10. sjednica Gradskog vijeća, 20. rujna 2022.: vrtići, stipendije od tisuću kuna i plaća veća od predsjednikove

Pričekaj, pa ćemo krenuti. Poštovane dame i gospodo, evo, pomalo smo se okupili ovdje u dvorani Arsena, što je znak da smo pred početkom naše 10. sjednice Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Sve vas toplo pozdravljam. Prije svega, dame i gospodo, vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika, gospodina gradonačelnika dr. Željka Burića s zamjenikom magistrom Miletom, sve pročelnike gradskih upravnih odjela, jasno, sve ovdje nazočne direktore, odnosno ravnatelje trgovačkih društava i javnih ustanova čiji je osnivač Grad Šibenik, jasno, i sve predstavnike medija, novinarke i novinare, i jasno, sve ostale koji su nazočni današnjoj sjednici. Zahvaljujemo se, evo, i našoj javnoj ustanovi što je ovdje omogućila da održavamo sjednice u ovome prostoru koji je, ovaj, bogom dan za i ovakav vid okupljanja. Kao što vam je poznato, nalazimo se u razdoblju kada obilježavamo naše dane ponosa i slave kao sjećanje na Domovinski rat, na ulogu Šibenika, na herojsku bitku Šibenika u Domovinskom ratu, koja je, evo, započela 16., a ovi dani traju do 22. Mi ćemo to još i posebno obilježiti i u momentu otvaranja svečane sjednice Gradskoga vijeća koja je planirana za 28. rujna ove godine, s početkom u 11:00 u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku. Pa vas evo i ovom prilikom pozivam, sve skupa, da se odazovete toj sjednici, iako ste, evo, pozive dobili putem maila i danas osobno, s pozivnicama koje su tiskane, koje su vam uručene. Evo, prije nego što krenemo na ovaj oficijelni dio same sjednice, ja bih molio našega tajnika, gospodina Galića, da izvrši prozivku vijećnika kako bismo utvrdili današnje stanje prisutnih vijećnika.

Izvolite, kolega. Branka Bardžin, Gordana Cvetković se ispričala, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić se ispričavao, Nenad Renje, Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić se ispričavao, Ivana Vudrag, i dr. sc. Dragan Zlatović je tu. Trojina je falila. Možemo konstatirati da na našoj sjednici nazočno 18 od ukupno 21 vijećnika, što govori o tome da imamo potrebni kvorum za valjano djelovanje, odnosno odlučivanje u današnjem tijeku naše sjednice. Gospodo, dostavljen vam je zapisnik s prethodne 9. sjednice Gradskoga vijeća koja je nedavno održana. Da li ima primjedbi na sam zapisnik koji vam je dostavljen? Ako nema, ovaj, možemo li ovaj zapisnik usvojiti? Tko je za? Jednoglasno je prihvaćen zapisnik s 9. sjednice Gradskoga vijeća, što je znak da možemo prijeći na onaj dio kojega popularno nazivamo"aktualni sat", inače su to vijećnička pitanja. Ne moram stalno napominjati one poslovničke odredbe, jer to svi skupa dobro znate, kao i ja, pa možemo krenuti bez zastoja u tome dijelu. Prvo, moram napomenuti da je dostavljeno i svima vama, jasno, i samom postavljaču pitanja, odgovor na vijećničko pitanje kolege Restovića, pa evo, prvo u njega upućujem upit da li je, ovaj, zadovoljan, odnosno da li je prihvatio taj odgovor. On mi klima glavom, što je znak da je to prihvaćeno. I možemo prijeći na sama vijećnička pitanja.

Prvi, po protokolu, imaju pravo postavljati klubovi vijećnika. Da li ima prijavljenih ispred klubova vijećnika? Kolega Restović, kolega Marenci i kolega naš Dunkić, tako da sva tri kluba vijećnika koja su ovdje danas, ovaj, nazočna, imaju svoje današnje predstavnike i govornike. Ja bih zamolio, evo, da idemo ovim redom kako smo i krenuli, pa ćemo onda i krenuti sa samim konkretnim vijećničkim pitanjima. Kolega Restović prvi, kolega Marenci drugi, kolega Dunkić treći. Prije svega, dobar dan ili dobro jutro gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, predsjedniku Gradskog vijeća, tajniku grada, kolegicama i kolegama, vijećnicima, predstavnicima medija, i ispričavam se na kraju, ali ne, manje bitno, predstavnicima, odnosno direktorima gradskih poduzeća i javnih ustanova u vlasništvu grada. Gradonačelniče, kratko pitanje za vas. Dozvolit ćete mi jedan, možda, isto tako malo kraći uvod, ali stvarno je vezan uz pitanje. Pitanje će biti jednostavno, pa bih molio da ga tako i odgovorite. Znači, svjedoci smo inflacije koja nas pogađa praktički sve. Nema onoga tko još to nije osjetio. Ali ona druga stvar, koja mi se čini još gora, a to je da nema onoga tko nema bojazni prema tome kakvi će mu računi dolaziti u narednom razdoblju. Ovdje se sad neću osvrtati i ponavljati priče o poskupljenju svih usluga koje su u ingerenciji grada. Ovdje ću se dotaknuti možda jedne druge stvari koja, koja nije direktno u ingerenciji grada, ali zasigurno gradonačelnik na nju može utjecati, a to je povećanje cijena električne energije.

Vi znate da je, praktički, svi čekamo taj drugi deseti ili taj deseti mjesec i jedanaesti, da se ili onesvijestimo ili na neki način ponovno vršimo neke mađioničarske trikove i plaćamo, plaćamo te račune. Gradonačelniče, posebno će se taj, to povećanje osjetiti u Dalmaciji i u Šibeniku u krajnjem slučaju, jer svi znamo da pretežno, kako se ljudi griju, u Dalmaciji je ipak električna energija. Gradonačelniče, u petak je u Hrvatskom saboru se glasa o Zakonu o PDV-u, izmjenama i dopunama. Također se glasa i o amandmanu koji je SDP podnio na taj zakon, gdje se, zbog svega ovoga što sam naveo, traži smanjenje PDV-a na električnu energiju s 13% na 5%. S obzirom da iz naše županije, a u krajnjem slučaju i iz vaše stranke, imamo zastupnike u parlamentu, moje pitanje vama je: da li ćete pozvati, kao predsjednik županijski HDZ-a, da li ćete pozvati i na neki način sugerirati svojim članovima da, koji su u parlamentu, da glasaju za taj amandman? Hvala. Hvala, kolega Restoviću. Gospodin gradonačelnik, izvolite.

Evo, poštovane vijećnice i vijećnici, dragi Tonči, dobro jutro svima. Dakle, bez obzira što ja jesam ili nisam, u ovom trenutku sam samo gradonačelnik i ovo je sjednica Gradskog vijeća. Ali, da ne bi ispalo da preskačem odgovor, ja ću to vrlo rado odgovoriti. Dakle, mi očito smo kratkog pamćenja, ja ne znam u čemu je problem. Dakle, odluka Vlade i premijera Plenkovića i HDZ-ove Vlade da transferira 21 milijardu kuna da bi ublažila elemente krize. Pa, između ostalog, ako ćemo se usredotočiti samo na cijenu struje, cijena struje je praktički, što je nama važno, dakle govorim kao gradonačelnik, svim javnim ustanovama, svim

gradovima, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, dovedena na cijenu kućanstva. A cijena kućanstva je zagarantirana po određenim kriterijima potrošnje, po kilovat-satima mjesečno. Dakle, zaštićen je standard i funkcioniranje, ne samo javnih ustanova, ne samo jedinica lokalnih samouprava, nego praktički je zagarantirana i sigurnost jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Oni koji će eventualno biti pogođeni povećanjem cijene struje, koja je, uzgred rečeno, u međuvremenu na burzi pala. Dakle, ja sam jučer pogledao cijene burze, od skoro 670 eura po satu, ona je pala, čini mi se, negdje 140 ili 145 eura. Dakle, to su elementi, jer se struja kupuje na burzi, kao i sve drugo, o kojima mi malo toga možemo utjecati. Činjenica jeste da je vrlo efikasno funkcioniranje i gospodarenje u doba dvije godine pandemijske krize, kad je Vlada bila ona koja je zaštitila standard i funkcioniranje, a to se vidi po broju zaposlenih, po, dakle, broju onih koji uplaćuju doprinose, i po onome što je rezultat gospodarske politike na nivou države, da smo imali u prvoj postpandemijskoj godini drugi najveći rast u Europi, da sada ćemo imati, i još uvijek smo, sa skoro 7% rasta BDP-a, drugi u Europi, da čak uz očekivanja stagnacije i usporavanja gospodarstva u zadnjem kvartalu tekuće godine, Hrvatska će biti debelo iznad procjena svih ekonomskih i međunarodnih institucija, što govori o uspješnoj politici. Da zaključim, u ovom trenutku cijena struje je ona koja neće pogoditi najširi

broj naših sugrađana, najširi broj obitelji, domaćinstava i sve, ja bih rekao, javne ustanove i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Hvala. Idemo na daljnja pitanja klubova vijećnika. Kolega Marenci, izvolite. Dobar dan. Htio bih pozdraviti sve kolege vijećnice i vijećnike, sve ostale nazočne, naše drage, da ih ne nabrajam, jer svaki koji izađe novi će vjerojatno to napraviti. Imam napisani tekst, da ne bih slučajno zabrazdio, pa da me ne bi dragi predsjednik udaljio s ove govornice. Stari dio grada Šibenika dijeli sudbinu ostalih gradova Mediterana i cijele Europe, u kojem, pod pritiskom turističke ekspanzije, nije više ugodno živjeti, pa ni duže boraviti. Silom prilika, srećom ili nezgodom, imam priliku ponovno živjeti u starom dijelu grada, iako sam, iako sam se tu rodio, kao i moja djeca i dobar dio djetinjstva i kasnijeg zrelog doba proveo u Dobci, u kući Tambačeva, danas se zove palača Tambača i Pellegrini. Uvjeren sam da svaki naš sugrađanin iz starog dijela grada, koji provede cijelo ljeto nemajući priliku ili mogućnosti bar nakratko pobjeći iz svakodnevnice, zaslužuje posebnu naknadu ili nagradu za otežani život, koja iz ugodnog šušura prelazi u zamornu viku, klepetanje raznih kolica, neumornih turista, pa neugodni miris taj svih mogućih kantuna i buža, pomiješanih s menijima iz nepreglednih dimnjaka, i sve to uz glasnu kakofoniju različitih pjevača koji istovremeno pjevaju udaljeni svega par desetina metara jedan od drugoga, i tako do kasno u noć, iz dana u dan.

Pa čak se to i dalje nastavlja dok se neki raduju produženju sezone i ovim zonzorama od turista, a pritom naših 24 prvašića, posljednji mohikanci starog dijela grada, uz sav ovaj metež pokušavaju steći nove navike krenuvši u prvi razred. Čovjek se ne može a da se ne upita da li je uopće moguće ikakva pomoć ili kako olakšati život ovim našim hrabrim i, nadam se, strpljivim, i mislim, posljednjim stanovnicima starog dijela grada. Ipak, vjerujem da se može i treba pomoći, na svakojake i bezrezervne načine, upravo suprotno od onog što radi naša gradska uprava, dajući često prednost svim ostalima ispred naših građana. Mnogi će prepoznati dobro poznatu situaciju. Svjedok sam svakodnevnog uzaludnog i bespotrebnog gubljenja vremena, vozeći se preko Vanjskog i Kruga do bolnice, zatim Ulica Petra Grubišića, pa kroz bivšu Krku do vatrogasnog doma, i nazad, tražeći uporno mjesto za parkiranje svog vozila. Nalazim čak i na tom putu već umorne vozače kako sjede u svojim vozilima i čekaju da se eventualno ukaže slobodno mjesto za parkiranje. Jedno jutro sam trebao ići na put, a pošto je bila kiša, a ne znam kakvoće vrijeme biti ujutro, parkiram auto u garažu na Poljani. Jutro me dočekao račun od neugodnih 140 kuna prije puta, i upitam se koliko mojih sugrađana uopće može to platiti ako im zatreba. Ako slučajno imaš sreću da imaš skuter ili neki drugi moped, pa da eventualno možeš skočiti ili do auta jer si ga morao negdje dalje parkirati, moraš paziti gdje ćeš ga ostaviti, jer te može dočekati obavijest o prekršaju naših vridnih komunalnih redara.

Cijelo ljeto motori stranaca i domaćih sugrađana parkirali su se na Starom Pazaru. Došao je deveti mjesec, mjesec od škole, i gradska uprava naloži svojim komunalnim redarima da uvedu rad na Starom Pazaru. Više zločina i nepromišljenosti od tog postupka nisam vidio nadaleko, jer akcija je započela u podne, u prvu rujansku i neradnu subotu. Po meni, sama zločina. Vozači mopeda su prilično razboriti ljudi, i sam sam jedan od njih, i paze gdje mogu i da ne smetaju parkirati. Tako su zaključili da ispod smeća na Starom Pazaru, obzirom na mirise i da nema butige, a time ni štekata, tu neće nikom smetati, ali uzaludan trud mojih vozača. I da završim.

Imam molbu, zahtjev, u ime stanara starog dijela grada, na veće razumijevanje i činjenicu da upravo malim potezima možete puno olakšati život, usprkos mnogim problemima u staroj jezgri grada. Pa tako predlažem: odmah, bez čekanja, uvedite bar mogućnost parkiranja u garaži na Poljani na trećoj etaži, samo i isključivo za stanare stare jezgre, ili uvesti besplatno parkiranje cijelu godinu za stanare od 23:00 do 7:00 ujutro. I molim da regulirate dodatna parkirališta na Starom Pazaru za skutere i motore, jer i tako taj prostor, nažalost, za ništa pametnije ne služi. U prilog tome razmislite: u Šibeniku ima preko 3.000 mopeda, a zamislite situaciju da svi oni napuste skutere i voze automobile kroz grad. To bi bili mali, vrlo mali, ali učinkoviti potezi, ako ništa drugo, koji bi pokazali, prije svega, da vam je stalo. Hvala lijepo. Hvala, kolega Marenci. Kolega gradonačelnik dr. Burić.

Ja moram priznati da me kolega Marenci relaksirao ovim pjesničkim pristupom opisa situacije u staroj gradskoj jezgri. Zaista sam se relaksirao. Ali, ja ću početi jednim odgovorom mog sugrađanina kojeg ja poznam, u jednom interesantnom razgovoru. Čovjek je iz Drniša, a treći sugovornik, odnosno drugi sugovornik, bio sam ja, dakle taj poznanik iz Drniša, je sudionik, dionik stare gradske jezgre. I počela je isto takva priča: "Ja nemam gdje parkirati, meni je buka, meni viču, skriču, bez obzira koliko smo mi poslali inspekcija i svega ostaloga, dakle nalazi su dostupni svima." I ovaj čovjek iz Drniša, nije bitno kako se zove, ga mirno sluša. I na kraju mu, znate što je rekao? Kaže:"Znaš što, prijatelju? A on preko ljeta radi u Šibeniku i ostvaruje nekakav prihod i osigurava sebi egzistenciju i obitelj. Ima jednu prekrasnu kuću u Drnišu, ja ću ti dati ključe, napunit ću ti frižider. Ajde u Drniš, pa se naspavaj do mile volje, a mene pusti preko ljeta da nešto zaradim." Dakle, to je odgovor na sve ovo. Ili drugi primjer: još uvijek je postsezona, prekjučer ja idem popiti kavu prije posla, i padne mi na pamet Bronzin, odnosno sad su dva kafića, restorana, nije ni važno kako se zovu. I ono što me iznenadilo, motiv je bio upravo zato da parkiram. Motiv je bio vrlo jednostavan, i iznenadim se: imate mjesta, dakle na samom ulazu u Dolac, koliko god hoćete slobodnih.

