više u svijetu se dešava to da oborinske vode su itekako značajan, da ne kažem, resurs, da se on vrlo manje troši za pročišćavanje, a da se iskorištava i za neke druge potrebe, a ne samo za piće. Pa eto, ako mi možete odgovoriti konkretno, da li je to, znači, neću reći ili propust ili dogovor, ili je jedino takva užanca, da se bude jedan centralni kolektor, odnosno jedna jedina cijev za takozvane zajedničke otpadne vode.

Hvala. Kolega Malenica, izvolite. Ovako, to je točno. Znači, mi imamo mješoviti sustav, znači gdje se miješa oborinska i fekalna kanalizacija. To je nama naslijeđe, stoljetno naslijeđe. Sad, u aglomeraciji nismo napravili ni jedan metar oborinske kanalizacije. Znači, Europska unija financira samo fekalnu kanalizaciju. Ovo što se događa na dijelu Doca, odnosno, ovaj, na Pekovcu, to su incidentni ispusti. To znači, kad padne velika količina oborina, jednostavno kapacitet kolektora ne može, ovaj, primiti toliku količinu vode i radi se prelijev u more. I točno je da jedan dio uz oborinsku ide i dio fekalne kanalizacije. I nema rješenja za to. Jedino, paralelni sustav izgraditi za oborinsku kanalizaciju posebno, a posebno za fekalnu. S obzirom da smo mi naslijedili, kažem, stoljetnu, ovaj, taj mješoviti sustav u gradu Šibeniku, tu rješenja nema. Ne mi, nego nijedan grad, možda i u Europi. Osim ako se ne napravi nova oborinska kanalizacija. Kolega Marenčić.

Hvala na odgovoru, s tim da imam jedno pitanje, jer upravo po novom dopunskom planu za rad u Docu planira se posebna— posebni sustav za oborinske vode. Ali time se objašnjava, i time se želi dati nama, na neki način, argument da će riješiti plavljenja. Ali, vi ste mi upravo sad potvrdili, onečišćenje Doca i dalje će biti— biti indicent, praktički, stvar incidenta. Ne možemo to kontrolirati, nismo išta napravili da smo to— da to riješimo. A plus toga, znači, i dalje im taj sustav koji dolazi iz Crnice, praktički, to nema nikakve veze s Docom, u Docu se samo nalazi cijev. I dalje ostaje isti problem što se tiče i plavljenja i onečišćenja Doca. I to su vrlo važni argumenti. I ja vas pitam, kao čelnu osobu koja ste zaduženi za vodovod i odvodnju, da li ste vi konzultirani, da li je od vas iko tražio, pri izradi planova za Dolac, da li vaše savjete, i da li ste to njima rekli, da u principu njihova intervencija neće ništa riješiti novog u Docu. Hvala lijepo. Što se tiče plavljenja Doca, mi smo konzultirani i dali smo svoje mišljenje i, i načine kako bi se to rješavalo. A što se tiče incidentnog ispusa, odnosno tih izbacivanja viškova vode iz kolektora, to se događa možda jedan put u godini dana, i to je toliko beznačajan incident da, da bi to riješili, potrebna su ogromna sredstva za rješavanje.

A i sami znate da nismo još takli stari dio grada, i kanalizacije i vode. Ako pitate ljude koji žive u Docu. Pa evo, ja ne znam kad je prije, možda godinu dana je bilo. Nedavno. Nedavno nije bilo, sigurno. Je li snimljeno? Je li snimljeno, gospodine Malenica? Pa ja ne znam. Zadnja kiša u Šibeniku proizvela je to. Odmah izašli. Da. Pa mislim, teško mi je objašnjavati vam sad. Mi doslovce to ne možemo riješiti. Ja vam kažem da ne možemo. Ti preljevi u kolektoru jednostavno moraju biti. Ja vas pitam, gdje bi završile te količine, ovaj, oborina koje uđu u tu mješovitu kanalizaciju, da nije tih incidentnih ispusta? Problem je u mješovitom sustavu. Pa to je naslijeđe, to je naše stoljetno naslijeđe u gradu. Nije naslijeđeno ako smo radili novo. Pa nismo to gradili. U starom dijelu grada nismo takli ništa. Nismo takli ništa. Ali nismo takli ništa u starom dijelu. Stari grad Šibenik nije taknuta ni voda ni kanalizacija. Jer to je poseban, poseban projekt kojićemo— koji sad bi trebali projektirati i rješavati. To je sustav kroz Crnicu? Kroz Dolac? To je, to je nešto drugo. To nije samo Crnica, to je malo, to je i od Meterza i od— Vode iz Crnice koje dolaze u Dolac? Molim da. Evo, ja ne znam. Sublimiramo raspravu. Mislim da je kolega jasno odgovorio na vaše pitanje. Kolega Travčić se bio javio.

