7. sjednica Gradskog vijeća, 9. lipnja 2022.: dizelski autobusi umjesto električnih i porezi po prijedlogu oporbe

Poštovane dame i gospodo, dobar vam dan prije svega. Danas, evo, smo na 7. sjednici ovoga saziva Gradskoga vijeća Grada Šibenika, te vas sve skupa srdačno pozdravljam. Prije svega vas, dame i gospodo, vijećnici Gradskoga vijeća Grada Šibenika, gospodina gradonačelnika dr. Željka Burića i njegovog zamjenika mag. Danijela Miletu, zatim sve ovdje nazočne pročelnike gradskih upravnih odjela. Ovdje su s nama i predstavnici trgovačkih društava i javnih ustanova čiji je osnivač Grad Šibenik, a jasno, i pozdravljam sve nazočne iz medija, iz sredstava javnog informiranja, te sve ostale koji su danas nazočni u ovoj našoj sjednici.

Kao što obećavamo na samome početku, zamolio bih našega tajnika, gospodina Galića, da izvrši prozivku vijećnika i da vidimo tko je sve danas nazočan na ovoj sjednici. Zahvaljujem, sve vas skupa pozdravljam. Branka Badžin, Gordana Cvjetković, Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač, Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega se ispričao, Ivan Rajić, Nenad Renje, Tonči Restović, Nenad Samardžija, Ivan Slavica, Ivana Spahija, Tomislav Travčić, Ivana Vudrag, i dr. sc. Dragan Zlatović. Možemo konstatirati da je na današnjoj sjednici nazočno 20 vijećnika, što jasno osigurava kvorum za legalno odlučivanje i samo sudjelovanje u današnjem radu. Gospodo, prvo što imamo danas potvrditi to je zapisnik s prethodne, 6. sjednice Gradskoga vijeća. Materijal o tome ste dobili u prilogu ovoga dnevnog reda. Ima li možda nekih primjedbi na sam zapisnik? Ako nema, prešao bih na glasovanje: tko je za zapisnik koji vam je dostavljen s prethodne sjednice? Možemo ovako vizualno konstatirati da je jednoglasno prihvaćen. Prelazimo na sljedeći dio našega današnjega zasjedanja, a to su vijećnička pitanja. Ne trebam vas već posebno, ovaj, upozoravati na to, da, jasno, da se radi o onom takozvanom aktualnom satu, da vijećnici imaju pravo postavljati pitanja u trajanju od 2 minute, maksimalno 2 pitanja. Da, ta pitanja moraju biti bez onih intra, velikih uvoda, i da budu koncizna, jasna i precizna. I jasno, ovaj, u tome smislu: prvo, idemo po nekom redoslijedu koji je uobičajen po našem poslovniku, a to je da konstatiramo da je na prošloj sjednici bilo postavljeno vijećničko pitanje koje je tražilo pisani odgovor.

Gospodin Restović je postavio to pitanje, naš ured, gospodin Paško, je odgovorio. To je i dostavljeno i samom podnositelju, kao i svima nama. Da li gospodin Restović ima potrebe za nekim komentarom? Izvolite. Sagovornice, da. Ajde, pozdravit ću službeno sve kad budem postavljao pitanje. Ma, samo kratko: bio bih zadovoljan s odgovorom da su u njemu još 2 stvari, to su imena tvrtki i iznos naplaćenih kazni. Evo, pa ako je moguće upotpuniti odgovor u tom, ovaj, u tom— Molim? Da, da, da, naravno, i jedno i drugo. Hvala. Hvala gospodinu Restoviću. Sljedeće što bi išlo po redu stvari su pitanja klubova vijećnika. Da li se klubovi vijećnika javljaju? Gospodin Restović se javio, gospodin Marenci se javio, pa evo, po ovom redoslijedu možemo ići. Gospodine Restoviću, izvolite, u ime Kluba vijećnika SDP-a i partnera.

Sad službeno: dobar dan ili dobro jutro svima. Poštovani gradonačelniče, zamjeniče, poštovani predsjedniče, tajniče, kolege vijećnice i vijećnici, predstavnici gradskih tvrtki, izvršne vlasti i pročelnika, i naravno, predstavnice i predstavnici medija. Danas smo... do današnjeg dana sam iskoristio priliku i postavio 10 pitanja gradonačelniče vama, i još 3 pitanja u ime kluba vijećnika. I dao jedan prijedlog. Na niti jedno pitanje mi do danas, naravno, nije odgovoreno. I nekako mi se čini da, time što ne odgovarate na pitanja, ne samo moja nego i ostalih oporbenih vijećnica i vijećnika, zapravo ostavljate dojam da

vas nije briga za demokraciju, za demokratske procese, posljedično i za nas vijećnike koji smo tu u Gradskom vijeću, a onda, naravno, posljedično i za sve Šibenčanke i Šibenčane. Ja stvarno ne želim vjerovati u to, pa sam onda skloniji ovoj drugoj... drugom razlogu, a to je da mi se sve više čini da je... da ste već glavom i mislima prema fotelji župana, što je, ajmo biti potpuno iskreni, možda malo primjerenije s obzirom na količinu energije, količinu vremena, a u krajnjem slučaju i količinu ideje koje to mjesto, ako ga uspoređujemo s mjestom gradonačelnika, sigurno u manjem obimu iziskuje. Ali, što da vam kažem, kvragu. Zaglavili ste u fotelji gradonačelnika još neko vrijeme, onda i mi skupa s vama. Ono što želim da mi potpuno vjerujete, i da sam iskren kad govorim, a to je da čitav svoj rad u Gradskom vijeću, a i kao šef gradskog SDP-a,ću posvetiti tome da konstruktivno kritiziram ono što mislim da radite loše, ali isto tako i da vam, naravno, pomognem u svemu što mislim da možete raditi bolje ili da radite dobro. Ja ću danas ponovno iskoristiti poslovničku... poslovničku uputu ili poslovničku... poslovnički propis, pa neću postaviti pitanje, nego ću vam ponovno uputiti prijedlog. Ali prije toga vas moram zapitat: do kada ćete, i tu dolazim do biti ovoga pitanja, do kada ćete zapravo prostituirati naš grad? To vas pitam misleći na to da ste već 2 puta dali jedan javni prostor, javni trg, možda najljepši trg u Šibeniku, ali ajde, to su osobne neke...

osobna promišljanja i razmišljanja. Što ste dali za organizaciju, pa ja mogu to nazvati slobodno, privatnih derneka. Prvi put ste to napravili kad ste dali parapolitičkoj organizaciji koja djeluje tu u Šibeniku, Juraj Dalmatinac. I tada sam, iako sam bio ljut, nisam to nešto puno problematizirao, misleći da je to dio ove trgovačke koalicije koju imate sa suverenistima. Sada se, kako sam iz medija saznao, jer nije bilo nekog službenog priopćenja, ako se ne varam, sada je trg dan... pričekaj, ja ću samo završiti jedan telefon razgovor. Ajmo, kolega, isto... Gradonačelnik priča na telefon, a njemu se obraćam, pa da... Pa dobro, i vi ste sada više konstatacija iznijeli nego pitanja. Prijedloga, prijedlog. Neće ni biti pitanje, nego prijedlog. A drugo, kako sam saznao iz medija, sada je neka agencija dobila taj trg koji je onda organizirala neki event. Ono što mi se čini da je moguće, da je logično, da nemate baš uvid u sve odluke koje se donose na svakoj razini u gradskoj upravi. Ali s obzirom na... u krajnjem slučaju, prvo, najodgovornija ste osoba, a drugo, s obzirom na količinu stranačkih iskaznica vaše stranke u gradskoj upravi, možda da riješite to i na stranačkim tijelima, tko je za što odgovoran. U svakom slučaju, moj prijedlog: da javna... javne površine, odnosno javne trgove, grad ne iznajmljuje za privatne zabave. Pa vas molim da to pokušate ispoštovati. Hvala vam.