Zašto? Zato što su otišli turisti, oslobodila se parkirna mjesta, dakle i domicilni su parkirali. Pretpostavljam da su još uvijek spavali, pa nisu krenuli na posao. Parkiranja ima. Zaključak je vrlo jednostavan: zašto nema ljeti? Zato što je preko 90% vlasništva objekata u staroj gradskoj jezgri privatno vlasništvo. Zato što je 90% u nasljednom nizu, stariji odlaze, dakle mlađi stiču nove stambene navike, kulturološke navike, sebi su kupili, napravili primjerenije stanove u 21. stoljeću, a stare objekte naslijeđene, specifične gradnje, malih tlocrtnih površina, više etažnosti, su pretvorili u apartmane. Oni iznajmljuju te prostore. Oni, kao što oni malo rubnije od grada, nude i plažu, a istovremeno ubacuju bove, gume napunjene betonom, i nude preko oglasa, u procesu apartmanizacije, i vezove i parkirališta. I onda parkirališta daju turistima, a onda počne pritisak na lokalnu samoupravu, često puta u političkom celofanu, da se njima, za njihove automobile, osigura parkiranje. Nered sa smećem u staroj gradskoj jezgri, bez obzira što smo dobili sijaset pohvala za čistoću grada, rade domicilni, ne rade turisti. Ne shvaćajući da ako je zadužio kantu od 80 litara, da onda kanta, kad je izneseš, a zeleni grad mora pokupiti, nije dužan pokupiti ni sve ono što viri iznad kante i poklopac ne može zatvoriti, a ponajmanje ono što je sa strane. Što ja hoću reći? Mi smo sami donosioci reda i mira. Ja vas slušam. Vozio sam ja i skutere i motore, sve je to meni jasno.

Postoji odluka, postoji parkiralište, postoji komunalni red. Nije od jučer, nego otkad ja znam da je napravljen Stari Pazar, popločan kamenim bijelim pločama, nikad nije ni bilo dozvoljeno parkiranje. Tolerirati i imati razumijevanja za sugrađane, i imamo ga. I pustili smo da se sve to parkira kada nije bilo druge alternativne mogućnosti. Kada u postsezoni, to je takva dinamika posla, pritisak splasne, prostor se otvori, naše navike, a mi smo takvi, sve što je iznad našeg ogradnog zida nije moje, nego tuđe. Intencija je: ono što je u mom ogradnom zidu, ja štitim i ne dam nikom, tu ću napraviti vrt, tu ću staviti vrtnu garnituru i lagano sjediti, a auto će biti negdje vani, pa neka gradonačelnik, komunalne službe uvode red. Kada mi kulturološki dođemo na tu razinu, da svaki od nas pojedinačno poštuje regulativu koja je važeća, naravno da otvoreni za svaku pametnu sugestiju, na svaki dobar potez, na svaki dobar prijedlog, onda ćemo zajednički moći nešto napraviti.

Staroj gradskoj jezgri mi možemo i nastojati uvoditi red. Problemi apartmanizacije nisu samo karakteristika Šibenika, nisu samo karakteristika hrvatske obale, nego su to prošli i svi drugi. I jedini način, i on će biti vidljiv i potpuno snažan, onog trenutka kada se uvede videonadzor. Onda ćemo imati argumente i u pravnom procesu dokaze za sankcioniranje. Kada se uspostavi kontinuitet, od osiguravanja uvjeta pa do sankcioniranja, onda će red donekle biti prisutan. To pokazuje i pokušaj uvođenja reda po istoj problematici i nekim drugim nama susjednim gradovima, bez obzira na političku opciju u kojoj tu jesu. U Splitu, u Zagrebu, pa između ostalog, kolega u Splitu, gradonačelnik, ima problem upravo zato što Split nije osigurao videonadzor, pa onda idu raznoraznim varijantama lažnih stiropor kamera ili svega ostalog. Naravno, potpuno smo svjesni činjenice pritiska koji turizam radi na staru gradsku jezgru, ali to je naš najatraktivniji dio. Naravno da turisti uglavnom zbog njega dolaze. Vi ste svjesni činjenice, isto kao i ja, da ogroman broj naših prijatelja živi upravo od tih apartmana, odnosno živi od tog šušura unutar turističke sezone. Pokušati uvesti, koliko je to moguće, reda, to ćemo nastojati, to i radimo. Ali, mi moramo se konačno svi odlučiti hoćemo li mi živjeti od tog turizma, a taj turizam je, između ostalog, ovo što je kolega Restović rekao, spasio, pa ima novaca da se sada kompenzira i subvencionira cijena kilovat-sata. Turizam donosi 11, 12, 13, 15 milijardi eura, i to je novac koji je strukturiran u našem proračunu, i na državnoj razini i na lokalnoj razini.

Hvala. Idemo dalje. Sljedeći koji će postaviti pitanje je kolega Hrvoje Dunkić. Izvolite, kolega, u ime kluba. Hvala, predsjedniče. Pozdravljam sve prisutne, gradonačelnika, zamjenika i kolege vijećnike i direktore društava, i naravno predstavnike medija. Moje prvo pitanje današnje bilo bi, znači, tiče se naše aktualne teme, javnog gradskog prijevoza. Čudi me, iskreno, da još nitko nije do sad, od kolega ranije, tu temu danas spomenuo. Moje pitanje će biti u biti usmjereno na najavljenu, znači, mobilnu aplikaciju. Zanima me, znači, u nekakvo ime ovih, nazovimo je tako, tehnološki potkovanijeg našeg dijela stanovništva, koje je dosta usmjereno na korištenje mobilnih telefona i non-stop nam su na rukama, pratimo preko njih sve, od vremenske prognoze do, je li, do voznog reda. Pa me zanima u kojoj fazi je implementacija, je li, tog dijela, te kockice, još u mozaiku koja fali, a ostale stvari, što se tiče gradskog prijevoza, vjerujem da će i kolege komentirati i, naravno, prolaze neke svoje i porođajne muke i kupi pohvale i kritike. Ali me konkretno zanima, znači, mobilna aplikacija u kojoj fazi. A drugo pitanje tiče se... Ima samo jedno pitanje, klub vijećnika. Aha, ispričavam se. Hvala.

Kolega Bulat, direktor gradskog parkinga, izvolite. Dobar dan svim nazočnima, i medijima, i kolegama, gradonačelniku i predsjedniku vijeća. Da, ovih dana je javni gradski prijevoz izuzetno aktualan. Ono što je moje zadovoljstvo, što smo uspjeli organizirati se i krenuti 01.09. na dobrobit sviju građana. Zadovoljstvo mi je i što je sad, u ovom periodu, besplatan promotivni dio, dakle besplatan za sve građane. I pokazalo se na svim tim linijama da je, ovaj, jako velik broj korisnika tih naših usluga. Dakle, ti autobusi su prilično popunjeni. Upravo iz razloga što je sam prijevoz besplatan, a aplikacija nudi u sebi i prodaju autobusnih karata, je jedan od razloga, ili glavni razlog, zašto je navedena aplikacija trenutno nije u funkciji za javnost. Ona je sad u testnoj fazi i od trenutka kada krene i sama prodaja, aplikacija će biti dostupna, evo. Hvala, kolega Bulat. Osvojili smo iscrpili pitanja klubova vijećnika i možemo preći na pitanja vijećnika, prema redoslijedu kako ste se prijavili na ovu popisnu listu kroz jutro. Prvi, ponovno, ovaj, se za govornicu vraća kolega Hrvoje Dunkić sa svojim pitanjem. Izvolite.

Evo me opet. Znači, ovo moje prvo pitanje, je li, koristim: u kojoj fazi je projekt, da li ide sve po planu s projektom Studentskog doma Palacin? Budući da, vidim, nastavno je na točku o dopunskom dnevnom redu koji smo dobili jučer, na dnevni red. Zanima me, znači, da li ide sve po projektu i kad se prvi korisnici doma mogu očekivati. Eto, kratko. Hvala. Hvala, kolega Dunkić. Odgovorit će sami gradonačelnik, a magistar Mileta. Izvolite. Dobar dan svima. Dakle, što se tiče projekta Palacin, inicijator cijelog tog projekta i taj neki nukleus je krivost gradske uprave, ali sam nositelj i voditelj projekta je zapravo Studentski centar uz pomoć Veleučilišta u Šibeniku. Projekt je u fazi da je jučer trebalo biti otvaranje ponuda za opremu interijera. S HEP-om se rješavaju problemi, odnosno trafostanica, jer HEP ima neke svoje interne probleme oko nabave. A što se tiče konkretno pitanja za useljenje studenata, dakle preko 300 studenata će biti kapacitet, i po nekim optimističkim najavama, sad sve ovisi, naravno, o ovim javnim nabavama, prvi studenti bi mogli i za zimski praznika ući u objekt. Mada ja, više sam skloniji tome da bi to moglo biti na proljeće sljedeće godine. Hvala. Sljedeći govornik koji se javio za postavljanje vijećničkih pitanja, cijenjeni kolega Kovač. Izvolite, kolega Kovač.

Dobro jutro želim svima. Poštovani gospodine predsjedniče, tajniče, gospodine gradonačelniče, zamjenice gradonačelnika, kolegice, kolege, predstavnici medija, direktori javnih poduzeća, valjda nisam nikoga zaboravio na ovom podužem spisku. Prvo pitanje. U pratećim materijalima koji ste nam poslali za ovu sjednicu, naišao sam na jedan, barem meni, fascinantan podatak. Naime, na stranici 40. financijskog izvješća Vodovoda i odvodnje za 2021. godinu, pod točkom 23., piše kako su primanja rukovodstva, što je, ajde, jedan stari socijalistički termin za poslovodstvo ili menadžment, dakle primanja rukovodstva u 2020. godini iznosila 527.896 kuna, što bi u prosjeku rezultiralo mjesečnom plaćom od skoro 44.000 kuna bruto. Želeći razbistriti koga se podrazumijeva, koje se to osobe podrazumijevaju pod terminom rukovodstvo, zavirio sam u opće akte Vodovoda i odvodnje d.o.o., te sam uspio pročitati kako rukovodstvo, iliti poslovodstvo, predstavlja uprava društva, a upravu društva čini jedan čovjek, direktor. Dakle, posve je jasno kako je nadzorni odbor tvrtke, kojem je na čelu tada bio, a i danas je, predsjednik gradske organizacije HDZ-a, a tada dogradonačelnik gospodin Rakić, dakle taj je nadzorni odbor sklopio s tadašnjim direktorom menadžerski ugovor kojim mu se određuje plaća od 44.000 kuna bruto. Ili je to, možda, mojom greškom, jer nisam sve uspio ispratiti po Googleu, učinio prethodni nadzorni odbor, gdje je, mislim, predsjednica bila gospođa kolegica Branka Badžin. To, to nisam siguran, ali je evidentno da je to učinio nadzorni odbor. Ovaj nadzorni odbor u mandatu gospodina Rakića je te isplate tolerirao.

Ta je plaća, pripominjem, veća od plaće predsjednika Republike, debelo veća od plaće premijera, odnosno predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a usudit ću se reći, daleko veća i od plaće našeg aktualnog gradonačelnika. Pa vas stoga pitam, držite li moralnim, da li držite korektnim prema građanima, iz čijih su se džepova godinama financirale te astronomske plaće? Da li to držite korektnim, takvo razbacivanje javnim novcem kao da je kumovska slama? I na koncu, kanite li pokrenuti nekakav postupak odgovornosti prema osobama koje su to razbacivanje omogućile? Posebno pripominjem kako se ovdje radi o tvrtki koja je apsolutni monopolist. Dakle, vi ne možete danas kupiti vodu od nekog drugog nego od Vodovoda. Ja ne mogu danas odlučiti da ću piti vodu koju ću kupiti i koja će poteći s moje slavine od nekog drugog osim od Vodovoda. Ne mogu povući onu, onu, onu polugicu na vodokotliću pa reći: neću to od Vodovoda uzeti, nego od nekog drugog. Dakle, radi se o apsolutnom monopolu. Ta tvrtka ne snosi gotovo nikakve tržišne rizike i, što je vrlo bitno, radi se o direktoru kojeg se imenuje temeljem političke odluke. Gledajući iznose bruto plaća za 2021. godinu, vidi se jedno umanjenje koje je vrlo vjerojatno uslijedilo slijedom činjenice da je novi direktor, po preporuci gospodina profesora Zekanovića, mislim, u stoljećem 01.10., dakle u ta tri mjeseca je vjerojatno ta plaća nešto pala, pa ako je suditi ovako nekakvom elementarnom matematičkom logikom, čak možda i za desetak tisuća kuna u brutu.

Dakle, ja vas molim da mi prokomentirate ovo. Drugo pitanje. Na posljednjoj sjednici ovoga vijeća pitao sam vas da li kao gradonačelnik kanite reagirati nekakvim mjerama pomoći građanstvu i gospodarstvenicima slijedom izuzetno visokih poskupljenja energenata, struje, plina, motornog goriva, kao i visoke inflacije. Tada ste mi odgovorili kako imate informaciju da će Vlada izići sa sveobuhvatnim programom mjera pomoći, te ćete vi kao gradska uprava sagledati što još eventualno grad može učiniti glede mjera pomoći. I doista, Vlada je izišla s programom mjera koji, prema velikoj većini stručne javnosti, ima jednu manu, a ta je da se nije sagledao položaj stanovnika Dalmacije, pa time i Šibenika. Slično pitanje, doduše vezano uz saborsku odluku o umanjenju PDV-a na električnu energiju, postavio kolega Restović, pa ste mu vi odgovorili u svom poznatom stilu, u svom baroknom odgovoru, kako je zaštićen standard građana i neće nikog pogoditi povećanje. Međutim, svi oni građani čija potrošnja premaši 2.500 kilovat-sati u 6 mjeseci, plaćat će električnu energiju po višoj, skupljoj tarifi, neki govore minimalno 30%će to biti skuplja tarifa. Struka nadalje tvrdi kako je prosječna potrošnja domaćinstava u Dalmaciji negdje oko 6.000 kilovat-sati godišnje ili 500 kilovat-sati mjesečno, a potrošnja je u mjesecima grijanja sasvim sigurno i veća od tog prosjeka, i to iz razloga što se veliki broj stanovnika dalmatinskih županija, pogotovo stanari u većim stambenim zgradama, pa tako i u Šibeniku, griju na struju jer je plin nedostupan, a toplane su u našoj regiji potpuna, potpuna nepoznanica.

Pa vas ponovo pitam, da li razmišljate o nekom vidu subvencioniranja ovih izuzetno visokih troškova za građane slabije kupovne moći, ili pak da li možete sugerirati Vladi da u tom segmentu program pomoći izmijeni kako ne bi došlo do dodatne ugroze ionako niskog standarda građanstva. Ja vam zahvaljujem. Hvala, kolega Kovač. Gospodin gradonačelnik, dr. Burić. Poštovani gospodine Kovač, dakle, prije nego što dam riječ, naravno, direktoru Vodovoda, neću se ja odgovarati o njegovoj plaći koja je donesena sukladno zakonu. E, samo jedna korekcija, samo jedna korekcija: nije gospodin Rakić bivši dogradonačelnik, predsjednik nadzornog odbora Vodovoda, nego se radi o anti-Rakiću. Dakle, odmah isprava krivog navoda. Drugo, kad sam ja, opet ste pokušali dezinformirati javnost, ja sam rekao da je cijena struje subvencionirana, a za građanstvo do određenog kilovat-sati potrošnje u mjesecu. Ja sam bio točno precizan kako i je i donešena odluka Vlade. Što se tiče pomoći građanima, to grad Šibenik radi kontinuirano. Radio je to promptnim, efikasnim mjerama i u doba pandemije, radit će to i sada. Ja ponavljam ponovo da je upravo zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske, upravo zahvaljujući izuzetno pametno vođenom ekonomskom politikom, omogućen transfer gotovo 21 milijardu kuna za pomoći gospodarstvu, pojedincima i obiteljima. Dakle, to su činjenice. Sve ostalo oko Vodovoda će vam odgovoriti Vodovod. Izvolite, direktore. I još treća korekcija, pardon: nije direktor Vodovoda imenovan na preporuku profesora, kako ste ga vi nazvali, gospodina Zekanovića, nego je direktor odabran na osnovu javnog natječaja u zakonskoj proceduri, otvorenog i dostupnog svima, ne samo u gradu Šibeniku i županiji, nego unutar Republike Hrvatske.

Hvala. Gospodin Martinović. I, naravno, zahvaljujem se na pljesku gospodinu Restoviću, ali to očekujem i na svečanoj sjednici u kazalištu, jer je kazalište inače primjerenije za takav način ponašanja. Gospodin Martinović, izvolite. Dobar dan svim nazočnima, gradonačelniku, dogradonačelniku, tajniku, predsjedniku vijeća, vama vijećnicima, predstavnicima, medijima i kolegama svim. Na vaše pitanje mogu samo odgovoriti: ja svoju plaću nisam sam sebi odredio, odredila je Skupština. Primijetili ste dobro, na kraju krajeva, da je ta plaća i smanjena u odnosu na prijašnje plaće, a moram napomenuti da su mi ukinuti i ostali dodaci koje sam imao, moram u ovome trenutku reći, dodaci za dijete, do-da- kako se zove, dar za djecu i ostale, ostale materijalne i nematerijalne dobitke koje su bili na plaći. Evo, ja vam jedino to mogu reći, a moram pripomenuti da grad Vodovod ne radi samo na području grada, nego na području županije, ne samo jedne, nego tri, pa. Što se tiče opsega posla, da usporedimo s plaćama, eto, to je to. Ja vas pitam jedno, a vi odgovarate drugo. Zapravo pitam. Nema, nema daljnje rasprave. Ako je nezadovoljan vijećnik s pitanjem, može zatražiti neki pisani odgovor u smislu svojih traženja, pojašnjenja i tako dalje. Krećemo dalje. Sljedeći koji se javio za riječ je kolega Ivan Slavica. Izvolite.

