13. sjednica Gradskog vijeća, 16. ožujka 2023.: raspisani izbori za mjesne odbore i pitanje o poljoprivrednom zemljištu bez odgovora

Ma ja sam samo radi slike. Da, da, da, kod vas je. Nisam još. Ovo se ne može maknuti. Pa dobro, ovo je samo snimljeno, pa ne mora ništa da izgleda kao snimljeno. Pa ćeš, ovo je šta treba da se izgleda. Ajde, reći ću ja o ovom metalu. Samo kad se raspali svjetlo, to će vam biti tek problem. Da. Poštovane dame i gospodo, dobro vam jutro. Evo nas na početku 13. sjednice Gradskoga vijeća Grada Šibenika u ovome mandatu, pa vas sve skupa srdačno pozdravljam i otvaram 13. sjednicu, jasno uz posebne pozdrave svima onima koji su danas ovdje. To su, prije svega, naše dame i gospoda, vijećnici Gradskoga vijeća Grada Šibenika, gospodin gradonačelnik sa svojim zamjenikom, pročelnici gradskih upravnih odjela, zatim predstavnici medija, predstavnici gradskih trgovačkih društava i javnih ustanova, te svi ostali koji danas, evo, ovdje nazočni u ovoj gradskoj sjednici. Prije nego što pređemo na ovaj oficijelni dio utvrđivanja kvoruma,

zacijelo vam je svima poznato da je u nekoliko zadnjih dana, nažalost, prerano preminula dva naša člana, predsjednik i član šibenske gradske straže, jedne svojevrsne institucije ovoga grada, pa bih vas zamolio da odamo minutom šutnje počast gospodinu Krsti Friganoviću i Jošku Đakovi ću. Neka im je vječna slava. Evo, gospodo, nakon jednog ovakvog mementa na naše drage preminule sugrađane, možemo se vratiti u ovaj redovni slijed naših aktivnosti, pa bih zamolio pročelnika Tajništva Grada Šibenika, gospodina Antu Galića, da obavi prozivku nazočnih vijećnika kako bi utvrdili kvorum današnje sjednice. Izvolite, kolega. Zahvaljujem. Dobro jutro svima. Branka Badžim. Gordana Cvjetković se ispričala. Mirko Čeko. Hrvoje Dunkić. Mario Kovač. Branko Kronja. Dario Kulušić. Rikard Marenci. Ljiljana Nanjara. Dino Papak. Marko Petković. Stipica Protega. Ivan Rajić. Nenad Renje. Tonči Restović. Nenad Samaržija.

Ivan Slavica. Ivana Spahija. Tomislav Travčić. Ivana Vudrag. Ivana Vudrag nije nazočna. I doktor znanosti Dragan Zlatović je nazočan. Evo, možemo konstatirati da je od 21 vijećnika nazočno njih 19, odnosno nas 19. Kolegica Cvjetković se ispričala, tako da, evo, koristim prigodu iskazati da je ona to u mailu posebno naznačila, zbog svojih drugih obveza koje su iskrsle. Evo, kolege, možemo dalje ići. Vama je, uz sam poziv za dnevni red, dostavljen i zapisnik sa prethodne 12. sjednice Gradskoga vijeća Grada Šibenika, pa vas pitam da li ima kakvih primjedbi na dostavljeni zapisnik. Evo, po starom dobrom običaju, možemo zaključiti da su sastavljači zapisnika stvarno to obavili kako Bog zapovijeda, pa, ovaj, možemo prijeći na glasovanje. Tko je za zapisnik sa prethodne sjednice, molim da potvrdite dizanjem ruku. Jednoglasno prihvaćeno. Prelazimo na sljedeći segment ove naše sjednice, to su vijećnička pitanja. Znamo i sami, ne treba po sto puta napominjati koja su pravila tu igre, pa vas molimo da se tihih pravila držite. Idemo po onom uhodanome redu, kako je to i poslovnikom predviđeno. Naime, imali smo sa prethodnih sjednica, a i dostavljeni su svima, jasno i postavljačima pitanja, i odgovori na pitanja vijećnika sa prethodnih sjednica, gospodina Slavice i, ovaj, gospodina Restovića, koliko se ne varam, ovaj, Petkovića, pardon, pa evo, molim da prvo gospodin Slavica, ako ima potrebu da se izjasni, ima tu poslovničku mogućnost, a također iza toga i kolega Petković.

Kolega Slavica nema, kolega Petković koristi svoje poslovničko pravo. Izvolite, imate 2 minute na dispoziciji. Za mišljenje i eventualno dodatno pitanje. Dobar dan svima. Lijep pozdrav. Evo, ovako, da podsjetim, ne znam koliko ste gledali odgovor na moje vijećničko pitanje, dakle, koje je postavljeno 19. prosinca 2022. godine, je li, to su bila, ajmo reći, dva pitanja. Tiču se Zakona o poljoprivrednom zemljištu i mogućnošću Grada da koristi to zemljište, dakle zemljište koje je u vlasništvu Republike Hrvatske, da ga lukrativno iskoristi, je li, na način da napuni dodatno proračun. Grad, sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je donesen 2018. godine, ima mogućnost, dakle, da donese plan i program upravljanja. Grad, konkretno njegova tijela i ljudi koji su zaduženi za to, od 2018. godine nisu napravili ništa do trenutka dokle ja nisam postavio ovo vijećničko pitanje. Dakle, kao što sam i do sada govorio, želim biti konstruktivan. Dakle, prošlo nam je 5 godina. Gradski proračun je mogao u zadnjih 5 godina ostvariti

ozbiljne prihode, dakle, i ne bi morali raspravljati oko toga je li nam nedostaje novca za gradske vrtiće i tako dalje. Dakle, govorimo o mogućnostima koje Grad ne koristi zbog nečijeg nerada. Dakle, ljudi, uhvatite se posla. Ako ne želite raditi, dajte priliku drugima koji žele raditi. Dakle, to se odnosi na sve nas ovdje prisutne. Dakle, Gradsko vijeće ima svoje funkcije i svoje zadatke. Svaki gradski vijećnik, da u ovom mandatu se uhvati jedne teme i da je dovede od početka do kraja, Grad bi bio sigurno uspješniji. Ne možemo uvijek lopticu baciti na gradonačelnika Željka Burića, pritom svoje pozicije ga uopće ne želim braniti. Dakle, uhvatimo se posla, napravimo ono što trebamo. Hvala, kolega. Evo, idemo na daljnji ciklus pitanja. Kolega, nemamo ovdje rasprave. Ako je eventualno pitanje, može biti postavljeno dodatno pitanje pismeno, ali rasprave u ovome nema. Idemo na daljnji tijek, a to su postavljanja pitanja klubova vijećnika. Za pitanje se javio kolega Marenci. Izvolite.

I kolega Restović. Dobar dan. Pozdravljam sve nazočne i želim svima nama, kao što je kolega rekao, puno uspjeha, da dovedemo ovu sjednicu do kraja i da damo sve od sebe. Ja sam se pripremao, normalno, kao i svaki put, za ovo Gradsko vijeće, međutim, iskrslo je jedno pitanje koje mislim da je vrlo važno i jednostavno nisam mogao proći, da ne kažem prijeći preko njega. A to je tragom informacije koja je izašla u Slobodnoj Dalmaciji prije 2 dana, a to je pod naslovom članak: "Gdjeće završiti 6.000 kvadrata stakla i gomila betona od rušenja Marijana hotela Marijan u Splitu?" Investitor nas je iznenadio odgovorom, to kaže autor članka. A ne malo nas je iznenadio i sadržaj tog članka, jer smo iz njega saznali da je naša firma u županiji, koja je prije svega osmišljena i stvorena da zbrinjava naš otpad sa županijske i regionalnog dijela, i nije mi jasno, na neki način, kako se ona našla sad u ovom kontekstu, da ona zbrinjava otpadni materijal s hotela Marijan koji se ruši u centru Splita. Jasno mi je, u principu, da investitor ne može to rušiti ako nema i riješeno gdje da zbrine taj otpad. Ali mi nije jasna uloga našeg Bikarca, jer, koliko znam, ta firma nikad nije imala namjeru da bude profitabilna, odnosno da izlazi na tržište, pogotovo ne da uvozi smeće iz drugih sredina ovdje kod nas.

Pa postavljam pitanje gospodinu Podrogu, direktoru Bikarca: kako je došlo do tog ugovora, da li je to javljeno na natječaj? Zanima me obim tog ugovora, ne samo financijski dio, nego praktički i zbrinjavanje materijala, i kojeg materijala. I na kraju krajeva, da mi prvo objasnite koja je tu korist firme Bikarac, odnosno naše firme ovdje u županiji. Podsjetio bih, na neki način, da gledao sam planove za ovu godinu firme Bikarac. Tamo piše zbrinjavanje nekog građevinskog materijala, 20-ak tisuća tona, i, kako oni govore i upotrebljavaju izraz"na plohi 1", 95% je ona već iskorištena. Prema tome, ne vidim

razloga da mi krećemo u tu, da ne kažem, avanturu da zbrinjavamo tuđi otpad, nego mi se mota po glavi samo jedna stvar, a to je da praktički, kao i do sada, više puta... Kolega Marenci, isteklo vrijeme, 3 minute. Kao i više puta do sada, na neki način, lokalna zajednica naša ide niz ruku investitorima i, na neki način, ja vidim jedino tu nekakvu korist, da netko radi nekakvu korist... Kolega, pitanja su postavljena. Mislim da bi trebali se držati ovih minuta koje nam slijede. Evo, kolega Podrug, direktor javnog poduzeća, dat će odgovor na vaše pitanje.

Evo, poštovani vijećnici, dobro jutro svima. Poštovani gradonačelniče i zamjeniče, evo, moj odgovor može stati u jednu rečenicu. Ja isto zbilja ne znam kako smo mi došli u kontekst te priče. Evo, mi smo sa čuđenjem u firmi to pročitali jučer u Slobodnoj Dalmaciji. Nit nas je ikad itko kontaktirao po tom pitanju, nit bi mi to prihvatili, nit mi to možemo prihvatiti. Evo, zbilja ne znam kako smo mi došli u kontekst te priče. Evo, moj... Gdje smo mi isto demantirali to što ste vi javili... Pa, ne sudjelujemo u tome uopće. Gospodine Nemanja, ako smijem. Pa, možemo demantirati... Molimo bez, molimo bez ovakvih upadica. Ovaj, pitanje je postavljeno, odgovor je dat, ako je vijećnik nezadovoljan... Nit nas je itko od njih kontaktirao ikada. Evo, zbilja ne znam kako smo tu završili, zašto nas se uopće spominje.

Hvala kolegi Podrugu. Idemo na daljnja pitanja klubova vijećnika. To je gospodin Restović, izvolite. Kad bi svi odgovori bili ovakvi, bilo bi divan kraj bio. Dobar dan svima, prije svega gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, predsjedniku vijeća, tajniku Grada, svim kolegicama i kolegama, vijećnicima i predstavnicima gradskih tvrtki i javnih ustanova. Od negdje 1995. manje ili više aktivno pratim, ako ništa drugo, onda politički život Republike Hrvatske, i ne mogu se oteti dojmu da smo od tih godina stvarno dosta napredovali. To bi netko, ako bi 2022. ili 2023. pratio naše medije i ono što radi gradonačelnik, možda ne bi došao do tog istog zaključka do kojeg sam ja došao. Naime, a onda i mene malo poljuljalo, na niz događanja koje imaju, pa ja ću to tako reći, protokolarni sadržaj ili nekakav, ajmo reći, veseli sadržaj, bez nekih velikih, ovaj, problema i pitanja, sam primijetio da gospodin Paško Rakić, kao predsjednik HDZ-a ili kao viši stručni suradnik u nekom odjelu, nisam siguran, pa ćete me lako ispraviti, koju točno funkciju obnaša u gradskoj

upravi, sudjeluje na njima kao da li zaslanik Grada, da li kao netko koga je gradonačelnik na to ovlastio, ili, ajde, neću reći samoinicijativno, s obzirom da se ipak radi o tome da predstavlja naš Grad. Moje pitanje je da, što mi je užasno, ono, grozno što moram postavljati to pitanje 2023. godine, ali ne želim vjerovati da je to zato što je gradonačelnik, čujemo predsjednik vaše stranke, u gradskoj organizaciji, pa da možda, ne daj Bože, vas ucjenjuje ili na bilo koji drugi način prisiljava da njega šaljete na takve događaje. Pa me čisto zanima zbog čega je, zbog čega sam, zbog čega je to tako, odnosno zbog čega je to učestalo u zadnjih godinu ili dvije dana. A naravno, imajući na umu sva pravila višestranačke demokracije i onoga kad budemo izabrani za pojedine dužnosti koje obnašamo kao javne funkcije. Eto, hvala vam. Hvala, kolega Restoviću. Gospodine gradonačelniče, doktor Burić.

Evo, dobro jutro svima. Dakle, nastavit ćemo u istom stilu kao što smo počeli, jasnim i konkretnim odgovorima pravog gradonačelnika ili imenovanog zaslanika na bilo kojem javnom predstavljanju u kojem je potrebno i gdje procijenimo da je potrebno da bude predstavnik Grada Šibenika. Hvala. Idemo dalje. Ovim su ispunjena kvota pitanja iz redova klubova vijećnika i možemo ići prema onom redoslijedu kako su se vijećnici javili za pojedinačna pitanja vijećnika. Da se prisjetimo, imate pravo na 2 pitanja. Svako pitanje može trajati po 2 minute odgovor, 5 minuta po svakom pitanju. Prvi se javio kolega Marko Petković. Izvolite, kolega.

Dobar dan još jednom. Kako sam na zadnjem gradskom vijeću rekao da s ove govornice ne želim pričati o komunalnim problemima, ne mogu održati svoje obećanje, međutim, nisam prvi. Dakle, volio bih otvoriti komunalni problem psećeg izmeta u Gradu Šibeniku. Dakle, ili mi imamo jako nekulturne pse i kuje, ili ipak je do nas, kako kažemo. Dakle, ako krenemo u bilo koji park, bilo koju šumu, bilo koju ulicu, zatečemo pseći izmet. Pitanje moje glasi. Za pročelnika, je li, ali i za samog gradonačelnika i za sve nas ovdje prisutne, da li imate podatak koliko je naplaćeno kazni vlasnicima naših ljubimaca, je li, najdražih, za

ovaj najgori čin, je li. Dakle, naša djeca kad idu u školu moraju doslovno se kretati kao kroz minsko polje, što je tragično. I uz ovako uske nogostupe koje imamo zbog konfiguracije Grada, mi imamo još taj dodatni problem. Evo, volio bih da se po tom pitanju nešto poduzme, ne samo na način da mi date neki suvisli odgovor, nego da budemo pragmatični i da više ne pričamo o ovoj temi. Ajmo reći da me stvarno raduje svaki napredak ovog Grada i da stvarno ne želim biti netko tko koči. Mislim da više-manje svi u ovom Gradskom vijeću tako razmišljamo. Međutim, moramo se vratiti na temu TEF-a, je li, odnosno Batiđela ili čega već u pravnoj formi. Međutim, bitno je ono što je napravljeno, što je postignuto. Svi znamo da s ove govornice, prilikom konstituiraju će sjednice ovog Gradskog vijeća, gradonačelnik i profesor Hrvoje Zekanović su najavili da ide javni poziv u New York Timesu u svezi prodaje TEF-a, odnosno

osmišljavanja tog prostora koji je značajan za Grad Šibenik, što smo se svi složili. Svi smo imali nekakvo podijeljeno mišljenje i sumnjali u, ajmo reći, namjeru, odnosno trenutak. Smatrali smo da se s tim moglo pričekati, a danas čekamo. Evo, dakle, od 2023. godine, danas je 16. ožujka 2023., i još smo uvijek tamo gdje smo bili 2021. Pa sad, moje pitanje je da ajmo staviti točku na i, ajmo reći, dati jedan rok, odnosno oni koji to mogu, to je direktorica firme, gospođa Kursar, i gradonačelnik, je li, mislim da su to krucijalne osobe u ovoj priči. Pa dajte nam, dajte građanima jedan konkretan odgovor s nekim rokom koji možete postaviti sami sebi. Evo,

kad će to krenuti, što su problemi, što vas koči, je li vam treba možda pomoć u bilo kojem segmentu. Dakle, ja se, evo, nudim na raspolaganje. Hvala. Hvala, kolega Petković. Odgovor gospodinu gradonačelniku, doktoru Buriću, izvolite. Evo, dakle, nisam se mislio javljati nakon prvog dijela pitanja, ali hoću. Pogotovo zato što ja imam 2 psa. Ali ja ću podsjetiti na jednu činjenicu: da postoji odluka, mislim da sam u pravu, o komunalnom redu koja kaže, između ostalog, da u urbanom području Grada Šibenika svi kućni ljubimci moraju biti na uzici. Što to znači? To znači da pas kao kućni ljubimac ne može šetati i biti van vidika vlasnika ili gazde, kako god to hoćemo, ali onda imate i konkretnu obvezu, naravno, pokupiti to. Kada su svojevremeno bila donešena odluka da se kroz gradski park Roberta Vizianija, zašto? Upravo zato što je to granično područje s osnovnom školom, ne može šetati bez povodca, onda je gradska uprava doživjela takav reket da je to nevjerojatno. Od pojedinaca, od udruga, od predstavnika medija, kao da smo zabranili ne znam što. Namjera je bila vrlo jednostavna, upravo to: da djeca koja na odmoru između satova nastave jednostavno ne upadaju u pseći drek. Je li odgovornost na vlasniku? Sada je to nebitno. I dolazimo do onog ključnog: kada naši komunalni redari pokušaju takvog neodgovornog građanina evidentirati, napraviti proceduru koja bi slijedila nekakvim sankcijama, onda dobivate od fizičkog obračuna do vrijeđanja.

I da bude interesantno, nijedan od prolaznika je takva procedura koju bi trebao posvjedočiti. Da se to upravo desilo, dakle, stati na stranu reda, pa ja bih rekao i urbane kulture, to ne uspijevamo napraviti. Dakle, ne opravdavam niti napadam nikoga, međutim, ako mi sami ne shvatimo, kao što je to sada kod psećeg izmeta, kao što je to kod smeća, ako mi ne budemo imali zajednički cilj, a zajednički cilj mora biti, ma ne skažnjavanje, nego etiketiranje i prozivanje neodgovornih ljudi, mi u tom procesu nećemo uspjeti. Ne mi, nego nitko, bez obzira tko, gdje, kakvu vlast obnaša ili izvršnu funkciju obavlja. Međutim, evo, idemo na pitanje TEF-a koje će biti puno konkretnije. Dakle, tko čeka, dočeka, pa ćemo i mi dočekati javni natječaj. To je vrlo jedna kompleksna priča, nije to baš tako jednostavno, ali ono što ću vam reći je da ta procedura ide dobro i da ne očekujemo nikakav problem. Međutim, ponukam inače zbivanjima oko TEF-a i Batiđela, ja sam pripremio i sad ću zamoliti da službe Grada Šibenika podijele svim vijećnicima i svim predstavnicima medija detaljno, izlistano, što se na području TEF-a učinilo, napravilo, u prvom redu u smislu sanacije i pripreme pozicije i terena za investitore. Jer je potpuno jasno da se radi o lokaciji bivše velike tvornice, da se radi o lokaciji koja je, naravno, desetljećima bila zagađivana nekontrolirano, nažalost, ne samo područje ex TEF-a, nego i šire područje Grada, ali sada ne bih o tome.