Hvala. Teško ćete vi meni, gospodo Malenica, moći odgovoriti na moje pitanje. Ja ću pitati gospodina gradonačelnika, ne znam sad koga točno pitati, zašto je plava zastava onda na Banju, ako nismo ispoštovali sve kriterije. Jasno se vidjelo za oluju. Ja sam bio na Banju i trčao sam do Knina, koja su bile ispuštanje, ovaj, problema. Svjestan sam već njega dugo vrijeme, ali nije mi jasno zašto nismo onda mi svi upozoreni kao građani, kao kupači, kao turisti. Kriteriji za dobivanje plave zastave: treba poštovati informiranje javnosti, kvaliteta vode, upravljanje okolišom, sigurnost i usluge. Svaka ta stavka ima još 10 stavki. Pa zašto smo stavili plavu zastavu na Banju? Gospodin gradonačelnik, dr. Burić, izvolite.

Zato što je onaj koji je dodijelio plavu zastavu potvrdio s plavom zastavom da su ispunjeni svi kriteriji. I zato što je to grad Šibenik platio postavljanje i ispitivanje kvalitete i čistoće na Banju. Dakle, plava zastava potvrđuje da je voda i kvaliteta vode na Banju takva da zaslužuje plavu zastavu. Hvala. Ajmo mi konkretizirati pitanja, jer, ovaj, de facto ovo što pitamo nema direktne veze sa samim dnevnim redom. Jest se može nasloniti na djelovanje, ali što je, evo, i kolega Restović ovako off the record primijetio, opet kao da reotvaramo aktualni sat. Ajmo malo privesti ono što je tema dnevnog reda, a to je izvješće za poslovanje ove tvrtke u 2020. godini. Imamo. Jasno mi je. A vidio bih ja vas da se na adresu gradonačelnika i njegovog ureda došlo pritužbe stranaca ili, ili naših ljudi, u ovom slučaju i Doca i Crnice. Ja sam pripadnik Crnice. Na oboljenje. Pa to je, kad se desilo u Novom Vinodolskom, to je bila odmah medijski sve popraćeno. Od 2013., ili ako lažem, 2012., ja sam pripadnik spasilačkog tima, vodio sam računa na Banju. Sve ove stvari nikad mi nisu bile jasne zašto, zašto se uspostavljaju neke stvari koje nemaju veze s vezom. Plava zastava, ako je trebala doći, onda se trebala i skinuti. I mi samo govorimo da trebamo kvalitetu vode. Je u moru, ali pitke? Vi nemate tamo pitku vodu, a rekao sam vam na prošlom izlaganju da vam stoji jedna velika koncentracija vode koja nije očišćena i predmet je zaraze, ovaj, već mjesecima.

I ja sam za vašu— Za razliku od— Za razliku od vaših kolega na konkretna pitanja vezana za izvještaj o poslovanju. Ovo su opća pitanja. Kolega Rajić se javlja ponovno za riječ. Vrlo kratko, evo. Direktor vodovoda je kazao maloprije da gubici vode, financijski gubici, se događaju i zbog neplaćanja. Naime, to je nama svima poznato. Mi se ipak nalazimo u tržišnom gospodarstvu u kojem je svatko obavezan plaćati ono što ga sukladno odlukama nadležnih tijela pripada. Koliko je meni poznato, ovrhe i isključenja vode naših građana idu nevjerojatno brzo. strašno brzo. Sutradan ili za 5 dana odmah se isključuju naši građani. To se nije dogodilo, koliko je meni poznato, niti Solarisu, a niti NCP-u prije, sada Iskra i tako dalje. Mislim, tu moramo imati malo principijelnosti. Ili im poslati ovrhu i neka plate milijun kuna. Milijun kuna nije baš tako malo. Jedino ako ćemo donositi odluke da se oslobađaju tih davanja. Ali moramo znati tko te i takve odluke donosi. Hvala. Kolega Malenica, izvolite.

