25. sjednica Gradskog vijeća, 26. veljače 2025.: „propali su svi veličanstveni projekti” i porez na vikendice

I evo, mi smo bili zadovoljni, ja i Ivan, i ovaj trener Šiljak, trener nam je. Mi smo došli u kafić, do kafića, njega 300 ljudi zaustavilo i ovdje, a u kafiću nema koga on ne poštuje. Svi viču: "Jo, to je ono, jo, to je ono!" Hjepaći, hepaći. Kuge ne bi se istaknule. U dvorani je netko zadovoljan, do nas teško. Ja u zakonu, imam idiotal u zakonu. Ipak, 40 godina je u... I non-stop je tu, razumiješ? Cijenjene dame i gospodo, svima vam skupa... Morat ću malo voditi računa, imamo malo mikrofonije...ćemo se udaljiti od mikrofona. Evo, još jednom svima skupa dobro jutro, svima skupa srdačni pozdravi, s obzirom na to da smo, evo, na našoj 25. sjednici Gradskoga vijeća u ovom mandatu. Pozdravljam svu gospodu vijećnice i vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika, jasno, svu— sve članove, predstavnike Gradske uprave Grada Šibenika, predstavnike ustanova i trgovačkih društava, čiji je osnivač Grad Šibenik, kao i sve predstavnike medija i ostale koji su nazočni u današnjoj sjednici. Što se tiče onih naših uobičajenih redoslijeda, zamolio bih tajnika, našeg gospodina Galića, da izvrši prozivku vijećnika kako bi utvrdili nazočnost vijećnika na današnjoj sjednici. Izvolite, kolega Galiću. Dobro jutro svima. Branka Badžin, Goran Bušac, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara nije, ona se ispričala, Dino Papak, Marko Petković se ispričao, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje, Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić nije tu, Ivana Vudrag, i doktor znanosti Dragan Zlatović je nazočan, 18.

Možemo konstatirati da je na današnjoj sjednici nazočno 18 vijećnika, te možemo nastaviti s redovnim radom. Na početku same sjednice dužan sam izvijestiti kako je vijećnik gospodin Nenad Renje, s danom 23. siječnja 2025. godine, pristupio stranci Dom i nacionalno okupljanje Domino, te od sada djeluje kao vijećnik te političke stranke u Gradskome vijeću Grada Šibenika. Prelazimo na zapisnik. Vi ste uz današnji dnevni red dobili i zapisnik s prethodne sjednice, 24. sjednice Gradskoga vijeća, pa evo, imali smo svi prigode izvršiti uvid u taj zapisnik. Da li imamo primjedbi na zapisnik? Sugestija? Ako nemamo, možemo dati na glasovanje zapisnik s prethodne sjednice. Tko je za? Možemo konstatirati da je zapisnik s prethodne sjednice jednoglasno prihvaćen. Prelazimo na sljedeći naš dio ove sjednice Gradskoga vijeća, a to su vijećnička pitanja. Napominjem da svi vijećnici imaju mogućnost postaviti 2 pitanja, u trajanju od po 2 minute, i da su odgovori 5 minuta, a prije toga mogu postavljati pitanja i klubovi vijećnika. Što se tiče klubova vijećnika, zasad ovdje, po ovome popisu, vidim 2 prijave. Evo, javio se i treći, tako da možemo, ovaj, krenuti po tome, pa ćemo onda krenuti s pojedinačnim vijećničkim pitanjima. Prvi se javio gospodin Dunkić u ime kluba vijećnika HDZ-a, zatim kolega Restović, i kolega Kronja kao treći. Izvolite. Pozdravljam sve prisutne. Da ne nabrajam pojedinačno, moje pitanje u biti će biti upućeno na gradonačelnika. Neko jutro sam s brisačem zatekao nekakav letak, doduše nepotpisan, i bilo je— kiša ima, onako, kako je postavljen, nije imao sreću, pa je pala kiša.

Malo mi je poruka, moram biti iskren, malo mi je bila mutna. Nešto: "Je li vam se Burić ispričao što nemate di parkirati?" i tako nešto. Onda sam pogledao auto pokraj i vidio sam sličnu neku poruku. S obzirom da ne znam tko je, je li koja je adresa, zanima me na koga je naslovljeno, koji je njegov komentar na tu poruku i što nam on može reći, da li je to vrijedilo truda. I, u biti, to je pitanje. Da se gradonačelnik osvrne na to. Hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik doktor Burić, izvolite.

Evo, poštovane vijećnice i vijećnici, dobro jutro svima. Dakle, mi smo svi skupa zajedno u onom, za nas najinteresantnijem, trenutku lokalnih izbora, i naravno, svaka kampanja je, uvjetno rečeno, legitimna u svim svojim postupcima i ne treba to shvaćati baš previše tragično. Ali u svakoj kampanji, svaka poruka, ja bar očekujem da ima barem dio istinitosti i korektnosti. Međutim, okej, ako nema, mi ćemo korektno odgovoriti, jer ne samo da imamo odgovor, nego imamo i konkretno učinjeno posla u svakom pitanju. Dakle, bilo je tih letaka, kako je to nazvano, gerila, kampanja, niz. Evo, ja ću pokušati odgovoriti onoga čega se sjetim. Parking na Svetoj Nedjeljici. Dakle, nema gradske uprave koja je otvorila toliko novih parkirališnih mjesta kao što je ovaj saziv Gradske uprave, počevši od Poljane pa do uređenog parkinga ispred Tomija, uređenog parkinga Petra Preradovića, uređenog parkinga na tri trake na području vidika. Naravno da je to uvijek izazovna tema, ali ono što hoću reći: mi jasno smo odavno iznjedrili plan i program takozvanih velikih parkirnih prostora, odnosno investicija. To su dvije podzemne garaže u projektu Batižele. To je garaža koja će riješiti problem stare gradske jezgre na lokaciji sadašnjeg vatrogasnog doma. Dakle, to su vrlo konkretni potezi, jer je praktički dobivena građevinska dozvola za novi vatrogasni dom, zatvorena je financijska konstrukcija za novi vatrogasni dom, radi se takozvana petlja Mandalina koja će riješiti ulaz u zonu novog vatrogasnog doma.

Čim se završi i stavi u funkciju novi vatrogasni dom JVP-a Šibenik, ide projekt rušenja urbanističkog rješenja, naravno sve kroz natječajnu dokumentaciju i rješavanje nove podzemne garaže na lokaciji vatrogasnog doma, uz, ja se nadam, gradnjom nove bolnice i smještanjem i doma zdravlja na toj lokaciji, prenamjenom te zgrade, da će se uvesti red i omogućiti ne samo normalno funkcioniranje onih koji stanuju u staroj gradskoj jezgri, nego normalno odvijanje i svih onih poslovnih aktivnosti, obrtničkih, dakle iznajmljivanja, koji se dešavaju u staroj gradskoj jezgri. Velika podzemna garaža, privatna investicija,će se raditi u sklopu projekta Drage. Taj projekt ide dobro, brifira se ugovor između Grada i privatnog investitora, i nadam se da će konačno krenuti ta priča. Dakle, i problem parkinga smo mi odavno apostrofirali kao veliki problem i to rješavamo. Pa je bilo još pitanje škola. E, da, sjetio sam se. Dakle, ja ću samo reći da je kroz energetsku obnovu obnovljena škola "Jure Šižgorić", kroz energetsku obnovu obnavlja se škola "Petar Krešimir IV". Spremna je prijava za obnovu škole "Vidici" na jedan poseban program koji će se ovih dana otvoriti na nivou Republike Hrvatske. Od MPO-a i gradnje novih škola, što je nacionalni program, to vi znate da ide: gradnja nove škole u Vrpolju, da ide gradnja potpuno nove škole, osmogodišnje, na lokaciji Ražine, da će se dograditi škola "Jure Dalmatinac" u Crnici, da će se dograditi i, zajedno sa sportskom dvoranom, škola na Brodarici, koja će u konačnosti omogućiti, ono što je cilj, čini mi se do 27., da bude jednosmjenski rad i da, naravno, sva djeca imaju topli obrok i cjelodnevni boravak.

Ne znam što je još bilo pitanja. Dakle, da sada više ne nabrajam, da vas ne zamaram, sve to što je bilo postavljeno u toj takozvanoj gerili akciji, sve te aktivnosti su ne u pripremi, ne u najavi, nego intenzivne, i mi te probleme rješavamo. Hvala gradonačelniku. Sljedeći klub vijećnika je Klub vijećnika SDP-a i partnera, gospodin Restović. Izvolite. Hvala, predsjedniče. Pozdrav svima: gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, kolegicama, kolegama, vijećnicima, pročelnicima, predstavnicima javnih ustanova i gradskih tvrtki, i naravno medijima. Pa kako praktički završava, gradonačelniče, ovaj vaš treći mandat, ove 4 godine koje ste, po mom mišljenju, zapravo prespavali, po mišljenju vjerojatno nekih drugih ili vaše, dobro odradili. Ja ću, u tom nekom tonu, kad se neke stvari završavaju, onda je dobro napraviti nekakav rezime. Neću vas pitati za to da li ste vi zadovoljni vašim radom i onim što ste napravili, pretpostavljam da jeste. Pitat ću vas da li ste zadovoljni s ljudima s kojima ste radili čitavo ovo vrijeme, s ljudima koji stvarno vode ovaj grad. To su zamjenik Mileta, viši savjetnik Zekanović, niži savjetnik Samardžija i jedno dvoje pročelnika. Evo, vrlo jasno: da li ste zadovoljni s njihovim radom i da li je to vaša ekipa za sljedeće 4 godine? Hvala.

Gradonačelnik doktor Burić, izvolite. Poštovani vijećniče, gospodin Mileta, svi vijećnici, pročelnici, oni su praktički ne u ove 4 godine zadnjeg mandata, nego su oni dio tima 12 godina. Ne da sam im ja davao povjerenje, nego su im davali građani. Dakle, koliko ja znam, u demokratskom postupku, 3 izborna ciklusa za redom, ova ekipa je, i to u velikom postotku, dobivala povjerenje građana. Četvrti mandat, svjestan svojih godina, još uvijek me mozak služi. Sve ostalo ćemo nastojati servisirati i nastojati preživjeti, ali idemo na ponovno povjerenje. U svakom poslu mnogo stvari možete napraviti drugačije, bolje, iskorigirati. Otvoren sam za svaku sugestiju. Ja uvijek priželjkujem, postoje nekakvi projekti koji su zajednički interes svih, bez obzira na političku opciju. Nažalost, nikad nismo dobili, ne mislim sad na nikoga konkretnog, suport niti oporbe. Ja ću sad i reći: projekt nove bolnice je definitivno projekt koji ne bi trebao nitko kititi, nego zajedno odraditi, i to na teritoriju cijele županije, ne samo na teritoriju Grada Šibenika. Pa ja bih rekao čak i oni veliki projekti, kao što su Batižele, kao što je Topoli, to su projekti, ako uspiju, onda je to dobrobit svih nas. Naravno, od pozicije, uvijek transparentno izvještavati što se radi, do čega smo došli, i to mi nastojimo činiti.

Što smo mi napravili, dakle, neću nabrajati, jer to smo mi prezentirali kroz izvješća gradonačelnika, to je vidljivo, i to je vidljivo u prostoru. Ali nevažno je koliko čega je učinjeno i napravljeno, ali je vrlo važno, pogotovo kad govorimo o europskim projektima, da li je to u valorizacijskom ciklusu opravdalo investiciju. A jeste. Dakle, ja ću samo reći da je projekt obnove Šibenskih tvrđava proglašen najboljim projektom na razini Europske unije, i ja čestitam, ne meni, nego upravo ovo što ste vi rekli ekipi koja je to radila, i način našeg komuniciranja, počevši od pročelnika pa nadalje, je uvijek partnerski, a ne s pozicije hijerarhije i sile. I tako ćemo nastaviti raditi i dalje. Zaključak: preko 200 milijuna eura je ušlo u ovaj grad, uglavnom europskog novca. Ni na jednom projektu nismo dobili ustegu niti sankcije, što znači da su projekti odrađeni korektno i dobro. Svi projekti u ovom trenutku su plaćeni, dakle ni za jedan projekt ne postoje financijske dubioze. U 12 godina smo povećali nešto manje od 7 puta proračun Grada Šibenika. Prvi put u povijesti Grada Šibenika proračun Grada funkcionira sa suficitom. Svoje račune Grad plaća u terminu dospijeća. Sve naše komunalne tvrtke, sva naša poduzeća, sve naše javne ustanove, pa čak i kazalište, ovdje je ravnatelj, posluju pozitivno. Ja ću primjer reći kazališta, nije to slučajno. Uvijek su imali problema, uvijek su bile financijske dubioze.

U ovom trenutku kazalište, koje je, uzgred rečeno, u energetskoj obnovi, funkcionira s preko 40% prihoda, ako se varam ravnatelju, korigirajte me, na tržištu. Sinoć sam dobio obavijest da je u Studentskom centru predstava koja je praktički djelo Hrvatskog narodnog kazališta iz Šibenika prodala 1.100 karata za svoju predstavu u Zagrebu, "Dođi gola na večeru", mislim da se tako sve to skupa zove. Gledao sam je i to je bilo sjajno, i to je ono što mi radimo. U ovom trenutku Grad Šibenik funkcionira, ja bih rekao, korektno i na području gospodarstva, turizma, društvenih djelatnosti. I završit ću. Ono zbog čega sam jako ponosan da je 55% proračuna Grada Šibenika, dakle to vam je okruglo, otprilike 55 milijuna eura godišnje, transfer društvenih djelatnosti. Društvene djelatnosti su sport, kultura, udruge, transferi, vrtićima, školama, stipendije učeničke, studentske. To pokazuje naš odnos prema onoj takozvanoj općoj društvenoj zajednici i naš osjećaj prema svim mojim sugrađankama i sugrađanima. Ja bih rekao u ovom trenutku da Grad funkcionira vrlo korektno i vrlo stabilno. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječima klubova je kolega Kronjac, izvolite.

