21. sjednica Gradskog vijeća, 18. rujna 2024.: prodano zemljište na Podima, povučena odluka o vrtićima

Devetarnik. Gospa, još smo samo malo, pa ćemo brzo početi. Poštovane dame i gospodo, dobro vam jutro. Evo, na početku smo 21. sjednice Gradskoga vijeća Grada Šibenika, te vas sve skupa srdačno pozdravljam, jasno, prije svega vas, dame i gospodo, vijećnike Gradskog vijeća Grada Šibenika, gospodina gradonačelnika dr. Željka Burića s zamjenikom mr. Miletom, sve pročelnike gradskih upravnih odjela, također sve predstavnike medija, predstavnike građanstva, jer ćemo imati i njih, i sve ostale nazočne na ovoj sjednici, a to su svi predstavnici različitih ustanova, odnosno trgovačkih društava, koje su osnivači Grad Šibenik. Evo, prije nego što pređemo na ovaj naš uobičajeni tijek sjednice, ja bih zamolio tajnika Grada, gospodina Galića, da obavi prozivku vijećnika, kako bismo utvrdili nazočnost vijećnika na današnjoj sjednici. Prije samo toga bih napomenuo da je kolega Kovač podnio podnesak kojim je ukazao da je napustio stranku u kojoj je bio i da će ubuduće djelovati kao nezavisni vijećnik. Evo, da to konstatiramo, isto radi evidencije, jer se evidencija mora voditi prema Ministarstvu. Izvolite. Dobro jutro svima. Branka Badžin. Goran Bušac. Mirko Čeko. Hrvoje Dunkić. Mario Kovač. Branko Kronja. Dario Kulušić. Rikard Marenci. Ljiljana Nanjara. Dino Papak. Marko Petković. Stipica Protega. Ivan Rajić. Nenad Rejenje se ispričao. Tonči Restović nije nazočan. Nenad Samardžija.

Ovdje. Ivan Slavica. Ovdje. Ivana Spahija. Tomislav Travčić. Ivana Vudrag se ispričala, i dr. sc. Dragan Zlatović je nazočan. Možemo konstatirati da je na sjednici nazočno 18 vijećnika, te u tome smislu možemo dalje djelovati, da postoji kvorum za valjano odlučivanje i raspravljanje. Kolege, dostavljam vam je, uz pozive za dnevni red i zapisnik, s prethodne 20. sjednice Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Da li netko ima neku primjedbu na ovaj zapisnik? Ako nema, ja bih vas molio da potvrdimo ovaj zapisnik glasovanjem: tko je za? 17. 17 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćen zapisnik s prethodne 20. sjednice. Prelazimo na onaj naš uobičajeni dio, a to je aktualni sat, odnosno službeno-vijećnička pitanja. U tome smislu, napominjem, jasno, da ovaj, ona pravila igre koja postoje, da postavljaju prvo klubovi vijećnika; ako su se prijavili za to, onda i pojedini vijećnici, i da ovaj sat traje sat vremena. Vidjet ćemo kako će biti sam tijek. Ovaj, tu je bio i odgovor na pitanje kolege Restovića, međutim, kako njega nema, ovaj, u tome dijelu, evo, primamo na znanje da je vijećniku Restoviću dostavljen odgovor, i da u tome dijelu nismo imali nekog njegovog osobnog očitovanja. Evo, možemo preći na samo daljnje djelovanje. Što se tiče klubova vijećnika, prvi, tko se javlja? Kolega Kronja, pa kolega Rajić, a onda ćemo ići po ovom redoslijedu kako ste se prijavili. Izvolite, kolega Kronja.

Poštovanje svima, dobro jutro. Evo, ovo je 21. sjednica, a prije ove, normalno, bila je 20. Na toj 20. sjednici, u lipnju mjesecu, imali smo jednu točku koja je bila jako bitna, a to je točka 14. Međutim, na točki 12, naš gradonačelnik je u svom ljetnom, onom, hodu izgiljao, kako mi kažemo u Šibeniku, iz dvorane, i vratio se tek na 16. točki. Četrnaesta točka bila je jako bitna točka, mislim, prebitna, to je bila bomba spalionica koja bi se trebala graditi na području sadašnjeg Bikarca. Ta ista spalionica,

izglasana je od svih vijećnika HDZ-a, na strani oporbe bilo je protivljenja. Ja i, recimo, gospodin Kovač smo se žestoko branili tezu da to nama nije potrebno. Međutim, mi smo odlukama većine došli pred zid, pred zid su dovedeni i mali i veliki i stari i mladi i pametni i ovakvi i onakvi, svi smo mi dovedeni pred zid. Jednostavno, ovo što nam se sprema, to ni u najcrnijoj, najcrnijem snu nitko od nas nije mogao ni sanjati. To što se, to isto radi u Beču, pa ja bih rekao i u Budimpešti, još veća, pa bih rekao i sad zadnje je u Beogradu, ali kakve je, gospodo dragi, kakve veze ima Šibenik s tim gradovima? Čak nema ni početno prvo slovo. To su, ljudi moji, milijunski gradovi. Oni se brinu, na svoj način, brinu se o otpadu. A što mi radimo? Mi se javljamo da ćemo umjesto Zagreba, koji je na sebe trebao preuzeti to, da li je ta tehnologija potrebna ili ne, da li će se graditi ili ne, nego kojim kanalima, kako, na koji način se došlo do Šibenika. Naš gradonačelnik veli da su to golemi koraci u napretku ove, ove naše sredine. Pazite, ne radi se samo o smeću, radi se i o otpadnom mulju. Otpadni mulj, nema ih dovoljno iskustva, nitko ni u Europi, sa spaljivanjem, jer on se do sad nije spaljivao, nego se odlagao.

Sad, sad taj mulj je opterećen s teškim metalima, to više nije isto. To su zarazne, to su bakterije, to je, to su virusi. To je sve će to, i to ne iz Dalmacije, pazite, ne iz Dalmacije, to je iz cijele Hrvatske. Iz cijele Hrvatske, a i šire, jer energana kad radi, ona mora raditi, ona mora zadovoljiti, a mi ne znamo ni koji će kapacitet biti ove. Kolega Kronja, ne da vas prekidam, bit će vam 2 minute. Znači, je prošlo. Evo, još samo pitanje. Dakle, zanima me, po kojoj cijeni je naš gradonačelnik nas prodao? To me zanima, da saznamo koja je cijena, jer zašto svaki normalni gradonačelnik bi obavijestio javnost da oni odluče o tome, i da oni vidu koji su njima benefiti, da li je to besplatna struja, da li su to besplatni vrtići, da li je to besplatna voda, pa da oni odluču da se sami prodaju? Znači, mene zanima zašto nas gradonačelniče prodajete ovako. Ja sam zgrožen. Eto, zgrožen, a ja mislim i velika većina, odnosno svi u ovom gradu i šire. Hvala. Hvala. Gradonačelnik dr. Burić.

Poštovani vijećnici i vijećnice, najprije dobro jutro nakon ljetne stanke. Dakle, tipično u stilu gospodina Kronje. Ja ću zaista biti jutros vrlo pristojan i uljuden, pa ću reći da svaki ima pravo na neznanje. Najprije, ne radi se u Šibeniku ništa. U Šibeniku je raspisan natječaj za izradu projektne dokumentacije i studija izvodljivosti. Tek kad se to napravi, onda ćemo mi znati o čemu uopće pričamo i što će se tu raditi. Odmah u početku, nema govora o spalionici, nego govorimo o energani. Energana koja ne koristi smeće, nego koristi ono što preostaje nakon obrade u centrima za gospodarenje otpadom, takozvani RDF i SDF. Službeno je to indiferentni materijal koji preostaje nakon obrade u CGU-u, koji, s ponosom moram reći, na Bikarcu radi i funkcionira besprijekorno. Takozvani mulj o kojem vi govorite, pa i smeće, to je smeće koje mi stvaramo, to je mulj kojega mi stvaramo iz naših sustava pročišćavanja i aglomeracije, to je mulj koji umjesto da je završio u moru, a očito vi to priželjkujete, da imamo rezalište, a ne plažu na rezalištu, očito vi priželjkujete šibensku rivu, estruar kakva je bila prije 20, 30 godina, a ne čistu i urednu kao što sada jeste. To je naš mulj, nije to ničiji tuđi. Nadalje, da ne bi puno polemizirali, kada dobijemo studiju koja će pokazati o čemu mi govorimo, ja ovdje predlažem: Grad Šibenik o svom trošku, i to smo mi već odlučili,će organizirati putovanje studijsko u posjetu takvoj energani bilo gdje u Europi gdje vijećnici odluče, otvoreni prema građanima.

Posjetiti i vidjeti. A ima, po mojoj informaciji, preko 500 takvih energana na području Europe. Nije to samo u Beogradu, samo u Beču, samo u Kopenhagenu, nego ih ima 500. Ja ne vjerujem da je 500 gradova u Europi baš svi imaju lude, samovoljne diktatore i gradonačelnike, kao što implicira gospodin Kronja. Sve što god bude zahtjev, pa i tematska sjednica, otvoreni smo za tu priču. Ne pada mi na pamet da Šibeniku nakažemo bilo što što će i u primisli biti štetno, a kamoli da to bude prikriveno bilo čijom odlukom. Dakle, ništa se još ne radi ono što će se raditi, i to je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, a ne neke imaginarne investicije,će se napraviti i studija izvodljivosti i natječaj za onoga koji bi na osnovu, ako to prihvatimo, izradio projektnu dokumentaciju. I ništa više. Svi vijećnici su rado pozvani da sudjeluju u tom studijskom putovanju, vidjet će o čemu se radi, moći postavljati relevantna pitanja. Usporedit ćemo ono što će potencijalno biti, sa svim nedoumicama koje imamo. Organizirat ćemo tematsku sjednicu Gradskog vijeća, organizirati javne tribine ako je to potrebno, i onda ćemo o tome pričati. Sada elaborirati na osnovu neznanja zaista nije prihvatljivo, pogotovo kad to dolazi iz ustiju vijećnika. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja klubova vijećnika. Ispred kluba SDP-a i partnera, kolega Rajić.

Sad više nemamo partnera, čovjek, vijećnik, kolega Slavica je član SDP-a i kao takav, ovdje je riječ o klubu SDP-a. Ali biste to trebali dostaviti na protokol Gradske uprave, jer se vodi i dalje u evidenciji službenoj, vijećnik pod drugim pozivom. Tako da imate jasno i vi situaciju. Kao što je kolega Kovač to uredno napravio. U redu. Dobro. Moje pitanje će se odnositi na probleme koji su, koji se u Šibeniku već duže vrijeme pojavljuju i u javnom prostoru, a riječ je o funkcioniranju kako gradskih, tako i privatnih vrtića. Naime, atmosferu koju smo zadnjih mjeseci stvorili oko svega toga jeste pomalo šizofrenična. Kako bi stvar bila što jasnija, moje pitanje je, gospodine gradonačelniče, koja je razlika između gradskih vrtića u vlasništvu grada i onih koji to nisu, odnosno privatnih vrtića? Kada to budemo znali, onda će nam mnogo toga biti jasnije. Koja je razlika između gradskih i privatnih vrtića? Hvala. Gradonačelnik dr. Burić.

Ja sam očekivao od gospodina Rajića, nakon ovolikog političkog iskustva, da on to zna. Dakle, prva i osnovna razlika: osnivač privatnih vrtića je privatna osoba, osnivač javnih vrtića je Grad Šibenik. Druga ogromna razlika: Grad Šibenik u javnim vrtićima, svojim vrtićima, financira ukupno poslovanje vrtića. U privatnim vrtićima, bez obveze, ponavljam, nema nikakve obveze jedinica lokalne samouprave da sudjeluje u poslovanju, financiranju ili subfinanciranju u privatnim vrtićima. Grad Šibenik subvencionira i u privatnim vrtićima, ali ne poslovanje privatnih vrtića, nego subvencionira trošak boravka djeteta u vrtiću po točno određenim pravilima, koje nije donio Grad Šibenik niti je donijelo ovo Gradsko vijeće, nego je donijela država po državnom pedagoškom standardu.

I tako će i ostati. Ono što je intencija grada je napraviti nove vrtiće, napraviti dovoljno novih vrtića u kojima će svoj djeci biti omogućeno da se upišu u javne vrtiće. Drugo, intencija je naša da svi vrtići u nekom trenutku, kad se steknu uvjeti, budu besplatni. Privatni vrtići su dobrodošao partner, ali isključivo po zakonu i na zakoniti način subvencioniranja što radimo. I na kraju, nema nikakvih drama oko privatnih vrtića, jer između Grada Šibenika i privatnih vrtića, i to dijela privatnih vrtića, dakle ne svih, imamo ih 5, 3 su buntovnici, dakle postoji sporazum koji je validan. U svakoj pravnoj državi, u svakom uređenom društvu, ugovor koji je na snazi ste vi obvezni po zakonu ispoštovati. I sve što financiramo, financiramo po ugovoru. Ako privatni vrtići nisu s tim zadovoljni, mi ne ulazimo u aranžman i ugovor između privatnih vrtića i roditelja. Roditelj može platiti privatnom vrtiću što god on želi, ako je pristao na takve odnose. Mi govorimo o statusu privatnih vrtića u odnosu na grad. I samoću vam napomenuti: ne ulazite u područje a da nemate relevantne podatke. Samoću vam reći da je po zadnjoj analizi, kad smo imali sličnu temu i kad smo napravili financijsku analizu, da su privatni vrtići imali dobit od preko 3 milijuna kuna tada. I pazite, kad smo to usporedili s onim što je na ovom Gradskom vijeću, doduše u prošlom sazivu, bilo izglasano, sve ono što smo mi izglasali kao dodatni prihod otišlo je u njihovu dobit.

To javni novac neće financirati. I to vam izričito kažem: javnim novcem se financira ono što možete braniti i obrazložiti. Javnim novcem u privatnim tvrtkama, a ovo je tvrtka, mi financiramo po državnom pedagoškom standardu boravak djeteta. I to subvencioniramo na osnovu postojećeg ugovora koji je jasan. Individualno izračunata cijena boravka u svakom privatnom vrtiću, a nisu iste. I dogovor je bio: 90 eura plaćaju roditelji, sve ostalo plaća grad. I tako stoji. Ako privatni vrtići nisu zadovoljni, ja nisam pod dojmom niti društvenih mreža, niti javnih prozivki. Mogu oni skrikati i vikati koliko god hoće. Postoji pravni put. Ako su nezadovoljni, onda se pokreće novi postupak pregovaranja. Novi postupak pregovaranja će donijeti nekakav zajednički rezultat kojega ćemo ispoštovati. I to je cijela filozofija tih odnosa. Između ostalog, Grad Šibenik je omogućio svim roditeljima koji su smatrali da im je to previše, da to ne mogu platiti, ali opet po jasnim kriterijima takozvanog desetosatnog programa, prelazak u javne vrtiće. Pazite sad, ali pod kriterijima koji vrijede u cijeloj državi. To su: zaposleni roditelji, prebivalište, odnosno boravište, procijepljenost. I tu ću stati. Jer kad bi išao u detalje što smo sve našli u privatnim vrtićima, što smo mi plaćali jer je prikazano kao da su djeca koja su upisana s područja Šibenika, to postoji u našoj dokumentaciji. Kada, a ja pozivam i inspekcije i sve nadležne da ispitaju i elemente ugovora i elemente financiranja i ugovorni odnosi između privatnih vrtića i roditelja, preuzimamo odgovornost i spremni za bilo koju korekciju ako smo mi napravili bilo kakvu pogrešku.

Zaključak: postojeći ugovor se mora poštovati, postoji aneks tog ugovora, nezadovoljni imaju pravo biti nezadovoljni, a onda se pokreće novi postupak pregovaranja. Transparentni smo. U taj novi sustav pregovaranja, ako je potrebno, nek sudjeluju i oporbeni vijećnici, ali moramo znati o čemu pričamo. Dok sam ja gradonačelnik, svaki cent javnog novca uložen morat će imati objašnjenje i obrazloženje zašto. I to je cijela moja filozofija, ništa više. Hvala. Idemo na pojedinačna vijećnička pitanja. Prvi se danas za riječ javio cijenjeni kolega Marjancić, pa bih ga pozvao za govornicu. Izvolite. Mogućnost 2 pitanja, ukupno trajanje 4 minute. Pitanje.

Pozdravljam sve nazočne. Tragom jedne informacije koju sam dobio ovo lito, evo, započet ću i pročitat ću e-mail koji sam poslao veleučilištu ovdje kod nas u Šibeniku. Obraćam vam se kao vijećnik Gradskog vijeća Grada Šibenika sa zamolbom da mi odgovorite na jedan upit u svezi s iznajmljivanjem soba u našem, odnosno vašem studentskom domu na Palatinu. Naime, do mene je došla informacija da za vrijeme Međunarodnog festivala djeteta, održanog redovno, kao i svake godine u ljeto, nije bilo mogućnosti iznajmiti slobodne sobe zbog toga što su ustupljene i zauzete od strane stranih sezonskih radnika zaposlenih u turističkom naselju Solaris. Odnosno, da je drugo turističko poduzeće uzelo u najam vaše kapacitete. Prvo bih vas upitao da li je to istina i ako mi možete potvrditi i iznijeti na koje se to termine i količine kapaciteta odnosi i da li je to možda još uvijek na snazi. Ako se možda pitate i ne vidite važnost ovog upita, dodao bih da nije uvijek važno pošto-poto realizirati svaku poslovnu priliku, pogotovo ako imamo na umu u svrhu gradnje i otvaranja studentskog doma kao jednog od središta okupljanja omladinske populacije, kako za naš grad, tako i za širu zajednicu kroz cijelu godinu. Nadam se da ćete mi izaći u susret s odgovorom na moje pitanje. E-mail je poslan 2. rujna, još uvijek čekam odgovor. Ali

nadovezao bih se i malo bih proširio ovo pitanje. S posebnim ushitom i odobravanjem pratili smo gradnju studentskog doma u Šibeniku. Ali moram reći da mi ni na kraj pameti nije bilo da će i ova ustanova biti u svrhu i u službi krupnog kapitala. Javna je tajna i pitanje je da li bi bili izgrađeni poslovi i stanovi na Šubićevcu i na Biovcima, da to nije progurao i bilo u interesu vlasnika terena na kojem su izgrađeni, ili da li su možda izgradnjom i otvaranjem kupališta na rezalištu infrastrukturno pogodovalo i podiglo vrijednost zemljišta na kojem su danas izgrađeni niz bunkera od apartmana na ulazu u Brodarci. Bunkera pod navodnim znakovima.

Bezobrazno bacajući pijesak u oči našim građanima, na jednoj od prethodnih sjednica Gradskog vijeća, investitor na tom istom zemljištu ustupa Gradu Šibenik teren, a Grad Šibenik odobrava i preuzima ga kako bi na trošak građana uredio primjeren centar oko tih istih bunkera. Sljedeći primjer je trošak od oko 4,5 milijuna kuna za izradu pristupne ceste i okoliša oko zgrada na prostoru Svete Mare. Gospodo, trebalo bi razlikovati obveze investitora i obveze interesa grada pri pomoći i izlaženju u susret ijednom investitoru, naročito pri izgradnji strogo komercijalnih objekata u svrhu samo i iznimno stjecanja profita. Ali da se vratim studentskom domu, i pritom se mora odati priznanje menadžerima Solarisa koji su svoje kapacitete namijenjene stranim zaposlenicima stavili u komercijalni višestruko skuplji najam, a uzeli u najam jeftinije, a možda i bolje, kapacitete studentskog doma za svoje radnike i pritom možda eliminirali jedinu značajniju i sigurno pristupačniju cijenom konkurenciju u gradu. Pritom, da ne ispadne da ima nešto protiv tih istih radnika, podržavam ih i želim im što bolji smještaj koji je na kraju obaveza samog poslodavca. Ali ne da se oduzima pravo na primjeren, što se tiče standarda i pogotovo cjenovno prihvatljiv smještaj i za mlade posjetitelje, naročito za vrijeme trajanja Međunarodnog vijećnog festivala za organizirane veće grupe koji su bili izvođači i posjetioci i naši gosti. I na kraju se indirektno povećali sami troškovi organizacije tog istog festivala, smještajući ih u Solarisu.

Namjerno ili ne, zbog neznanja ili nemara ili nekog drugog razloga, pravi se velika šteta i pitanje koje se jednostavno nameće: do kada će se, gospodo, u ime građana iskorištavati značajni resursi ovog grada za stjecanje beskrupuloznog profita? Kolega Marjancić, isteklo je vrijeme za oba pitanja. Ako mogu možda vrlo kratko, ako mi dozvolite. Ako ne, poslušat ću vas, predsjedniče. A imam jedno pitanje u vezi Nogometnog kluba Šibenik. Vrlo jednostavno. S obzirom na njihovo stanje, financijsko dugovanje u plaćama 3 mjeseca, 2 mjeseca, ispada da samo Šibenik, odnosno Grad Šibenik, sudjeluje u realizacijama svih projekata koje su oni inače obećali da će oni to iznijeti. Tako je i zadnje pitanje. I da li je to istina da je nestala zemlja s igrališta u Crnici? I gdje je ta zemlja i što se tu u principu desilo? Jer druga stvar: da li je istina da ono što je napravljeno na stadionu da je napravljeno bez građevinske dozvole? I zadnje pitanje, odnosno pitanje u vezi toga: da li vi istina da financirate novu rasvjetu Nogometnom klubu Šibenik u vrijednosti od 100.000 eura? Hvala lijepo. Hvala, gospodine gradonačelnik.