Kolega Raji ću, nema opraštanja dugova nikome. S ovrhama i isključenjima idemo i ići ćemo konstantno, a radimo isključenje onih domaćinstava i poslovnih subjekata koji ne plate najmanje 7 mjeseci zaredom. Znači, čak od 7 do godinu dana. Znači, prošle godine turistički sektor je ostao jedan dio sredstava dužan upravo zbog situacije koja je bila u turističkom sektoru 2020. godine i zbog, vjerojatno, velikih gubitaka, tako. Ali sad, u ovom trenutku, mi uopće nemamo problema s naplatom, ovaj, potraživanja turističkog sektora. Što se tiče isključivanja, isključivat ćemo i dalje one koji ne žele plaćati. Jer ako bi mi dozvolili da ne isključivamo one koji ne žele plaćati, mi bi vrlo brzo stavili ključ u bravu. I ne znam tko bi platio struju i odakle bi isplatili plaće radnicima. Hvala, kolega Malenica. Imamo li daljnjih diskutanata? Ako nemamo, primili smo na znanje ovo izvješće. Idemo na 19c. Izvještaj o poslovanju društva i financijsko izvještaj gradskog parkinga d.o.o. Šibenik za 2020. Otvaram raspravu. Gospodin Kronjar se javio. Kolega vijećnik, izvolite. Kolega Rajić se javio. Kolega Kronjar, jeste se svi javili? Je, ajde. Nemojmo čekati.

Evo, htio sam malo se osvrnuti na ovaj gradski parking. Pa, 4 i nešto milijuna kuna minusa prošle godine. Prošle godine je i proradila garaža. Zjapila je prazna. Jednostavno, nije bilo cjenika. Nisu— nisu bile povlačne karte, niste privukli ljude. Lako je reći: imamo 4 milijuna gubitka. Nismo isplatili, ne znam, božićnicu, regres i ne znam što. Imamo— nisu rekli— imamo ni viška ni manjka ljudi. Uvijek je to isto, uvijek se sezonski uzima još dodatno. Znači, ni onih 100 ljudi ne mogu— ne mogu pokriti. Koji su stalno zaposleni, ne mogu pokriti poslovanje, pa se uzima još sezonski. Uglavnom, što se tiče parkirnih mjesta prošle godine, ona su bila veća nego 2018., pa nije neka velika razlika. Dobro, pardon, 2019. Ali dobiti 265 parkirnih mjesta, pa onda kroz to lito zbog COVID-a, ne znam, to je sad— da stoji ta garaža prazna i da prima samo tekuću tu vodu, mislim, to nije u redu da se tako posluje. Eto. Hvala. Kolega Bulat, hoćete li odgovoriti na ovo pitanje? Direktor trgovačkog društva, izvolite.

Može. Ovaj, dobar dan svima. Poštovanje, predsjedniče, gradonačelniče, dragi vijećnici. Ovaj, činjenica je da smo završili godinu gubitkom, kao i mnoga društva u Hrvatskoj. Ono što je značajno kod nas, za razliku od ostalih društava, je da smo mi u vlasništvu grada i nismo dobivali naknade za naše zaposlenike. Jer smo u vlasništvu grada, pa nismo bili u tom paketu. Da jesmo, onda bi vjerojatno bili u— na nuli, ono što se kaže. Najveći dio tog gubitka je u biti trošak amortizacije. Jer, kako je Poljana počela 01.06., a to pola godine se već amortiziralo, to možete vidjeti u stavci amortizacije, mislim da je 3 milijuna i 200. Najveći gubitnik svega je autobusni kolodvor. Ne parking, nego autobusni kolodvor, jer u toj epidemiji koju smo imali, sjećate se i sami, te prošle godine, nije to bila godina kao ova, ni blizu. Epidemiološki, ni u tim crvenim zonama, ni— drugačiji su bili i odnosi prema tome svemu. Znači, prihod od kolodvora umjesto 4 milijuna i 600 je pao na 2 milijuna i 300. Samo jedan podatak unutar tog autobusnog kolodvora: turistički autobusi godinu prije su bili 800.000 kuna, a godinu prošlu su bili 64.000 kuna. Znači, samo dolazak turističkih autobusa.