Prije svega, pozdrav gradonačelniku i dogradonačelniku, predsjedniku i tajniku gradskoga vijeća, poštovanim vijećnicima, a ponajviše onima koji su zadnjih godinu dana bili suverenisti, nezavisni, a sada pak hrvatski demokršćani. Nadam se da će se taj svoj put završiti u HDZ-u, ali to ipak ovisi o njihovom vođi, gospodinu Zekanoviću. U zadnjih godinu dana. Odmah pitanja bez esejističkih izjava. Dobro. U zadnjih godinu dana, otkada su s HDZ-om na vlasti, i Zekanoviću i Jurišnici, poskupila je komunalna naknada za 46%, a u prvu zonu za naplatu komunalne naknade su ušla naselja Brodarica i Zabalaća. Vodovod d.o.o. je poskupio cijenu usluge za 30%. Projekt Batižere se pokazao kao šarena laž za građane Šibenika, i jedino što smo vidjeli je misteriozni šejk kojeg je gospodin Zekanović doveo kod gradonačelnika. Direktor gradskog parkinga d.o.o. je priznao da se garaža ispod Poljane gradila za turiste. Tri mjeseca nakon donošenja proračuna, grad Šibenik se zadužio za 9 milijuna kuna, i stigli su novi autobusi za koje nas je gradonačelnik uvjeravao da će biti električni i besplatni, a oni nisu ni električni ni besplatni. A u izgradnju novih stajališta za buseve se nije uložilo niti kune. Što više raste domoljublje naših demokršćana, to su veći računi za Šibenčane. Kada podvučemo crtu, vidimo da se ništa ne mijenja, dapače, ide nagore: cijena usluge se povećava, a kvaliteta opada. Čekam možda da gospodin gradonačelnik podigne cijenu odvoza otpada, a vijećnici HDZ-a i HDS-a je složno izglasaju.

Zeleni grad d.o.o. je ukidanjem kartica za podzemne kontejnere bacio u vjetar preko milijun i pol tisuća naših kuna i time kaznio one koji su poštivali pravila i odvajali otpad. Ne trebam ni kazati da se u edukaciju ljudi oko odvajanja otpada nije uložilo niti kune, a to pokazuje brojka od 2.498 kućanstava koja nisu predala nikakav otpad, to jest aktivirala svoju karticu. Gospodine gradonačelniče, za koliko će se povećati cijena odvoza otpada? Također, jučer popodne nam je stigla nadopuna dnevnog reda i ima jedna jako zanimljiva točka. Naime, grad Šibenik prodaje sadašnji studentski dom na Šubićevcu i njegovo dvorište, a radi se oko 2.200 metara kvadratnih, za početnu cijenu od 13 milijuna kuna. Obrazloženje je da se zgrada prodaje jer Šibenik dobiva novi studentski dom Palacin. Šibensku javnost zanima zašto se ta zgrada prodaje kada je ona mogla dobiti novu funkciju i postati dom za starije i nemoćne. Zgrada je relativno nova, blizu su trgovine, a ima mjesta za parking te postoji dvorište. Gradonačelnik Burić nam je još od 2013. i njegove prve kampanje za gradonačelnika obećava dom za starije. Kolega, već ste postavili dva pitanja. Nisam. Jeste. A još, da završim, ovo je. Svi su govorili. Ovo je fenomenalna šansa. Ali pitanja, pitanja. Evo, ovo je fenomenalna šansa. Pitanje, pitanje, dakle. Da preseljenjem studentskog doma Šibenik konačno dobije novi dom za starije. Također, cijena kvadrata za takvu lokaciju je poprilično niska, radi se o 5.900 kuna po kvadratnom metru, a prosječna cijena kvadrata u Šibeniku se kreće između 1.500 i 2.000 eura.

Zašto se ta zgrada ne prenamijeni u dom za starije i nemoćne, i je li do vas već došao netko tko je zainteresiran za kupovinu tog prostora? Odgovorite. Hvala, kolega. Cijenim vijećnika, gospodin Slavica je premlad, pa očito nema, nema dovoljno iskustva niti znanja, ili preskače, ili je ideološki toliko zaslijepljen da nema dopuste da govori. Pa, u najmanju ruku, zato što sam stariji, i to poprilično. Dakle, ja ću samo reći jednu činjenicu: 2013. po europskim kriterijima indeksacije razvijenosti, Šibenik je bio u četvrtoj kategoriji, a 2022. Šibenik je u osmoj, najrazvijenijoj. Očito, taj iskorak koji je zamijećen i na nivou države je rezultat nerada, nesposobnosti, demokršćanske gluposti, zatucanosti, a ja priželjkujem ovom gradu da ga i dalje vode takvi zatucani, neznalice, koji su u 10 godina napravili prepoznatljivi grad ne samo unutar Republike Hrvatske, nego i šire. I zato vas pozivam, nemojte preskočiti svečanu sjednicu, jer tu je, između ostalog, obveza, očekivanja da oni koji su vodili grad pokažu što su učinili i što su radili. Tema oko prodaje, tema oko prodaje će biti točka dnevnog reda, pa ćemo o tome raspravljati. Ja sad o tome ne bih govorio. A ono zbog čega sam izašao da vam odgovorim za studentski dom, očito opet ne znate, ne pratite, a ja ću vam reći: ja sam jučer, i to sa županom, dakle nije to samo inicijativa grada, bio u nadležnim ministarstvima, nije bitno kojim, i lobira se, obrazlaže se, dakle radi se projekt takozvanog zdravstveno-socijalnog centra grada Šibenika u kojem je predviđen suvremeni, moderan i, između ostalog, neću nazvati ga dom, nego ustanova za zbrinjavanje starijih i nemoćnih, ali po kriterijima prostora, kvadrature, soba i svega onoga što takve ustanove moraju imati.

Dom na toj lokaciji niti je primjeren, niti ima uvjete za pristojan boravak starijih i nemoćnih, kojima se prioritet daje u prostoru i okolišu s mogućnošću boravka na otvorenom, u kvadraturi i standardu unutar soba i objekata, u prostorima za takozvanu palijativnu i intenzivnu skrb na licu mjesta, za pružanje medicinske usluge unutar domova za starije i nemoćne, dakle to je posebna struka, to je posebno znanje koje vi očito nemate. Odvoz otpada. Pitanje je još bilo vezano za povećanje cijene otpada. Dakle, tu je i direktor koji će vama odgovoriti. Ja se ne bih upuštao sada, iako sam to rekao u prethodnom obraćanju, što je bit i koji je način funkcioniranja otpada. A ja vama predlažem, jer vi ste i u koaliciji, recimo, i u najvećem gradu u Hrvatskoj, dakle u Zagrebu, da svoje kolege pošaljete u Šibenik pa da ih mi naučimo kako se organizira zbrinjavanje otpada. Možete li vi cijenu otpada? Niste odgovorili normalno. Kolega Ljubičić, izvolite. Cijena će biti formirana upravo onoliko koliko je razlika u cijeni između Klija i Mercedesa. U ovom trenutku Šibenik u načinu zbrinjavanja komunalnog otpada se vozi u Mercedesu. Ali samo vi određujete cijenu. Direktor ne određuje cijenu. Bez daljnjeg komentara, idemo na sljedećega postavljača pitanja. To je cijenjen vijećnik Restović, izvolite.

Ovo što nisam pljeskao nakon ovog odgovora, gradonačelniče, nemojte misliti da nije isto tako bio dobar kao i ostali. Do sada smo vam postavili ja jedno pitanje, kolega Kovač jedno, kolega Marenci jedno, kolegi Dunkiću je odgovarao zamjenik gradonačelnika, i kolega Macura, kolega, bože, kolega Slavica vam je postavio dva pitanja, niste odgovorili na niti jedno. Pa je moje pitanje vama: kako vi uopće doživljavate ovo gradsko vijeće i što je po vama, što po vama predstavljaju vijećnička pitanja? Napomenit ću da vam je, da smo vam svi postavili pitanje isključivo koje je u vašoj nadležnosti. To što vi zovete jednog direktora i drugog direktora da odgovaraju na pitanja, ta pitanja nisu postavljena nečemu što su u ingerenciji bilo kojeg od direktora. Postavljao je kolega Kovač direktno vama pitanje i kolega Slavica direktno vama. Kolega. Za ono što vi odgovarate. Ovo bi bile replike, a replike u aktualnom satu nisu dozvoljene. Postavite pitanje konkretno. Hvala vam, predsjedniče, na poduci. Hvala i vama. I sad, na čemu? Na tome što sam pogriješio nešto reći? Ne, na vašoj zahvali. Eto, bili ste vrlo dugo. Onda se kaže: molim. Gradonačelniče, pa vas molim da odgovorite kako doživljavate ovo. Što ste rekli, predsjedniče? Pardon, nisam vas čuo. Ništa, samo nastavite. Nemojte biti bezobrazni. Ja vas stvarno molim. Gradonačelniče, znači, kako doživljavate ovo gradsko vijeće i uopće što za vas predstavljaju vijećnička pitanja? Hvala vam.

Dakle, meni je žao što gospodin Restović nije razumio odgovore, ali. Niste odgovorili na niti jedno. Dozvolite da ja odgovorim. Niste odgovorili na niti jedno pitanje. Molim vas. Ja nisam razumio. Bez replika i isključivo. Ponavljam. Malo stvarno. Žao mi je što. Samo da vas obavijestimo. U krajnjem slučaju i medije, pa i u krajnjem slučaju i direktora poduzeća. Mogu ja sad? Kažete da nisam nešto razumio, a vi niste odgovorili na niti jedno. Kolega Restović, ispunili ste svoju kvotu pitanja. Kolega Jovanović, izvolite. Ja ponavljam, meni je žao što gospodin Restović nije razumio odgovore na pitanje. Nisam odgovorio na niti jedno pitanje, nisam imao što razumjeti. Nemojte vrijeđati i omalovažavati stanje, nego odgovorite na pitanje. Kolega Restoviću, kolega Restoviću, izričem vam opomenu jer ste prekršili poslovnik. Vodoćeri. Nema replika i javljanja. Da je nivo kulture takav da stalno prekida, ja ću ponovo ponoviti. Žao mi je što gospodin Restović nije. Ajde bolje, upozorite i gradonačelnika, ali ja vam se stvarno. Kolega Restoviću, molim vas. Gradonačelnik nije odgovorio na niti jedno pitanje. Vi ste predsjednik gradskog vijeća. Vi imate nakon. Vi ste predsjednik gradskog vijeća, vi niste član HDZ-a. Kolega. Predsjednik ste gradskog vijeća. Kolega, ja sam i član HDZ-a i predsjednik gradskog vijeća. Onda poštujte me. Prema tome, poštujem, poštujem vas. Ne može, ne može. Poštujem vas u tome da sam vam danas dao prilike da svatko od vas drži esej umjesto pitanja.

Pa i gradonačelnik. Prema tome, tako je, on odgovara. Ali ako ste vi nezadovoljni s odgovorom, onda zatražite ono što imate po poslovniku, pisani odgovor na svoje pitanje, i tu završimo. Pa dobit ćete ga onda pismeno. Ako ga ne dobijete, bit ćete nezadovoljni, pa ćete se opet javiti. Ha, i nastavljamo. A što nastavljamo? Pričamo o tome. Ajde, pa stvarno upozorite gradonačelnika. Dajte, dajte, kolega Restoviću, ajmo se malo vratiti u realitet. Ajmo. Ponavljam, jer me prekinuo opet: žao mi je što gospodin Restović nije razumio pitanje. Možete ga upozoriti. Ali budući da ima. Moram upozoriti. Ovo što on konstantno vrijeđa, kao gradonačelnik. Ovo nije nikakva bila uvreda. Ja ne vidim tu uvredu. Ja nisam odgovorio na niti jedno pitanje. Opet vi. U čemu je odgovor? Neodgovor na pitanje je vrijeđanje. Ajmo to definirati kao neku. Nije vrijeđanje, nego je vrijeđanje da mi govori da ja nisam razumio njegov odgovor. A on nije odgovorio na nijedno pitanje. Pa to nije ni. Kolega, ovaj, vi ste pravnik, kao i ja. Da netko ne razumije odgovor ne znači da je to uvreda. Nego jednostavno konstatacija. I neću više dalje nastaviti s ovim. Kolega gradonačelniče, nastavite, a replike i isključivo. Dakle, opet moram ponoviti. Žao mi je što gospodin Restović nije razumio odgovor, ali ću i dodati. Kolega Kronja, ajde malo, molim vas. Kolega Kronja za gradonačelnika u Sutsku. Ja sam mlad, gospodin.

Kolega Slavica, imamo izričenu opomenu. Hvala. Da? Hvala. Nažalost, opet moram ponoviti. Molim. Žao mi je što gospodin Restović nije odgovorio na pitanje. Opet ponovite. Ali sad neću dozvoliti da me prekinete. Budući da ima relativno malo iskustva u radu gradskog vijeća, a nadam se da će ga steći i u budućem vremenu, naravno u oporbenim klupama, pa će onda vjerojatno i razumjeti pitanja. Ali, da ne bi bilo nedoumice, prihvaćam ovo što je i predsjednik gradskog vijeća sugerirao: dobit će precizan odgovor na svako postavljeno pitanje, jer nam uopće nije namjera ne odgovoriti. Ponavljam, i nadam se da će se onda na sljedećoj sjednici gradskog vijeća zahvaliti na pisanim odgovorima i na pojašnjenju svih detalja i preciznom odgovoru na svako pitanje. Pa mi smo svi zahvalni što ste vi gradonačelnik. Idemo dalje. Sljedeći koji postavlja pitanje, cijenjen vijećnik Renge, izvolite.

Hvaljen Isus i Marija. I tebi, sinko. Gospodine gradonačelniče, poštovanje. Dok gradonačelniče, predsjedniče gradskog vijeća, dragi vijećnici, drugovi, zdravo. Molim vas, bez komentara. Evo, imam jedno pitanje, ali malo me i mene u svemu ovome, nemojte mi zamjeriti. Nema vijeće u krajnosti. Ali idemo, idemo, ovaj, jednim drugim tonom, a to je na pitanje građana što postavljaju pitanje nama gradskim vijećnicima. Evo, dolazi niz ruralnog područja, ponovno se vraća na ono, zadnji put sam imao jedan apel, jednu molbu. Bogu hvala, ta apel i molba se uslišila s manjkavostima koje, ja se nadam, možda to nisu manjkavosti, evo, nespretnosti bih rekao. Znači, dolazi niz područja Vrpolja, Donje Polje, Vrpolje, Lepenica, tako i sva ostala mjesta. Mi možemo, po novom programu sada gradskoga prijevoza, u grad ići do 2 sata popodne, dalje ne. Dalje ne možemo. Druga stvar je da vikendom nemamo ni vlaka ni autobusa. Ni subotu ni nedjelju. Znači, niti vikendom ne možemo ići u grad. Evo, ja ću sad ponovno apelirati, jer sam apelirao i prvi put, zbog djece koja žele ići normalno u grad, žele se normalno družiti sa svojim vršnjacima, da im se omogući prijevoz i vikendom. A da ne govorim da ima ljudi koji rade i vikendom, pa da budu bar te tri linije subotom ili nedjeljom u 6 i 5, u 15, u 15 i 15 ili 15 i 30. I zadnja koja je, nažalost, ponovno ću reći, u 8 i 15, to je đački.