I mislim da je red da svi vijećnici znaju do u detalje što se tu dešavalo, kakav je to proces. I na kraju ću vam samo reći da u ovom trenutku, u završnoj fazi, i to je išlo daleko prije takozvane medijske priče, naručena međunarodna ekipa, dakle, koju financira Europska banka za obnovu i razvoj, koja će napraviti ponovno i uzorkovati tkivo, ovaj, korpus same tvornice, odnosno morskog dna, odnosno morskog stupa, i naravno izaći s novim relevantnim podacima, iako ja uvijek ponavljam da nije upitno kakvi jesu podaci uzorkovanja, nego koje su referentne vrijednosti. Ali da ne bih dužio, evo, ovdje je detaljno to napisano i to je dobro da svi znaju i da nema nikakvih enigmi niti velikih tajni oko područja TEF-a. Evo, Mirza, samo vi podijelite to. Hvala gospodinu gradonačelniku. Samo da vama Anek mi odgovor na prvo pitanje. Stavi u pisanom obliku ako može ući. Dobro. Evo, da ne izlazi kolega vijećnik, ja ću prenijeti njegovu, ovaj, želju da na prvo pitanje koje je postavio, a vezano je za dio koji se odnosi na komunalni red i ponašanje vezano za kućne ljubimce, bude mu dostavljen pisani odgovor a vezan je za, koliko se ne varam, sankcije, ovaj, koje su prema počiniteljima bile izvršene. Evo, možemo ići na daljnja vijećnička pitanja. Sljedeći koji se prijavio je gospodin Slavica, evo već sam kreće, pa izvolite. Prije svega, dobro jutro i pozdrav svima.

Gradonačelniče, vi ste svoju političku karijeru počeli graditi s 18 godina kao član Saveza komunista, pa ste onda 90-ih postali liberal. S obzirom na to da ideologija liberalizma podržava i potiče kulturne, vjerske i nacionalne različitosti, javnost vas je percipirala, čak i kad ste postali kandidat HDZ-a za gradonačelnika, kao jednog umjerenog i otvorenog političara. Tako je više-manje bilo sve do ovog mandata, kad ste pod utjecajem svog koalicijskog partnera Hrvoja Zekanovića, kako se to u narodu kaže, prodali vjeru za večeru. Naime, svjedoci smo da se svake prve subote u mjesecu okuplja određen broj ljudi ispred vašeg radnog mjesta, Krešimirovog doma, i tamo izvode nešto što nazivaju molitvom. Naravno da to nema nikakve veze s molitvom, već s namjerom da se Hrvatska pretvori u nekakvu džamahiriju gdje će žene i ljudi drugačijih shvaćanja postati građani drugog reda. Šibenčanke i Šibenčani su se tome usprotivili i odlučili organizirati mirni prosvjed na kojem će poručiti da je Šibenik grad ljubavi i različitosti, a ne zatucanosti i mržnje. Udruge Šum i Fotopoetika uputile su zamolbe za korištenje dviju gradskih javnih površina Upravnom odjelu za upravljanje gradskom imovinom, čiji je pročelnik gospodin Paško, a taj prosvjed je trebao biti održan u vremenu od 8:30 ujutro. Vi ste njihovu zamolbu odbili i licemjerno im ponudili termin od 2 sata kasnije. Zabranom mirnog okupljanja i prikazanim licemjerstvom svrstali ste se na stranu retrogradnih pojava u hrvatskom društvu.

A poznata vam je izjava pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u kojoj se osvrće na ove takozvane molitelje, citiram: "To predstavlja rizik od ugroze postignutog stupnja ljudskih prava i ravnopravnosti spolova u hrvatskom društvu, te je stoga razvoj situacije svakako potrebno kontinuirano pratiti." Zbog čega ste vi i vaš zamjenik Danijel Mileta, kao predstavnici gradske uprave, stali na stranu takozvanih molitelja, iako se od njih ogradila i Crkva? Moje drugo pitanje: svjedoci smo da se u zadnjih mjesec dana podiglo puno prašine oko područja bivše tvornice elektroda i feroligure. Naime, istraživanje koje je provela Nova TV na uzorcima sedimenta tla i troske otkrili su veću koncentraciju spojeva koji su pogubni za ljudsko zdravlje. Vi i vaš koalicijski partner Hrvoje Zekanović odmah ste krenuli po staroj HDZ-ovoj navadi: tražiti neprijatelje Šibenika, prozivati ljude za specijalnu vojnu operaciju, tražiti da policija istražuje novinare i tako dalje. Sve u svemu, ovo istraživanje Nove TV vas je jako pogodilo, vjerojatno zbog toga što ste u ovih 10 godina iz temelja promijenili svoj stav prema području TEF-a. 2013. ste govorili da se na TEF-u nalazi crnilo koje je neupotrebljivo za bilo kakvu investiciju. Obećali ste, iste te 2013., analizu sedimenta tla, ali je taj posao na kraju umjesto vas obavila Nova TV. Također, 2013. govorili ste da se o perspektivi područja TEF treba pitati stanovnike Biljana kojima je dovezena troska s tog područja, a danas kažete da o Biljanima ne znate ništa.

Baš zanimljivo, jer Europska komisija po drugi put tuži Hrvatsku upravo radi te troske koja se nalazi u Biljanima, i ona je dovezena iz Šibenika. Kao šlag na kraju, pred novinarskim kamerama izrekli ste, citiram: "Ovo područje može se smatrati očišćenim i to je naš stav", pa 5 minuta nakon priznali pred istom TV ekipom da TEF ipak nije u potpunosti očišćen jer se tamo nalazi katranska jama za čiju je sanaciju potrebno izdvojiti 150.000 eura. Gradonačelniče i direktorice Batiđela, što se zapravo događa na području TEF-a i kada će sanacija koja traje desetljećima završiti? Hvala, kolega Travčić. Slavica, gospodin gradonačelnik, izvolite.

Dakle, ja volim kad imamo mlade, nadobudne ljude, ali očekujem da ti mladi, nadobudni ljudi znaju čitati i da je potrebno da puno čitaju. Molim vas bez komentara. I vi ste isto tako imali mogućnost da bez prekida, ovaj, vas slušamo, pa onda budite uljudni i slušajte onoga tko se obraća. Nitko i vas nije vrijeđao ovdje. Izvolite, gospodine gradonačelniče. Dakle, drugo, a kad nešto i čitate, onda morate to znati. A ako ne znate, onda je dobro pitati. Pa kad onda pročitate, pa kad znate, pa kad pitate, onda možete iznijeti stav. Dakle, vi ste ponovo jedan od predstavnika onih, da, radite protiv Grada, koji dezinform... Ja bih molio da se gospodinu opozori jer on mene vrijeđa. Govori da radim protiv interesa Grada Šibenika. Upravo tako, da. I to ću ponoviti. I to je vaša doza. Molim vas, kolega Slavica. I to je vaša doza prisutnosti. Molim vas, kolega Slavica. Ja bih molio da se obratite na odbor Grada. To je isto rečeno. To ćete vi razriješiti na drugim mjestima. Ja sam predsjednik Gradskog vijeća. Ja sam predsjednik Gradskog vijeća i isto tako sam vas ovdje slušao dok ste elementirali uvod koji je trajao kao uvod u najduže kompozicije Pink Floyda dok niste postavili pitanje. Eto, prema tome, ovaj, nemojte mi držati ovdje predavanje. Izvolite, gospodine gradonačelniče. Dakle, ponavljam, upravo ste dobili papir koji pokazuje i potvrđuje sve ovo što sam ja izrekao.

Dakle, imate točne studije relevantnih institucija, kao što je to institucija Ruđer Bošković, kao što je to bioinstitut iz Čakovca, kao što je to OIKON, koji izrekom kaže, u službenom dokumentu, koji je prihvatilo nadležno ministarstvo i Vlada, da je područje TEF-a očišćeno. I ja samo govorim službene stavove. To vam sve tu piše. Ali ponavljam, vi se niste potrudili to pročitati i pogledati, kao što su neki vijećnici, i ja im za to zahvaljujem. Molim vas. Dakle, to je što se tiče područja Batiđela i TEF-a. Područje je službeno očišćeno. Po, naravno, referentnim vrijednostima koje su tu uzete kao kriteriji. Nit sam ja struka, niti ima potrebe davati tu tumačenje. Ja tumačim samo ono što službeno piše. Što se tiče druge vaše retorike, da, ja sam 1974. kao gimnazijalac u 3. gimnaziji bio primljen u Savez komunista i dan-danas sam ponosan na to. A znate zašto sam bio primljen? Kao primjer dobrog učenika, odličnog učenika. A očito su i tada postojali nekakvi sustavi, nekakvi ljudi koji su procjenjivali da li je nešto dobro ili da li nešto ne valja. Evo, pa ja sam bio ponosan na taj period. Kao što sam bio ponosan što sam s ekipom svojih prijatelja bio jedan od osnivača Hrvatske socijalno-liberalne stranke, zato što su neki ljudi koji su tada osnivali prvu stranku, dakle u Hrvata, imali za mene vrlo vrijedne ideje koje su i dan-danas vrlo interesantne i ja bih rekao, kamo sreće da ih više i provodimo.

I možda ću sad reći nešto, to su sad emocije. Žao mi je što ta stranka nije značajnija, vidljivija, konkretnija na političkoj sceni Republici Hrvatskoj, i žao mi je što sada je to na razini nekih 1-2 posto, nije ni važno. Puno, uvjetno rečeno, vrijednih, kvalitetnih ljudi je ta stranka iznjedrila. Naravno, rezultate su pokupili neki drugi, jer su ti ljudi se, naravno, bivali, preusmjeravali ili politički djelovali u nekim drugim okvirima. I ja tu ne vidim ništa sporno. Kao što sam 2010. ušao u Hrvatsku demokratsku zajednicu iz jasnih stavova, s fer i korektnim načinom razišao se s vodstvom HSLS-a, i to u trenutku kad sam bio u samom vrhu te stranke. I to u trenutku kad je ta stranka bila poprilično snažna u Parlamentu Republike Hrvatske. I to je sve okej. I naravno, 2010., kao član Hrvatske demokratske zajednice, upotrijebit ću sve svoje znanje, umijeće, sposobnost, naravno uz pomoć svih svojih kolega, partnera, suradnika, da odradim kao što sam cijeli život radio: najbolje što mogu onaj posao koji trenutno obavljam. To je to, gospodine Slavica. Gospodine gradonačelniče, vi krenite prema odgovoru, tako da... Recite konkretno što vam se... Konkretno je bilo pitanje moliteljske zajednice. Da, da, pa naravno. Pa to je...

Ajmo dalje. Dakle, mirno okupljanje nije zabranjeno, nego smo jednostavno... Uostalom, to ne zabranjuje gradonačelnik, nego postoji komisija. Nisam se niti upetljavao u taj raspored. A po meni... Molim vas bez pitanja. Evo, gospodin Paškovće vam odgovoriti koji je to ocijenio. I ja mislim da je to okej ako je jedna grupa na određenom području u jedno vrijeme, da druga grupa nema potrebe da bude u isto vrijeme na istom mjestu, jer poljana niti gradski prostori ne postoje isključivo da bi neki sebi zadovoljavali taštine, nego postoje u prvom redu da bi zadovoljavali potrebe građana. Dakle, građani moraju imati pravo da mirno kreću, šeću se gradom, a ne da budu okupirani bilo kakvim idejama, ne samo političkim. Dakle, jednima i drugima je to dozvoljeno i to će tako biti i dalje. I nadalje. Grad Šibenik ne spada u one, niti će ikad zabranjivati išta. Bilo da su to koncerti, bilo da su to politička izražavanja, naravno u proceduri koja je potrebna da bi nešto bilo legalno i legitimno. Svaki ima pravo iznositi svoje ideje, a mi, naravno, na miran i civilizirani način. A oni koji podržavaju ideju jedne ili druge skupine udruge, oni su to i na takav način razmišljali i ranije. Dakle, grad Šibenik u demokratskoj proceduri neće nikome zabranjivati da slobodno izražava i iskazuje svoje mišljenje. Te priče, to mogu ići samo kod ljudi koji imaju takva uvjerenja kao i vi, da je ono što vama ne paše automatski antidržavno, anti...

Molim vas, ajmo privesti ovo... organizacijski, antikulturno ili ne znam već kako to usloviti. Izgleda da neki imaju veća prava nego drugi. Kolega Paškov, hoćete li vi se pridružiti ili... Mislim da nema potrebe. Nema potrebe. Dobro, vi ste tu sve objasnili. Idemo dalje. Sljedeća vijećnička pitanja će postaviti... Vi ste sva pitanja postavili, kolega. Nećemo više dalje vršiti raspravu. To ste mogli postaviti pitanje. Nema komisije. Gradonačelnik je ovlašten, odnosno po odluci sam ovlašten ja i gradonačelnik. Ne komisija. Da ste vi komisija. Idemo dalje. Sljedeći koji ima pravo postaviti pitanje, cijenjeni vijećnik Mario Kovač. Izvolite, kolega Kovač.

Hvala vam lijepa, gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve nazočne. Da sad ne nabrajam. Dakle, prvo pitanje. Nedavno je Nova TV, a i ovdje, evo, maloprije to spomenuto, u svojem središnjem dnevniku objavila serijal priloga, dakle ne jedan, nego više, u kojima su gostovali i znanstvenici, te kojima je javnost izviještena o opasnim zagađenjima, prisutnosti otrovnih i kancerogenih spojeva na području plaže Banj i samom terenu bivše tvornice elektroda i feroligure. Taj je dnevnik Nove TV, je li, prema anketama, izgleda najgledaniji informativni program u Republici Hrvatskoj, te je, po mom mišljenju, počinjena šteta i gradu Šibeniku i samom projektu Batiđele, koja je sasvim sigurno izuzetno velika, kako u javnosti, tako i u krugovima investitora. Vi ste, gospodine gradonačelniče, reagirali pressicom i negirali te navode. No, ukoliko su iznesene informacije netočne, a uz to i maliciozno i s namjerom nanošenja štete iznesene, onda bi bilo logično, po mojem mišljenju, da Batiđele d.o.o. ili čak grad Šibenik, mislim da i jedni i drugi imaju aktivnu legitimaciju, ustanu sudskom tužbom s visokim odštetnim zahtjevom prema spomenutoj medijskoj kući, kao i zahtjevom za javnom isprikom. U suprotnome, ukoliko to ne učinite, dio javnosti, a i potencijalni investitori, imaju pravo sumnjati da su iznesene informacije istinite. I stoga vas, gospodine gradonačelniče, pitam što kanite poduzeti u ovom slučaju. Drugo pitanje je:

dana 6. prosinca 2022. godine potpisan je ugovor o projektiranju i građenju regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica. Centra koji će zbrinjavati sav otpad koji proizvede Splitsko-dalmatinska županija. Radi se, prema informacijama koje sam ja mogao pročitati u medijima, o nešto više od 200.000 tona otpada godišnje. Centar je lociran na samoj granici Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske naše županije, relativno blizu prvih kuća općine Unešić. Posebno pripominjem kako gomilanje tolike količine otpada na kršnom, krškom i vodopropusnom terenu predstavlja neposrednu opasnost od zagađivanja izvorišta pitke vode u Splitsko-dalmatinskoj i, što je nama interesantnije, u Šibensko-kninskoj županiji, pa samim tim potencijalnu ugrozu zdravlja i građana Šibenika. Naime, još je 2006. godine izvršeno testiranje markerom, odnosno bojom, koja je nakon 66 dana uočena u rijeci Jadru, što zorno svjedoči o potencijalnom ugrožavanju izvorišta pitke vode, ne samo u Splitsko-dalmatinskoj, nego jasno i u Šibensko-kninskoj županiji. Dovoljna je jedna velika količina kiše u danu, 150 do 200 litara po metru četvornom, što se zadnjih godina, evo, svjedoci smo svi ovdje, znalo češće događati, pa da zbog oskudnog kapaciteta upojnog bunara od cirka 50 metara kubnih dođe do prelijevanja zagađene vode u vodopropusni krš, što bi s velikom izvjesnošću dovelo do zagađenja izvorišta pitke vode u našoj županiji. Svjedočimo nedavnom, prije nekoliko dana, županovom blago intoniranom pismu Vladi Republike Hrvatske u kojem ističe protivljenje izgradnji regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica, pa vas, gradonačelniče, pitam: kanite li vi poduzeti neke aktivnosti kako nam se ne bi dogodila ekološka katastrofa?

Hvala lijepa. Hvala, kolegi Kovaču, točno u sekundu. Evo, izvolite, gradonačelniče. Svaka čast. Dakle, što se tiče Nove TV i priloga o Batiđelama, odnosno TEF-u, pratimo mi cijelu tu priču i situaciju. Međutim, u ovom trenutku, na osnovu pravnih savjeta, nema nikakvih elemenata, samo bi se uvukli u dodatni problem, jer je jedna činjenica, to ponavljam, vidjet ćete kad ovo pročitate, nisu sporne brojke. Dakle, ja uopće ne dovodim u pitanje brojke koje je Nova TV objavila, ali reći ću vam samo na jednom primjeru. Dakle, sve one brojke zagađenja, takozvani slobodni ugljikovodicima, dakle, uzeli su na tri mjesta na samom terenu ex Batiđele. Najveća je bila 58 pahova, a i to je ispod referentne vrijednosti koja je upotrijebljena kao kriterij čišćenja. Dakle, nije sporna brojka, nego je sporno referentna vrijednost na koju se vi odnosite. Kad šetate po asfaltu, po nogostupu koji je asfaltiran, imate preko 30 pahova. Dakle, to je sastavni dio života. Pitanje je samo da li je to štetno ili nije štetno. Sve vrijednosti koje su tada bile i u ovoj studiji uzimane kao kriterij, a uzeta je nizozemski standard, jer Republika Hrvatska to nema, nema niti Europska unija. U različitim zemljama imate različite kriterije. To je bilo ispod 100 pahova za gradnju. Naravno, drugačiji je kriterij poljoprivrednog zemljišta. Na poljoprivrednom zemljištu mora biti nula. Dakle, nije sporno uopće brojke koje su iznesene, nego je sporno referentna vrijednost.

Iz toga se vidi zla namjera tog priloga, pa čak kad govorite i o morskom dnu, odnosno morskom stupcu, sediment je indiferentan i uopće nije sporno ima li i što ima u njemu, kao i činjenice da se more kontinuirano kontrolira godinama na području Banja, kao što je napravljena studija prije gradnje plaže i na teške metale i sve ostalo, sve vrijednosti su ispod dozvoljenih. I stoga sam rekao zaključak da je službeno zona TEF-a, odnosno Batiđela, spremna za investitore, odnosno ne ugrožava ničije zdravlje. Ako hoćete, mi smo čak išli i vidjeti incidenciju malignih oboljenja na području grada Šibenika, nema niti govora. Imate sredine, neću ja nikoga imenovati, koji imaju incidenciju malignih oboljenja veće nego što je Šibenik, a nemaju niti T od tvornice, a kamoli T od TEF-a. Dakle, sve su to medijske naklapnje koje su neutemeljene, ali očekivano je i normalno je da potencijalni investitor hoće i mora znati sve relevantne činjenice, jer nikom ne pada na pamet da išta skriva. Zato sam i rekao da je u tijeku, upravo sad, novo uzorkovanje koje će onda potvrditi nekakve brojke, koje ćemo s nečim usporediti i na osnovu toga će se izvući zaključak što se dešava na području ex TEF-a, odnosno Batiđela, ali ja vas uvjeravam da će projekt gradnje, odnosno natječaj, ići svojim putem i da se tamo ne dešava ništa dramatično, jer svi naši gosti, svi moji sugrađani se mogu slobodno i mirno kupati na području Banja kao što su se kupali do sada i da ćemo mi taj projekt dovesti uspješno do kraja.

Pitanje Lećevice. Pardon. Imamo takozvanu katransku jamu. Da, ona je evidentirana. Dakle, to je katranska jama koja se nalazi u određenom betonskom bunkeru. Ona ničim ne ugrožava okolicu i zaključak je da u onom trenutku kad počnu građevinski radovi na području TEF-a, da će se u sklopu tih radova sanirati, skinuti i taj betonski bazen u kojem se nalazi, kako ja zamišljam, nekakav produkt nekakve nafte ili teških ulja, i naravno zbrinuti na adekvatni način, a procjena da bi sam trošak sanacije T točkastog onečišćenja bio tada, imate u novim studijima koja je potvrdila da je to otprilike sada na razini 150.000 eura. Dakle, to ništa nije sporno, to je odavno evidentirano i to se prati. Lećevica. Lećevica je područje izvan ingerencije grada, naravno, županija je tu reagirala. Mi ćemo to, naravno, pratiti, a ja hoću vjerovati da nitko pametan neće izdati građevinsku dozvolu ako nije sigurno što se tamo može potencijalno desiti kao posljedica gradnje centra za gospodarenje otpadom za Splitsko-dalmatinsku županiju. Dakle, jednostavno ćemo to pratiti. Ne možemo sumnjati u službene dokumente koje nam se predoče. Hvala. Kolega Restović, sljedeći.