Poštovani vijećniče, ja i vi kao da živimo u dva različita grada. Ajmo odgovor na drugo pitanje. Nogometni klub je športsko-dioničarsko društvo koje ima svog vlasnika. Nogometni klub, kao športsko-dioničarsko društvo, u svojoj pretorbi je potpisao ugovor s Gradom Šibenikom. U ugovoru piše sve: koje su obveze grada, koje su obveze većinskog vlasnika. I tu nema nikakvih pitanja. Koliko ja imam informaciju, a odnosno nemam nikakvu, zasada ne postoji nijedan sporni trenutak u načinu financiranja, odnosno o odnosu grada u financijskom smislu u odnosu na vlasništvo koje jeste i ostalo je u vlasništvu grada. Sva pitanja, naravno, vi možete postaviti, ali postaviti vlasniku. Što se tiče grada, nema nijednog spornog trenutka. Nadalje, sve ovo što ste rekli u prvom pitanju, ja se čudno ne mogu načuditi. Najprije nazivate, a to je vaša procjena, jedan turistički kompleks, jednu investiciju u kojem u turističkom smislu grad profitira bunkerima. To može biti vaše osobno mišljenje, ali vi ste to izgovorili javno. Kako će investitor tu ponašati se, to ćete vi razgovarati vjerojatno s njim. Nadalje, i time sam odgovorio na pitanje: radi se o privatnom zemljištu, privatnoj investiciji koja je dobila legalnu i legitimnu građevinsku dozvolu i napravljeno sve po zakonu. Postavlja se pitanje: s kojim pravom vi javno prozivate privatnog investitora koji je legalno i legitimno radio tamo što je radio i sve usklađeno s planovima? Što se tiče javnog novca i investicije, gospodine Marjancić, ja sam ponosan što smo Brodarićanima omogućili kanalizaciju i ja sam ponosan što se lokacija rezalište, koja je bila rezalište zajedno s izvornim kanalom otpadnih voda TLM-a, pretvorilo u lokaciju koja je postala plaža s čistim morem.

Ako smo time doprinijeli da poraste vrijednost nekretnina Brodarićana, ponosan sam. Napravit ću to u svim drugim kvartovima, ali nemojte zaboraviti da smo tu vrijednost povećali i svim ljudima u Ražinama, jer i oni su dobili kanalizaciju i vodu, pa smo to napravili svim ljudima koji žive u Jadrtavcu, jer su i oni dobili kanalizaciju i vodu u malom mjestu od 150 ljudi. Da se ne trudite. Potrošili smo 3 milijuna eura da bi oni dobili kanalizaciju. Ali ne zato što smo dizali vrijednost Jadrtavčanima, nego zato što smo zaštitili Morinski zaljev, zato što smo zaštitili verificirano od Instituta Ruđer Bošković Ljekovito blato na toj lokaciji, zato što smo time podigli i doveli u potencijalnu razinu

i konkurentnost investitora za gradnju lječilišta na području Morinskog zaljeva. I to ćemo raditi i dalje. Ono što ćemo sada sljedeće napraviti, a to je pitanje dana, kreće investicija u obnovu Jadrije, dakle ruši se plaža na Pločama i radi se potpuno nova. I s ponosom kažem: drage moje Šibenčanke i Šibenčani, povećat ćemo vrijednost vaših vikendica na Jadriji. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Sljedeći je na redu cijenjeni vijećnik Kovač. Izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Pozdravljam gospodina gradonačelnika sa zamjenikom i sve kolegice i kolege i sve ostale nazočne. Prvo pitanje. Dakle, projekt čija je realizacija od svih najavljivanih medijskih projekata, čini mi se, najizvjesniji ili među najizvjesnijima, jest izgradnja spalionice smeća ili, kako je vi eufemistički zovete, energane, za cijelu Dalmaciju u okviru Centra za gospodarenje otpadom Bikarac. No, vjerojatno u strahu da se građanima taj plan neće dopasti, gradska je vlast tu prilično šutljiva s informacijama i radi svoj posao. Evo, prvi put danas smo od vas dobili nekakve detaljnije podatke. Dakle, to je projekt koji nam obećava, sasvim sigurno, prijevoz komboja otpada, odnosno smeća iz cijele Dalmacije našim prometnicama, koji će svakako, iako se ispoštuju propisima utvrđena ograničenja, imati štetnih emisija furana, dioksina i teških metala, dakle izrazito otrovnih spojeva. Dodatni strah potpiruje i zakonska obveza da se razine emisije upravo furana, dioksina i teških metala kontroliraju periodično dvaput godišnje, uz prethodnu najavu poslovodstvu pogona.

To, poznavajući našu, hrvatsku, sklonost smanjivanjima troškova, a tu mislim na pravovremenu zamjenu skupih filtera na uštrb zdravlja ili ugodnoga življenja, za što je primjer prečistač otpadnih voda čiji smrad godinama mori zamjetan broj građana, to sve rađa dodatni oprez vezan uz izgradnju spomenute spalionice. Stoga, temeljem članka 68. Poslovnika ovoga vijeća, uz potporu potpisima devetorice vijećnika, a bilo je potrebno sedam, sazivam osobno i zahtijevam sazivanje tematske sjednice Gradskog vijeća s temom "Spalionica smeća na Bikarcu, benefiti i štetne posljedice". Ja taj dokument imam ovdje kod sebe. Bilo bi teatralno da ga ja predajem sad gospodinu predsjedniku vijeća. Ja ću to danas, ako dospijemo s ovom sjednicom, izvesti, izvesti, odnosno ako uspijemo dovršiti ovu sjednicu do kraja radnog vremena, ja ću to danas protokolirati u pisarnicu Grada Šibenika. Drugo pitanje,

ako mi dopustite. Dakle, od dana konstituiraju će sjednice Gradskoga vijeća Grada Šibenika, u ovom našem aktualnom sazivu, mi smo vijećnici, kao i čitava naša javnost, suočeni s jednom nesmiljanom propagandnom ofanzivom vezanom uz promoviranje velikog projekta, odnosno megaprojekta, kako ste ga vi nazvali, Batižale, koji se trebao realizirati na području bivše tvornice elektroda i Ferrolegura. Više od tri godine je proteklo od te sjednice na kojoj smo, mimo dobrih parlamentarnih običaja, odlukom većine prihvatili tekst međunarodnog natječaja za iskazivanje interesa za ulaganje na području bivše tvornice elektroda i Ferrolegura, a 2. rujna sad, ove godine, dobili smo priopćenje gradskih vlasti kako nije zaprimljena niti jedna obvezujuća ponuda od strane zainteresiranih investitora. Sve to uz prkos angažiranju stranih savjetnika i potpori EBRD-a, Europske banke za obnovu i razvitak, uz prkos tuzemnim i inozemnim turnejama, s predstavljanjima projekta, uz prkos posjetama bogatih Arapa, uz prkos tvrdnjama o investitorima koji postavljaju stotine pitanja na koje gradska uprava ažurno odgovara, uz prkos činjenici da se u sklopu projekta Batižale obećavalo, to smo mogli svi čitati u medijima, riješiti problem primjerice nove muzičke škole, nove športske dvorane, pa čak, ako se dobro sjećam, a mislim da se sjećam, i problem nedostatka proračunskih prihoda zbog ukidanja prireza porezu na dohodak. Na kraju, posljednjeg dana roka za predaju obvezujućih ponuda produljujemo rok. Taj rok je istekao 19., mislim, kolovoza, a onda smo produžili do 2. 9.

Dakle, produljujemo rok jer smo utvrdili, ja sam se čudom čudio, kontroverzne odredbe u tekstu natječaja, što je, po meni, blamaža međunarodnih razmjera. Kolega, iste će vi vrijeme. Evo, još jedna rečenica, oprostite, gospodine predsjedniče. Dakle, postavljam pitanje: da li naša javnost, poslije svega ovog što sam izložio, zaslužuje barem ispriku? Te da li bi odgovorni za ovakve greške, pa i krah ovoga megaprojekta, bar u ovoj fazi, da li bi trebali snositi nekakvu odgovornost? Hvala vam lijepa. Hvala. Odgovor gospodinu gradonačelniku dr. Buriću. Spektakularan nastup gospodina Kovača kao nezavisnog vijećnika, ali na njegovu žalost potpuno krivo. Idemo od najmanje bitne stvari. Ja ću vam, naravno, odgovoriti točno. I o projektu Batižale i energane, i sad slijedi odgovor, takozvanog smrada na pročišćaču. Pa, gospodine Kovač, nema problema, ja ću vas odvesti na lokaciju. Tamo su intenzivni građevinski radovi vrijedni 20 milijuna eura.

Molim vas. Ali ja vas nisam... bili ste, rekli ste sve što ste rekli. Ja vam dajem odgovor. Dakle, gospodine Kovač, i to ne vašom zaslugom, nego zaslugom ovog grada, ove gradske administracije. Tamo traju radovi na dogradnji pročišćača koji je napravljen onda kad je napravljen, kako je napravljen, vrijedni 20 milijuna eura, europskog novca. I to će zagarantirati za dugo vremena čistoću na najvišoj mogućoj razini koju današnja tehnologija može osigurati. Batižale, strašno je to što vi govorite. Dakle, 23 godine je to bilo blokirano. 23 godine tamo grad nije raspolagao ničim, niti površinom palca moga, nego je sve bilo pod hipotekom i različitim vjerovničkim opterećenjima.

Ova gradska administracija je to pravno, imovinski, financijski počistila, dovela 22 hektara nekadašnje tvornice elektroda i Ferrolegura spremnih za investitore, objavili natječaj, da, u suradnji s konzultantima, s Europskom bankom za obnovu i razvoj, ali ste preskočili jednu činjenicu: da nas je to koštalo 0 kuna ili 0 centi. Sav trošak je trošak Europske banke za obnovu i razvoj u svakoj natječajnoj proceduri. Pogotovo kad govorimo o najvećoj greenfield investiciji u povijesti Hrvatske, a vodi je jedan mali grad, uz, naravno, dvije odluke Vlade, 22 hektara, znači jedinstvenog investitora po uvjetima da je 40% zone u javnoj funkciji. Nije lagan posao, niti smo mi očekivali da je lagan posao. Nije problem u natječaju, problem je u tržištu, problem je u poslovanjima potencijalnog investitora. Ali ako pratite, a očito pratite, onda morate znati o čemu ja govorim. Nije moje da ja to na ovoj govornici izgovorim.

Šibenčaniće dobiti novi grad na području Batižala, tu uopće nema sumnje. Mi smo u konstantnoj proceduri i procedura aktivacije tog prostora od 22 hektara nije stala. Ostaje priča o dva hotela, produžetak plaže Banj, zona mješovite namjene. U proljeće 2025. ide natječaj za čvor Njivice 1, Njivice 2, spojnu cestu za zonu Batižale. Ostajemo pri tome da je 40% zone javne funkcije: nova škola, novi vrtić, nova muzička škola s malom koncertnom dvoranom, nova multifunkcionalna dvorana, sport, kongresi, koncerti, dvije podzemne garaže, i to će Šibenik dobiti. To ja garantiram, jer u ovoj proceduri dobili smo još jednu potvrdu, a i tu ste vi elaborirali, zajedno s gospodinom Kronjom, neargumentirano, netočno, dezinformirajući javnost o stanju čistoće, kada je međunarodna agencija koja je angažirana od strane Europske banke za obnovu i razvoj potvrdila stupanj očišćenosti na području TEF-a, da je on spreman za investitore. Odjedanput, svi junaci mukom zamukoše. Zamuknut ćete i onog trenutka kad počnu građevinski radovi na području TEF-a, a počet će sasvim sigurno i vrlo brzo. Svi naši projekti idu, pa ste vrlo gorljivo dovodili u pitanje i VALIS i Solaris. Danas to ne pitate. Ne pitate to slučajno, jer ste dobili investicijski plan, dobili ste namjeru kupovine parcele od 62 hektara. Nitko ne garantira, pogotovo kad govorimo o velikim investicijama, da će priča doći do kraja, jer to ovisi o privatnom investitoru. Ja samo govorim o dobrom stavu i pregovaračkoj poziciji grada, s našom željom i ambicijom da projekt uspije.

Da li će neki projekt uspjeti ili ne uspjeti, ovisi zaista o nizu elemenata i činjenica. I treće, kad govorite"nije to moje", nego"to je službeni naziv u cijeloj Europi", govorimo o energani i zna se točno. Nije točno, ponavljam po stoti put, ne pali se nikakvo smeće, i to je međunarodni kriterij, zna se točno što je goriv i materijal, ali to sam već odgovorio. Potpuno transparentno, sve ćete biti upoznati. Prihvaćamo i sjednicu, ali onda kad dobijemo sve relevantne elemente. Da će sjednica biti samo zato da bi se mi prepucavali, a da nitko ne raspolaže s konkretnim činjenicama i argumentima, to si nećemo priuštiti. Dakle, kada dobijemo točno po studiji izvodljivosti o čemu pričamo, kada svi oni koji budu zainteresirani, uključujući i vas, vide bilo gdje u Europi, a ponavljam da ima oko 500 lokacija o čemu mi pričamo, a ja ću biti ponosan da nama bude uzor Beč, Kopenhagen, da nama budu uzor skandinavske zemlje koje to imaju u nizu gradova, i u Finskoj, i u Norveškoj, i u Švedskoj, i ja zaista nemam ništa protiv da tu takvu prljavu industriju prenesemo u Šibenik, jer Skandinavci, Nizozemci, oni su baš poznati po tome da forsiraju prljavu industriju i da to dovode u svoje gradove i u svoju zemlju. Hvala. Gospodin poslovnička primjedba, ako mi dopustite. Nemamo poslovničkih primjedbi ovdje, ni rasprava. Možete zatražiti jedino pisani neki odgovor.

Nema rasprave po odgovorima. Idemo dalje. Cijenjen kolega Rajić. Jedno od pitanja ću ponoviti, jer sam već na ranijim sjednicama Gradskoga vijeća, ako se netko ovdje uopće sjeća, govorio o lošoj lokalnoj cesti Šibenski most- Zaton- Raslina. Ona je već sada u, neću reći, nevoznom stanju, ali dolaskom zime ona postaje vrlo opasna, i bez patetike, gospodine gradonačelniče, postaje vrlo opasna za promet na tome dijelu ceste, odnosno cijela cesta. Pa je moje pitanje: kada ćete prići rekonstrukciji ceste Šibenski most- Zaton- Raslina? I moje drugo pitanje odnosi se na Brodaricu. Naime, maloprije ste se pohvalili izgradnjom Brodarice, tih velebitnih zgrada tamo, da, ali izgradnjom Brodarice u jednom pozitivnom smislu

pribavlja se vrlo velika količina sredstava, financijskih sredstava, novca od komunalnoga doprinosa, ali stvara se i drugi problem: problem ostale komunalne infrastrukture na Brodarici, jer tamo se objektivno, u ovom trenutku, tamo prijeti legalna betonizacija. A drugo, tamo treba što žurnije prići izgradnji ostale komunalne infrastrukture, posebno u gotovo svim ulicama, izgradnju nogostupa. Tamo ljudi ne mogu normalno proći, tamo je već prenapregnuto, i tamo se najžurnije treba prići toj izgradnji. Evo, moja dva pitanja su to. Gospodine gradonačelnik, izvolite. Poštovani gospodine Raji ću, dakle, ajde da se u nečemu složimo. Apsolutno se slažem da je loše stanje ceste Zaton, odnosno Šibenski most- Zaton- Raslina, tu prođem barem 2 puta dnevno i izgleda loše. Počevši od Bankina pa do samog Kolničkog traka. Naravno da ćemo na tome raditi, ali želimo konstruktivnu raspravu. Evo, prošla je ljetna sezona, križanje i izlazak Zatonske ceste na most, slušali smo svašta. Tiskovne konferencije, crna točka, mrtvih kao u priči"Ukrajinski rat je ništa što će biti mrtvih na nelogičnom križanju na Šibenskom mostu", a križanje je funkcioniralo savršeno. Bez gužve, bez rizika, bez čekanja. Dakle, što hoću reći: ajmo konačno poštivati struku, a ne se stalno optuživati da je to nečija samovolja. Pa ćemo poštivati i struku u procjeni stanja ceste Zaton- Raslina. Moj osobni stav: da, zaista nije dobro. Što se tiče Brodarice, nitko u povijesti u Brodaricu nije toliko uložio koliko je uložila ova gradska uprava.

Od cesta, puteva do svega. Odmah idemo na meritum stvari. Nogostupi u malim brodaričkim ulicama, gdje god je to moguće,ćemo napraviti. Ali gdje su privatna vlasništva, gdje su zidovi i kantuni zašli u područje koje je javno, o sudskim sporovima koji se tamo vode, u tu priču ne možemo ulaziti. Ono što u Brodarici će se napraviti, kad govorite o komunalnoj infrastrukturi, a ovdje je pročelnica, ona može potvrditi: plan za Brodaricu je donešen, to će omogućiti uklanjanje divljih mula, privezišta, to će omogućiti proširenje otprilike još 400 metara plažnog područja na području naselja Brodarica, to će omogućiti otprilike 300 organiziranih parkirnih mjesta. Na Brodarici se radi proširenje škole, gradnja sportske dvorane koja će biti dodatni komunalni sadržaj. Na Brodarici se projektira novi vrtić na padinama Gomljanika. Dakle, o onome što je napravljeno neću ni pričati. Ja zaista ne znam o čemu bi mogli govoriti isključivo kad govorimo o Brodarici. Mislim da više i pitanja nije bilo. Hvala. Imamo daljnja vijećnička pitanja. Cijenjen kolega Kronja se javio za riječ.

Evo me opet, poštovanje. Moje će pitanje biti isto u vezi Batižala. Sada, konačno, kad se pokazalo da nije moguće prodati Mačka u Orići, ja mislim da bi našem gradonačelniku, koji je već 11. ili 12. godina na vlasti, da mu mora biti jasno da se tamo neće ništa graditi dok se to ne očisti. Taj teren je kontaminiran, kao i sedimenti u na kupalištu Banj. To mi svi znamo i postoje dokazi, a to što su u priči, čak i postoje video snimci gdje je gradonačelnik u jednoj izbornoj kampanji uvjeravao i silovao prostor medijski da je to onečišćeno. Sad je druga priča. Znači, u 12 godina bilo bi bolje da nije dirao nikakve pravne imovinske odnose, da je ostavio to INI, i da INA koja ima novaca to čisti ovako. Mi smo tu nesposobni. I onda je moje pitanje: da imamo normalnog gradonačelnika, onda bi taj gradonačelnik ova 3 milijuna eura koja će dobiti za projekt spalionice, da je ta 3 milijuna, ili koliko treba, tražio za čišćenje Batižale, jer samo na taj način se to može

prodati, odnosno staviti u funkciju da se nešto investira. Dakle, mi u ovom trenutku imamo najgorega gradonačelnika u povijesti. U povijesti. Jedini projekt koji se hvali to je Prokupje. Gospodine, koncentrirajte se na pitanje. Znači, najgori gradonačelnik koji dozvoljava da mi u budućnosti nećemo zraka imati ovdje od ovoga što nam je sve pripremio. Znači, niti projekt nije jedan projekt koji je trebalo teren očistiti, nije očistio, dovodi nam drugi. S druge strane, mi na ovim prostorima, gospodo,ćemo nestati zahvaljujući našem gradonačelniku. I to ću govoriti dok sam vijećnik, uvijek. Hvala.

Gospodin gradonačelnik. Ja, naravno, neću vrijeđati kao što vrijeđa vijećnik. Ne mogu reći"poštovani" jer nije. Dakle, ja samo mogu reći ono što je činjenica: vi pod milim Bogom ništa ne znate. To je prestrašno koliko vi ništa ne znate, i ja vam preporučam da se posvetite masti. Idemo dalje. Cijenjen vijećnik Travčić. Zahvaljujem, gospodine predsjedavajući. Pozdravljam sve prisutne. Pa, nisam htio biti nepristojan na ono u vašem zapisniku. Ostao mi je dužan jedan odgovor od gospođe pročelnice, jer ako držim da je ovo jedno sveto mjesto gdje možemo voditi naš grad, rekli ste mi da je i gospodin Mileta rekao da će mi biti puno bolje pojašnjena ona tema vezano za vrtić. S obzirom da to nisam dobio, a vidio sam samo da gospodin Tončić dobiva odgovor na svoje pitanje, ja ću to sad iskoristiti ponovo za prvo pitanje.

Podsjetit ću na preporuku, znači, vezano je za dječje vrtiće. Na preporuku upraviteljice za djecu kao vrhovnog autoriteta u zaštiti dječjih prava koju ste zaprimili u 2022. godini i koja objašnjava glavninu ovog problema, ona kaže da svako dijete i predškolske dobi ima pravo upisa u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Predškolski odgoj je javna potreba, usluga koja bi trebala biti pod jednakim uvjetima dostupna svim građanima jedinice lokalne samouprave, a koju bi ista morala osigurati. Tu se spominju privatni i vjerski vrtići koji pomažu roditeljima u ostvarivanju prava njihove djece na predškolski odgoj i obrazovanje, budući da kapacitet gradskih vrtića ne zadovoljava određene objektivne potrebe građana, uz normalno, posljedično nejednake financijske uvjete za roditelje. Roditelji za ove vrtiće izdvajaju gotovo duplo mjesečni iznos od roditelja čija djeca pohađaju gradske vrtiće, kako bi im osigurali normalni dio za predškolski odgoj, te su dodatno izloženi bitno nepovoljnijem tretmanu u odnosu na roditelje čija su djeca upisana u gradske vrtiće, čije poslovanje, čini mi se, u cijelosti financira grad. Nedopustivo je, po meni, da djeca i roditelji budu u nepovoljnijem položaju samo zato što jedinica lokalne samouprave nije u stanju osigurati mjesto za upis njihove djece u vrtić u kojem su osnivači. Tada pravobraniteljica zaključuje i naglašava: da, ujednačite praksu i iznađite način da jednako subvencioniranje cijena i iznosa vrtića za svu djecu bude jednako, neovisno tko je osnivač samog vrtića.

A budući da se to još uvijek nije osiguralo, dovodimo, znači, u nepovoljan položaj najviše tu djecu. E sad, ja se pitam kako vjerovati u nešto bolje kad u zadnje godine to nije usklađeno. A onda na prošloj sjednici gospođa pročelnica mi govori da se nije upisivalo preko iskaza interesa niti jedno dijete, a preko vašega linka, preko vaših ovih stranica se vidi da je ta tvrdnja netočna, jer su nekolicina djece ipak upisana preko iskaza interesa. Nadalje, premijer, malo ću spomenuti, njega je povjerenstvo obavijestilo da je Vlada izradila novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića koji upotpunjuje napore u razvoju kvalitetnog sustava predškolskog odgoja i obrazovanja koje je dostupno svoj djeci u Hrvatskoj. I dodaje: gradovima i općinama omogućavamo rasterećenje proračuna te dodatna ulaganja u gradnju vrtića, povećanje plaća, zapošljavanje dodatnih djelatnostima i smanjenje roditeljske participacije u cijeni dječjeg vrtića. Ukratko, krenut ću na pitanje. Još će spomenuti da sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića, kako i kaže zakonodavac u samoj uredbi, su dodatni izvor financiranja. Sredstva su nam dodijeljena za prošlu pedagošku godinu ukupno 923 milijuna 133 tisuće. Dana su na temelju kriterija za izračun ukupnog iznosa sredstava. To je ukupan broj djece upisan u dječje vrtiće čiji je osnivač javna lokalna samouprava, kao i djece upisane u privatne dječje vrtiće koja se nalaze na tim područjima. E sad, grad Šibenik je proveo model na način da svoje ukupne rashode za predškolski odgoj umanji za iznos ukupnih sredstava danih za fiskalnu održivost.