Ima ljudi koji rade u centrima, koji rade u bolnici, koji rade, oni izlaze u 9 i 10 sati navečer. Znači, zadnja linija je prema svim mjestima, baš sam gledao, prema svim mjestima okolo je u 8 i 15. Ponovno se desilo ono što sam rekao, da smo nekako izolirani. Nemam pojma zašto. Mi se ne osjećamo da ne pripadamo samom centru grada, ne osjećamo apsolutno da smo išta manje vrijedni od samoga dijela grada koji ima prijevoz možda i do 11 sati navečer. Iz tog razloga, evo, apeliram, ponovno apeliram. Evo, mogu postaviti direktoru, Buriću? Ne, Buriću, Bulatu. Bulatu. Pitanje je da li ćete to uzeti u obzir u ovoj studiji i da li će se to moći popraviti. To je pitanje broj 1. Pitanje broj 2: od 17. katnice do Zlatnoga klasa, to je međa između Baldekina 2 i Baldekina 3. Dešava se da nekako, po ovom mome što su mi rekli, da se brzo vozi i da djeca koja idu u školu doslovce moraju pretrčavati kao mali zečići preko puta. Znači, prijedlog je da se stavu ili ležeći policajci i označi na onim, prije onih pješačkih staza, škola, da se uspori, jer počela je školska godina, pa da djeca jednostavno mogu, ovaj, da se upozori malo na taj promet tu. Eto, toliko. Hvala. Hvala vam. Gospodin zamjenik gradonačelnika, magistar Mileta.

Dakle, odgovor na ovo drugo pitanje. Dakle, evo, obično mi u gradu, tamo gdje su pješački prelazi koje prelaze djeca, odnosno u blizini škola, pojačavamo tu i horizontalnu i vertikalnu signalizaciju. A da li je mogućnost staviti i usporivače prometa, odnosno takozvane ležeće policajce, to ovisi o nizu drugih faktora, uključivo i tip vozila koji tamo prolazi, jel'. Kad govorimo o ovom prvom dijelu, vezano za linije, evo, ovo je ovih mjesec dana je testni rad. Uočili smo niz stvari koje je trebalo doraditi. Neke su dorađene, neke tek treba u sljedećih par tjedana riješiti, tipa i samu ovu aplikaciju. Javljali su se predstavnici mjesnih odbora, odnosno njihovi predsjednici, sugerirajući da pojedine linije, pogotovo ove za takozvani prigrad, ne polaze ili ne vraćaju se u dobru satnicu. Sve te primjedbe, prijedloge su analizirali ljudi iz gradskog parkinga i izrađivači same studije. Dio prijedloga je prihvaćen. Još uvijek traje rasprava o ostalim prijedlozima, neki su odbačeni. Što se tiče samog povećanja broja linija, u ovom trenutku, s ovim brojem autobusa to nije moguće. Moguće je u prigradskim, takozvanim prigradskim linijama, pomaknuti određeni sat početka vožnje ili povratka, ali dodavanje nove linije nije moguće.

Hvala. Obzirom, gospodo, da je protekao sat vremena koji je inače određen za postavljanje vijećničkih pitanja, a u dobroj tradiciji, molio bih vas da donesemo odluku da nastavimo s vijećničkim pitanjima. Imamo još tri vijećnika koji su se prijavili, pa da i njima omogućimo postavljanje pitanja. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno, što znači da možemo prijeći na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjen kolega Marenc, izvolite. Želio bih ponovno pozdraviti sve nazočne još jednom. Imao sam dva pitanja, ali ponukán situacijom, novonastalom situacijom, izmijenit ću pitanje. Pa ću prvo pitati gospodina gradonačelnika da li je on ljut na građane starog dijela grada, jer, kako sam uspio iz laganja na moje pitanje, odnosno moj esej, kako on kaže, pjesnički,

je rekao da je ljut, da treba naučiti ljude ponašanju, da trebaju proći neku kulturu da bi oni dobili ono što oni traže. Pa mi sad nije jasno da li je to neka vrsta revanšizma ili što, pa zbog toga vi ne dolazite ili ne izlazite u susret građanima starog dijela grada, jer je jednostavno pitanje na njihov život, kakav je takav, traži se samo sitni ustupci koji inače im pripadaju, a to je i normalno svakom čovjeku, tako da praktički njima radi se samo o nekom parkiralištu i da uvijek ispred njih i ispred njihovih interesa građana se uvijek nađe nešto važnije u ime, da ne kažem, i državnih i svjetskih tokova, turizma. To je jedno pitanje. Drugo pitanje,

ne znam da li bi uopće, imam jedan prijedlog, praktički, gradonačelniče. Kad vi ste toliko-toliko zaposlili ljudi novih u gradskoj upravi, savjetujem vam da imate još jednu osobu koja će vas pratiti u duhu starog rimskog trijumfa, kad bi ljudi dolazili na ove svečane sjednice ili bilo što drugo, bio jedan rob iza njih koji bi držao zlatnu lentu, onu zlatnu iznad glave, ali on ima jednu drugu ulogu, a to je da mu šapće: "Memento mori, memento mori", da ste obični smrtnik, da je sve prolazno i da ne virnete toliko glavu u nebesa i da stojite čvrsto na zemlji. To je moj čisti savjet u odnosu na ponašanje svih nas vijećnika ovdje, koje traje već duže vrijeme, i na neki način da poštivate instituciju koja je iznad vas, jer ovo je prije svega gradsko vijeće vijećnika, a svi drugi ostali su gosti. Hvala lijepo. Hvala. Gospodin gradonačelnik, doktor Burić.

Gospodine Marenci, vaše osobne doživljaje i percepciju mene i zloupotrebljavate gradsku vijećnicu i pokušavate nametnuti drugim stav. Građani kažu na demokratskim izborima što misle o onima koji se kandidiraju. I to je dovoljno za reći. Više ja s vama o tome ne bih elaborirao. Što se tiče poštivanja komunalnog reda, opet insinuirate. Mi ćemo sve napraviti da se naši sugrađani, pogotovo u staroj gradskoj jezgri, osjećaju ugodno, da bude maksimalan red koliko je to moguće, ali svi oni koji žive u staroj gradskoj jezgri moraju shvatiti realnost, da je stara gradska jezgra, ne samo u Šibeniku, nego u svim i gradovima i manjim mjestima, ono što je predmet turističke valorizacije. To su sami građani napravili. Nisu hotelske kuće ili gradske tvrtke vlasnici apartmana u staroj gradskoj jezgri, nego su to u stopostotnom vlasništvu građana. Upravo tih građana. Imate, ja neću nabrajati, imate država na svijetu u kojima ne možete kupiti automobil ako niste osigurali parkirališno mjesto. Zar vi očekujete da će u starom gradu, nekakvim suvremenim konceptom, biti omogućeno da možete parkirati ispred kuće, da možete doći do kuće? Dakle, možete živjeti i možemo organizirati zajedničkim interesom unutar mogućeg. Grad je napravljen onda kad je napravljen, a nije napravljen sigurno za 21. stoljeće u kojem je komoditet automobila za svakog starijeg od 18 godina postao standard. Grad Šibenik ima više automobila po glavi stanovnika nego grad Zagreb. To su naše činjenice.

Da će se u staroj gradskoj jezgri moći parkirati, a da ćete morati 10 ili 15 minuta hodati do parkinga, to je činjenica. Onaj koji se ne može pomiriti s takvim činjenicama neće morati stanovati u staroj gradskoj jezgri. A o komunalnoj kulturi, ne samo u Šibeniku, nego u Hrvatskoj, pa o tome ne treba pričati. Ona se vidi u svakom trenutku, na svakom mjestu. Od vožnje, parkiranja, stajanja, prikupljanja smeća, pa svega ostalog. Pa nemojte mi reći da nered na prometnici kod pijace radi zato i kriv je grad komunalne službe kada ljudi parkiraju na voznoj traci. I kada dođe komunalni ili prometni redar, se fizički s njim obračunava. Jer su krivi gradonačelnik, vlast, to je dežurni krivac za sve. Ako netko pasivno izmet ne pokupi i kad dođe komunalni redar i uoči ga i hoće mu naplatiti kaznu, onda dolazi do fizičkih obračuna, ne samo do vrijeđanja. Zar je kriv komunalni redar kada po postupku sugrađanin koji je to vidio trebao biti kao svjedok, a on kaže: "Ne pada mi na pamet da se u to petljam." Zar je kriv zeleni grad kada servilno kaže da će svim ugostiteljima prikupljati smeće u točno određenu uru? To nemate nigdje u Hrvatskoj. Da će proći kamioncin i pokupiti, ima samo obvezu kad vidi kamioncin zelenog rada donijeti to smeće i ovaj će mu to pokupiti. Ne, nego on iznese kantu smeća pet minuta nakon što je on prošao.

Gospodine Slavica, niti je vijećničko pitanje, niti vam je itko dao riječ. Ja bar mislim da nije nitko. Dakle, o tome je suvišno pričati. Zar je kriv zeleni grad i gradonačelnik kada Marko Marković ima vikendicu i zadužio je kantu od 80 litara koju smo sada ukinuli, a ima istovremeno tri apartmana i onda svi njegovi turisti, da bi on uštedio 30-ak kuna koliko je paušal, trpaju to smeće dokle može stati u njegovu kantu, ali ne može ni njegovu, a kamoli turista, i onda to stoji sa strane. To smeće zeleni grad sa strane kante pokupi, ali to smeće zeleni grad nije naplatio. Ne samo da nije naplatio pokupljeno, dakle svoju uslugu, nego je platio to odlaganje tuđeg, njegovog smeća u Centru za gospodarenje otpadom na Bikarcu. I usprkos toga, zeleni grad i grad to kupi da bi održao čistoću. Što god mi više kupimo, oni se nama više rugaju. I komodno iznose smeće gdje god hoće. Zar je kriv grad i zeleni grad što građani u visokim zgradama, nije bitno u kojoj četvrti, su zloupotrijebili prostorije koje su namijenjene u visokim zgradama za odlaganje smeća i drže bicikle, motore, svoje privatne stvari, a netko im je drugi trebao osigurati gdje će on svoje smeće staviti. Je li to grad kriv? Ne. Grad je uspostavio sustav točno sukladno zakonu, europskim normama, i grad sad čeka kompletiranje sustava da uvede kažnjavanje.

I to je način funkcioniranja uređenih sredina. I to će Šibenik sigurno napraviti. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjen vijećnik Petković, izvolite. Lijep pozdrav svim prisutnima. Evo ovako, ja sam na pretprošlom gradskom vijeću postavio pitanje što je s poljoprivrednim zemljištem na prostoru grada Šibenika, odnosno na teritoriju kojim upravlja grad. Zatražio sam pisani odgovor. Ne znam je li to promaklo ikome, ali evo ponovo ukazujem na potrebu dostavljanja tog odgovora u pisanom obliku. S obzirom da je tema današnjeg gradskog vijeća, odnosno aktualnog sata "Stara gradska jezgra i život njegovih stanovnika", također bih želio upitati da li ova gradska vlast na iti jedan način smatra da tim građanima treba dati nekakvu privilegiju za sve ono što oni, ajmo reći, budimo iskreni, trpe

tokom ljetnih mjeseci. Dakle, apsolutno je jasno rečeno da nam je prioritet bavljenja turizmom i stjecanja nekog profita. To nam je svima jasno, ali da li je cilj ove gradske vlasti isključivo da napravimo egzodus stare gradske jezgre ili da im ipak damo nekakve benefite, kao što su napravile neke manje općine, na primjer da poduzetnici koji u toj staroj gradskoj jezgri ostvaruju neki profit, da, recimo, plaćaju režije tim stanovnicima, je li, kao nekakav revanšizam za ono što oni trpe i tako dalje, ili ćemo ih jednostavno ostaviti da sami poduzmu iseljenje, da nađu neke prijatelje u Drnišu, da se mogu naspavati i tako dalje. Da li ova gradska vlast, obzirom da je stara gradska jezgra, je li,

domicilno stanovništvo po nekoj tradiciji, povijesti, ima vlasništvo zemalja u Donjem Polju, je li, jer smo bili prije samo jednu generaciju težaci, živjeli smo od polja i svaki dan smo išli u polje kako bi ostvarili tu profit dok nije došao turizam. Imali smo također zemlje nasuprot, preko Šibenskog kanala, išlo se veslima na Martinsku, obrađivala su se ta polja. Da li tom domicilnom stanovništvu ova gradska vlast daje nekakvu alternativu da se mogu naspavati? Da li ima nešto konstruktivno od strane gradske vlasti da da tom stanovništvu? Eto, to su moja pitanja. Hvala. Hvala, kolega Petković.

Javlja li se tko za odgovor? Ako nema, možete zatražiti pisane odgovore i to bih tako i protumačio, znači uz ono prethodno i određene odgovore na ova današnja vaša postavljena pitanja. Idemo na završnog našeg današnjeg diskutanta, to je cijenjen vijećnik Kronja. Izvolite, kolega Kronja. Evo, dobar dan svima. Evo, slušajući ovo sve, a kao zadnji, stvarno su mi se u glavi vrtila pitanja, pa sam se vraćao, pa sam odlazio sa svog pitanja, pa sam se vraćao i tako dalje. Na kraju, evo, slušajući ovo sve skupa, pa bih se isto uključio u ovu diskusiju oko stare gradske jezgre. Svi mi znamo da je gradonačelnik prije same gradnje garaže davao izjave u stilu: "Sve ankete koje smo proveli sa stanovništvom stare gradske jezgre i gospodarstvenicima u staroj gradskoj jezgri, došli smo zajedničkog zaključka da je nedostatak parkirnih mjesta velik i da treba nešto poduzeti." Išlo se u gradnju garaže i onda je bilo obrazloženje da se ide u gradnju, i to još piše na stranicama parkinga i stranicama grada, da se ide u gradnju garaže kako bi se

ukinulaulična parkiranja oko gradske jezgre, kako bi se to sve sklonilo i da bi se osiguralo stanovnicima i tim gospodarstvenicima što više parkirnih mjesta u toj garaži. I garaža je napravljena, znači, imali smo 88 mjesta na Staroj Poljani koja je nosila 2,4 milijuna kuna, dobilo se 256 mjesta i sve je to trebalo, jer sami novci koji su dobiveni za gradnju, za taj projekt, su dobiveni u ime tih građana koji žive u staroj gradskoj jezgri. Na kraju smo dobili ovo što imamo. Prošlo je vremena, imali smo cilj, recimo, 2021. godinu i ovo je 2022. i tek je 2020. I sad, moje pitanje je prvo, gospodine gradonačelniče, ako ćete odgovoriti, definicija, kako glasi definicija za, kako vi mislite da glasi definicija za povlaštenu parkirnu kartu? To me zanima. A drugo pitanje sam dobio na samom ulazu u Arsenov kutak,

dobio sam i bio je prisutan gradonačelnik Mileta. Nisam ja znao za taj problem. Ona šumica na Vidicima, gdje je bilo, prvo je bilo dječje igralište, tamo se sad igraju i balete, s ovim željeznim baletama se igraju. Sve više ljudi i djece i svega tamo, navodno, zna biti 50 do 100 ljudi dnevno i navodno ima više izmeta ljudskoga nego psećega. To je nešto što zabrinjava. I bilo je u holu postavljeno pitanje gospodinu gradonačelniku i dobro je odgovorio, ja bih molio da to ponovi. Ili treba iseliti ove koji igraju balete i vratiti ono kako je bilo dječje igralište, ili poduzeti nešto tako da se zadovolji ova higijenska strana. Eto, hvala. Hvala, kolega Kronja. Odgovorit će gospodin gradonačelnik.

Hvala vijećniku na upozorenju. Nisam znao da sam kriv još i na to tko od odraslih ljudi di čini veliku nuždu. Ali posvetit ćemo tome pažnju. I nije, gospodine Kronja, Pentakve na mjestu dječjeg igrališta, nego na potpuno drugoj lokaciji, jer dječje igralište tamo postoji i dan danas i to je prošireno i uređeno i relativno moderno i vrlo interesantno i opće prihvaćeno upravo od ljudi koji žive na području Vidika, dakle upravo onih zona koji jednostavno pate i traže zelene površine. Što se tiče parkiranja, ja bih, evo, ja ću sada postaviti vijećniku pitanje. Poljana je bila cijelo ljeto puna, dakle tih 260, 270, 250 auta, cijeli dan je bilo ispod zemlje. Ja postavljam pitanje: di bi te aute bile da nema Poljane? I na kraju, stalno zanemarujete jednu činjenicu, da je Poljana projekt koji je sazdan tako kako jeste, a da je Poljana u planu i rasporedu takozvanog prstenog garaža samo jedna od prvih podzemnih garaža koje su napravljene. Dakle, i dalje traje i razvija se projekt podzemne garaže na lokaciji sadašnjeg vatrogasnog doma, i dalje traje i razvija se projekt ogromne podzemne garaže s 500 parking mjesta na području Drage, odnosno sadašnje pijace, i dalje traje projekt izmještanja prve policijske postaje između dvije visokogradnje u samom centru grada, dakle u području suda, gdje se planira raditi takozvana višeetažna moderna garaža koja će upravo biti prenamijenjena domicilnom stanovništvu.