Parking kao parking, garaža kao garaža. Ne možete govoriti u fazi epidemije i te situacije. Sjećate se sami, 12. mjeseca grad je zjapio prazan. Nije stvar je li garaža prazna. Grad je zjapio. Nismo imali ni advent, na kraju krajeva. Ja sam to i naveo u svom izvješću. Mi nismo još vidjeli ono što se kaže pravi benefit i pravu korisnost tu garaže. Ovu godinu se naziralo. Ono što ste rekli, ovaj, danas, da je ona bila par dana, nije točno. Mi stvarno imamo i vodimo evidenciju. Sedmi, osmi mjesec je ona bila od 10 ujutro do 10 navečer, u pravilu konstantno. Ako ste prolazili gradom, ne znam jeste bili na godišnjem ili negdje, ali ako ste prolazili, ta rampa je stvarno radila: jedan ulaz i jedan izlaz. Stvarno je bilo krcato. Vidjet ćemo i ovo do kraja godine. Sve mi to pratimo i sagledavamo. I uvijek je i nama u interesu. I zato, možda, možda ste i to zaključili, da smo jako često na vijeću. Uvijek nastojimo izlaziti s nekim pogodnostima, s benefitima, i uvijek idemo s vremenom, dakle, koliko nam situacija dozvoljava. Ovo sad, što ste vidjeli, ovo je stvarno na zahtjev, imamo to u prilogu, može se— može se i pogledati, ono što ste rekli, za koji stanari to žele. Žele zato što je netko uzima njima njihovo pravo da parkiraju i jer je to zona bez naplate.

I logično je da oni koji dolaze u grad raditi, ne znam, u bolnicu, sud ili gdje već, ono što je najbliže tome, da dođu, parkiraju, jer znaju da je to besplatno. Ima, postoje i analize i studije. Imam i osobno i poznajem dr. Maršanića koji je— koji je jedan od— već izdao 4 knjige o samom parkiranju. I jako, jako dobro to tamo sve piše. Zašto je parkiranje? Parkiranje je uistinu uvođenje reda i da ti stanari imaju gdje parkirati. Ona priča o besplatnom parkiranju samo stvara kaos. Znači, to parkiranje i ta cijena, ona diktira određene uvjete ponašanja tog prometa, kako i u, ovaj, u mirovanju, tako i u kretanju, jel'. Tako da ima to sve svoje logičnosti. Kažem, garaža: prošlu godinu ne možemo mjeriti s ničim, jer nismo mi stvarno, ovaj, kažem, pogođeni smo kao i ostatak Hrvatske, samo što velika većina privatnih kompanija je imala, i hotelskih tih kompanija su imali tu mogućnost da iskoriste tih 4.000 kuna, a mi, nažalost, nismo. Broj radnika je isto smanjivan i prošlu godinu i ovu godinu, sezonski. Znači, 2018. smo mi imali 118 ljudi, ali polako sve to sažimamo i nastojimo svojim kapacitetima. Još vam moram nešto reći: koristimo ono pravo, ovaj, stalnog sezonca. Znači, to je mjera koju također koristimo. Jer mi smo— ja sam došao, ovaj, 2013., 2014. je bila navala, stotine ljudi je htjelo doći u gradski parking.

Znači, javna je ustanova, sigurna plaća, što bi se reklo, i sve to. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, sve manje. 2018. smo davali po 6 oglasa na Zavod za tražitelje staža. Oni koji bi došli na razgovor, osobno sam čuo, bi rekli:"Zavedite samo da sam bio, a ne želim posao." Zašto? Zato što smo mi u odnosu plaća onih privatnika i svih okolo ugostitelja, koji su 2018. narasli, bili na minornim, ono što bi se reklo, na najnižim levelima, s najnižim plaćama. I onda smo imali— 2018. smo imali problem pronaći čovjeka. Već 2019. je, ono, kako je krenulo i taj COVID i ta situacija, već se počelo događati promjene na tržištu. Znači, mi to jako, jako dobro osjećamo i, kažem, i situaciju na tržištu i što znači čovjek u parkingu i kako ga treba čuvati. I moram priznati, za male plaće ti ljudi stvarno rade. Evo, vidjeli ste i u izvješću da smo dizali— da bi minimalnu plaću državnu, ovu, zadovoljili, smo morali dizati, ovaj, iznos plaće. Hvala, kolega Kronjar. Zašto nemate kompletni cjenik za javnu garažu? Hoćete li sada opet zvati ove ljude koji ste ih primili 17, 20 garaže za 500 kuna? Hoćete li opet sada, mislim, jer vi ste svjesni što radite s tim ljudima? Oni su građani drugog reda. Ne, ne, u planu je. U planu je to. U planu je. Imamo— imamo, rekao sam vam, upravo pratimo situaciju.