To je, po meni, apsolutno krivo. Pitanje: koliko od ukupnih iznosa 923, rekao sam krivo, 923 tisuće danih iz državnog proračuna za fiskalnu održivost dječjih vrtića ide usmjereno na privatne vrtiće, budući da se donirana sredstva daju po kriterijima upisane djece u javne i privatne vrtiće? To je prvo pitanje. Drugo pitanje, bit ću ovako sistematičan, jer znam da vi ono nekad teško uhvatite moje sve nabrajanje, ali nekako ću vas podsjetiti. Kamere, Dolac, Mladi u Šibeniku, Centar za mlade, Ulica Brivickih Knezova 23, Plaža Banj, javna ustanova, Športski objekti Šibenik, dječja igrališta, obnova i izgradnja novih osnovnih škola, loša montaža zelenih površina Tvrđava Šibenik, Zeleni grad Šibenik, pristupna cesta za Mandalinu, čistoća gradskih ulica i poljane, gradske česme, pitke vode, sportski centar Jamljak, POS-ovi stanovi, dogovor s HNK Šibenik u svezi dodatnog korištenja Športskog centra Ljubica za građane, sanacija TEF-a, kao i samo pitanje njegove budućnosti, uređenje gradske tržnice, loši nogostupi za dječja kolica, nemate više hodajućih kolegija, nema pozitivne socijalne note usmjerene prema građanima, najava dokumenta"Zdraviji Šibenik", naplata vode Vatrogasnom društvu Domu Primošten, izjava da grad nema dugova, stranački dogovor u svezi podjele— Kolega ističe vrijeme. Sve znam. U upravljanju gradom, uvala duboka, moje će sad pitanje doći, opasna žica za pješake u Vukovarskom, neobjavljivanje skloništa za građane u slučaju napada opasnim po život, šuma Šubićevac, značajni krajobraz i svi kvartovi grada Šibenika. Znači, pitanje: zanima me, s obzirom na neodgovaranje u većini sjednica gospodina gradonačelnika na pitanja koja ja postavljam, na koja me i građani pitaju, ponekad ne odgovara ni gospodin gradonačelnik, jer ako ga osobno ne pozovem— Molim vas, koncentrirajte se na pitanje, ja ću vas— Pitanje glasi: da li se možete nazvati sposobnim vodstvom voditi grad Šibenik, a ukoliko možda jeste, zanima me da li bi bili sposobni i dalje voditi grad, da ostvarujete osobna sredstva samo za svoj ostvareni rad, za koji ste i dobili dužnost preko građanskih izbora, a ne da pritom ostvarujete dodatne prihode i beneficije koje idu direktno u vašu osobnu košaricu, s obzirom da se uvijek pojavljuju nova ulaganja koja možete iskoristiti u našem gradu Šibeniku, a osnove koje sam vam sad rekao stavljate po strani jer vam nisu više profitabilne?

Gospodin Miletaće odgovoriti. Dobro. Evo, dakle, vezano za prvo pitanje, dozvolit ćete i meni da pročitam, nije mi običaj, ali obzirom da se radi o Europskom sudu, koji je pak najviša instanca, a ne pravobraniteljica koja kaže svoje mišljenje. Dakle, imali ste situaciju kad su privatni vrtići de facto tužili jedinicu lokalne samouprave upravo iz ovog razloga, gdje su smatrali da ne dobivaju dovoljno financijskih sredstava, odnosno da gradovi ne gledaju na isti način privatne i gradske vrtiće. Dakle, Europski sud za ljudska prava je ustvrdio da su javni vrtići kao ustanove lokalnih samouprava prvenstveno usmjereni na zadovoljavanje potreba zajednice u pogledu predškolskog odgoja, dok su privatni vrtići privatne ustanove koje su orijentirane na ostvarivanje prihoda za svoje usluge. Razlike proizlaze i iz slobode reguliranja upisa djece u vrtiće, formiranja cijene usluge, gdje privatni vrtići ne podliježu određenim ograničenjima kao javni vrtići. Uzevši u obzir gore navedene razlike, Europski sud je zaključio da se ne može smatrati da su privatni i javni vrtići u analognom ili relativno sličnom položaju, zbog čega bi podnositelji mogli tvrditi da su bili diskriminirani. Dakle, to je Europski sud 2000., odnosno prije nekih desetak godina, 2021. godine, onaj— Gospodine, ja vas prekidam, samo vi dalje. Eto, to je dakle amen. To je amen. Kad govorimo, to je dijelom možda i odgovor gospodinu Raji ću na pitanje na koje je gradonačelnik već i odgovorio. Molim vas, bez rasprave s klupe.

A na ovo drugo pitanje: da, smatramo se sposobnim. Smatramo se sposobnim, između ostalog i zato što uključujemo u naše projekte i sredstva koja nam nisu pala s neba, nego koja trebamo osvojiti sposobnim vođenjem grada, sposobnim pisanjem projekata, odnosno znanjem kako ta europska sredstva donijeti u grad i uložiti, naravno, u korist naših građana. Hvala. Gospodin gradonačelnik, dodatni odgovor. Samo nadopuna, da ostanemo transparentni. Naravno, kad netko čita napisano i netko mu je to drugi napisao, teško je sve popamtiti. Ali ono što sam ja upamtio, dakle, spominjete DVD Primošten. Gospodine Travčiću, DVD Primošten je izgubio sudski spor. Pravomoćnom sudskom odlukom je izgubio sredstva koja su mu dignuta u zakonskom postupku na osnovu pravomoćnog sudskog rješenja. Nemojte lagati. Nadalje, ovdje ste izmiješali priče koje nemaju veze s gradom. Dolac, ingerencija županijske lučke uprave. Pa sad ću reći, kad ste me prozvali. Imate tiskovnu konferenciju gospodina Ledenka koji je, uzgred rečeno, u Upravnom vijeću županijske lučke uprave. Isključiva ingerencija za gospodarenje pomorskom dobrom, odnosno za projekt Dolac. I on mene javno proziva da nisam nazvao i utjecao na ured i pročelnicu za izdavanje građevinske dozvole. To je kazneno djelo. Saborski zastupnik javno poziva gradonačelnika koji je neposredno izabran za kazneno djelo. U vašoj koaliciji na razini županije imate i osuđenog za to, od Povjerenstva za sukob interesa, gospodin Tune Tomić. Ako ne razumijete, potrudite se. Molim vas, gospodine predsjedavajući, recite mu da sjedne.

Molim vas, molim vas, samo malo se umirite. Izvolite, sjednite. Izvolite, sjednite. Ajmo, ajmo, gospodine Travčiću, malo se skoncentrirajte. Ja nemam pojma o čemu vi pričate. Ja sam tu došao— Imam ja pojma. Molim vas, molim vas, prekidam raspravu. Ja nisam ja ne mogu odgovoriti kako se osjećam uzbuđeno kad vi meni nikad ne vratite— Kolega Travčiću, imali ste, imali ste mogućnost kasnije raspravljati. Ajmo. Prozivate nas za park šumu Šubićevac, u kojem, za vama informaciju, ja vama samo govorim ono što su činjenice: upravlja županijska ustanova Priroda, zaštićenim krajobrazom kojim upravlja županijska uprava Priroda. Dakle, vi zaista prozivate da mi nezakonito i nelegalnoulažemo u tuđe vlasništvo. To jednostavno nije moguće. Dozvoljavam svaku kritiku, svaku primjedbu, ali morate znati točno o čemu pričate i ništa više. Nema to nikakve veze s uvredom, nema to nikakve veze, pa između ostalog, za škole. A ja ovdje sam rekao, kroz projekt Brodarice, da se radi i proširenje škole na Brodarici, da se radi nova škola u Vrpolju, da se radi nova škola u Ražinama, i to osmogodišnja škola, da se proširuje škola Jure Dalmatinac. Dakle, ja ne znam koliko puta ja trebam nešto izgovoriti da bi vi poslije toga, čitajući pamflet, ponovo pričali svoje priče. O vrtićima je sve izgovoreno. Ponavljam, nismo obvezni, ali grad Šibenik subvencionira djecu i u privatnim vrtićima. Ne subvencionira ih po onoj cijeni koju bi oni htjeli. Ali ovdje nije pitanje što netko hoće ili što netko može, nego što je zakonito i ništa više.

Hvala. Idemo dalje, vijećnik Petković, prije nego što kolega počne postavljati pitanja, obzirom da je protekao sat vremena od kad smo počeli ovaj aktualni sat, ja bih vas molio da eventualno dopustimo još 15 minuta nastavka ovog aktualnog sata, a onda nakon toga ćemo napraviti break, bez obzira tko bi bio tada na redu. Jesmo li za takvu odluku? 16 protiv, suzdržanih, većinom glasova. Prihvaćeno. Znači, u 10:20 zaključujemo aktualni sat. Izvolite, kolega Petković. Lijep pozdrav svim prisutnima. Dakle, evo, ja ću se nadovezati na temu vrtića, gradskih i privatnih, bez obzira što je to današnja točka dnevnog reda koju tek trebamo izglasati. Prestanimo mistificirati taj problem. Dakle, to je čisto ekonomska računica i jasni kriteriji koji trebaju biti definirani da bi se odredilo u kojem iznosu treba financirati, odnosno sufinancirati privatne vrtiće, obzirom da gradski vrtići ne mogu zadovoljiti sve potrebe koje današnji grad Šibenik ima u pogledu zbrinjavanja djece u predškolskom odgoju. Dakle, ono što javnost čuje su dva podatka. Dakle, za gradske vrtiće plaćamo 90 eura, a u privatnim vrtićima je nekakva cijena od 250 eura. Dakle, ja sve ove govornice molim u ime javnosti da se dostave pisano podaci o ekonomskoj cijeni gradskih vrtića s projekcijom

za, recimo, 2025. godinu. Dakle, prema stavkama: plaće i materijalna prava zaposlenika, troškovi prehrane, troškovi uvjeta boravka, komunalije i energija, nabava namještaja i opreme, te sitnog materijala. I da javnosti jasno kažemo prema kojim su to kriteriji i da se može usporediti smještaj u privatnim vrtićima i gradskim vrtićima. I da to ne mistificiramo, da je to čisto matematika. Eto, molim da se to dostavi javnosti i ovom gradskom vijeću i svim vijećnicima. Nadalje, osvrnuo bih se na stav gradonačelnika prema ovom gradskom vijeću glede dostave dokumentacije za pripremu gradskog vijeća. Naime, mi smo jučer u 2 sata dobili dopunu dnevnog reda. U toj dopuni dnevnog reda, u drugoj točci,

stoji dokumentacija tvrtke Vali Solaris za davanje ponude za kupnju zemljišta u podima. Mene zanima, ali mislim da treba zanimati sve vijećnike, znači i vladajuće i oporbene, zašto je to dostavljeno jučer. Da li se time želi postići neki cilj koji je skriven, kojim postoje neke skrivene namjere, i zašto je to postala praksa. Dakle, jednostavno, jasno je poslovnikom propisano kad se dostavljaju materijali. To se ne poštuje, ja ne znam zbog čega, i baca neku sumnju na rad. Ako nema potrebe za gradskim vijećem, ajmo ga raspustiti i tako dalje. Isto tako, vezano za stav gradonačelnika za vrijeme aktualnog sata, da će on odlučiti kad će sazvati tematsku sjednicu u pogledu energane, to mi je apsurdno. Dakle, jasno poslovnik kaže, dakle, da u slučaju da imamo ispunjene ove uvjete, da je dužan, odnosno postoji obveza da se to napravi. To nije samovolja. Znači, nitko nije iznad propisa i to moramo jasno reći javnosti.

Također, želio bih istaknuti da je politika ove gradske vlasti— Ovo bi bila dva pitanja već, kolega. Ovo je već otišlo u treće. Ovo je bilo poslovničko, poslovnička predstavka, dakle, samo— Pa ne možete poslovničku predstavku postaviti uz unutarnje pitanje. A gledajte, dakle— Vi možete imati primjedbu na, ovaj, povredu ljudskih prava— Onda ja to stavljam kao— Ne možete otvarati poslovničku predstavku— Ja stavljam to kao primjedbu, kao primjedbu koju iskazujem za vrijeme aktualnog sata. Eto, vi ste tu ispucali svoja dva pitanja. Ali rekli ste vi sami da je primjedba, predsjedavajući— Ne, nego ste postavili pitanje zbog čega je materijal dostavljen— Onda povlačim to pitanje, nego osvrnut ću se na svoje drugo pitanje. Ajte, ali nastavite, požurite, jer ćete upasti u cajtnot ovdje. Dakle, riječ je da je politika ove gradske vlasti prodaja. Dakle, imamo prodaju TEF-a, imamo prodaju zgrade na Banju, i imamo prodaju poda. Jasno je da je cilj te prodaje poticanje investicija, ali se postavlja pitanje baš u konkretnom slučaju: zašto prodaja vile na Banju se odvija baš sada, u vrijeme inflacije, u vrijeme svih ovih nekakvih nestabilnih kretanja na svjetskom tržištu, i da li je ova gradska vlast razmišljala što će biti s udrugama koje su smještene u tom prostoru. Hvala. Hvala. Evo, molio bih, tko ima odgovor na ovo pitanje? Kolegica Žurić, pročelnica. Ja vas stvarno molim da, evo, se skoncentrirate na pitanja. U cajtnotu smo s istekom aktualnog sata.

Ja uopće nisam imala riječ, jaću— Dobro. Ne, ne, ja nego javnost. Dobro. Što se tiče ovoga drugoga pitanja, tu nemamo dalje. Gospodin gradonačelnik, ja vas samo molim da se skoncentriramo. Vidimo da smo ovaj aktualni sat imali 95% pitanja koja se odnose na točke dnevnog reda koje su u redovnom dijelu sjednice. Tako da, ovaj, na svoj način se skoncentriramo na pitanja koja bi bila baš u aktualnom satu koncentrirana, jasna i precizna, a ne da potrošimo dosta vremena na ono što je kasnije u samome dnevnom redu. Ja vam to ne mogu, ovaj, spriječiti, ali evo, zbog nekog, dinamike same sjednice. Evo, izvolite. Samo odgovor. Dakle, vila Banja. U vili Banj, zaštićeno kulturno dobro, u obrazloženju prodaje imate sve točno naznačeno zašto ide u prodaju. Njeno stanje je izuzetno derutno. Ako nešto prodajete, onda prodajete u najboljem trenutku, kada je upravo procjena da je vrhunac tržišnih cijena, i to se i radi. U vili Banj postoji samo za korisnike planinarsko društvo kojem je već nađena rezervna lokacija, ne rezervna, nego konačna lokacija, koju će grad dodatno osposobiti da bude primjeren za ono čime se planinarsko društvo bavi. Udruge u takozvanoj narančastoj zgradi, naravno, već je europski projekt, centar za mlade. Nažalost, naša županija je toliko agilna i brza jer su od Vlade Republike Hrvatske dobili papire u kojima moraju prenijeti u vlasništvo grada određenu lokaciju. Nažalost, na sve naše požurnice, mi mjesecima to čekamo, u trenutku kad postoji 150 metara zračne udaljenosti.

Hvala. Sljedeći tko se javio za riječ je cijenjeni kolega Bušač. Izvolite. Evo, dobar dan i pozdrav svima. A gradonačelnik, već zna što će se njega pitati, to je dječje igralište u Juracima, dokle smo stigli. I što se tiče, znači, same sigurnosti, ovaj, građana, jel', mi gledamo sad, imamo gore kao aerodrom Pokrovnik, jel', a nemamo službeni helidrom. Vi, kako znate, da sad, hitne službe su napravile ovu helidrom, ovu helikoptersku službu. Da li imamo, znači, moje konkretno pitanje je: da li imamo helidrom ili nemamo i će se ličati opet dalje na stadione i ovo ostalo. Još jedno pitanje, što se tiče protupožarnih putova, jesmo išta poduzeli što se tiče toga. Hvala. Hvala na jezgrovitosti i brzini. Hvala. Izvolite.

Poštovani vijećniče, najprije mi dozvolite iskrene čestitke na vijećničkom mandatu. Ja, gospodina Bušca, dugo poznajem kao vrlo korektnog čovjeka, i njegovo pitanje je ovdje bilo u takvom stilu. Dakle, dječje igralište, on to komunicira s gradonačelnikom,ulažemo maksimalni trud, dobit će. Djeca u Juracimaće dobiti, i on je izravno dionik te priče, konačno to dječje igralište koje zaslužuju. Što se tiče protupožarnih puteva, naravno da se radi, ali tu, nažalost, često puta upadamo u probleme vlasništva, pristupnih, ali učinit ćemo maksimum koliko je moguće da učinimo. I što je bilo ono treće pitanje? Helidrom. Helidrom, što se tiče helidroma. Aha, helidrom. Da, mi imamo helidrom u Vojarni, pri Bibirskih knezova, odnosno bivšoj Rade Končar. Vi znate da je tamo krenuo veliki projekt. U prvom redu, kroz čvor Mandalinaće biti osposobljen novi rotor i novi pristupni put. Ide projekt gradnje Zavoda zaurgentnu medicinu, za što je osigurana parcela od 3.300 kvadrata. I naravno, ono zbog čega sam ja ponosan, jer je to dugo moja želja, kreće gradnja nove bolnice koja je upravo apostrofirala činjenicu postojanja helidroma na toj lokaciji. Hvala. I sljedeći, odnosno finalni postavljač pitanja, je kolega Slavica. Izvolite, unutar roka.

Prije svega, pozdrav svima. Poštovani gospodine gradonačelniče, kanite li ikada ispuniti svoju obvezu iz 2018. godine te izgraditi pristupnu cestu na Kapriju, od Novog pristaništa do centra mjesta? Podsjećam da je zbog vašeg nemara čitav projekt izgradnje Novog pristaništa na Kapriju izazvao revolt mještana i ponukao mještane na prosvjede. A da je ovaj problem pristajanja državne linije na Novo pristanište kod resornog ministra rješavao saborski zastupnik SDP-a, Tonči Restović. Vi ćete mi na ovo vjerojatno odgovoriti da konstantnoulažete u Kaprije, pa se pohvaliti možda nekim novim stupom javne rasvjete i ovom ponovo otvorenom školom, što je pohvalno. Ali, zapravo, u otvaranju ove škole na Kapriju se najbolje vide zadnji trzaji vašeg PR projekta. Jer koja je logika vlasti koja otvara škole za jedno dijete, a zatvara škole koje pohađa 40 djece, i time gasi život u jednome mjestu? Moje drugo pitanje: s obzirom da se sada već slaže proračun za iduću godinu, zanima me, mislite li u proračunu za 2025. godinu uvrsti i ti jedan od zahtjeva izglasanih na zboru mještana Sitnog Donjeg s početka ove godine? Ili ćete se i dalje prema stanovnicima mjesta u zaleđu Šibenika odnositi kao prema građanima drugog reda? Hvala. Hvala. Gospodine gradonačelnik.

Što misle moji sugrađani na Kapriju? O ovoj gradskoj upravi se najbolje jučer vidjelo. Jedno izuzetno ugodno jutarnje druženje, uključujući i takozvane prosvjednike koji su konačno shvatili ono što smo mi cijelo vrijeme govorili: da grad Šibenik nema ništa protiv odluke županijske lučke uprave koja je investitor, provodioc natječajne dokumentacije o načinu organizacije prometa i pristajanja. Što se tiče grada, nama je sasvim svejedno di će stajati redovna linija, di će stajati trajekt. Ono što smo napravili, u prvom redu, kad se iskrcate na staro mulo, nema više smeća, nema više press kontejnera. To se nalazi, ajmo to tako nazvati, na tehničkoj operativnoj obali. Scenski nastup dogovoreni gospodina Restovića, kretanje kamiona preko puta, a ne ceste, unaprijed napravljen. Jedan put je išao tu, nikad više tu neće proći. A znate zašto je išao tim putem? Da bi ukrcao press kontejner iz centra mjesta i premjestio ga na lokaciju novog mula, di dan-danas stoji. Danas kamioni čistoće izađu iz trajekta, odmah s lijeve strane od pristajanja se nalazi lokacija za press kontejnere, pokupe smeće, a unutar samog mjesta smeće prikupljaju električna vozila sustavom od vrata do vrata. Dakle, na jedan moderan, suvremeni način. Gospodine Slavica, kad nešto istupate, pročitajte i naučite. Dakle, postoji odluka o kategorizaciji cesta na nenaseljenim otocima. Govorimo o nenaseljenom otoku, u kojem su sve ceste i putevi kategorizirani u četvrtu kategoriju. Tu piše da ceste i putevi četvrte kategorije su širine 3,5 metra, s točnim razmakom ugibališta na— Molim vas.

Naseljenog otoka? Naseljenog, je li? Bez prometa? Ma bez prometa? Pa rekli ste nenaseljen. Pa dobro, okej, bez prometa. Isprika. Dakle, naseljen otok bez prometa, kategorija prometnica četvrte kategorije. Zakon točno određuje širinu, način mimoilaženja, projekt se radi, geodetske izmjere su napravljene, i to ćemo mi napraviti. Da to nije bilo bitno, to pokazuje sada funkcioniranje. Ta cesta će se, odnosno pristupni put,će se napraviti. Još uvijek nije napravljen. A sve na Kapriju funkcionira. Funkcionira onog trenutka kad je tu odluku donio onaj koji je bio nadležan, a to je županijska lučka uprava. I na Kapriju, gospodine Slavica, ne da smo uložili, nego smo uložili čudo. Od ambulante koja se zapalila nije naša obveza, grad Šibenik je o svom trošku napravio. 20 kilometara protupožarnih puteva na Kapriju je napravljeno, uređeno, o trošku grada Šibenika. Grad Šibenik je dao nekadašnju napuštenu školu na Kapriju. Grad Šibenik je osobno pregovarao s bivšim Mirisom Tolušićem, doveš- doveš- žena i instalirana mini uljara koja je tim ljudima čudo problema riješila, i to funkcionira. U ovom trenutku traje najveća investicija i područje grada Šibenikaće biti jedno od rijetkih koji će dovesti tekuću vodu u naseljeni otok. Investicija u 16,3 milijuna eura. Svi naši naseljeni otoci: Kaprije, Žirje, Zlarin, i naravno Obonjanće dobiti tekuću vodu. I sada politikanstvo. Usporediti škole na otoku s školama na kopnu je politikanstvo. Ili neznanje. Sve škole, dakle, mrežu škola najprije ne donosi lokalna samouprava, nego država.