Upravo traje bitka i rat s HŽ-om, infrastrukturom oko strukture vlasništva i prenamjene onog derutnog, napuštenog prostora kojeg se zove parkiranje kod željezničke stanice. Dakle, ali to sve zahtijeva jedno svoje vrijeme, svoju realizaciju. Ne možete raditi garažu ispod tvrđave Svetog Mihovila dok niste izmjestili vatrogasni dom. Da projekt vatrogasnog doma ide u kontinuitetu, to se vidi kroz niz i odluka i onoga što je realizirano, pa između ostalog i dobiveno skoro 18.000 kvadrata prostora Vojarne Vrbjerskih knezova, koja se u cijelosti integrira, ono što sam u početku ove sjednice rekao, u jedinstveni projekt iz kojeg tražimo potporu i nadležnih institucija države, a i Europe, a to je zdravstveno-socijalni centar na području grada Šibenika. Dakle, sve su to projekti koji pokazuju i da smo itekako svjesni problema parkiranja, ne samo u području stare gradske jezgre, nego i Baldekina i Vidika i Preradovićeve ulice i svih ostalih. Da će problemi s parkiranjima biti vječna i konstantna tema, to je sigurno, jer nažalost broj automobila će rasti, bez obzira na sve energetske krize, na sve poskupljenja i, pa ja bih rekao, i nedostupnost fosilnih goriva, ali to je intencija 21. stoljeća.

Hvala. S ovim smo zaključili vijećnička pitanja te možemo prijeći na sljedeći naš dio današnje sjednice, a to je utvrđivanje dnevnog reda ove desetne sjednice. Uz poziv vam je upućen i dnevni red, prijedlog. Ima li netko od ovlaštenih predlagača još neki prijedlog dodatni? Ako ne, ja ću podsjetiti da ste jučer zaprimili dodatne točke dnevnog reda koje je uputio gradonačelnik, koji je predložio još dopunu dnevnog reda s tri točke, i to prijedlog odluke o prodaji nekretnina u vlasništvu grada Šibenika, označenih kao određene čestice broj u katastarskoj općini Šibenik. Prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra, također na jednoj čestici kao Šibenik, te prijedlog odluke o preimenovanju ulica u Danilu. Ako nema nekih dodatnih prijedloga oko dnevnog reda, prvo bismo odlučivali o tome da se dnevni red dopuni predloženim točkama, a potom o dnevnom redu u cijelosti. Tko je za to da se prijedlog dopuni s ove tri točke dnevnog reda koje su predložene naknadno? Koliko? 17. Protiv?

Suzdržani? Možemo konstatirati da je s većinom glasova prihvaćeno uvrštenje dodatnih točaka dnevnog reda, te predlažem da te točke dnevnog reda se uvrste kao točke 6, 7 i 8, a onda, jasno, i predlažem da usvojimo i glasujemo o dnevnom redu u cijelosti s ovim dodanim točkama. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani. Preostali, znači s većinom glasova, je utvrđen današnji dnevni red kojega i objavljujemo u segmentu od 1 do 8. Krećemo po točkama dnevnog reda, prelazimo na raspravu i odlučivanje. Prva točka dnevnog reda je prijedlog odluke o dodjeli priznanja Grada Šibenika u 2022. godini. Ovaj prijedlog je prošao svoju proceduru, natječaj koji je raspisan, poziv koji je objavljen i na mrežnim stranicama i u medijima, te je potom, po zaprimanju i okončanju roka za podnošenje prijava i prijedloga, Odbor za nagrade i priznanja Grada Šibenika vijećao te je raspravljao o prijedlozima, i o svakom prijedlogu je glasovao, odnosno donio svoje stajalište. Odbor je ovdje ovlašteni predlagač ove odluke. Napominjem da o odluci se ne raspravlja, odnosno o pojedinim kandidaturama, nego se samo može vršiti glasovanje po pojedinim točkama. Ja bih pročitao, znači, ovu odluku Odbora. Moram napomenuti da je ona nešto malo tekstualno oblikovana u odnosu na ono što ste dobili, pa ovo smatrajte što ću pročitati finalnim tekstualnim oblikom same odluke koju danas glasujemo. Znači, nagrada Grada Šibenika za životno djelo predlaže se da se dodijeli gospodinu Ivi Mikulićinu za zapažena ostvarenja u novinarstvu, kulturi, športu, publicistici te izuzetan doprinos promicanju Šibenika u zemlji i inozemstvu.

Pod B su nagrade Grada Šibenika koje se mogu dodijeliti ukupno četiri. Ovdje su predložene tri nagrade. Ja ću opet. Zvonko Cvitan za tragove o ljudima čija su djela trajna i slavna povijest Šibenika. Za gospodina Zlatka Jurića za izniman doprinos afirmaciji i prezentaciji šibenskog sporta i kineziološke rekreacije. Te za klub Azimut za izniman doprinos razvoju kulturne scene i društvenog života Grada Šibenika. Pod C su plakete Grada Šibenika gdje se predlaže da se plakete Grada Šibenika dodijele poskupno gospodinu Krsti Marku Arasu za dugogodišnje djelovanje u gospodarstvu i sportu, gospodinu Jošku Čelaru povodom 60. godišnjice uspješne profesionalne karijere u novinarstvu, gospodinu Mariju Draviću za dugogodišnje djelovanje u promociji tenisa i šibenskog sporta, gospodinu Borisu Duki ću za izniman dugogodišnji doprinos razvoju i promicanju ugleda Zatona. Gospodinu Natku Duvnjaku za ključan doprinos osnivanju Osnovne škole za balet i suvremeni ples u Šibeniku. Državnom arhivu u Šibeniku povodom 15. obljetnice djelovanja Državnog arhiva u Šibeniku kao samostalne ustanove. Lions klubu Luca povodom 20. obljetnice vrijednog društvenog humanitarnog djelovanja. Te Udruzi Ardura Šibenik za višegodišnje djelovanje u psihosocijalnom radu i zaštiti ljudskih i dječjih prava. Te konačno, prijedlog za grb Grada Šibenika: predlaže se da se dodijeli gospođi Maji Gnjidić Vedrekija za promicanje ugleda i vrijednosti Grada Šibenika i razvijanja hrvatsko-talijanske suradnje. To je ono što je Odbor ovdje vam predložio. Te, kako nema rasprave, predlažem da i odglasujemo ovu odluku, ali obzirom da se radi o pojedinačnim priznanjima, morat ćemo glasovati višekratno, znači ne u cijelosti, nego za pojedino priznanje.

Prvo, tko je za to da se gospodinu Ivi Mikuliću dodijeli nagrada Grada Šibenika za životno djelo? 11 za. Protiv? Suzdržani. Jedan dio vijećnika trenutno nije nazočan, ali kvorum imamo. Što se tiče nagrada Grada Šibenika, prvi prijedlog je za gospođu Grozdanović Cvitan. Tko je za? 12 za. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Gospodin Zlatko Jurić za izniman doprinos afirmaciji i prezentaciji šibenskog sporta i kineziološke rekreacije na Gradu Šibenika. Tko je za? 13. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Klub Zazimut za izniman doprinos razvoju kulturne scene i društvenog života Grada Šibenika. Tko je za?

15. Većinom glasova prihvaćeno. Plakete Grada Šibenika poskupno Krste Marku Arasu. Tko je za? 15. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Joško Čelar. Tko je za? Plaketa Grada Šibenika također. 15. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Mario Dražić. Tko je za? 15. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Boris Dukić. Tko je za? 15. Protiv? Suzdržani. Protiv? 1. Suzdržani. Preostali. Gospodin Natko Duvnjak. Tko je za dodjelu plakete? 11. 12. Konstatiram da je 12 glasova. Protiv? 1. Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Državni arhiv u Šibeniku. Također plaketa. 14. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Lions klub Luca. Tko je za dodjelu plakete?

14. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. I ovaj prijedlog, konačno, za plaketu Udruga Ardura Šibenik. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. I konačno, prijedlog za grb Grada Šibenika: gospođa Maja Gnjidić Vedrekija. Tko je za? 15. Protiv? Suzdržani. Većinom glasova prihvaćen je ovaj prijedlog. Time možemo konstatirati da je u cijelosti prijedlog Odbora prihvaćen. Ja ovom prilikom koristim mogućnost da se laureatima, koji su ovogodišnji laureati Grada Šibenika za različite vrste nagrada i priznanja, od srca im čestitam. Nadam se da će svi biti nazočni na svečanoj dodjeli na svečanoj sjednici Gradskog vijeća dana 28. rujna i da ćemo i tom prigodom moći stisnuti ruku, dodati priznanje i zahvaliti se za njihov doprinos našemu gradu i različitim djelovanjima u kojima su oni dali svoj doprinos da grad bude onakav kakav danas jest. Prelazimo na drugu točku dnevnog reda, a to je izvješće o radu gradonačelnika za razdoblje siječanj-lipan 2022. godine. Kao što znate, izvješće se prima na znanje. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se javio, izvolite. Kolega Marenc se također javio kao drugi.

Hvala vam lijepa. Na samom početku, nevezano uz ovu točku dnevnog reda, ja se javno ispričavam gospodinu Pašku Rakiću jer sam ga krivo, ovaj, optužio kao odgovornog i kao predsjednika nadzornog odbora Vodovoda. Dakle, o izvješću o radu gradonačelnika. Dakle, kad su u pitanju ovako obimni dokumenti, onda ja, vođen iskustvom, uvijek prvo obraćam pažnju na one sadržaje kojih u dokumentu nema, a morali bi, po mojem skromnom mišljenju, biti sastavni dio u konkretnom slučaju ovoga izvješća o radu gradonačelnika. Tako, primjerice, u izvješću se ne problematizira, barem financijski, nejednak tretman djece koja pohađaju gradske vrtiće i djece koja pohađaju privatne, odnosno vjerske, vjerske vrtiće. Taj nejednaki tretman djece i njihovih obitelji doveo je do najavljenog poskupljenja od 22% za roditelje djece u privatnim vrtićima. Pratio sam, koliko sam mogao, i medijske istupe vlasnika privatnih vrtića, kao i roditelja djece koja ih pohađaju, te sam njihove navode nastojao provjeriti tako što sam analizirao stavke u gradskom proračunu za 2022. godinu. I doista, u gradskom proračunu za dječje vrtiće se izdvaja ukupno oko 48,5 milijuna kuna. Od toga iznosa nešto više od 12 milijuna kuna izdvaja se za investicije, a nešto manje od 7 milijuna kuna odlazi na subvencije, tako sam shvatio, valjda privatnim i vjerskim vrtićima. Preostaje iznos od 29.324.000 kuna koji se troši na funkcioniranje, dakle, gradskih dječjih vrtića. Ako je vjerovati medijima, gradske vrtiće pohađa cirka 1.000 djece, što bi onda rezultiralo iznosom od 29.324 kune po djetetu godišnje, odnosno 2.444 kune po djetetu mjesečno.

Ukoliko privatne, odnosno vjerske vrtiće pohađa negdje, opet sukladno medijskim, medijskim izvješćima, nitko ih nije demantirao, pa nemam razloga sumnjati u njih, dakle, privatne, odnosno vjerske vrtiće navodno pohađa 700 djece, onda bi, ako se iznos od nešto manje od 7 milijuna kuna raspodijeli per capita, odnosno po djetetu, dobit ćemo iznos od 9.951 kunu godišnje ili 829 kuna mjesečno. Posebno je važno ovdje reći kako je ekonomska cijena mjesečnog boravka djeteta u vrtiću navodno nekakvih 2.500 kuna. Te, budući da grad, a to je, evo, izgleda nedvojbeno, nije osigurao smještaj u dječje vrtiće za tih 700-tinjak djece koja pohađaju privatne, odnosno vjerske vrtiće, bilo bi, po meni, zdravorazumski prihvatljivo da se kroz subvencioniranje osigura jednak financijski tretman djece iz gradskih i privatnih vrtića. To tim više jer roditelji i jednih i drugih plaćaju, ako već ništa drugo, onda porez na dohodak i gradski prirez. Treba ovdje reći i to da su, opet, prema saznanjima iz medija, gradovi Zagreb, Split, Rijeka, pa i, primjerice, obližnji i dosta manji Trogir izjednačili financijski tretman svakog djeteta, te za svako dijete u subvenciji izdvajaju po cirka 1.500 kuna. Držim kako su ovi egzaktni podaci teško oborivi, a ako pak jesu, ako sam krivo informiran iz medija, onda vas molim da to na ovoj sjednici odmah ovdje i učinite. Naime, Grad Šibenik kao grad koji se diči titulom grada prijatelja djece i priznanjem Grada za mlade ne bi smio sebi priskrbiti vođenje ovakve, možda je pregruba, preteška riječ, segregacijske politike kad je o financijskom tretmanu djece iz privatnih i vjerskih vrtića riječ, kao i njihovih obitelji, kojih broj nije zanemariv.

Naime, radi se, ako se već radi o 700-tinjak djece, onda se radi sasvim sigurno o nekoliko stotina mahom mladih obitelji. Drugi sadržaj koji ovom izvješću nedostaje, opet, po mojem skromnom mišljenju, ako ništa drugo, onda barem komentar pravca razvitka studija energetske učinkovitosti za čije funkcioniranje Grad Šibenik u svojem proračunu za 2022. godinu osigurava 2.359.000 kuna. Naime, nedavno je obznanjeno javnosti kako se na prvom ljetnom upisnom roku na studij od mogućih 50 brucoša upisalo njih tek 16. Studij je, koliko se sjećam, otpočeo s radom 2015. godine, te je tom prigodom gradonačelnik Burić, objavljeno, evo, primjerice, u Večernjem listu 26.05.2015., izjavio kako se Šibenik u dugoročnoj strategiji razvoja grada odredio kao centar zelenih industrija Jadrana. No, ciljeve, kaže tada gradonačelnik, neće biti moguće ostvariti ukoliko od samog početka ne uspostavimo snažnu suradnju gospodarskog sektora sa šibenskim studijom, pa se, evo,

slijedom ovih upisnih rezultata čini da ta suradnja baš i nije najkvalitetnije uspostavljena u proteklih, u proteklih 7 godina. Usko vezano uz ovu temu, treba reći kako je i na našem veleučilištu ostalo slobodnih, opet prema medijskim napisima, nema razloga ne vjerovati, 2/3 mjesta od upisne kvote ili njih 153. Upisalo se, naime, svega 67 brucoša. Evidentno je kako interes budućih studenata opada iz godine u godinu, jer je, recimo, lani u ljetnom upisnom roku upisano 11 studenata više nego sada. Lani se, recimo, na prvu godinu upisalo sveukupno 251 student, a dvije godine ranije 23 brucoša više. Sve ovo govori kako su te titule, Grad za mlade i grad prijatelj djece, u realnosti na poprilično klimavim nogama. Vezano uz ovaj broj od 16 brucoša na studiju energetske učinkovitosti, ja nisam mogao doći do definitivnog podatka koliki je ukupan upisan broj brucoša, jer je jesenski upisni rok okončan 19., dakle jučer. I jutros sam oko 8:30 nazvao ured za, za ured voditelja studija u Zagrebu, dakle nije to ovdje. Nisu mi htjeli, mada sam se ja predstavio kao gradski vijećnik, nisu mi htjeli dati informaciju koliko se ukupno, ukupno studenata, studenata upisalo. Dakle, držim kako bismo, što se tiče ovoga studija, koji je trebalo zapravo predstavljati, koji je trebao predstavljati jedan embrij budućeg šibenskog sveučilišta, držim da trebamo napraviti nešto da bi taj studij postao atraktivniji brucošima i da ovaj novac koji Grad Šibenikulaže bude na jedan primjereniji i kvalitetniji način oplođen.