Pozdrav svima još jedanput. Hajde, krenuli smo po nekom ustaljenom ritmu, to je"postavimo pitanje". Uglavnom, ne dobijemo odgovor. Ali jednu stvar bih, evo, zamolio. Shvaćam da je predsjedniku gradskog vijeća to nezgodno radi stranačke stege i tu ga potpuno razumijem, pa onda ja kao potpredsjednik gradskog vijeća bih stvarno zamolio da prestanemo vrijeđati i etiketirati druge gradske vijećnike, jer ta vremena su davno iza nas, bar se ja želim... Slažem se, kolega, s vama, a također bih vas, ovaj, samo zamolio da i svi vi kad postavljate pitanja ne idete startno s bilo kakvim osobnim refleksijama i bilo kakvim osobnim introima u pitanja, nego postavite konkretna pitanja. Postavimo konkretna pitanja. Idemo. Hvala, predsjedniče.

Početkom mjeseca sam gradonačelniku, a kako bih mu pomogao, ipak smo svi skupa tu, željeli mi to ili ne, zaglavili s njime na toj funkciji barem još dvije godine ili dvije i pol godine, da nekako u moru obaveza koje ima kao gradonačelnik izvuče one koje su možda najvažnije, odnosno koje imaju direktan utjecaj na kvalitetu života svih Šibenčankinja i Šibenčana. Prvo, pa sam htio tako postaviti ta dva pitanja točno onako kako sam ih i predao u gradskoj upravi. Međutim, evo, prije pet minuta smo dobili odgovor na to jedno moje pitanje, pa ću, predsjedniče, nadam se da je okej, da umjesto da postavim to svoje prvo pitanje, pročitati ovaj dopis potpisan od direktorice Nine Kursar, koja, da neka, da ne čitam... Nemojmo, kolega, ovaj, sami ste pozvali na jedan red u ovome, ovaj, vijećnici imaju pravo postavljati pitanja, a ne ovdje otvarati rasprave i čitati tuđe dopise. Prema tome, konkretno, postavite dva konkretna pitanja ili jedno ili koliko već trebate. Ali nemojmo ovo pretvoriti u bilo kakvu raspravu, jer onda upravo sami sebi skačete u usta oko samog tajminga i držanja ritma i reda na ovoj sjednici. Izvolite, postavite pitanje. Gradonačelnik je maloprije, dok je odgovarao na pitanje jednom od vijećnika, rekao da nismo ovo pročitali, pa evo, ja se htio pohvaliti da sam uspio pročitati. Doduše, imao sam malo više vremena nego taj vijećnik, a sad, evo, izgleda da i to ne valja.

Hvala direktorici Batiđela d.o.o. Moje pitanje je bilo: prvo, je trebalo biti zbog čega se ne dovrši sanacija područja TEF-a, konkretno onoga što zovemo katranska jama. Već deset godina ova vlast po tom pitanju nije ništa napravila, ali evo, vidim iz ovog dopisa da je zapravo odgovor da će to neki budući investitor na to područje napraviti. Da li s time smanjujemo vrijednost zemljišta ili ne, to ja bih rekao da da, ali kragu, valjda, valjda vi bolje znate. I moje drugo pitanje, a vezano isto uz taj moj dopis: već šest godina, ako slušamo gradonačelnika, što u kampanji, a što na sjednicama gradskog vijeća, smo uspjeli riješiti problem smrada na području Podsolarskog, Mandaline, Brodarice, Zablača i Solarisa, a naravno da zdrav razum nam kaže da to nije tako. Pa je moje pitanje: jeste li što poduzeli u vezi toga i kad će to biti riješeno? Hvala vam. Hvala. Gospodine Burić, izvolite. Zašto direktorica? Opet vi. Opet ja? E, opet. Kad ćete se naučiti jedan puta red? Da iz ovih klupa ne uključujete se. Opomene će ići kad ja odlučim. Ali onda, ako budu opomene, bit će i oduzimanje riječi ubuduće, a ne samo opomene.

Dakle, centralni kolektor, neugodni mirisi. Ja zaista ne znam zašto se opetovano recikliraju određena pitanja, ako nije to, što je legitimno, naravno, politička promidžba. Ali ponavljam, i sad ću reći u jednoj rečenici: zadnjih nekoliko godina je u tijeku kontinuirano postupak koji provodi Vodovod i odvodnja javne nabave za rješavanje problema neugodnog mirisa centralnog kolektora na lokaciji Podsolarsko. Naravno, svi su dužni poštivati zakon o javnoj nabavi. Procedure traju koliko traju, novac je osiguran. E pa da, ne bi bilo, kako Tonči voli mene etiketirati, da nema konkretnog odgovora. I to sam se potrudio napisati, i imate sve do u detalje. Naravno, ne moj osvrt, nego onoga tko provodi javnu nabavu: što se radilo u proteklom vremenu, kakva je procedura, kakve su sudske odluke, što se sada dešava u ovom trenutku i u kojoj je fazi proces javne nabave za sanaciju centralnog kolektora na tom području. Evo, pa da ne bi bilo opet nije konkretno, sada će to biti konkretno, uručeno svim vijećnicima, ali naravno i svim predstavnicima medija. Evo, Mirza, nadam se da ste dobro čuli. Hvala. Prelazimo na sljedeća vijećnička pitanja. To je cijenjeni vijećnik Rikard Marenc. Izvolite.

Poštovanje, pozdravljam ponovno, još jednom. Imam dva pitanja, praktički. Jedno pitanje bih ponovio, s obzirom da sam postavio pitanje gospodinu Podrugu u odnosu na Bikarac. Mogu reći odmah ovdje odgovorno da me prilično iznenadilo. Očekivao sam svašta, ali ne baš ovakav odgovor. U svakom slučaju, prihvaćam taj odgovor. I s tim da bih s jednom napomenom, odnosno jednim drugim pitanjem gospodinu Podrugu, a to je: ako se slučajno tko obrati u ime Adria Grupe i u ime hotela i zbrinjavanja otpada, da li možete reći ili izreći nama ovdje da ćemo biti mirni, da se to neće dogoditi, odnosno da vi nećete prihvatiti zbrinjavanje otpada od hotela Marijana u Splitu? To je moje prvo pitanje. A drugo pitanje bi se samo osvrnuo. Nisam baš očekivao ovoliku raspravu što se tiče TEF-a i Batiđela i što se tiče ovih

kriterija i što se spominje po dnevnicima. Ali bih htio samo napomenuti jednu stvar gospodinu gradonačelniku, jer on, i slažem se s njim, uporno kaže da nisu problem vrijednosti, nego su upravo problem referentne vrijednosti. A ja ga ovdje pitam odgovorno da nam kaže da li postoje sada te neke nove referentne vrijednosti i, na kraju krajeva, zašto se ide u novo ispitivanje i traženje nekakvih novih istina što se tiče zagađenja. I s obzirom da li postoje ti nove referentne vrijednosti na osnovu kojih ćemo se mi očitovati ili ne, ili će i dalje to biti nešto ovisno o tome što dobijemo odgovor. Jer volio bih podsjetiti gospodina gradonačelnika na jednu stvar, koliko mi je poznato: ne postoji zakonska osnova za napravljenje žičare kroz stambeno naselje na neki način. I vidio sam, i tako sam imao priliku čuti, da je praktički angažiran i gradonačelnik i njegove službe da on pripremi zakonsku osnovu kako bi mogli realizirati tu ideju. Ja ga samo pozivam i želim da na takav način i s istim kriterijima krene i u ovaj problem. Ako ne postoje referentne vrijednosti, zašto ne bismo mi pomogli i široj zajednici ovdje u Hrvatskoj, pa i Europskoj uniji, da na neki način razotkrijemo? Jer, gospodo, nije ovdje stvar tko je protiv grada. Ovdje se želi istina, želi se znati zdravlje naših stanovnika ovdje u gradu. I to je jedina i osnovna istina.

I nemojte prozivati nas da smo mi protiv ovoga grada samo zbog toga što želimo da znamo istinu, jer očito niti znanstvenici nemaju jedinstven stav oko toga. Hvala lijepa. Hvala, kolega Marenci. Koncizno, jasno. Izvolite, gospodine gradonačelniče. Dakle, ja uporno ponavljam: niti sam ja struka, niti mi o tome ja mogu suditi. Dakle, sve relevantne institucije će reći da li je nešto štetno ili nije. Vi mene možete pitati nešto iz medicine, i ako je to iz mog područja, onda ću vam ja to odgovoriti. Mogu vam odgovoriti na način: svi mi imamo očni tlak, a ne znači da smo bolesni od glaukoma, zato što su dani glaukoma u ovom trenutku. Ako je ta vrijednost iznad neke vrijednosti, onda je taj čovjek bolestan jer zahtijeva terapiju. Dakle, struka će reći što to treba biti. Naravno da će se, pa, između ostalog, u pripremi za natječajnu dokumentaciju, obvezujuću natječajnu dokumentaciju za investitora, biti jasno određeno koje su referentne vrijednosti: na tlu, u moru, u sedimentu, i na osnovu toga će se i postupiti. Ono što je dosadašnja spoznaja, to je tu i napisano. Što se tiče žičara, Dane, mikrofon je tvoj. Žičara je bila samo kao primjer uzeta. Molim vas, kolega Mileta.

Dakle, nemam što odgovoriti, jer nije bilo ni pitanje vezano za žičare, nego je uzeta žičara kao paralela vezana za TEF. Je li to istina? Što? Izađite pa pitajte. Može. Evo, konkretno pitanje u vezi žičara: da li postoji zakonska osnova za pravljenje žičare na površini stambenog naselja, odnosno unutar stambenih naselja? I ako ne postoji, koliko sam imao prilike čuti, da li ste vi uključeni u to da pravite zakonski prijedlog prema Saboru kako bi to ishodovali, odnosno riješili taj problem, da bi realizirali, na kraju krajeva, tu željenu žičaru? Hvala, kolega Mileta.

Dakle, u suverenoj Hrvatskoj državi nije napravljena nijedna žičara koja je išla preko stambenog područja. Pravilnik o žičarama se mijenjao i otvorio je takve mogućnosti. Tek u samom postupku ishodovanja svih mogućih dozvola, to su i izmjena prostorno-planske dokumentacije, dakle i vezane za zaštitu okoliša i ostalo,će se vidjeti zapravo da li taj pravilnik je dopustio ili nije, odnosno nema prakse. Točno je da sam ja dionikom radne skupine koja je i mijenjala jedan od takvih pravilnika. Što se tiče same žičare u Šibeniku, ono što čekamo jest izmjena generalnog urbanističkog plana gdje ćemo ucrtati samu tračnicu žičare, a idejni projekt žičare je gotov, no ne može dobiti pečat i potpis jer nije usklađen s ovim planom koji ga zapravo usklađuje.

Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Prije njih bih samo konstatirao da smo ispucali ovu našu kvotu od jednog sata, pa bih predložio, obzirom da imamo još tri vijećnika s tri vijećnička pitanja, odnosno potencijalnih šest, da im omogućimo danas da se uključe u raspravu i da produžimo trajanje aktualnog sata. Tko je za? Ima li tko protiv? Suzdržani? Jednoglasno prihvaćeno. Sljedeći na redu, kolega Rajić. Dobar dan, lijepi pozdrav svima. Je li ovdje direktor Vodovoda? Ja ga ne vidim. Ako nije, nije baš zgodno, gradonačelniče, da ga nema, jer Vodovod baš i nije nešto čime bi se on mogao pohvaliti da sve funkcionira savršeno. Ali dobro. Stoga ću pitanje postaviti vama, gradonačelniče, koje bi se na njega odnosilo. Lokacijska dozvola za aglomeracijski projekt Biljice-Raslina izdata je, koliko mi je poznato, negdje u travnju mjesecu prošle godine. Moje je pitanje: kada će se pokrenuti izrada projektne dokumentacije za građevinsku dozvolu tog istog projekta? Jer već sljedeće godine, koliko mi je također poznato, ta lokacijska dozvola, njena vrijednost i njena valjanost, izlazi. Ona više ne vrijedi. To je jedno pitanje. Jer taj projekt lokacijske dozvole plaćen je ne iz sredstava Vodovoda, ne iz sredstava Grada Šibenika, već iz jedne druge jedinice lokalne samouprave, 6 milijuna kuna. Što ćemo sada, kada taj projekt prođe, kad otprilike, kako jedan reče, znaš što radit ću, taj projekt će ti doći u nekoj dalekoj budućnosti.

Znate što to znači? Nema ga. Daleka budućnost jeste i 30 i 40 godina. Za nekoga to nije ništa, za nekoga je puno. Pravo da vam moje pitanje je vrlo jasno: da li se pokreće projekt, odnosno procedura izrade građevinske dozvole za projekt aglomeracije Biljice-Raslin? Drugo, negdje prije godinu dana, također gradonačelniku Šibenika pitanje, negdje prije godinu dana postavio sam vam, gospodine gradonačelniče, pitanje na tragu određenih prijedloga za izgradnju spojne ceste Rasline i Zaleđa Vodica, odnosno naselje Gaćevez. Prošlo je godina dana. Ja vjerujem da ste imali dovoljno vremena, bar ste mi tako tada odgovorili, da ćete s gradonačelnikom Vodica razgovarati o mogućnosti da zajednički izgradite, odnosno izgradimo, takvu jednu spojnu cestu koja je od bitne važnosti ne samo za razvoj i unaprjeđenje života na tom području, već i daleko šire, na području Šibensko-kninske županije. Mi smo u tom projektu, u prošloj kampanji za lokalne izbore, SDP je imao svoje određene prijedloge. Ja na tom prijedlogu, što se te ceste tiče, i dalje inzistiram, pa bih vas zamolio da mi odgovorite dokle se na tom tragu i na tom projektu stiglo. Hvala.

Gospodin Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika. Što se tiče konkretnoga, konkretne dokumentacije za Biljice-Raslinu, ne znamo u ovom trenutku jer je to u domeni samoga Vodovoda, pa ćete onda dobiti pismeni odgovor. No, nadovezao bih se da, tko zna kad će i tako, tako se mislilo i za ovu aglomeraciju koja je napravljena, koja je zapravo dovela kanalizaciju i u Brodaricu i Jadrtavac i na tok Rapanj. Prije toga je prošla i kroz same Ražine, jer bilo je ono tko zna kad će, obećanja, obećanja, i puf, odjedanput dođu bageri, asfaltiraju se ulice, napravi se kanalizacija, rasvjeta, nogostupi i tako dalje. I definitivno da projekti koje raduju i gradske institucije, i prije nas i sada, zažive. Dakle, jednostavno, možda ljudi očekuju da će to desiti se puno prije. Obećanje dođe prije, vjerojatno puno prije, ali se onda nešto i realizira. Evo, imate i situaciju da smo uspjeli dobiti praktički novac za Otočni vodovod, koji će spojiti onda Vodon i Žirje i Kaprije, da su tu i nova vodopskrbna područja, da je tu i prva faza zatona. Dakle, to su ogromni novci, vrijednosti preko 120 milijuna kuna. Dakle, radi se, dolazi novac, počet će se graditi, ali ona pripremna faza traje zbilja dosta, dosta dugo. No, konkretno pitanje: u kojoj fazi dokumentacije? Dobit ćete pismeno od direktora Vodovoda. Ovo drugo pitanje je bilo vezano za spojnu cestu. Dakle, razmatrali smo tu cestu u smislu njezine dužine, u smislu širine, da li bi to bila cesta dvotračna ili je li uopće moguće da bude, ima li potrebe da bude i ostalo.

I došli smo do onoga, jednog preliminarnog izračuna da je, obzirom na njezinu dužinu, obzirom na trak koji bi bio malo širi i možda neka mjesta gdje bi se auta mimoilazila, da je to vrijednost do sad po inicijalima blizu milijun eura. Naravno, jedan dio ceste, mislim, malo manje od pola je i u općini, pod Gradom Vodica spada. I jednostavno, u ovom trenutku smo smatrali da nekih onda preko 3 i pol milijuna, odnosno 500 tisuća eura za taj dio ceste u ovom trenutku, u ovoj godini ili pak sljedećoj, nije nam, u odnosu na financijska sredstva koja imamo i ostale projekte koji su već i pripremljeni, nije pred realizaciju. Ali evo, imamo, imamo, imamo okvirni izračun što bi to značilo. Hvala. Sljedeći koji ima pravo postaviti pitanje, cijenjen kolega Kronja, izvolite.

Gospodine predsjedniče, nisam ja dobio ovo pitanje. Postavljeno je u vezi ljekarnice, odnosno obveze. Evo, ispunit ćemo vašu želju. Evo, kolega Podrug je već spreman, pa može se očitovati. Iako sam ja iz njegovog prije odgovora već naslutio što bi, pa evo, da samo potvrdim. Pa, mislim, mogli ste vidjeti da je gradonačelnik klimnuo glavom. Dakle, to ne dolazi u obzir, naravno, da toliku količinu otpada niti možemo, ali niti želimo primiti. I evo, još jedanput ponavljam, zbilja ne znam kako smo završili u kontekstu te priče. Nas nitko nije kontaktirao, niti upit postavio o mogućnosti zaprimanja tog otpada, nego evo, možemo na vaš prijedlog, ne znam, zatražiti demant od vlasnika te tvrtke koja obnavlja zgradu i hotel. Ja zbilja, evo, ne znam ni kako se zove on, tako da... Ali bih, evo, želio nešto drugo. Oprostite, gospodine predsjedniče, samo tri sekunde. Pozvao bih sve vas vijećnike koji želite da dođete na Bikarac, koji je otvoren, pa da vidite što sve dolazi u otpadu. Evo, ovdje se čitavo vrijeme govori o jednoj reportaži Nove TV, a isto ste tako imali prije par dana reportažu HTV-a koji je prikazao doslovce scene koje ne priliče ni vremenu, ni ljudima, ni načinu na koji mi živimo. Znači, scene što sve dolazi u miješanom komunalnom otpadu na odlagalište Bikarac. Evo, hvala. Hvala. Kolega Kronja.

Dobar dan svima. Evo, Akima je sad dva pitanja. Prvo pitanje bi bilo: mislim da je došlo vrijeme da se razmisli barem o mijenjanju pravilnika za najam, iznajmljivanje javnih površina. Jer nije u redu da jedna produkcija, Fun Fantasy, dođe i zakupi onakav prostor na toliko, toliko dana, koliko dva dana, i da je grad na tu temu utrošio samo, ne znam, 1.500 eura. Mi znamo što su produkcije, da su to, barataju s velikim novcima. Ja mislim, kad su oni to išli platiti, da nisu mogli odsmijati kad su vidjeli koliko su to platili. Mislim da bi tu trebalo mijenjati taj pravilnik i takve situacije, kad dolaze u takve kuće, TV ili ne znam što, da se

to naplaćuje malo drukčijoj tarifi, kao što je postupio i Grad Dubrovnik. Više nema tu izlike, mi oni rade u promidžbi grada ili ne znam što to. Mi, nama to više ne treba, kao što ne treba i Gradu Dubrovniku. To treba jednostavno dignuti na jednu razinu, da se to plati. A s druge strane, slučajno sam bio tamo prisutan kad su oni dovlačili te svoje arganje na trg. Dole su zauzeli cijelu Rivu, zauzeli su cijeli trg, one skale, to sve. Mislim, nema, čak nema nikoga od grada, nekog redara, da tu gleda i promatra i, ako treba, prijavljuje neke nepravilnosti u tijeku montaže, dovoza, odvoza i snimanja. Znači, ne možemo mi nešto što se napravilo u 105 godina.