Se organizira učenički prijevoz po točno određenim kriterijima, po svako dijete se omogući da toplom vezom, organiziranim putem dođe do škole. Dijete s Kaprija ne može imati organizirani put, jer da ga i organiziramo, s najbržim brodom treba mu 40 minuta. Dakle, govorite o nečem što nije usporedivo. Molim vas. To je točno vaše pitanje bilo. Usporedili ste. I nemojte. Najprije iz— Molim vas. Poslušajmo odgovor. Dugo, dugo još morate bonton učiti. Jako, jako dugo. Jako dugo. Molim vas, koncentriramo se na pitanja i odgovore. Dakle, dakle, izlaziti najprije u tiskovinama, na portalima, pa onda istu priču postavljati u gradskom vijeću, okej, to je vaš stil, to je vaše pravo, ali morate govoriti činjenice, činjenice i istinu. Ne možete uspoređivati školu na otocima s školama na kopnu. I ponavljam: da bi se organizirala i nastava za jednog učenika na Kapriju, morali ste dobiti nečiju suglasnost. Nije to proizvoljna volja, niti hir bilo koga. Nisam odgovorio na pitanje. Bilo je još pitanje vezano za Sitno— Molim vas. Je li to vi možda— Govorite van službenog mjesnog odbora koji je legalno i legitimno gore izabran. Zna se tko predlaže projekte. Jer vi to govorite o onim ljudima koji su davali primjedbe u nadležno ministarstvo da se zaustavi gradnja škola u Vrpolju, koji je višedesetljetni san ljudi u Vrpolju. Dakle, to me zaista ne zanima. Ono— da li to vi govorite o nogostupima u Vrpolju, di su ogradni zidovi privatnih parcela na rubu ceste i ne žele ustupiti?

Da li vi to govorite o tome da mi krenemo u proces izvlaštenja i rat s privatnim vlasnicima? Ponavljam: što god mjesni odbor u legalnom postupku predloži i iskomunicira s gradskom upravom i nađe se logika u toj investiciji i realna potreba, nema nikakvog razloga da mi nekoga guramo u zapečak. Naprotiv, u ovom trenutku se intenzivno progovara s Hrvatskim cestama o gradnji od čvola Vrpolje, zaobilaznica Vrsnoga, krak prema Marini i krak prema, odnosno Rogoznici, pardon, da bi se riješio problem brzog pristupa autocesti. Sve ono što je zakonito, logično i opravdano kao investicija, mi ćemo to vrlo rado nastojati učiniti. Hvala. S ovim smo završili

aktualni sat. Ja vam se zahvaljujem na pitanjima, na odgovorima. Obzirom na ovu dinamiku, vidim da se jedan dio već diže, iako nismo donijeli nikakvu odluku. Ali evo, 15 minuta pauze do 10:40, onda nastavljamo sjednicu u kontinuitetu do kraja. Reda. Dnevni red vam je upućen, prijedlog uz sam poziv za ovu današnju sjednicu, i uz to je gospodin gradonačelnik predložio dopunu dnevnog reda s još dodatne tri točke. To je izvješće o mirovanju mandata člana Gradskog vijeća Grada Šibenika, Gordane Cvjetković, i o određivanju zamjenika člana Gradskog vijeća, gospodina Gorana Bušca. Prijedlog odlukom prihvaćen po ponudi Varis Solaris d.o.o. Zagreb za kupnju zemljišta na području Gospodarske zone Podi Šibenik, i prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog izmjena Statuta Gradske knjižnice Jure Šigović. Da li netko od nazočnih ima još neki prijedlog vezano za ovaj dnevni red ili određeni komentar? Da li se netko javlja? Evo, kolega Nenad Samardžija se javio. Izvolite, kolega.

Dobar dan. Pozdravljam gradonačelnika s gradonačelnikom, sve vijećnice i vijećnike, direktore i pročelnike, i tražim, u ime Hrvatskih demokršćana, obzirom na sve navedeno što sam čuo na aktualnom satu, prijedlog moj je da se treća točka dnevnog reda, koja glasi "Prijedlog odluke o uvjetima i načinu sufinanciranja programa dječjih vrtića u vlasništvu drugih osnivača na području Grada Šibenika", povuče s točke dnevnog reda današnje sjednice. Hvala. Hvala. Gospodine gradonačelnik, kao ovlašteni predlagač ove točke, molim očitovanje. Ja sam u pauzi s poštovanim vijećnikom razgovarao. Prihvaćam povlačenje točke dnevnog reda, ali iniciram, zaista iskreno, s željom da izađemo iz ovog začaranog kruga, nove pregovore, nove razgovore, i pozivam i sve vijećnike iz oporbe da stvorimo jednu radnu grupu u kojoj ćemo zajedno stati iza te priče. Nije moj interes komplicirati boravak te djece, pa ćemo vidjeti što će biti zaključak. Hvala. Na ovaj način ovlašteni predlagač odustao od ove točke dnevnog reda, pa tu nema potrebe za glasovanjem. Ali imamo potrebe za glasovanjem za dopune dnevnog reda s ove tri dodane točke, pa bih stavio prijedlog za glasovanje dodatka koji je za dodavanje točke "Izvješće o mirovanju mandata člana gospođe Cvjetković i ulasku gospodina Bušca".

Jednoglasno. Druga točka je "Prijedlog odluke o prihvaćanju ponude Varis Solaris za kupnju zemljišta na području Gospodarske zone". Tko je za? 16. Protiv? 3. Većinom glasova prihvaćeno. 15. 15, pardon. 15. 3. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog izmjena Statuta Gradske knjižnice Jurja Šižgorića iz Šibenika. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno prihvaćeno. Dopune su prihvaćene. Sada dajem na glasovanje cjeloviti dnevni red, s tim da bismo nešto malo izmijenili prvotni raspored na način da ova točka vezana za "Izvješće o mirovanju mandata i određivanju zamjenika" bude prva točka, a "Odluka o dodjeli priznanja Grada Šibenika" druga, "Prijedlog proračuna" treća. Onda ispada ova točka, ovaj, dosadašnja, prvotno tri, pa onda četiri. Sada ukupno imamo 18 točaka, s tim da bi one zadnje dvije dopunske bile točke 16 i 17. Evo, možemo li cjeloviti dnevni red prihvatiti kako sam kazao?

Jednoglasno prihvaćeno. Jednoglasno prihvaćeno. Zahvaljujem. Evo, prelazimo na prvu točku dnevnog reda, a to je "Izvješće o mirovanju mandata člana Gradskog vijeća Grada Šibenika, Gordane Cvjetković, i o određivanju zamjenika člana Gradskoga vijeća, Gorana Bušca". Molio bih predsjednicu mandatnog povjerenstva, gospođu Branku Badžin, da pročita izvješće. Dobar dan. Lijepi pozdrav svima. Evo, kao što je predsjednik i najavio, radi se o podnošenju izvješća o mirovanju mandata člana Gradskog vijeća Grada Šibenika, Gordane Cvjetković, i o određivanju zamjenika člana Gradskog vijeća, Gorana Bušca, koje je, dakle, mandatno povjerenstvo Gradskog vijeća donijelo na svojoj trećoj sjednici od 16. rujna 2024. godine, i ja ću vam ga sad u cijelosti pročitati. Podneskom od 10. rujna 2024. godine, vijećnica Gradskog vijeća Grada Šibenika, Gordana Cvjetković, u skladu s člankom 79., stavak 7. Zakona o lokalnim izborima, obavijestila je Gradsko vijeće Grada Šibenika da svoj vijećnički mandat stavlja u mirovanje. Isto tako, podneskom od 10. rujna 2024., Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) i Nova ljevica obavijestila je Gradsko vijeće Grada Šibenika da će Gordanu Cvjetković za vrijeme mirovanja mandata vijećnice zamjenjivati Goran Bušac kao neizabrani kandidat s ove iste liste.

Nadalje, polazeći od navedenog, mandatno povjerenstvo izvješćuje da su ispunjeni uvjeti da mandat Gordani Cvjetković miruje, a da je zamjenjuje Goran Bušac. Čestitke u ime mandatnog povjerenstva. Hvala. Hvala. Evo, obzirom da sad dolazimo do onog jednog svečanog trenutka, a to je polaganje prisega, ja ću, evo, izaći, što nije moj običaj, za govornicu pa pročitati s govornice ovu prisegu. Gospodina Bušca bih zamolio, onda kad se pročita, da isto se ustane i izgovori onu "Prisežem" i da iza toga potpišete samu prisegu. Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Gradskom vijeću Grada Šibenika obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, Zakona i Statuta Grada Šibenika, te ću se zauzimati za sve koliki napredak Republike Hrvatske i Grada Šibenika. Prisežem. Zahvaljujem. Kolega Bušac, čestitam vam na imenovanju i molim vas da, ovaj, potpišete prisegu. Istodobno bih iskoristio ovu govornicu da se zahvalim gospođi Cvjetković na dosadašnjoj kolegijalnoj, profesionalnoj suradnji u ovom Gradskom vijeću, i želim vam sve najbolje u životu i radu. Hvala. Evo, s ovim smo, ovaj, dobili novog vijećnika u imenu i osobi, gospodina Bušca, i možemo prijeći na drugu točku dnevnog reda, a to je "Prijedlog odluke o dodjeli priznanja Grada Šibenika u 2024. godini". Vi ste ovaj prijedlog dobili, koji je utvrdio Odbor za nagrade i priznanja Gradskoga vijeća Grada Šibenika, i u tome smislu su vam i dostavljeni kompletni, ovaj, dokumenti, odnosno sama odluka Odbora u tome dijelu.

Ja bih samo, ovaj, ponovio da je nagradu Grada Šibenika za životno djelo predložen gospodin Ivica Tucak, za nagrade Grada Šibenika gospođa Ivana Guberina, gospodin Ivan Mađar Ivica Mađar, gospodin Zdravko Pilić i gospodin Josip Smolić, za plakete Grada Šibenika Udruga dragovoljaca veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, podružnica Šibensko-kninske županije, Jagoda Sablić, Klapa Žirije i gospodin Nikola Urukalo, te grb Grada Šibenika, gospodin Ivan Klarić. Mi o svakom od ovih prijedloga glasamo odvojeno, bez rasprave, tako nam je sukladno Statutu i našoj posebnoj odluci predloženo. Tako da ja bih ovdje sada već prešao na samo glasovanje i predložio vam tko je za da se gospodinu Ivici Tucku dodijeli nagrada Grada Šibenika za životno djelo. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno prihvaćeno. Čestitam. Za nagrade Grada Šibenika imamo ukupno četiri nominirana kojima se može dodijeliti nagrada. Gospođa Ivana Guberina, tko je za?

Molim. Jednoglasno prihvaćeno. Čestitam. Gospodin Ivica Mađar, također nagrada Grada Šibenika za ovu godinu. 16. 16 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Gospodin Zdravko Pilić, nagrada Grada Šibenika za 2024. Tko je za? 14 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Gospodin Josip Smolić, nagrada Grada Šibenika za 2024. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Plakete Grada Šibenika, Klapa Žirije, tko je za? 17 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Jagoda Sablić, plaketa Grada Šibenika, tko je za? 14 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Udruga dragovoljaca veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, podružnica Šibensko-kninske županije, tko je za? Također plaketa.

16 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Gospodin Nikola Urukalo, plaketa Grada Šibenika, tko je za? 16 protiv, suzdržani, prihvaćeno. I na kraju, grb Grada Šibenika, Ivan Klarić, tko je za? 16 protiv, suzdržani, prihvaćeni prijedlog za Ivana Klarića za dodjelu grba Grada Šibenika. Ja se svim laureatima čestitam na ovim postignućima i vidimo se na skoroj sjednici Gradskoga vijeća koja će biti održana u svečanoj prigodi našeg svetog Mihovila, zaštitnika Grada Šibenika, i Dana Grada Šibenika. O datumu ćete biti i o mjestu naknadno izviješteni u posebnom pozivu. S ovim smo apsolvirali točku 2. Idemo na točku 3, to je "Prijedlog polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna za 2024. godinu". Otvaram raspravu. Ako kolega Tolić ima potrebu, samo slobodno. Izvolite. U ime predlagača, uvodna riječ.

Poštovanje. Ispred vas je polugodišnji izvještaj za 2024. godinu, iz kojeg je razvidno da rastu prihodi ostvareni po svim osnovama. U odnosu na prošlu godinu, na isto razdoblje, rastu s 27 na 31 milijun eura, s time da paralelno rastu dosta i troškovi. Jedina stavka koja je manje ostvarena u odnosu na prošlu godinu su rashodi za nabavu nefinancijske imovine, odnosno ulaganja, realizacija kapitalnih projekata, za koje se očekuje da će se izvršiti u drugom dijelu godine, kako u prvom dijelu godine su odrađene većina postupaka javnih nabava. Hvala. Hvala gospodinu Toli ću. Otvaram raspravu. Javljaju se gospodin Marjanci. Izvolite.

Pozdrav ponovno. Ja imam samo jedno kratko pitanje za gradonačelnika. U ovom izvještaju, u kojem se spominje sve što je napravljeno ili će biti napravljeno, i o izgradnji i tako dalje, i sve to skupa, pa evo, navodi se, kako običavate vi inače, kaže: "Nova osnovna škola u Ražinama, s pripadajućom sportskom dvoranom, gradit će se na mjestu postojeće područne škole." Kad već naglašavate, i volite naglašavati, školu sa sportskom dvoranom, što bi bilo normalno, ali kod nas to pitanje, jel', da li ste zaboravili isključiti bazen iz cijele priče? Samo je to pitanje. Da li to znači da je bazen uključen ili je nestao po putu?

U Ražinama. U Ražinama, da. Gdje je podatak? U Ražinama? Da, u Ražinama. U Ražinama smo. Dakle. Ako možete završiti pitanje, pa će gospodin Mile... Može. Evo, samo sam htio to na neki način i usput obavijestiti gradonačelnika na inzistiranje izgradnji startnih blokova na bazenu. Moram reći da je napravljeno bazen s jedne strane, ali to vam je kod Postolara, to je lijeva Postolara, stvarno još i desna, odnosno osam blokova s druge strane bazena, da bi to bilo uopće u funkciji, da bi se moglo organizirati bilo kakvo službeno natjecanje, plivačko. Prema tome, volio bih da vodite računa i o tome. Eto, hvala lijepo. Hvala lijepa. Gospodin Mileta, izvolite.

Što se tiče našeg bazena, glavnog bazena u Crnici, tu "Javnostavna sportski objekti" vodi priču, i u dogovoru s gradskom upravom mi financiramo njihove, njihovo održavanje, odnosno nekakve investicije, i oni definiraju što je prioritet, što nije, u okviru određenih financijskih sredstava. Vodit ćemo računa, ali isto tako, to je prvenstveno stvar i ravnatelja "Javnostavne sportski objekti". Kad govorimo o bazenu, o školskom bazenu uz novu osnovnu školu u Ražinama, nije on ispao iz projekta. Međutim, u ovom trenutku nemamo vidljivo na koji način financirati izgradnju bazena, jer je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u sklopu natječaja javnog poziva koji je već duže vrijeme otvoren, odnosno koji završava treće mjesto sljedeće godine, daje sredstva za financiranje

objekata škola, dakle učionice, kabineti, prehrana, odnosno blagovaone, dakle sve ono što ide uz tu priču, i uz, i financira sportske dvorane, ne financira bazene. Tako da je bazen nije ispao, ali u ovom trenutku smo koncentrirani na novu školu u Ražinama i uz nju novu sportsku dvoranu, a bazen, kad naciljamo mogućnost financiranja, ide dalje. Dakle, nije ispao. U sklopu cijele te površine u Ražinama je i dalje planiran bazen, jel'. Hvala. Kolega Marjanci se javio za riječ. Izvolite. Duboko ste me razočarali. Da vam kažem pravo, nisam očekivao takav odgovor. Nadao sam se da je to previd, ali mi je ipak neki šušak u glavi govorio da to ipak može se desiti, jer i u ovome dokumentu i u nekim izjavama od gradonačelnika nema više hvaljenja oko bazena i oko svega. To je, dvije, tri godine ste nas toliko uvjeravali, toliko davali, da ne kažem leđa, vitar u leđa što se tiče toga, i da se napravi jedan iskorak u ovome gradu, što se tiče i školstva i sportskih dvorana i svega skupa, ovo je gradonačelniče jedno veliko, veliko razočarenje. A ovo što vi kažete da je, što se tiče uređenja bazena na Crnici, da je to stvar javne ustanove, ja se slažem da ona to izražava, ali s javnom ustanovom ona, nažalost, ne može napraviti ništa da joj vi ne date MIG, da ne kažem date Šolde za to.

A što je najgore, već smo donijeli na neki način tu neku odluku da se to napravi, ali nije napravljeno. Jer ne možete se smatrati da su stavljeni blokovi samo s jedne strane i da je time nešto napravljeno. To je još uvijek u izradi. Prema tome, ne znam da li treba odluka ili ne znam bilo što drugo što se tiče javne ustanove. Pozivam i ovdje i direktora, nek se očituje što to treba više raditi, jer morat ću biti zločest na neki način: da financiramo još uvijek nogomet na bilo koji način, koliko god tko uvjerava mene, direk-gradonačelnik, da on nema i da je to sve po zakonu i sve to skupa, ja vam ponovo postavljam jedno određeno pitanje. Ona napravljena zgrada na stadionu na Šubićevcu, odgovorno pitam, da li ima građevinsku dozvolu? Što je s ovim terenom u Crnici?

Jer je informacija takva da je skinuta zemlja i da je čak otišla u Primošten za neke druge stvari i ne znam što, i da se odustalo kad se vidjelo da je cijeli trošak 300.000 eura popravka tog stadiona. I da ne kažem da li je istina, želim od vas decidirani odgovor: da li grad Šibenik snosi financijsku rekonstrukciju rasvjete na gradskom stadionu Šubićevac u iznosu od 100.000 eura? Uz cijelu priču, cijele ove godine, niz priča kako su oni po ugovoru i održavaju, i to je praktički, se ponašaju kao vlasnici tog terena. Hvala lijepo. Mislim na investitore u nogometnom klubu Šibenik. Hvala.

Ima li tko se javio za riječ? Kolega Slavica se javio. Neću se ja puta ponavljati. Molim vas, molim vas, kolega Slavica je. Pitanje za gradonačelnika Miletu, s obzirom da se ovdje spominje izgradnja škole u Vrpolju. U Slobodnoj Dalmaciji prije nekih mjesec dana ste izjavili da je razlog stopiranja projekta škole u Vrpolju rezultat misterioznih primjedbi građana i da je to zaustavilo cijeli projekt, što je u najmanju ruku sumnjivo da se na takav način tako važan projekt može zaustaviti. Da je tako, nikad ništa u ovoj državi HDZ ne bi izgradio. Navodno da ste od nadležnog ministarstva u OFU, znači neslužbeno, saznali da je stigla predstavka građana na projekt izgradnje nove škole i sportske dvorane u Vrpolju vrijedne 7,7 milijuna eura. To je odmah bacilo sumnju na mještane Sitnog Donjeg, da su oni pisali predstavke i da kontinuirano rade protiv izgradnje škole u Vrpolju, što ne može biti dalje od istine. Ja u rukama imam odgovor ministra Fuksa, ministra znanosti i obrazovanja, u kojem navodi da nisu primili nijednu primjedbu, žalbu, ništa slično od ikoga na temu projekta osnovne škole Vrpolje. Poštovani gospodine Mileta, možete li sada objasniti javnosti odakle vam zapravo te informacije o primjedbama, zašto ministarstvo ne može isproducirati te predstavke, koji je pravi razlog pauziranja projekta osnovne škole Vrpolje, i nadam se da ćete javnosti konačno priopćiti, nakon godinu i pol dana, koja je sudbina područne škole u Sitnom Donjem, nakon što se, ako ikada, otvori nova u Vrpolju.

Hvala. I ovdje je taj dokument, to jest odgovor ministra Fuksa. Hvala. Kolega Mileta, izvolite. Dakle, ako laže koza, ne laže rog, jel'. U Šibeniku 31.07.2023. upozorit ćemo institucije Europske unije da financiraju projekt kojim gase školu, mjesto i populaciju. Gasi naslov. I organizatori peticije protiv zatvaranja osnovne škole Perković u Sitnom Donjem obraćaju se javnosti i gradonačelniku Buriću na tu temu, gdje, između ostaloga, je preslika te predstavke. Kaže da će, da će, samo sekundu, ima te predstavke, predstavke dosta, da će posebno uputiti da provjere način dokumentacije, da priopće je li u prijavni naznačeno da postoji PZ Perković, koliko uopće učenika ima u osnovnoj školi Vrpolje, i tako dalje, i tako dalje. Dakle, to je javno upućeno, dostupno na portalima, i meni proslijeđeno s pitanjem: što je ovo?

Imate. Dakle, predstavka je javno dostupna na medijima, a svako ministarstvo ima svoj press sliping kojim to dostavljaju. I kao što sam rekao, bilo je u OFU. I evo vam ga. I to je to. Dakle, ne možete vi izgovarati javno nešto neutemeljeno, vikati, skrikati, lagati, i očekivati da onda to nema nikakav utjecaj na ljude koji to čuju, vide ili pročitaju. Ljudi su živa bića od krvi i mesa i funkcioniraju kako funkcioniraju, toga ste svjesni, zbog toga se i vi ponašate tako kako se ponašate. Osnovna škola u Vrpolju, nadam se, po informacijama koje imamo u ministarstvu, da će ići dalje, unatoč klipovima koji nam se bacaju, kao što vidite, i u javnome prostoru, način na koji ste dobili odgovor ministra Fuksa je isto stvar načina kako ste i postavili pitanje. No, ponavljam, ako laže koza, ne laže rog. I po informacijama koje imamo, bili smo, dakle, s gradonačelnikom u ministarstvu, jer su se stvari tu zakuvale, stavilo nas je po strani i tako dalje. Imamo, ne bih htio predicirati, ali mislim da bi mogli za sva četiri naša projekta koja smo prijavili dobiti izdašan iznos sredstava, odnosno vjerujem da će sve četiri škole, dakle i škola nova u Vrpolju i nova škola u Ražinama, i dogradnja osnovne škole Bradarica sa sportskom dvoranom, i nadogradnja osnovne škole u Crnici, po sadašnjim pokazateljima, kad smo razjasnili što se radi u tim predstavkama, i bilo javnim, bilo direktno upućenim, imate isto tako i pokazano nam je direktno upućena predstavka za školu u Bradaricu, kad smo i razjasnili o čemu se tu radi, kad smo pokazali brojke, kad smo usporedili s tablicama koje je samo ministarstvo nama dalo, vezano za broj djece koje bi u sljedećim godinama pohađali po njihovim projekcijama škole.