Hvala, predsjedniče. Poštovanje svima. Evo ovako, kad sam prvi put čuo da će se u Gradu Šibeniku graditi spalionica, onda nisam vjerovao svojim ušima. Kad su nas pozvali, nas vijećnike i novinare, da idemo ulazano gledati tu spalionicu, kako bi to mi mogli, ovaj, vidjeti kako to radi, je li, odnosno da to mi poslije prihvatimo za naše potrebe, onda sam rekao: "Ovdje nitko nitko nije normalan. Što se ovdje događa? Zašto to govorim?" Pa sam pokušao naći neku paralelu, da vidim koliko je to, koja je to ludost. Onda sam se sjetio jednostavno da to je isto kao da su rekli da će se ovdje graditi metro u Gradu Šibeniku. Metro i spalionica, to može samo biti u Zagrebu. To je potreba Zagreba. Sad zamislite, sad to tako nekako plastično sam objasnio: gradnja metroa je isto za mene kao i gradnja spalionice. I ja sad, i s obzirom na ova današnja događanja, da svaka šuša u ovoj državi može uvesti otpad i skladištiti ga na svoj način, bacati u okoliš, i da, i da, da, da, da to građani prijavljuju, i da to godinama se ništa ne dešava. I sve to, i kad se vi vratite sada na opasni otpad, koji nema veze s ovim koji sad govorim, a to je on na Biljanima Donjim, koji je država, pored sankcija koje je prijetila 10 godina, nije u stanju, nije u stanju, i pored načina koji je bila prije godinu dana, nije u stanju sanirati, onda vas upućuje, samo ovaj jedan detalj, da to sve što se uvozi, što se nalazi, što se pronalazi, ta nelegalna odlagališta, sav taj materijal će jednog dana doći.

Mi ćemo biti centar za zbrinjavanje smeća u ovome gradu. A kažem vam, to mi nismo zaslužili, kao što nam ne treba to, tako nam ne treba niti taj metro s kojim sam to usporedio. To Gradu Zagrebu svakako je spalionica je nužno zlo, a metro im je potreba, a ni jedno ni drugo nemaju. I sad moje pitanje, gradonačelniče, s obzirom na ovo sve, da li ste u postupku ili ste vratili ova 3 milijuna u fond ili vi u stvari nećete izaći na ove izbore? Jer ja ne znam kako će birači uopće, tko će to vas zaokružiti. Evo, hvala. Hvala. Gospodine gradonačelniče, dr. Burić.

Poštovani vijećniče Kronja, dakle, prva ispravka: odakle vam uopće termin"graditi"? Ne gradi se u Šibeniku ništa, nit se u ovom trenutku o tome razmišlja, niti znamo da li će se uopće nešto graditi ili se neće graditi. Nadalje, nikakvih 3 milijuna eura mi nismo transferirali, niti jedan cent nikakvih tih eura nije potrošen. Ono što ćemo raditi i što radimo je iznalaženje rješenja u prvom redu za područje Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, jer po europskim normama o zbrinjavanju otpada, s centrima za gospodarenje otpadom koje smo mi napravili i završili, problem zbrinjavanja otpada nije završen. Vi morate otpad riješiti, i to je naša zakonska obveza do kraja. Da li će se to riješiti sustavom recikliranja ili kružne ekonomije, to ćemo vidjeti. Da li će se to riješiti sustavom koji je sada promovirao docking, dakle praktički jedna druga varijanta nestajanja otpada, jer zapamtite, postoji velika količina otpada koji se ne može reciklirati. Vi imate obvezu na svom području to riješiti. Nadalje, svi u Hrvatskoj, pa i Grad Šibenik, plaća ugovornu kaznu zbog činjenice da se količina komunalnog otpada povećava, a ne smanjuje, bez obzira što mi sve više recikliramo. Zašto? Zato što, nažalost ili na sreću, smo mi turističko područje, zato što imamo intenciju da se turizam proširi na cijelu godinu, zato što time dobivamo neke ljude koji ovdje borave i stvaraju smeće, zato što to njihovo smeće mi moramo zbrinuti i zbrinjavamo ga u Centru za gospodarenje otpadom, i vi morate pronaći rješenje.

Dakle, ja govorim o iznalaženju rješenja unutar Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije. Nadalje, ono što smo proveli, to je provedena natječajna procedura za izradu upravo onoga što i mi tražimo odgovor: studija isplativosti, studija izvodljivosti, ekološka studija koja će dati odgovor što bi eventualno, i sad korekcija, ne spalionica, nego energana, jer iz toga ne smije biti nikakve štete po okoliš, što ona bi na kontekstu zbrinjavanja do kraja otpada značila na ovom području. Da li je ona moguća? Da li je ona uopće isplativa na ovom području? Mi to ne znamo. Bit ćemo i znat ćemo kada dobijemo rezultate te studije. U ovom trenutku se ništa bitnog ne dešava, jer je Grad Šibenik inicirao

pravnu proceduru koja će biti sadržana u aneksu ugovora, u kojoj mi tražimo izmjene prioriteta u toj natječajnoj dokumentaciji, i dok ne zaštitimo apsolutni interes Grada, procedura se neće dalje odvijati. Dakle, ništa pod milim bogom se ne dešava, a kamoli odluka da će biti ili neće biti, kako god mi to nazvali, spalionica, energana, ili će to biti neko treće rješenje, ili će biti rješenje, kako vi to kažete,"vozimo to u Zagreb". Ali neće vam to Zagreb, dragi moj, primiti. Oni rješavaju svoj problem kao, ne samo najveći grad, nego kao praktički samostalna županija, i imaju istu zakonsku obvezu kao što je imamo u Šibeniku. Oni su konačno odlučili da će to biti spalionica. Mi u ovom trenutku nismo odlučili ništa. I ništa se u ovom trenutku ne gradi. A ono što vam ja obećavam, naravno, ako ja budem u prilici da o tome odlučujem, nikad neću donijeti odluku koja ide na štetu Grada Šibenika, nikad neću donijeti odluku koja neće biti transparentno komunicirana, ili kroz predstavničko tijelo ili kroz uključivanje širokog sloja građana u odlučivanje, jer to su prekrupne odluke. Mi u ovom trenutku samo ispitujemo sve varijante, a moramo se odlučiti za jednu, a koja će to biti, odlučit ćemo zajedno. Hvala. S ovim smo iscrpili pitanja klubova vijećnika. Možemo prijeći na pojedinačna pitanja koja su vijećnici ovdje aplicirali jutros u ovaj popisnik. Prvi se javio kolega Samardžija, izvolite.

Dobar dan svima. Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti gradonačelnika, s gospodinom Miletom, predsjednika Gradskog vijeća, sve pročelnike, drage vijećnice i vijećnike, direktore javnih tvrtki i ravnatelje, i naravno medije. Evo, obzirom da je kampanja već krenula, bez obzira, moglo bi se reći da nije kampanja, već predkampanja, da sam maloprije bio prozvan ovdje, čak i imenovan kao neki niži savjetnik. Osvrnut ću se malo na nedavne letke koji su obilježili Grad, pa pitati sve te iste navedene koji su ih stavljali: da li se Burić ispričao za rješavanje čvora na Batiželama i dobivanja 200.000 kvadrata 1/1 u vlasništvu Grada Šibenika? Da li se Burić ispričao građanima za cijenu vrtića od 90 eura koju je na prošloj sjednici ista ta Čušpajs koalicija napala, da danas svi plaćaju roditelji 90 eura? Je li se Burić ispričao u zadnjem mandatu za 90 za izgradnju Poljane? Je li se Burić ispričao za nadogradnju veleučilišta? Da li se Burić možda ispričao za izgradnju studentskog doma? I da ne nabrajam dalje.

Isti navedeni koji vladaju u županijskoj skupštini, nazvani Čušpajs koalicija, jedini projekt koji su dosad napravili je kupnja Ruzinovog broda Tijat koji stoji i zauzima mjesto na Šibenskoj rivi. Molim medije da obrate pozornost na to da stoji i zauzima na Šibenskoj rivi mjesto. Ingerencija je lučke uprave, i to je gerila odradila i pitala što je s Dolcem. Pa lučka uprava vodi prostor Dolac i ona ima ingerenciju nad njim. Naravno, Čušpajs koalicija, na čelu sa županom, bivšim županom, nije napravila ništa. I molim da s ove govornice se ne obmanjuje građane, to sam zadnji put rekao, nego da se govori istina i ono što je dobro. A bezidejnost, nemaštovitost, nesugeriranje, nekompetencije, nego isključivi napadi, ne donose nikome ništa. A obzirom kako se oporba ponaša, na sljedećim lokalnim izborima ne da ćemo imati većinu, nego ćemo imati apsolutnu većinu, a oni će otpadati kao ratkape sa starih kola. Jer su gubitnici bili i gubitnici će ostati. A sad molim gradonačelnika Burića da svim vijećnicima i građanima Grada Šibenika kaže jasno što će se u sljedećem mandatu raditi i koji su to projekti i koji su u pripremi, počevši od žičara pa nadalje. Hvala.

Hvala, kolegi. Samardžija i gospodin gradonačelnik, dr. Burić. Evo, hvala vijećniku. Dakle, poštovane vijećnice i vijećnici, neću nabrajati projekte, ni što smo napravili, ni jesmo li napravili. Vrlo jednostavno, zato što to je zamaranje i glođanje ovog vremena, a to zaista nema potrebe, jer smo mi 2, 2 i pol mjeseca do izbora i građani će jako dobro odlučiti kako smo mi radili i da li je to ono što su oni od nas očekivali. Ono na što smo mi usredotočeni, dakle, to je uvijek ista formula: korištenje europskih fondova na čist i transparentan način u nizu projekata u kojima to možemo. Pa ću reći, između ostalog, da u ovom trenutku smo mi jedan od rijetkih gradova u kojem su sve kulturne investicije u energetskoj obnovi. Dakle, traje, i to već intenzivno, energetska obnova kazališta, traje, i to je već intenzivno, energetska obnova knjižnice. Čuo sam se jutros, prije sjednice, s novim ravnateljem muzeja koji konačno je praktički doveo u fazu početka radova energetske obnove muzeja. Traje energetska obnova škole Petar Krešimir IV. U sklopu toga na Šubićevićuće se riješiti gorući problem sportske dvorane koja ne da je vlažila, nego to je bio potok, dakle, bila je praktički u fazi neupotrebljivosti. Ono što je važno za reći:

NPO, dakle Nacionalni program otpornosti, kohezijski fond kao drugi izvor, integralna teritorijalna ulaganja, u svim tim europskim nišama Grad Šibenik je aplicirao. Meni je posebno drag i tu projekt iz vrlo jednostavnog razloga, jer smo zahvaljujući radu upravo pročelnika Grada Šibenika omogućili da će se u Skradinu napraviti sportska dvorana koja će za taj mali, ja bih rekao, butik gradić značiti život i kroz zimu. Da smo omogućili općini Bilici, u kojoj, uzgred rečeno, nije HDZ na vlasti, omogućiti da će se riješiti problem i vrtića i vatrogasnog doma. To je rezultat rada administracije Grada Šibenika, bez predrasuda o kome se radi, o kojem području se radi. Ono što smo naročito intenzivno koristili je ulaganje tog novca u infrastrukturu. Nemojte zaboraviti da smo napravili projekt aglomeracije Grada Šibenika, da se u ovom trenutku, na što sam posebno ponosan, radi projekt pročišćavanja i kanalizacijskog sustava Zatona. Dakle, jednog pitoresknog, ja ću ga doslovno nazvati gradićem, a to je, da se intenzivno radi, i tu je direktor vodovoda, na projektu kanalizacijskog sustava Jurasi-Bilice-Raslina, i to je poprilično i daleko odmakli. Da smo u fazi izrade donošenja planova cijelog obalnog područja, uključujući Brodaricu smo riješili, uključujući Žaborić-Grebašticu, da sačuvamo upravo te zone, jer nema kanalizacije, nema infrastrukture bez planskih preduvjeta. Dakle, niz planova moraju to potkrijepiti i napraviti. Dakle, i ono na čemu ćemo posebno, i čemu ćemo se posebno posvetiti, to je konačno realizacija projekta Batižele, dakle dovoz investitora.

U ovom trenutku EXTEF je područje koje je apsolutno nama na raspolaganju, u kojem mi upravljamo, u kojem smo nakon 10 godina upornog rada 200.000 metara kvadratnih prostora doveli u čisto vlasništvo, naravno zajedno s državom. Nije to bio jednostavan put. Da to je bio jednostavan put, ne bi bilo razlučnih prava, ne bi bilo hipoteka, ne bi bio u jednom trenutku pokrenut stečajni postupak nad TEF-om, pa smo to vratili. Ne bi bilo mukotrpnog rada s Finom, u kojem je bilo preko 200 ovršnih postupaka nekih firmi koje više uopće u Gradu Šibeniku ne postoje. Ja ih se sjećam, jer imam toliko godina, kao što je pitanje Kamenara ili nekih drugih. Mi u ovom trenutku s tim prostorom raspolažemo. U ovom trenutku je to prostor koji će biti budućnost Grada Šibenika. Nećemo dozvoliti da nam privatni investitori nameću svoja pravila. Štitit ćemo tu interes Grada. Nećemo odustati od koncepta da je 40% zone u javnoj funkciji. Ono, evo, sad ću reći i dodatak: interes za Batižele je i dalje vrlo intenzivan u formi A, i kontakti s Europskom bankom za obnovu i razvoj, kontakti s konzultantskim kućama su i dalje intenzivni. I moram reći da je taj natječaj nas i cijeli postupak koštao 0 centi. U ovom trenutku tvrtka Batižele je financijski potpuno konsolidirana. Ona posluje pozitivno. Tu je i direktorica, ona vam može odgovarati na detalje. Ali što vam hoću reći: paralelno, i ja se nadam da ćemo imati još jednu sjednicu Gradskog vijeća, ovo nije zadnja, jer smo pokrenuli postupak izrade UPU-a zone Batižele.