Hvala. Gospodin gradonačelnik dr. Burić, izvolite. Evo, dobro jutro svima, poštovane vijećnice i vijećnici. Dakle, ja volim ovakve poetske uvode, pogotovo rano ujutro. Doduše, to je i opasno, jer me to uspava, ali bio sam dovoljno koncentriran, usporkao sam mobitel da sve čujem. Idemo najprije od takozvane pozicije gradonačelnika župana. Gospodine Restoviću, ja ću samo reći da ovaj gradonačelnik i ova gradska uprava se bave vrlo ozbiljnim poslovima. Za razliku od nekih vaših koalicijskih partnera koji kažu da u godinu dana nisu mogli napraviti ništa. A ja ću reći što smo mi napravili u godinu dana: otvorili Kuću umjetnosti Arsen, otvorili spojnicu i rasvjetu prema Brodarici, promijenili rasvjetu na Rivi, otvorili sv. Ivana i predali ga građanima kome i pripada. Dakle, previše ozbiljnog posla da bi se bavili takvim insinuacijama. Odgovor na pitanja: da li ste vi shvatili odgovore? Ja u to neću ulaziti. Ja volim odgovoriti na sva pitanja. Ja sam inače, po obrazovanju, bavim se konkretnim poslom koji traži konkretne odgovore i konkretne stavove, pa to primjenjujem i u politici. Da je to tako, to su prepoznali građani 9 godina. Ja se nadam da će prepoznati i za iduće 3, 4 godine, bez obzira na kojoj razini, jer

to govore činjenice. To jednostavno govore činjenice. Drugo, ja sam preponosan što ne dijelim vaš stav i način razmišljanja. Ova gradska uprava se ne bavi zabranama, pa neće zabraniti nikome. Pa nije zabranila ni neprimjerene koncerte na svete blagdane prije otprilike mjesec, mjesec i pol dana, kad se dernečilo u centru grada s namjerom. Pa tako nema razloga da ih ne zabranimo u jasnoj, transparentnoj, demokratskoj proceduri, bilo kome. Vi znate da je to bio privatni party, ja ne znam. Ja samo znam da smo to legalno i legitimno naplatili i to ćemo raditi i dalje. Hvala. Sljedeće pitanje kluba vijećnika, cijenjeni vijećnik gospodin Marenci, izvolite.

Hvala lijepa. Prije svega, želim pozdraviti cijenjene kolegice i kolege, drage vijećnike. Poštovani predsjedniče i tajniče, pozdrav poštovanom gradonačelniku i njegovom zamjeniku, te dragim gostima i, normalno, predstavnicima medija. Zadnjih dana Šibenik je ponovno u centru medijske pažnje jer je okončana još jedna, kako voli tepati naš gradonačelnik, sjajna priča: završetkom obnove treće po redu tvrđave sv. Ivana. Moramo mu i čestitati, to je bio obiman posao, i svako dobro u budućnosti. O tvrđavi sv. Ivana popularno je ta naj... sigurno će još biti riječi, jer rano je da bi se dao nekakav pregled, jer taj prostor tek treba zaživjeti, prije svega među građanima Šibenika, a potom, naravno, i među naše drage goste. Ja se ovdje ne bih osvrnuo dalje na sv. Ivana, nego bih se osvrnuo na druge dvije sjajne priče koje su danas evidentno propuštene da budu stvarno uspješne i sjajne, a radi se o nabavci dizela za autobuse i rekonstrukciji javne rasvjete na obali.

Prije nego što obrazložim svoj stav, podsjetio bih časne kolege na značajnu crticu iz naše povijesti, s početka prošlog stoljeća, kad su genijalni vodeći ljudi s gradonačelnikom gospodinom Antom Šupukom na čelu prepoznali povijesni trenutak i Šibenik upisali u sve enciklopedije svjetske... svijeta kao prvi grad s modernom cjelokupnom distribucijskim sustavom izmjenične električne struje, dobivši i prvu javnu rasvjetu na izmjeničnu električnu struju. Da bude jasno, primjera radi, Zadar je već imao javnu rasvjetu, ali na istosmjerni električni pogon, kao i još mnogo gradova u tadašnjoj državi. Ali gospodin Šupuk i eminentna ekipa stvorili su značajnu— stvorili su značaj povijesti i odlučili se na izmjenični sustav, i tim izborom stavili sebe i grad Šibenik na pijedestal tadašnjeg povijesnog trenutka. Današnjim ludačkim tempom života teško je bilo u čemu biti prvi, i iluzorno je u tome uopće inzistirati. Dovoljno je praviti... pratiti trendove i ne napraviti grešku u koracima, jer ona može biti pogumna i odvući nas na stramputicu, odnosno slijepu ulicu. Stoga, ne mogu ne iskazati žaljenje za propuštenom prilikom koju ćemo, nažalost, ispravljati kroz najmanje sljedeće desetljeće, i naravno, platiti određenu cijenu za taj propust. A sve je počelo prvom najavom izgradnje komunalne garaže na Poljani, da bi došlo do naprasne i brzoplete promjene projekta u logistički centar s integriranim prometnim javnim sustavom gradskog prijevoza u Šibeniku. Sve je to bilo popraćeno s izlikom da ćemo dobiti nepovratna EU sredstva za nabavku autobusa, i time smo potpisali ugovor s vragom, odnosno državom, jer se ona obavezala u 2 navrata, od 2017.

do 2022., čak nabaviti oko 200 do 400 autobusa na dizel, vrijednosti preko 800 milijuna kuna, i to, normalno, uz potporu EU-a. Uz malu napomenu da 80% sredstava je iz Europske unije, nepovratno, a ostatak plaća lokalna zajednica. Zato u isto vrijeme u Europskoj zajednici svi veći gradovi imaju strateško opredjeljenje do 2025. godine čak 50% autobusa zamijeniti električnim, a ostatak do 2030. godine. A mi u 2022. godini stvaramo garažnu infrastrukturu na dizel gorivu, uz puna usta zelenila i ekološke osviještenosti. Da ste kojim slučajem, gospodine gradonačelniče, odbili dizel autobuse, već čekali električne koji se sad upravo reklamiraju po Hrvatskoj od istog proizvođača od kojeg smo mi uzeli dizelaše, uštedjeli bi nam bar 10 godina čistilišta koje nas čeka kako bi išli eventualno u zeleni raj.

I još samo kratka napomena, uz potpuno neprikladnu rasvjetu za našu prelijepu obalu, koja je primijenjena... primijenjenija autoputu, kako po visini, tako i funkciji, s potpunim izostankom gradskog touch-a, a da ne govorim o mogućoj sjajnoj priči o solarnim panelima i besplatnoj rasvjeti. Kolega, iste će vam vrijeme. Vrlo. I na kraju, kako uopće započeti priču o komunalno-energetskom poduzeću, da li je uopće primjereno nametati ovu priču. A sve ovo što je trebalo, i za promjenu što je trebalo, jest malo hrabrosti i optimizma, a moglo se, vjerujte, puno toga. Hvala. Hvala. Gospodine gradonačelniče dr. Burić.

Ja ću samo odgovoriti kratko gospodinu Marenciu, detalje će dogradonačelnik. Ovaj istup gospodina Marencia, koji je gradski vijećnik, pokazuje, i ja se nadam da ovo građani slušaju, koliko je demokracija prekrasna stvar, i da građani imaju pravo birati. I ja ih molim da poslušaju ovo još jedan put, i na svakim sljedećim izborima da dobro razmisle što zaokruže i koga biraju. Gospodin Mileta, izvolite. Dobar dan svima. Što se tiče solarne energije i električnih automobila, vrlo vjerojatno je da je to budućnost, ali oni još uvijek nisu sadašnjost. Razlog leži čisto u samoj infrastrukturi koja još uvijek ne može njih pratiti. To je glavni razlog zašto se u ovom trenutku nismo odlučili na električne autobuse. Ne samo mi, nego to i puno većih gradova ima iste probleme. Što se tiče samog rasvjete na Rivi, mi smo već jedno, ja mislim, 4 godine zaredom u proračunu osiguravali sredstva za njezinu zamjenu, nadajući se da ćemo od Fonda za zaštitu okoliša, pa i Županijske lučke uprave, dobiti sufinanciranje, kako imamo inače i praksu na puno i većim i manjim projektima, dobiti će reset do 100% besplatnog sufinanciranja. Očekivali smo to dobiti i za Rivu. Nismo uspijevali iz godine u godinu, nije bilo natječaja fonda, Županijska lučka uprava nije bila zainteresirana. I kad je pao onaj jedan stup uslijed dotrajalosti hrđe, jednostavno, sunce, more su učinili svoje. Rekli smo: okej, idemo to napraviti 100% iz naših sredstava.

Ali na projektu na kojem je definitivno Ministarstvo kulture, odnosno naši konzervatori, dali svoje uvjete i praktički izabrali i boju i tip javne rasvjete. Ja bih mogao još jednom to zaključiti, jer se vama sviđa ili ne sviđa, da je ljepota u oku promatrača. Hvala. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Prema rasporedu koji ste sami, na svoj način, diktirali, činjenicom: tko je prije se prijavio, taj će i izaći prije na ovu govornicu. Pojedinačna vijećnička pitanja. Prvi koji se javio je cijenjeni vijećnik Kronja. Izvolite, gospodine Kronja. Napominjem da svaki vijećnik ima pravo na 2 pitanja, traju po 2 minute. Nemojmo širiti taj broj minuta, jer ću prekidati u momentu kad isteknu. Izvolite. Evo, poštovanje svima, dobro jutro.