U planu je i ta ljetna komercijalna karta. U planu su još neke pogodnosti, sve još. To bi— to je— Bit će. Bit će. Bit će. Ljudi moraju— moraju planirati. Bit će staza. Znači, kad vi njega izbacite, on mora ići. Bit će. To je u— To je u planu. To je u planu. To je u planu. To je prvenstveno za građane. To nije za. Jasno mi je. Jasno mi je. Hvala. Kolega Rajić se bio javio za riječ, je li tako? Može ja prvo? Gradski parking. Direktor se prije nekoliko dana hvalio da imamo nevjerojatno rješenje logističkog centra Poljana. Pa i nije baš tako. Naime, da, istina je. Logistički centar Poljana, odnosno Šibenik, ima najveći logistički centar u Dalmaciji. Znate kako? Pa, proteže se od Poljane do doma zdravlja. To je cijeli logistički centar. To je nevjerojatno. Jer vi od 7, pardon, ujutro od 6 do 9 sati imate baš pravu opskrbu na području grada. I ona se proteže od šibenske Poljane, naše Poljane, do doma zdravlja. Logistički centar nije još uvijek, ja ne kažem da neće, ispunio svoju obavezu koju ste nam, građanima Šibenika, svima, dali tada kada ste— kada ste zapravo planirali izgradnju takvog logističkog centra. To je jedno. Drugo, govorite o gubicima. Pa, ja sam danas vjerojatno najviše od svih ovdje gradskih vijećnika puta upotrijebio riječ"reforma". Ja mislim da vi kao čovjek, poslovan čovjek, znate što je reforma.

A vi, umjesto da ju provodite, vi u svojoj strukturi zaposlenih imate, recimo, odjel finan— odjel, pardon, odjel blagajne. Svugdje, u svakoj firmi, gotovo u svakoj, ono što je meni poznato, pa i u javnoj ustanovi, taj odjel blagajne nije zasebni odjel. On je odjel, on je dio odjela financija. Prema tome, odsjek kao niža organizacijska cjelina, to je moguće, ali odjel? Za boga dragoga. To činite vjerojatno iz nekih razloga, da bi, ono što ste i maloprije rekli, povećali plaće tim ljudima koji tamo rade. Odjel blagajne, znate što je to? Mislim, nonsens. Ne može biti. Jednostavno ne može biti. Ne podnosi takva struktura. Takva struktura ne podnosi odjel blagajne. Odsjek blagajne? Nekako. Blagajnik sam, da. Ali odjel? Ne. Prema tome, bavite se malo i reformama u svim javnim poduzećima. Evo, toliko.

Hvala. Ima li daljnjih pitanja? Ako nema, imamo primjer— evo ga, kolega Restović se javlja. Pozdrav svima. Ma, već sam nešto na pauzi s direktorom razgovarao, pa me zanima, čisto ako je moguće uopće odgovoriti. Radi se o onim parkirališnim mjestima koji su, ispravite me ako nešto krivo kažem, prodani hotelu dolje kod Peškarije, ili vlasnicima, ili kako to već ide. Pa me zanima koliko se uprihodovalo od toga. I, prvo, da li je to istina. Drugo, koliko se uprihodovalo od toga. I treće, možda najvažnije pitanje: je li to omogućeno svima ili je samo nekima, jel'?