Nakon UPU-a mi ćemo moći sami odlučiti hoće li neki segment ići u poseban natječaj, ako za njega postoji interes. Hrvatske ceste će praktički unutar tjedan, dva, tri objaviti natječaj za čvor Njivice 1, Njivice 2. Zašto to govorim? Dva velika denivelirana rotora, ali i obvezu gradnje ceste od 2,2 kilometra do zone Batižele. Dakle, bit će odrađena na razini investicije Hrvatskih cesta. I ono što je posebno interesantno, mislim da je to ovih dana i bilo objavljeno, ide takozvana gradnja treće plohe unutar Bikarca. Ta treća ploha će biti ploha, i zato sam ponosan, za zbrinjavanje građevinskog i zemljanih iskopa. Dakle, mi ćemo nastojati spriječiti ovo nasipanje u prirodi. Zašto vam to govorim? Zato što smo mi već davno ukalkulirali da će u pripremi te treće plohe biti potrebno preko 130.000 metara kubnih nasipa, i taj nasip je predviđen. Izvlačenje kompletne troske s područja Batižele, koje negdje ima oko 30.000 metara kubnih, jer je troska dobila certifikat indiferentnog građevinskog materijala. Bit će izvlačenje kompletnog nasipa s Vojarne Bribirskih knezova kao pripreme za gradnju nove bolnice. Dakle, te dvije zone ćemo imati potpuno očišćene. I naravno, posvećenost projektu bolnica. Vi znate da sam ja posebno osjetljiv na tu priču i sad to kažem, i to ću javno reći: nikad se taj projekt ne bi pokrenuo da nije Grada Šibenika i mene osobno. Ja tu javno kažem da je župan Jelić reagirao izvanredno, u roku 10 minuta.

To je ono o čemu ja govorim. Dakle, u nekim projektima nema političkih niti bojanih podjela. Mi smo se dogovorili oko načina financiranja studije izvodljivosti. To je, gospodine Kronja, ista priča kao i kod potencijalne energane. Dakle, najprije morate dobiti materijal koji će netko relevantno kazati da je to isplativo. Pa i za bolnicu smo to morali napraviti, a ne samo doći i kazati: mi to želimo, pa će to netko podržati. Ta studija izrade bolnice koštala preko 600.000 eura, u kojem je Grad iz proračuna transparentno tome sudjelovao, jer je to interes Grada. Kao što je interes Grada veliki projekt Draga, jer se i ne može napraviti bez Grada. A ono što mene u projektu Draga interesira je podzemna garaža s 800 parkirnih mjesta. Interesiraju me tržnice. Da je po mom načinu razmišljanja, tržnice nikad ne bi bile privatne, nego bilo komunalno i javno upravljanje. No, to je priča koju smo mi naslijedili, takva je kakva jeste. Ali će Šibenčani dobiti zatvorenu tržnicu, modernu. Dobit će otvorenu mediteransku tržnicu. U međuvremenu smo riješili lokaciju privremenog izmještaja tržnice Šibenik, jer je to vrlo specifično. Ne možemo je izmjestiti nigdje osim na poziciju katastarske čestice koja je u vlasništvu lokalne samouprave. I to smo riješili kao pripreme za projekt Draga. Tome ćemo biti posvećeno. I bez obzira na naše političke prepirke, razmirice, neki put i s emocijama, Šibenik definitivno zna što želi i zna točno kuda ide.

Hvala. Sljedeći koji se javio za pitanje, kolega Rajić. Izvolite, kolega. Lijepi pozdrav svim prisutnima na ovoj gradskoj, na sjednici Gradskoga vijeća. Ja imam dva pitanja za gospodina gradonačelnika Burića. Prvo pitanje se odnosi na Sveučilište u Šibeniku, ili kako to gradonačelnik nekad reče, Univerzitet u Šibeniku. Jedno ili drugo, ali razumijemo se. Punih 8 godina u ovom Gradskom vijeću slušamo o osnivanju Sveučilišta, pa je moje pitanje sljedeće. Ništa se do sada zapravo nije dogodilo. Kada će se konačno osnovati Sveučilište u Šibeniku ili ćete i taj bitan projekt, kako to vi kažete u vašem programu, odgoditi za sljedeću predizbornu kampanju? Jer je očito da on neće do kraja niti ove godine biti gotov, jer nemamo formalno pravne odluke o osnivanju Sveučilišta u Šibeniku. A ja ne sumnjam da li vi znate koja je procedura osnivanja Sveučilišta. Sveučilišni studiji koje imamo u Šibeniku su, koliko u radu, 2-3 godine, pa me zapravo interesira koliko je studenata koji su u Šibeniku diplomirali energetiku ostalo živjeti u Gradu Šibeniku. To je vrlo interesantno pitanje, jer stalno se borimo, odnosno stalno se zalažemo za to da studenti koji ovdje završe studije ostanu i žive u Šibeniku. Nisam siguran, ja zapravo nemam informaciju, ali bih volio da znam, volio bih da i ovo vijeće zna, koliko je to studenata posebnoga studija energetike, sveučilišnog studija iz Zagreba, završilo taj studij i koliko je ostalo u Šibeniku.

Ovo drugo pitanje odnosi se na upravljanje gradskim, odnosno upravljanje grobljima, ne gradskim grobljima. Gradska groblja su jasno definirana. Naime, što me na to potaklo? Mnoga groblja nisu na području Grada Šibenika, u našim mjestima, zaseocima, kako god hoćete, još uvijek pravno regulirana. U nekim mjestima, formalno-pravno, Grad je vlasnik parcela na kojima se nalaze groblja. Pa i s tim u vezi je moje pitanje. Naime, što me ponukalo? Informacija koju sam dobio iz Jadrtavca, od mještana Jadrtavca, govori o tome da se na području, odnosno na parceli vlasništva Grada, a koje je u stvarnosti mjesno groblje, protuzakonito izgrađuju grobovi za daljnju preprodaju. Moje pitanje je: što ćete učiniti i da li ste išta poduzeli da se takve radnje protupravne riješe? Ovdje je riječ vrlo jasna. Nije riječ o gradskim čempresima, ni o tome da li će Vuković s tim upravljati ili ne. Ovdje je riječ da s tim područjem i s tom parcelom upravlja Grad Šibenik. Grad je vlasnik 100% te parcele. Evo, to je zapravo, to je moje pitanje. Drugo pitanje. Odgovorit ću na njegova dva pitanja. Gospodine gradonačelnik, izvolite.

Poštovani Ivane, dakle, očito ja imam krticu u vašim redovima. Dakle, iz vrlo jednostavnog razloga, imam pismeno. Sve što se tiče Veleučilišta i visokog obrazovanja, ja ću vama to dati, imam ja kopije. To je izvješće Sveučilišta, nije moje, čitajte. Što se tiče, tu vidite razvoj studijskih programa. Vi vidite da Šibensko veleučilište je jedno od rijetkih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj koje ima porast broja upisanih studenata. Nažalost, visoko obrazovanje, pa i srednje i osnovno, je često vezano uz demografsku priču i broj djece. Ostojnost mnogih studijskih programa na nivou Republike Hrvatske je vrlo upitno, pogotovo kad se radi o privatnim studijima. Mi ovdje govorimo ne o privatnom, nego o javnom veleučilištu. Veleučilište Šibenik raspolaže sjajnim kapacitetima, sjajnim prostorima. Smještaj studenata je osiguran. Kroz Studentski centar smo izgradili snažnu infrastrukturu. Međutim, s obzirom na, na državnoj razini, na uvjetno rečeno, izjednačenost sveučilišnih i veleučilišnih studija, projekt Veleučilišta će se osnaživati i dalje kroz programe. A da li će to u određenom trenutku, i ta odluka ne ovisi o lokalnoj samoupravi, nego ovisi o državnoj politici, biti i dobiti status sveučilišta ili ne, o tom-potom. U ovom trenutku, ja ću službeno reći: Veleučilište i dalje ima podršku, i to konkretno financijsku, u programu studija sestrinstva, koji je sjajan projekt, gdje je sudjelovao izravno i Grad Šibenik, jer sam vukao iskustvo iz prijašnjih mojih poslova. A ono što je meni posebno drago, da je 99% kolegija na studiju sestrinstva, koji će, naravno, biti uveden 3+2, dakle, govorimo o magistrima koji će dobivati titulu u Šibeniku, nastavu drže zaposlenici Opće bolnice Šibenik.

Ti mladi ljudi, ti mladi specijalisti i specijalistice, uz doktorske studije, u ovom trenutku Bolnica Šibenik ima 15-ak, i ponovo je formirana znanstvena jedinica u Bolnici Šibenik,će kroz nastavna zvanja na studiju sestrinstva dobivati titule docenata i profesora. Sve te svoje ambicije će ostvariti u svom rodnom gradu, ne moraju zbog toga ostati nigdje, i daj Bože da za 5, 6 ili 7 godina dobiju novu suvremenu bolnicu. Dakle, unutar tog segmenta, koji će i dalje jačati, mi smo ostvarili iskorak. Sve detalje oko Veleučilišta, naravno, trebate uputiti ljudima na Veleučilištu, ali u nijednom trenutku podrška Grada Šibenika nije izostala. Što se tiče groblja i svega, evo, ovdje je pročelnik, pa će odgovoriti detalje. On zna detalje. Hvala gospodinu Buriću. Daljnji odgovor gospodinu Juri ću u ime Odjela za komunalne djelatnosti. Izvolite. Pozdravljam sve prisutne. Prije nego što detaljno objasnimo pitanje ingerencije groblja, što će kolega Joško Vukuć objasniti, ja ću samo objasniti situaciju s takozvanom nelegalnom gradnjom grobnice Jadrtavcu. Po saznanju da se tamo nešto gradi, izašle su komunalne službe, zabranile daljnje radove. Osobno sam razgovarao s osobom koja to radi. Eto, jedan tužan razlog je, ali u svakom slučaju, takve se stvari ne mogu događati i komunalna služba na vrijeme izlazi. Što se tiče preuzimanja groblja, imamo intenzivne razgovore s određenim mjesnim odborima. To nije baš tako jednostavno, preuzeti groblja. Ja bih osobno volio da naši čempresi, koji iznimno dobro obavljaju svoju djelatnost, preuzmu i groblja kao što su Jadrtavac, Zaton, Zablaće i tako dalje.

Međutim, ako želite, može direktor Čempresa objasniti Vili ću. Hvala vam. Hvala. Možemo na sljedeće vijećničko pitanje. Kolega Slavica, izvolite. Prije svega, pozdrav svima okupljenima. U zadnjih pola godine propali su svi veličanstveni projekti aktualne gradske vlasti: Batižele, Vali Solaris i izgradnja stadiona na Šubićevcu. Pustimo kolegu Vijećnika. Ispričavam se. Ništa. Za propast projekta Batižele su aktualnoj gradskoj vlasti krivi svi investitori ovoga svijeta koji nisu prepoznali parcelu s kantarskom jamom kao obećanu zemlju za izgradnju Disneylanda za bogataše. Za propast projekta Vali Solaris gradskim ocima krivi su Kinezi, koji proizvode solarne panele. Inače, s tim istim Kinezima se slikavao vaš predstavnik stranke na otvaranju Pelješkog mosta, kojeg nam je platila Europska unija. A stadion Šubićevac je posebna priča, kao i klub koji igra na tom stadionu. Naime, prošlo ljeto su se u prostorijama kluba pred medijima radosno družili gospodin gradonačelnik, saborski zastupnik Zekanović i vlasnik Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik, Karajce, i obećali šibenskoj javnosti izgradnju novog stadiona. Ali tada ste na pitanje o tome tko će to platiti sramežljivo odgovarali da je to stvar vremena i dogovora. U međuvremenu smo vidjeli da gospodin Karajce jedva ima novca za isplatiti plaće igračima i da u klubu nema tople vode, pa pretpostavljam da nema novca ni za izgradnju novog stadiona. Također, vidimo da je premijer bez puno muke odbio amandman saborskog zastupnika Zekanovića o tome da država sudjeluje u financiranju izgradnje novog stadiona Šubićevac.

Dapače, država se dogovorila izgraditi Novi Maksimir, a ne Novi Šubićevac. A Šibenčanima valjda ostaje vjerovati da će ovaj financijski gigant od Grada onda sam iz proračuna sagraditi novi stadion. Ali pošto smo odrasli, više ne vjerujemo u takve bajke. Draga gospodo iz Krešimirovog doma, vaša sjajna priča je iz dana u dan sve tužnija, a bajka postaje tragikomedija. Najbolji pokazatelj toga je nedovoljna količina novca u gradskom proračunu da sagradite jednu najobičniju školu. Obećajte školu u Vrpolju od 2015. godine, na primjer. A kamoli stadione, tvornice solarnih panela i piste za utrke Formule 1 na Konjevratima. Moje pitanje je: jeste li nogama još čvrsto na tlu, da vidite da ovo nije Monte Carlo, nego Šibenik? Ili ste možda avionom s aerodroma Pokrovnik odletjeli u neku drugu dimenziju, gdje Šibenik u 10 godina ne gubi po 4.000 stanovnika? A moje drugo pitanje: nedavno ste iz medija imali prilike vidjeti da se u ulici Velimira Škorpika dogodila prometna nesreća, gdje je jedna osoba zadobila teške tjelesne ozljede. Pošto je oporba više puta upozoravala da je civilizacijski minimum u 21. stoljeću izgraditi 200 metara nogostupa prema Mandalini, zanima li vas, mislite li konačno izgraditi i tih 200 metara nogostupa ili ćete se i dalje vaditi na to da je to u projektu zajedno s izgradnjom kampusa na bivšoj vojarni Ante Jonić? Hvala. Hvala. Gospodine gradonačelniče, odgovor na vijećničko pitanje.

Poštovani vijećniče Slavica, ja ću krenuti od zadnjeg vašeg, konstatacije. Neću to drugačije nazvati, a to je nogostup. Vi kao, mislim da studirate pravo, ako se ne varam, bi morali znati da je kazneno djelo ulaganje u tuđu imovinu. Dakle, lokalna samouprava ne može ulagati na katastarsku česticu, na parcelu u tuđu imovinu. Jedina moguća lokacija, i naravno da mi to projektiramo, je nogostupa praktički unutar obuhvata katastarske čestice vojarne Ante Jonić, koja je državno vlasništvo, u kojoj je Grad Šibenik, tu su i kolege iz Odjela za upravljanje gradskom imovinom, odavno pokrenuo postupak prenošenja vlasništva na tom vojarnom zbog razvoja daljnjeg projekta. Nažalost, to se još uvijek nije desilo. A nije se desilo zato što su u cijelu priču uključene i županije, i opet, nažalost, naša fantastična županija u kojoj ste vi koalicijski partner nije odradila ništa. Molim vas. Da, u konkretnom potezu kad zaslužuje pohvalu. Ja ću to bez rezerve reći i u konkretnom projektu. Dalje. Nogometni klub je privatna tvrtka, sportsko-dioničko društvo. Proces, to vi ne znate, je pokrenut...