Davno, davno su naša pokoljenja to sačuvala. Da mi se tako ponašamo prema našim tim, našoj baštini, da barem, eto, ne naplatimo to. I s druge strane, da stavimo nekoga koji će paziti na to dok se to odvija. I s druge strane imamo drugu situaciju, kada isto po tom istom pravilniku čovjek, vlasnik svoje kuće u starom dijelu grada, mi znamo kakvi su tamo uvjeti, da se i njemu se naplaćuje isto po nekoj tarifi, po tom pravilniku. I mislim da bi to tu i tu trebalo mijenjati. Znači, netko, ako netko u samom graduulaže ogroman novac i znate koliko je teško u samom gradu, u samom starom dijelu grada, nešto graditi, obnavljati, da mu se ne naplaćuje najam prostora koji koristi za skladištenje materijala i ne znam što. Odnosno, da mu se, zadnji put sam dobio odgovor da će se tako njih požuriti. Neka mu se da neki vremenski rok, ne znam, mjesec dana, besplatno, pa da se poslije naplaćuje. Tako da mi motiviramo takve ljude. A s druge strane, kod ovoga prvog prijedloga, da se tu malo i više zaradi i pazi na tu baštinu. A drugo pitanje je isto vezano uz nedavne događaje. Ja već godinama govorim o toj stvari, pa smo sad imali ponovo događaj da nam dođe jedan šleper. Mi ne možemo vjerovati kako je uopće došao dolje gdje je došao. Tako je prije par godina došao i taj, ta kamp kućica, pa je spalio kvačilo, pa je moraoćaća intervenirati, izbaciti ga.

I to je blokiralo grad par sati, kao što je sad ovaj šleper blokirao grad par sati. A mi znamo, kad se autoput gradio, da su isto tako postavljeni svi znakovi kako treba, a onda su se događale situacije da se u suprotnom smjeru vozi. I to je vrlo, vrlo opasno. I onda su stavili one dodatne ruke koje zabranjuju, odnosno koje upozoravaju vizuelno da pored toga znaka koji postoji, postoji još jedna oznaka vizuelna koja će ga odvratiti, da slučajno ne bi išao tamo u tom pravcu gdje ne smije. Kolega, isteklo vrijeme. Evo, hvala. I to je, znači, bilo pitanje zašto se ne stavi na nadvožnjak još jedan takav znak. Jer nama je u stvari u cilju, ne da ga mi kaznimo, da on plati kaznu, nego da nam ne blokira grad. Eto, hvala. Hvala.

Gospodin Mileta. Dakle, za ovo drugo pitanje, u principu, za one koji ne paze na prometne znakove, prometnih znakova nikad dosta. Tako da, jednostavno, onaj koji ne pazi, da stavimo 10, da ih stavimo, otići će u krivom smjeru. A što se tiče ovoga prvog dijela, da, mi imamo tu jedno isto promišljanje. Nije problem, nego to su slatke brige, je li. Nemamo previše tih produkcija koje dolaze snimati kod nas. Kad dođu snimati, jako nam je drago. Drago nam je zato što dobar dio njih i onda stavi Šibenik na jednu točku filmsku. Odnosno, evo, imate situaciju sa Game of Thrones, koji su snimali jako kratko, realno, u Šibeniku. Ali dan danas je Šibenik mjesto gdje se snimalo Game of Thrones. Imate i trgovinu posebnu tamo. Ljudi vole obići te lokacije, odnosno turisti i tako dalje. I to su zapravo obostrane koristi, je li. Koristi je grada što takve svjetske produkcije, pa i domaće, promiču grad Šibenik, je li. Postoji skupina turista koja voli obići lokacije gdje se nešto snimalo. A isto tako, s druge strane,

oni koji snimaju žele da imaju, odnosno logistiku na raspolaganju, da im je jednostavno snimati, da imaju jednostavnu komunikaciju sa gradskom upravom. A neki od njih i traže da što jeftinije prođe. I sad, kod tih produkcija, ovih stranih, svjetskih, oni vjerojatno imaju više novca, dok ove domaće gledaju i svaku kunu. Nema ih često. I onda nam je teško sad pronaći pravi fiksni iznos novca po satu ili za lokaciju i reći: "Okej, to je taman između onoga..." ili "To je maksimalno novca koliko bi oni dali za tu lokaciju i za to snimanje." To je, to je jako teško je pogoditi. Je li 1.500 eura malo? Ili, ili, ili smo mogli dobiti možda 5? Da smo tražili, ne znam, 5 ili 10, možda bi rekli: "Puno nam je, nećemo doći, snimat ćemo negdje drugdje." Jednostavno, nema previše takvih situacija da mi steknemo iskustvo i procijenimo koji iznos novca bi bio taman ili koliko maksimalno oni mogu dati. Cjenkati se, hvala Bogu, ne možemo, je li. I to je razlog zašto vama možda to čini se malo. S druge strane, imate jedan zbilja svjetski brend, Final Fantasy, u kojem će Šibenik imati svoju ulogu u brand-u u ovom promidžbenom dijelu. Teško je tu biti pametan u konačnici. Evo. Hvala. Sljedeći koji postavlja pitanje, a to je i konačno, to je Tomislav Travčić, kolega, izvolite.

Dobro jutro, dobar dan svima. Pozdravljam sve nazočne, naše cijenjene. Voditelje grada. Ako smijem, gospodine predsjedavajući, jedno potpitanje, s obzirom na ovaj papirić što je gospodin gradonačelnik dao. Mene samo zanima, na prostoru tog bivšeg TEF-a je i stara upravna zgrada u kojoj smo mi. Puno vam zahvaljujem za to. Udruge ima nas jedno 6-7. Samo nas zanima, kad se to sve desi i očisti se i to sve zadnje, ima li šanse da u našem dragom gradu i mi još nađemo prostora gdje bismo mogli dalje svojim djelovanjem oplemeniti sadržaje prema mladima i prema starima.

Prvo pitanje. Pa, pitao bih vas. Nadzorne kamere. Znači, svjedoci smo da u gradu Šibeniku, ovaj, su stvarno ogromni broj kamera. Mene zanima da li je to u funkciji, da li to radi i da li je, da li je u toj jednoj samoimplementaciji već došlo do, do, do pomoći nekom, nekom poboljšanju kvalitete života, bilo da je to smanjen kriminal, da li je to promet. Da li te kamere uopće mogu registrirati brzinu koju neki pojedinci, neću reći, ima stvarno dobrih građana, ali ta, da li oni mogu to nekako kazniti ili smanjiti tu vožnju gradom koja je stvarno, ono, u nekim dijelovima prebrza. Znači, da li nadzorne kamere rade i, ovaj, možemo li imati neki izvješće o tome koliko su do sad već postigli, ako rade. I drugo pitanje dolazi od najmanjih, od dječice. Znači, bio sam u jednom okruženju gdje su me jedni, jedna ekipa mlada, kaže: "Pa znaš, nisu bili prijatelji moji na maškarama iz drugih vrtića. Znate li vi, kaže, što se tu desilo?" Ja znam da postojala neka udruga koja je to sve koordinirala, ali me zanima, možemo li mi u budućnosti izbjeći takve neke scenarije među najmanjima, jer ipak smo grad djece, grad mladih, kako bi se ne dolazilo do takvih nekih pitanja, odnosno da djeca u krajnjoj mjeri najviše imaju zadovoljstva s tim. Da li to može, znači, da je objedinjeno karneval, da li maškare i za najmanje.

Evo, hvala vam. Hvala, kolega Travčić. Gospodin gradonačelnik, odgovori na vijećnička pitanja. Što se tiče narančaste zgrade na području Batižela, ona nije na području TEF-a. Područje TEF-a je sada nešto drugo. Naravno da će biti osiguran novi prostor. Vi znate, i mi smo to aplicirali, da se radi centar za mlade na uglu Vojarne i Bribirskih knezova. Između ostalog,će biti i omogućeno bavljenje penjačkim sportom, bit će skate park. Dakle, bit će mogućnost, naravno, za udruge koje se bave nekim drugim djelatnostima. Definitivno, koncertna dvorana koja će biti po visokom standardu, da bi bila kompatibilna i s veteranskim centrom koji se nalazi u blizini. Dakle, apsolutno će biti osiguran novi i adekvatan prostor. Uz ostalo, vi znate, iako to nismo previše snažno prezentirali prema vani, da je napravljeno idejno rješenje kompletne Vojarne Jamnjak upravo kao zona sporta i rekreacije, s mnoštvom raznoraznih terena, uvjeta za bavljenje amaterskim sportom, dakle ne profesionalnim sportom, ali zadovoljavajući visoki standard. Ovaj ostatak će danima biti.

Hvala. Hvala, gospodin Mileta. Vrtić. Nastavak pitanja vezano... Dakle, vrtići i maškare. Dakle, nešto je, sad ću podijeliti s vama, glasno razmišljanje. Nevjerojatno je. Ja godinama slušam kako je izuzetna suradnja, kontakt, međusobno razgovaraju ravnateljice javnih ustanova, ravnateljice i vlasnici i vlasnice privatnih vrtića, i ništa nije bilo sporno. Kada je kohezijski faktor kod maškara, dakle društvo "Naša djeca", više nije funkcioniralo, te suradnje, tog razgovora odjednom nije postojalo. Dakle, nitko nikome nije branio, pa i privatnim vrtićima, da u kontaktu sa svojim kolegicama iz javnih ustanova, gradskih vrtića, dogovore jedan racionalan, razuman, interesantan pristup sudjelovanju sve djece u maškarama. Dakle, očito, grad mora baš voditi računa o svemu. Na osnovu ovogodišnjeg iskustva, evo, mi obećavamo da će iduće godine o tome voditi naš Odjel za društvene djelatnosti računa, pa će on preuzeti tu funkciju povezivanja kad oni već međusobno ne mogu pričati. Za natječaj vašeg, da se svaka udruga može javiti, tako može i vaš. Hvala. Gospodin Mileta, nastavak odgovora.

Dakle, vezano za postavljanje kamera, odnosno sustava tehničkog nadzora grada Šibenika, on je pri kraju. Kamere rade, ali nisu u poslovnoj funkciji, nego se testiraju. Očekujemo s početkom ljeta da preuzmemo cijeli sustav i mi i policija, jer kod nje nalazi se također jedna sigurna soba. Te kamere nemaju mogućnost mjerenja brzine. I što se tiče prometa, imaju mogućnost snimanja prekršaja u prometu, odnosno automatskog prepoznavanja registracijskih tablica automobila koji naprave prekršaj, pogotovo ove prekršaje vezane za zaustavljanje, odnosno parkiranje. Hvala, kolegi Mileti. S ovim smo, gospodo, evo, zaključili ovaj prvi dio našega današnjega druženja, a to je aktualni sat. Ja bih vam predložio da nastavimo sa sjednicom bez neke pauze sada, tako da ćemo u tijeku sjednice eventualno vidjeti da li ima potreba za nekim breakom. Ja bih sad zamolio još, ovaj, kolegu Galića da još jednom izvrši prozivku, obzirom koliko vidim da je došla kolegica Vudra, pa da konstatiramo kompletno stanje svih vijećnika danas prisutnih ovdje. Branka Badžin. Gordana Cvetković se ispričala. Mirko Čeko. Hrvoje Dunkić. Mario Kovač. Branko Kronja. Dario Kulušić. Rikard Norenci. Ljiljana Nanjara. Dino Papak. Marko Petković. Stipica Protega. Ivan Rajić. Nenad Renje. Tonči Restović. Nenad Samaržija. Ivan Slavica. Ivana Spahija. Tomislav Travčić. Ivana Vudrag. I doktor znanosti Dragan Zlatović je nazočan. Hvala, kolegi Galiću. Možemo konstatirati i utvrditi da je današnjoj sjednici, ovom radnome dijelu, nazočno 20 vijećnika. Cijenjena kolegica Cvetković se ispričala, tako da imamo potpuni kvorum za rad i nastavak rada.

Prijedlog dnevnog reda ste dobili uz same pozive. Kolega Vudra, izvolite. Izvolite, možete prije. Da, da, samo recite. Hvala vam lijepo. Dakle, poslovničku primjedbu ću ovdje jednu, ovaj, istaknuti, sa zamolbom da se ponašanje i odnos gradske uprave prema vijećnicima gradskog vijeća korigira. Dakle, članak 69. Poslovnika o radu gradskog vijeća govori: "Sjednice vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način." Poziv za sjednicu s materijalima koji se odnose na prijedlog, dakle s materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda, dostavlja se vijećnicima najmanje 8 dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti. Ja sam, a vjerojatno i svi drugi kolege, dobio poziv za ovu sjednicu 8. ožujka u 15:00. Dakle, nije ispoštovan ovaj rok od 8 dana, rok dana dostave se ne računa, odnosno dan dostave poziva se ne računa u rok, pa smo onda zapravo vijećnicima ostavili 7 dana, 7 dana za pripremu. Poslovnik kaže da bi, dakle, u pozivu za sjednicu trebao doći dnevni red sa svim pripadajućim materijalima. E, pa sad se dogodilo to da je 13., dakle prije 3 dana, došao opet na mail materijal za ove 3 vrlo bitne točke dnevnog reda, a to je ovaj prijedlog odluke o izmjeni i dopuni odluke o uvjetima i postupku raspolaganja nekretninama u vlasništvu grada Šibenika na području gospodarske zone Podi-Šibenik i za točku 7 i 8, vezano uz mjerila, mjerila za naplatu usluga u dječjim vrtićima.

Činjenica je da, evo, recimo, pod točkom 6, ova odluka koja bi se i danas kanila mijenjati je odluka koja, osim izbornoga teksta, ima još 5 izmjena, odnosno dopuna. I vrlo je teško to, nije lako to pratiti. Dakle, ostavljamo vrlo malo protuposlovnički, vrlo malo vremena vijećnicima za pripremu, pa vas molim da se to, da se to, da se to korigira. Evo, hvala vam lijepo. Hvala, kolega Kovač. Evo, jedno dodatno objašnjenje dat će cijenjeni kolega, tajnik grada, gospodin Galić. Izvolite. Evo, prije svega, još skupo vas još jedanput pozdravljam. Dakle, ja prihvaćam ovu konstataciju kolege Marija Kovača. On je u pravu. Ono što je i sam kazao u članku 69. Poslovnika gradskog vijeća, tako je propisano i 8 dana prije, da je potrebno uputiti poziv s materijalima. Često se dogodi taj problem zakonskih procedura, ajmo to tako nazvati, pogotovo u dijelu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Imamo, htjeli bismo što duže da taj akt bude na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, i zbog toga pošaljemo poziv za sjednicu, skupa s materijalima neke izostavimo, iz razloga što bismo htjeli se još uvijek konzultirati s građanima. U ovoj situaciji s Podima se dogodila ta, ta priča, također i s mjerilima za dječje vrtiće. Htjeli smo ostaviti na savjetovanju još koji dan, da se konzultiraju građani oko nacrta takvog akta, da bi taj akt, kad prođe taj dio nacrta, postao prijedlog upućen od strane gradonačelnika.

I ja mogu samo prihvatiti ovu konstataciju i nastojati da ovako nešto, potruditi se da ovako nešto više ne bude ponovljeno i da pokušamo svi mi, ne samo, ne ovisi to isključivo o mom odjelu, nego o svim odjelima grada, da budemo malo ažurniji oko pripreme samog akta, kako bi ga na vrijeme mogli odaslati i u rokovima koje određuje poslovnik. Eto, toliko. Da. Minimalno 8 dana. Možete vi prije uputiti. Kolega Kovač, apsolutno je vaša primjedba, ovaj, afirmativna i bit će svakako, ovaj... Samo izvolite. Možemo mi zatim da izradimo pročišćeni tekst ove odluke vezane uz raspolaganje nekretninama na Podima, jer ima na 4, 5 mjesta je ova odluka, tako da nije, nije jednostavno to vijećnicima pratiti. Dapače. Evo, ja isto mogu prihvatiti ovu konstataciju. Dakle, sazvat ćemo Odbor za statutarno-pravna pitanja kao nadležni odbor koji izrađuje pročišćene tekstove odluka, i već možemo nakon tjedan, 2 dana sazvati taj odbor i utvrditi pročišćeni tekst i kao takav ga objaviti u Službenom glasniku grada Šibenika. Može. Hvala. Evo, nakon ovih primjedbi koje su, ovaj, bile, ovaj, poticajne, evo, kolega se još prije samoga uvodnoga dijela zatražio riječ. Kolega Marenci, izvolite. Ja bih samo da se nešto u redu odnosi na redovno. S obzirom na točke koje se odnose na kuću otvorenog učilišta, ja predlažem da praktički ova 11, 12 i 13 promijeni se samo redoslijed, odnosno da suglasnost za izbor ravnatelja bude iza, iza, nakon diskusije temeljnih dokumenata o tom kućnom učilištu.

Mislim da bi to bilo najbolje u ovom... A slažem se i predlažem istu stvar kao i gospodin Kovač, kad se daju dokumenti, odnosno izmjene u dokumentima, kao u ovom slučaju kuća otvorenog učilišta, bilo bi dobro da dadete integralni tekst kompletnog dokumenta s promjenama, odnosno dajte promjene, a ne onaj izvorni tekst u odnosu na što se odnosi taj dokument. To sam ponavljao i tražio od vas pitanje, zahvaljivao na tome, ali mislim da bi to bila jedna možda sasvim, sasvim u redu da bude to praktično. Hvala, kolega. Jer vidjeli ste u ovom jednom od dopuna, odnosno materijala koji su vezani za ove točke koje ste apostrofirali vezano za pučko otvoreno učilište, da su predlagatelji apostrofirali gdje su ključne izmjene u odnosu na prethodne tekstove. Jasno, ovaj, nije bilo, ne bi bilo zgorega da postoji stari tekst, jer se to može, ovaj, onda lakše usporediti, pogotovo za one koji ne trebaju rudariti po propisima, što se slažem. Evo, ovaj, što se tiče ovoga redoslijeda, tu nije nužno da tu radimo korekciju. Znate kad bi to bilo u korekciji, kad bi bile vezane ova točka imenovanja za promjene, ovaj, odluka, odnosno statuta, jer u biti one su se, ovaj, obavila ova procedura imenovanja po ranijim aktima. Ovi akti ne bi mogli ni stupiti na snagu, ne bi mogli imati ovu točku da je vezana za promjene ovih akata koji su danas na predmet dnevnog reda.

Tako da nema potrebe za nekim preslagivanjem dnevnog reda u ovom dijelu, da sad ne radimo komplikaciju u tom segmentu. Evo, ovaj, hvala vam na ovim sugestijama. Dobar dio je njih dobronamjeran i svakako ćemo nastojati na njih afirmativno odgovoriti u sljedećim sjednicama, da nemamo, evo, ove prigovore koje smo danas opravdani imali. Evo, ovaj, kolege, prijedlog vam je upućen na ovaj način kako je to bilo prezentirano. Ima li još netko od ovlaštenih predlagatelja možda prijedlog dopune dnevnog reda? Kao što ste vidjeli iz samoga, ovaj, tijeka naše komunikacije u ovom zadnjem tjednu, da je došla dopuna dnevnog reda od strane gradonačelnika kao ovlaštenog predlagatelja s dopunske 3 točke. To je prijedlog Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini Osnovne škole grada Šibenika za 2023. Prijedlog odluke kriterijima, mjerilima, načinu financiranja decentraliziranih funkcija Osnovnog školstva grada Šibenika za 2023. I još jedan prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na čestici broj 1035/2, katastarska općina Šibenik. Ima li možda, znači, još nekih prijedloga za izmjenu? Ako nema, prvo bih dao na glasovanje ovu dopunu s ove 3 dodatne točke. Tko je za?

Protiv? Suzdržani? Možemo konstatirati da je s 18 glasova prihvaćeno, 1 suzdržan. Zatim bi, ovaj, predlažem da točke iz dopune dnevnog reda uvrstimo u ovaj cjeloviti dnevni red na način da one budu točke 16, 17 i 18, te utvrđujem da smo prihvatili dopunu dnevnog reda i dao bih na glasovanje cjelokupni dnevni red s točkama od 1 do 18. Tko je za? 19. Jednoglasno prihvaćeno. Odnosno, još 1 fali, je li, znači 1 suzdržan. U tome dijelu možemo objaviti da je dnevni red u cjelosti prihvaćen, te ga na svoj način i objavljujem po ovim točkama koje su vam i dostavljene i prezentirane. Prelazimo na prvu točku dnevnog reda. To je prijedlog odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća gradske četvrti i mjesnih odbora na području grada Šibenika. Ova točka je prošla i svoju proceduru na odborima, tako da, evo, ovaj, otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Kolega Petković se prvi javio, pa kolega Kovač. Ako sam možda pogriješio u rasporedu, ja se ispričavam, ali, ovaj, doći ćete na red, apsolutno. Imate mogućnost višekratnog javljanja. Izvolite. I kolega Rajić se javlja. Poštovanje svima još jedanput. Dakle, želio bih izložiti neki svoj stav o

upravljanju, je li, demokraciji, odnosno ovom našem sustavu u kojem se mi nalazimo. U konkretnom slučaju riječ je o mjesnim odborima. Ja mjesne odbore doživljavam kao nekakvu najpragmatičniji oblik demokracije, odnosno direktan oblik komunikacije ljudi, odnosno građana s onima koji trebaju riješiti njihove probleme, a to smo u ovom slučaju mi, je li. Uvijek treba krenuti od sebe. Iz vlastitog iskustva na području grada Šibenika moram reći da ti mjesni odbori, iz moje perspektive, iz mog poimanja, ne funkcioniraju na način da, da, da pružaju nekakvu učinkovitost u, u, u rješavanju nekih problema građana.