Da, da, rezervirana parkirališna mjesta su sastavni dio općih uvjeta. U pravilu, oni su dostupni svima. I javili su se. Dakle, imamo hotel Bellevue, 5 mjesta. Hotel, ovaj, Armerun 2, ili 4 mjesta, mislim da imaju. 4, ustvari. I imamo još jedno mjesto, Tvrđave kulture. Znači, to je dostupno. Tko se javio, taj je dobio. I plaća se unaprijed godinu dana. E sad, u ovom trenutku, napamet... Može li stanovnik doći? Molim? Može li se stanovnik doći? Može. Može. Znači... Nemojmo ovako. Ne znam sad napamet u ovom trenutku, evo, iskreno. Ne mogao carinski ured iz Šibenika na naše zahtjeve najmanje ići. Ispred samog carinskog ureda, ispred zgrade carinskog ureda, tražili smo jedno mjesto.

Vjerojatno... Ovo sada ipak izlazi iz okvira ovog izvješća i ulazi u neke opće uvjete poslovanja, o kojima smo imali prilike razgovarati već i u prethodnim sjednicama, ali onda obično ne načimamo ova pitanja. Pitanja načimamo kad su izvještaji o poslovanju. Molio bih da se— da se držimo baš točke dnevnog reda, jer onda stvarno razvodnjavamo priču. Kolega Marojinci, izvolite. Da se upoznamo malo s gradskim parkingom, jer on ima širok dijapazon djelovanja. Zanima me upravo ovaj dio oko linije Brodarica-Krapanj. Vi ste naveli u svom izvješću da 600.000 kuna imate nekakvih nepodmirenih računa, da najveći dio otpada upravo na firmu Azimut, koja održava vama brodove. Pa, a niste— a ne znam koliki je taj dio. To pitam iz praktičnih razloga, jer vidim da ste u razgovoru, odnosno u bagatelnoj nabavi, stavljali održavanje brodova nekih 60-ak tisuća kuna, 50-60, s PDV-om, a ovu zadnju godinu ste 150.000 kuna stavili. I na kraju ste ostali dužni 600.000 kuna, što ste rekli da je najveći dio Azimuta, a ne znam koliki je dio. I mene sad zanima, ako je to toliko veliki dio, vi ste prošli onda i bagatelnu nabavu, niste smjeli— niste smjeli tako niti raditi. Pa, čisto samo jedno objašnjenje. I uz to, jedno, s obzirom na tu liniju, zadnjih prethodnih 4-5 godina ima drastičan pad. Imali ste zaradu od 500.000 kuna u kartama, sad zbog COVID-a i ne znam čega, došli ste čak na 200.000 kuna.

Ali bez COVID-a vi ste došli na 300-250 kuna. Zanima me, je li to pad prometa, što se— ne ide više na Krapanj ili u čemu je rad? Hvala. Što se tiče— što se tiče linije Brodarica-Krapanj, svjesni ste i sami da smo mi dobili, ovaj, stare brodove koji imaju godina, ohoho. Ovaj, više su povijesni nego što su ovi suvremeni. Ali upravo zbog toga što je to državna linija, HRB uvjetuje, dakle, određene preinake koje se moraju raditi. Događa se s vremenom. I ono što je jedna od najvećih stavki je i bilo urušavanje kompletnog podvozja. Znači, to je sve bilo istrulilo i jednostavno HRB, kao takav, koji dolazi u kontrolu, nam ne bi dao da vozimo s takvim brodovima. I u pravilu, to dolazi načelno više od struke. Nije to naše htijenje ili, ne znam sad, naša neka vizija. Koliko je— koliko je u biti sukladno tome da moramo raditi sukladno onome što struka radi— što struka nalaže, i sukladno nekom zakonu. Što se tiče linija, da, najveći uzrok je smanjenje bilo, u principu, iz toga što— te epidemije i COVID-a ove zadnje godine. Ali, evo, vidjeli smo ovu godinu, kad sam davao intervju, bilo je— kraj 8. mjeseca smo imali 10.000 putnika više nego godinu prije u tom razdoblju. Znači, ta pandemija i ta situacija, slično vam je i kao i s autobusima. Znači, autobusne linije, evo, i ovdje je Stipe koji inače...