Bili smo, većina nas je bila, na otvaranju naše tvrđave sv. Ivan, Tanaja, i nemam... neću o tome govoriti. Vrijeme će pokazati da li je to projekt za budućnost, da li je to projekt u kojem je potrošeno previše novaca. To će pokazati vrijeme, nego mene jednostavno u ovoj situaciji, kad je to napravljeno, tako jedan veliki projekt, kao i neki mnogi drugi, dolazimo u situaciju da mi jednostavno tom projektu ne možemo pristupiti. To je... ne mi, nego svi oni koji bi sutra, danas, sutra, htjeli ići na taj... na taj izlet. To je jednostavno jedan... to je veliki projekt, ali majka svih projekata je promet u gibanju i mirovanju. To je projekt koji jednostavno... za koji morate imati viziju. Nijedna aplikacija, nijedna studija vam ne može dati odgovor ako vi niste zadali određene polazne točke. A to je, znači, vi morate imati viziju. S obzirom da je garaža, ovlaštena karta za garažu 1.200 kuna, ako niste znali u ovom periodu, da je to najskuplja karta u Dalmaciji, ja ne znam, ja mislim da je i... i nema s čime usporediti, da su se digle cijene i na ovim vanjskim parkiralištima, i ograđenim, i onimuličnim.

To jednostavno sugerira da... a s obzirom da su došli autobusi, besplatni, zapamtite, besplatni autobusi su došli, onda ja vidim da naš gradonačelnik ipak ima viziju. On ima viziju, a postoji samo 2 mogućnosti kako napraviti što bolje taj promet, a to je da su građani unutra, a turisti vani. Ovdje se radi obratno. S obzirom na ovo što sam do sad rekao, znači, mi ćemo naše domaće... naše građane iseliti na područje Tefa s jedne strane, na drugu stranu područje, recimo, Vojarne i Bribirski knezovi, i tamo će oni držati svoje automobile i imat će besplatni prijevoz autobusima do svojih automobila. Znači, oni kad dođu, kad su... kad je sezona, oni ne moraju kružiti po gradu, voziti se, trošiti gorivo, a znamo kako je gorivo... i ovo poskupljenje goriva ide u prilog ove vizije da su građani vani, a turisti unutra. I onda će... sljedeći korak je nauličnim parkiralištima ukinuti njima one... one 120 kuna, odnosno oni to ne bi trebali plaćati, jer će držati aute vani. A kako je to gorivo će ići i preko 20 kuna, to znači da oni će uštediti. Oni... on njima daje mogućnost da oni žive kao ljudi, odnosno da uštede novac. Znači, aute vani, a to je... i građani vani, a turisti unutra. I onda... onda se može naplaćivati po 20 kuna ili 30 kuna parkirališta, i što bi rekli naši ljudi, onda bi bio vuk sit i sve ostalo na broju.

Svugdje vani na svijetu je da su... da su građani unutra, a turisti vani. I onda... onda se voze autobusima, besplatni se voze u grad, i to je ta... kod nas je obratno. Ali ja pozdravljam i ja podržavam čak i ovu opciju da građani idu vani, a turisti unutra. Eto. Ako... ako sam... Ako vam je isteklo vrijeme za oba 2 pitanja, a još ih niste postavili. Ako sam pogodio, onda gradonačelnik ne mora vani izlaziti. Hvala. Ovdje smo imali očito retorička pitanja. Idemo dalje na kolegu Ivana Rajića. Kolega Rajić, izvolite.

Dobar dan i lijepi pozdrav svima, gradonačelniče i vama s vašim zamjenikom, kolegicama i kolegama, vijećnicima, predstavnicima tijela gradske uprave, odnosno ureda i trgovačkih društava. E, da, predsjednik gradskoga vijeća u proteklim sjednicama i na proteklim sjednicama nas upozorava na praktično jednostavna pitanja. Ja ću nastojati da moja pitanja budu danas vrlo jednostavna. Ponovit ću se s prošle sjednice, a to je... a to su pitanja koja su vezana za parkiranje, parkirni prostor na području grada Šibenika. Posebno na... u gradskoj četvrti Vidici, naime, koliko god se imovinsko-pravno riješilo, već gotovo 3 mjeseca, koliko znam, problem takozvane 3 trake, još uvijek se nije krenulo u izradu parkirališta na tome prostoru, a problemi na gradskoj... na području gradske četvrti Vidici se itekako uslužavaju. I kada će se to krenuti i kada neće, to je sada nebitno, ali ono što se ovog trenutka mora napraviti jeste maknuti automobile s nogostupa na području gradske četvrti Vidici. To jednostavno, gradonačelniče, morate primijeniti, i morate, kako ste ranije kazali, da nećete primij... da nećete pribjegavati zabranama. Tamo morate zabranu napraviti. Tamo je u pitanju sigurnost djece i roditelja, pa sam ja, da bi vam ovako malo vjerodostojno prikazao, čovjek prolazi s kolicima, ali ne može proći nogostupom. On ide na cestu i s druge strane, bio sam prisutan tada, gotovo da ga ne udari automobil. To su praktična pitanja, važna za život stanovnika na području...

za život stanovnika na području gradske četvrti Vidici. Prema tome, komunalni radari, izvolite, radite svoj posao. Građani vas za to plaćaju, a za to, bogami, imate i ovlasti. I nemojte govoriti kako to ne možete napraviti. Nešto što nije direktno vezano s problemom parkirališta jeste parkiranje u području jednoga ugostiteljskoga objekta u dijelu ulice Frana Supila. Pretpostavljam da svi znate, ja ga neću sada ovdje reklamirati, ali tamo, pa i neki vijećnici, bilo gradski ili županijski, dolaze, parkiraju na cesti. Zašto? Zato što taj ugostiteljski objekt nema prostor za parkiranje. A ono koliko je meni poznato... a ono koliko je meni poznato, minimalni uvjeti za otvorenje bilo kojeg ugostiteljskog objekta jesu da se, među ostalim, kažem među ostalim, osigura i parkirni prostor. Ako taj čovjek nema parkirni prostor, a uvjeti su u pitanju, zašto mu je izdata dozvola? Prema tome, on istog trena mora, nekome od inspekcija i komunalnih prometnih redara, morao reagirati i zatvoriti taj objekt. Nema svih uvjeta. To je ono što nije vezano. Tamo je nepot... tamo nije potreban parkirni prostor, tamo čovjek mora imati parkirni prostor. I time ćete riješiti veliki problem. Gradonačelniče, vama je to poznato, vi gore prolazite jednako tako kao i ja, i tamo možete otprilike od 19 do 23 sata proći samo jednim smjerom. I onda je pitanje tko će koga udariti, tko će koga propustiti, i tako dalje. Prema tome, ja tražim jednostavno: kada ćete konačno riješiti taj problem?

To je jedno pitanje. I drugo pitanje: zašto se odustaje od rekonstrukcije ceste 3. studenoga 1944.? Iz priloženih dokumenata i akata koje smo danas ovdje dobili, raspravljat će se na gradskom vijeću, vidite da se umanjuju sredstva za rekonstrukciju te ceste, a jednako je tako... upravo jučer, negdje oko 10 sati, tamo je bio prometni udes. I nitko nije kriv, jasno, sve će to tako jednostavno proći. A odgovorni smo mi, gradski vijećnici, koji smo ovdje, među ostalim, i zbog toga da vodimo brigu o životu, o kulturi življenja, pa i prometnoj, građana i građanki Šibenika. Ja vas molim, gradonačelniče, da ovo uzmete vrlo ozbiljno. Ovo su vrlo ozbiljne stvari, i ja sam ih ovdje i dokumentirao slikom. Evo, toliko. Hvala. Gospodine Mileta, izvolite.

Dakle, nismo odustali od uređenja ulice. Istina, ona je u ovome proračunu, odnosno u ovome prijedlogu izmjena proračuna, smanjen iznos, što zapravo znači da se neće utrošiti taj novac, što posljedično znači da se neće urediti u ovom sada sljedećem periodu, zato što smo zajedno s Vodovodom i Odvodnjom odlučili proširiti njezin obuhvat, odnosno prostor uređenja. Točnije, Vodovod će napraviti puno širi i veći zahvat za to područje, pa smo onda i čekamo, pričekat ćemo Vodovod da napravi taj svoj projekt, kako bi onda mi i proširili naš obuhvat i onda napravili jedan, zapravo, sveobuhvatan uređenje ulice, jer zbilja ta ulica ima problem i s parkingom, jer na jednoj strani ulice se i parkira i ima problema onda za prolaženje automobila, iako pješaci imaju slobodno. S druge strane, prostor gdje stanari parkiraju je zbilja nekad bio jedna zelena zona, devastiran, blato je, katastrofa, i zbilja s tim jednim uređenjem dobit će... doći će na svoje i stanari i pješaci i vozači, a i ljudi koji koriste ovu ostalu podzemnu i komunalnu infrastrukturu. Hvala gospodinu Mileti. Što se tiče...