Mi kao gradski vijećnici, ajmo reći, također sudjelujemo u tom, odnosno mi smo jedan od instrumenata demokracije, pa bih također želio nama napomenuti, odnosno postaviti jedan izazov, a prvenstveno želim taj izazov postaviti vladajućim vijećnicima, je li. Dakle, evo, danas u aktualnom satu moram konstatirati da ste bili jako šutljivi. Da li, da li to znači, da li to znači da vi radite, a da ne govorite što radite? Jednostavno, vi morate shvatiti da ste odgovorni građanima ovog grada i da građani će vas birati u nekoj perspektivi, pa da moraju znati što vi radite za građane. Također, bitan je i odnos

gradonačelnika i te institucije prema nama gradskim vijećnicima. Upravo ove kritike, konstruktivne kritike koje je dao kolega Kovač i kolega Marenci, ukazuju da vi u biti ne držite do nas, a trebali bi. Jer, bez obzira tko sutra bio na vlasti, tko bio opozicija ili vladajući, trebamo zadržati nekakvi standard, je li, koji će se primjenjivati bez obzira na sve skupa. Također, mislim da je to krucijalno za budućnost demokracije, za djelovanje ovog tijela i za djelovanje mjesnih odbora. Neposredno prije početka ove današnje sjednice, odnosno u toku same sjednice, određeni ljudi su mi ukazali na neke nepravilnosti koje su se dogodile u, na, u odnosu na ovaj zadnji odbor za statutarna i pravna pitanja grada Šibenika. Moram istaknuti da također nije u redu, čisto iz pragmatičnih razloga, da se materijali za te odbore članovima odbora dostavljaju u nekom vremenskom periodu od 24 sata, je li. Dakle, da oni se moraju pripremiti, moraju biti na dispoziciji i biti prisutni u roku od 24 sata ili na, ili 48 sati. Mislim da je to prekratko vrijeme za, za proučavanje dokumentacije i sve to skupa, da bi mi konstruktivno i kvalitetno mogli obavljati svoj rad i, i našu dužnost, je li. Tako da isto također upućujem jednu konstruktivnu sugestiju tajništvu grada da, da, da određene, da se takve situacije ne događaju u budućnosti. I

to je sve. Hvala, kolega. Kolega Kovač, sljedeći. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, danas ćemo očigledno donijeti odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora. Radi se o, s organizacijskog aspekta gledano, tehnički vrlo zahtjevnim izborima. Naime, u našem gradu je ustanovljeno 16 gradskih četvrti i 29 mjesnih odbora. Dakle, ukupno 45 jedinica mjesne samouprave. No, s druge strane, podaci o izlaznosti na posljednje, recimo, provedene izbore za mjesnu samoupravu su doslovce poražavajući. Te se s pravom moramo upitati zbog čega takva nezainteresiranost građana za ove izbore i što treba učiniti da se to eventualno promijeni. U objavljenim stručnim člancima koje sam imao prilike pratiti, na pitanje kakva mora biti mjesna samouprava da bi mogla udovoljiti svojoj svrsi, potrebama i očekivanjima građana, često nailazimo na konstatacije kako mora imati primjerenu autonomiju, kako mora imati utvrđeni samoupravni djelokrug te ovlasti i sredstva. Na pitanje da li naša mjesna samouprava ima potrebnu autonomiju, ovlasti i sredstva, bojim se da je odgovor uglavnom negativan. I to zato što mjesna samouprava zapravo ima ovlast predlagati gradskoj upravi određene programe koje će onda ta ista gradska uprava uvrstiti u proračun ili to pak neće učiniti sukladno svojoj procjeni. Jedinice mjesne samouprave nemaju izvornih sredstava financiranja i nemaju otvoren račun. Takve ingerencije i ovlasti su, kao što vidimo u lokalnim medijima, dovele do nezadovoljstva čak i u nekim mjesnim odborima u kojima je na vlasti HDZ-ov kadar.

Ne želim komentirati da li su njihovi predloženi projekti realno provedivi ili nisu, ali je osjećaj nemoći praktički doveo do te nekakve mini pobune unutar, unutar vladajuće stranke. Moje mišljenje je da bi jedinicama mjesne samouprave trebalo dati više prostora za djelovanje, pa bih ovdje napomenuo mogućnost koja je otvorena, da primjerice grad Šibenik mjesnim odborima u svojem statutu povjeri obavljanje određenih poslova iz njegovog samoupravnog djelokruga, a koji su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području dotične jedinice mjesne samouprave, s tim da bi se, naravno, sredstva osiguravala u gradskom proračunu. Primjerice, naišao sam na podatak da grad Osijek, uz još neke druge oblasti, jedinicama mjesne samouprave prenio nadležnost davanja u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta, kao i davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta. Zakonito strada ionako nadzire gradonačelnik koji ima ovlast preko predstavničkog tijela, naravno, predložiti predstavničkom tijelu da raspusti vijeće mjesne samouprave ako djeluje protivno odredbama gradskog statuta ili pak ne izvršava povjerene joj poslove. Kolika je financijska limitiranost gradskih četvrti i mjesnih odbora vidljivo je i iz činjenice da oni ne mogu osnivati druge pravne osobe, primjerice udruge i trgovačka i trgovačka društva. Bilo bi svakako interesantno čuti koliko se u postocima realizira projekata predloženih od strane jedinica mjesne samouprave, a jednako tako bi bilo zanimljivo saznati koliko i kakvih prijedloga projekata mjesni odbori i gradske četvrti uopće gradu dostavljaju. Tu bi se, po meni, mogla vidjeti smislenost ovakvog ustroja naše mjesne samouprave.

I na kraju, još jedno pitanje i promišljanje, zapravo pitanje da li smo pretjerali s brojem jedinica mjesne samouprave. Konkretno, evo, grad Šibenik ima 16 vijeća gradskih četvrti, a Zagreb, koji ima 30 puta više stanovnika, ima ih 17, je li. Dakle, evo, nisam, nisam odolio kušnji da, da neka svoja promišljanja iznesem ovdje pred vas. Hvala vam lijepo. Hvala, kolega Kovač. Ima li daljnjih govornika? Kolega Rajić se javio. Hvala. Lijepi pozdrav još jednom. Mario, nismo se ja i ti, ovaj, vidjeli ovih dana na tragu ove diskusije koju si prethodno imao, ali iz iskustva kojega imam u radu mjesne samouprave proteklih 8, pa još malo prije, punih 12 godina, nameće se neophodna potreba da na području grada Šibenika izvršimo jednu reorganizaciju mjesne samouprave, jer ovo što danas imamo, u svakom smislu, u svakom smislu, ponavljam, ne odražava pravo stanje stvari i ne odražava potrebe građana na bilo kojem području gradske četvrti, odnosno i najviše na području mjesnih odbora. Gradske četvrti u gradu Šibeniku još nekako funkcioniraju na način da je tu gradska uprava, pa onda zadovoljava, najvećim dijelom zadovoljava potrebe svih gradskih četvrti, a bogami mjesni odbori su ipak malo dalje i oni se debelo moraju potruditi da bi određeni projekti saživjeli i da bi se ti određeni projekti koje građani, odnosno mještani na području tih mjesnih odbora predlažu gradskoj upravi. Ono što neke, Mario je naveo samo neke primjere, ima i drugih.

Neki gradovi, odnosno općine, su svojim mjesnim odborima, nije to za baš za ne razmotriti, pa vas pozivam iz vodstva grada, odnosno vladajućih, da razmotre tu mogućnost kroz, sad je gotovo, sad su izbori, raspisat ćemo ih, da određene razine projekata do razine nekih, govorit ću u kunama ili, ili nekih 20.000 eura, evo, da damo na razinu mjesnih odbora, da oni, jer oni će najbolje znati, oni će najbolje znati kako i na koji način takav najniži projekt realizirati i gdje im je to potrebno i gdje nije. Danas razgovaramo o nekakvom asfalt, asfaltiranju ulica, ovom i onom. I tu dovodimo u vrlo nezgodnu situaciju čak i pročelnika ovdje, Nakić, komunalne djelatnosti, s ovakvim rješenjem o kojem ja govorim. Pročelnik na najvećem dijelu razina ne bi imao potrebu da se posebno angažira. Jasno, njegova je obaveza da stalno prati kako se to i u kojoj mjeri zakonski, zakonski regulira. Kažem, mnogi su gradovi i mnoge općine u Hrvatskoj su to regulirale da su određenu razinu financijske samostalnosti dali gradskim četvrtima, odnosno mjesnim odborima, i oni kao takvi, ima primjera, ja ih sada neću, ovaj, navoditi nepotrebno, ali oni u tom smislu izvršavaju. Mjesna samouprava u nekim zapadnim zemljama itekako je razvijena, tamo se odlučuje, a doslovno od 5 metara asfalta, i tamo je dato da te male komunalne probleme upravo mjesna samouprava rješava. Ovakvim rješenjima rasteretila bi se i gradska uprava i vodstvo grada, bilo tko sutra da bude na, na, na vlasti, i time bi dali značaj toj mjesnoj samoupravi.

O reorganizaciji postojećeg stanja i postojećeg broja mjesnih odbora posebno, možda gradskih četvrti ne, jer ipak je to, malo veći broj stanovnika je tu obuhvaćen, treba razmisliti do koje razine broja stanovnika treba ići da bi jedan mjesni odbor mogao biti da li u prvoj, drugoj ili trećoj, ne znam ni ja, kategoriji. O tome se debelo mora razmišljati, jer znate, imate 50 ili 20, u nekim mjesnim odborima 20 stanovnika, 20 birača, ne znam, i tako dalje. Sada organiziramo izbore i u tim mjestima će cijela, cijela procedura će se jasno sukladno zakonu morati provesti. Ovako bi to bilo objedinjeno, to je nekada bilo, i mislim da nije loše razmišljati o tome. Jasno, za takvu provedbu takve jedne ideje potrebna je snažna politička odluka, snažna politička, prije svega, želja da se s mještanima u bilo kojem mjestu, odnosno mjesnom odboru, razgovara prije nego što uopće dođe to na raspravu. Jer imali smo, evo, ovaj, zadnji puta malo jednu ideju oko Jadrije Bogdanovića, a nije prošla, nije, nije prošla. Nije se dobro to sve pripremilo, stoga, evo, trebamo ići, trebamo ići na jedno dugoročna rješenja, prava rješenja, u kojem ćemo na razini grada Šibenika tu mjesnu samoupravu dovesti u razinu da odlučuje o određenim područjima, pardon, o bitnim područjima razvoja na svojemu, području za koje je ona i zadužena. Evo, ja toliko. Hvala. Hvala, kolega Slavica. Sljedeći.

Ja ću samo odgovoriti gospodinu Travi ću, bio je spomenuo mlade. Dakle, mladi u ovom gradu su neprijatelji grada koji imaju svoj stav. A idealna oporba za gospodina Burića je ona koja šuti i, ovoga, pažljivo sluša njegove sjajne priče. Eto, samo toliko. E, e, e. Ajmo dalje. Ima li daljnjih diskutanata? Ali o temi, temi. Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora na području grada Šibenika. Tko je za? 13 protiv, suzdržani, 1 većinom glasova. Prihvaćena prva točka dnevnog reda. Idemo na drugu. To je prijedlog odluke o imenovanju članova povjerenstva za davanje mišljenja o izuzecima o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje prijedlog ove točke dnevnog reda. Tko je za?

12 protiv, 1 suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćeno. Treća točka dnevnog reda je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u opće uporabi komunalne infrastrukture, koje otvaram raspravu. Kolega Slavica se. Pitanje: radi li se o čestici O-1035, je li to, ili je to kasnije? To je kasnije, znate i sami da je to dopuna koja je zadnja točka dnevnog reda. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem ovu treću točku dnevnog reda. Tko je za? Molim vas još jednom da dignete ruku, vidimo tko je za ovu odluku.

11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Treća točka je prihvaćena. Četvrta točka. Prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na čestici broj 5951/2 k.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Vi, kolega Slavica, izvolite. S obzirom da se ova čestica, koliko vidim, nalazi na području Bribirskih knezova, ako se ne varam, ulice, gospodin gradonačelnik Mileta je na pitanje gospodina Travčića već prije govorio da će se na tom području pokušati ući u dogovor s ljudima koji su ušli, zapravo, u vlasništvo grada Šibenika, i on je govorio da će to pokušati riješiti i tamo sagraditi nogostup. Pa me zanima gdje je to stalo i zašto onda, ako je bio takav dogovor i tako se nama prezentiralo, zašto onda na kraju idemo na ovo da prodajemo to?

Kolega Paško, izvolite. Poštovanje. Ova čestica, ovaj dio čestice je izvan tog dijela koji je obuhvaćen lokacijskom dozvolom za nogostup. Hvala. Idemo dalje. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem ovu točku dnevnog reda i dajem na glasovanje. Točka 4. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Četvrta točka je prihvaćena. Peta točka je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na dijelu čestice zemlje 7277, katastarska općina Zlarin. Otvaram raspravu. Izvolite, ako je u točki... Ali malo prije 11, sad je 11:11, samo sam htio da provjerim da li to sve u redu. Meni je samo... Mi, kolega Travčić, hvala lijepa, ovaj, ovaj, vidim da i vi, ovaj, pomno pratite i mi pomno pratimo, ovaj, to nam je posao. Evo, ovaj, gospodin tajnik je konstatirao da je na prošloj točki dnevnog reda glasovalo 11 vijećnika za, što je dovoljno za, ovaj, prolaznost s obzirom na broj vijećnika koji je nazočan. Znači, ovo nisu točke da se traži nadpolovična većina ukupnog broja vijećnika. Ja neću proći, ne, ja samo mislim da bi se izbjegli... Da, da, da, da... Ako mogli... Evo, kolega... Dakle, jedno, jedno pojašnjenje možda koja vijećniku nije jasno. Nisu glasovali samo pozicijski vijećnici za one točke, nego i opozicijski.

Hvala lijepa. Evo, ovaj, slobodno vi upitajte ako nešto nije jasno. Drago nam je. Idemo da, evo, sada da ja ne preskočim nešto tu. Jesmo li glasovali o Zlarinu? Jesmo. Ajmo mi ponoviti ovo da ne bi bilo nikakvih, ovaj, problema. Znači, peta točka dnevnog reda. Tko je za ovu petu točku dnevnog reda? Još jednom. Može još jednom? 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12. 12 protiv, suzdržani, preostali. Znači, konstatiramo da je peta točka prihvaćena s 12 glasova za. Šesta točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni odluke o uvjetima i postupku raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Šibenika na području gospodarske zone Podiž-Šibenik. Otvaram raspravu. Cijenim kolegu Kovača. Evo je za riječ, izvolite.

Hvala vam lijepa. Poštovani gospodine predsjedniče, dakle, u prijedlogu ovih izmjena, odnosno dopuna predmetne odluke, daje se ovlaštenje gradonačelniku da praktički beskonačno može odobravati investitorima, odnosno investitoru, prolongiranje izvršenja svojih obaveza prema ovoj odluci. Dakle, radi se o obvezama vezanim uz rokove dovršenja projekata, pribavljanje lokacijskih dozvola, uporabnih dozvola, i ti su rokovi već do sada, ovaj, bili prilično široki, s tim da je gradonačelnik imao mogućnost da te rokove prolongira za 24 mjeseca, što je također, po mom sudu, bilo dosta, ovaj, ekstenzivno, ekstenzivno određeno. To može biti korisno ukoliko imamo u izgledu nekakvu veliku investiciju koja se etapno realizira, koja nosi veliki broj radnih mjesta i koja, zbog okolnosti koje nisu nastale krivnjom investitora, probija odlukom određene prije spomenute, spomenute rokove. No, tu moramo imati na umu da moramo imati veliko povjerenje i u sadašnjeg i u budućeg gradonačelnika, da neće zlouporabiti ovo svoje ovlaštenje. No, osobno bih želio ovdje progovoriti i o činjenici da je zona Podiž od struke proglašena najboljom zonom u Republici Hrvatskoj, nekako u posljednje vrijeme medijski zapostavljena. Spominje se uglavnom kad se vrše hortikulturne ili pak infrastrukturne intervencije. Nema značajnijih investitora koji bi otvarali veći broj radnih mjesta, a zona je, dopustite mi da se prisjetim, jer sam i osobno svjedočio utemeljenju zone prije 30-ak godina, kad sam kao mlad čovjek sjedio u ovim, u ovim klupama, klupama ovoga vijeća. Dakle, ta zona je osnovana s ciljem da se otvaraju proizvodna radna mjesta, te je više puta naglašavano kako je to zona na kojoj ne bi trebalo biti skladišta i trgovina koje zauzimaju puno mjesta, puno prostora, a otvaraju mali broj, uglavnom lošije plaćenih radnih mjesta.

To je bila retorika pri utemeljivanju zone. Nadlu bolje dane kod mene je probudila gradonačelnikova najava koju je iznio na svečanoj sjednici gradskog vijeća povodom Dana grada, blagdana svetog Mihovila, u rujnu prošle godine. Tad je gospodin Burić najavio jednu veliku, kako je on tad rekao, mega investiciju na Podima, s velikim ulaganjem i velikim brojem zaposlenih. Tu je najavu, ako se ne varam, i sjećanje me dobro služi, ponovio i u prosincu na sjednici gradskog vijeća prošle godine, kad je najavio da je potpisivanje ugovora o toj velikoj investiciji praktički, možda ću ga čak i citirati, citirati pitanje dana, rekavši da će jamac, odnosno garant za tu veliku investiciju, biti jedna moćna država partner. Ali, evo, prolaze dani, prolaze mjeseci, ta se investicija više, bar koliko ja primjećujem, ne spominje. Osobno mislim da taj projekt zone Podi, kojeg s puno nade pratimo već tri desetljeća, nije ostvario svoj cilj i nije se realizirao u svojoj očekivanoj punini. Kad sam rekao da je zona Podi medijski zapostavljena, mislio sam na, recimo, činjenicu da više nigdje ne mogu naići na podatak koji govori o ukupnom broju zaposlenih na Podima. Više tog podatka nema, niti na mrežnim stranicama tvrtke Podi, bar je ja nisam mogao naći. Zadnji podaci vezani uz to su bili objavljeni u godini posljednjih lokalnih izbora, kada je tu navodno bilo zaposleno cirka 1.350, po jednoj izjavi, pa do 1.500 osoba prema drugoj izjavi, koju je u nekakvom razmaku od mjesec dana dao direktor Poda, i od tada vlada medijski muk.