Mogu ja doći do kraja? Može. Hvala. Dakle... Hvala vam. Do sada smo vodili lijep tijek. Pustimo da svaki izgovori ono što ima. Mi s proračuna izdvajamo 100.000 eura. Kolega oduzima vam riječ. Hvala. Dakle, proces privatizacije nogometnog kluba je počeo, gospodine Slavice, 2011. godine. Dakle, 2, odnosno skoro 3 godine prije našeg prvog mandata. Sve što je u tom postupku išlo po zakonu na razini države je transparentno napisano u ugovoru o privatizaciji, i to su obveze Grada. Pa i, između ostalog, upravljanje, korištenje stadiona, način investiranja i tako dalje. Što se tiče projekta novog nogometnog stadiona, tu smo ja bio pozvan kao gost. Domaćin je bio vlasnik nogometnog kluba. Oni su naručioci idejnog rješenja. Mi gradnju novog stadiona podržavamo. U kojoj formi i kad će to biti, to postaje nacionalni projekt. Neće se graditi samo stadion u Maksimiru, u Kranjčevićevu, nego će se raditi i Poljud, radit će se i Bjelovar, a Bjelovar radi stadion, a nema niti rang natjecanja koje ima Šibenik. To je nacionalni program ulaganja u sportsku infrastrukturu. U tu priču će se Šibenik, unutar ingerencija koje su jasno određene ugovornim odnosima, uključiti. Ti ugovorni odnosi koji traju od 2011. su isti bez obzira tko je bio vlasnik. Isti su pravila bila i prema Kolubicima i prema gospodinu Juri ću, kao i prema gospodinu Karajci. Ništa se tu nije promijenilo. Ali ako baš hoćete,

prije desetak godina, kad sam dobio prvi mandat, onda nije bilo pomoćnog terena na Šubićevcu, bila je vododerina na kojoj djeca nisu mogla igrati. Nije bilo uređenih tribina sa stolicama, nego su bile betonske klupe. Nije bilo umjetne trave ili hibridne trave, ja se u to baš previše ne razumijem, nego je bila zasijana trava i vododerina. Na stadionu na Ljubici, uzgred rečeno, tu ide i energetska obnova, i stadion će se sanirati i urediti. Sva ta infrastruktura nije bila. A tko će kako upravljati privatnim novcem unutar svoje privatne tvrtke, pa makar to bilo sportsko društvo, to je zaista njihov poslovni rizik i njihovo pravilo. Jedino ono što ja emocionalno priželjkujem: stabilnog prvoligaša. Ja uživam gledati našu mladost koja se identificira s tim imenom, koja se identificira s tom narančastom bojom. To je ono što ja volim. Ali nekakva pravila o funkcioniranju postoje i postojat će i dalje. Dakle, što se tiče

Batižela, što se tiče industrijske zone Podi, Batižele, to sam rekao i neću ponavljati. Projekt je vrlo intenzivan i ide dalje, i tu će investitor doći kad-tad. Činjenica je da je to 200.000 metara kvadratnih prostora kojim mi upravljamo. Do prije vrlo kratkog izvjesnog vremena mi tamo nismo imali ništa, niti kvadratnog milimetra. Dragi moj mlađahni, gospodine Slavica, imali smo dug. Sav dug TEF-a je bio dug Grada Šibenika, jer je TEF prodan Gradu Šibeniku za 1 kunu. To su bile realne opasnosti za proračun, a ne vaše infišacije i pričanje o proračunu u kojem očito ne znate uopće kako je strukturiran i kako on funkcionira. Ja sam rekao...

Što se tiče Poda, uzgred rečeno, i to ponavljam, trošak projekta Batižele je 0 centi po Gradu Šibenik, sve plaća Europska banka za obnovu i razvoj, koja je i dalje ostala u projektu. Dakle, da bi vaše institucije Europe trošile novce za nešto u što ne vjeruju, ja čisto, čisto sumnjam. Ali to ćete vi njih upitati. Vi to ravnopravno s njima možete raspravljati. Vi to sve znate, pa ćete dobiti relevantan odgovor. Što se tiče Poda, Pode mi štitimo. Da li ja neku investiciju priželjkujem, ne priželjkujem, to je irelevantno. Hoće li investitor uložiti novac ili neće, to je na njemu. Na nama je da štitimo interes Grada, da štitimo interes industrijske zone Podi. To smo mi i napravili. Hoće li investitor, ta priča još nije zatvorena, Vali Solaris ući ili neće, to je irelevantno iz vrlo jednostavnog razloga. Mi smo 2023. upravo zbog onoga što smo napravili u zoni Podi: direktni spoj na autocestu, komunalnu infrastrukturu. To je jedina zona koja je spojena na kanalizacijski sustav. Pripremili planove, prodali u jednoj godini 21 tvrtki parcele u ukupnoj površini 283.000 metara kvadratnih. Na sljedećoj sjednici gradskog vijeća, koja će biti unutar mjesec dana,ćete upravo vi odlučivati o promjeni planova u industrijskoj zoni Podi, jer u ovom trenutku 30 potencijalnih kandidata čeka da se raspiše natječaj u industrijskoj zoni Podi. Industrijska zona Podi je uspješan projekt Grada Šibenika, na što smo mi jako, jako ponosni.

Hoće li biti investitor koji se zove A ili će biti investitor koji se zove B, to je potpuno irelevantno. Svako odustajanje više nikad se neće desiti, jer smo mi promijenili. Nema više hipoteka, nema zaduživanja na osnovu parcela u industrijskoj zoni Podi. Imate garancije koje su 3 puta veće od procijenjene vrijednosti. To je naš interes, da Grad ne bude ili Podi gubitnik u procesu. Da li će netko uložiti privatni novac ili neće, to je na njemu. Da li ja neki projekt priželjkujem i želio bih ga vidjeti, da. Da li je za mene projekt Vale Solaris dobar, da, jer on zahtijeva edukaciju, jer on zahtijeva otvaranje veleučilišnih i sveučilišnih studija koji bi školovali te ljude koji će raditi na tom području. Ali što će se desiti i da li smo mogli predvidjeti sve što se, nažalost, u Europi, pa i u svijetu ovog trenutka dešava, nismo. Da li imamo posljedice zbog toga? Imamo, kao i svi ostali. I završit ću. Investitor je s područja Njemačke, a svi znamo, i to nije nikakva tajna, kakva je trenutna situacija u nekad najjačem gospodarstvu unutar Europske unije. Oprostite, niste mi odgovorili na pitanje. To

je bilo moje pitanje. Ja bih vas uputio, to pitanje je gradonačelniku Rijeke, pa bih vas upitao gradonačelniku Tomaševiću. Molim vas, molim vas. Nemojmo se dobacivati s klupa. Ako ste postavili pitanje, postavili ste ga, dobit ćete odgovor. Ako ste nezadovoljni... Pa ja nisam riješen kad je rečeno. Kolega Slavica, molim vas. Pošaljite to pitanje gradonačelniku Osijeka. Jutros imate vijest kojoj se ja baš ne radujem, da je Rijeka isto tako izgubila status velikog grada. Dakle, imamo jednu zajedničku karakteristiku, a to je veliki demografski problem, koja je posebna tema. I ja ne bih sad nikoga tu podcrtavao, ali ima jedan interesantan podatak na Šibenik. Kada bi zbrojili broj stanovnika Bilica i Grada Šibenika, onda nismo izgubili ništa. U Bilicama se dešava investicija i odlazak mladih obitelji, ne zbog zasluga Bilićana, nego zato što na području Grada nemamo parcela koje su raspoložive za gradnju, kao što se dešava sa Solinom na račun Splita. Dakle, ja cijelo to područje smatram... Molim vas, kolega, ali vi imate riječ do kraja sjednice.

Ja to područje smatram integriranim područjem Grada Šibenika, jer djeca iz Bilica idu u vrtiće u Šibenik, ljudi iz Bilica koriste komunalni prijevoz Grada Šibenika, Bilićani koriste komunalne usluge Zelenog Grada i Šibenika, koriste odlagalište na Bikarcu, a da je to netko u nekom trenutku administrativno podijelio i napravio neum na lokalnoj razini, to je pitanje za one koji su to učinili. Jer za mene nije normalno da se vozite u Šibeniku, pa prođete granicu s Bilicama, pa nakon 500 metara izlazite iz Bilica i ponovo ulazite u Grad Šibenik. Zbog toga smo mi izgubili u prvom takozvanom projektu integralnih teritorijalnih ulaganja 20 milijuna eura, jer su tada mogli aplicirati samo urbane sredine koje su imale iznad 50.000 stanovnika. Zajedno s Bilicama mi to imamo. Hvala. Na sljedeće vijećničko pitanje. To je kolega Dunkić, izvolite.

Poštovanje svima još jednom. Nedavno sam popratio ponovo kroz medije da projekt uređenja vanjskog, mislim da na jesen ponovo ide. I sad neću iskoristiti ovo kao pitanje, nego kao da skrenem pozornost i dam prijedlog. Idejno rješenje Trga mi se, naravno, sviđa. Međutim, kako znamo, trenutno je to u funkciji parkinga za motore, motocikle, skutere. A kako znamo da mi imamo tu kulturu življenja trenutno, da dosta nas koristi motocikle, skutere, sva ta sredstva. Prijevozna intencija je da se što manje smanjuje promet automobilima u gradu, da se povede računa, da se što više predvidi označenih parkirnih mjesta za skutere i motocikle. Jer često se mi vozači, ja osobno, često nađemo u nebranom grožđu, da se tako izrazim, da nemamo ponekad negdje u nekom kvartu ili blizu neke institucije gdje staviti na neko označeno mjesto motor, skuter. Prisiljeni smo ga ostavljati na pješačkim prelazima, što opet stvara neugodu prema pješacima s kolicima. I često znam da ljudima to nije namjera, ali jednostavno nekad drugog rješenja nema ili smetamo automobilima. Tako da, čisto da se povede računa, da se uključi što više u planiranje parking prostora za skutere i motocikle. Hvala. Gospodine gradonačelnik.

Hvala, poštovani vijećniče. Dakle, ja ću pročelnicu Maglenu zamoliti da vam ona kaže detalje projekta vanjski. Projekt vanjski će ići. Dakle, projekt vanjski će biti prekrasan, uređen. Sve ono što je na vanjskom će ostati i dalje. Bit će štekati, bit će parking za motore. Motorima ćemo i skuterima posvetiti posebnu pažnju, omogućiti još dodatnih parking mjesta. Samoće prostor vanjskog dobiti pristojan, urbani, uređeni izgled koji će se nadopunjavati s sada već jednom predivnom cjelinom koja uključuje i park ispred Gospe Vankagrada i famoznu fontanu koja je sve interesantnija, park Roberta Vizianija, potencijalno uređenje Rive, naravno. I vanjski će biti uređen, jer vanjski je praktički nakon micanja pumpe samo popločan da ne bi bila vododerina, ali i promet i onaj zavoj i onaj parking kad tamo postoji, dobit će samo drugačiju formu. Sve ono što vanjski ima, ostat će i mi smo to predvidjeli u projektu. Evo, Maglena će reći da. Gospođa Duljević, Roša, izvolite.

Dobar dan, lijepi pozdrav svima. Pa evo, gradonačelnik je zapravo već odgovorio na vaše pitanje. Vanjski će se uređivati. Sad smo zapravo u fazi javne nabave za radove. On će se uređivati prema prvonagrađenom radu na natječaju koji je bio, gdje su se javili, pa veliki broj arhitekata je predložio uređenje vanjskog. Komisija je tada izabrala ovaj prvonagrađeni rad i sad smo, dakle, dalje napravili sljedeće korake koji su bili nužni nakon idejnog rješenja. Napravljen je idejni projekt, glavni projekt, troškovnici i sad je naš Upravni odjel za financije u fazi javne nabave. Što se tiče potrebnog parkinga za motocikle, jasno je da je to jedno tako dobro rješenje, naročito u gradovima kao što je... u gradovima na Mediteranu gdje ima sigurno 6-7 mjeseci, ne znam, možda i više, mogućnosti korištenja toga. Tako da će na vanjskom ostati jedan značajni broj parkinga za motore. Evo, zahvaljujući našem dogradonačelniku Dani, s kojim stalno brojimo te, jer on je isto tako svjestan potrebe i zapravo toga da motocikli su... značajno, dakle, im treba manje prostora, iako opet s druge strane u automobilu je više ljudi. Dakle, to vam je uvijek jedan balans između jednog i drugog. A što se tiče uređenja prostora vanjski, dakle, on ide svojim tijekom. Imat će

značajni dio i zelenila, iako to, dakle, jer je to nešto što nije ni trg ni park, pa smo tako zapravo i koncipirali natječaj, temeljem kojega je onda komisija i podijelila nagrade. Eto, hvala. Hvala gospođi Roši Duljević na ovom objašnjenju. Obzirom da vam je kolega istekao sat vremena koji je inače poslovnički predviđen za postavljanje aktualnih pitanja, odnosno pitanja vijećničkih, sukladno poslovniku, predložio bih da odredimo još 20 minuta za ostatak pitanja, ali onda unaprijed se ispričavam onima koji neće ući unutar tog kvantuma vremena, pa tako njihova pitanja, nažalost, danas neće biti moguće postaviti. Ali evo, vodimo računa o tome da postavljamo pitanja koncizno, kao što to poslovnik sugerira, bez dobacivanja, bez daljnjih rasprava i jasno je da odgovori budu koncizni. Evo, možemo li to dogovoriti i odlučivanje? Molim.