Hvala vam lijepa. Hvala, kolega Kovač. Gospodine gradonačelnik, moram samo kazati, prije nego što gradonačelnik kaže nešto, da kad baratamo s brojkama upisa u pojedine studijske godine, da uvijek moramo voditi računa o tajmingu. Prema tome, ako objavimo rezultate s prvog ispitnog, upisnog roka kao nešto što je konačno i finalno, onda stvaramo jednu krivu sliku, ovaj, stanja koje, ovaj, može biti sasvim drukčije kad se zberu rezultati prvog, drugog i trećeg upisnog roka. Pa onda, eto, bih zamolio sve da, kad budu sublimirali neki svoj stav o tome, da ipak uzmu u obzir te konačne pokazatelje koji će biti svima dostupni, javni i evidentni na kraju balade upisnih rokova. Eto, samo toliko. Izvolite, gradonačelniče. Hvala, predsjedniče. Ja ću odgovoriti na pitanje gospodina Kovača, ovo drugo, oko studija. Mislim da je ova njegova elaboracija u dobroj namjeri i nemam tu uopće što dodati, osim jedne činjenice. Nažalost, Mario, 11.000 slobodnih mjesta na fakultetima u Republici Hrvatskoj. Mi imamo opće poznat, konstatiran problem demografije i nedostatka djece. Mi samo dijelimo sudbinu, praktički, koja je evidentna u cijeloj državi. Naravno da se u tome borimo. Ja ću samo reći da je, između ostalog, prije otprilike 2-3 tjedna kod mene došao i službeni dopis o želji i namjeri suradnje Univerziteta Freiburg i Instituta Fraunhofer iz Njemačke, jer mi smo sada za koji mjesec u EU, u Schengenu, dakle nema one zapreke prelaska granice, s namjerom otvaranja dodatnih studija u, upravo u dijelu energetske učinkovitosti, zelenih tehnologija i tako dalje.

Dakle, mi od tog studija nećemo odustati. Dakle, definitivno, i program ulaganja, i nadamo se da ćemo proći kroz novu financijsku omotnicu u bivšu vojarnu Ante Jonić, dakle nasuprot Vrnaže, da budem precizniji, je praktički prilagodba tih objekata upravo visokom obrazovanju i povezivanje sa studentskim domom, koji je praktički susjedna parcela, s povezivanjem s projektom Trokut, odnosno razvijanje parka unutar projekta STEM za srednje škole, gdje smo mi dobitnici skoro 15 milijuna kuna za razvoj projekta. Dakle, razvoj visokoobrazovnog sustava s osloncem na zelene tehnologije, obnovljive izvore će i dalje biti. Naravno, uz to ide jačanje i podrška veleučilišnim studijima, pa vi znate da smo mi praktički i u proračunu za ovu godinu s oko otprilike 500.000 kuna kao dodatna sredstva jačanju kadrovskih potencijala veleučilištu, a kroz kadrovski potencijal stiču se uvjeti za prestrukturiranje, odnosno integriranje u višu razinu. Dakle, ne odustajemo od koncepta da Šibenik dobije sveučilište i kroz jačanje kapaciteta u studentskim centrima, jačanje broja fakulteta, ka tom cilju mi idemo. Ja se nadam da će u akademskoj godini, iako gospodin Zlatović to zna bolje od mene, 2023. početi studij sestrinstva, za koji se osigurava i kadar i prostor, naravno, i izvor financiranja. Dakle, svaka dobra namjera, svaka, svaki poticaj, svaka mogućnost da nam se, da nam se gura u konceptu jačanja visokog obrazovanja u Šibeniku je dobrodošla.

Hvala. Gospodin Mileta se javio za riječ. Izvolite. Dakle, vezano za ovo prvo pitanje: zašto Grad Šibenik ne izdvaja istu količinu novca za privatne vrtiće koliko izdvaja za vrtiće koji imaju osnivače, jel'? Osim što se logično nameće pitanje, odnosno i odgovor, ja bih rekao da smo mi 2014. godine pokrenuli jedan zahtjevan posao u gradskim vrtićima, razdvajanjem na dvije ustanove. Dakle, zakon je definirao da ne smijemo toliki broj djece imati u jednoj ustanovi, te smo ih morali podijeliti u dvije i duplirati sve one logističke funkcije koje jedan vrtić, odnosno jedna ustanova treba, treba imati. Toga smo dobili Šibensku Maslinu i Smilje. Također, od tad smo napravili niz infrastrukturnih projekata, dogradnji, izgradnji, obnova u vrtićima koji su bili u katastrofalnom stanju. Dakle, u njima se nije godinama ili desetcima godina ulagalo. Evo, ja ću nabrojati samo neke. To je, dakle, zatvaranje neuvjetnog vrtića Varoš, gdje smo onda i 100 djece prebacili u druge objekte. Energetsku obnovu vrtića Kućica, odnosno dječjeg vrtića Vidici. Kad govorimo o ovim energetskim obnovama, uz nju mi opremimo i uredimo dobar dio unutrašnjosti vrtića, koji se ne tiče samo krova, fasade, prozora, izmjene reagenata i, i ostaloga. Također smo otvorili na Mali Mihovil, taj, ovaj, dječji vrtić na Jamnjaku, energetski obnovili šibenske ti će i građu, obnovili dvorišta dječjeg vrtića Vesla u Zatonu, šibenske ti će i građe, gdje su također šibenski tići i građa priključeni na plin.

U tijeku su i završetak radova samog dječjeg vrtića Ljubica, de facto novi dječji vrtić, koji će postati centralni dječji vrtić u šibenskoj Crnici, vrijedan s PDV-om i opremanjem nekih 18 milijuna kuna, gdje je u ovom gradskom proračunu rezervirano 9 milijuna kuna za njegov završetak izgradnje. Isto tako, u ovom gradskom proračunu je rezerviran novac i za izvedeni projekt proširenja dječjeg vrtića Šibenski tići za početni, početnu dokumentaciju dječjeg vrtića na Mažuricama. Dakle, niz je tu infrastrukturnih stvari koje je Grad Šibenik ulagao u vrtiće koje imaju osnivač, i zbog toga je takva razlika. Privatni vrtići također posluju na drugim osnovama, oni posluju na osnovama de facto trgovačkih društava. Glavni cilj je dugoročno ostvarivanje profitabilnosti, dok su šibenski vrtići javne ustanove koje ne ostvaruju sam, sam profit. I onda sada, ako ćete ići miješati kruške i jabuke, doći ćete do ovih dezinformacija, odnosno poluinformacija koje je iznio gradski vijećnik.

Kolega Kovač se javio za repliku. Izvolite. Vi ste opet posegnuli za terminom"dezinformacije" koji sam ja ovdje proširio. Ako ste pratili ono moje izlaganje, onda je ono isključivo bilo oslonjeno na stavke proračuna. Dakle, ja ih nisam pisao, nisam ih izmislio. Nisam dezinformirao apsolutno nikoga. Vi ste ovdje nabrojili vaš pothvat razdvajanja 2014. na dvije, dvije, ovaj, ustanove. Nabrojili ste infrastrukturne investicije. Spočetnuli ste i taj jedan, jedan moment tog nekakvog osnivanja privatnih vrtića s namjerom ostvarivanja profita, što vi ne činite. Dakle, to je potpuno jedna, jedan drugi rakurs gledanja na probleme. Ja sam ovdje samo problematizirao činjenicu da roditelji koji žive u Šibeniku i koji plaćaju porez na dohodak i prirez, uz sve ostalo,

ako ne mogu smjestiti svoje dijete u gradski, dijete u gradski vrtić, rade to na način da ga smjeste u privatni vrtić. Njihovo dijete je, htjeli vi to prihvatiti ili ne, na izvjesni način segregirano, jer oni kao roditelji za to dijete moraju platiti, sad će plaćati, višu cijenu nego što će to plaćati roditelji za djecu koja pohađaju gradski dječji vrtić. Ja sam tu isključivo govorio u tom, u toj namjeri da ukažem na potrebu jednakog tretmana sve djece koja pohađaju vrtić i jednakog tretmana svih, uglavnom mladih obitelji koje žive na području grada Šibenika i čija djeca pohađaju privatne vrtiće. Dakle, ja sam samo to htio naglasiti, a ne dezinformirati. I ponavljam ponovo: čitava ova moja elaboracija je zasnovana na brojkama koje ste vi upisali u proračun. Ništa drugo.

Gospodin Mileta. Jedan od glavnih razloga zašto ne mogu imati isti tretman je zato što cijenu subvencioniranja, odnosno onoga dijela koji plaća roditelj u gradskim vrtićima, definira Grad Šibenik, a u privatnim vrtićima definiraju sami privatni vrtići i njihovi vlasnici. Oni definiraju te cijene. Oni mogu staviti cijenu koliku god hoće. Ta cijena je orijentirana, kao što je i kod većine trgovačkih društava, maksimizacijom profita u dugoročnom razdoblju. Ima li daljnjih diskutanata vezano za ovo? Gospodin Marencic, izvolite. Još jednom, pozdrav. Iskoristio bih ovu tačku, točku dnevnog reda, i pogotovo što se i gradonačelnik jednim dijelom u njegovom izvještaju ima, a to se radi se o integriranom teritorijalnom ulaganju IT-u. To je dobro poznati, ovaj, na neki način, način kako preuzeti dodatni dio novca iz europskih fondova da bi mi upali u kvotu srednje razvijenih gradova. Falo nam je nešto stanovništva, pa time i, i prostora. I tu je uključeno Bilice i Skradin, skupa sa Šibenikom, što nema nikakvih primjedbi na to. Dapače, to i pozdravljam, jer to je jedinstvena prilika, na neki način, da se zahvate, zahvate te novce, a na neki način da se pomogne i ovim manjim sredinama da se na neki način, ovaj, valoriziraju i da dođu do sredstava za eventualno neke njihove projekte. Međutim, zahvaćanjem tih novca, to ima jedna procedura koju je gradonačelnik u svom izvještaju iznio, a to je da treba napraviti prvo strategiju razvoja urbanog područja, nazvanu "Strategija razvoja urbanog područja Šibenik za razdoblje 2021.

do 2027.". Zatim, iza toga treba donijeti i nekakvu stratešku studiju utjecaja na okoliš strategije razvoja. I imam priliku, upoznat sam, tražio sam dokumente zahvaljujući upravi gradske uprave, susretljivošću, dobio sam nacrte, jer praktički to još nije usvojeno. To će doći sve na gradsko vijeće i o tome ćemo sigurno raspravljati i pozdravljam i tu ulogu. Ja ovdje imam jedno dodatno pitanje, na neki način, i želio bih iskoristiti ovu priliku, pa i na kraju i ovu studiju koja se izrađiva, koja je u nacrtu, za jedna dodatna pitanja, a to je: pošto je to sad integrirani dio područja i Šibenika, Bilica i Skradina, da li i sa pompoznim nazivom, pazite, "Strategija razvoja urbanog dijela grada Šibenika"? I sad se na to očekiva, u toj, tom nacrtu, da su navedena dosta veći broj, da ne kažem i projekata, koji bi trebali biti i koji se žele napraviti. A izgleda da je ovo koncipirana strategija samo na taj način da se naglase projekti koji bi eventualno moglo doći pod utjecaj financiranja od Europske unije. Međutim, kad se radi ovako jedan opsežan

po-po-po-po dokument s ovakvim nazivom "Strategija razvoja urbanog područja", zanima me, pogotovo što je to potkrijepljeno nizom dokumenata, jer se pozivaju na masu dokumenata, ova strategija, pa i strateška studija utjecaja na okoliš, ali nigdje niti jednog spomena nema u ovim svim dokumentima što je s predviđenim Golfom na jezeru Proklenu. Jer sad, po ovoj strategiji, i Šibenik, mislim da imamo i mi pravo sad razgovarati o tome, jer je to sad jedinstveno područje u kojem ćemo i mi glasati, na neki način biti upoznati s cijelom tom pričom. I sad me zanima, čisto, zašto to uopće nije navedeno niti- niti jednim svojim riječju,

znamenom, da bi praktički, da se planira na neki način raditi. I praktički, Vlada je donijela odluku, prodala je terene, i to je pred realizacijom ovisno samo o, praktički, ovome investitoru i njegovoj, i njegovoj praktički dinamici posla. Evo, recimo, strateška studija utjecaja na okoliš strategije. Moram ovdje samo jednu kratku stvar staviti. Mene cijelo vrijeme muči, i, i, i to je i zakonska procedura, izgleda tako. Svugdje se traže strateška usluga utjecaja na okoliš, ali po pojedinom projektu, odnosno po pojedinom dijelu nečega što će se izvršavati. Međutim, nigdje se ne gleda kompletno cijela, cijelo područje, pogotovo ovako širokog pojasa gdje je praktički od Nacionalnog parka Krka do kraja kanala Svetog Ante, sve skupa, to jedinstveno područje koje je i tako raznoliko i na neki način, ali nema nigdje sveobuhvatnog pogleda niti ikakve strateške studije da se gleda međusobna zavisnost svih pojedinih projekata i što to znači na cjelokupno područje ovoga. Tako, recimo, poziva se u dokumentu "Strateške studije utjecaja na okoliš", pa kaže:"U dijelu odnos strategije razvoja s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima" ovdje se navedu bar četiri dokumenta, između ostalih "Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine", "Master plan turizma Šibensko-kninske županije", "Strategija razvoja grada Šibenika" i "Strategija razvoja grada Skradina", koje eksplicitno do detalja raspravlja i navodi projekt Golfa.

Od "Strategije razvoja turizma u Hrvatskoj" gdje se navodi kao Golf područje, Sinjsko područje, Skradina, Zablokovlja, i tako dalje. I u svim ovim dokumentima ovdje se navodi do strateškog razvoja grada Skradina, gdje je prvo izgradnja turističko-rekreacijske zone Prokleni, sve skupa. Da, niti jednom riječju o tome, o Golfu, nema u "Strategiji razvoja urbanog područja Šibenik". I sad je moje pitanje, nameće se jednostavno: da li je to namjerno? Da li vi odustajete od toga? I na kraju krajeva, želio bih čuti i vla- i vaš stav, odnosno glas, što vi mislite inače o tom Golfu. Nemojmo zaboraviti da u planovima i strateškom razvoju grada Šibenika postoji i Golf teren, područje u Zablaču. Prema tome, to je sve povezano. Želio bih, na neki način, kad se već troše šolji

i, i tu je, na neki način, za izradu ove strateške studije utjecaja na okoliš, zašto se ne iskoristi prilika, pa eventualno se i u tome očitovalo, pogotovo što ima itekako značajan utjecaj, jer u nekakvim, u nacrtima ovdje postoji čak i nekakva studija o vodama gdje se već sada nameću neka područja u slijevu, slivu rijeke Krke, gdje već sad ima neka neznatna neočišćenja, pogotovo fosfata od poljoprivrednih terena. Pa ne znam kako bi uopće utjecalo taj jedan budući Golf teren s, na preko 200 hektara površine, i kako će to uopće utjecati na cijeli sliv, u cijeloj toj priči. Prema tome, htio bih jasnu informaciju zašto to ne raspravlja se u ovim dokumentima, zašto se nije iskoristila prilika, i na kraju krajeva, vaš stav grada Šibenika o terenima i izgradnji Golf terena, i da li će se išta poduzimati kontra tih odluka države ili podržavate tu čistu investiciju koja će biti u, u budućnosti.

Eto, mislim da u ovom, u ovom dijelu da sam pokazao intenciju i, i da mi jednostavno nije jasno, a želio bih od vas čuti na neki način, ovaj. Hvala, kolega Marencic. Pa bi se nadostavio ako bi vi odgovorili na to nešto. Hvala. Kolega Mišuraće se. Oprostite, oprostite, samo jednu stvar bih htio reći. Tu sam zaboravio, ovaj, vi ste donijeli tu i neku odluku o imenovanju savjetodavnog stručnog povjerenstva, i vaše pravo na to. Samo bih, eto, dozvolio, na neki način, da i izgleda da ste u ovoj odluci napravili omašku, pa ste stavili članak 53 Statuta grada Šibenika na osnovu toga, a mislim da imate dovoljno pravnika pa da pogledate da je članak 54 bitan za ovu odluku. Hvala lijepo. Evo, hvala na ovoj normativnoj preporuci. Kolega Mišuraće se osvrnuti na vaše izlaganje. Izvolite, kolega Mišura.

Dobar dan. Evo, da preskočim ovaj uvod, pozdravljam sve prisutne. Hvala vam, gospodine Marencic, na pitanju. Već smo komunicirali putem maila, svi su vam dokumenti dostavljeni. Htio bih samo u uvodu demistificirati neke činjenice vezano za ITU program i kako je došlo do općine Skradin, odnosno grada Skradina i općine Bilice, da su samo te dvije jedinice u sastavu. Znači, u prijašnjem razdoblju je bila granica 50.000 stanovnika središnjeg naselja. U ovome sada razdoblju, znači, Šibenik nije mogao ući ni s dodavanjem. U ovome novom razdoblju, 2020.-2027., nema te granice, tako da bi grad Šibenik mogao ući i pojedinačno kao županijsko središte i po statusu velikoga grada, znači, čak po dvije osnove, jer ima i znatno manjih gradova poput Pazina.