Gospodin gradonačelnik, odgovor na drugo vijećničko pitanje. Evo, ja ću se samo vratiti na početak pitanja gospodina Rajića. Reći ću jednom rečenicom: sve se slažem. Dakle, sve što je gospodin Rajić rekao, to je točno. Tamo imamo opći nered i diktat neodgovornih građana, jer tamo je, pustimo velike zgrade, ali tamo ima i puno privatnih objekata koji visokim ogradama i zidinama štite dvorišta, a njihovi automobili su de facto protuzakonito na gradskoj površini. Tamo se ide u jedan, uvjetno rečeno, sveobuhvatni... sveobuhvatnu priču, a ona će obuhvatiti i parkiranje na 3 trake, ali i potpuno novu regulaciju prometa, i na području... na području Vidika, dijelom ex Njegoševog trga smo to napravili, ali obuhvat će ići i Štrosmerova, Jadrijska, Življanska, jer je tamo sazrelo vrijeme za potpuno drugačije prometovanje, odnosno forsirat ćemo jednosmjerne pravce i kružno prometovanje, a ne dvosmjerno i parkiranje praktički na ulici. Da je to jedna vječna borba mogućnosti, realnosti. Mi živimo u gradu u kakvom živimo i jednostavno na određenim područjima nije moguće napraviti toliko parkirališta koliko automobila ima. Jednostavno nije moguće. Međutim, morate napraviti minimum da bi krenuli s sankcioniranjem. Zaista bi bilo neprimjereno sada doći na Vidike, lijepiti kazne za krivo parkiranje, a nismo ljudima osigurali minimum površina na kojima bi se mogli parkirati, bez obzira na činjenicu da bi oni sami, poštujući minimum pristojnosti u prometovanju, mogli napraviti dosta reda. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje.

Cijenjeni vijećnik, gospodin Dumkić, izvolite. Hvala, predsjedniče. Lijepi pozdrav svim prisutnima i svima okupljenima, gradonačelniče, zamjeniče, kolege vijećnici, predstavnici medija, direktori društava i pročelnici. Evo, očito je danas prvi dio ovog našeg aktualnog sata tema "Promet, naš svagdašnji", pa ću i ja nastaviti u tom tonu, mada mislim da je problem na koji ću ja ukazati još iz svih tih prijašnjih spomenutih najlakše za riješiti. Znači, odnosi se na to da... iskoristit ću mogućnost koju naš poslovnik pruža da uputim prijedlog, u biti više apel, nadležnim službama da se uvede red u prometovanje Obalom, znači Obalom dr. Franje Tuđmana. Naime, ovo govorim iz svog iskustva, a i potaknut reakcijama brojnih naših sugrađana. Znači, radi se o tome da Riva poprima kompletnu novu vizuru, kako javna rasvjeta, tako hortikultura, privatna ulaganja u smještajne kapacitete, restorane, i imamo slučaj da... teško je na to ne reagirati. Svaku večer, znači, pogotovo u večernjim satima, kad Riva postaje vrv životom, kompletna desna traka, odnosno prometna traka kolnička koja vodi prema Docu, bude zakrčena nepropisno zaustavljenim automobilima. Mislim da čak turisti, naši gosti, povođeni primjerom domaćih, također parkiraju i smatraju da je to išta normalno. Suvišno je uopće napominjati koja je opasnost kad se zaustavljaju vozila neposredno pred pješačkim prijelazom, ispred pojedinih objekata, i smatram da dolazi do potencijalno ekscesnih situacija gdje se vozila, 2 vozila, ne mogu mimoići. Pojedinci su prisiljeni voziti unatrag preko 50 metara, i smatram da šaljemo ružnu sliku iz tog dijela grada koji je sam po sebi razglednica, znači jedna...

i stvarno mislim da ni na kraju krajeva ni privatni investitori ni njihovi gosti, a na kraju krajeva najviše građani Šibenika, ne zaslužuju biti taoci ničijeg bahatog komunalnog ponašanja. Znači, parkinga mislim da ima više nego dovoljno, govorim kao građanin, kao vozač, od Poljane do Gata i Krke i Drage, i na kraju krajeva parkinga dolje na bazenu u Crnici u Tefu, i smatram da je samo stvar ono dobre volje i odlučnosti da se uhvatimo s tim problemima. Znači, mi građani sa svojom kulturom, primjerom, a nadležne službe s uvođenjem reda odlučnijeg. Mislim da je to to. Na kraju krajeva, imamo i sustav videonadzora uskoro, koji pretpostavljam da je u funkciji, tako da smatram da nema prepreke da se taj problem riješi. To bi bilo to. Hvala, gospodine Dumkiću. Magistar Mileta, izvolite.

Ovo pitanje se nadovezuje, zapravo, na pitanje gospodina Rajića, pa samim time onda i odgovor gradonačelnika Burića. Točno je, dakle, u večernjim satima, kad dođe ljeto, pa onda Riva dobiva jedan novi... novi život, da je onda i više ljudi, automatski više automobila, više i prekršaja. Gradske službe, odnosno komunalni prometni redari, počinju raditi onda i u dvije smjene, tako da će onda tih stvari biti manje, odnosno ide se u sankcioniranje prekršitelja. A kad ste spomenuli sustav videonadzora, točno je, on će drastično poboljšati te situacije nepropisnog parkiranja u ovim zonama gdje je... gdje su postavljene, odnosno gdje će biti postavljene kamere, jer će taj sustav raditi 0-24, bit će de facto automatiziran, 24 sata će umjetna inteligencija prepoznavati nepropisno parkiranje, a onda će zaposlenici, prometni redari, u kontroliranim uvjetima provjeravati je li umjetna inteligencija prepoznala pravu stvar i automatski ispuštati prekršaje, odnosno kazne. To će se dogoditi, dakle, cijeli sustav bi trebao zaživjeti s krajem ove godine. Hvala. Sljedeće vijećničko pitanje postavlja cijenjeni vijećnik, gospodin Kovač, izvolite.

Dobar dan. Pozdravljam gospodina gradonačelnika sa zamjenikom, gospodina predsjednika vijeća i tajnika, sve kolegice i kolege, i sve ostale nazočne, da sad ne nabrajam. Dakle, moje prvo pitanje glasi ovako: dana 1. lipnja ove godine, u emisiji Otvoreno Hrvatske radiotelevizije, jedan od gostiju je bio i vaš koalicijski partner, nezavisni zastupnik gospodin Hrvoje Zekanović. U jednom dijelu svojega izlaganja gospodin Zekanović se obrušio na predsjednika Republike, optužujući ga, pardon, da je svojom izjavom o kontaktima spomenutog zastupnika, dakle Zekanovića, s izvjesnim, citiram, "Arapima koji okolo dijele novac", ugrozio nekoliko stotina milijuna dolara. U sljedećoj rečenici Zekanović spominje eure, nije bitno, je li, dakle, nekoliko stotina milijuna tešku investiciju u Šibeniku. Za pretpostaviti je da je gospodin Zekanović mislio na Batižele, odnosno prostor bivšega TEF-a. Podsjećam kako sam ovdje, na jednoj od prethodnih sjednica, pitao gradonačelnika tko su zainteresirani investitori za Batižele, odnosno ex TEF, iz razloga jer su gospodin gradonačelnik i zastupnik Zekanović pri kraju prošle godine objavili na pressici kako ima više zainteresiranih investitora, na što mi je gradonačelnik odgovorio kako on ne zna, zapravo, tko su interesenti za investiranje. Dakle, postavljam pitanje: kako je moguće da gospodin Zekanović iznosi informaciju o arapskim investitorima kao favoritima za investiranje u ex TEF na Hrvatskoj radioteleviziji, dakle, pred milijunskim auditorijem, a gradsko vijeće i gradska javnost o tome nije smjela biti obaviještena? I na koncu, da li se ukazuju istinitima nagađanja u dijelu javnosti, a i medija, da je glavni lobist i lovac na investitore za Batižele, odnosno ex TEF, svojim privatnim kanalima upravo gospodin Zekanović, a da ste vi tu zapravo uglavnom promatrači?

To je prvo pitanje, a drugo je zapravo jedna zamolba, jedan križanac zamolbe i sugestije. Dakle, poznato je kako je klapsko pjevanje uvršteno na UNESCO-vu listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Poznata je činjenica da se Šibenik nastoji, što je moguće, bolje promovirati kao atraktivna turistička destinacija, s težnjom da posjetiteljima pokaže svoje povijesne i kulturne vrednote. No, posjetitelj našega grada teško u sadašnjim okolnostima može zaključiti kako je Šibenik grad klapske pisme. Grad koji je u posljednjih 60 godina, čak i nešto više, iznjedrio izuzetan broj kvalitetnih i vrhunskih klapskih sastava, počevši od starih klapa Šubićevac i Galeb, preko legendarne i nenadmašne klape Šibenik, višekratnog pobjednika na festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, pa do također omiških laureata, klapa Jadrija, čiji sam i sam desetljećima bio član, Solaris, Teuta i najfriškijeg omiškog pobjednika klape Sebeniku. Stoga predlažem gradskoj upravi da uloži truda kako bi se u Šibeniku utemeljila kuća šibenske klapske pisme, gdje bi u adekvatnom prostoru bile izložene nagrade i priznanja koja su klape zaslužile, kao i uspomene s nebrojenih inozemnih turneja širom Europe i svijeta. U tom bi prostoru klape mogle vježbati, a posjetitelji bi, barem u vrijeme turističke sezone, mogli i uživo čuti klapsku pismu. Smatram kako bi to trebao biti jedan od prostora u staroj gradskoj jezgri, čiji kale i bulte svjedoče o vještini šibenskih majstora pjevača i jednoj dugoj pučkoj pjevačkoj tradiciji. Moram reći da sam prethodno, je li, prije nego što sam razmišljao o ovom pitanju, razgovarao s ravnateljem muzeja, gospodinom Krnčevićem, koji mi je rekao da su poduzete određene radnje u sferi konzervatorskih ispitivanja, pa i u sferi idejnoga projekta za palaču Roshini, u kojoj bi ovaj sadržaj trebao biti smješten.