Stvar smo razjasnili. Trajalo je, dakle, određeno vrijeme. Dakle, te predstavke su nam usporile priču, ali očito nisu uspjele zaustaviti, jer je istina i pravda na našoj strani. Stoga sa školama, bez obzira na predstavke, idemo dalje. Hvala. Kolega Slavica se ponovno javio. Ja ću ponovo ponoviti da nikakve predstavke prema ministarstvu nije bilo, jer bi ministar onda rekao da je toga bilo. A ja niti vičem, niti skričim, niti se derem, nego normalno postavljam pitanja. Kao što neka normalna pitanja i zahtjeve postavljaju i građani ovoga grada, koje vi kontinuirano ignorirate i vrijeđate, s govornice gradskog vijeća grada Šibenika, što po meni nikako nije u redu. Još od prošle sjednice na kojoj gradonačelnik osobno proziva neke ljude. To je u demokraciji jedno normalno i nezamislivo, da netko s pozicije moći direktno proziva građane. Strašno.

Kolega Mileta, izvolite. Dakle, mogli ste vidjeti, ako ste htjeli, predstavka je u javnom prostoru i kao takva je došla do ministarstva. Ne samo ona, nego imate na šibenskom portalu od 24.07.: "Perkovčani ne žele izgubiti školu, grad planira novu školu u Vrpolju", gdje također se navodi priča oko upitnosti izgradnje škole u Vrpolju. Dakle, to su medijski natpisi koje ljudi čitaju. Ponavljam još jedanput, kako vi ponavljate neistinu, odnosno želite pokazati da ste u pravu. Ja vam govorim, dakle, upozorit ćemo institucije Europske unije da financiraju projekt kojim gase školu i mjesto i populaciju. Šibenikin,

31.07.2023. godine. Pa onda vi kažete da predstavka ne postoji. Postoji i u javnome prostoru. A način na koji ste pitali ministarstvo, takav ste odgovor dobili. Hvala. Kolega Slavica se opet javio za riječ. Zanima me informacija od pročelnika Joška Jurića, koji mi je dao na prošloj sjednici gradskog vijeća, da će do rujna ove godine krenuti radovi u Ulici Ivana Rendića. Pa me zanima gdje je točno zapelo s tim radovima, zbog toga što je on najavio u rujnu već bagere, radnike i ne znam ni ja što sve ne. A činjenica je, koliko sam vidio iz proračuna, da je u Ulicu koliko ugroženo, ono, niti 1.000 eura, čini mi se. Kolega Slavica, ja sam mislio da vi imate refleks na odgovor kolege Milete, jer se u međuvremenu prije vas javio kolega Rajić, pa svog vlastitog sučlana niste, ovaj, ispoštovali prvenstvo da on postavi pitanje. Kolega Juri ću, izvolite.

Pozdrav svima. Evo, samo kratko, raspisali smo javnu nabavu za Rendićevu ulicu, nažalost nitko se nije javio. Upravo smo prije 2-3 dana ponovili postupak. Da se netko javio, bili bi išli dalje u proceduru. Međutim, sad se nadamo da će u drugom pokušaju se ipak netko javiti. Hvala. Kolega Rajić, izvolite. Kako je ovdje riječ o izvršenju proračuna, a proračun je jasno vezan za sve druge, pa i komunalne aktivnosti na području grada Šibenika. Prethodnici su moji kolege govorili o Sitnom Donjem i izgradnji nogostupa tamo. Naime, bitno ste, bitno ste, gospodo iz gradske uprave, pogriješili kada već do sada niste izvršili jedan korak koji je bitan i važan da bi vi bili, recimo, u pravu. Sad vas otprilike branim, ali želim reći da ništa do sada niste napravili da bi građanima na tom području, odnosno mještanima, prezentirali nekakvo idejno rješenje što će taj nogostup tamo značiti, kuda će on prolaziti. I ovoga puta predlažem jednostavno da takvo idejno rješenje, arhitektonsko idejno rješenje, predočite mještanima Sitnog Donjeg, da se točno vidi kuda ta trasa nogostupa ide, čije parcele obuhvaća, i da se s tim vlasnicima tih parcela razgovara u interesu rješavanja toga problema. To je moguće, to je moguće, i jedino je tako zapravo moguće. U protivnom, idete u izvlaštenje, o čemu ste već ranije govorili, a ja vjerujem da mještani na područjima na kojima je takav projekt i takav objekt zapravo u zahvatu prostoru potreban, da će imati razumijevanja i da će se taj problem tada, jedino tada, riješiti.

Ovako nemate, nemate ni idejni projekt, nemate ništa zapravo. Evo, hvala. Hvala. Kolega Mileta. Uvaženi raspisni čitatelju, vi ste zapravo djelomično u pravu. Tu kroz Sitno Donje, problem nogostupa je što bi trebao prolaziti kroz privatne parcele, jer su sve privatne parcele de facto do javne ceste, a cesta je tih gabarita, koliki jest, da se ne može smanjivati. I kad smo u razgovorima s mjesnim odborom to komunicirali, da bi trebali građani ustupiti metar i 60 minimalno od svojih parcela, neki pomaknuti zidovi i tako dalje, onda nam je rečeno, i od mjesnog odbora, a ponajviše od ljudi koji su najglasniji tamo, da zašto se ne bi onda nogostup napravio preko puta kuća, uz prostor ili preko prostora koji je u vlasništvu Hrvatskih željeznica. Mi smo na to odgovorili da to nema nikakvoga smisla, jer se nogostupi rade uz objekte, uz kuće, a ne da djeca onda prelaze cestu da bi ušla na nogostup, pa ponovo prelaze cestu da bi se vratila u... i tu je stalo. Jednostavno,

nakon toga obrazloženja da, okej, nemojte ga raditi uz kuće, nego radite ga na prostoru HŽ-a, i našeg obrazloženja da je to jednostavno prometno nesigurno i da se nogostupi ne rade uz ništa, nego se rade uz objekte, priča je stala, jer nije bilo nikakvih želja da se pokuša s onda mještanima koji tamo imaju objekte izuzeti tih metar i 60. Mi možemo, nije to neki veliki trošak, malo vremena uzima, naručiti izradu idejnog projekta takvog jednog nogostupa. To je jednostavna građevina, ponavljam, neće to biti nešto preskupo, pa onda ići s konkretnim brojkama prema ljudima koji tamo žive, uz čije bi parcele ili preko čijih parcela bi prolazio nogostup, a u isto vrijeme i pojasniti da s time na neki način i diže vrijednost kvalitete života, odnosno pa čak i vrijednost, vrijednost njihovog objekta uz koji prolazi nogostup. Pa onda, evo, na tragu toga, iako smo dobili odgovor kao, okej, radite ga preko puta, da mi možemo krenuti s projektnom dokumentacijom uz kuće, pa vidjeti dokle ćemo doći. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, ja bih... evo, kolega Kraščić, ispričavam se.

Pa ja bih samo htio zamoliti, možda sam, ovaj, krivo navođen, isprike ako jesam, da mi samo gospodin dogradonačelnik objasni vezano za onaj... presudu. Jer kroz proračun se financiraju vrtići koji su djelomično sad vezani i za ovaj proračun. Vi ste se pozvali na tu prosudbu, samo me zanima, ovaj, na koje razdoblje se ta presuda odnosila i koji je zakon bio u tom periodu, ako mi možete pomoći. Jer čini mi se da je iz 2022. ili 2021., ako sam ja to sad dobro, što je rekao gospodin gradonačelnik, prepisan. A poslovanje je, čini mi se, iz 1995. Pa mi sad to nije jasno, jel to znači da se vi pozivate na nekoga, na neki dio koji je 16 godina star ili ima neka obnova za koju ja ne znam? E, hvala vam.

Dakle, pozivam se na presudu. Razlozi osnivanja privatnih gradskih vrtića su isti i danas i prije 5 godina i prije 10 godina i prije 30 godina. Identični su razlozi osnivanja vrtića i koncepta zašto postoje jedni i zašto drugi. Kolega Petković se javio. U dokumentu proračuna se spominje jedna stavka, razvojni projekt Batižele, koja iznosi oko 85.000 eura. Gradonačelnik je danas s ove govornice dao izjavu da ova, ajmo reći, dugo trajanje ovog natječaja nije izazvalo nikakve troškove za grad, pa me zanima u odnosu na što se odnose ti troškovi, jel', koji su predviđeni. Dakle, da li građani imaju kakve financijske posljedice s obzirom na trajanje ovog natječajnog postupka, jel'?

Kolegica Kursar, izvolite, ispred tvrtke Batižele d.o.o. Sredstva koja jesu izdvojena iz proračuna za Batižele su sredstva za zakup zgrade, narančaste zgrade, koje imaju grad Šibenik i društvo Batižele sklopljeno. Evo, to je taj iznos. I on se uopće ne odnosi, znači, na sam projekt Batižele. Znači, sva sredstva koja su izdvojena za sam projekt iz... koje je društvo Batižele u biti izdvojilo, je izdvojilo iz svojih financijskih sredstava, i taj trošak je iznosio, pardon, manje od 5.000 eura. Znači, imali smo za ovaj projekt isključivo dva troška, jedan je bio za podatkovnu sobu, pardon, i to, ovaj,

aplikaciju koju smo koristili, i drugi trošak je bio, znači, za procjenu vrijednosti nekretnine. Kolega Petković, izvolite. Samo napismeno. Ja nisam shvatio kolegicu, mislim da je većina napismeno. Hvala. Evo, možemo zapisnički konstatirati da kolega Petković traži pisano očitovanje na svoje pitanje koje je postavio u tijeku ove rasprave, odnosi se na troškove koji su prikazani u ovom izvješću vezani za tvrtku Batižele d.o.o. Evo, možemo tako. Evo, hvala. Imamo li daljnjeg govornika? Ako nema, ja bih zaključio ovu raspravu i dao na glasovanje ovu točku dnevnog reda, a to je prijedlog polugodišnjeg izvješća. Tko je za? 10. 10. Protiv? 1. 2. Ostali suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Prelazimo na točku 4. Točka 4 je, po ovom novom rasporedu koji smo usvojili kod cjelovitog dnevnog reda, prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o mjerilima za naplatu usluga dječjeg vrtića Smilje. Otvaram raspravu.

Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10. 10. Protiv? Suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Sljedeća točka dnevnog reda je prijedlog zaključka prodaje nekretnine u vlasništvu grada Šibenika, označeni kao 3 čestice s ovim numeracijom, sve katastarska općina Šibenik. Materijale ste dobili. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržani, ostali, većinom glasova prihvaćeno. Prelazimo na sedmu točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u opće upotrebi za čestice broj 1855/P, katastarska općina Žirje. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku vezano za k.o. Žirje. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Da ne čitam baš brojke da se tu ne zbunimo, govorit ću samo naslove, ovaj, samih odluka. To je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj upotrebi za čestice broj 1401/12, katastarska općina Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za?

10. Protiv? Suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Sljedeća točka je prijedlog odluke o grafičkom prikazu ulice na području Žaborića. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani, preostali, prihvaćeno. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama, popis cesta, ulica i trgova grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10. Prihvaćeno većinom glasova. Prijedlog odluke o odavanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova kao komunalna djelatnost na području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 10. 11. Pardon, evo, korigira me tajnik. Tko je protiv? Suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o redu na pomorskom dobru. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem i ovu točku na glasovanje. Tko je za prijedlog odluke o dopuni Odluke o radu na pomorskom dobru? 10. Protiv? Suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog zaključka o utvrđivanju prijedloga za imenovanje mrtvozornika za područje grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Imamo sljedeću točku dnevnog reda, a to je izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja ove godine. Otvaram raspravu.

Kraščić se javio. Izvolite, kolega Kraščić. Nemam mog prijatelja, to mi je tako ža... viša sila. Ali bar ćeš pročitati u zapisniku. Znači, u izvješću gradonačelnika sigurno je čovjek, želja mu je da pomogne našem gradu Šibeniku, ali mi nije jasno zašto konstantno izbjegava neke odgovore gdje bi mi svi bili mirniji. A za ovom govornicom nisam nikoga ovdje uvrijedio, pa nisam tako ni njega, a očekivan da ćete mi se bar osobno ili negdje sa strane, kad se vidimo, ispričati. Jer ja vam nisam lažov i nisam lagao, a s druge strane, način na koji vi vodite ovaj grad, sigurno ću vam dati potporu, to znate kad god, ali neke stvari vam neću tolerirati. Jer vi dobro znate, kao gradonačelnik, ja ne volim riječ"šef". Reći da ste vi jedan voditelj ili ravnatelj. Vi bi trebali ravnati neke stvari, vi bi trebali voditi ovaj grad, a ne drugačiji način. Tako da vam to zamjeram u izvješću za gradonačelnika, trebali ste staviti: "Ja sam glavni i nema nikog uz mene". Netko ima uz vas, ali to stavite. Jer vi ste voditelj ovoga svega. A kad se ja obraćam, obraćam se vama ili gospodinu Miletu, jer neću dobiti još jednu kaznu od gospodina Zlatovića. Ne, ne, ne. Nemate razloga za brinuti se za ovakav nastup. Imamo li daljnjeg govornika? Ako nemamo, ovo smo... Evo, kolega Slavice, ispričavam se, malo morate i nas razumijevati.

Ovo je ipak scenski prostor, onda je publika, a vi ste u publici, i izvođači nemaju onu čistu komunikaciju koja bi inače trebala biti. Sve je u redu. Ispričavam se. Izvolite. Sve je u redu. Ovoga, u izvješću se spominje i predškolski odgoj, pa imam pitanje za gradonačelnika i dogradonačelnika, tko želi već odgovoriti. Način ostvarivanja prednosti pri upisu u dječje vrtiće koji su u vlasništvu grada Šibenika utvrđuje osnivač, to jest grad Šibenik, svojim aktom, u skladu s člankom Zakona 20. o predškolskom odgoju i obrazovanju, i prema iskazanim potrebama donosi zaključak o sufinanciranju djelatnosti dječjih vrtića za svaku pedagošku godinu. Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće u vlasništvu grada Šibenika imaju djeca i roditelji skrbnici s prijavljenim prebivalištem na području grada Šibenika, a osim navedenog uvjeta, prednost pri upisu u dječji vrtić ostvaruju i djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše 4 godine života. Dakle, točka ovog programa javnih potreba je bila protuzakonita u odnosu na članak 20. stavak 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, i to za javne vrtiće. Ovu odredbu uporno gurate i u sve druge odluke. To pokazuje da osnivač uopće ne poznaje zakon ili da ga svjesno krši na uštrb djece koja žive u gradu. Na primjer, djeca razvedenih roditelja stranci s boravištem, dakle ljudi kojima treba vrtić, nemaju uopće šansu na upisnom postupku u javnim vrtićima zbog odredbe koja je protuzakonita.

Druga stvar: Šibenska maslina, na primjer, ima 4 neuvjetna objekta, smještena u malim stanovima u zgradama, a upravo je Šibenska maslina ove godine upisala puno veći broj djece i time povećala broj djece u skupinama. Pitanje je na koji način će boraviti djeca u pretrpanim grupama u stanovima zgrada koje za sam početak uopće ne bi trebali biti vrtićki objekti. Također, konstantno se u ovom gradu krši državni pedagoški standard. Jer naše dvije ustanove imaju 1.261 dijete, a maksimum je 1.200. I plus još kad to dodamo veličine prostora, dob, i da imamo neuvjetne objekte, dolazimo do toga pitanja da li je Šibenik uopće prijatelj djece. Hvala. Kolegica Žurić, pročelnica,će odgovoriti na ovu konstataciju, ako je mogu tako nazvati.

Lijep pozdrav svima. Ja ću vam odgovoriti na ovaj prvi dio pitanja. Ne znam jesam li vas baš dobro razumjela. Dakle, prednosti su određene za naše vrtiće koje smo mi osnivači, Zakonom o predškolskom odgoju, članak 20. Te prednosti koje ste sad nabrojili. Te prednosti se u našim vrtićima boduju u upisnom procesu. Dakle, sve prednosti koje ste nabrojili i koje je zakon zapravo propisao, a to je da vam četverogodišnjak ima prednost, da imaju prednost obitelji s više djece, oba zaposlena roditelja, samohrani, jednoroditeljske obitelji i tako dalje, to je sve bodovano. Ja vam sad ovdje nema ravnateljica, ali jednostavno je taj postupak proveden kako treba. I po tim bodovima, nažalost, u vrtiću, naročito Šibenska maslina, nismo upisali 29 djece koja zadovoljavaju uvjete. Dakle, oba su roditelja zaposlena, imaju i jasličarsko dijete, ali naprosto nije bilo mjesta za tu djecu. Ta su djeca stavljena na listi čekanja. Sad se to već, ta situacija mijenja, pomiče se lista, jer se neka djeca ispisuju, ostaju, ne znam, u privatnim vrtićima ili nešto se drugo događa, ali u svakom slučaju, ta se lista pomiče. I naravno, ja se nadam da ćemo upisati svu djecu koja su bila zainteresirana za upis u naše gradske vrtiće, u vrtiće čijima smo mi osnivač. Što se tiče ovog što ste nabrajali, neuvjetnih vrtića, naravno, svjesni smo da imamo neuvjetne vrtiće, na tome radimo, projektima izgradnje novih vrtića.

A što se tiče pedagoškog standarda, mi smo dobili od sindikata u predškolskom odgoju jedan upit na koji smo odgovorili da ćemo poštivati pedagoške standarde u smislu povećanja broja odgojitelja po grupi, ako je potrebno trećeg odgojitelja, odgojitelja pripravnika, asistenta za dijete s poteškoćama. To smo dužni i to ćemo napraviti u svim vrtićima, ondje gdje god je to potrebno. Tu smo potpuno otvoreni za to. Hvala. Kolega Slavica, komentar, pa kolega Rajić se javio. Znači, s obzirom da, kako ste rekli, niste baš u potpunosti razumjeli moje pitanje, ja sam rekao da kod nas prednost pri upisu na temelju prebivališta djece i roditelja nikako ne može biti ispred, prvo, upisa predškolca, drugo, četverogodišnjaka, i treće, prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, može biti prednost prebivalište, boravište djece, a ne roditelja. Ako su sami upisi provedeni nezakonito, onda se postavlja pitanje koja i koliko djece je silom završilo u privatnim vrtićima i jesu li time diskriminirana. A postavlja se i pitanje kako gradonačelnik uzima u obzir državni pedagoški standard kad treba izračunati cijenu subvencije, a ne spominje pedagoški standard kad treba zadovoljiti materijalno-tehničke uvjete u postojećim javnim vrtićima koji imaju neuvjetne objekte, ili kad treba ispoštovati broj djece u skupini, ili s obzirom na njihovu dob i veličinu prostorije. Također, mi smo u zadnjih 30 godina sve skupa napravili 2 vrtića, što je, po meni, katastrofa. I sigurno jedan grad kao što gospodin gradonačelnik navodi, koji je financijski gigant, može izgraditi više od 2 vrtića u 30 godina.

Također, zanima me zašto niste voljni preispitati cijeli sustav odluka koji se tiče predškolskog odgoja i obrazovanja i uskladiti ih sa zakonom, i zašto se skrivate iza možebitne dobiti privatnih vrtića, a bježite od jasnog financiranja izgradnje novih vrtića koje dobivamo, kao što sam i spomenuo, 2 u 30 godina. I zašto ne odgovarate privatnim osnivačima kad pokušaju komunicirati uvjete ugovora, a na vijeću tvrdite, i sad maloprije ste to isto ustvrdili, da ste otvoreni za cijeli proces, i prema vlasnicima privatnih vrtića i prema nama gradskim vijećnicima. Hvala. Kolegica Žurić, izvolite. Znači, sad sam vas razumjela. Vi ste htjeli reći da prebivalište kao uvjet smo mi, da, zato što su to donijeli gradski vijećnici. Dakle, takvu odluku su donijeli gradski vijećnici. Nama je prvi uvjet prebivalište u našem gradu. To je apsolutno u svim odlukama iz svih drugih gradova prvi uvjet. Drugi uvjeti su prednosti, prednosti. Dakle, ovo je osnovni uvjet, ovo su prednosti. Vi bodujete prednosti, dakle dajete prednost obitelji koja ima više djece ili obitelji koja ima dvoje zaposlenih, koje je to prednost, nego obitelji koja ima jednog zaposlenog i to. Dakle, to moramo razlikovati. Ovo drugo, ne znam, gradonačelniče, zamjeniče. Gospodin Burić, u raspravi oko izvješća.

Samo kratko. Dakle, ja predlažem, i gospodin Slavica i svi oni koji misle tako, da u organizaciji ravnateljica vrtića, dakle govorimo o javnim vrtićima, organiziramo jedno jutro posjet novoizgrađenim kvadratima koje smo mi stavili u funkciju. Jedno što je sigurno, dobro ste rekli, izuzimajući naš mandat, 30 godina nije niti jupol potrošen u vrtiće, to pitajte neke druge. Drugo jutro predlažem da obiđete sve one vrtiće koji su obnovljeni u gradu Šibeniku, i to govorimo o temeljitoj obnovi, a ne faceliftingu, kojima su stečeni potpuno drugačiji uvjeti boravka u starim, postojećim vrtićima. I za zaključak, ja ću vas podsjetiti, ako maknete naš mandat od 2013., zadnji vrtić u Šibeniku je napravljen 1974. Da je kojim slučajem se desilo da je netko napravio bar u svom mandatu pola vrtića, mi sada ne bi imali probleme. Da se netko bar sjetio osigurati prostore u planovima za gradnju vrtića, mi bi bili sigurno puno brži. U ovom trenutku se radi na projektu 3 vrtića, ja sam ih i nabrojio: Gomljanik, Baldekin vidici, i na području Batižela. Dakle, nećemo stati dok god ne napravimo dovoljno vrtića modernih, suvremenih, dok god ne omogućimo svakom djetetu upis u vrtiće i dok ne dođemo u poziciju, naravno, govorimo o javnim vrtićima, da vrtići budu besplatni. To je naš konačni cilj. Da to zahtijeva vrijeme, da to zahtijeva proceduru, to je sasvim izvjesno. Hvala. Kolega Slavica.