A čuješ, ja ne mogu diktirati. Mi imamo takvu dinamiku, ako bi svi postavili pitanja, ne bi do večeri završili, obzirom da imamo 2 minute, 2 minute po svakom pitanju, po svakom pitanju 5 minuta odgovor. To vam je po jednom vijećniku ništa manje nego 15 minuta. To znači unutar jednoga sata može stati ukupno 4 vijećnika. Prema tome, ajmo svi skupa se dati tu malo truda i pokušati to sublimirati. Tko je za 20 minuta još vijećničkih pitanja? Protiv? Jesmo li mogli? Jedan protiv. Jedan protiv, ostali suzdržani. Većinom glasova prihvaćena ova točka. Znači, možemo konstatirati da završavamo u 10:25 s ovim današnjim dijelom. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Kolega Kovač, izvolite.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Evo, imao sam sreću da upadnem u ovaj tajming od još produžetka, je li, za 20 minuta. Pozdravljam, naravno, sve nazočne. Prvo pitanje. Jedinice lokalne samouprave imaju ovlast odrediti stope poreza na dohodak i eventualnu novu odluku o tome moraju donijeti i objaviti u Narodnim novinama najkasnije do 28. veljače 2025. godine, dakle za 2 dana, je li. S tim da odluka ide u primjenu od 1. 3. Ako se... Neće biti u Narodnim novinama? Ne varam. Dobro, sve u redu, je li. Grad Šibenik je sukladno objavi u Narodnim novinama iz 2023., broj 114, ostao na 20% poreza na dohodak na nižu osnovicu i 30% poreza na višu osnovicu. Aktualnim zakonskim propisom određeno je da gradovi sjedišta županija mogu propisati svojim odlukama porez na dohodak za nižu osnovicu od 15 do 22%, a za višu osnovicu od 25 do 32%. Prema izvješćima Ministarstva financija, koja se mogu na internetu pročitati, navodno je preko 45% jedinica lokalne samouprave propisalo niži postotak poreza na dohodak na nižu ovu osnovicu, koju sam maloprije spomenuo, nego li je to bio slučaj 2023. A čak preko 46% jedinica lokalne samouprave odredilo niži postotak i na višu osnovicu, nego li je to bio slučaj u 2023. godini. Naš je gradonačelnik u nedavnoj izjavi za medije kazao kako je proračun Grada Šibenika u suficitu, mislim da je spomenuo nekakvu cifru od 6 ili 7 milijuna eura.

Pa stoga pitam, zbog čega grad nije posegnuo za smanjenjem stope poreza na dohodak, barem na onu nižu osnovicu u koju potpada velika većina građana, ako za to ima prostora, a time bismo vrlo vjerojatno postali i atraktivniji eventualnim investitorima, jer bi trošak rada onda bio sasvim sigurno nešto manji. I drugo pitanje, ne po meni manje važno. Dakle, na posljednjoj sjednici ovoga vijeća u prosincu protekle godine sam problematizirao financiranje takozvanog festivala Pališ iz gradskoga proračuna, kojom prigodom ste vi, gospodine gradonačelniče, reagirali rekavši da sredstva zapravo raspodjeljuje Kulturno vijeće i da se vi u to ne miješate, a i ne kanite se miješati u budućnosti. Sve to u ime toleriranja različitih mišljenja, na što se moramo, rekli ste tom prilikom, svi skupa naviknuti. No sada svjedočimo kako je novom odlukom o raspodjeli sredstava za Šibensko ljeto iznos sufinanciranja Pališa porastao za 50%. Prošle godine je to bio iznos od 6.000 eura, a ove godine, vidim, 9.000 eura. Da li je to zbog toga što smo protekle godine, osim ismijavanja tradicijskih stečevina i veličanja takozvanog Bratstva i jedinstva, mogli nazočiti i promoviranju rodne ideologije na tribini "Tko se boji roda još?" gdje su tri, tri, pretpostavljam po izgledu, žene, napadale heteropatrijarhalni sustav vrijednosti kao ideološku kolonizaciju, rekle su one. Govorimo, dakle, o sustavu vrijednosti gdje je obitelj sastavljena od majke žene i oca muškarca, koju zajedno s njima čine i djeca, braća rođena muškog spola i sestre rođene ženskog spola.

Uz to, imali smo priliku čuti i izrugivanje svjetskim uvjerenjima nas kršćana katolika, pa je, recimo, sveta Bogorodica s podsmijehom od strane te trojke nazivana, citiram,"ultimativno dobrom djevojkom". S Božom joj oprosti, opet citiram,"betonskim himenom". I sve to u zemlji u kojoj je, nešto manje, mislim, od 90% građana izjašnjeno katolicima kršćanima. Naime, ako su tihe molitve na trgovima po promotorima woke ideologije izraz mizoginije, da li bi onda ovakav govor po tim suptilnim i tanušnim kriterijima mogao biti okvalificiran kao govor mržnje? I na koncu konaca, da li vi to, poštovani gradonačelniče, financirate jer je to kulturalna politika državnoga vrha ili ti sadržaji i vama nisu mrski? Naime, obično stojimo iza onoga što bez prisile financiramo i plaćamo. Hvala lijepa. Hvala gospodinu Kovaču. Gospodine gradonačelniče, odgovor na vijećničko pitanje, odnosno dva.

Poštovani Mario, dakle, idemo u drugo pitanje. Dok sam ja gradonačelnik, nit ću se petljati, nit ću dozvoliti da se itko petlja u odluku, a ne daj Bože donosi zabranu o nekom kulturnom događaju. Ja sam ponosan što smo mi postigli da to ide kroz javni natječaj koji provodi naš Odjel za društvene djelatnosti, odlučuje Kulturno vijeće. Ponosan što je upravo sastav Kulturnog vijeća bez političkog utjecaja, pa time jer i nema ni potrebe, jer nema ni namjere da se utječe na kulturna zbivanja u Gradu Šibeniku. Ja sam ponosan što Grad Šibenik, za razliku od nekih, a u nekima su i političke opcije koje sebe smatraju demokratskim, od HDZ-a, posezali za zabranama određenih koncerata, to se u Šibeniku nikad nije desilo. U Šibeniku je prošlo ljeto bio i Let 3 i nije bilo nikakve zabrane i proteklo je sve u miru, kao što se i različite tribine ili festivali, kako god se oni zvali, održavali. Ja na Pališ ne idem, da li nešto pročitam o tome ili ne pročitam, ali dok god oni prolaze na natječaju, dok god po kriterijima Kulturnog vijeća su prihvatljivi kao program, dotle će se to održavati, bez obzira kakve ja stavove o woke ideologiji, uopće o rodnoj ideologiji imam ili nemam, to u ovom trenutku nije bitno, jer gradonačelnik predstavlja sve građane Šibenika, a ne samo način razmišljanja političke opcije kojoj pripada. To je moj stav.

Što se tiče poreza, Grad Šibenik nije posezao za povećavanjem poreza na dohodak, ali Grad Šibenik je u međuvremenu, naravno, odlukom na razini Vlade izgubio prirez. Grad Šibenik je samostalnom odlukom za 1% smanjio porez, odnosno porez na promet, porez na promet alkoholnih pića, nebitno je, i to ćemo potpuno ukinuti. Razmišljamo mi, naravno, i smanjenju porezne stope, ali morate voditi računa o cjelokupnom proračunu. Jasne su stavke preko kojih se proračun puni i odgovorno ponašanje prema proračunu, jer je to naš razvoj. To su naši novci kojima participiramo u europskim projektima, to su naši novci, pogotovo kad govorimo o komunalnoj naknadi koje su namjenske, koje se moraju vratiti u infrastrukturu, i to mi upravo radimo. U onom trenutku, ako bude sve kako mi očekujemo, kada procjena bude da možemo ići i na smanjenje poreza na dohodak, to ćemo i napraviti. Ono što je važno, nismo građane opteretili nikakvim dodatnim porezima.

Hvala. Sljedeći je trebao biti na redu kolega Restović, međutim nema ga, pa možemo preskočiti. Isto tako, kolegica Udrag je odustala od svojeg vijećničkog pitanja, pa je onda sljedeći na redu kolega Renji. Izvolite. Hvaljen Isus i Marija. Poštovani gradonačelniče, dogradonačelniče, gospodo vijećnici, pročelnici, mediji, ja uvijek postavljam pitanja iz naroda, tako ću i sada, kako se postavlja meni, tako i ja vama, i prijedloge. Naime, u Južnoj Dubravi ljudi već godinama imaju problema s opskrbom vode. I uz par sastanaka s direktorom vodovoda ne vidu nikakav pomak niti rješenje prema boljemu. Da bi se sam uvjerio, a da ne pričam napamet, otišao sam kod čovjeka koji mi je pokazao, ima neku prskalicu za vodu kojoj je potrebno 2 bara, ne može prskati. Znači, to je stvarnost življenja u našem gradu Šibeniku.

Odgovor im je bio da se radi o salonitnim cijevima, ukoliko se digne pritisak, da će pucati. Salonitne cijevi, 21. stoljeće, pucat će. Znači, nije stvar samo što nema vode, nego još su i salonitne cijevi. Znamo taj problem koji je. Moje pitanje od strane građana koji su me zadužili za to: u kojem roku će se to riješiti i koliko će dugo čekati? Pogotovo ljeti, kad doslovno ljudi sjedu kraj kuće i čekaju da bi se obavile osnovne higijenske potrepštine. Znači, voda je izvor života 100 kućanstava. Drugo pitanje bi bio u biti prijedlog, isto od strane građana koji me pitaju, a pogotovo iz ruralnih područja.

Stvorite sebi sliku da jedna starija gospođa koja putuje u grad, evo, u bolnicu na vađenje krvi, prvi autobus ide u 7:30, sljedeći je u 12:00. Uzmite ljetne vrućine, uzmite sparu, sve. Znači, svi znamo da su stariji ljudi, da se zbog neke politike koja se neulaže u ta ruralna područja, sve više i više ostaje starijih ljudi koji ne može nitko voziti. Ako ima netko voziti, e onda se dešava onaj problem gdje mi nismo povezani gradskim prijevozom kao što je grad, i onda se dešava ljetno računanje parkinga i zimsko. Evo, i moj je prijedlog da se oslobodi, ne samo ruralnom, nego svim građanima Grada Šibenika, uz prikaz osobne iskaznice, plaćanje dvokratnoga plaćanja ljetnoga i zimskoga plaćanja parkinga. Jer mi smo građani Grada Šibenika.

Dvojne cijene neka budu za turiste, a ne za građane Grada Šibenika. Hvala. Hvala, gospodine Renji. Znači, pitanje i prijedlog. Što se tiče prvog pitanja, gospodin gradonačelnik, vidim da se kolega Štrkalj namjerava javiti. Ako bude potrebe, izvolite. Poštovani vijećniče, dakle, direktor vodovoda, on će odgovoriti o problemu Južne Dubrave. Mi znamo za taj problem, intenzivno se tu razgovara. Međutim, nemojmo stavljati sve u kontekst"nema vode", jer koliko ja znam, u Južnoj Dubravi ima i bazena. Dakle, vode ima, ali je pitanje kakva je opskrba i kakva je dinamika investiranja. Što se tiče autobusa i prijevoza, dakle, ja ću samo reći da smo mi u procesu nabave još 12 autobusa, da smo u procesu kompletne prilagodbe infrastrukture za taj komunalni prijevoz. U onom trenutku kada bude dovoljan broj autobusa, onda će se, naravno, i korigirati ili učestati linije prema određenim područjima. Vi znate da, i neću o tome pričati, da smo mi tu napravili ogromni iskorak, da imamo

jako dobar komunalni prijevoz, to pokazuju brojke. Ako se ne varam, u prošloj godini preko 1.300.000 putnika je koristilo usluge komunalnog prijevoza Grada Šibenika. Kada to podijelite, ispadne da otprilike 40-ak puta svaki građanin Grada Šibenika se koristi autobusom. I dalje ćemo to stimulirati. Ne samo to, nego ne zaboravite da je ogromna količina novaca. Moja zadnja informacija, danas će me korigirati, da je to negdje otprilike u kunama, 11-12 milijuna kuna u proračunu koliko mi subvencioniramo gradski prijevoz, i to ćemo nastaviti i dalje, sve do onog idealnog. I koristimo, naravno, prekrajanje i križanje linija sa Schick busom, takozvanim koncesijskim linijskim prijevozom na razini županije. I što je ono bilo još, Renji? Evo, odmah ću odgovoriti. Za cijene. A, parking. Parking, dakle, to treba uputiti poduzeću Gradski parking kao prijedlog, pa ćemo vidjeti što će oni odgovoriti. Dakle, svaka njihova odluka mora biti na nečemu utemeljena. Ne mogu oni pogodovati ili baviti se samo kriterijem dostupnosti i besplatnosti i ugroziti funkcioniranje tvrtke. Dakle, nažalost, to tako ne ide. Ali

uputit ćemo prijedlog, pa ćemo vidjeti što će ljudi odgovoriti. Direktor, izvolite. Gospodin Štrkalj ispred tvrtke Vodovod i Vodnjavi. Evo, dobar dan svima. Pozdravljam sve nazočne. U odnosu na problem opskrbe vodom u Dubravi, već smo to više puta, navrata, i javno obrazlagali, komentirali. Točno je da su ljudi, dio ljudi iz Južne Dubrave, bio kod mene u više navrata na razgovoru. Oni znaju točno o čemu se radi, što se radi. Malo su vas dezinformirali. Ja nisam dobio informaciju, niti znam od svojih ljudi, da se radi o 100 kućanstava, jer 100 kućanstava je itekako velika brojka u odnosu na Dubravu. Radi se o manjem broju kućanstava na području Južne Dubrave koji su na krajnjem sustavu vodoopskrbe, koji imaju problema samo u određenim trenucima, u noćnim satima, ljeti, zbog ograničenja kapaciteta, bujanja Dubrave kao nekakve građevinske zone i slično. Ono što smo mi napravili, da smo u zadnjih desetak godina na taj cjevovod uložili oko 450.000 eura, a ono što smo napravili, nakon što su bili problematizirali kod mene, da smo u suradnji s gradonačelnikom naručili projektni zadatak i izradu glavnog projekta za cjelokupno područje Dubrave, kako sadašnje stanje, tako i buduće.