Međutim, ono što zabrinjava, to je da je od samih inicijativa za realizaciju ovakvog jednog sadržaja u Šibeniku prošlo već više od 5 ili 6 godina. Dakle, idemo jako sporo, i u ime mnogih, a neke ću ovdje s njihovim pristankom nabrojiti, koji podržavaju ovu ideju, gospodin Radoslav Koštan, prvi tenor klape Šibenik, frontmen klape Šibenik, gospodin Mićo Friganović, frontmen klape Jadrija, gospodin Damir Lasan, voditelj klape Solaris, gospodin Filijan Buletić, jedan glazbeni entuzijast koji je vodio čitav niz superuspješnih klapa, na koncu konaca i naš sugrađanin gospodin Dušan Šarac, svesrdno podržavaju ovu inicijativu. I ja bih želio, u ime svih tih ljudi iz klapskoga svijeta, a i u ime ove notorne činjenice da moramo pokazati svim našim posjetiteljima kakav dragulj, zapravo glazbeni, mi imamo u gradu Šibeniku, ja vas molim da ovdje javno, dakle pred vijećem, a i pred javnosti, prihvatite obvezu da taj sadržaj što prije realiziramo. Hvala lijepa. Hvala lijepa. Gospodin gradonačelnik dr. Burić, izvolite.

Idemo od otvorenog. Dakle, ja nisam gledao otvoreno, a koliko ja znam, gospodin Zekanović je saborski zastupnik i vjerojatno ga je urednik emisije Otvoreno zvao kao saborskog zastupnika, dakle decidirano nije predstavljao grad Šibenik, niti je bio delegiran da predstavlja grad Šibenik. Što se tiče projekta Batižele, deseci zainteresiranih potencijalnih investitora je bilo, i ja zaista ih ne pamtim, niti imam namjeru ih pamtiti, ali znam jako dobro da će, između ostalog, projekt Batižele, uz podršku, pa čak i organizaciju države, biti predstavljen i na najvećem međunarodnom sajmu investitora u Cannesu, koji se, čini mi se, dešava krajem godine. Podsjetit ću vas da

natječaj koji će biti objavljen, dakle obvezujući natječaj, priprema Europska banka za obnovu i razvoj, koja je osigurala i sredstva za provedbu natječaja i financiranje developera cijelog projekta. Radi se o izuzetno značajnom projektu koji je, a to vam je informacija od prije 5 dana, 6, na sastanku s ministrom graditeljstva, dakle i državne imovine, gdje je država, vlada, stavila projekt Batižele kao apsolutno projekt broj 1 i projekt prioriteta. Ono što gospodin Zekanović radi, lobira u svojim susretima, sastancima, priča o tom projektu, ja pozivam sve vas, u bilo kojem kontaktu, s bilo kakvim ozbiljnim investitorima, da prezentirate svoj grad, da ga PR-ovski

pokažete, a onda će jedan legitimni i legalni način provedbe natječaja dovesti onoga koga će dovesti. Uostalom, tu je i direktorica tvrtke Batižele, i ja ću je sada pozvati, ali kratko, u 5 rečenica, samo kaže kakva je dinamika, dokle smo stigli, a ono što vas ja uvjeravam, svaki dan, punih 8 sati, ako ne i više, se radi na projektu Batižele, i to je sasvim sigurno projekt koji će biti uspješan, koji će biti realiziran, a napravit će se i u postupku na takav način da mi ne smijemo pogriješiti. Ja sam stalno govorio da je to projekt generacija, to je projekt budućnosti grada Šibenika, i u njemu sigurno nećemo pogriješiti. Nina, izvolite.

Mario. Da, podržavamo tu ideju. Da, jedna od ideja je da se u palači Rosini napravi jedan moderan interaktivni muzej. Bio je radni naslov "Muzej klapske pisme i uopće muzičke povijesti grada Šibenika". Ja sam osobno s našim cijenjenim sugrađaninom Antom Vrbanom razgovarao, bilo je čak ideja da on izradi idejno rješenje, a ja ovdje apeliram upravo na ljude iz kulture da se konačno dogovore što žele u tom prostoru. Kada dobijete disonantne tonove, onda projekt stoji. Hvala. Nastavak odgovora na prvo pitanje. Izvolite, cijenjena kolegice. Hvala. Lijep pozdrav svima. Evo, ovako, kao što je gradonačelnik rekao, suradnja društva Batižele i grada nastavlja se s Europskom bankom za obnovu i razvoj, i to u drugoj fazi, cilj koje je priprema i podrška i priprema u izradi međunarodnog javnog natječaja. Sukladno

toj drugoj fazi i ovom zadatku, Europska banka za obnovu i razvoj provela je otvoreni javni natječaj za izbor konzultanata koji bi pružili integrirane tehničke, pravne, financijske usluge u pripremi i provedbi tog natječaja. Konzultanti su odabrani tijekom ovog mjeseca, tijekom ovog tjedna bi trebao biti potpisan ugovor s istima. Sukladno tom ugovoru, projektni zadatak bi se trebao riješiti u roku od 36 tjedana, što uključuje i objavu međunarodnog javnog natječaja i sklapanje investicijskog ugovora s odabranim investitorom. Što se tiče pitanja vezanog uz neobvezujući javni natječaj, tu želim ukazati na činjenicu i pozvati se na članak 20. U svezi s članka 34. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, sukladno kojem su svi podaci, informacije koje će biti predmet budućeg međunarodnog javnog natječaja tajni. I takve informacije jednostavno s njima nećemo izlaziti u javnost kako ne bi ugrozili ovaj projekt. Evo, toliko. Hvala. Kolega Kovač, imat ćete prilike o ovome još diskutirati, jer imamo točku vezano za Batižele kasnije, pa da ne duljimo ovaj vijećnički sat. Idemo dalje. Peti po redu koji se javio je cijenjeni kolega Marenc, izvolite.

Pozdravljam još jedanput cijeli autorij. Ja bih se nadovezao na svoje prvo pitanje. Meni je razumljiva ljutnja gospodina gradonačelnika i ja bih se ljutio na njegovu misu što se tiče autobusa, jer u sljedećoj godini dana Republika Hrvatska se obavezala kupiti i nabaviti 70 električnih autobusa, među njima Rijeka, jedan od prvih gradova koji će uvesti električne autobuse. I već niz godina, ima već 2-3 godine, ona radi na pripremama za uvođenje električnih autobusa. Što se toga tiče, godinu dana, dvije, da smo mi pričekali, ne bi se ništa desilo u Šibeniku, s obzirom na današnje stanje javnog prijevoza, pogotovo što mi krećemo praktički s logistikom iz samog početka. I samim tim, da bi dokazao i da bi pokazao na neki način koliko mi imamo sad problema oko tih autobusa i uvođenja autobusa, na neki način, da smo čekali godinu dana, ne bi se ništa drugačije desilo. Ima samo jedan primjer: da ste vi pravovremeno, odnosno da smo mi pravovremeno, jer to je naš problem, ne samo vaš, gospodine gradonačelniče, promišljali o javnom prijevozu, sve skupa, danas ne bi bili u ovakvim problemima i ne bi bili u lutanju da li ćemo imati svoje komunalno poduzeće ili da li će biti pod gradskim parkingom i ne znam što. Dokaz da to je i vaša, da ne kažem, otvaranje javnog natječaja i tražite 28 šofera, a vi znate da već niz godina u Šibeniku ovdje nemate gdje položiti za vozača autobusa.