Kako je određeno koje će jedinice ući? Jednostavnom odlukom Ministarstva regionalnog razvoja na broju, na dva kriterija, da su gradovi i općine prostorno povezani i broju dnevnih migranata. Znači, broj dnevnih migranata mora biti veći od 30%, i to su zadovoljile samo općine Bilica i Skradin. Tako da, ako se pita zašto neki drugi nisu, znači, mi smo tu bili potpuno ograničeni u kriteriju. Što se tiče strategije, taj njezin naziv također je propisan uredbom iz Ministarstva regionalnog razvoja, znači, "Strategija razvoja urbanog područja grada Šibenika za razdoblje 2021.-2027.". Kao što ste i sami rekli, primarni cilj tog dokumenta je da identificira projekte, posebno prioritetne projekte koje mogu doprinijeti razvoju urbanog područja i da imaju olakšan put financiranju i dobivanju sredstava. Ja moram napomenuti da je grad Šibenik, po mojim saznanjima, jedino uz grad Čakovec dobio rješenje da radi procjenu utjecaja, studiju procjene utjecaja na okoliš. Znači, čak je i županija sama sebi izdala rješenje da za županijsku strategiju ne treba. Neću ulaziti zašto smo samo mi jedni od rijetkih koji to rade, ali ispoštovali smo odluku i u postupku jednostavne nabave odabrana je stručna tvrtka koja je to postupila. Isključivo se krenulo participativnim pristupom, da članovi partnerskog vijeća, znači, i koji su tu bili, predlažu projekte koji će utjecati. Ja ću dodatno obrazložiti, postavit ćemo pitanje, dobit ćete pismeni odgovor, vezano zašto posebno nije elaboriran utjecaj Golf terena u Skradinu, jer nismo mi određivali koji će projekti, oni su procjenjivali koji će projekti značajno utjecati, pa ćemo vidjeti zašto to.

Inače, za svaki projekt koji je ili prioritetan ili se nalazi u akcijskom planu, studija procjene utjecaja na okoliš strateškog dokumenta ne utječe na pojedinačne dokumente, jer će svaki taj projekt morati proći pojedinačnu proceduru, niti ova, ovo utječe samo, znači, generalno na taj dokument koji će, a sada je grad Šibenik među prvima, ako ne i prvi, u Hrvatskoj, spreman da javi se na natječaj za ITU mehanizam, jer u natječaju je samo navedeno da moramo imati nacrt strategije i nacrt, ako je potrebno, a nama očito je potrebno, studije procjene utjecaja na okoliš. Znači, mi ta dva dokumenta imamo u nacrt. Čim se otvori natječaj, ti dokumenti će ići na e-savjetovanje, znači, moguće su promjene, pogotovo u dijelu koji se odnosi na akcijski plan i nadopune projekata, a zatim oba dva dokumenta idu na usvajanje i gradskoga vijeća grada Šibenika i prethodno moraju ih usvojiti grad Skradin i općina Bilica. A kažem, ovo ćemo pismenim putem zatražiti, posebno da se elaborira Golf i njegov utjecaj na ovu strategiju. Hvala. Kolega Marencic, kolega Slavica se javio.

Zahvaljujem gospodinu na istupnom izvještaju i očekivamo to, normalno, u pismenom pogledu. Ja bih ovdje samo napomenuo jednu stvar, da je odluka prije zatraživanja, ovoga, traženja strategije o očuvanju i zaštiti okoliša jedna od dokumenata koji je gospodin gradonačelnik potpisao. Ima jedna stavka koja se govori da se naročito sveobuhvatno pogleda sveobuhvatni utjecaj svih relevantnih čimbenika u tom, na tom području. I mislim da, bez obzira koji razlozi su ili ne razlozi koji nisu ušli Golf teren, ali mislim da je itekako važno da se on napomene i da se on obrazloži, bez obzira da li je on, zahtijeva se od, od, od ovih investitora ili ne. Jer moram vam ovdje naglasiti jednu stvar, a to je: zaštita okoliša, nitko na državnom planu, od Vlade, od županije, nitko nikad nije zatražio utjecaj Golf terena na, na cijelo područje. Nego će se sad tražiti od investitora kad on eventualno započne tu investiciju. Ne da je to totalno pogrešno i glupo, nego mislim da je to i nije uopće u, u, u stilu da on uopće odrađiva to, a da mi smo uopće i bez takve, bez takvog dokumenta strateškog uopće i dali na prodaju i uopće dozvolili da, da, da to uđe i u projekt i da se na kraju krajeva nađemo pred realizacijom tog projekta. Hvala. Hvala. Kolega Slavica, izvolite.

Pozdrav. U izvješću je navedeno da stipendije za studente iznose 1.000 kuna, a ja bih samo rekao da gradovi kao što su Koprivnica, Poreč, na primjer, daju svojim studentima 1.600 kuna, a grad Umag čak 3.000 kuna, s tim da grad Umag čak ima i besplatne vrtiće, za što smo se mi zalagali u predizbornoj kampanji. Zanima me zašto u izvješću nije naveden, ovaj, od vašeg koalicijskog partnera, program aerodroma na Pokrovniku. I osvrnuo bih se na to da ste spomenuli da će Šibenik postati sveučilišni grad. A mene zanima kako mislite da Šibenik postane sveučilišni grad, s obzirom da u svojoj bližoj okolici imamo dva grada, a to su Split i Zadar, koji su već imali sveučilišta, i eto.

Hvala. Kolega Mileta, izvolite. Što se tiče aerodroma na Pokrovniku, Pokrovnik nije na području grada Šibenika, pa onda samim time nije niti u, a što se tiče sveučilišnog grada, pa evo, kako, kako mislim, upravo ovako kako smo do sad radili: predanim radom, upornosti, lobiranjem, izdvajanjem sredstava, za isto suradnjom s postojećim veleučilištem, i mic po mic doći ćemo i do sveučilišnog grada. Ima li dalje? Kolega Slavica se javio za riječ ponovno. Niste mi odgovorili samo za stipendije, hoće li rasti, a i obeshrabruje li vas to da je dvije trećine ipak ostalo slobodnih mjesta na veleučilištu i 16 od 50 na studiju energetske obnove? Još jednom vam napominjem da kad iznosite podatke, obzirom da su ovo javne sjednice, da vodite računa da još ništa nije ostalo, još rokovi nisu zaključeni. Vodite računa o tome jer šaljete krivu poruku, krivi marketing, i jednostavno obmanjujete ne samo javnost, nego šaljete krivu poruku da je ovdje nešto nevrijedno. Nemojte se s tim služiti, molim vas. Nemojte, niste rekli. Izvolite. Dakle, mislim da je, da trend u mnogim gradovima je vezan za veleučilišta i pad broja upisa. Kakav će biti ovdje? Naše veleučilište funkcionira već 15 godina, prije toga kao visoka škola, dakle to je dosta dug period. Uvodi se i novi, novi studij, govori o tome da svi mi zajedno želimo da taj broj studenata ostane, a po mogućnosti bude i veći.

Hoće li biti manji, ne znamo, ali trendovi su općenito u cijeloj Hrvatskoj takvi. Kad govorimo o iznosu stipendija, vi možete bilo koji grad ili općinu izvući iz njega nešto o čemu je naj, i reći i pitati zašto u Šibeniku nije tako. Ali stvari ne funkcioniraju na takav način. Vi ne možete uzeti sad 10 gradova i iz svakog iz njih izvući što imaju najbolje, najviše, najjeftinije ili najviše plaće, i reći zašto Šibenik nije takav. Zato što je grad jedna kompleksna cjelina. Proračun grada se radi mjesecima, na njemu radi jedno 20 ljudi, plus mjesni odbori. Niz je ulaza i izlaza, dakle načina koji ostvaruje prihod i rashod. Tu je sama i politika isto igra veliku ulogu, i vi jednostavno ne možete imati sve, niti možete imati, biti u svemu najbolji. Morate se odrediti. Grad Šibenik je odredio jednu svoju strategiju, zasnovanu na više elemenata, koji su nas, kao što je rekao gradonačelnik, doveli sa mjesta indeksa razvijenosti 4 na 8. Znači da je dobar put. Hvala. Imamo li daljnjih diskutanata? Ako nemamo, zaključio bih ovu točku koju smo primili na znanje i prelazimo na treću točku, koja ima pet podtočaka. Radi se o izvješćima trgovačkih društava, isto tako uz napomenu da i ova izvješća primamo na znanje. Pa imamo prvu, ovaj, podtočku, to je godišnje izvješće o stanju društva i godišnje financijsko izvješće Zelenog grada d.o.o. za 2021.

godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Primili smo na zvanje izvješće ovoga trgovačkoga društva. Financijsko izvješće za 2021. godinu, zajedno s izvješćem neovisnog revizora za tvrtku Čempresi d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Primili smo na znanje i ovo izvješće. Godišnje izvješće o stanju društva za 2021. s financijskim izvješćem za 2021. godinu, s izvješćem neovisnog revizora za trgovačko društvo Bikaras d.o.o. Šibenik. Javio se gospodin Kronjan. U raspravi, izvolite. Imam samo kratko pitanje za direktora. Da li vi poslujete s jednim računom ili s dva računa? Odnosno, mislim na europske fondove, novac koji primate od europskih fondova. Koliko ja vidim, radite preko računa jednoga, ulaz-izlaz. Samo to. Ne? Evo, samo što je bilo. Kolega Podrug, izvolite.

Evo, dobar dan svima, lijepi pozdrav. Mi radimo preko dva računa. Znači, provođenje europskog projekta smo bili obavezni raditi preko posebnog računa, a ovo redovno poslovanje imamo svoj redovni račun. Međutim, kako je u međuvremenu iskorišten onaj EU dio sredstava, taj račun se više ne koristi, jer je sad na redu ovo nacionalno financiranje, tako da koristimo ovaj račun preko kojeg poslujemo inače. Hvala. Ima li daljnjih pitanja? Ako nema, zatvaram raspravu i primamo i ovo izvješće na znanje. Četvrto izvješće, godišnje izvješće o stanju društva, s financijskim izvješćem vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik za 2021. godinu. Javio se kolega Slavica. Kolega Kovač se javio. Izvolite po ovom redu.

Zanima me samo koliku naknadu dobivaju članovi nadzornog odbora vodovoda d.o.o.? Kolega Martinović, direktor trgovačkog društva. Pozdravljam se opet nazvaočno. A ja, iskreno da kažem, ne znam vam točno sad reći. Mislim da je 1.000 kuna naknada za nadzorni odbor. Evo, sad pa ako je dovoljan odgovor. Evo, možemo ovo smatrati odgovorom. Ako je vijećnik nezadovoljan, može zatražiti pisani odgovor. Kolega Kovač, izvolite. Hvala vam lijepa. Ma, ja se jednostavno moram nadovezati na ono moje vijećničko pitanje vezano uz vodovod i odvodnju, i odgovor gradonačelnika, koji zapravo nije bio odgovor na moje vijećničko pitanje. Vi ste potpuno van logike opteretili novog direktora, gospodina Martinovića, s obvezom da mi da, da mi da odgovor na pitanje iz, zapravo, prostora njegove nenadležnosti. Ono što sam ja htjeli, htio ovdje problematizirati, želio problematizirati, to je činjenica da smo mi, ili vi kako hoćete, je li, kao gradska uprava, oni koji nadzirete zakonitost i efikasnost poslovanja gradskih poduzeća. Vi ste, gospodine gradonačelniče, predsjednik Skupštine vodovoda i odvodnje, ako se ne varam. Mislim da to nije sad pogreška u identitetu.

Gospodin, sad ne naravno više Paško Rakić, nego Ante Rakić je, čini mi se, u dva mandata predsjednik nadzornog odbora vodovoda i odvodnje. Što bi trebala biti zadaća nadzornog odbora? A da, kontrolira zakonitost, pa ako hoćete i efikasnost poslovanja, poslovanja društva u čijem nadzornom odboru sjede. Meni nije jasno, kao građaninu, ne kao vijećniku, da je nadzorni odbor godinama tolerirao činjenicu da direktor društva, jedini član uprave, prima 44.000 kuna bruto mjesečno. Ponavljam, to je viša plaća od predsjednika republike, to je radikalno viša plaća od premijera Vlade, koja je po zadnjim informacijama negdje 23.100 kuna. Ovo je radikalno više, i radikalno više od vas. Dakle, kako se to moglo dogoditi? Da li ti ljudi smatraju da je to kumovska slama, pa da se to može dijeliti ovako, bacati, kao nekakav, ovaj, kum na srpskim, ovaj, vjenčanjima i svadbama, kako bacaju kumovi tamo već sitniš? Ali ovo nije sitniš. I ovo prema građanima je nekorektno, jer ponavljam, radi se o tvrtki koja, složit ćete se, gospodine direktore, nije na tržištu, ona je monopolist, tu nema govora. Ne možete kupiti vodu ni od koga drugog nego od vodovoda i odvodnje, ako živite u gradu Šibeniku. Grad Šibenik je udjeličar s većinskim udjelom, s više od 60% udjela. Dakle, grad Šibenik, odnosno čelni ljudi, predsjednik Skupštine, u ovom slučaju gradonačelnik, predsjednik nadzornog odbora i članovi nadzornog odbora su bili dužni voditi računa o racionalnosti poslovanja, što oni nisu činili.

Postavit ću, postavit ću još, ovaj, neka pitanja koja me intrigiraju. Vidim, ovdje imate u portfelju 419.000 kuna dionica. Dobio sam informaciju, možda je pogrešna, vi me ispravite, da su to dionice NK Šibenik. Pa je li to apsurdno? Da komunalno poduzeće koje raspolaže javnim novcem građana bude dioničar sportskoga društva? Ma, ja sam navijač NK Šibenik, ali to, gospodo, nije korektno. Pa pogledajte koja je vaša registracija, kojim se vi poslovnim aktivnostima trebate baviti? Ja znam da to nije u vašem mandatu. Evo, intelektualne usluge su vam preko milijun kuna. To mi možete objasniti. Moguće je da je, da je to, da je to realno. I moram vas pitati još jednu sitnicu koja mi je isto tako malo, ovaj, bola oči, a to je činjenica da vam je iznos reprezentacije, ako podijelite ovaj iznos na radne dane, a ako mjesec ima po prilici 22 radna dana, onda vam je taj iznos 370 kuna dnevno. Imate, recimo, nešto više od duplo zaposlenih nego gradski parking, a reprezentacija vam je pet puta veća. Ne morate, zaboga, nekog voditi na ručak da biste ga uvjerili da otvori vodu na slavini ili da, da, da, ovaj, da kupuje vodu od vas na tržištu, je li. Dakle, to su, to su neki detalji koji me smetaju, a osobito me smeta, i evo, inzistiram na odgovoru: da li

predsjednik Skupštine, u ovom slučaju gradonačelnik, smatra da je moralno, da je korektno prema građanima da direktor društva vodovod i odvodnja prima plaću veću od premijera i od predsjednika republike? Evo, na tom sam inzistirao, a tu, to, taj odgovor nisam dobio. A ovo ću vas zamoliti, ove detalje o kojim, koji su u vašim ingerencijama. Hvala lijepa. Hvala. Kolega Martinović se javio. Izvolite. Da, da, da. Što se tiče pitanja vezano za reprezentaciju, ona, ja mislim, iznosi u 2020. 70.000 kuna, a u 2021. 94.000 kuna. Ja da vam sad... Koliko je to iznos kad podijelite na... Ne, ne, jasno mi je šta govorite, ali ja vam mogu samo reći da sad ne mogu ja, ja sam samo sudjelovao u ovome od 1.10. Sad da vam ja govorim za ovu reprezentaciju koja je napravljena u tim, u toj godini... Nije to tragično. E, ja vas razumijem pitanje, ali šta da vam kažem. Zašto bi netko svaki dan marendavao? Pa nisam siguran da je svaki dan netko marendavao, niti to opravdavam, ali mislim da se radi u principu o čisto poslovnim ručkovima, poslovne, mislim, na, na, na prihode i na posao. 100 milijuna kuna, 94 kuna reprezentacije, 94.000 kuna reprezentacije... To su računice građana. Ma, ja sam... Ja sam uzeo odgovornost za svaku... Hvala. Ajmo, ajmo se svesti na pitanja. Izvolite, Martinović. Što se tiče pitanja vezano za nogometni klub Šibenik, 419.000 kuna u dionicama, mislim da je to, ono, kako sam se informirao, iz 2013.

godine, kad su, pri- potraživanja koja nisu bila naplativa, prebačena u vrijednost dionica. I to je koliko ja znam o tome. I koje ste još pitanje postavili? To su intelektualne usluge. Intelektualne usluge... Da ne bi falila, evo, nisam siguran sad što se tiče intelektualnih usluga, ja bih volio vam to odgovoriti pismenim putem, ali pretpostavljam šta su, ali mi je malo... Možete izreći pretpostavke. Neću pretpostavke nikako izreći, evo, pismenim putem ću vam reći. Ja se ispričavam što ne znam, eto. Hvala vam. Hvala. Ima li daljnjih diskuta? Ako nema, zaključujem raspravu i primamo na znanje izvješće trgovačkog društva vodovod i odvodnja za 2021. i 2025. Izvješće trgovačkog društva, to je financijsko izvješće trgovačkog, gradskog parkinga d.o.o. Šibenik za 2021. godinu, zajedno s izvješćem neovisnog revizora. Otvaram raspravu. Kolega Kronjan se javio. Izvolite.