Hvala. Idemo govoriti, dokle god nemamo ni projekat ni dozvolu, ali onaj prvi korak i veliki korak smo napravili. Hvala kolegi Štrkalju na odgovoru. I imamo kolegu Renju Kronju s vijećničkim pitanjem. I s tim bi danas završili. Što se tiče vijećničkih pitanja, izvolite. Evo, baš lijepo za kraj. Evo ovako, ja bih rekao da, slušajući danas gradonačelnika, ove hvalospjeve, stiče se dojam kao da je gradonačelnik u prvoj godini mandata. Međutim, radi se o trećem mandatu, 3 puta 4, 12 godina je gradonačelnik tu, i mi stalno slušamo te hvalospjeve. Mi danas ne znamo što je napravljeno, što nije napravljeno, što će se napraviti. Opusti tih priča. I 200 milijuna eura uloženo, i sad s pravom, s pravom se tu

dolazi do toga da se neki ne slažu s tim, odnosno s raspodjelom tih novaca. Tako je u zadnjih, ne znam koliko, dvije godine obilježen je mandat po pitanju mjesnog odbora u Sitnom Donjem, koji je na raznorazne načine pokušavao objasniti, odnosno pokušavali su da. I preko tog mjesnog odbora, pa nije išlo, pa su se okupljali i tako su pokušavali promijeniti taj odnos, da se malo ogrebu oko tih 200 milijuna, jer to isto, to područje je rubno i spada pod grad. I onda moje pitanje, da skratim ovu priču, moje pitanje je zašto se ignorira, odnosno zašto se ne poštivaju zakonske odredbe, zakonski akti, kad su

ti isti ljudi predstavnici tih mještana. Oni su meni isto došli, kako kaže gospodin vijećnik, isto su me zamolili za ovo, da pitam. Dakle, zašto se krše ti zakoni i zakonske odredbe u svezi toga. Odnosno okupljanja građana koji su na taj način htjeli promijeniti mjesni odbor, odnosno zašto gradonačelnik podržava nerad u mjesnom odboru i na taj način se, na neki način se i opstruira napredovanje mjesnog odbora, a bilo bi, odnosno te zajednice, a bilo bi, u stvari, trebalo je to suprotno gledati. Tako da je to jedno pogodovanje gradonačelniku na način koji oni traže, da se u dogovoru raznorazni problemi rješavaju u tom mjestu. Tako bi trebali raditi svi ovi mjesni odbori u rubnim dijelovima. Tako da je moje pitanje: zašto se podržava nerad mjesnog odbora? I, znate, isto tako da ti predstavnici tih mještana su i čak došli do upravnog suda, preko ministarstva, i svi su oni u biti, ista stvar se događa, vraća se na lokalnu zajednicu, jer je gradonačelnik taj koji je trebao te stvari regulirati. Evo, hvala. I drugo pitanje je u vezi parkinga. Vidimo dolje da se otvara u Dolcu onaj dio gdje su bili brodovi, da će biti tamo parking. Postoji problem, vidim tamo s ovim fast foodom koji ima tamo šteka, tamo je ulaz i tako dalje. Ali, u stvari, mene zanima da li će se dogoditi to da je taj prostor namijenjen

samo za stanare Dolca, i to bi bio jedini prostor, ako to bude tako, koji će biti samo za stanare. Evo, hvala. Hvala. Poštovani vijećniče, dakle, u ovoj državi postoje pravila, postoje zakoni, pa i pravila o lokalnim izborima, odnosno izborima za gradske četvrti i mjesne odbore. Građani sami, pa tako su i oni koji žive na području Sitnoga, izabrali svoje predstavnike i formirali mjesni odbor, i mi to poštujemo. I to je legalno i legitimno predstavničko tijelo ljudi koji žive na određenom području. Naši kontakti, naši razgovori, ne samo s tim mjesnim odborom, nego sa svima, su vrlo intenzivni i intenzivno kreiraju proračun i na kraju ono što je iskreirano i dogovoreno i što je u proračunu se investira. Svi oni drugi, a ja znam točno o čemu pričam, ja neću ih nabrajati imenom i prezimenom, moraju poštovati demokratske uzuse i sudjelovati, kandidirati se, pa ako većina na tom području misli da su oni u pravu, onda će dati njima podršku, neće nekima drugima. Nasilno mijenjanje, i sami ste rekli da svi ti pokušaji nasilnog mijenjanja su od svih institucija odbijeni kao neosnovani, a to vodi tajništvo grada izuzetno dobro. I o tome nemam što više reći. Svaki opravdani zahtjev ćemo mi podržati, ali

osobne ambicije pojedinaca ili čak grupa na nekom području ne znače opravdanost investicije, niti znače da mi to moramo napraviti i učiniti, jer u protivnom bi vladala anarhija. Dakle, što se tiče parkinga, ponavljam, u kontaktu s ljudima iz Županijske lučke uprave, barem tako kažu, da je spreman projekt podizanja rive u Dolcu, koji će onda i definirati i konačno dovesti i do prohodnosti pješačkih pravaca, dovest će do organiziranog parkiranja, dovest će do reda, a ne sukoba interesa između parkiranih vozila i štekata i sezonskog rada koji se dolje dešava. Dakle, to je zaista u njihovoj ingerenciji i tu nemamo mi što više pridodati i dodati. Naravno, ovo ne znam, tu informaciju za taj dodatni parking prostor, na koji način gradski parking misli njega urediti, ali mogu pitati. Hvala. Ovim smo apsolvirali ova vijećnička pitanja. Dao bih prijedlog da nastavimo sa sjednicom, pa ćemo pauzu napraviti naknadno. Što se tiče samog dnevnog reda, cijenjen kolege, dobili ste dnevni red, a također i jučer jednu dopunu dnevnog reda s tri dodatne točke. U tome dijelu bih vas izvijestio da je gradonačelnik predložio dopunu dnevnog reda s tri još dodatne točke, i to prijedlog odluke o donošenju osmih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Šibenika, prijedlog odluke o donošenju šestih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone Podi, i prijedlog odluke o imenovanju ulice Put Jadrije na području naselja Zaton.

Ima li netko još dodatnih prijedloga? Ako nema, ono što prvo radimo, to glasujemo o dopunama ovih današnjega dnevnog reda, pa stavljam na glasovanje prvu dopunu, to je prijedlog odluke o donošenju osmih izmjena i dopuna PUP-a Grada Šibenika. Tko je za? 10. Protiv? 2. 3. Suzdržani. Ostali. Većinom glasova prihvaćeno. Druga točka dnevnog reda, dopune, prijedlog odluke o donošenju šestih izmjena i dopuna UP-a gospodarske zone Podi. Tko je za? 10. Protiv? 2. Ostali su, 3. Ostali suzdržani. Većinom glasova prihvaćena je druga točka. I prijedlog treće točke, to je prijedlog odluke o imenovanju ulice Put Jadrije na području naselja Zaton. Tko je za?

13. Protiv. Suzdržani. Ostali. Većinom glasova prihvaćeno. I sada jasno dajemo cijeli dnevni red, uključujući ove tri dodatne točke, tako da imamo ukupno 18 točaka dnevnog reda. Tko je za cjeloviti dnevni red ove današnje sjednice? Tko je za? 13. Protiv. Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćen je današnji dnevni red, uključujući i ove dopunske točke. Prelazimo na prvu točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o porezima Grada Šibenika. Dobili ste materijal. Otvaramo raspravu. Prvo, u ime predlagatelja, kolega Tolića, onda vidim da se javio kolega Kovač. Ako još ima drugih koji se javili, slobodno aplicirajte. Poštovanje. Ispred vas je odluka o porezima Grada Šibenika, gdje se prvenstveno uvodi novi porez, odnosno mijenja postojeći porez na nekretnine umjesto poreza na vikendice. Ostaje ista stopa od 5 eura po metru kvadratnom korisne površine, te će, ako i kad se izglasa odluka, onda će gradska uprava obavijestiti građane koji su na njihove dužnosti, rokovi za dostaviti obavijesti vezane za njihove nekretnine. Cilj samog zakona je bio da se prvenstveno oporezuju kuće za odmor i prazni stanovi, tako da u tom smjeru će ići i zaduženje. Hvala. Hvala kolegi Toli ću. Za raspravu se javio već kolega Kovač, pa izvolite.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, ovom odlukom utvrđuje se kako će iznos poreza na nekretnine od 2025. godine iznositi 5 eura po četvornom metru korisne površine oporezovane nekretnine. Spomenutom odlukom, kao što je sad pročelnik i rekao, nestaje zapravo porez na kuće za odmor i pretvara se u porez na nekretnine. Nedavno je jedno lokalno glasilo pohvalilo gradonačelnika koji je, eto, odlučio ne povisivati iznose lokalnih poreza, mada je to mogao učiniti. Tako će po dotičnom glasilu porezno opterećenje vlasnicima vikendica ostati isto kao i prošle godine. No, dotični medij je zaboravio izvijestiti javnost kako je protekle godine, dakle, porez na vikendice porastao za 2,5 puta, točnije s 1,99 eura na 5 eura, a paušalni porez na iznajmljivače s 40 eura na 150 eura po krevetu. Nitko u medijskom prostoru nije primijetio kako je gradonačelniku bila ostavljena mogućnost da porezni pritisak oslabi, jer je najniža stopa opterećenja po četvornom metru kuće za odmor, odnosno druge nekretnine, propisana na 0,6 eura, dakle 0,60 eura, a najniža stopa opterećenja po osnovi paušalnog poreza na iznajmljivače, kako se to kolokvijalno naziva, je propisana u iznosu od 100 eura po krevetu. Nadalje, mnogi mlađi ljudi ne znaju kako su i zašto su se naši stari odlučivali ulagati u kuće za odmor iliti vikendice. Ima nas ovdje, ne previše, čini mi se, ali koji se sjećamo vremena kad smo se zapošljavali u vrijeme takozvane Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, kada smo svoje prve, kako se to tad zvalo, osobne dohotke iliti sada plaće, primali zapravo u milijunskim iznosima, a inflacija je bila tolika da bi kupovnu moć te plaće od prvog do posljednjeg dana u mjesecu doslovce gotovo prepolovila.

Mnogi su se tada odlučivali na jedan vid štednje koji je značio ulaganje u nekretnine, odnosno u izgradnju vikendica, čija je vrijednost mogla koliko-toliko odoljeti tadašnjoj strahovitoj inflaciji i sačuvati vrijednost uloženoga novca. Danas, u velikom broju, njihovi nasljednici, dakle nasljednici tih koji su na taj način bili motivirani daulažu u vikendice, dakle danas u velikom broju njihovi nasljednici su vlasnici tih i tako stečenih vikendica, od kojih je razmjerno veliki broj, ne vikendica, nego nasljednika, već u mirovini ili pred mirovinom. Odluka o gradskim porezima, odnosno porezu na nekretnine, nema socijalnoga cenzusa, odnosno prihodovnog cenzusa, te se ona jednako odnosi i jednako tretira vlasnika vikendice koji prima mirovinu od, primjerice, 350 eura, kao i onoga koji mjesečno ostvaruje prihode u tisućama eura, što je u osnovi duboko, duboko, duboko socijalno nepravedno. Takva porezna politika može motivirati te građane da svoje vikendice prodaju, a onda se kao kupci, u velikom broju slučajeva, mislim da manje-više svi možemo tome svjedočiti, javljaju se, dakle, strani državljani koji te vikendice iznajmljuju svojim sunarodnjacima, a posao se sklapa često na crno u stranim zemljama, te od takvog turizma na crno državni i lokalni proračun nemaju nikakve koristi osim, jednokratno, naravno, uplaćenog poreza na promet nekretninama pri prodaji te dotične nekretnine. Zato predlažem da se u odluku uvede prihodovni i imovinski cenzus, primjerice, dohodovni cenzus za ostvarivanje prava, sad koliko je to prilično, ali evo, samo kao jedan primjer mogućnosti, je li.

Dakle, dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na dječji doplatak jest 140% proračunske osnovice po članu kućanstva, a što bi onda iznosilo nekakvih 618 eura per capita, odnosno po glavi člana obitelji. To je, dakle, iznos koji zakonodavac smatra nedostatnim za ostvarenje normalnih potreba obitelji, te predlažem da se uvede sličan dohodovni cenzus temeljem kojeg bi vlasnik jedne vikendice, naravno, ne netko tko ima pet nekretnina, bio oporezivan po minimalnoj, recimo minimalnoj poreznoj stopi od 0,60 eura po metru četvornom. Naravno, teret dokazivanja bi trebao biti, teret dokazivanja svog dohodovnog statusa bi trebao biti na poreznim obveznicima. Ukoliko pak uzmemo u obzir kako mnogi građani svoj skromni obiteljski budžet popunjavaju iznajmljivanjem kreveta turistima, treba reći kako su obveznici poreza po obje osnove, dakle i kao iznajmljivači i kao vlasnici

vikendice, je li, u ovome slučaju, odnosno druge nekretnine, što će stvoriti, budimo realni, prilično ozbiljno porezno opterećenje za jednokratnu, za jednokratnu isplatu. Stoga apeliram na vas da u ovu odluku, ako je smatrate potrebnim, ukomponirate i određenu dozu socijalne osjetljivosti po, evo, primjerice, kriterijima koje sam ja ovdje predložio. Hvala vam lijepa. Hvala kolegi Kovaču. Odgovor će dati gradonačelnik. Malo je kolega Kovač ostao ovdje, ovaj, nedefiniran. Ovo je negdje, ono, između prijedloga i amandmana. Amandman nije, ovaj, precizan jer bi bio, ovaj, bio bi, ovaj, na neki način potrebno ga tehnički urediti precizno da bi moglo o njemu glasovati. Ja bih ovo više shvatio kao neki prijedlog pro futuro za neku, ovaj, intervenciju u aktu. Evo. Da, da. Zato, da izbjegnemo, ovaj, potrebu eventualnog odlučivanja o amandmanu, ovo sam ja shvatio kao prijedlog. Molio, evo, a vi se slažete, sve okej. Evo, poštovani Mario, dakle, zakonski okvir poreza daje zakonodavac. Mi nismo zakonodavno tijelo, nego lokalna samouprava i poštujemo zakonske okvire. Dakle, sve je zakonom definirano. Ono što je točno, i to ste točno rekli, dakle, paušal smo odredili prije godinu dana, porez na vikendice pretvorili u porez na nekretnine prije godinu dana. Zašto to naglašavam? Zato što je tih godinu dana pokazalo upravo ono što smo htjeli dobiti odgovor. To nije smanjilo niti broj izgrađenih vikendica, niti je smanjilo broj apartmana, niti je itko zbog toga zatvorio postojeći apartman.