Što je najgore, biro za zapošljavanje daje besplatna sredstva i plaća školu svim osobama koje žele da se prenamijene za ići na šofera, ali jedini problemom, moraju ići u Split na polagati. To je trajanje cijelog niza događaja. Znam to slučajno iz ovih, za te probleme, zato što smo mi bili kao pokazatelji, tražili smo šofera. Druga stvar, vi govorite da ćete razgovarati sa školama, s prometno-tehničkom školom i s njom surađivati za doškolovanje. Samo ima jedan tu problem: vozač autobusa mora navršiti 23 godine uopće da bi mogao biti vozač autobusa. Prema tome, srednja škola sa završetkom srednje škole u prometno-tehničkoj školi niste ništa dobili. Prema tome, ima niz problema koji nisu riješeni i, nažalost, na osobnu žalost, pitanje je kako ćemo to riješiti, što se tiče prijevoza i što se tiče logistike i organiziranja javnog prijevoza. Druga stvar, ponudio sam i potegnuti ovu temu iz još jednog razloga, jer se u javnosti isprepliću razne informacije i ljudi su zbunjeni, jer se stvarno mislilo da se nabavljaju električni autobusi. Čak su se neki nazivali "Eurokod 6 hibridni autobus". Ima raznih naziva po portalima i raznih oznaka tih autobusa, ali činjenica da je to dizel autobus i nemamo tu pomoć, ni nama ni bilo kome. Druga stvar, apeliram, jer cijeli smisao ovoga je priče, jer cijelo današnje moje izlaganje će ići u tom smjeru. Kolega Marenc, isteklo vam je vrijeme.

Hvala. I valjda imam za drugo pitanje. Evo, samo— A nema, isteklo vam je vrijeme za obadva pitanja. Mogu li završiti rečenicu? A završite rečenicu. Hvala lijepo. Evo, samoću najaviti da se praktički radi o jednoj inicijativi da mi s ovom studijom, koja ćemo o tome vjerojatno razgovarati, akcijski plan energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama, da ne bude to deklarativno, nego da stvarno preuzmemo ulogu, odnosno u naše ruke, i problem grada i energije. I u tom smjeru ću i dalje nastaviti pričati o ovim temama. Hvala lijepo. Hvala lijepa. Idemo, gospodin Mileta, odgovor.

Gospodine Marenc, nikako se ne mogu složiti s vašom logikom i načinom rada da bi gradska uprava trebala čekati. Da smo čekali, ne bi bilo ni Poljane, ni Tvrđava, ni čvorova Rokići i Meterize, ne bi bilo ogromnog broja stvari da smo čekali idealne uvjete da se sve posloži. Naime, mi smo stvari uzeli u naše ruke i mi ćemo to posložiti. Naravno da problema ima. Problema ima masu. Neke stvari još uvijek ne znamo kako ćemo riješiti, ali ćemo ih riješiti. Pokazali smo ovih 9 godina da uspješno stvari rješavamo. Ista stvar je i s ovim autobusima i javnim gradskim prijevozom. Nemojte se bojati, vezano za dizel autobuse, ovi autobusi su najnovija generacija dizel autobusa i blagi hibrid ujedno. Dakle, to je nešto najbolje što smo mogli dobiti u ovom trenutku, a da je vozno, odnosno da može dugoročno voziti po gradu Šibeniku. Ne postoji, ne postoji grad, ne postoji firma koja se bavi javnim gradskim prijevozom, a da 100% vozi na električne autobuse. To ne postoji i teško da će još dugo postojati. Hvala cijenjena. Vijećnica Vudrag, sljedeća koja ima pravo postaviti pitanje.

Pozdravljam gradonačelnika, dogradonačelnika, predsjednika gradskog vijeća, sve vas, kolege vijećnici, sve direktore naših gradskih firma, pročelnike i ravnatelje institucija. Imam 2-3 pitanja. Prvo pitanje je vezano za dovršetak studentskog, izgradnje studentskog doma, znači kad možemo očekivati prve studente. Drugo pitanje vezano je za to u kojoj je fazi izgradnja silaska direktnog s autoputa na poduzetničku zonu Podi. I treće pitanje— Trećega nema. Dobro, evo, neka budu 2. Evo, gospodin gradonačelnik, izvolite. Hvala na pitanju, poštovane vijećnice. Dakle, mislim da smo prekjučer imali sastanak s ljudima veleučilišta. Građevinski radovi kompletno na studentskom domu na Palacinu bi trebali biti gotovi, čini mi se, do polovine mjeseca rujna ove godine. Osim nabavke namještaja, to je procedura nabavke, dakle sve ovisi o javnoj nabavi, hoće li biti žalbe ili neće biti žalbe. Nažalost, uvijek morate računati da će to trajati duže nego što bi željeli. To pokazuje, evo, recimo, posjetiteljski centar u Kanalu, kada de facto gubimo turističku sezonu upravo zato što je uvijek žalba na žalbu, pogotovo kod nabavke namještaja. Što se tiče— što je bilo, Ivana, drugo pitanje?

Podi, prometni— Podi. Podi natječaj je proveden, izvođač radova je odabran, odabrana je tvrtka Sarađen, i mislim da je to sada pitanje samo kompletiranja dokumentacije, usklađivanje s prometnim tijekovima na autocesti A1. Ali uvijek ja kažem: onog trenutka kada bageri dođu ili je sve pripremljeno, papirnato da mogu doći, za gradsku upravu je projekt gotov. Činjenica je sigurna da će industrijska zona Podi biti spojena na autocestu, dakle direktnom vezom. I nastavljamo ono što sam ja najavljivao: pregovaranje s Kroplinom, odnosno EVN-om kao koncesionarom, i pokušati iznaći mogućnost planifikacije kompletne zone Podi. Hvala gospodinu gradonačelniku. Naime, svi skupa znamo da ova vijećnička pitanja traju, po našem poslovniku, po članku 58, sat vremena, ako gradsko vijeće ne odluči drukčije. U duhu dobre tradicije, da budemo otvoreni za sve one koji su danas imali priliku i želju postaviti pitanje, ja bih vam predložio da donesemo odluku da nastavimo s ovim vijećničkim pitanjima do kraja, ali još jedanput, uz jednu molbu koju opetujem po tko zna koji put, da ovo ne koristimo za komentare, mišljenja i sugestije, osim prijedloga ako su konkretni, nego za postavljanje konkretnih pitanja. A ovdje imamo dosta uvertira, a malo pitanja. Stoga vas molim, evo, da podržimo da i ostali vijećnici koji su se prijavili budu danas zastupljeni. Tko je za produženje?

Idemo dalje. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni vijećnik Ivan Slavica, izvolite. Prije svega, pozdrav svima. Prije nego što postavim svoje prvo pitanje, moram reći da mi je žao što nakon 3 mjeseca od prošle sjednice gradskog vijeća grada Šibenika, na kojoj sam gospodina dogradonačelnika i načelnika gradskog stožera civilne zaštite Danijela Miru Liltu pitao o stanju nuklearnih skloništa po gradu, još nisam dobio nikakav odgovor o stanju istih. Niti pisani, kao što mi je obećano, niti bilo kakav drugi. Samim time se pokazuje da je to lutanje po skloništima bio najobičniji igrokaz vlasti i mazanje očiju građanima. Nadalje, aktualna gradska vlast nas je za vrijeme predizborne kampanje napala zbog toga što tražimo izgradnju nogostupa u Mandalini. Kazali su da će to ionako ubrzo izgraditi. Prošla je godina dana, a nogostupa još nema. Zašto svoje obećanje niste proveli u djelo? Što vas koči u realizaciji tog projekta koji ne puni naslovnice medija poput Tvrđave sv. Ivana, koja je u ono doba sagrađena za 58 dana, a vi ste obnavljali 6 godina? Moje drugo pitanje odnosi se na sigurnost ceste koja vodi prema Tvrđavi sv. Nikole i šetnici. Svjedoci smo da tom cestom kreće veliki broj pješaka, biciklista, trkača i ostalih rekreativaca. Cesta nema označene linije, nema horizontalnu ni vertikalnu signalizaciju, niti postoje znakovi o ograničenju brzine u prometu. Pošto se radi o relativno ravnoj cesti, razvijaju se velike brzine, što dovodi u opasnost sve sudionike u prometu.

Zanima me postoji li mogućnost da se cesta uredi na način kako bi se postigla što veća sigurnost građana koji koriste tu cestu za rekreaciju i dolazak do Tvrđave sv. Nikole i same šetnice. Hvala, kolega, na konciznosti. Gospodine gradonačelnik? Poštovane vijećnice, da sam ja znao da vi imate sposobnosti obnoviti i restrukturirati Tvrđavu sv. Ivana za 58 dana, ja bih vam dao 580 dana, ali bih rado s vama potpisao ugovor. Toliko o Tvrđavi sv. Ivana. Što se tiče nogostupa u Mandalini, nogostup u Mandalini, i to je tako stalno rečeno i pričano, ide s privođenjem svrsi, uvjetno rečeno, ravnog naslova "Kampus", dakle vojarna ex Ante Jonić, kao centar za visoko obrazovanje. To je i s ministrom gospodarstva i državne imovine dogovoreno, pravna procedura je već pokrenuta, podnesen je službeni zahtjev na dobivanje te neperspektivnog vojnog objekta na, najbolje bi bilo, u trajno vlasništvo, ali u bilo kakvu formu u kojoj mi možemo izraditi projekt. Održani su sastanci s veleučilištem i gradskom upravom, u prvom redu pročelnikom za gospodarstvo, za definiranje sadržaja u tom prostoru, jer postoje specifični uvjeti, pogotovo u staroj zgradi Marconi koja ima određene statičke probleme i mora biti isključivo namjenski korištenja. Dakle, to je projekt koji definitivno ide. Uostalom, mi smo ga i najavili u financijskoj omotnici 2021/2027. Dakle, ni na državnoj razini nisu se još pojavili natječaji za korištenje financijske omotnice, bilo iz Fonda za oporavak, bilo iz Kohezijskog fonda, bilo iz ITU-a u koji je grad Šibenik uspješno aplicirao.