Naš je gradonačelnik u više navrata, na, na primjer, Danima turizma prošle godine i u nekim drugim prigodama, isticao kako je Šibenik postao grad malog i srednjeg poduzetništva, te sam odražaj te izjave pokušao uočiti, a gdje drugo nego na zoni Podi. Čitajući popis tvrtki koje su svoje sjedište našle na Podima, tražio sam koji to, koji to srednje veliki poduzetnici posluju na ovoj našoj zoni. To su, poimence, Zagreb Montaža Vikom, Ivanal Skelin Mont i Industrius, koji je 10.03. oglasio prodaju svoje hale i strojeva. Te tu popis, koliko ja vidim, završava. Da budem jasniji, prema kriteriju broja zaposlenika, srednje veliki poduzetnici zapošljavaju između 50 i 250 osoba. Ako izuzmemo Industrius, koji je evidentno na odlasku, sva tri spomenuta poduzetnika su na Pode stigli alokacijom, dakle s nekih drugih lokacija na administrativnom području grada. Tu možemo naći desetak malih poduzetnika. Ja sam ih, recimo, izbrojio, uspio nabrojati 12, od kojih je, recimo, IDS, prema portalu Fininfo, u stečaju, a Slatke stvari, prema Crobiz portalu, ne posluju, odnosno ne posluje od 2021. godine. Ostali poslovni subjekti su mikro poduzetnici i obrtnici. Pokušavajući doći do broja zaposlenih na zoni, teško je dostići prije dvije godine iznesenu brojku od 1.500 zaposlenih, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je, recimo, Zagreb Montaža Vikom 2019. godine imao 350 zaposlenih, a 2021. 150 zaposlenih manje. Najnovije podatke, nažalost, nisam, nisam mogao naći. Ono što me već duže vremena iznenađuje, iznenađuje, to je onaj tlocrt zone Podi na web stranici tvrtke, iz kojeg je vidljivo kako je zona namjenski podijeljena na proizvodne parcele i neproizvodne, u okviru kojih se čak spominje i moguća izgradnja hotela.

Te su dvije površine, jedna plava, druga crvena, praktički podjednake veličine, što onda znači da je s dubokom promijenjena nakana s kojom je Grad Šibenik prije 30 godina utemeljio zonu Podi. I da zaključim, držim kako je, kako nam je, osim ovih sitnih normativnih promjena koje su, koje su u tijeku, potreban jedan novi zamah i svježa krv na Podima, kako u menadžmentu, tako i u političkoj potpori, u animiranju potencijalnih većih investitora. Hvala lijepa. Hvala, kolega Kovač. Gospodin gradonačelnik se javio za riječ. Dakle, konkretan odgovor gospodinu Kovaču, a ostatak će reći moj pročelnik za gospodarenje imovinom. Zaključno, u ovom trenutku u zoni Podi nema slobodnih parcela. U ovom trenutku Grad Šibenik vodi proceduru ustupanja dodatnih 3.000.000 kvadratnih metara državne zemlje koja bi ušla u funkciju zone Podi, i u ovom trenutku se konkretiziraju i traju razgovori oko korisnika tih 3.000.000 kvadratnih metara koja će ući u funkciju.

Zbog tog projekta su Hrvatske autoceste i krenule u investiciju direktnog spoja industrijske zone Podi s autoputem. Zbog tog projekta su bili gospoda iz Rijeka projekta koji imaju takozvanu orijentacijsku trasu željezničke pruge Perković- industrijska zona Podi, jer će te aktivnosti u zoni Podi biti takve da proizvod koji će se tu dešavati neće biti moguće transportirati cestovnim putem, nego se transportirati isključivo željeznicom. A zbog toga su u tijeku razgovori i s Ministarstvom gospodarstva, u kojem je u zoni Bikarca osigurana parcela i katastarski potpuno očišćena za gradnju energane koja bi služila dijelom i za potrebe zone Podi, ali i kao konačno finaliziranje cjelokupnog procesa zbrinjavanja Centra za gospodarenje otpadom, i to ne samo s područja Bikarca. Shodno tome je i prijedlog, i to ste gospodin Kovač dobro uočili, upravo zbog velikog investitora, da ne bi ušli u raskorak zbog ograničenog termina, odnosno mogućnost produžavanja investicije, jer kod tako velikih investicija je nemoguće točno tajmingom predvidjeti svaki detalj, a to će tiho objasniti. Dakle, da ta investicija i dalje traje, i prošli tjedan su bili konkretni razgovori. Razlog zbog čega sve kasni, uvjetno rečeno, je uvjeti u prostoru, dakle nisu to ravne ili relativno ravne površine za lokaciju tih proizvodnih pogona, nego su raznorazne udoline, i sada, naravno, projektanti traže najkvalitetnije pozicioniranje za te pogone koji će biti u zoni Podi. Naravno, to je dug put. U onom trenutku kad partner bude spreman da to prezentira, u prvom redu Gradskom vijeću, naravno, i to sam rekao, i ostaje to obećanje da će upravo partneri Grada Šibenika prezentirati taj projekt kada oni i u trenutku kada to odluče, a shodno tome traju i intenzivni kontakti s Univerzitetom u Freiburgu, koji bi radili i osnivali visokoškolske ustanove u Gradu Šibeniku, koji bi školovali kadar za rad u takvim pogonima.

Evo, to je ono što se dešava na zoni Podi. Iz ovih dnevnih zbivanja, industrijska zona Podi u ovom trenutku je praktički i dalje najbolja zona u Hrvatskoj, jer je spojena i jedina, još uvijek, ja bih volio da ih ima i više, na kolektorski sustav, sustav pročišćavanja, infrastrukturno potpuno opremljena. Naravno, svi privatni poduzetnici, bili oni mali, veliki, srednji, kako ih god mi kvalificirali, ne možemo mi utjecati na njihovo poslovanje, ali je činjenica da je tamo i dalje otprilike orijentaciono oko 1.500 zaposlenih, oko 66 različitih tvrtki, i to su podaci Hrvatske gospodarske komore, dakle oni su službeni, nismo ih mi izmišljali. Evo, a tiho ću reći oko ovog prijedloga o produžavanju termina za dovršetak investicije. Hvala gospodinu gradonačelniku. Pročelnik Paško, izvolite.

Hvala lijepa. Ponovno pozdrav svima. Ovdje što idemo u izmjene i dopune ove odluke o raspolaganju nekretninama u gospodarskoj zoni Podi, idemo iz razloga što imamo konkretnu situaciju gdje imamo sagrađen objekt koji ne može ishoditi uporabnu dozvolu, jer ne može dobiti već dvije godine priključenje od strane jednog našeg javnog poduzeća, jer nije objekt prethodni to poduzeće uspjelo izgraditi. E sad smo mi po postojećoj odluci, ako nećemo produžiti, u konkretnom slučaju rokove za dovršenje koji su takvi kakvi jesu, trebali da njega penaliziramo ni krivog ni dužnog. Evo, to je konkretan slučaj, zaista, gradonačelnik dobiva s ovim ovlaštenjem, produžujući rokove delimitirano i određenu odgovornost. Što se tiče ovog prvog dijela izmjene, a to je transfer

prava građenja u kupnju, to je situacija gdje smo mi ustanovljavali prava građenja, jer je po zakonu za samo takvu vrstu objekta moglo biti pravo građenja, to je kogeneracija svojevremeno, takav je zakon bio, da je moglo samo biti ustanovljeno na pravu građenja. Međutim, nema razloga, ako netko želi takav kupiti zemljište, da mu se ne proda zemljište po cijeni kojoj je ono prodano, zemljište od 5 eura, bez javnog natječaja, s tim što smo predložili da ono što je do tada plaćeno kroz naknadu za pravo građenja da se neuračunava u cijenu. Inače, nastavno na ovo što je dosad gradonačelnik govorio, mi ćemo vjerojatno krenuti uz ovaj pročišćeni tekst odluke, krenut ćemo u sasvim novu odluku o raspolaganju zemljištem na gospodarskoj zoni Podi, kada će vijećnici i raspravljati o njoj i moći utjecati. Evo, hvala lijepa. Hvala, kolega Kovač se javio.

Hvala vam lijepa. Gospodine gradonačelniče, 30 godina, otprilike 30 godina, mislim da šibenska javnost s opravdanim, hajde, mislim, s opravdanim velikim nadama prati događanja na zoni Podi. Ova vaša najava, koja datira, prva najava od sjednice, svečane sjednice Gradskoga vijeća za Dan grada, pa druga iz prosinca, je implicirala povećani interes za tako nekakvo najavljeno mega-ulaganje s velikim, posljedično velikim brojem radnih mjesta. Prema tome, bilo bi vrlo dobro da u nekakvim kraćim intervalima se da javnosti, javnosti zainteresiranoj, informacija što se zapravo na tome planu događa. Meni je interesantno to, vi meni kažete sad ovdje, nama, ne meni, da više nema slobodnih parcela na Podi. Na mrežnoj stranici tvrtke Podi stvar ne stoji tako, stvar ne izgleda tako. Ja ne znam jel' vi to, jel' vi to gledate, jel'. Dakle, tu postoji određena, određena neažurnost, i onda ja kao vijećnik dobivam dojam da tu vlada jedan posvemašnji medijski informacijski muk, što zona Podi svakako, svakako nije zaslužila. Bit će mi drago ukoliko su ove vaše najave istinite i ukoliko se ta, ta mega-investicija, mega-investicija realizira. Mislim da Grad Šibenik, i vi kao, kao prvi čovjek grada, shvaćate da ne možemo sebi priuštiti luksuz monokulturalnog privređivanja, da se okrećemo isključivo turizmu i ugostiteljstvu. Mi moramo imati jednu, jednu sigurnu odstupnicu u jednom većem broju, većem broju radnih mjesta, sigurnih, dobro plaćenih radnih mjesta u ekološki prihvatljivoj, prihvatljivoj industriji. Na koncu konaca, ako pogledamo, završit ću s ovim, ako pogledamo participaciju i učešće turizma u BDP-u velikih turističkih odredišta u svijetu, kao što je recimo Francuska, Italija, Španjolska, onda dođemo do iznenađujuće male, male, ovaj, malih postotaka u, u participaciji u ukupnom, ukupnom BDP-u dotičnih država, jel'.

Dakle, ne moramo učiti na vlastitim greškama, možemo vidjeti primjere drugih. Bit će mi drago ukoliko ove vaše najave se realiziraju i u skorom roku ostvare. Hvala lijepo. Hvala, gospodinu Kovaču. Gospodine gradonačelnik, dr. Gurić. Dakle, apsolutno se slažem u konstataciji da je gospodarstvo središnja priča razvoja svake cjeline, pa naravno i Grada i Šibenika. Ne bih sada o temi gospodarstva. Dakle, Šibenik u ovom trenutku razvija četiri mega-projekta. Ja ću ih sad nabrojiti i reći ću vam o svakom praktički dvije rečenice. Dakle, prvi je zona Batižele, i ona će biti konkretizirana trenutkom objave natječaja, uvezujućeg natječaja za investitora, to ide dobrim putem. Drugi, dakle, bez obzira koji investitor. Drugi mega-projekt je projekt Draga koji isto tako kroči dobrim putem, a suradnja između potencijalnog investitora i Grada Šibenika je vrlo intenzivna, i vidjet ćemo, ja se nadam, što skoro završiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. Treća je gradnja, i ona je dobila status strateške investicije Republike Hrvatske, to je gradnja ljevaonice od strane Impola, odnosno Impol TLM-a. Dakle, ta priča je bremenita podjelom imovine, parcela, sustava koje kontroliraju Hrvatske vode, ali se nadam da će se to riješiti. I četvrta je, naravno, ova takozvana mega-investicija u industrijskoj zoni Podi. Radi se o vrlo ozbiljnom partneru, i onog trenutka kada oni budu imali konkretan odgovor na čudo prepreka da bi se projekt realizirao, oni će sami to prezentirati u, upravo ovdje, u ovom tijelu, dakle pred Gradskim vijećem.

Naravno da nismo zaboravili, ali to je nama već rutina, dakle korištenje europskih sredstava za niz projekata, po tri stavke: integralna teritorijalna ulaganja koja su prijavljena, dakle to je stopostotno bespovratno financiranje, sredstva iz NPO-a i, naravno, kohezijska sredstva gdje mi standardno radimo. Sad ću samo reći da shvatite o kojem obimu posla se radi. Za ITU mehanizam smo mi dobili takozvano slatko upozorenje nadležnih ministarstava i Vlade, gdje smo morali reducirati projekte, jer imamo na raspolaganju 22 milijuna eura kao takozvano urbano područje, a Grad Šibenik je aplicirao 244 milijuna eura završenih i spremnih projekata. Hvala, kolega Slavica se javio za riječ. Kolega Dravčić, kolega Kronja isto, je li tako? Spomenuli ste četiri mega-projekta, od čega se dva činu kao šarena laža, prije svega ovoga Batižele i Draga. Treće, spomenuli ste TLM, koji apsolutno nema nikakve veze s Gradom ni s vama. Ali mene zanima još nešto: koliko točno ljudi je danas zaposleno na Podima? I pošto vi kažete da je to jedan veliki broj ljudi, zašto je onda ukinuta autobusna linija za Pode, kad tamo ide toliko radnika?

Gospodine gradonačelnik. Cijenjenom vijećniku, gospodine Slavici, ponovo: čitajte, čitajte, čitajte prije nego što nešto glasno izrečete. A sva ove odgovore, Podi ima svoju upravu, ima ljude koji u svakom trenutku, noću, za razliku od vas, probudite, znaju koliko ima tvrtki i koliko ima zaposlenih ljudi. A zašto je ukinuta autobusna linija, naučite se pristojnosti i ne upadajte. Molim vas. Očito, zaposlenici u industrijskoj zoni Podi imaju izuzetno visoki standard, jer i dalje preferiraju korištenje osobnih automobila, a ne gradsku liniju. Kolega Dravčić, izvolite. Ma, ispričavam se, gospodine gradonačelniče, što ja vas sad samo nešto malo pitam. Nabrojili ste mi četiri tako velika projekta, samo sam htio, ne znam tu skalu, u kojoj su mjeri ostali projekti, zanima me Jamnjak i Dolac, je li to isto mega-projekt ili su neki mali? Jer ovo što ste nabrojili, ova četiri, sigurno su od iznimne važnosti. Malo ću reći građanima, ne znam, možda sam u krivu, ali projekt Dolac i Jamnjak, to mi je nekako baš ono od srca od vas, što bi mogli napraviti, pa me zanima je li ide to.

Hvala. Kolega Slavica ćete dobiti riječ kad bude. Dakle, nije stvar projekta, nego odgovor na mnoga došla pitanja je kad su bila vijećnička pitanja. Izvolite. Nije projekt samo obnove rive u Dolcu, dakle, nego se radi, ajmo to tako nazvati, pripremne radnje za obnovu kompletne rive, od autobusnog kolodvora pa do veslačkog kluba, gdje će, naravno, podizanje rive u Dolcu na osnovu idejnog projekta biti realizirano. Ali ja uporno ponavljam, dakle, to je u ingerenciji županije, odnosno županijske lučke uprave. Sve ono što je eventualno pod upravljanjem lučke uprave, to ide dobrim putem, ali mislim da je to pitanje za župana, odnosno za županijsku skupštinu, što se čeka s projektom podizanja rive u Dolcu, jer mislim da je to prioritetno zbog stanja te rive, zbog ugroze čak stanovnika, poslovnih objekata koji se nalaze u toj zoni. Dakle, svaki projekt koji se dešava, bez obzira na, naravno, na teritoriju Grada Šibenika, bez obzira tko je investitor, on ne može, to je potpuno jasno, ići bez izrazite suradnje s lokalnom samoupravom. Dakle, lokalna samouprava je, ako funkcionira, naravno, onaj partner koji mora biti svakom privatnom investitoru, i često puta i brzina realizacije projekta upravo ovisi o aktivnostima lokalne samouprave u niz tih segmenata. Što se tiče projekta

Jamnjak, on je u fazi idejnog rješenja. Čim se ukaže niša na kojoj mi možemo eventualno se zakačiti, jer to će biti poprilično velika investicija, naravno da ćemo se mi zakačiti. Za sada ide projekt revitalizacije dvostrukog bedema, odnosno ona kombinacija eskalatora u realizaciji gospodina Popovića kao projektanta, to je dobilo i konzervatorski i restauratorsku suglasnost. Ide i aplicirali smo projekt obnove kompletnog kupališta Jadrija na ITU mehanizam, čini mi se da je predračunska vrijednost negdje oko 6,5 milijuna eura. Ide projekt gradnje prve teniske dvorane, zatvorene teniske dvorane na Šubićevcu, kao sportskog objekta, i bit ću izuzetno sretan kad to realiziramo, jer će naša djeca imati mogućnost da taj tenis, koji mnogi vole, treniraju cijelu godinu, a ne isključivo da ovise o vremenskim uvjetima. On je negdje isto na razini otprilike 6, 6,5 milijuna eura. Vrlo su konkretni razgovori s novim vlasnikom nogometnog kluba Šibenik o kompletnoj rekonstrukciji stadiona na Šubićevcu, u jedan vrlo lijep i primjereni stadion. Sukladno tome, Grad Šibenikće rekonstruirati križanje kod nadvožnjaka, ulaz u ulicu Đure Đakovića, gdje dolazi rotor, a istovremeno će to biti i okretište za komunalne autobuse. Riješili smo problem spoja ulice Đure Đakovića s državnom cestom D8 magistralom, dakle kod one gostionice, gdje će biti napravljen suvremeni i siguran izlaz, čime će kompletna komunikacija ceste Đure Đakovića i put Šubićevca biti urbana i drugačije organizirana. I naravno, kad smo na Šubićevcu, pitanje je trenutka kada će doći građevinski radovi na dogradnji vrtića, odnosno i mini dvorane za djecu s posebnim potrebama, ali i za djecu koja će služiti u tom proširenom vrtiću, koji će spojnom vezom, toplom vezom, biti spojen s jednim vrlo lijepim vrtićem koji je napravljen nekad na lokaciji vojnih objekata, kao što traju pripreme za realizaciju pješačke staze od Šubićevca do Baronea, gradnju spojne ceste Barone-Sveti Ivan i rekonstrukcije pristupne ceste od podvožnjaka do samog Baronea.

Naravno, sve su to postupci koji zahtijevaju vrijeme, organizaciju, to traje, ali sve ovo što sam sad nabrojio je u fazi realizacije i novac je za sve te projekte osiguran. Ono što ja mislim da možemo biti ponosni, zbog čega se sada čeka novac iz integralnih teritorijalnih ulaganja, što je Grad Šibenik, i sad me dobro saslušajte što ću vam reći, jedini u Republici Hrvatskoj spreman i aplicirao je za ITU mehanizam. Da bi država raspisala i otvorila financijska sredstva iz integralnih teritorijalnih ulaganja, moramo sačekati druge jedinice lokalne samouprave, bez obzira na političku strukturu onih koji obnašaju vlast, da bi se natječaj raspisao. Dakle, Grad Šibenik je u ovom trenutku jedini pripremio sve projekte. Hvala. Kolega Dravčić ima repliku, pa je kolega Kronja, onda se javio i kolega Slavica i kolega Petković. Ja sam izrazito ponosan na vas, gospodine gradonačelniče. Ovo mi je, mislim, što jest, i hvala vam za to. Ako što treba, ja sam tu da vam pomognem. Samo još jednu stvar, ako može, vidim da ste čovjek od riječi i s govornicom, nekad sam se tu izgubio, jeste ili niste, ali vidim da držite do toga. Ako može još samo jedan savjet, mali. S obzirom da vidim da sam brod za Jadriju bi mogao ići onako kako ljudi kažu, po nekim svojim nagađanjima, ako možete samo uvrstiti i brod za Duboku, to bi bilo super, jer toliko ima ljudi koji bi u Duboku otišli.

I ako možete gospodinu Marencu postaviti blokove za bazen, bio bih vam zahvalan. Eto, hvala. Ako možete javnoj ustanovi sportske objekte omogućiti, odnosno svima korisnicima blokove startne, bilo bi super. Gospodo, ajmo se okrenuti malo prema točci dnevnog reda, Podi su na dnevnom redu. Gospodine Dravčiću, dakle, ja osobno ću vrlo rado prihvatiti prijedlog svakog vijećnika, mene ne zanima da li je on u oporbi ili u opoziciji, ali ako je to rezultat suradnje, promišljanja, realne procjene da li je nešto zaista moguće ili nije moguće. Brod za Jadriju, da, u javnoj je raspravi, zaista želimo napraviti da on bude logična poveznica Grada s tim kupalištem koje ima posebno status u memoriji svakog Šibenčanina, pa i mene.