Dakle, da je to veliko porezno opterećenje, jednostavno, život je pokazao da nije istinito. Ono što je ključno za reći, da je porez na vikendice primijenjen u porez na nekretnine. I sad ide službeno statistički podatak: 80% vikendica na području Grada Šibenika nije u vlasništvu građana Šibenika, nego ljudi sa strane. Ti ljudi, oni su nama dobrodošli gosti, ali oni ama baš ničim ne sudjeluju u gradnji infrastrukture, na održavanju cesta, na gradnji kanalizacije, niti svim onim komunalnim uslugama koje su u prosjeku u gradovima koji su turistička područja za otprilike 30-ak posto prekapacitirani. Dakle, jednostavno nepotrebni kad su van sezone, itekako ne da su potrebni, nego manjkavi u sezoni. To plaćaju građani Šibenika. I to nije fer i to nije korektno. Dakle, ti naši dragi gosti koji su vlasnici vikendica nama stvaraju strahovite probleme u zbrinjavanju otpada, ne povlače broj kanti koji bi trebali po broju jedinica koje imaju, dakle, prijave vikendicu, ali nije vikendica tlocrtna površina, nego kad smo napravili sa GIS-om snimanje trodimenzionalno, onda vidite da su gabariti toga puno drugačiji, a ne tlocrtna površina, da to ima kat ili dva, da na svakom katu ima jedan ili, ako ne, i više jedinica koje služe komercijalnom smještaju. Dakle, bilo kako bilo, naše iskustvo je pokazalo da u ovom trenutku je to nekakva optimalna mjera, nismo iskoristili maksimalne mogućnosti, a iskustvo je pokazalo da to nije opterećenje za iznajmljivače, a moj je stav da ti gosti moraju i nečim pridonijeti, a ne da samo sve troškove komunalnog funkcioniranja snosi domicilno stanovništvo.

Dakle, iskustvo, rezultati pokazuju da je to nekakva pristojna mjera i vidjet ćemo što će uopće, a o porezu na nekretnine u njegovoj formi možemo raspravljati satima, danima. Ako hoćete, dakle, ovo je neobavezno moje mišljenje, jedini realni objektivni porez na nekretnine bi morao na osnovu procijenjene vrijednosti. Onaj tko ima kuću od milijun eura morao bi biti više porezno opterećen, a onaj tko ima vikendicu koja je procijenjena na vrijednost stotinak tisuća eura morao bi to platiti manje. To je moje osobno mišljenje, ali ponavljam, mi nismo zakonodavno tijelo, nego nešto drugo. Hvala. Sljedeći se za... Kolega Kovač, imate repliku.

Evo, konstatirat ću da se zapravo gradonačelnik i ja u konstataciji stanja na terenu uglavnom slažemo. Pa evo, on je sam iznio podatak da zapravo ima 80% stranih vlasnika vikendica ili kuća, kuća za odmor. Ja sam ovdje pledirao na socijalnu osjetljivost prema onima kojima je doista teško to platiti. Vi kažete nije bilo prigovora na to financijsko opterećenje. Kako će ljudi manifestirati prigovor? Što da ne plate? Pa da onda ide ovrha. Dakle, sigurno ima ljudi kojima to neće biti lako platiti. Ja imam primjer, jer imam jednu malu vikendicu na Jadri, sa lijeve strane imam Čeha, čast Česima, koji je kupio susjednu vikendicu, dakle s lijeve strane, i imam susjedu koja je u mirovini, ima sina invalida koji je nezaposlen, sa moje desne strane. Čeh

mijenja posadu gostiju svakih tjedan dana. Nikad nisam vidio, a tri mjeseca sam ja na Jadri, nikad nisam vidio da je nekakva inspekcija tu došla pa provjerila kako se taj posao odvija. I ja pretpostavljam, neka mi Bog oprosti, da se posao sklapa u Češkoj i da Hrvatska država, pa uključujući i Grad Šibenik, nema apsolutno nikakve koristi od toga, ima samo štetu o kojoj ste i vi govorili, jer imamo povećanu količinu smeća i zapravo nered u prostoru. Na ovaj način, ukoliko ne iskažemo socijalnu osjetljivost onima kojima je to teško platiti, a koji se ne mogu, kako će se buniti? Evo, mogu preko nekoga od nas ovdje izreći svoje mišljenje pred ovim gradskim vijećem i pred javnošću. Dakle, ljudi kojima je to teško, sigurno će biti dodatno motivirani s ovim poreznim pritiskom da razmišljaju. Dakle, i ovih 20%, jedan dio njih će razmišljati o prodaji vikendica. Kome? Jer su cijene otišle u nebo, opet će to biti stranci. Dakle, zato ja plediram da pokušamo iskazati socijalnu osjetljivost prema onima koji su dohodovno, imovinski najviše ugroženi. Evo, pa u skladu sa nekakvim, ajde, dogovorom sa predsjednikom vijeća, ja ću vas zamoliti za razumijevanje, pa da za narednu sjednicu eventualno pokušam formulirati nekakav amandman o kome bi onda raspravljali. Hvala vam lijepo. Evo, mogu ja. Kolega Tolić se javlja za riječ, a onda se javio kolega Restović koji se ne javlja.

Poštovanje, vezano za kriterij socijale, dobro ste primijetili da nismo propisivali, ako smo imali pravo to staviti u samu odluku. Razlog je, kad smo se konzultirali s kolegicama koje rade, onaj, u, onaj, u socijalnoj službi, one su rekle da jednostavno socijala neće ni plaćati porez na nekretnine. Oni po svojim socijalnim kriterijima imaju jednu nekretninu u kojoj žive i oni će biti oslobođeni. To su, znači, za nekretnine samo koje se povremeno koriste je kriterij, a oni ako imaju više nekretnina jednostavno nisu socijala. Hvala. Ja sam u izlaganju rekao kako su mnogi ljudi došli do vlasništva tih nekretnina. Hvala. Sljedeći se javio kolega Restović, izvolite.

Ma, sve je okej. Vidim da i gradonačelnik u krajnjem slučaju shvaća probleme oko koji mogu proizaći i nejednakosti koje mogu proizaći iz ovakvog zakona. Ono što mene, mene jedna druga stvar muči, to je da je gradonačelniče, tu ste dva puta ili tri puta rekli, ponovili jutros za govornicom da je, da smo u suficitu, da je proračun u suficitu. Pa moje je pitanje, mislim, i nekakvo razmišljanje logičko, pa jel' moramo, ako smo u suficitu, što je to, što je stvarno okej, pa jel' moramo onda još dodatne, dodatne stvari uzimajući kriterij, kao što je rekao i pročelnik od 5% ili Mario Kovač, na, ako je već zakonodavac dao nekakav raspon, ako smo u suficitu. I još jedna stvar, mala moja sumnja oko toga da je baš 80% vlasnika nekretnina stranci. Ne znam da li ste uzimali u tu statistiku i odakle vam ta statistika i ti podaci, da li ste uzimali i tvrtke, pravne osobe koje su registrirane po hrvatskom zakonu, a vlasnici tih osoba su stranci, pa bih ja rekao da je čak i veći broj, a ne, ne samo 80%. Ali u svakom slučaju, ako imamo suficit, odlučili ste da novac ne trošite na ove neke stvari poput, što smo predlagali, i besplatnih vrtića i stvari u osnovnom školstvu, što je po meni najbitnija stvar u gradu, ali onda ne bi trebalo ni, ni, ni držati, nema potrebe za držanjem tako visokih stopa za neke građane i ovih poreza, uključujući i porez na potrošnju, jel'.

Hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik. Pa u načelu se slažem sa cijenjenim gospodinom Restovićem, dakle nemam ja što tu dodati. Kad kažem 80% stranci, pod navodnike stranci, su svi mene koji nisu Šibenčani. Dakle, i Zagrebčani i Riječani i Dubrovčani, svi su oni došli kod nas, bio on Čeh, Poljak ili Zagrebčan, meni je isti u, pod navodnike stranac. Dakle, što se tiče poreza suficita, ono štoulažemo,ulažemo upravo u sitne male komunalne poslove, toga ste vi svjedoci. Dakle, da riješimo problem kanalizacije, da riješimo problem plavljenja ulica, da riješimo problem parkiranja i niz, neću nabrajati projekata, takve razine su u gradu. Svjesni smo mi činjenice i famoznog trga ispred Fausta Vrančića i kanalizacije u Kalelargi, sve su to novci iz kojih, uvjetno rečeno, ako nemamo prosudbu da možemo dobiti europski novac, nego da moramo financirati, nećete od države dobiti, dakle to je jedna posebna priča, onda moramo sami osigurati novce. Kada procijenimo, a daj Bože da bude takva situacija u proračunu, da je zaista suficit, da zadovoljavamo sve one ambicije da riješimo praktički komunalne probleme ljudi koji žive i koji se s tim suočavaju, naravno da ćemo posegnuti za rasterećenjem. Zato sam rekao da razmišljamo i u nekom trenutku i smanjenju poreza na dohodak, znamo mi da postoji niža stopa nego što je 20%, odnosno 30%, pa i korekcija tih davanja kroz porez. To bih ja osobno, pa i zbog samog sebe, smanjio kad bih mogao.

Gospodin Marenc je se javio, izvolite. Dobar dan i pozdravljam sve nazočne. Ja sam htio reagirati, praktički, meni je čak ovo apsurdna situacija, da mi raspravljamo o nekakvom porezu za nekog tko ima vikend kuće, a istovremeno zaboravljamo na ljude koji uopće nemaju vikend kućice. Tako da, mi zaboravljamo jednu stvar, da praktički mi više ne živimo u socijalizmu. Tko je neko, neko, nekad gradio i na koji način gradio vikend kućice, zaboravimo. Prema tome, mislim da svak treba i dužan je platiti ovoj državi ono što joj pripada, ako nam je stalo do, do, do države. Ali recimo, istovremeno bih dao prijedlog, ova sredstva koja bi eventualno prikupili na osnovu poreza na vikend kuće, da uplatimo svim ovim građanima koji žive u starom dijelu grada sedam dana,

praktički, ljetovanja, da se odmore od svih onih, na neki način, i turističkih peripetija koje oni doživljavaju dok žive u ovome gradu, i na neki način svi mi skupa od tog turizma, tobože, imamo koristi. Eto. Hvala lijepo. Hvala gospodinu Marencu. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključio bih ovu točku dnevnog reda, a to je točka prva koja glasi Odluka o porezima Grada Šibenika. Stavio bih je na glasovanje. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržan? Jedan. Dva. Dva protiv, suzdržani, ostali većinom glasova. Prihvaćena prva točka dnevnog reda. Prelazimo na drugu, a to je prijedlog odluke o izmjeni Odluke o paušalnom porezu za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu za Grad Šibenik. Ispred predlagatelja, gospodin Tolić, izvolite. Poštovanje, ispred vas je Odluka o paušalnom porezu za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu za Grad Šibenik. Sukladno zakonskim odredbama, Grad Šibenik je svrstan u prvu razinu razvijenosti te je dužan odrediti cijenu po kategorijama naselja između 100 i 300 eura. Kako je bilo najavljeno da se neće ništa dizati, tako se nije dizala iznos za kategoriju prvog i drugog naselja, a po zakonu smo bili dužni uskladiti iznos za treću kategoriju naselja. Hvala. Hvala, gospodine Tolić. Izvolite, tko se javio za riječ? Kolega Rajić, izvolite.

Gospodine gradonačelniče i gospodine predsjedniče Gradskog vijeća, ovom predloženom odlukom o iznosu turističkoga paušala za područje Grada Šibenika, vi uistinu iz vladajuće većine u ovom vijeću u praksu primjenjujete jedan bezobziran, nepravedan i neodrživ zakon kojeg je saborska većina donijela, a koji je, kao i ova odluka, najizravnije usmjeren protiv malih iznajmljivača. Ovom odlukom krećete u potpuno uništavanje malih iznajmljivača, što je, što je ujedno, ako se netko sjeća, bila vrlo decidirana, jasna u strategiji razvoja turizma kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela. Kako se niste, kako se niste sjetili da pored kategorizacije po pojedinim gradskim područjima uradite i kategorizaciju prema broju apartmana koje pojedine fizičke osobe iznajmljuju? To je vrlo bitno. Nije isto plaćati dva apartmana ili jedan apartman, a da ne kažem osam. Naime, iznajmljivanjem jednog do dva apartmana pretežito se bave ili bave umirovljenička populacija i time nešto malo zaradi da bi priboljšala svoj mirovinski dodatak, a zaboravili ste zapravo da bi time pomogli umirovljenicima koji su ionako prema evidenciji i statistici Europske unije na zadnjem, u Hrvatskoj, na zadnjem mjestu. Prema tome, Hrvati, umirovljenici u Hrvatskoj su zadnji po primanjima i svojim mirovinama, a vi uporno, govorim samo ovdje na Gradskom vijeću, vi primjenjujete odluku, odnosno zakon, vi uporno forsirate da se uništavaju mali iznajmljivači od kojih, ponavljam, jeste najveći dio umirovljenika. I ja sam jedan od njih i da, ja vrlo uredno platim svoje obaveze, ali mnogi drugi to ne mogu.

Na granici su da li da zatvaraju ili ne zatvaraju. To vas, mislim, uistinu ne interesira. I još nešto, gospodine gradonačelniče, vi ste u odgovoru na jedno pitanje o nogostupu u Mandalini, sad, kad sam u prilici da to kažem, kazali otprilike da prostor na kojem bi se nogostup izgradio nije vlasništvo grada. Da, nije, ali je vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno MUP-a. I ja bih vas zamolio i predložio da zatražite suglasnost MUP-a da se taj nogostup dolje izgradi. Dobit ćete je, u to sam uvjeren. Taj nogostup koji će se tamo izgraditi neće nigdje van Šibenika i građana Šibenika otići, odnosno prostora na Mandalini. I još nešto, prometni udes koji se tamo dogodio, zna se tko je zapravo za prometni udes kriv, ali vas upozoravam da tamo svakodnevno ili svaki drugi dan dolazi 150 djece da trenira u nogometnom klubu Mihovil. Evo, toliko. Hvala. Bez obzira što smo malo izašli iz okvira ove točke, ali evo, ovaj, primamo to na znanje. Da li ima daljnjih govornika? Ako nema, zaključujem raspravu po točki dva dnevnog reda. Tko je za? 10. Tko je protiv? 3. Suzdržani. Preostali većinom glasova. Prihvaćena druga točka dnevnog reda. Obzirom da smo stvarno malo zamakli, vidim da smo malo, ovaj, u zlom ritmu, dao bih 15 minuta pauze pa da se vratimo. U, nisam, ovaj, u, znači u 11:10.