Pa ja bih se samo osvrnuo da se o tim vrtićima, Gomljanik, Mažurice, i tako dalje, priča još od doba kad sam ja išao u vrtić. I da se po tom pitanju ništa u ovom gradu napravilo nije. A sad vi tu nabacujete, naravno, kao: "Mi smo sagradili jedini vrtić." A tko je sagradio onu školu na Meterzama po kojoj se ponosno slikate svaka 3 mjeseca? Čija je to gradska vlast slikala? Gospodin gradonačelnik. Premladi ste da bi znali činjenice. A ja ću vas sad podsjetiti, škola Meterze je bila toliko dobro napravljena da je 2 tvrtke koje su bile izvođači radova dovela u stečaj. Zašto je dovela u stečaj? Jer smo mi aktivirali bankarnu garanciju za nekvalitetno izvršene radove, to je jedno. Drugo, uložili ogromne novce van toga da zadovoljimo elementarno, recimo da ne leti voda, da ne prokišnjava sportska dvorana, da stavimo parkir tu sportsku dvoranu, jer je zbog jeftinoće napravljen beton koji nitko od udruga sportskih nije htio koristiti jer uzrokuje povrede i ozljede, pa do činjenica da smo uložili ogromne novce u rekonstruiranje sustava klimatizacije u sportskoj dvorani koja nije bila izvedena u skladu s dokumentacijom. Ako ste tako gradili škole, molim vas, nemojte više. Kolega Slavica.

Ja ću samo reći da je ova infrastrukturna obnova škola, prije svega, krenula iz onog vremena, znači 2013. godine, kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju. I da ste vi pomoću tih novaca sve škole u gradu Šibeniku obnovili. Zato što sam ja išao u Osnovnu školu Iva Šižgorića, koja nije zadovoljavala za tjelesne nikakve uvjete. I vi ste onda bili na vlasti i vi ste dolazili u tu školu. Ja sam imao 13, 14 godina i sjećam se vrlo dobro kako je ta dvorana izgledala, i da oprostite, smrdila. Eto. Hvala. Kolega Rajić se dalje javio za riječ.

Pa kako je gospođa Žurić spominjala i kriterije upisa u dječje vrtiće, a o tome i o dječjim vrtićima je još uvijek riječ, slobodan sam ukazati na neodrživost kriterija zaposlenosti i nezaposlenosti roditelja. Naime, o tome sam na prošlim sjednicama Gradskoga vijeća također govorio. Ja vas pozivam da je to diskriminatorska odluka, koliko zakonita ili ne, mislim da i nije, i da je treba najžurnije mijenjati. Naime, roditelj koji ne radi gubi određen broj bodova, koliko je meni jasno, da bi se njegovo dijete upisalo u vrtić. Samim time, nema mogućnosti da dijete bude u vrtiću, pa i u uvjetima u kojima će eventualno sutra tražiti posao. Mislim da tu odluku, pardon, te kriterije iz navedene odluke treba jednostavno mijenjati. Ona je neodrživa, što god u ovom trenutku gradska administracija mislila. Ona je jednostavno diskriminatorska. Mi u uvjetima zaposlenosti, zapošljenja, potrebe da što više zapošljavamo ljudi, donosimo takve odluke. Evo, jedna moja čak sugestija da to promijenimo, odnosno promijenite. Hvala. Kolegica Žurić.

Dakle, gospodine Rajić, a gospodin Slavica to sad vidi jer je sigurno. Pročitajte članak 20 Zakona, gdje su nabrojane prednosti gdje nema prednost jednog zaposlenog roditelja. Naravno da bi mi dali tu prednost, da ima mjesta, ali nema mjesta. Znači, boduju se svi ovi drugi, a ta prednost je, ajmo reći, zadnja. Dakle, nema mjesta. Da ima, mi bi dali, ali smo zato upravo to omogućili odlukom koju smo, nažalost, povukli, privatnim vrtićima, da ćemo sufinancirati djecu jednog zaposlenog roditelja. To nam je bila namjera ovom odlukom, kao i nešto drugo što sad neću govoriti. I mi smo proširili prava i na strance i na studente i na učenike i na primatelje zajamčene minimalne naknade, ali nećemo sad o tome. Dakle, ovdje bi rado primili takve, ali nemamo mjesta, nego moramo ići po prednostima koje je donio zakon, a ne mi. Ne mi. Mi smo ih, naravno, potvrdili na Gradskom vijeću.

Izvolite. Ne držimo vodu, kolegice. A ne, a ne, a ne. A ne, ne držimo vodu, kolegice, ovakvo obrazloženje sigurno. Evo, ja ću vam sad reći. Vi ste sada u sukobu zakona. Naime, vi ste kazali da ćete tom odlukom privatnim vrtićima dati svu djecu koja se, po kriteriju rada roditelja, odnosno zaposlenosti, nezaposlenosti, ne može upisati u gradske vrtiće. Pa i ovo je protuzakonito ako vi to tako kažete. Znači, tjerate gradske vrtiće, pardon, tjerate privatne vrtiće da rade protuzakonitu radnju. To je točno. Kako je protuzakonito? Nego kako, ako kažete, samo malo, sad se vraćamo na moje početno pitanje u uvodnom dijelu, da je, u uvodnom dijelu, koja je razlika između gradskih i privatnih vrtića. Nije samo, nije samo u tome tko ih osniva i tko ih ne osniva, nego, među ostalim, i u kriterijima o kojima ste vi sada govorili, pa je tamo taj kriterij, da, pa je tamo taj kriterij nezaposlenosti, zaposlenosti jednog ili obojice roditelja. Vi kažete da je taj kriterij protuzakonit i da ne može drugačije biti. Da, a bit će zakonit u privatnim vrtićima. Povucite to. Ne, nije. Kolegica Žurić, molim vas, izvolite. Nije protuzakonit. Zakon nudi prednosti. U tim prednostima nije stavio da je prednost zaposlenje jednog roditelja, smatrajući da onda jedan roditelj može ostati s djetetom kući. Jer još jedan put ću ponoviti, predškolski odgoj nije obavezan kao osnovno školstvo, obavezan je samo godina pred školu.

Dakle, govorimo o prednosti što je zakon predvidio i koje smo i mi donijeli odlukom, prepisujući, naravno, prednosti iz zakona. Kod privatnih vrtića, kad se tiče upisnog dijela, na njih se to ne odnosi. Oni mogu upisati, oni mogu u svom upisnom roku upisivati po njihovim aktima, kako god hoće. Ovdje, ovo važi samo za javne vrtiće, odnosno osnivače jedinica lokalne samouprave. Dakle, privatni vrtić može upisati koje god hoće dijete po kriterijima koje je ono donijelo, ali ćemo mi sufinancirati dijete po kriterijima koje mi donosimo. Dakle, ovdje moramo razlikovati upis, upisne kriterije i kriterije za sufinanciranje. Evo, samo sam to htjela reći. Hvala. Bilo je jasno i iscrpno. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, možemo ovu točku apsolvirati jer je ovo izvješće koje se prima na znanje, pa nema niti glasovanja. Sljedeća točka dnevnog reda su sad 3 podtočke. To su prijedlozi zaključaka o prihvaćanju pod a) Izvješća o radu s financijskim izvješćem Javne ustanove Sportski objekti Šibenik za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Se ko javio? Gospodin Travčić, izvolite, kolega Travčiću.

Imam opet ovako par pitanja kako bih razjasnio neku diobu u mojoj glavi. Gospodin gradonačelnik kaže: "Javni novac neće se koristiti za privatne svrhe." I sad ovdje kaže: "Izvješće o radu Javne ustanove Sportski objekti Šibenik." Meni, malo mi je i žao to. Zato što bih volio da ta javna ustanova stvarno bude javna ustanova, a mi to dobro znamo da to baš i nije tako, već je nekako na neki način privatna. A moje pitanje, mislim, žao mi je još jednu stvar. Ovdje piše da javna ustanova, Sportski objekti, upravlja objektima i određuje terminima. A gospodin Dario, meni je on drag, ali meni to sad nije jasno. Kako onda Savez sportova, Zajednica sportova grada Šibenika određuje termine i još neke druge stvari? Je li to možda kršenje, sukob interesa ili nešto? To mi nije jasno. I zašto, kaže ovdje nešto, 3 milijuna prihoda, da javna ustanova Sportski objekti, ne znam di mi je gospodin Španja, on bi meni to rado odgovorio, 3 milijuna prihoda. To mi nije jasno. Kako ostvare taj prihod? Je li to za povećanje radnih uvjeta? Znam da su neke ustanove možda popravljene, ali Ražine, Crnica, Bazen, još neke, nije. Nego se to služi za povećanje plaća. Pa taj mi još nije dio jasan. I možda ćete vi, gospodine gradonačelniče, opet se naljutiti na mene, ali bih stvarno volio znati di je završio travnjak iz Sportskog centra Ljubice.

Može li se raspravljati prema tome tko brani gradskom vijećniku? Raspravljati. Kad već netko može izaći 100 puta, može i netko izaći konkretno odgovoriti. Dobar dan, pozdravljam sve nazočne. Evo, iskoristit ću priliku, pošto znam odgovor i upućen sam u ovo što poštovani vijećnik pita vezano za Javnu ustanovu Sportski objekti. Dakle, što se tiče dodjeljivanja termina, morate znati da Javna ustanova Sportski objekti upravlja s određenim objektima, kao što su dvorana Baldekin, kao što je bazen u Crnici. I u tim okolnostima di upravlja, zajedno sa Zajednicom sportova koja vodi sportsku politiku u određenim objektima, radi na dodjeljivanju termina. Međutim, postoje i druge dvorane kojima je osnivač Grad Šibenik, kao što su Sportske dvorane, Osnovna škola Vidici, Osnovna škola Juraj Šižgorić, Juraj Dalmatinac, Tin Ujević, Osnovna škola Meterze. To nije pod ingerencijom upravljanja Javne ustanove Sportski objekti i tu termine isključivo dodjeljuje Zajednica sportova. Evo, to je to. A što se tiče ovih objekata koje sam vam spomenuo, to je, naravno, u suradnji sa Zajednicom sportova, jer Zajednica sportova zna problematiku u klubovima, broj djece, potrebe klubova. To ne može raditi samo Javna ustanova Sportski objekti. Evo, toliko. Hvala. Hvala. Imamo li?

Izvolite, recite. Nisam vas dobro čuo. Ja sam danas jutro odgovorio, ja sam rekao: "Možda gradonačelnik ne bi bio dobro znao o tome što se radi u vašim ustanovama, nego bi mi odgovorio na ovo pitanje." Dobro, dobro, dobro. Nema ravnatelja, nema i... Je li tu gospodin... Gospodin Jurić je tu. Evo, kolega Zlatko Jurićće dati odgovor u ime Javne ustanove Sportski objekti. Izvolite, gospodine Juri ću. Molim? Da. Poštovani predsjedniče, poštovani gradonačelniče, poštovani vijećnice i vijećnici, odgovor gospodinu Travčiću, za kojeg znam da je izuzetan sportaš i da poznaje dobro situaciju sporta u samom gradu. Dakle, Javna ustanova je firma, u navodne znake, koja funkcionira od 2002., odnosno 2003., 21 godinu, s vrlo respektabilnim rezultatima i što se tiče broja i što se tiče kvalitete i što se tiče objekata, a i samih korisnika u svemu tome. Pitanje na koje ste postavili, a odgovorio je gospodin Kulušić, dakle, u ovom slučaju Zajednica sportova se smatra strukom i ona odgovara za taj dio u dogovoru s javnom ustanovom. Javna ustanova ima svoje upravno vijeće i ravnatelj ne donosi samostalno tu odluku, nego u dogovoru izvršnog odbora Saveza sportova i javne ustanove. Što se tiče ostalih stvari u samoj djelatnosti, javna ustanova ima oko 4.300 korisnika, oko 45 zaposlenih, naravno, zato što treba određene financije koje su relevantno prikazane u svim dokumentima. I nismo do sad imali nikakvih afera, nikakvih nereda, nikakvih...

Zaista smo uredni. A što se tiče, još jedan odgovor, malo ću se vratiti nazad, za gospodina Marencia, razveselit ću ga, jutros je potpisana nabava za novih 8 blokova na bazenu u Crnici. Evo, hvala lijepo. Hvala, gospodine... Hvala. Kolega Travčić se javlja opet za riječ. Izvolite. Gospodine Juri ću, izrazito vas cijenim i vi ste mi, kao neki svojevrsni mentor, skoro i rekli da se ne vata novog ludila. Tako da, ono, moram vam se ispričavati, to nisam poslušao. Ali nadam se da ću to popraviti i neću vas više smetati da dolazite ovamo. Ali bih ja volio pisani odgovor, ako je moguće, obrazloženje, znači prihoda u javnoj ustanovi. Ako sam ja to krivo pročitao, neka mi se onda papirnato to demantira. I ako je moguće, dodatak di je otišao travnjak iz Sportskog centra Ljubica.

Kolega Jurić, izvolite. Dakle, kao što vam je rekao gradonačelnik, travnjak nije u jurisdikciji Javne ustanove Sportski objekti, nego Nogometnog kluba Šibenik koji pripada Sportskom dioničkom društvu, odnosno Sportsko dioničko društvo samo stalno određuje o tome. Nešto znam o tome, pa ću vam, evo, ovako privatno, neslužbeno reći. Dakle, pogriješili su u kvaliteti sjemena i nije odvezana zemlja u Primošten niti bilo di drugo, jer ti se ljudi grčevito bore da opstane Šibenik u ligi u kojoj je, odnosno u prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi. A što se tiče ovog pisanog odgovora, nema nikakvih problema. Javna ustanova će vam za sljedeće gradsko vijeće dostaviti pisani odgovor. Jeste zadovoljni?

Kolega... Ponovite, izvolite. Samo me zanima, jer u ovom vijeću je bilo kroz jedne sednice rečeno da će se kroz ugovor, koji bih volio možda da vidim, ali to nema javno između HNK Šibenik i Grada Šibenika, da bi se reklo da će taj teren u Ljubici, koji je, ajmo reći, nama Crničanima građi i docu, jako dobar, biti omogućen ulazak. Mi to nemamo i to me malo boli. A s druge strane, jasno mi je da je to privatno vlasništvo, travnjak nek ide di god. Ali mene samo zanima, postoji li šansa da u jednoj skorašnjoj budućnosti i mi građani Šibenika, od tih kvartova i svi ostali, možemo koristiti da je bilo rečeno da ćemo imati jednu dobru suradnju s našim Šibenikom koji želi sve najbolje ovoj godini?

Ne mogu ja to. Nemam vam šta dodati, vi ste, ovaj, sve rekli. Hvala. Kolega Kulušić se javlja, izvolite. Evo, iako nije u mojoj ingerenciji, ali znam odgovor. Što se tiče ugovora, on je poznat. Mislim da je to ugovor od prije 10 godina. U ugovoru jasno piše da nogometni klub ima koncesiju isključivo na travnjak. Dakle, rekreacija, građani, mještani kvarta slobodno mogu koristiti igralište za male sportove koje je napravljeno prije nekoliko godina. I čak u tom ugovoru nisu svlačionice pod ingerencijom kluba. Dakle, klub nema pravo na korištenje svlačionica. On to može možda dobiti u nekom dogovoru, u nekom posebnom ugovoru ili slično, ali klub ima isključivo ugovor na korištenje travnjaka, travnjaka tribina i onoga prostora poviše tribina koji su uredili. To je to. A što se tiče travnjaka, tribina i ostaloga prostora, di su? Evo, možda sam, možda sam, možda sam previše rekao za taj prostor koji se odnosi od tribine do ceste. To nisam siguran da li je to u ugovoru, ali što se tiče igrališta, ali to u konačnici trenutno nije ni bitno, jer ne radi se o igralištu malih sportova. Dakle, igralište malih sportova je igralište s kojim upravlja Javna ustanova Sportski objekti i to mogu koristiti građani kao što koriste svakodnevno i di se djeca igraju. Evo. Hvala. Hvala.

Izvolite, izvolite. Znači, jako je dobra formulacija vaših riječi, gospodine Dario, da su to prostori koji se mogu koristiti građani i djeca. I kažete, bitno je... Sad ću vam reći što je bitno. Možemo ja i vi napraviti jedan hodajući kolegij s našim gradonačelnikom koji se dopisuje tamo, pa da mi vidimo pravo stanje, jer bitno je da je taj teren koji je u privatnom vlasništvu nije izveden do kraja i on je opasnost za one prolaznike koji prolaze. A neću još spomenuti samo dječje igralište u Ljubici koje znate dobro. Moramo napraviti... Mislim, ovi ljudi, imam osjećaj da sam, da ja njih maltretiram s pitanjima, ali vi meni ne date srž rješenja ovog pitanja. Znači, to nije prostor u kojem se možete sigurno igrati kao dijete, jer i ja sam dijete. Hvala. Imamo li daljnje diskusije? Kolega Marencić se javio.

Ja sam se javio samo da pokažem smjer nekakav razgovora. Nije mi cilj niti govoriti protiv vlasnika, odnosno korištenja NK Šibenika. I pridružujem se željama, što kaže, ne želim svako dobro i u ovoj sezoni i ubuduće. Mene smeta jedna druga stvar. Ne želim prekrivanje, eventualno prekrivanje i utjecaj na financije koje ćemo mi ostvariti od našeg javnog novca, da će ići tamo. Jer to u nikakvim ugovorima između nas i vlasnika NK Šibenika nema. A ovdje se nameće, nije meni ni da ja ispitivam što se desilo s travom na terenu, ako je to njihov teren. Ali mi imamo dužnost da na neki način pazimo o našem, jer to je ipak koncesija. Mi moramo paziti o našem vlasništvu koje će sutra, nadam se, ostati nama. I plus toga da ne trošimo sredstva, ono, onih sredstava koje eventualno treba taj vlasnik daulaže, a ne mi. Ja ponovo pitam ovdje mjerodavne, ne da bih bio zločest, nego da li ste vi upoznati, jer na kraju krajeva, to je na našem terenu. Želim potvrdu da li imaju oni građevinsku dozvolu za zgradu koju su namjenski napravili na stadionu u našu Bićevcu. Želim konkretan odgovor. Ne zbog toga da bi njih procesuirao ili ne znam što sve skupa, nego da se dovede jedanput red u naše i njihove odnose. Evo, samo toliko. Hvala lijepo. Hvala. Kolega Rajić se javlja.

A kolega Marencić, što se građevinske dozvole tiče, ja vam neću direktno odgovoriti, ali to je objekt koji je užasno puno građen, pa je negdje vjerojatno izdata potvrda da je izgrađen prije 1968., pa za takav objekat ne treba građevinska dozvola. Gotovo da sam siguran u to. Ali ajmo dalje. Molim vas, molim vas, bez komentara. Ovoga... Ne, ne, okej, okej. Ovaj, što se tiče sportskih terena i sigurnosti na ovim javnim sportskim terenima, potrebno je učiniti dodatne iskorake u podlogama koje se na tim terenima koriste. Naime, puno je asfalta na gotovo svim malim sportskim, rukometnim i košarkaškim terenima, a vrlo malo košta postavljanje novih podloga koje i na području Grada Šibenika ima izvođača koji to mogu izvršiti. I ja pozivam i gradonačelnika i

predsjednika Zajednice sportova i javnih objekata da u tom smjeru kroz sljedeću godinu ulože malo više napora, jer sigurnost djece i njihovo odljeđivanje na takvim podlogama je daleko manje nego li na asfaltnim podlogama. Hvala. Imamo li daljnjih diskusija? Ako nemamo, ovaj zaključak, koji je zaključak vezan za prihvaćanje izvješća o radu s financijskim izvješćem, dajem na glasovanje. Tko je za? 10 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Sljedeća točka je izvješće o radu i otvorenom programu i financijskom izvješću Galerije Svetog Krševa u Šibeniku za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za?

11 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Godišnji izvještaj o radu Javne ustanove kulture Tvrđava kulture Šibenik s financijskim izvješćem za 2023. godinu. Otvaram raspravu. Kolega Petković se javio. Izvolite, cijenjeni kolega. Čitajući ovaj izvještaj, uočio sam da Tvrđava svetog Ivana praktički nema, nema ulaganja u kampanju, pa me zanima, s obzirom na trenutno stanje gdje se vidi, iako je to najnoviji projekt i najveća tvrđava, koji je broj, dakle, događanja u 2023. i 2024. nekakvih događanja održana svetom Ivanu i što se planira u vezi uređenja okoliša, jel', koje je dosta zapušteno od samog otvaranja. Hvala.

Ravnateljica tu, ako vidim iz galerije. Evo, stiže nam gospođa ravnateljica Bačević Barišić, pa je molim da uzme riječ. Lijep pozdrav svima. Zapravo, Tvrđava svetog Ivana nije izvorno napravljena, odnosno revitalizirana kroz projekt da bi bila mjesto događanja, organizacije kulturnih događaja kao što je to, recimo, Tvrđava Baron ili posebno Tvrđava svetog Mihovila. Unatoč tome, to je mjesto gdje se održava zaista veliki niz događanja, ali poglavito u kampusu, dakle, u edukacijskom kampusu, što ćete vi dobiti napismeno u smislu i broja noćenja i broja događanja i vrste tih događanja. Bilo ih je itekako u 2023. Zelene površine. U 2023. kroz naš izvještaj vidite da smo uložili nekih 80.000 eura, zapravo, u navodnjavanje, dakle, u projekt navodnjavanja čitave tvrđave, posebno platoa. Bez toga, naprosto, nije se mogao stvoriti preduvjet da zelene površine budu potpuno u stanju u kojem bi mi htjeli da budu. Mi imamo, naravno, ugovor o održavanju zelenih površina s poslovnim subjektima. Na tome se itekako radi, no, nažalost, vremenski uvjeti nam ne dozvoljavaju, posebno suša, ne znam, temperature užasne, preko 40 čitavo ovo ljeto, da to zaista izgleda kako bismo mi htjeli. S čim? Dakle, rupama i onim elementima koji su postavljeni na površini. Što s tim? Dakle, nemaju, nisu u funkciji. Ne, ne, nisam primijetila da nisu. Kako mislite nisu u funkciji?