Ono što je sigurno, to će biti napravljeno, ta vojarna će biti restrukturirana. U sklopu tog projekta se uvlačimo, kao što se ruše one poluokrugle zgrade i skladišta u ulazu u Iskra Shipyard, gdje dolazi rotor, a to je dio cjelokupnog projekta rekonstrukcije od Mandaline, dakle od ulaza u remontno brodogradilište, pa ravno, praktički s lijeve strane trokut, s desne strane studij obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, dolazimo na kantu vojarne Bribinski knezova, gdje se radi novi vatrogasni dom, odnosno centar za upravljanje klimatskim promjenama grada Šibenika, i rekonstrukcija radnog naziva Čvor Mandalina, odnosno uklanjanje semafora na D8 i gradnja deniveliranog rotora. Dakle, cjelokupni projekt u sklopu čega će, naravno, biti rekonstruirano, odnosno prevedeno svrsi iugao vojarne Bribinskih knezova kao centar za mlade. Dakle, cijelo to područje, od Mandaline pa praktički do magistrale,će u naredne 2-3 godine promijeniti potpuno izgled i oblik. Hvala. Nema daljnjih odgovora. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjeni kolega Restović, izvolite.

Znači, ništa od nogostupa. Pozdrav ponovo svima. Dva kratka pitanja. Prvo pitanje: da li se što napravilo i maknulo od zadnjeg puta kad sam postavio to pitanje, ima malo manje od godine dana, vezano uz smrad koji se širi po Mandalini i Podsolarskom, Solarisu, Zablaču i Brodarici? I ako nije, zašto nije? Ako je, onda što točno? I drugo pitanje: dosta smo pitanja imali ovdje, evo čak i vijećnik iz vladajuće stranke postavio pitanje o parkingu i problemima parkinga. Dok se ne sjetite promijeniti nesposobnog direktora gradskog parkinga, onda je moje pitanje, koje bi možda riješilo dosta, dosta problema, onda je moje zapravo pitanje, i to zahtijevam da mi se pisano dostavi, popis svih automobila, odnosno registarskih oznaka, odnosno vlasnika koji imaju pravo besplatno parkirati u garaži Poljana i na Molu Krke. Hvala. Hvala. Gospodine gradonačelnik, izvolite.

Centralni pročišač, ja ću samo reći jednu rečenicu: novci su osigurani. Evo, koristim priliku da je direktor Vodovoda, koji je nosioc projekta, gospodin Martinović, tu, i dat će vam sve relevantne informacije. Ono što je sasvim sigurno, zakon o javnoj nabavi će se poštivati. Što je on kompliciran, ja nisam pravnik, ja bih to napravio puno jednostavnije, a time i transparentnije. Što je kod više akata i papira, to je priča složenija. Što se tiče, aha, parkiranja besplatno u Poljani, apsolutno da. Imenom, prezimenom, registarskom tablicom i tko vozi. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Cijenjeni kolega Petković, izvolite.

Lijep pozdrav svim prisutnima. Dakle, svjedoci smo jednog nesretnog događaja 25. Kolega Petković, ispričavam se, ako možete samo malo zastati. Bio je pozvan direktor Vodovoda na odgovor na vijećničko pitanje gospodina Restovića, pa se, evo, molim za ispriku, uz ispriku, da prepustimo mu riječ, pa ćete vi imati prilike i za njega odmah. Izvolite, kolega Martinović. Dobar dan. Koristim priliku da se osobno predstavim svakome: Damir Martinović, Vodovod Šibenik. Pozdravljam gradonačelniče vas, zamjeniče, predsjedniče, tajniče gradske vijećnice i vijećnike, i kolege i pročelnike, predstavnike medija. Konkretno, vaše pitanje: u drugoj fazi ove izrade novoga uređaja aglomeracije, koja se nastavlja, nikako ne možemo doći, u principu, da ostvarimo

natječajnu dokumentaciju za uređaj. I sanacijom uređaja druge faze spriječit će se i smrad, ovaj, koji se osjeća u Mandalini. Eto. Hvala na kratkom odgovoru. Kolega Petković, evo, molim vas da na bis izađete, što bi se reklo. Lijep pozdrav svima po drugi puta. Dakle, svjedoci smo jednog nesretnog događaja koji se desio 25. svibnja ove godine. Naime, pred samo otvorenje Tvrđave sv. Ivana dogodio se požar, uzrokovan ispaljivanjem signalnih raketa. Ono na što bih ja želio skrenuti pozornost je da tako vrijedan i lijep projekt treba osigurati. Odnosno, moje pitanje glasi: na koji način grad planira prevenirati,

u budućnosti, eventualnu pojavu bilo kakvih nesretnih slučajeva, odnosno da osigura taj projekt i, također, vlasnike objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini? Druga tema na koju bih želio ukazati gradu i njegovim službama je poljoprivredno zemljište. Dakle, svjedoci smo da je 28. svibnja stupio na snagu novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji daje mogućnost jedinicama lokalne samouprave da upravljaju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske i da od njega ostvaruju nekakav profit, odnosno poboljšaju život svojih građana i mještana. Uvjet i obveza da bi jedinice lokalne samouprave to koristile je donošenje Plana raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, jel'. Dakle, pa stoga postavljam pitanje: što grad misli napraviti po tom pitanju i kako misli poboljšati život svojih građana? Hvala. Hvala, kolega Petković. Gospodin gradonačelnik, dr. Burić.

Evo, odgovor cijenjenom vijećniku: sva sreća da je bila obnova Tvrđave sv. Ivana, jer tamo bi imali katastrofu. Dakle, požar jeugašen upravo zahvaljujući hidrantima koji su stavljeni u funkciju kroz projekt revitalizacije Tvrđave sv. Ivana, jer vatrogasna vozila i pitanje je da li bi mogla doći uopće na tu lokaciju. Ali ja ću iskoristiti priliku i javno reći da sam ja izrazito, kao gradonačelnik, nezadovoljan, odnosno hrvatski šuma prema šumskom bogatstvu grada Šibenika. Usprkos našem trudu, svim sastancima i s predstavnicima Hrvatskih šuma iz Splita, čija smo mi, uvjetno rečeno, nekakva podružnica i ekspozitura, pod milim Bogom se ništa ne miče. Dakle, nije samo požar ono što je ugrozilo to područje, nego potkornjak i propadanje praktički borove šume u kompletnom prstenu grada Šibenika, i onda se nađemo u klasičnom prepucavanju: je li to privatno vlasništvo, je li to Hrvatske šume, pa nekakvi pojmovi statusa gradske šume. Ne zanima me status, zanima me da se odredi titular i onaj koji će konačno snositi troškove i krenuti u revitalizaciju zelenog prstena grada Šibenika. Godinama to pokušavamo. Evo, nek bude javni apel svim našim saborskim zastupnicima. Ako su se uspjeli, što je sjajno, složiti oko idejnog rješenja projekta utjecaja za aerodrom na Pokrovniku, evo, neka se slože, neka atakiraju, a i mi ćemo poslati, u ime gradskog vijeća i predsjedniku Vlade, apel da se konačno odredi tko je dužan voditi brigu oko šumskog pojasa samog, de facto, grada.

Ja, niti grad Šibenik ne bježi niti od tog posla, ali onda nek nam daju pravnu osnovu i kažu: "Okej, izvolite sami to riješiti, pa ćemo mi to rješavati na način na koji budemo mogli." Ali definitivno, to postaje veliki problem. Hvala, gospodine gradonačelniku. Komentar, gospodine Petković, izvolite. Ako ste nezadovoljni pitanjem, znate i sami da nema komentara, nego zatražiti pisano. Pa, samo bih se želio nadovezati na ovo što je gospodin gradonačelnik rekao. O tome smo već pričali i prošle godine i na prijašnjim sjednicama gradskog vijeća. Baš zato ja mislim da je sad vrijeme da grad uzme to u svoje ruke i da ispostavi Hrvatskim šumama, privatnim vlasnicima, račun za obavljene usluge, jer je upravo ovaj događaj dokaz da postoji realna opasnost koja može ugroziti i uzrokovati puno veću štetu od

samog troška održavanja te šume, odnosno i pristupnih puteva, jel'. Hvala. Idemo dalje s vijećničkim pitanjima. Na redu je cijenjena vijećnica Ivana Spahija. Izvolite, kolegice. Imam ja isto drugo pitanje. Ostala su pitanja. Što je drugo pitanje? Cesta prema šetnici. Prema šetnici, cesta. Prirodno-zelena. Cesta koja vodi prema šetnici. Tu idu rekreativci, trče ljudi, šetaju. Nema nikakvog odgovora što će biti s tom cestom, hoće li se ona regulirati. Tamo nema znakova ograničenja za brzinu, ničega. Nema odgovora. Nije ni zapisano. Ali pisano nije bilo. Mislim da je ovo drugo pitanje interesantno za sve nas. Poljoprivredno zemljište je strategijski grad.