Povezivanje, dakle, mi imamo jednu ideju koja izvorno nije moja ideja, nego je ideja akademika Bašića, koji je napravio takozvane vaporette, koji bi trebali povezivati sve moguća kupališta u estuaru rijeke Krke, dakle zaljevu Grada Šibenika, pa zaključno s Jadrijom, u jednoj cirkularnoj liniji. Dakle, to je brod koji bi morao ići od D resorta, pa se taknuti, recimo, i pristati kod autobusnog kolodvora, pa onda pristati negdje na razini Topova, pa onda proći prema Martinskoj, pa od Martinske kroz kanal u Minersku, pa eventualno se križati ili presjedati kao tramvaj s brodskom prugom Jadrija-Šibenik. I to mi održavamo i održavat ćemo i dalje, ali to može opstati da bi zaštitili standard građana po takvoj cijeni jedino na način da mi to subvencioniramo. I mi to subvencioniramo iz proračuna, u prvoj fazi je to bilo europskim sredstvima, sada mi to izravno subvencioniramo i subvencionirat ćemo. Jer ne možemo dovesti, ne znam, dijete srednjoškolca u situaciju da mu otići na Jadriju i vratiti se s Jadrije treba, govorit ću u kunama, 50 kuna. Dakle, to nije normalno i to nije logično, to mora biti, pa gotovo na simboličnoj razini. No, nažalost, mi tu imamo problem s našom lučkom kapetanijom. Zašto? Pa smo imali rat i, nažalost, tu je Grad izgubio, pod navodnike. Sjećate se da je bio jedan plivajući ponton kod autobusnog kolodvora, gdje su ljudi se krcali iza Obonjan? Dakle, mi stalno zaboravljamo da Obonjan živi i da radi turistički, ali i s ovoj lokalnoj.

Molim vas, gospodine gradonačelniče, pretvorili smo ovu točku u aktualni sat. Ajmo se mi vratiti na Pode, i ubuduće, ovaj, tko bude diskutirao izvan ovoga,će biti prekinut i oduzeta mu riječ. Izvolite. Sve okej, ali pitanje je postavljeno i ja sam dužan odgovoriti vijećniku. Dakle, u ovom trenutku je pitanje već postavljeno. Dakle, pa onda imamo problem na pristaništu plaže Banj, jer lučka kapetanija kaže da to ne odgovara standardu, mora biti standard. Pa imamo problem na pristaništu Minerske, jer je to, naravno, previsoko, jer je to bilo za brodove drugačije namjene. Dakle, ta ideja živi, jednim dijelom ona u nekom abortivnom obliku funkcionira, i nastojat ćemo dodati još dodatnih pristaništa. Dakle, konkretno odgovor za povezivanje kupališta. Hvala, kolega Kronja, nadam se da ste u temi.

Gospodine predsjedniče, u pravu ste, ovo je otišlo u aktualni sat, a ja moram samo gradonačelnika pitati kad je nabrajao velike projekte. Molim vas, recite mi što je sa solinama. Eto. To je veliki, ogroman projekt. Eto, izvinjavam se. Ja ne mogu odgovoriti, jer to nije ta tema. Dakle, evo, ja ću odgovoriti. Soline. Molim vas, gradonačelniče, nećemo dalje. Molim vas, stvarno vas se ispričavam. Ovo, ako pretvorimo, pretvorit ćemo u diskusiju o bilo čemu. Ali će vijećnik dobiti pismeni. On može dobiti pismeni odgovor, i molim vas da ubuduće vrlo lijepo koristite onu tajming za aktualni sat, pa ispucajmo ta pitanja. Ovdje se skoncentriramo na ona pitanja. Sad smo razvodnili toliko da vjerujem da ovdje 80% ne zna koja je točka dnevnog reda. Ajmo, ovaj, dalje. Tko se javio za riječ? Javio se, ovaj, kolega Slavica, izvolite.

Meni je samo žao što ovdje nije gospodin Tarzanović, direktor Poda, da mi odgovori na moje konkretno pitanje, koliko točno tamo ljudi radi. Ali smatram da je jako neprofesionalno što ovdje nisu ni direktor Vodovoda Damir Martinović, ni direktorica Batižela više, gospođica Kursar, i smatram da je to bezobrazan odnos prema gradskim vijećnicima. I zamolio bih također, kao i ovaj gospodin Kronja, pismeni odgovor za pitanje koliko je ljudi zaposleno na Podima. Hvala, ušlo je u zapisnik. Idemo dalje. Gospodin Petković se javio. Ja želim poštivati našeg predsjednika gradskog vijeća, stvarno je korektan, ali

ja bih isto također zatražio pisani odgovor, ali prije bih želio samo reći nešto konstruktivno gradonačelniku, jer nas izgleda on jedini sluša. Dakle, imamo tvrđavu Svetog Ivana koja je puštena na čast i ponos našeg Grada u lipnju 2022. godine. Naime, morao sam primijetiti prilikom otvorenja da je. Kolega Petković. Damama. Kolega Petković. Pa jer vi stvarno mislite da sam ja ovdje neozbiljan? Ajmo na lijepo na mjesto, oduzimamo riječ. Nećemo raspravljati više o temama izvan konteksta. Ja cijenim vaše mišljenje, cijenim vaše zalaganje, ali upozorio sam vas da ne izlazite iz teme, jer vi opet počinjete. Oduzimam vam riječ i idemo dalje. Mogu samo zatražiti onda pisani. Možete zatražiti pisani. Pisani odgovor na temu pristupa tvrđavi Svetog Ivana u što skorije i brže rješenje. Tako je, odlično. Idemo dalje. Ima li daljnjih diskutanata po ovoj točci? Ako nema, dajem na glasovanje točku 6, prijedlog odluke o izmjeni odluke o uvjetima i postupku raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Šibenika na području gospodarske zone Podi-Šibenik. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prošla ova točka dnevnog reda. Sedma točka dnevnog reda je prijedlog odluke o dopuni odluke o mjerilima za naplatu usluga u dječjem vrtiću Šibenska Maslina. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 14. 14 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Sedma točka je prihvaćena. Osma točka je gotovo identična, prijedlog odluke o dopuni odluke o mjerilima za naplatu usluga, ovaj put u dječjem vrtiću Smilje.

Otvaram raspravu. Javio se kolega Renje. Ne, vi ste već, ovaj, glasovali na svoj način. Evo, ovaj, ako nema daljnjih diskutanata, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 8. Tko je za? 14. 14 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćeno. Deveta točka je analiza stanja sustava. Ovdje se ispričavam, u prvom pozivu je ispušteno od civilne zaštite na području Grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Kolega Kronja se javio. Izvolite, cijenjeni kolega. Evo, ja imam samo pitanje u svezi procjene rizika od požara koji je napravljen, pa me zanima, ovaj, tko može odgovoriti na tu procjenu u svezi šume Šubićevac i stanja koje je tamo? Napravljena je procjena, i sad me zanima kakav je rizik u slučaju sad, kako dolazi sezona požara.

Da li postoji taj, taj elaborat, nešto, da li se na tome išta radi ili se samo prepisuje svake godine iznova? Hvala. Hvala, kolega Kronja. Odgovor će dati zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta. Ne znam da li se može izvući samo za tu šumu stanje, jer ovo je generalno na području Grada Šibenika. Provjerit ćemo, pa ću vam onda i dostaviti. Hvala. Ima li daljnjih? Tko se javio za riječ? Kolega Slavica, izvolite. Mene samo zanima kako to da naša gradska uprava nije u stanju pronaći taj čuveni, ovoga, sklonište na Baldekinu. A druga stvar me zanima kod gospodina Paškova, koji mi je bio odgovorio. Kod koje tvrtke je naručen pregled skloništa po Šibeniku? Koji zaposlenici Grada Šibenika su vršili pregled skloništa i utvrdili da nijedno nije opremljeno sukladno standardima, i kada se očekuje dolazak analize od ovlaštene tvrtke? Hvala. Pročelnik Paško.

Evo, na ovaj upit, pisani odgovor će doći vijećniku i moći ćemo ga vidjeti, vjerujem, na sljedećoj sjednici. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, prelazimo na glasovanje za točku 9, analiza stanja sustava civilne zaštite. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena deveta točka. Deseta točka je prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog izmjene dopune općih uvjeta isporuke komunalne usluge ukopa i kremiranja pokojnika unutar groblja. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 14 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena točka 10. Prelazimo na točku 11, a to je prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na izbor ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta u Šibeniku. Mi kao osnivači ustanove dajemo prethodnu suglasnost, tijela ustanove su provela proceduru i dokumentacija vam je o tome dostavljena. Otvaram raspravu. Kolega Marinec se javio za riječ, i kolega Slavica.

Kolega Marinecće ići prvi, jer on se već ovdje najavio kao govornik. Izvolite. Pa ja bih, ako je prisutna gospođa kandidatkinja za ovu funkciju, ako je tu, ja bih čisto postavio jedno pitanje, a to je: želim njen osobni stav s obzirom na zakonsku promjenu, da je dozvoljeno školovanje, odnosno doškolovavanje osobama kao odraslima, i to od 14. godine. Želim, ovisno o tom, na neki način, stavu njenom, bih nastavio dalje diskusiju ako bude. I ujedno bih je pitao da li je ona možda sudjelovala u izradi ovih dokumenata koji će slijediti iza ove točke, a to je o ovim temeljnim dokumentima koji predstoje na sljedećim točkama.

Evo, kolegica je Kalaus tu, je li tako? Evo, ja bih je pozvao da možete doći za govornicu, gospođo. Tako je. Kolegicu smo pozvali u funkciji gosta, kao i njezinu, odnosno sada još aktualnu, ravnateljicu. Tako da, evo, izvolite odgovoriti na vijećnika. Evo, ja ću se predstaviti, jer vjerojatno me mnogi ovdje ne znaju. Ja sam Miranda Kalaus. Trenutno obnašam dužnost voditeljice obrazovanja u Pučkom otvorenom učilištu Šibenik i zaposlenik sam više od 20 godina u toj ustanovi. Što se tiče pitanja, s obzirom da je izašao novi zakon o obrazovanju odraslih, našla se takva situacija da osobe od 15 godina, da bi sad u budućnosti mogle i sa 14 godina se uključivati u obrazovanje odraslih, jer, znači, nakon završetka osnovne škole, dosta tih učenika je sa 14 godina već završilo obrazovanje i mogu nakon završetka osnovne škole odmah pristupiti nekakvim programima osposobljavanja, usavršavanja, i što ranije se uključiti na tržište rada. Tako da je takav zakon donesen i prihvaćen je od strane Vlade, i mi ga, naravno, moramo poštovati.

Hvala. Hvala. Možete vi, ovaj, na svoje mjesto. Ako bude potrebe, cijenit ću to da dođete. Evo, kolega Marinec, ovaj, nastavite svoju diskusiju. Najljepša hvala na odgovoru. Sad ću i objasniti zašto sam to pitao, na neki način. Jer mi kao Grad, koji bez obzira na zakonske zakone koje drži ova država i koja praktički država donosi što se tiče ovoga, ja mislim da je ovaj zakon, neću reći u najmanju ruku apsurdan, jer osoba ako ne navrši 16 godina ne može ni zaposliti se. 15, 15. 15 godina, ali onda uz posebne uvjete. Uz posebne uvjete, da. Ali sa 14, recimo, može postati član vaše udruge, osnivača. Ne. Zašto ja to govorim? Ja bih ovdje apelirao na neki način, u ime na neki način osnivača i Pučkog učilišta i sve skupa, da se, bez obzira na zakonske osnove, da mi praktički ne sugeriramo, odnosno da ne dajemo i da ne potičemo ljude, odnosno djecu, da idu na takav način školovanja pokraj srednjih škola koje postoje, jer ja mislim da osobe koje kreću na takav način imaju dosta problema i socioloških i drugih. I mislim da su druge ustanove zakazale i da bi trebalo u tom smjeru usmjeravati i rad ovoga Grada i sve skupa, a ne da se rješavaju problemi na takav način da se usmjerava djeca praktički na školovanje nečega drugog. Cijenim. Moj kolega Marinec, ovaj, konkretan prijedlog, konkretno vaše tumačenje.

Međutim, bilo bi dobro da ste ga iznijeli u nekoj javnoj raspravi oko ovog zakona koji je nedavno izglasan. Je li, ovaj, izglasan je zakon takav kakav je i mi ne možemo ovdje preporučavati, ovaj, ponašanje protivno zakonskim normama, pa čak niti uvjetovati buduće ravnatelje da postupaju i nekome uskraćuju pravo koje mu je zakon dao. Prema tome, ovaj, tu moramo biti oprezni kod tog obraćanja, bez obzira možda na dobru nakanu i na neko iskustveno vaše, ovaj, mišljenje koje vas je motiviralo za ovo. Ali, ovaj, ravnateljima moramo upućivati da se ponašaju sukladno profesijom. Da li su oni dobri ili ne, o tome će opet netko drugi diskutirati i u nekoj noveli ga eventualno korigirati. Ja samo govorim da ne bi trebalo. Ja se slažem s vama i suglasan sam na takav način, ovaj, obrazloženja, ali govorim samo da ne bi trebalo ići u prevelike reklame takvih, takvih programa, nego da se obratimo starijim osobama. Hvala. Hvala vam, kolega. Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Rajić i kolega Slavica.

Vrlo kratko. Nevjerojatan apsurd. Pa tko god ga je donio, ovakav zakon, ne da ne valja, a vraća nas na 60. godinu. Mi govorimo, čekajte, ljudi, pa mi govorimo o tome da u upravi, svugdje i tako dalje, što više obrazovanja, ljudi se moraju obrazovati, a vraćamo mlade ljude, ajde, završi osnovnu školu, pa možeš završiti tečaj, pa ćeš raditi. Što onaj koji završi 4 godine, koji srednju školu? Nevjerojatno. Mislim, nisam, moram priznati, nisam znao za ovu zakonsku odredbu, ali poštujem da se ona kao takva mora poštivati. Hvala. Kolega Slavica, izvolite.

Iznimno mi je drago što se poštuje, ovoga, Zakon o trajanju javnog natječaja. Naime, javni natječaj najduže traje za ravnatelja 45 dana, a vi ste ispunili ovaj minimum od 8 dana. Također, postoji u CV-u gospođe par zanimljivih stvari, a tu posebno navodim rubriku"Interesi". Stavila je putovanja, upoznavanje novih gradova i prirode, pa tako uz ravnatelja gradskog parkinga koji je naveo da su njegovi interesi bungee jumping i maltene čak Noris ponašanje, imamo i ovo. Tako da, to se sve nastavlja jedna sjajna priča. Eto. Kolega, ja ću sada citirati riječi gradonačelnika, iako to nema običaj raditi. Stvarno bi trebali čitati. Stvarno bi trebali čitati. Rok od 8 dana je natječajni rok. To morate razlikovati. Natječajni rok u kojem kandidati po objavi natječaja imaju pravo podnijeti kandidature. Rok od 45 dana je rok iz Zakona o ustanovama koji govori kada procedura cjelokupna mora biti završena. Prema tome, nemojte miješati kruške i jabuke i ovdje lansirati određene dvojbe koje bi mogle ukazati na propuste u proceduri. Molim vas u tome. Budite oprezni. Imamo li daljnjih diskutanata? Ako nema, onda možemo dati prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na izbor ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta u Šibeniku na glasovanje. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Data suglasnost. Ja kolegici na ovaj način prethodno čestitam, je li, i želim joj svakako, ovaj, kvalitetan njezin rad sukladno zakonima, ma kakvi oni bili.

Prema tome, ovaj zakon je izglasan iznimnom većinom u Hrvatskom saboru i svi su mogli, sve opcije su mogle na njega odreagirati, a svakako ova pozornica je, evo, momenat možda da dademo neki signal da se nešto i promijeni. Ali ajmo dalje. Sljedeća odluka je isto tako iz domene Pučkog otvorenog učilišta, a to je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu Pučkog otvorenog učilišta u Šibeniku. Prijedlog odluke ste dobili. Da li se netko javlja za riječ? Kolega Marinec, izvolite. Piše samo da je Sabina u transformaciji. Dobro, neka ju pozdravim. Čim je jednom prisutna, pozdravljam je. Hvala. Gospodine predsjedniče, ja bih se referirao na ovu odluku, odnosno na prijedlog odluke, i na kojoj se točka 8 mijenja i glasi, kaže:"Upravno vijeće ima 5 članova, od kojih 4 člana kao predstavnike osnivača imenuje gradonačelnik Grada Šibenika." To je do sada bilo u prijašnjoj verziji da imenuje gradsko vijeće. Ja se zahvaljujem gradonačelniku što on brine o našem, ali ja bih ga vrlo rado rasteretio ovoga posla i ostavio bih tu da i dalje gradsko vijeće preuzme tu ulogu u ime demokracije i ostalih težnji gdje idemo. Hvala lijepa. Hvala. Evo, ovaj, obrazloženje će dati kolega tajnik Galić. Ako ste pratili zadnja zbivanja na javnoj sceni Hrvatske i natječaje za izbore intendanata u Splitu i u Zagrebu, pustih funkcija, onda ste mogli vidjeti da se tu promijenila ova paradigma o kojoj govorite, a ne samo promijenila nečijom intervencijom, nego pozivom na određeno pravno tumačenje, odnosno zakon.

Izvolite, kolega. Dakle, sukladno članku 48. Zakona o lokalnoj samoupravi, predstavnike u tijelima ustanova i trgovačkih društava imenuje gradonačelnik, osim ako je posebnim zakonom to na gradskom vijeću. Do sada je to bilo u ustanovama u kulturi, na gradskom vijeću, tipa vi ste imenovali upravna vijeća kazališta, muzeja i knjižnice. Sad čak i taj dio više nije na gradskom vijeću, već na gradonačelniku. Sukladno zadnjim izmjenama Zakona o kulturnim vijećima, time se to doskočilo na način da se to omogući gradonačelniku, a ukine gradskom vijeću. Hvala. To su slijedili i drugi posebni zakoni u oblasti kulture, tako da se nemojte iznenaditi, što više nećemo vidjeti čak ni neka izvješća o radu nekih institucija na ovim tijelima, jer se promijenila zakonska regulativa u tome. Ali ajmo mi dalje, da ovdje ne pretvorimo sve u neku predavačku situaciju. Ovaj, ima li daljnjih diskutanata vezano za odluku o osnivanju i ustroju ove naše ustanove? Ako nema, dajem na glasovanje prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju i ustroju Pučkog otvorenog učilišta u Šibeniku. Tko je za?

12 protiv, suzdržanih, sa 12 glasova prihvaćena odluka pod brojem 12. I 13. Imamo isto tako vezanu odluku. Naime, znate da je akt o osnivanju jedno, a statut, temeljni opći akt ustanove drugo. Sad imamo prijedlog statuta Pučkog otvorenog učilišta u Šibeniku koji je usklađen sa Zakonom o obrazovanju odraslih iz 2022. godine. Otvaram raspravu. Kolega Marinec, izvolite. Hvala lijepa. Čitajući statut Pučkog otvorenog učilišta, odnosno prijedlog njegov, mislim da se napravila nenamjerna, reći ću, greška, odnosno da nije poštivan zakon, i to Zakon o obrazovanju odraslih. U više navrata, čitajući Zakon o obrazovanju odraslih, mislim da je zakonodavac namjerno odvojio upravnu funkciju Pučkog učilišta, odnosno ustanove koja se bavi obrazovanjem odraslih, i stručnih službi koje rade u toj istoj ustanovi. A ovdje u statutu se uporno tumači kako ravnatelj je ta jedna jedina osoba koja praktički, ovaj, odgovara za zakonitost rada, a istovremeno i odgovara za stručnost unutar tog Pučkog učilišta. Mislim da je to greška, jer

iz više navrata, jer tu ovdje, sad ću vam reći gdje točno po točkama, ravnatelja, kad se navodi da odgovara za stručnost, a Zakon o obrazovanju odraslih je vrlo jasan i govori da ustanova ima ravnatelja, za ravnatelja ustanove može biti imenovana osoba i tako dalje, ali ustanova ima i andragoškog voditelja zaposlenog na puno radno vrijeme, osim u slučaju članka 6 koji govori: ako imate manje od 10 vrsta zanimanja koja radite u školovanju, a na vašoj stranci je i na neki način od agencije koja odobrava navedeno više od 10

zanimanja koje vi radite u školovanju. Prema tome, vi ste dužni zaposliti andragoškog voditelja koji on jedini odgovara za stručnost. Po zakonu vrlo jasno je napisano. Sad ću vam točno. Andragoški voditelj odgovoran je za stručni rad ustanove. I poslovi andrago, i to je točka u članku 7.4567 koji to navodi. U vašem statutu vi spominjete andragoškog voditelja, ali vi ga, kao u članku 58, vi stavljate da je statut pod uvjetima određenih zakonom ravnatelj može obavljati poslove andragoškog voditelja. I sad, andragoški voditelj je odgovoran za stručni rad ustanove, a obavlja poslove vezane uz, i sad vi navodite pod prvi stavak organizaciju cjelokupnog procesa obrazovanja i vrednovanja. Zašto čitam samo taj prvi članak? Jer, kaže, izuzev stavka 1 ovog članka, učilište na poslovima andragoškog voditelja može zaposliti osobu koja ima završeni. Nije bitno sad što, kako dalje, je li, ali sve obavlja osim prve točke, a to je organizacija cjelokupnog procesa obrazovanja i vrednovanja. A to je upravo ono osnovno zašto andragoški treba, ovaj, se zaposliti. I sporno je da vi uvodite stručna tijela, od prije vučete stručno vijeće u kojem je, kojeg čine nastavnici i radnici iz odjela obrazovanja. Stručno vijeće imenuje ravnatelja odlukom, a sukladno okvirnom godišnjem planu i programu učilišta i programu obrazovanja koji se provodi. I to je u koliziji sa Zakonom o obrazovanju odraslih, jer tu je, točno se navodi da upravo taj andragoški voditelj odgovara za tako nešto.