Evo, tako je. Gradski parking isto ima dva računa. Jedan je račun za europske fondove, drugi je račun, ovaj, preko kojeg se posluje. Onda imate u tom izvješću i, ovaj, kredit u Reste banke 25 milijuna kuna, koji je, prva rata je došla ove godine, za jedno tromjesečje i za drugo tromjesečje, to je negdje, koliko, 1.200.000 kuna. Znači, ono što je gradonačelnik govorio, 0 kuna, to ne postoji 0 kuna garaža. Garaža je 25 milijuna kuna koje se plaća, a novac europskih fondova dobiva se na drugi račun. Pa mi nije jasno kako je to jedno drugo, i di taj novac, ako je garaža 0 kuna, kako taj novac se raspoređuje. Mislim, kako to, mislim, nije mi jasno.

Kolega Bulat, hoćete vi odgovoriti? Dakle, gradski parking je digao, ovaj, kredit prije dobivanja ovih samih EU fondova. A što se tiče EU fondova, dakle, postoji zahtjev za nadoknadu sredstava ili opravdana sredstva koja se pravdaju. Samim tim se, u biti, plaća ono što je već plaćeno, ajmo to tako reći. Ali kažem, ukoliko vam bilo šta nije jasno, možete uvijek, moja vrata su vam otvorena, dođite slobodno. Vidim da često imate pitanja o prometu, o parkingu, o gradskom parkingu, i slobodno, evo, ja vas pozivam da dođete kod mene. Možemo i sjesti, razgovarati, mogu izdvojiti cijeli dan za vas i elaborirati vam sve što vas zanima. Kolega Kronjan.

Ne znam jeste primijetili, kad god postavim pitanje, ili nema odgovora, ili me zovu: dođi, zove me gradonačelnik, zove me, zove me gospodin direktor Bulat. Sve je to lijepo, krasno. Međutim, jedno je to, a drugo je što meni nije jasno, ali ja tražim da se to građanima objasni. Kako ćemo mi sad? Vi nama dajete izvještaj o vašem poslovanju, a imate dva računa. U jednom računu se spominje da se ne spominje ovi, ovaj kredit, a onda bi možda to išlo kao ubikarac. Ali pošto vi imate u jednom računu, imate, ovaj, garažu i imate i kredit, a u drugom računu imate samo garažu, nemate kredita. Mislim, mi bi trebali imati, ako to je javno, i, i uvid u taj drugi račun. Eto, samo toliko.

Hvala. Ima li daljnjih diskuta? Ako nema, zaključujem raspravu i smatramo da je i ovo izvješće primljeno na znanje. Prelazimo na četvrtu točku dnevnog reda, prije koje bih zamolio tajnika da još jedan puta prozove vijećnike, da vidimo stanje nadzornog vijećnika, jer se radi o odlukama o kojima se glasuje. Pa bih molio, evo, za još jedan proziv. Branko Badžin. Od Gordana se ispričala. Mirko Čeko. Mirko nije tu više. Hrvoje Dunkić. Mario Kovač. Branko Kronjan. Dario Kulušić. Rikard Marenci. Ljiljana Nanjara. Dino Papak. Marko Petković. Stipica Protega. Ivan Rajić se ispričao od početka. Nenad Renje. Tonči Restović više nije tu. Nenad Samardžija. Ivan Slavica. Ivana Spahija. Tomislav Trač se ispričao od početka. Ivana Budrak.

I doktor znanosti Dragan Zlatović. Koliko smo tu? 16. 16 vijećnika, znači opet imamo kvorum, ali moramo ovu brojku imati ob znanju, da znamo kako dalje radimo i glasujemo. Prelazimo na četvrtu točku dnevnog reda, a to je kolega... Ja se ispričavam što vam upadam, ali točka dnevnog reda o opticu dvoriš ću, o izvedenim izvješćima svih ostalih tvrtki... Ispričavam se, ispričavam se. Ispričavam se stvarno, jer dobio sam, ovaj, vodio sam se podsjetnikom, a ne i ovim, ovaj, klasičnim dnevnim redom, pa vam se u tome dijelu, ovaj, kolega, ispričavam. Evo, ovaj, prelazimo još pod podtočkom, a to je izvješće o poslovanju trgovačkog društva Podi d.o.o. Otvaram tu raspravu.

Zaključujem raspravu i primamo na znanje. Hvala vama na ovom upozorenju koje je, ovaj, dobro došlo da ne pogriješimo u samom vođenju sjednice. Puno vam hvala. Molim. Sada ćemo na to preći, jer se radi o javnim ustanovama. Znači, točka 4 dnevnog reda ima dvije podtočke, a to je izvještaj o radu s financijskim izvješćem javne ustanove Športski objekti za 2021. godinu. Otvaram raspravu. Javio se kolega Slavica. Zanima me, zanima me kao građana, čime se točno bavi šef Trim staze Šubićevac i koliku točno plaću dobiva za taj posao?

Kolega Španja, izvolite, odgovor na vijećničko pitanje. Dobar dan. Pozdravljam gospodina predsjednika gradskog vijeća, gospodina gradonačelnika, tajnika, gospođe i gospodu, vijećnike i vijećnice, kolege direktore, ravnatelje i predstavnike medija koji su ostali. Dakle, gospodine Slavica, mi u sistematizaciji radnih mjesta takvo radno mjesto nemamo, pa ne znam odakle vam takva informacija. I s tim da postavljate takvo pitanje, pošto se radi uopće, ne znam... Tko se brine o Trim stazi? O Trim stazi se brinu naši djelatnici, dakle, trenutno djelatnici koji rade na teniskom centru Šubićevac. Hvala. Ima li daljnjih pitanja? Kolega Marenci se javlja. Izvolite.

Jedno samo kratko pitanje i praktički podsjetnik na priču koju smo već otvorili prije 5, 6 mjeseci. Gradonačelnik se čudio, nije bio upoznat, pa je čak ovdje javno dao i nalog gospodini, gospodinu ravnatelju u vezi nabavke za vanjski bazen, ovih, blokova za start. A ja bih ovdje naveo, na neki način, da smo bili u priči, razgovarali smo oko toga, ali jednostavno ne znam šta se sad dalje dešava. I volio bih iskoristiti priliku pa pitati gospodina ravnatelja da li šta poduzima po tom pitanju, pogotovo što se tiče sljedeće godine. Sad je na vrijeme da se to stavi u nekakav plan i sve to skupa. A volio bih napomenuti da stvar, koliko sam shvatio iz izlaganja gospodina ravnatelja na tu temu, stvar nije jednostavna. Dva puta se renovira vanjski bazen, a niti jedan jedini put nitko od projektanata nije predvidio da se stavu blokovi za start za plivače. Šta da vam kažem. Eto, hvala lijepo. Gospodin Španja, izvolite.

Evo, gospodin Marenci je dobro podsjetio sve nazočne o tome što je izneseno u planu rada i da idemo s nekakvom drukčijom raspodjelom što se tiče perioda obavljanja određenih radova, odnosno zahvata. Sada će uskoro biti sjednica gradskog vijeća gdje će biti i proračun grada, tako i pojedinih ustanova, odnosno poduzeća u, u vlasništvu grada, odnosno kojima je grad osnivač, te ćemo u tom dijelu staviti u prijedlog proračuna i postavljanje startnih blokova na bazenu u Crnici. Hvala. Ima li daljnjih vijećnika koji su se javili za raspravu? Ako nema, zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje izvješće po ovoj točki dnevnog reda. Tko je za?

13. 13 za, protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno je izvješće pod točkom 4a. Pod točkom 4b je izvješće o radu i ostvarenom programu s financijskim izvješćem galerije Sv. Krševana za 2021. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 14. 14 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno je i ovo izvješće. Da mi se ne bi dogodila ova previd, kao kod prethodne, da vidimo ima li ovdje još koga zaostalo. Nema, znači ustanovne smo prošli. Idemo na petu točku dnevnog reda, a to je prijedlog prethodne suglasnosti na statut Gradske knjižnice Jurja Šiškovića u Šibeniku. Materijal ste dobili. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovaj prijedlog prethodne suglasnosti na statut Gradske knjižnice. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno prihvaćeno. Možemo preći na šestu točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o prodaji nekretnine u vlasništvu Grada Šibenika, označeni kao čestica broj 5944/5, Općina Šibenik, i dio čestice broj 962/5, Katastarska općina Šibenik. Materijali su dostavljeni. Otvaram raspravu. Javio se gospodin Kronja. Gospodin Slavica se javlja. Izvolite po ovom redoslijedu. Dok vijećnici prilaze govornici, ovaj sastav se vijećnika stalno nekako mijenja. Jedan uđe, drugi izađe. Možemo sad smatrati da je opet 16, ali u drugom sastavu, pa onda vodimo o tome računa. Eto, malo da privedemo ovu sjednicu u redu. Izvolite, kolega Kronjan. Hvala, predsjedniče. Moram priznati da sam ja stvarno za ovu sjednicu baš sam mislio postaviti jedno vijećničko pitanje o aktualnom satu u vezi ovoga, i raspitivao sam se okolo čija je to zgrada. Međutim, onda je došla dopuna dnevnog reda i vidim tema koja je meni bila onako interesantna. A zašto? Zato što

sad studenti sjede na, u, u novi taj dio izgrađen na Palacinu, i normalno, ta zgrada se otvara kao slobodna i vidi vraga. Ja kažem, baš ono što meni, a svima vama je i gradonačelnik je malo prije odgovorio, naslušno potrebno, to su ti domovi za starije osobe koje jednostavno fali. Mi vidimo da stanovništva je sve manje i manje, pa evo, manje je i studenata, ali ovih, ovih starijih koji su u penziji i socijalnim slučajevima sve više i više, i jednostavno za njih treba naći prostora. I ova zgrada je po meni bila idealna. E sad, mene zanima, pošto ona ide u prodaju, koji su motivi da se ona proda? Da li je pravljena kakva studija, da li se, koliko se dugo razmišljalo o tome i koji su u stvari razlozi? Jer sigurno, pretpostavljam, da se, da se vodila rasprava i u samom gradu i za koji su to razlozi da se ide sad u prodaju i da li već imaju neki zainteresirani, odnosno ako imaju, čime će se tim baviti. Evo, hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, doktor Burić.

Dakle, zgrada postojećeg doma na Šubićevcu, u funkciji studentskog doma, gubi svoju osnovnu namjenu. Dakle, ona je svojevremeno i kupljena s namjerom da bude studentski dom. Kako je studentski standard u gradu Šibeniku praktički narastao, ta zgrada ostaje bez funkcije i namjene. Ono što grad može, može, radi i čini sukladno zakonskoj proceduri, izvršena je, tu je i pročelnik, sudska procjena vrijednosti nekretnine, ona će ići na javno nadmetanje. Između ostalog, i to vam moram reći, da su domovi za starije i nemoćne u ingerenciji županije. Oni su im osnivači i financiraju se preko ministarstva.

Županija Šibensko-kninska je iskazala interes za kupnju te zgrade. Naravno da će ona sudjelovati u proceduri, ali grad Šibenik ne može svoje nekretnine poklanjati, davati ili bilo kojim drugom, drugim načinom ustupati bilo kome, nego mora provesti zakonsku proceduru. Ja osobno smatram da je ta zgrada na toj poziciji apsolutno neprimjerena i neuvjetna za skrb za treću životnu dob, odnosno starije i nemoćne. Drugo, zato što je najveći problem sadašnjeg Cvjetnog doma u Šibeniku, nisu takozvani pokretni stariji korisnici tog doma, nego upravo onaj dio starije populacije koji zahtijeva posebnu skrb. Dakle, radi se o nepokretnim pacijentima, odnosno nepokretnim korisnicima, o ljudima koji zahtijevaju posebnu skrb, posebnu njegu, i oni se smještaju po posebnim kriterijima. Ovakva zgrada, koja nema de facto okoliš, u kojeg nemate prostora, niti pristupa, niti kvadrature u samom domu da bi se mogao ostvariti takav standard, jednostavno nije primjeren. Ono što gradu Šibeniku treba, a to je program, ja bih rekao, socijalne skrbi i socijale u nadležnosti županije i nadležnih ministarstava, je potpuno novi namjenski objekt, suvremeni objekt koji će zadovoljiti, ja bih rekao, i ponuditi drugačije standarde za smještaj starijih i nemoćnih od onih koji smo mi navikli, uključujući čak i, uvjetno rečeno, privatne domove. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Marenci se javio, pa kolega Petković.

Samo jedno kratko pitanje. Gospodin gradonačelnik je naveo da smo mi kupili tu zgradu. Ja bih volio znati, ako se zna, za koliko smo mi tu zgradu bili onda kad smo je kupili, za koliki je taj iznos, pa eto, da imamo i tu informaciju s obzirom na događaje, što će biti. Gospodine gradonačelnik, odgovor na vijećničko pitanje u raspravi. Naravno da vi tu informaciju možete dobiti. Ja je u ovom trenutku ne znam jer je to bilo davnih vremena. Ja i ne znam točno kad je to napravljeno i izvršeno. Dakle, radi se davno, davno prije. Dakle, ona je već dugo i čak je doživjela i preadaptaciju u međuvremenu, povećavajući standard, odnosno smanjujući broj soba koji se tamo nalazi. No, ono što je bitno, zna se kako se regulira i kako je zakonska procedura u postupku prodaje nekretnina u vlasništvu lokalne samouprave. Dakle, tu ćemo mi proceduru ispoštovati, od procjene vrijednosti nekretnine do natječaja. Dakle, procijenjena vrijednost nekretnine ne znači da će to biti prodajna cijena. Cijeli postupak će biti javan i dobit će ga onaj, naravno, tko ponudi najvišu cijenu.

Kolega Petković, izvolite. Još jedanput pozdrav svim prisutnima. Nastavno na ovu temu, želio bih samo ukazati da su stanari u toj zgradi, za koju je očito donesena odluka o prodaji sportske udruge, dakle konkretno Stolnoteniski klub Šibenik, mislim da je gradska straža i glumačka skupina Virko za djecu, pa čisto da u budućnosti već razmišljate o njihovom preseljenju na neku adekvatnu lokaciju. Hvala. Ovo možemo shvatiti kao prijedlog. Idemo dalje što se tiče rasprave. Kolega Slavica se javio. Zanima me samo, je li kod vas već netko dolazio tko je zainteresiran za kupovinu te zgrade?

Gospodin gradonačelnik, odgovor na pitanje. Poštovani vijećniče, gospodine Slavica, vi očito imate mentalni sklop da mi funkcioniramo na način da netko kod nekoga dolazi, pa se nešto, nešto dogovara. Ali taj mentalni sklop je vama i na nacionalnoj razini. Da, gospodine Slavica, mi smo skupina kriminalaca, ljudi koji nezakonito radimo, interesna skupina koja radi sve iz požita. Evo, to vam je odgovor. Hvala. Idemo dalje. Ima li daljnjih pitanja? Ako nema, dajem, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku 6, prijedlog odluke o prodaji nekretnine s ovim oznakama. Tko je za?

12. 12 protiv, 3 suzdržani. Preostali, znači većinom glasova prihvaćena točka 6. Prelazimo na sedmu točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na čestici broj 1923 i zemljišnog uloška 8860, Katastarska općina Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu odluku. Tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. I konačno, osma točka dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o preimenovanju ulice u Danilu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za?

14 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova prihvaćena i osma točka dnevnog reda. Ovaj smo iscrpili dnevni red. Ja vam se zahvaljujem na današnjem radu i djelovanju. I još jednom koristim prigodu da vas pozovem na svečanu sjednicu Gradskog vijeća Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku 28. rujna u 11:00. Ako su ljudne informacije točne, kolege na upravi mogli gotovo s predvezima imati ovo.