Ne, ne, kažem vam... Zašto me zakomitalo? Imamo— imamo tamo i nekakve još dodatne ljude koji nastoje to privatno voziti, i to uskaču. I bili smo i tu nešto radili, sugerirali. U pravilu je, ono što se događa na tržištu, sve je tu— sve je tu transparentno. Ali kažem, najveći gubitak je definitivno na autobusnom kolodvoru i na samim linijama, upravo iz tog razloga što ljudi u ovoj situaciji zadnje 2 godine ne žele putovati autobusom. Ali zato smo doživjeli ovaj turistički bum ovu godinu s autoindustrijom. Zato je u— u— na području prometa, u kretanju, Miroganu se doživio bum. Ja vjerujem čak da dogodine sam mišljenja da će biti turista i više, jer grad Šibenik je prepoznat kao jedna turistička destinacija u koju je uloženo infrastrukturno— preduvjet ostvaren za razvoj turizma. I vjerujem da će dogodine biti više turista, ali mislim da neće biti možda ovoliko automobila. Zato što vjerujem da će se do sljedeće godine i regulirati taj autobusni prijevoz i taj avio prijevoz, koji će opet utjecati na povećan— na povećan broj. Ali, evo. Ali kažem, mislim, živimo. To je— to je živo tkivo. Živimo i pratimo. Imam jedno pitanje. Je li vi dobivate sad i dotaciju za tu liniju 501? Da. Da, da. To je subvencija... 100.000 kuna. Subvencija državna. Mi... Htio sam pitati na način da ta linija praktički

ne— ne donosi gubitak vama? Ona je u pravilu na nuli, ono što se kaže. E, kažem, je li mi u biti podmirenost države? Hvala. Hvala. Imamo li daljnjih pitanja? Ako ne, primili smo na znanje izvješće ovog trgovačkog društva i ostalo nam je pod ovom točkom, podtočka "Izvješće o radu za 2020. s financijskim izvješćem", pod-id-e-o Šibenik. Otvaram raspravu. Primili smo na znanje. Zatvaram raspravu. I prelazimo na točku 20 dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju članova nadzornog odbora, pod a) trgovačkog društva TEF d.d. Šibenik. Otvaram raspravu.

Dajem na glasovanje. Zatvaram raspravu. Dajem na glasovanje prijedlog pod 20a. Tko je za? 11. Tko je protiv? Uzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena. Evo, toliko traje rasprava. 20b? Nema potrebe. Još smo pri kraju. 20b. Prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju članova nadzornog odbora, trgovačkog društva Batizera d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Kolega Travčić se javio. Izvolite. Hvala. Nemojte me gledati krivo što sam ja na nekoj drugoj strani, ali dapače, evo me, tu sam. Ali mi je krivo, to je vaš posao, bi ja nekog to ipak napravio. To, mi me baš, ono, sjećam se, 5 do 12 je bio vaš, ovaj, slogan. I sad, u 2 i pol, vi ste već okrenuli stranu. Nisam više— niste više moj gradonačelnik. Gospodinu Tihomiruću— pitat ću ga. Molim vas, ja se igram u Crnici s dicom. Možete mi reći di je to, kod crkvice, točno? Da mi ogradite ili da se ukaže javnosti. I sad ću učiniti još jednu stvar, s obzirom da nekako mi se čini kao da netko nema svoj— ne zna svoj dio posla, pa postoji nadzorni odbor. Pitat ću: koje su to— kolike su naknade tim ljudima koji su u nadzornim odborima, da ja znam da oni barem nadziru pravo i da se njima treba valjano platiti. Je li smijem ja to pitati? Hvala.

Evo, imamo ovdje gradnika grada koji će dati odgovor. Što se tiče naknade za rad u nadzornom odboru Batizela, naknada ne postoji. Dakle, rad u nadzornom odboru Batizela je besplatan, za sada. Da li će se to promijeniti, to još ne znamo, jel'. Cijenim što gospodin Travčić govori, ali zona TEF-a i nekadašnje tvornice nije za igru djece niti za kretanje građana. Postoje jasne table koje se, naravno, sustavno ruše. Srušene su ograde. To nije zona koja je dostupna građanima. Raspravu i izlazimo iz konteksta onoga što odlučujemo. Dajem na prijedlog 20b, znači odluku o prijedlogu o razrješenju i imenovanju članova nadzornog odbora trgovačkog društva Batizera d.o.o. Šibenik. Tko je za? 11. Protiv? Uzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena i 20b. 21. Točka 22. Točka dnevnog reda: prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju člana odbora za izbor i imenovanje gradskog vijeća grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje: tko je za ovaj prijedlog, za koliko glasova sam i protiv, koliko sam se usvratio.