A vi sa svojim stručnim vijećem upravo na neki način izbacivate andragoškog voditelja i umjesto njega, u ime ravnatelja, vi preuzimate funkciju odgovorne osobe za stručni rad. Mislim da to apsolutno treba korigirati ako ćemo poštivati Zakon o obrazovanju odraslih. Mislim, ne znam da li sam bio jasan, ali pravnici koji se bave s ovim vjerojatno će razumjeti, ali ako ništa drugo, moraju sigurno reagirati na, na ovo što sam izrekao sada. Hvala lijepo. Možemo li poslije se referiraju na onu neku? Kolegica Kalauzović, ste vi odgovorili? Ovaj, jedan stavak je izuzetno strogi, jer, znači, u statutu 1 kaže: "Andragoški voditelj obavlja stručni rad." Kako to može biti? U skladu sa zakonom, znači, ustanova kaže da može imati i posebnu osobu koja je zaposlena na mjestu stručnog voditelja. To je, do sada sam tu dužnost također obavljala ja. Kako nam sadašnja ravnateljica ide u mirovinu, tako dok, znači, nakon donošenja ovog statuta imat ćemo ponovnu sistematizaciju radnih mjesta i dok ne osposobimo osobu koja će biti za stručnog voditelja, tu dužnost ću obavljati i dalje ja. Tako da, pretpostavljam, bit će, znači, nakon donošenja ovog statuta donose se novi pravilnici o unutarnjem ustrojstvu ustanove koje ćemo donijeti u skladu s našim upravnim vijećem. Tako da ćemo se s njima savjetovati

o, znači, o stručnom voditelju. Ali po zakonu, ravnatelj može biti i stručni voditelj, može imati tu dvojaku funkciju. Mogu ja? Prema zakonu može. Prema zakonu može i, tako da. Ovdje bi stvarno trebalo malo biti oprezan, kolegice, jer vam zakon govori o tome da možete obavljati jednu i drugu funkciju samo ako je limitirani broj programa. Tako je. Sad, znači. Tako da tu, ovaj, vi u biti ne bi smjeli izvoditi 11 programa, a u tom slučaju morate imati andragoškog voditelja. Tako je. Tako je. Znači, kad prelazimo tu brojku, ali sve, sad se to sve u, u, u roku od 2 godine se treba. Već imate odobrenih više od 20 programa. Ali ih treba. Molim vas, kolega Marinec, samo. Ali u tom trenutku, kad provodite, ne možete provoditi više od 10 programa. Ja bih pročitao. Tako da. Točke. Evo, vi zadržite se još tu, kolega Marinec nek nastavi svoju diskusiju. U trenutku izvođenja, ovaj, ne možete izvoditi više od 10 programa.

Ja bih htio samo upozoriti jednu stvar, kao prekršajne odredbe. Ako vi imate, čak i ovdje, ako ne zaposli na puno radno vrijeme najmanje jednog nastavnika na svaka 2 obrazovna sektora, ako provodi programe obrazovanja i programa. Zatim, ako ne zaposli na puno radno vrijeme najmanje jednog nastavnika na svaka 3 obrazovna sektora, ako provodi. Vas čeka puno toga. Da, da, da. Jedan nastavnik. Da bi, da bi uskladili ovo. Ali što se tiče vašeg osnovnoga, vi stavljate eventualnu mogućnost andragoškog voditelja, ali mu limitirate obaveze. I to suprotno zakonu. Stručnim tijelom vi upravo limitirate. U tome je najveća prednost ovog zakonodavca, zakonodavca ovoga zakona, a to je da želi striktno odvojiti upravljanje od stručnog odjela. A vi to uporno želite kroz jednu funkciju zadržati. A s obzirom da želite, koliko sam shvatio, unaprijediti Pučko učilište, i bit će dovoljno programa, i bit će svega skupa, ne da morate korigirati vašu sistematizaciju u kojoj imate stručnog voditelja, imate i nastavnika, ali stručno tijelo odudara od Zakona o obrazovanju odraslih. I to, molim vas, vodite računa o tome, jer, na kraju krajeva, vi ćete snositi odgovornost za tako nešto. Učilište će imati stručnog voditelja. Zašto sam ja i htio, zašto sam ja i htio promijeniti, ovaj, upozoriti vas prije nego što ste izabrani. Sad kad ste izabrani, sad vam nema spasa. Ali s druge strane, mislim da ovo itekako, mislim da ovo glasanje za ovoga statuta ne možemo prihvatiti, ovaj statut ovako kako je predložen, jer sigurno odudara od zakona.

I to tražim u ime predlagatelja i pravnih službi da to pogledate i ponovo provjerite. Hvala lijepo. Hvala. Imamo li daljnjih diskutanata? U ime predlagača se koji javlja... Nitko? Aha. Ja tu ne mogu na ovaj način skinuti točku, ja mogu samo staviti na glasovanje i eventualno vidjeti, ovaj, kroz glasovanje kakva je odluka. Morate izglasati nešto što je van zakona. Što nije u skladu sa zakonom, što to nije odvojeno. Ne možete mu odgoditi odluku. Imamo konkretni amandman. Imate li možda konkretni amandman vi na ovaj točku? Predsjedniče. Molim. Izvolite.

Uz poslove iz ovoga pokreta, ravnatelj može obavljati poslove andragoškog voditelja. Okej, ali imamo ovu drugu. Tako je. Kaže: "Izuzev stavka 1, čovjek." Sve vas srdačno pozdravljam, dragi vijećnici, drage vijećnice. Poštovani predsjedniče, tajniče, gradonačelniče sa zamjenikom. Predsjedniče, vama se, ovaj, bi se obratio, obzirom da nismo imali stranku, pa predlažem stranku od 10 minuta, jer zaista imam fiziološke osobne potrebe. Pa bi volio da bude stranka od 10 minuta. Dobro, hvala vam lijepa, ovaj, na tome, ali koliko vidim, ništa vas nije sprječavalo da u tijeku same rasprave napuštate ovu dvoranu i da mi ovdje stvarate nervozu oko broja ljudi koji su mi potrebni. Ovaj, u svakom slučaju, kolega Marenci, još bi volio da, prije nego što konkretiziramo neki prijedlog, da se osvrnemo na ovaj članak 58 na koji ste vi, ovaj, spomenuli. Ja isto sada malo dublje čitam ovo nego što sam, ovaj, to možda pročitao ranije. Kaže, ovaj, apsolutno ste vi u pravu da zakon postavlja tako da je upravno vijeće upravlja ustavom, ravnatelj je onaj koji predstavlja, zastupa ustanovu, na neki način je voditelj ustanove, jer je tako zakon ustanova vam spominje, je li, kao lex generalis. Ali, ovaj, onda spominje zakon i andragoškog voditelja kao stručnog voditelja pod određenim kondicijama. Međutim, vidim ovdje, ovaj, ako sad čitam, a vi me ostali ispravite da griješim, mislim da ovaj članak 58 otvara sve te opcije o kojima ste vi govorili i da nema tu nekih, ovaj, problema oko toga.

Kaže:"Uz poslove iz članka 51 statuta koji se odnose na kompetencije ravnatelja, pod uvjetima određenim zakonom, ravnatelj može obavljati poslove andragoškog voditelja." To je ono vezano za, ovaj, broj programa koji izvodimo. A onda imamo na sljedećoj stranici, kako se kome lomi ovaj tekst, kaže: "Izuzev stavka 1 ovog članka, a to je ta opcija da je ravnatelj u dvostrukoj funkciji, učilište na poslovima andragoškog voditelja može zaposliti osobu koja ispunjava ove zakonske, ovaj, odrednice." Je li. A u slučaju stavka 1, ravnatelj mora ispunjavati uvjete propisane stavkom 3. Prema tome, ovaj, nije zatvorena mogućnost da Pučko otvoreno učilište sutra ima andragoškog voditelja. Ako ispunjava određene zakonske kriterije, ono može sutra, ovaj, de facto raspisati takvu jednu opciju. Problem je što dolazi u koliziju sa člankom 59. Stručnog vijeća. Ne, kod stručnog vijeća ja mislim da nemate nikakvih, ovaj, problema. Zbog čega? Zbog toga što je stručno vijeće tijelo koje ne preuzima kompetencije andragoškog voditelja. Po zakonu ustanova, koliko mene pamćenje ne vara, kao lex generalisa vam govori da je upravno vijeće upravlja ustanovom, ravnatelj je voditelj ustanove, a stručno vijeće je tijelo koje okuplja stručni tim unutar ustanove i raspravlja neka stručna pitanja, ali on nije ono tijelo koje upravlja, ovaj, niti vodi stručne poslove. To su tumačenja koja mogu biti ovakva. Ne mogu, zato jer vam je zakon ustanova tu isključiv. Ovo vam govorim. Stručnog vijeća sazivaju voditelj ravnatelja učilišta.

A čujte, evo, recimo, mi imamo na veleučilištu stručno vijeće u formi veleučilišnog vijeća, sad po novom zakonu. Je li to smanjuje ovlasti dekana ili, ovoga, upravnoga vijeća? Ne. To je samo jedan filter u nekim stručnim pitanjima na kojima se, a on, stručno vijeće, nije voditelj stručnih poslova ustanove, nego je to ravnatelj ili, ako ga ima, andragoški voditelj. Članak 61, stručno vijeće obavlja poslove u koliziji s ustanovom. A on ovdje nema nijednu, ovaj, nijednu. Izrazite jednog, a opet u koliziji s pravnima. Tako je. Nije ravnatelj, andragoški voditelj je bio na poslu. Pa on, on sudjeluje, znači nije izradio, on sudjeluje. Stručno vijeće je vijeće koje okuplja stručnjake unutar jedne ustanove koji imaju određenu razinu obavljanja stručnih poslova i koji daju određene prijedloge prema nadležnim tijelima. Ja ne vidim što je ovdje, ovaj, sad kad malo proučim, ne vidim zbog čega bi ovu točku skidao u ovom momentu. Iskreno vam kažem. Uz svo uvažavanje toga da ste na tragu i da ste to dobro iščitali, ja ne vidim zbog čega bi ovo stručno vijeće bilo kamen spoticanja. To je jedno tijelo koje okuplja osobe koje imaju odgovarajuću spremu i bave se odgovarajućim poslovima u jednoj ustanovi. Bilo kojeg profila. Imamo i takvih. A dolazi ne iz ovog zakona o obrazovanju odraslih, tamo ga nećete naći, to ste u pravu, ali, ovaj, sve ustanove moraju temeljno, ovaj, se pokrivati zakonom o ustanovama kao njihovim generalnim propisom.

I tamo imate stručno vijeće. Šta ja znam, imate stručno vijeće i u muzeju našem. A nije, ne odlučuje o ničemu. Ono ne vodi poslove niti jednog, ovoga, segmenta poslovanja muzeja. A imate ga isto kao stručno tijelo. Ja nisam pravnik kao vi. Ja ne bih. Ne kažem ja da sada mi ovdje. Želio bih stvarno da ne ostane ništa divlje u zraku i da ljudima omogućimo jedan nesmetan rad. Evo, ništa, ne bil da ja ovdje nikako svoje znanje, dapače. Nego, evo, podijelim ga s vama koliko mogu. Možemo jednom, a vi nikako prekidate, da se sakrijemo, da ne ode ovo. Dobro. Evo ga, ovaj, zaključili smo, ovaj, dobro, kaže kolega Renje. Evo, ovaj, ja sam dao jedno svoje tumačenje. Mislim da, evo, ovaj, nekako mi konkludentno ovdje daje podršku i moj cijenjeni kolega. Ovaj, ako nema daljnjih diskutanata, ja bih ovu raspravu zaključio i dao na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na tekst statuta Pučkog otvorenog učilišta u Šibeniku? Molim da glasovanjem dizanjem ruku potvrdite. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržanih 2 protiv, suzdržani ostali. Većinom glasova prihvaćeno.

Jasno, ovo je i uputa kolegama u Pučkom otvorenom učilištu da, ovaj, oko pozicije andragoškog voditelja u vremenima koje je pred njima, vode računa da tu ne dođu u koliziju sa ovim normama o kojima smo govorili. Statut vas ne sprječava u tome, ali vam otvara put za daljnji rad. Idemo dalje. Točka 14 je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvještaja o danoj suglasnosti za zaduženje trgovačkom društvu Čempres i d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu prethodnu suglasnost. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, ostali većinom glasova prihvaćeno. Idemo na 15. točku dnevnog reda, koja ima nekoliko podtočaka. To su izvješća o radu koja primamo na znanje. Znači, o njima, ovaj, ili glasujemo. Glasujemo. Glasujemo. Ispričavam se. Znači, pod A, 15. imamo izvješće o radu Javne vatrogasne postrojbe grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite.

Evo, ovdje moj kolega vatrogasac jeste, jel? Susjed moj. Dobro. Ova izvješća koja, koja se dostavljaju, ona su tehnički korektna. Ja bih volio da se u ovom izvješću vatrogasaca grada Šibenika u protekloj godini, da se malo više, da malo više smo mogli vidjeti negdje u tim računama, analizama, kako smo to radili na području vatrogastva u prošloj godini, gdje su bili određeni problemi, pa i po pitanju suradnje sa civilnom zaštitom, stožerom civilne zaštite. Nigdje se to ne spominje. Sugeriram da to u sljedećoj godini uradite, jer nije baš sve tako baš idealno bilo, da bi mogli reći kako smo to svoje zadaće u protekloj godini izvanredno, izvanredno, ovaj, izvanredno uradili. Drugo, što se ne spominje nigdje dobrovoljno vatrogasno društvo, doduše vi ste profesionalna vatrogasna postrojba, a sugeriram također da u odnosu na nedovoljnu razvijenost upravo jedinica civilne zaštite na određenome području, malo radimo na preformuliranju uloge i zadaća dobrovoljnih vatrogasnih društava. Znate, ne možemo na jednom požaru pozivati građane da u cipelama ili trika-trakama, kako god hoćete, gase požar. Ti građani moraju malo više znati o tom gašenju požara. A zato postoji cijelo vrijeme u kojem to, pa i profesionalna vatrogasna jedinica, prije svega dobrovoljno vatrogasna društva na određenom području, trebaju činiti. Stoga, evo, predlažem i dajem na razmišljanje da se uloga i zadaće dobrovoljnih vatrogasnih društava u odnosu na konkretne njihove zadatke u datim požarima i situacijama malo preformuliraju, da se malo drugačije postave.

Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, dajem na glasovanje točku 15a, izvješće o radu Javne vatrogasne postrojbe. Tko je za? 14. 14 protiv, suzdržani. Konstatiram uz ovu dopunu kolege Galića s 15 glasova prihvaćeno. 15b, izvješće o radu, financijski izvještaj Centra za pružanje usluga zajednici grada Šibenika za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 15. Protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Točka c, izvješće o radu Savjeta mladih grada Šibenika za 2022. Otvaram raspravu. Dajem na glasovanje 15c. Tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani, s većinom glasova, 15 glasova prihvaćeno. 16. točka dnevnog reda je ona dopunske tri točke: prijedlog plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinansijskoj imovini Osnovnih škola grada Šibenika za 2023. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 16. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, ostali većinom glasova prihvaćeno. 16. točka. 17. je gotovo-nastavna. Prijedlog odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva grada Šibenika za 2023. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, većinom glasova. S 12 glasova prihvaćena je točka 17. Imamo konačnu točku 18. To je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na čestici broj 1035/2, katastarska općina Šibenik. Ovdje, uz jednu napomenu, da bi morali korigirati u ovom prijedlogu članak 2 na način da ova odluka stupa na snagu dan nakon objave u Službenom glasniku grada Šibenika, radi načina objavljivanja i stupanja na snagu propisa koji su u našoj kompetenciji.

Za riječ se već odavno javio kolega Slavica. Evo, dočekali ga. Izvolite. Hvala. Znači, grad Šibenik gospodinu Grgurici prodaje česticu 1035/2, Šibenik, u površini 62 m2, jer čestica više nije u funkciji javnog dobra. Tu naizgled nema ništa sporno, ali onda dolazimo do obrazloženja u kojem se nalazi da je gospodin Grgurica zainteresiran za kupnju predmetne čestice jer se ona nalazi između čestice 1035/2 i čestice 1042/2, koje su vlasništvo njegovih roditelja. I na to je bitno naglasiti. Prvo, kako se čestica 1035/2, koju kupuje gospodin Grgurica, može nalaziti između čestice 1035/2 i 1042/2 kada gospodin upravo kupuje česticu 1035/2, koja je u vlasništvu grada Šibenika, a ne njegovih roditelja? Drugo, katastarska čestica 1042/2, za koju se navodi da je u vlasništvu roditelja gospodina Grgurice, je zapravo u vlasništvu 9 drugih osoba. A ja ovdje imam i dokument da je ta čestica u vlasništvu 9 osoba od kojih se nijedna ne preziva Grgurica. Također, kada se prolazi tom ulicom, Kornatskom, vrlo lako se uoči da je na katastarskoj čestici 1035/2, koja je u vlasništvu grada Šibenika, već izvedeno ravnanje zemljišta na kojem su postavljena 2 montažna objekta. Ako ne vjerujete meni, onda pošaljite komunalne redare pa se sami uvjerite. Gradonačelniče do gradonačelniče, pročelniče Paškov i Nakić, o čemu se ovdje zapravo radi i o kakvim stručnim službama zapravo pričamo kada su mnoge činjenice krivo iznesene, a dosta toga u najmanju ruku sumnjivo?

Kolega Slavica, hvala. Greške se sastoje u tome da je. Kolega Paškov, ako možete izaći, molim vas, na zagovornicu. Ovdje priznajem grešku koju je liječnik zaista uočio, da se faktički kupuje čestica koja se nalazi između istog broja i druge čestice. Povlačim ovaj prijedlog, ako je moguće. Hvala kolegi Paškovu. Konstatiramo da je ova točka povučena s dnevnog reda, pa će biti kad se doradi. Evo, sad smo gotovi, kolega, pa ćete. Pa povučena je točka, nemamo više. Zaključili smo raspravu za danas. Zato što se krivo navodilo da je to vlasništvo. A dobro, to će kolega ispraviti u samome tijeku, ako je do toga došlo. Znači, imate ugovor, a nije bitno sad. Ajmo to ispraviti i da bude nesporno za sljedeću, ovaj, sjednicu ili neku od narednih, kako bi to bilo, ovaj, konkretizirano i da ne bi ostalo ništa, ovaj, upitnoga. Evo, s ovim smo, draga gospodo, draga.

Kolega, ovaj, to ste rekli, službe su čule i primile na znanje, pa ćemo vidjeti što će. Nisu čule, nego se radi na zemljištu grada Šibenika. Dobro, dobro. Evo, s ovim smo današnji dnevni red raspravili. Ja zaključujem ovu sjednicu. Sve vas srdačno pozdravljam i želim najbolje. Radi se na zemljištu grada, a ne proda. Kolega, rekli ste, pa će valjda čuti poslije to.