Da, oni su sad u procesu održavanja. Hvala. Kolega Marencić se javlja. Izvolite, cijenjeni kolega. Imam samo jedno pitanje za direktoricu, čisto jedno praktično pitanje, na neki način, da bi i ja stvorio sliku o djelatnosti te tvrđave, jer nisam uspio shvatiti, nažalost, iz svih materijala. A to me zanima, koliki ukupan broj zaposlenih ima Tvrđava kulture, s tim da bi volio znati koliko je od tih ljudi zaposleno na pojedinim projektima Europske unije i da li su oni privremeno zaposleni i, odnosno, da li će oni ostati i nakon završetka tih projekata i inače odnos financiranja za plaće, s obzirom što se plaća, odnosno, od vlastitih sredstava, a koliko je pokriveno djelatnika od europskih fondova. Hvala lijepa. Hvala. Kolegica ravnateljica Bačević Barišić, izvolite.

Naš izvještaj o radu, financijski izvještaj koji ste vi dobili kao gradski vijećnici na uvid, ne traži od nas da mi razdvojimo koji je postotak plaća određen kroz europsko sufinanciranje, koliko kroz ostalo sufinanciranje, ali ja vam mogu samo dati ovako okvirno, pa ako vi želite detaljnije, svakako možemo i o tome napismeno. Dakle, prošle godine, ja ću se sad zadržati na 2023., reći ću isto tako, samo vezano za svetog Ivana, ako mogu nadopuniti, da do godine slijedi, zapravo, provedba jednog isto značajnog, velikog europskog projekta čiji smo mi glavni partneri. Radi se o projektu GIFS-NET koji predviđa veliko ulaganje i u zelene površine i u daljnje, zapravo, opremanje svega onoga što zapravo ta tvrđava treba. To je prostor od 19.000 kvadrata koji je zapravo s projektom revitalizacije tek na neki način dobio one dobre temelje da se dalje može i nadograđivati. U 2023. godini, jer je to sada tema, jel' tako, izvještaj iz 2023., mi smo u prosincu te godine imali 63 zaposlenika. To je, dakle, 5 više nego u prosincu 2022., s tim da smo mi kroz tu godinu dobili na upravljanje Hrvatski centar Koralja na otoku Zlarinu. Naše plaće su u jednoj priličnoj mjeri sufinancirane iz europskih fondova. Samo u našem proračunu prošle godine iz projekta Fortitude provukli smo 14% sredstava našeg ukupnog proračuna koji je bio 3,6 milijuna eura. Tako da, detaljnije o sufinanciranju kroz plaće, broju zaposlenika možete svakako dobiti napismeno, ali većina ovih naših zaposlenika su stalni zaposlenici.

Mi sada radimo 365 dana u godini konstantno, dakle, i programski i projektno i istraživački, interpretacijski, kako god. Sve su naše lokacije otvorene čitavu godinu i mi zaista imamo sve manje i manje potrebe za sezonskim radom. To nam je jako drago, zbog toga smo ponosni. S druge strane, što se tiče projektnog zapošljavanja, pa ne znam je li se naš odjel za međunarodnu suradnju i europske projekte, imali smo kolegicu koja je otišla početkom 2023. godine, novu kolegicu koja je došla na njeno mjesto, zaposlili smo tek u zadnjem kvartalu 2023., i to samo zato što smo dobili nove projekte u taj odjel. Tako da, de facto, taj odjel nije imao povećanja. Ono, neko značajnije povećanje što se tiče naših zaposlenika, pa moram reći, zapravo, samo je bilo vezano baš za centar Koralja i zaposlenike koji su krenuli s radom u svibnju, lipnju 2023. Hvala. To je standardni broj koji će i ubuduće vjerojatno biti okvirno zaposlenih u tvrđavi. Apsolutno. Mi sad trenutno ne vidimo. Imamo, dapače, isto što smo jako sretni i zadovoljni, nekoliko kolegica na rodiljnom dopustu, dakle, planiramo eventualno njihove zamjene. Ovisi o našem obimu poslovanja generalno. Mislim da sada s ovim kapacitetom koji mi imamo, guramo. Da je lako, nije lako. S druge strane, i nije ni lako naći na današnjem tržištu stručni kadar koji je nama zapravo potreban. Tu smo zapravo svi u deficitu.

Mislim da to osjećaju i kolege iz drugih kulturnih ustanova, općenito iz ustanova iz javnog sektora. Tako da, ovo što nas sada čeka, mi, dakle, upravljamo s 5 kulturnih infrastruktura. To vam je nekih više od 30.000 kvadrata, 600 programa godišnje. Tu je i cijela adventura, produkcija adventure i dočeka Nove godine u Šibeniku. Tako da, evo, ja bih zapravo, ja se nadam da će broj rasti, jer bi to bilo i prirodno, kako raste naše poslovanje, da i raste, ali ono što je naše nastojanje generalno kao ustanove je da se mi što manje financiramo iz nadležnog proračuna, da što više prihoda ostvarujemo iz različitih izvora financiranja. To su i projekti i naši vlastiti prihodi i gospodarska djelatnost i nacionalni projekti, Ministarstvo kulture koje isto tako povećava svoje pomoći iz godine u godinu za Tvrđavu kulture, ali evo, sve je tu. Ako vi imate dodatnih pitanja, mi smo na raspolaganju. Hvala. Kolega Petković, pa kolega Kronja.

Ja bih se samo vratio. Dakle, objasnili ste da postoji kampus, ali postoji i ovaj drugi dio, Zvijezda, je li, dakle, koji je odvojen. Koja je njegova svrha i koliko je tu bilo događanja u protekle... od otvaranja? Kako kažem, ponovit ću opet, zapravo, Tvrđava svetog Ivana, posebno Zvijezda, nije infrastruktura koja je namijenjena za održavanje koncerata, događanja. Bilo ih je. Za posjećivanje. Dakle, obilazite jednu fortifikacijsku arhitekturu sredine 17. stoljeća koja je sada opremljena informacijskom i signalizacijskom... signalizacijskim sustavom, gdje vi možete doznati nešto o povijesti tvrđave, prošlosti tvrđave, prošlosti Šibenika u 17. stoljeću, okolnostima njene gradnje i tako dalje. To je dio koji se odnosi i na Zvijezdu i na plato. Kako sam rekla, sljedeće godine planiramo ulaganje, i to je bilo po medijima, našeg dosad zapravo najvećeg samostalnog europskog projekta koji će ulagati u ostatke, odnosno u tunel koji potječe iz Drugog svjetskog rata, koji se nalazi pod tom Zvijezdom, koji će još i povezati dodatno s tim prostorom, i mislim da će itekako imati tvrđava i više posjetitelja. Zapravo,ulažemo dalje u razvoj njenog sadržaja. Hvala. Kolega Kronja.

Pa kolega Rajić. Evo, poštovanje. Mene stvarno zanimalo bi stanje imovine izvan bilance. Znači, tu imamo po dogovorima, imamo autobus, imamo, ovaj, katamaran i tako. I samo me zanima, 2018., još što sam već govorio na gradskom vijeću, skupili su se svi gradonačelnik, pomoćnici, svi su se vozili u tom autobusu, midia autobusu, u Šubićeva, gore uz tvrđavu, i to je bilo... taj autobus je namijenjen za prevoz posjetitelja, i od tada taj autobus nije ni u kakvoj funkciji. Tamo je parkiran i bačen... parkiran u čistoći, i tamo stoji. Samo mene zanima, do-gradonačelnik je zadnji put rekao da je to stvar europskih ugovora i da se taj autobus ne može koristiti u druge svrhe. Mene zanima taj ugovor isteka, kako ste ga koristili, da li taj ugovor ističe i što će s tim autobusom i koliko on ima, u stvari, kilometara. I drugo pitanje, za taj katamaran, da li vi imate posadu, kako se taj brod koristi u sezoni, koliko ljudi ga vozi, i van sezone, gdje je on smješten i da li postoji plan rada za taj brod.

Evo. Kolegica Bačević, izvolite. Puno ste pitanja postavili, puno podataka koje ja sad nemam u svojoj, zapravo, koje ne mogu reći iz glave. Što se tiče, opet, i jednog i drugog pitanja busa, nije istekao ugovor vezan za Europsku uniju. On je... to će bolje kolega Mišura iz Odjela za gospodarstvo reći, jer je ugovor zapravo istječe od datuma prihvaćanja zadnjeg izvještaja, što sigurno, dakle, još traje nekoliko godina. Isto tako i za brod. Mi smo kao Tvrđava kulture potpisali ugovor s Gradom Šibenikom. Ta je imovina isto tako nama dana na upravljanje, slijedom i, naravno, infrastrukture, to je centar i tvrđava u ovom smislu. Autobus, ne znam napamet koliko je dosad napravio kilometara, on se vozi povremeno, mi ga redovito održavamo, nije bačen tamo. Mi bismo isto tako htjeli da je on što, zapravo, češće i više u pogonu. O tome razgovaramo, zapravo, s drugim javnim tvrtkama u gradu, s kojima bi zapravo povezali neku suradnju i napravili rutu koja bi prevozila naše posjetitelje, turiste, do lokacija koje su blizu našim tvrđavama. Priroda našeg grada je takvog da su sve ove lokacije kojima mi upravljamo na visokom, nepristupačnom praktički prostoru za ovakva vozila. Naravno da sam bus može doći do Tvrđave Barone, ali da bi on gore došao, on bi zapravo trebao na neki način malo izazvati komplikacije na pristupnom putu. Tako da, ono što smo mi do sada koristili, je do Stadiona Šubićevac i natrag.

S druge strane, brod, evo, on je pod našim upravljanjem nekih, evo, otprilike sad nekih godinu dana. Mi smo... mi nemamo posadu. Mi nismo zapošljavali niti jednog, zapravo, dodatnog zaposlenika koji bi vodio računa o tom brodu. Njegovo održavanje isto tako smo povjerili privatnom stručnom poslovnom subjektu, po jednom vrlo, zapravo, razumnom ugovoru, jer ono što nam treba je da taj brod bude redovito održavan, da sve ono što nosi takva, zapravo, takvo prijevozno sredstvo da se redovito obavlja. Tamo, kad vi pogledate Zlarinski projekt, on isto tako, to i jedna i druga, zapravo, to prijevozno sredstvo nije namijenjeno da bi ga mi komercijalno koristili, da bi mi na njemu ostvarivali prihode. On na neki način mora biti neka nadogradnja

osnovnim našim djelatnostima. Kad je riječ o brodu, on se zapravo veže za kuću... za kuću Šare i za taj dio centra Koralja, dakle, taj njegov znanstveni, istraživački dio. Mi smo sada, ove godine, zaista imali puno razgovora i puno prijedloga od strane različitih naših znanstvenih partnera u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet i tako dalje, za koje se nadam da ćemo naći dobar model korištenja kuće Šare, pa samim tim i broda. Do tada smo odlučili minimalizirati sve troškove, da bude sve kako treba što se tiče prijevoznih sredstava, a da nećemo srljati u nikakvo nedozvoljeno korištenje takve imovine. Hvala. Kolega Kronja se opet javlja, pa je kolega Rajić, koliko sam ja vario fer.

Samo kratko. Ovo je još jedna lijepa priča iz radionice gradonačelnika. I ovo što je sad rekla ravnateljica, u stvari, nije to stavljeno da stvara prihode, nego da stvara gubitke. I mi... to su ti problemi iz tih radionica gdje izlazu te lijepe priče. Vi imate sve više i više posla, sve više i više problema, gdje vam dolazu, i vi se morate... ja vam se divim, vi se morate snalaziti, vi morate to sve... tako i ta tvrđava, gore i taj gornji i donji dio i ne znam šta, to je sve više-manje previše za vas, jer se to mora prikazati kao lijepa priča, a lijepa priča nije. Dosta toga. Hvala. Kolegica Bačević, izvolite, komentar na vijećnički odgovor. Ja se ne bih složila s vama. Ja mislim da je to itekako lijepa priča. Mi ono samo što ne shvaćamo je da nekim, zapravo, projektima, pa i njihovim sadržajima, treba vremena. Nigdje ja nisam vidjela da preko noći nešto profunkcionira u stopostotnom nekom kapacitetu, da tako kažem. Ja vjerujem da će to biti... ono što ste rekli, isto tako, gubici, i s tim se ne bih složila. Ovo je jedna posebna djelatnost. Mi radimo s kulturno-povijesnim spomenicima, mi radimo u okviru kulturnog turizma, produkcije kulturnih događanja, i tu je profit kao profit, nešto što trebamo zadnje gledati. Naravno, održivost, financijska, pa i svaka druga, ali kad bismo mi trčali prema profitu, onda puno ovoga što se sada događa ne bi se događalo.

Tako da trebamo tim projektima dati vremena. Zlarin je otvoren, evo, jedva da ima godinu dana. Tvrđava svetog Ivana, taman dvije godine isto tako, otprilike, i ja sam sigurna da će to sve profunkcionirati u onom najboljem mogućem smislu u budućnosti. Da će tome trebati ponešto vremena, sigurno hoće. Mi ne smijemo zaboraviti da djelujemo u jednom periodu post-covidnom, da tako kažem, gdje se sve ove nekakve stvari koje smo mi mislili da će brže, jednostavnije ići, ne idu. Imali smo jedno veliko, zapravo, povlačenje prema natrag. Ne mi samo, naravno, svi koji se bave našim poslom i navezanim poslovima, pri tome mislim na turizam. Tako da, evo, ja u okviru toga ne bih gledala kao nešto što proizvodi gubitke. Šibeniku se divi cijela Hrvatska, puno europskih zemalja, naših projektnih partnera koji dolaze zapravo vidjeti ovaj grad kao primjer dobre prakse kako skrbi o svojoj kulturno-povijesnoj baštini i na koji način, zapravo, prenamjenjuje svoje prostore da pridonose novim, zapravo, stvaranju novih vrijednosti u gradu, a ne profita. Hvala. Kolegica... kolega Rajić je ipak na redu. Odgovorit ćete i za Rajića.

Ma neće, ali rekao sam da Rajić ide, pa ćeš ti kasnije. Ajde, malo dok koncipiraš pitanje. Gospođo Bačević, vi ste odgovorna osoba u Tvrđavama kulture. Kako ste odgovorni za funkcioniranje Tvrđava kulture u smislu njenih kulturnih događanja, jednako ste tako odgovorni i za sveukupno funkcioniranje Tvrđava kulture, pa među ostalim i za protupožarnu zaštitu u vašim prostorima. Interesira me što ste to napravili u protekloj, sad već protekloj, požarnoj sezoni, jer ono što sam gore prošao, spasio vas je, pa i ja iz Socijaldemokrata kažem, spasio vas je samo Bog da gore požar ne bude. Tvrđava kad je uređena, Tvrđava sveti Ivan, da budem vrlo konkretan, kad je ona uređena, sve je to bilo vrlo fino posloženo, onako, pristup stvarno dobar. Međutim, ove sezone i ovoga ljeta, tamo je samo malo falilo da to područje izgori, da nastane požar i da se približi Tvrđavi kulture. Evo, što ste u tom smislu napravili, pa vam i savjetujem da o tom elementu u pripremama sljedeće sezone itekako vodite računa. To je vaše... vi ste odgovorni. Tamo bi vas netko iz nadležnih tijela, samo vas, pitao, jer bi gradonačelnik vrlo brzo rekao: "Ne, ma nisam ja šef Tvrđava kulture, ima netko drugi tko je odgovoran." I drugo, mi u gradu Šibeniku muku mučimo s... još uvijek s prometom, bez obzira što trenutni promet u gradu Šibeniku je, moram reći, dobro organiziran, može biti još bolje.

A to još bolje, dajte taj mali autobus, ovoga, dajte ga Bulatu, neka organizira direktoru parkinga kružni prijevoz, jer kružni prijevoz neki dalmatinski gradovi već imaju. Majko mila. Izvolite. Evo, mogu odmah na drugo. Ja sam samo malo dala neki hint, a vi ste sad pogodili u srž onoga što smo mislili, da. O tome smo već pričali ove godine, da se organizira jedna kružna ruta kroz grad, baš s tim malim autobusom. No, postoje tu neki drugi problemi koji su opet, evo, van naše moći, vezani za... i ljudske resurse i sve ostalo. No, o tom potom, nadamo se da ćemo to realizirati kroz sljedeću godinu. Kolega i ja smo o tome već pričali. Protupožarni putevi, morat ćete mi specificirati o čemu se radi. Mi smo nadležni samo za objekt, samo za objekt, ne za okolne prostore.

Da, iza, iza, iza pristupnih putova. Vrlo će vas brzo netko opomenuti. Molim vas, nemojmo projicirati budućnost, pogotovo ne u negativnom svjetlu. Kolega, izvolite. Zašto zazivamo vraga uvijek? Ja ću se vratiti na ono prije. Znači, rekao sam samo da... su vam ravnateljice nabačene vam... recimo, vama je višak, ovaj, očito, sveti Ivan i događaji, jer imali smo prošle godine da je na Mihovila... Mihovilu pjevao duhovne pjesme Hržica, a na Ivanu je bio upravo u tijeku napad ovih Turaka. Tako je, istina. Tako da je sve to lipo što vi pričate, samo taj kampus, to je nešto što je vrlo teško popuniti, kako bi to možda htio gradonačelnik, ne znam šta. To je jednostavno teško. Nemate pristupa i tu je priča gotova.

Kolegica Bačević, osvrt na vijećnički osvrt. Ne slažem se s vama. Edukacijski kamp na svetom Ivanu je izuzetni potencijal za grad Šibenik. Kao što sam maloprije rekla, treba mu možda vremena da dosegne taj svoj stopostotni kapacitet. Radi se o jednom vrlo, vrlo specifičnom prostoru. Dakle, to nije komercijalni smještaj gdje ćemo mi sad otvoriti na Booking ili Airbnb. Možda bi to bila isto dobra ideja da pokrijemo troškove. No, kako on sada funkcionira, on sada pokriva sve svoje troškove. Hvala. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujemo raspravu u vezi ove točke dnevnog reda i dajemo na glasovanje godišnji izvještaj o radu Javne ustavne tvrđave kulture. Tko je za? 10. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćamo izvješće. Idemo na sljedeću točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključaka o primanju na znanje tri godišnja izvješća. Prvo je godišnje izvješće o stanju društva i godišnjeg financijskog izvještaja Zelenog grada Šibenik d.o.o. Otvaram raspravu. Kolega Travčić se javio i kolega Marencin.

Gledajući ovo financijsko... financijsko izvješće, ovaj, vidljivo je da imate pomaka koji želite da se oslobodite zaduženja, jel', i da budete samostojeća firma s prihodima, iako vas grad još dosta financira. To je financijski dio. Mene zanima operativni. Samoću se nadovezati na ovu priču danas, što smo pričali. Zanima me da li ste i dalje u suradnji s Javnom ustanovom Športski objekti Šibenik, da li obnavljate gradska igrališta i kad ste zadnji put odradili jedno, ovaj, dječje igralište. Koje i kada, baš ono, volio bih to znati. Direktor trgovačkog društva, gospodin Ljubičić.

Evo, pozdrav svim nadzornicima. Znači, svake... svaki nedostatak koji se desi na dječjem igralištu ili neka sprava je urušena ili srušena što se tiče dječjih igrališta, Komunalni odjel grada stavlja u GIS sustav i to je nama nalog za uređenje. Što se tiče igrala na dječjim igralištima, mi nismo ovlašteni da to mijenjamo. To radi Komunalni odjel grada s ovlaštenim dobavljačima. I tu koordinaciju imamo gotovo svakodnevno s Komunalnim odjelom. I ono što mi možemo odrađivati, mi to odrađujemo, a onaj dio koji ne može... ako vam treba popis svih tih što je napravljeno, intervencija u 2023... Molim? Samo recite zadnji korak odraditi, da znam. Mi ne odrađujemo po pitanju kompletnog dječjeg igrališta. Znači, mi uklanjamo nekakve sprave koje su u problemu, ne znam. Evo, ne znam, možda još tko zna koju smo zadnju riješili, ali mi ne mijenjamo igrala koja su na dječjim igralištima. Mi samo popravljamo, obojamo u klubu ili ne znam što. Evo, danas su... jučer su ljudi bili, ne znam, na Zlarinu. Idemo u Zaton, u Raslini, kaj ja znam, ali sve prolazimo kroz sustav i onda to dalje. To je sve vidljivo vama što je odrađeno. A kompletno igralište, to financira grad s ovlaštenim proizvođačima opreme, jer mi nismo licencirani za tu ugradnju. Znači, minimalne stvari održavanja mi to radimo. Hvala. Kolega Travčić, pa kolega Marencin.

Gospođo Novica, ispričavam se ako ja vas maltretiram s pitanjima. Meni samo i dalje nije jasno. Okej, vi govorite da vi prijavite, a postoji li osoba... onda ja vas privo pitam. Znači, trebala bi neka osoba biti koja primijeti već to i napravi. A vi meni samo recite koja ste vi minimalna, zadnja, ajmo reći, baš u gradu Šibeniku napravili. To me bar zanima. Jer ja znam da ćete vi možda dobiti od GIS-a ili negdje prijavu, ali kakva je situacija tu, ovaj, možete mi tu pomoći? Kolega Ljubičić. Evo, što kaže pročelnik, na nekoliko mjesta smo u gradu rješavali te klupe i promjena tih stvari. Ne znam, u Zatonu smo radili prije nekoga vremena, radili smo na Baldekinu mijenjali te daske. Tako da ne mogu sad reći točno nabrojiti, ali ako vam treba, mogu vam to pismeno odgovoriti, točno po papirima, di, što, kada je rađeno. Evo. Jer... a prijavu, znači, u sustav GIS-a može i svaki građanin unijeti. I mi imamo koordinaciju s kolegicom iz Komunalnog odjela, mislim da se zove Anika, ona ima direktno s našim ljudima koji to rade. Da li se pita kidanje stabla, da li je... i jutros su naši djelatnici bili u gradskoj... u gradskoj upravi po pitanju i planova, a i po pitanju nekih problema oko zelenih površina i tako dalje, da se uskladimo što i kako dalje ćemo raditi. Tako da, nepravilnost na tom dječjem igralištu ili neko oštećenje može prijaviti svaki građanin, može naš djelatnik, može komunalni redar i bilo tko.