Hvala lijepa. Hvala vam. Hvala na korekciji. Evo, prihvaćeno je, znači većinom glasova. I ova točka dnevnog reda. I imamo 22. točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o primanju na znanje godišnjeg izvješća o poslovanju za 2020. godinu, s financijskim izvješćem, trgovačko društvo Bikaras d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Kolega Rajc se javio. Izvolite. Hvala lijepa. Pa kako je ovdje direktor Bikarca, tu je. Ja bih ga samo pitao. Naime, neki gradovi u Hrvatskoj, posebno u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, već koriste bioplin, jasno, na područjima gdje je to moguće. Ima nekih priča u gradu kako vi u tome dosta kasnite. Ako je to točno, zašto kasnite? Jer kriza s energijom će biti sve veća, i mislim da Šibenik u tom smislu ima i određene prednosti, odnosno može to dobro iskoristiti.

Evo nam i našega direktora, gospodina Podruga, pa će vam on odgovoriti na ovaj postavljeni upit. Izvolite, kolega Podruga. Poštovani gradonačelniče, predsjednice vijeća, kolege vijećnici. Bikarac je jedno od rijetkih odlagališta u Republici Hrvatskoj koje ima plinsku instalaciju i baklju za sagorijevanje plinova. A možda smo mi i Zagreb i Pula i nitko više. Prema tome, postoji zainteresirani privredni subjekt koji želi uložiti u to svoj kapital, i sad su u tijeku izmjene dozvola kako bi to bilo moguće. Evo, ukratko. Pa ne kasnimo mi. Mi smo samoinicijativno išli u to, a zainteresirani— zainteresirani gospodarski subjekt se... Da se odgovori, pa postavimo dodatna pitanja. Ajmo malo raditi. Gospodarski subjekt se pojavio, jel'. Eto. Hvala lijepa. Kolega Marencu se javio za riječ.

Poštovanje. Samo jedno kratko pitanje, čisto interesa radi. Bikarac se odrekao skupljanja, prikupljanja papira u korist Zelenog grada. I u tom— u toj namjeri je da, koliko sam shvatio, i cile— cile kamione koji su već služili, ili opremu za— za tako nešto. Sad mene zanima, vi ste potpuno odustali od tog dijela posla, i sad me zanima, kad Zeleni grad donese, je li dovozi on vama papir i dalje? Je li vi njemu onda plaćate za taj papir? Znači da je praktički— vi ste se odrekli toga u korist Zelenog grada za njihovu financijsku korist. Okej. Mogu malo pojasniti? Apsolutno. Znači, samo kratko, kod podjele društva na Bikarac i Gradska čistoća, koja je tada bila, skupljanje papira je bilo pripalo Bikarcu. Međutim, kako Zeleni grad sve drugo obavlja, najavljen porušeno u gradu i čišćenje i sakupljanje, došlo je do preklapanja i, da budem iskren, malog nereda u prostoru. I onda je skupština— gradonačelnik— donio odluku da se ta djelatnost vrati Zelenom gradu, i imovina koja je tu pripadala, i ljudi koji su to radili. I sad Zeleni grad to prikuplja, dovozi nama, mi mu plaćamo, a mi prodajemo po malo skuplje, znači zaračunavamo to baliranje, tako da nije nitko na financijskom gubitku. Iako, pitanje sad koliko je to isplativo, to je jedna druga tema, ali evo, što se tiče naših međusobnih odnosa. Hvala kolegi Podrugu. Ima li baliranja usluge i drugim poduzećima ili samo vi?

Ne, ne. Samo Zelenom gradu. Tako je, tako je. Ali zaprimamo papir od drugih, besplatno. Mislim, to im ne plaćamo. Hvala. Evo, s ovim smo primili na znanje i ovo zadnje izvješće. S ovim smo iscrpili cijeli dnevni red ove sjednice. Ja vam se zahvaljujem na današnjem radu. Želim vam ugodan dan i do skorog viđenja.