Poštovane dame i gospodo, evo, malo smo se odmorili pa možemo nastaviti s današnjim tijekom 25. sjednice Gradskoga vijeća. Prve dvije točke dnevnog reda smo apsolvirali, pa možemo preći na treću točku, a to je prijedlog odluke o izmjeni Odluke o uvjetima i načinu sufinanciranja programa dječjeg vrtića u vlasništvu drugih osnivača na području grada Šibenika. Da li ima netko od predlagača eventualno potrebu da se osvrne? Ako ne, otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 3 ovog dnevnog reda. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena ova točka. Četvrta točka dnevnog reda je prijedlog programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za 2025. godinu. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 4. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena je četvrta točka. Peta točka je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi za dijelove čestica broj 7661/6, katastarska općina Zaton. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 5. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena i ova točka. Šesta točka je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na dijelu čestice broj 2362/1, k.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 6. Tko je za?

12. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? S 12 glasova prihvaćena je i ova točka. Sedma točka je prijedlog odluke o usvajanju izmjene Strategije razvoja urbanog područja Šibenika za razdoblje 2021-2027. godina. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se javio, pa se javio kolega Rajić. Molim vas da s tim redoslijedom i uzmete riječ. Izvolite. Hvala vam lijepa. Ovdje bih želio prokomentirati navode sa stranice 27. spomenutog dokumenta, koji je predmet rasprave po ovoj točki dnevnog reda, u kojima se opisuje stanje gospodarstva, koliko sam ja razumio, na području Šibensko-kninske županije, a bazirano na podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2018. godine. Pa je tako, prema bruto dodanoj vrijednosti, na prvom mjestu u sudjelovanju ukupne gospodarske aktivnosti, na prvom mjestu je, dakle, bila trgovina na veliko i malo, skladištenje i priprema hrane, sa 25,3%. Na drugom mjestu trgovanje nekretninama, sa 17%. Na trećem mjestu javna uprava, obrana, obrazovanje i djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, dakle praktički javni državni sektor, sa gotovo 17%. Tek na četvrtom mjestu je bila prerađivačka industrija, rudarstvo i ostatak industrije s 15,2%, te ostale djelatnosti sa manje od 10%. Zanima me da li je u međuvremenu, jer govorimo o podacima iz 2018., došlo do bitnijih promjena na ovoj tablici sudjelovanja u bruto dodanoj vrijednosti, jer smo puno puta od ove gradske vlasti čuli kako je glavni oslonac gradskog proračuna upravo, upravo gospodarstvo. Jer, ukoliko jest, onda bi i dokument u ovom segmentu svakako valjalo izmijeniti.

Dokument o kojem ovdje raspravljamo navodi slabosti općeg gospodarskog stanja, pa posebno izdvaja visok udio djelatnosti trgovine i ugostiteljstva u BDP-u, kao i jaku orijentaciju na turizam. Opisujući stanje na tržištu rada, ovaj dokument kao glavnu slabost navodi nedostatak radnih mjesta za dio domaćeg stanovništva sa završenim, završenim visokim obrazovanjem, a među prijetnjama, kako navodi dokument, se ističe slaba otpornost na potencijalne buduće krize u slučaju daljnje usmjerenosti na djelatnosti vezane na turizam. U uvodnom, pak, dijelu Strategije nailazimo na navod kako je temelj za korištenje ITU mehanizma upravo ovaj dokument, koji se zove Strategija razvoja urbanog područja, i koji, po mojem mišljenju, slijedom prije spomenutih konstatacija, realno ne težeći promidžbenim efektima, opisuje stanje u županiji, pa onda, razumijeva se, i u gradu Šibeniku, jer se okolnosti od nastanka ove Strategije, koliko mogu primijetiti u veljači 2023. godine, nisu, po mojem mišljenju, u bitnome nabolje izmijenile. Stoga bi svakako bilo dobro da aktualna, pa i buduća gradska vlast, dobro prouči ovaj dokument, posebice odjeljke koji se odnose na gospodarstvo. Dakle, ako ovi podaci nisu aktualni, ako se slika gospodarstva promijenila nabolje, onda sugeriram da se ovaj dio Strategije na stranici 27 izmijeni. A ako pak su podaci korektni, odnosno ako je slika gospodarstva identična kao što je to bila 2018. ili s neznatnim poboljšicama, onda bi trebalo doista proučiti nužne mjere da se to stanje gospodarstva nabolje izmijeni. Hvala lijepa.

Hvala kolegi Kovaču. Sljedeći je kolega Rajić. Izvolite. Kolega Raji ću. Evo, ovaj, ova Strategija... Kolega Kovač je djelomično već nešto govorio o njoj, a ja ću biti vrlo konkretan i osvrnuti se na onaj dio koji ni u ovim izmjenama nije obuhvaćen, a to je... Gradonačelnik je, doduše, o tome nešto prethodno govorio, o kanalizacijskom sustavu Bilice-Raslina. Vodoodvod Šibenski je nadležan za i Bilice i Raslinu, i u tom smislu nije dobro da se taj problem ne apostrofira i ne naglašuje u ovoj Strategiji. To što ste kazali, gospodine gradonačelniče, da se na razini vodovoda izgrađuju određeni dokumenti... Pa, znate koliko se izgrađuju, pardon, izrađuju? Punih 8 godina se rade projekti, i sada je u fazi glavni projekt, prijedlog, zapravo glavnog projekta za građevinsku dozvolu, koliko sam informiran, potrebno je da grad uloži nekih 300.000-400.000 eura da bi taj projekt bio gotov, da bi projektna dokumentacija bila u potpunosti dovršena do određenog momenta kada će se, ja se duboko vjerujem, taj projekt realizirati. Pa vas lijepo molim da izdvojite, kako imate viška u proračunu, ja vas molim da izdvojite iz toga viška nekih 300.000 eura da glavni projekt za kanalizaciju Raslina bude gotov, jer, koliko sam informiran, Bilice su voljne i odmah će uplatiti svoj dio za izradu glavnoga projekta. Evo, toliko. Hvala kolega Raji ću. Da li ima daljnjih govornika? Ako nema, možemo zaključiti raspravu po ovoj točki dnevnog reda i dati na glasovanje točku 7.

Tko je za? 10. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena je točka 7. Prelazimo na točku 8, a to je prijedlog odluke o donošenju Strategije upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu grada Šibenika za razdoblje od 2025. do 2030. godine. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 8. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena je točka 8. Točka 9 je prijedlog odluke o izmjenama Odluke o uvjetima i postupku raspolaganja nekretninama u vlasništvu grada Šibenika na području Gospodarske zone Podi-Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 9. Tko je za?

10. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena je točka 9. Točka 10 je prijedlog odluke o dopuni Odluke o nerazvrstanim cestima, cestama poput cesta, ulica i trgova grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 10. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena je i točka 10. Točka 11 je prijedlog odluke o gradskom prikazu ulica Pješčana plaža, Krapanjska ulica i ulica Jasenovo, na području Žaborića. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za prijedlog 11. točke? 10. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena je točka 11. Točka 12 je prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja za dodjelu dozvole na pomorskom dobru na području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Nema govornika. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 12. Tko je za?

10. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena je točka 12. Točka 13 je prijedlog odluke o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za grad Šibenik u ovoj 2025. godini. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite, kolega. Ovaj plan koji je pred gradskim vijećnicima... Ja ne sumnjam da li je on stručnourađen, radili su ga, duboko vjerujem, ovlaštene i stručne osobe, i on u osnovi opisuje što bi se to i kako trebalo raditi na području grada Šibenika u određenim izvanrednim okolnostima, odnosno kriznim situacijama. Ono što iz ovoga nije vidljivo, zapravo, jeste daljnje... vojnički ću se izraziti, uvježbavanje ljudi iz područja civilne zaštite za te potrebe. Mi danas... maloprije sam s nekim mojim kolegama u gradskom vijeću razgovarao: "Da li znate gdje ćete otići u slučaju potrebe da se zaštitite u određenom skloništu?" Nemaju pojma. Ne mogu ne imati pojma. Devedesete, odnosno devedeset i prve godine, građani Šibenika su odlično znali gdje trebaju otići. Da, gradonačelniče, to je bila obrana i zaštita, ja i ti o tom nešto... ja i vi o tome nešto znamo. Mnogi o tome ne znaju ništa ili vrlo malo, i zbog toga je potrebno ljude uvježbavati da stjecaju, da stječu znanja, a posebno da stječu vještine u određenim vremenima. Vrijeme, sami ste kazali, u kojem živimo je vrlo složeno. Neću dalje opisivati, jer, kako naš jedan general prije neki dan reče:

"Pripremamo se u miru kao da će sutra biti rat." A to je jedan drugi davno prije rekao. Prema tome, i sad naš general kaže da se pripremamo, i u tom smislu te pripreme građana za ovakve, za ovakve situacije moraju biti daleko intenzivnije nego li što su sada. Istina, moram priznati da me je ugodno iznenadilo i zadnje uvježbavanje naših vatrogasaca u jednoj osnovnoj školi. Da, to je dobro, i to se mora dalje raditi vrlo intenzivno i s puno više intenziteta, s puno više radnji i postupaka koji će, kažem, građane... To ovdje, u ovoj, u ovoj studiji, nije definitivno gotovo pa ništa kazano. Mi imamo Sustav civilne zaštite na papiru odlično riješen, u praksi... znate što ću vam reći? Gotovo da ga nema. Izuzev određenih službi koji se u potrebe i za potrebe civilne zaštite uključuju, kao što su naši vrlo vrijedni, neću reći i odgovorni, vatrogasci. Oni to rade zdušno, i Služba zaštite, odnosno GS spašavanja, na određenim područjima, ali sve drugo, naši građani nisu dovoljno niti upoznati niti uvježbani da se u datom trenutku ponašaju sukladno potrebama date izvanredne situacije. Evo, toliko. Hvala. Hvala kolegi Raji ću. Da li ima daljnjih govornika? Ako nema, možemo apsolvirati i zaključiti ovu točku 13, koja se odnosi na Plan djelovanja na području prirodnih nepogoda u ovoj godini. Tko je za prijedlog? 9. Protiv? Suzdržanih? Većinom glasova prihvaćena je i ova točka.

Četrnaesta točka dnevnog reda je prijedlog Zaključka o primanju na znanje Izvješća o radu Savjeta mladih grada Šibenika za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Ako nema govornika, zaključujem raspravu i primili smo na znanje. O ovome ne glasujemo. Prelazimo na petnaestu točku dnevnog reda, a to je prijedlog Zaključka o primanju na znanje Izvješća o radu gradonačelnika za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Primili smo na znanje Izvješća gradonačelnika za zadnji kvartal prošle godine, odnosno polovinu prošle godine, koliko se ne varam. Šesnaesta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o donošenju osmih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite, cijenjeni kolega.

Bit ću ba- baš kratak. Mene- meni nije sporno, sporne izmjene, niti ne- niti sumnjam u ispravnost i stručnost izrađenih izmjena i dopuna. Ali me smeta to što 24 sata ili nešto manje prije ove sjednice gradskoga vijeća dobivamo dokument u kojem mijenjamo, odnosno donosimo takav, takvu odluku. Pa se tamo mijenja i postoci izgrađenosti i tako dalje. A kako to da se za sve ostale nema žurnog postupka? Ovo je vrlo žurni postupak. To me stvarno smeta i mislim da je nekorektno, u tom smislu, prema ostalim građanima koji su jednako tako u postupku donošenja Prostornih planova, odnosno Prostornog plana uređenja grada Šibenika, sudjelovali na način predlaganja određenih, određenih izmjena i dopuna. Čujem danas da će to biti na sljedećoj sjednici gradskoga vijeća, pa ako će to biti na sljedećoj sjednici gradskoga vijeća, mogli smo to ukomponirati u jednu sjednicu. Odnosno, moje je pitanje možda: a zašto nije i danas sve skupa ovdje na... ili možda čekamo Ministarstvo, Ministarstvo da da svoju suglasnost. Evo, toliko, toliko o toj, o toj odluci. Stvarno izražavam svoje negodovanje zbog načina na koji se dostavlja gradskim vijećnicima materijal za odlučivanje o ovoj točki dnevnog reda.

Hvala kolegi Raji ću. Primili smo na znanje ovu primjedbu koja, ovaj, je na svoj način obrazložena. Evo, kolegica DolibijeĆirošaće vam dati jedno dodatno pojašnjenje. Izvolite. Evo, pojašnjenje će biti vrlo kratko. Naime, suglasnost na ove izmjene Prostornog plana smo dobili prekjučer od Ministarstva. Da su to bile velike izmjene, mi bismo ostavili više vremena da vijećnici to pregledaju. Međutim, ovdje se radi o izmjenama jednog broja. Dakle, to nije bilo zahtjevno da bi se moglo kroz 24 sata provjeriti. Ovo su, u principu, izmjene Urbanističkog plana uređenja zone Podi, u- u- isto tako vrlo jednostavne, iz jedne namjene u drugu. I s tim u vezi, izmjene Prostornog plana koje u tom dijelu se odnose samo, zapravo, na jedan broj. Tako da, s obzirom da su zaista male izmjene, 24 sata nije bio zaista problem pregledati elaborat. A kažem, dobili smo suglasnost Ministarstva prekjučer u 3 popodne. Hvala. Hvala. Evo, možemo, ovaj, dalje krenuti. Da li ima daljnjih govornika? Ako nema, zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 16, a to je prijedlog Odluke o donošenju osmih izmjena i dopuna PUP-a grada Šibenika. Tko je za?

10. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena je i šesnaesta točka dnevnog reda. Sedamaesta točka dnevnog reda se nastavlja na ovu. To je prijedlog Odluke o donošenju šestih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Gospodarske zone Podi. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 17. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena je točka 17. I na ultimum, prijedlog Odluke o imenovanju ulice Put Jadrija na području naselja Zaton, točka 18. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 18. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržanih? Preostalih? Većinom glasova prihvaćena je i točka 18. S ovim smo, gospodo, iscrpili današnji dnevni red. On je u cijelosti raspravljen, odluke su donesene, te vam se zahvaljujem na vašem današnjem sudjelovanju i želim ugodan dan. Hvala.

A čuješ, ima... bila je točka, ovaj...