A onda mi dalje idemo u intervenciju u suradnji s Komunalnim odjelom grada. Tako da, evo, svatko može prijaviti ako vidite nekakvu nepravilnost, pa i vi možete slobodno. Znači, koliko sam vas razumio, vi ipak sudjelujete u nekim manjim ili većim radovima na, u ovom trenutku, dječjim igralištima grada Šibenika. Okej. Sad zamislite vi da se vratite na svoje mjesto i da vas zaboli noga. Vi bi to sigurno znali, kroz svoje tijelo bi vam taj signal došao. Mene samo zanima, jel' ikad signal došao kod vas da vam je netko rekao: "Nije ovo u redu"? Vi ovako možete kao ravnatelj, direktor, dirigent, kako god, bar znati, ono, osnovu. Znači, nisam vas pitao financijski izvještaj. Pitam vas operativno. Ako vam je to teško, sljedeću sjednicu ću pripremiti malo lakša pitanja.

Kolega Ljubičić. Gledajte, rekao sam da smo na Baldekinu neki dan mijenjali nekakve daske. I sad... Pa dobro, okej. Imali smo... evo, Joškoće reći detalje. Kolega Jurić se priključuje ovoj krucijalnoj raspravi. Ja ću samo kratko, ovaj, ako bude trebalo, mi ćemo napisati jedno pismeno izvješće. Naime, prije jedno 20-ak dana komunalni redari su obišli sva dječja igrališta u svojim zonama, u svojim dijelovima grada koji pokrivaju. Napisali sve primjedbe, potkrijepili to slikama. To smo dostavili Zelenom gradu za one dijelove i one obujam poslova koji je u njihovoj nadležnosti. Prijavili smo to po dogovoru u GIS. Njegovi djelatnici su vrlo brzo počeli to raditi. Naime, jedni rade... radove zavarivanja nekih ograda što je puklo, drugi pituravaju klupe. Tako da je sad vrlo teško specificirati što se sad danas baš radi. Znači, dječja igrališta su pod kontrolom. Kad se u GIS-u to navede i obavi posao, piše odrađeno. Tako da svaki građanin koji može i prijaviti, a može i pratiti u kojem je stanju svako dječje igralište i koji radovi su napravljeni. Hvala. Znači, vi ste sad mene... da postoji zahtjev za neke anomalije kod isključavanja dječjeg igrališta koje ste vi primili, koje ste vi proslijedili. I da su već prije 20 dana vaši radnici izašli i da se to radi. Je li tako? Tako je. Mogu samo... znači, ako mogu kao gradski vijećnik dobiti, znači, taj službeni dokument, da ja to vidim i ja ću primijeniti.

Može. Ma nema nikakvog problema što se toga tiče. Još jednom napominjem, znači, i svaki građanin može staviti primjedbu u GIS. I moji komunalni redari za svoje područje su dobili nalog da prate, utvrde stanje i prate realizaciju, ovaj, popravka. Hvala. Idemo dalje. Tko je sljedeći da se prijavio za diskusiju? Kolega Marencin. Ja Zelenom gradu neću otežavati život, jer s obzirom na što je on sve prijavljen i koje on sve dozvole ima za raditi, ajme nama, ako mu se to sve skupa dade. Jer Zeleni grad... ja čitam ovu njegov izvještaj i ove misije i vizije. To je odlično i ja se slažem s tim. A jedna od misija i vizija je praktički formiranje cijena koja se sastoji od minimalne javne usluge i jedinične varijabilne cijene za uslugu i količinu predanog miješanog komunalnog otpada. Mislim da je to krucijalno i da je to početak svega onoga kad je Zeleni grad i dobio takav zadatak da uvede nove sustave zbrinjavanja otpada. Međutim, ja moram ovdje naglasiti i pitati direktora Zelenog grada da li su oni odustali na kraju od te svoje misije i vizije. Jer podzemna, nova, kažem, nova podzemna odlagališta, recimo bar u onom dijelu gdje ja živim, oko ležećeg nebodera i tako dalje, jel', da sad ne bi... Činjenica je da kad vi jedanput provučete karticu, nema ograničavanja i količine slanja otpada. I dešava se, možda će to netko smijati se i kazati: "Pa što vas briga, s jednim prolaskom kartice možete baciti puno toga i neće vam se to naplatiti." Ali dešava se suprotno, da dođu ljudi s pustim autama i pustim smećem i s jednim prolaskom kartice on izbaci tu 20 vreća smeća.

Koji vama pravi problem, ali pravi i nama problem. Jer vi ne dolazite takvim redoslijedom da bi to bilo očišćeno kako treba. Mada ne mogu reći, to je sada kad je prošlo ljeto i sve i liči na nešto. Ali pitam vas, da li je tu krucijalna stvar uvođenja novog načina zbrinjavanja smeća? Znači, cijena po usluzi i količini narušena. I da li ste vi odustali od nje? Jer vi praktički ovdje naplaćivate ulazak, odnosno jednu karticu, prolazak kartice po uređaju, a smeća koliko hoćete. Eto, samo to. Hvala. Hvala. Direktor Ljubičić.

Pa ono što se nama dešava zadnje vrijeme, imamo činjenica, to što ste vi rekli da netko otvori karticu, taj otpadomjer je 40 litara, nažalost. Mi imamo nekoliko takvih situacija gdje su jednostavno ljudi nasilnim, nasilnim nabijanjem smeća razbili onaj donji dio tog kruga koji zatvara tu volumen 40 litara. Ja vas moram prekinuti, u ove nove izgrađene nije ni bilo stavljeno ograničenje. Tako da... Mislim da je bilo. Imamo, imamo popise nekih šteta, pa imamo jedan, ne znam, tri podzemna spremnika kod kazališta, jedan ima takvu grešku. Mi ćemo... mi smo te sve... sve će se te stvari popisati i napraviti. Međutim, u ovom dijelu sezone smo rađe da nam bude neka naša šteta manja, a da bude urednije, čistije. Međutim, nama je problem onih što ste upravo vi rekli, koji dovoze okolo, odlažu tamo da ne bi to provukli. Imamo situaciju kao u staroj gradskoj jezgri, što se dešava. Imali smo ove godine puno više primjedbi. Iz kojeg razloga? Iz razloga što su zatvoreni posebni spremnici. Prošle godine su bili otvoreni. Imate na ulazu u Kalargu onaj pametni spremnik koji ima 1 kubik volumena, onda imate gore onu solarnu ploču koja sabija otpad koeficijent 1:3, što znači da za 3 dana ne bi građani ubacili, ne znam, neku kutiju od cigareta ili nešto od sladoleda. Međutim, što se dešava? Okolni ugostiteljski objekti i ostali ubacivaju unutra i rade nered.

Što se tiče daljnjih podzemnih spremnika, što ste rekli u našoj televiziji, mi smo potpisali ugovor s Gradom Šibenikom. Grad Šibenik je osigurao 300.000 eura za stavljanje daljnjih podzemnih spremnika. Mi ćemo osigurati kao Zeleni grad 100.000 eura i ići će se u nabavu jednoga vozila za te spremnike. I na taj način ćemo biti prvi grad koji će imati sve pod zemljom i neće imati nijedan otvoreni, otvoreni, ovaj, spremnik, onaj 1.100 litara koji imamo. Isto tako, mislim da mi je Joško rekao, Komunalni odjel grada otvara ponude, mislim 2023., za postavljanje podzemnih spremnika na kompletno Meterize, na ulicu Mandalinskih žrtava, dolje gdje je onaj rotor. I postavljamo... imamo veliki problem na Baldekinu kod, mislim, broja 56, 56A, dolje ispod ljekarne, jer što je tamo, prigoda je navečer, koji tamo dođu, dovezu, imamo tamo nered. Tako da, evo, u tom smjeru idemo i kažem, trebali bi biti prvi veliki grad bez otvorenoga spremnika u idućoj godini. Da bude sve pod zemljom. Hvala. Daljnji diskutanti, tko se javlja? Ako nema, možemo, ovaj, primiti na znanje ovo izvješće. O njemu se ne glasuje. Godišnje izvješće o stanju društva za financiranje vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik za 2023. Otvaram raspravu. Kolega Krojan se javio.

Mene samo zanima, ovaj veliki projekt, ovaj, Srima i Tribunj, Vodice, kad to počinje? Što se... da li će to biti gotovo do prije iduće sezone? I vidim da su najave početak iduće godine, zašto se s tim ne ide ranije, kao što je već pisalo prije u medijima da će to ići odmah nakon sezone. Hvala. Kolega direktor ovog trgovačkog društva se ispričao zbog svojih zdravstvenih razloga, ali evo, ovdje je njegov predstavnik, Šantić, iz računovodstvene službe, pa će on moći dati eventualno odgovor na ovo pitanje. Izvolite. Taj projekt je pred ugovaranjem, tako da to ćemo znati uskoro. I kao što je gospodin Zlatović rekao, ja sam tu, nisam u svojstvu direktora koji je, nažalost, na bolovanju, tako da možemo vam dati jedan pisani odgovor na to pitanje.

Evo. Imamo li daljnjih pitanja? Ako nemamo, primamo na znanje i ovo izvješće. Idemo na zadnje izvješće među ova tri, a to je izvješće o radu za razdoblje 01.01.2023. do kraja 2023., godišnjeg financijskog izvješća za 2023., plana rada za 2024., inkubatora za nove tehnologije Troko Šibenik d.o.o. Kolega Krojan se i ovdje javio. Izvolite. Ma igrao slučaja, normalno, listao sam taj izvještaj i onda vidim sve okej, ono, nema što reći. I onda dolazim do one stranice, pa se pitam da li je ovo izvještaj za ovu 2023. i 2024. ili je to 2020. do 2021., pa nije mi jasno. Je li tu direktorica? Je li vi znate o čemu govorim? Ne? Pa tko vam je predsjednik nadzornog odbora?

Postavite pitanje. Postavite pitanje. Tko vam je predsjednik nadzornog odbora? Tko? Evo, nemojte, nemojte tražiti odgovore na taj način da se uho ovdje došaptava. Nemoj. Ajmo, ajmo, kolega Krojan, postavljajte se uljudno, pristojno, postavite pitanje, dobit ćete odgovor. Ne s ovim gestikulacijama koje su na razini pazara. E, pa niste čuli. Ne trebate ni čuti dok gospođa ne dođe. Gospođo Mudrić, izvolite. Lijepi pozdrav svima. Poštovani vijećniče, zahvaljujem na pitanju. Na današnji dan predsjednik nadzornog odbora je Nikola Baraka, drugi članovi su Mirko Čeko, Ivana Vudrag, Tomislav Lokaz i Katarina Tomasini. Pardon? U izvještaju, u trenutku predaje izvještaja, znači odnosi se na referentno razdoblje do kraja 2023. godine, znači 31.12.2023., bio je drugi postav. U međuvremenu nije bilo kvoruma i sukladno tomu se postupalo, sukladno zakonu o trgovačkim društvima, imenovalo novi nadzorni odbor.

Hvala na očitovanju. Imamo li daljnjih pitanja? Ako nemamo, primili smo na znanje ovo izvješće i smatramo ga na taj način raspravljenim. Sljedeća točka dnevnog reda, cijenjena gospodo, dajmo malo strpljenja, imamo još nekoliko točaka. Izvještaj o danoj suglasnosti za zaduženje putem financijskog leasinga trgovačkom društvu Bikaras d.o.o. Šibenik za nabavu specijalnog vozila teleskopskog utovarivača. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i da se ovo izvješće prima na znanje, te nemamo potrebe glasovati. Idemo na daljnju točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o prihvaćanju ponude Vali Solaris d.o.o. Šibenik za kupnju zemljišta na području gospodarske zone Podi Šibenik. Kolega Kovač se prvi javio za riječ. Izvolite.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Žao mi je što nema gospodina gradonačelnika, gradonačelnika Burića. Moram na početku reći, ja nisam od onih koji se rukovode logikom"što gore, to bolje". Znate, navodno je, ne navodno, nego povjesničari bilježe da je na zasjedanju AVNOJ-a Moša Bijada rekao:"Što više nesretnika, to će biti više pripadnika našeg pokreta." Ja se tom logikom ne služim. I evo, drago mi je da smo dočekali validnu ponudu Vali Solarisa. Kažem, drago mi je da smo dočekali, jer gledajući ovaj hodogram aktivnosti koji smo dobili na predstavljanju investicije u 12. mjesecu prošle godine, ako se ne varam,

sve te radnje su išle nešto, nešto usporenije, što je moguće, moguće i prihvatiti i shvatiti jer se radi o jednoj velikoj kompleksnoj investiciji. Dakle, ovdje je u hodogramu naznačeno da će objava natječaja za kupnju zemljišta u vlasništvu Grada Šibenika uslijediti u roku od 30 dana nakon potpisa sporazuma. Potpis je, mislim, uslijedio negdje krajem, krajem prosinca prošle godine. Natječaj je raspisan tek sredinom ožujka. 11.06. je istekao rok natječaja za kupnju zemljišta na Podima, ovog kompleksa na kojem bi se ta investicija trebala realizirati, i 14. je bila sjednica našega vijeća. Ja sam postavio pitanje u svezi s tim i zamjenik gradonačelnika mi je tad rekao da je stigla ponuda, ali da je bila zapravo invalidna jer nije bila, nije imala u svom sadržaju idejni projekat, je li tako? Dakle, iz jednog kompetentnog izvora sam dobio informaciju, vjerujem da je točna, ne vjerujem da je osoba imala razloga mi lagati, da je iz gradske uprave tek 20. srpnja otišlo upozorenje investitoru da bi trebalo tu, tu, tu ponudu dopuniti, odnosno učiniti je, učiniti je validnom. I evo sad, evo 2 mjeseca zapravo nakon toga, mi dobijemo od vas, od vas izvješće, dobijemo informaciju da je konačno stigla, konačno stigla validna ponuda. Dakle, ono što bi, na što bih ja htio upozoriti, to je i sadržaj onog ugovora, odnosno sporazuma koji smo primili svi skupa ovdje u 12. mjesecu kad je bilo predstavljanje investicije.

Moj je dojam, a i dojam nekih kolega po struci, da je tu Grad Šibenik u jednoj dosta inferiornoj, inferiornoj ulozi i da se zapravo vrlo, vrlo široko otvara mogućnost investitoru da raskine, raskine, raskine ugovor slijedom nastupa određenih okolnosti. Evo, to je taj članak 8, točka 2, koji citiram, evo, kaže:"U slučaju nastanka okolnosti koje u bitnome utječu na razvoj projekta, bilo u smislu dinamike razvoja ili troška razvoja ili uopće mogućnosti razvoja projekta onako kako jest, odnosno kako bude zamišljen, Vali Solaris bit će ovlašten po vlastitom izboru zatražiti od Grada produženje rokova, izmijeniti budući terminski plan, odgoditi pojedinu obvezu i, posebno naglašavam, ili raskinuti ovaj sporazum ili pak zatražiti od Grada drugu činidbu" i tako dalje. Dakle, čitav taj koloplet obveza koje je na sebe preuzeo Grad Šibenik

neurednim ispunjavanjem, kašnjenjem u ispunjavanju tih obaveza. Neke obveze su prilično kompleksne i teške za realizirati. Otvaramo vrata investitoru da raskine ugovor sukladno članku ovoga, ovoga sporazuma. Možemo se naći kao Grad u vrlo, vrlo nezgodnoj situaciji, a to je ukoliko, evo, čak čitam, da bi prva faza investicije bila teška nekakvih 400 milijuna eura. Dakle, ukoliko dođe zapravo odgovornošću Grada do raskida ugovora, mogli bismo se naći čak u poziciji da moramo vratiti uložena sredstva s kamatama, što bi moglo značiti financijski kolaps Grada, je li? I ja govorim o onome, onome što je, što je, ovaj, evidentno iz ovoga sporazuma, iz dodatnog sporazuma moguće, je li? Ne kažem da će se dogoditi. Dakle, zapravo apeliram na gradsku upravu, apeliram i na vodstvo Poda da zaista otvori četvero oči i da bude studiozno, pažljivo, da se pažljivo izvršavaju sve obveze koje su s investitorom ugovorene, da se ne bismo doveli u nezgodnu poziciju. Što se mene tiče, ja ću biti sretan ukoliko za 7 ili 8 godina, ako Bog da zdravlja, pa i gradonačelnik i ja budemo živi i zdravi, bit će mi drago da ga uzmognem sresti negdje u šetnji na Rivi i da mu, hajde, budem, budem u stanju dati ruku i čestitati ukoliko ovu investiciju dovedemo, dovedemo do kraja na način kako je to ovdje zamišljeno. Suicidalno bi bilo glasovati protiv ove odluke, jer mislim da svaki moderan grad tendira tome da razvija zelenu industriju koja je ekološki neškodljiva i koja će rezultirati velikim brojem kvalitetnih, kvalitetnih radnih mjesta, a što bi onda moglo implicirati i povratak jednog većeg broja naših mladih stručnih ljudi koji žive vani.

Ja osobno imam kćerku i unuku i zeta koji žive u inozemstvu. Njihova je želja vratiti se u Šibenik i ja to priželjkujem svim srcem. Ovakve investicije, ukoliko ih dovedemo do kraja, otvorit će vrata takvim mladim ljudima da se vrate u Šibenik. Evo, od mene toliko. Hvala lijepa. Hvala lijepa. Kolega Paško, pročelnik gradskog upravnog odjela,će se osvrnuti na vašu raspravu. Poštovanje svima. Ja bih se samo kratko referirao. Ovo što ste vi, gospon Kovač, spominjali, to su odredbe iz sporazuma o mogućnosti raskida, mogućnosti traženja odgode pojedinih rokova. Ali govorim, napominjem, to je što se tiče sporazuma. Međutim, ovdje, kao temeljni dokument, imate kupoprodajni ugovor koji definira te rokove, kada počinju teći, pod kojim uvjetima će se produžiti. Pazite, ovo je, sami ste rekli, izuzetno jedna složena investicija koja je zavisna i od svjetskih kretanja. Evo, oni su u ovom trenutku procijenili da im je pravi trenutak da krenu sa solarnim panelima zbog odnosa s Kinezima i tako dalje, gdje su se u ovom trenutku, navodno, govorim navodno, zatvorile sve tvornice solarnih panela u Europi, ali Europa očito uvodi neke barijere prema kineskoj robi i valjda se otvara niša za ovaj projekt.

Smatram da smo kroz ovaj kupoprodajni ugovor i kroz njegove odredbe zaštitili Grad. Nešto smo čak unijeli što nemamo u našem normativnom aktu, na primjer, da nećemo ni u kom slučaju dozvoliti hipotekarno zaduženje prije nego što bude izgrađeno. Oni na to pristaju. Logično je da ostavimo mogućnost za produženje rokova. Evo, reći ću vam jedan slučaj u gospodarskoj zoni Podi. Imamo Energanu na biomasu koja čeka 2 godine da bude priključena na HEP-ovu mrežu. Znači, izgrađena je, ne mogu dobiti radi toga uporabnu dozvolu. Pa nećemo valjda u tim slučajevima mi koristiti svoje mogućnosti koje su ugrađene u našu odluku da ih penaliziramo, nego ćemo ići in favorem investitoru da mu omogućimo da taj proizvodni program završi. Evo, ukratko, samo toliko za početak. Hvala. Ima li daljnjih diskusija? Kolega Stavica se javio. Izvolite.

Najprije bih htio reći da je, po meni, totalno nepristojno dan prije sjednice gradskog vijeća sve ovo dostaviti vijećnicima tijekom popodneva i onda od njih očekivati da detaljno iščitaju otprilike 100 stranica svega vezano za prodaju zemljišta na Podima Vali Solarisu. Postoje neke zanimljive stvari u ovom ugovoru. Prvo, ugovorna odredba kojom se omogućava poništenje kupnje i povrat svih sredstava ukoliko se ne donese novi prostorni plan i UPU Podi u roku od 12 mjeseci. Drugo, ugovorne kazne koje podrazumijevaju završavanje prve faze projekta izgradnja plus zapošljavanje 350 ljudi u roku od 36 mjeseci, ali i, bitno, manja ugovorna kazna u slučaju zapošljavanja manjeg broja ljudi, što je u najmanju ruku zanimljivo. Toliko o tome koliko se ide na ruku investitoru. Hvala. Kolega Paško će odgovoriti.

Poštovani vijećniče, pogledajte samo odluku o raspolaganju zemljištem u gospodarskoj zoni Podi. Što se tiče ovog roka, da, ukoliko u roku od godinu dana ne bude donešen plan koji će ovo omogućiti da se provede, jer, pazite, oni su dostavili ovdje idejni projekt. U idejnom projektu su određene površine, određene izgrađenosti koje nisu u skladu sa sada postojećim planom, jer bi im onda trebala puno veća površina. U postojećem planu postoje trenutno prometnice koje, ako ste vidjeli, treba kroz plan izmjestiti na drugu lokaciju gdje imamo pravo na zakupa po istoj cijeni zemljišta za te prometnice koje će biti buduće. Znači, malo je složenije nego što vi mislite. A ove odredbe o ugovornoj kazni su odredbe koje su u našem normativnom aktu. Pa ne mislite valjda da će netko uložiti 400 milijuna i zaposliti, koliko je rekao, 350, zaposlit će 349 ljudi, a mi ćemo ga onda kazniti. Zar vam to ne izgleda smiješno?

Kolega Slavica, izvolite. Mene samo zanima gdje ćete točno smjestiti tih novih 350 radnika. Jeste li o tome razgovarali s privatnim investitorom? S obzirom da on u svom projektu govori da će, ako sve bude uspješno i ako sve bude išlo po planu, tu doći sve skupa 5.000 radnika. Gdje ćemo mi njih smjestiti? Kolega Paško. Gospodine Slavica, ako se ovaj projekt realizira u cijelosti, a ja se nadam da će se realizirati još za mog života, ne brinite, Šibenikće tad imati realizirane i Batižele i Energanu i drugu Energanu i ovaj projekt, i neće biti problema ni s priuštivim stanovanjem ni s ničim.

Kolega Slavica, izvolite. Molim vas, bez komentara iz kluba. Ja ću samo reći na ovo: ako nemaju za kruh, neka jedu kolače. Hvala. Evo, nakon gastro ponude, imamo li još daljnjih, ovaj, daljnjih diskutanata? Nemamo. Zaključujemo raspravu u ovoj točki dnevnog reda i dajem na prijedlog odluke o prihvaćanju ponude na glasovanje. Tko je za? 14 protiv, suzdržanih, preostalih većinom glasova prihvaćen je i ovaj prijedlog. Imamo zadnju točku našega današnjeg dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog izmjena Statuta Gradske knjižnice Jurja Šiškovića u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 16 protiv, suzdržanih, i ova točka je prihvaćena. S ovim smo, gospodo, zaključili našu današnju sjednicu. Ja vas sve skupa srdačno pozdravljam i zahvaljujem na današnjem radu. Hvala lijepo.