Na ova vijećnička pitanja, evo, odgovor će dati cijenjeni pročelnik, gospodin Nakić. Izvolite. Pozdravljam sve prisutne. Vezano za horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, evo, mogu reći da smo prošli tjedan potpisali ugovor s tvrtkom Pismora iz Zagreba. Nažalost, imali smo niz problema vezano s prijašnjim izvođačima, gdje je nakon završetka ugovora tvrtke Signalizacija bio izabran prvi treptač iz Splita. Imali smo niz problema s radom istih, te smo kroz daljnje postupke otkazali ugovor i sad smo dobili, evo, novog izvođača. I sljedeći tjedan krećemo u veliko renoviranje horizontalne i vertikalne signalizacije, tako da ćemo, evo, tim obuhvatom pristupiti sanaciji, odnosno obnavljanju horizontalne i vertikalne signalizacije na spornoj prometnici. Hvala.

Evo, skupa s djelatnicima grada koji su zaduženi za prometnu struku, s diplomiranim inženjerima prometa, vidjet ćemo uopće kako ona to zona smatra i što po tom pitanju možemo napraviti. To je nešto što, u postojećem profilu prometnice, je pitanje što se trenutno može napraviti, ali u nekakvo dogledno vrijeme, s obzirom da je to postao jedan prostor kojem pristupa veliki broj građana, sigurno će se pristupiti nekakvom projektiranju, planiranju. To zahtijeva, naravno, onda nekakve postupke izvlaštenja, otkupa zemljišta, projektiranja, građevinskih dozvola. To je nešto što ne možemo odmah napraviti, ali evo, definitivno, s obzirom da se radi o prostoru kojem pristupa veliki broj građana, sagledat ćemo to i u narednom razdoblju pokušati riješiti te probleme. Hvala. Idemo dalje. Cijenjena vijećnica Spahija.

Dobar dan svima i pozdravljam sve prisutne. Moje pitanje je, znači, koja je mogućnost grupe LAG, pošto je 19. točka dnevnog reda prijedlog odluke o dodavanju naselja u grupu LAG? Hvala. Hvala na pitanju. Odgovorit će cijenjeni pročelnik, gospodin Mišura. Dobar dan. Da ne dužim, pozdravljam sve prisutne. Da, 19. točka je LAG, uključuje se naselje Šibenik, koje kao grad Šibenik neće moći koristiti sredstva iz LAG-a, ali će moći koristiti poljoprivrednici koji imaju područje prebivališta na području grada Šibenika, koji do sada nisu mogli. Mi smo iz lokalne akcijske grupe MUAJ 249 i Krka, grad je podijeljen na dva dijela. Do sada smo realizirali kao grad brojne projekte, međutim, uviđeno je da poljoprivrednici koji baš imaju sjedište na području grada Šibenika, tipa žive negdje na Baldekinu ili Crnici, a imaju zemljište, oni se nisu mogli javljati na natječaje. Tako da je sada promijenjeno zakonodavstvo u tom smjeru, tako da i naselje Šibenik može biti dio grupe LAG, tako da smo uključili u LAG 249, jer je logično, s obzirom da je s jedne strane zato ni raslina koji su u LAG-u, s druge strane je tu Brodarica, da tome LAG-u pripada grad Šibenik. Hvala, kolegi Mišuri. Idemo na daljnje pitanje. Cijenjeni vijećnik Tomislav Travčić, izvolite.

Dobro jutro svim prisutnima, mojim kolegama, gospodine predsjedniče, gradonačelniče, zamjeniče, svi ostali i mediji. Ja bih volio samo nešto vas, gradonačelniče, gledam ovako, bez obzira što mi je bio gospodin Maram i kolega, ali moram reći retoriku kako se vi vraćate odgovore kolegama koji vas postavljaju pitanja. Mislim da bi trebali slijediti primjer gospodina Milete. Jako mi se sviđa kako on, bez obzira što ga netko napada, ali lijepo kaže. Ali to za vas kao gradonačelnika ne stoji, da način na koji se vi obrušite, da bi vama bilo okej. Molimo, ajmo na pitanje.

Inače bih molio sve. Danas je, ovo što ste rekli, ste u pravu, ali niste adresirali na sve adrese. Prema tome, volio bih da svi budu danas uljudniji, ne samo gradonačelnik, nego i svi ostali, uključujući i vas, cijenjeni kolege vijećnici. Ne vas osobno, jer niste u tome dijelu do sada sudjelovali. Evo, ajmo na pitanje. Gospodin Mileta mi je na telefonu. Ako smo rekli da dječja igrališta i sva igrališta rade ili sportski objekti održavaju ili zeleni grad, nije mi jasno zašto se to ne radi. Mogao bih napraviti jedan mali referat o tome kako vam izgledaju sva ta područja koja su stvarno, ono, uvijek govorimo o tim vrtićima i svoj toj djeci, ali mislim da ih zaboravite, jer tu oni borave većinu dana. Pa gledam tu Poljanu. Mislim, je li moguće da u podne se čisti dvorana? Da se digne takva prašina od onoga svega, zar ne može postojati neka služba po noći što to radi? 06.06. sam slučajno prošao preko Mula Krke, bilo je, poplivala je cigla s fekalijama, znači možda to nitko nije ni vidio, ali znači od Mula Krke pa sve dolje do Topova. Ne znam kako se to nitko nije očitovao, jer imamo tu kupače i domaće i strane koji se kupaju.

I banje. I onda dolazimo do tog banja koji jednostavno nije sređen. Znači, komunalni redari su sigurno postavili one znakove, to nitko ne poštiva to. Mene zanima moje pitanje: da li postoji da se skine teret, očito ustanova koje to ne mogu raditi, da se formi jedan tim za te hitne komunalne aktivnosti? Da li je to moguće? Drugo pitanje, nadovezat ću se na parking, jel'. Pokušat ću vam i locirati. Nakon Bribirskih knezova, kad dođete dolje, skretanje u Crnicu za poštu, pa početak Ivana Meštrovića. Onaj veliki trokut gdje se svi parkiraju, i sa strane ceste gdje se ujutro ne može proći. Zanima me zašto to ne možete srediti kao parking, da se oni svi lijepo parkiraju. I Šubićevac, kod bana Josipa Jelačića, gdje su Hrvatske šume i nadvožnjak, ono gdje je krcato gore auta, znači gdje je totalni kaos. Zašto se to ne može isto našim građanima, svim koji se parkiraju, omogućiti pravilno parkiranje? A samo još jedna napomena: pozdravljam vaše autobuse, ali opet ću spomenuti, ako Crnica, ako ste krenuli u onu rekonstrukciju Bribirskih knezova, da će to ići s nogostupom. Samo da znate da vi od same Poljane do Plodina nemate nijedno autobusno ugibalište, koje se nadam da ćete to riješiti. Eto. Zahvaljujem. Hvala, kolegi Travčiću. Kolega Mileta, odgovor na vijećnička pitanja.

Evo, mogu odgovoriti ovo što sam ubrakao pitanja. Dakle, kad govorimo o autobusnim ugibalištima, treba razlikovati ugibalište zbilja, kad autobus može izaći s prometne trake, ući u svoj parkirni prostor i iskrcati putnike, a stajalište je kada na prometnom traku jednostavno mora stati jer nema di drugdje, iskrca putnike, ukrca i nastavi dalje. Naravno da je ovaj dio s ugibalištima puno sigurniji, i mi kao grad idemo prema tome. Idemo prema tome da povećamo broj autobusnih, prije svega, ugibališta, da ih tamo gdje je moguće, tamo gdje ima prostora, gdje je prostor gradski, napravimo. Već smo dali zadatak geodetu na nizu desetak lokacija da snimi prostor, i isto tako smo zatražili od projektantske firme koja radi baš ove prometnice da nam dade ponudu za idejne projekte takvih ugibališta. Inače je i prometnom studijom, točnije ovom studijom koja se radi za autobuse, predviđeno da se poveća koncentracija autobusnih ugibališta ili makar stajališta. I zbilja, tamo gdje postoji fizičkog prostora, tamo ćemo ih nastojati i napraviti. Jedna od mikrolokacija koje ste spomenuli je bio i prostor na Šubićevcu, nadvožnjak, tamo kraj vodovoda, odnosno tamo su Hrvatske šume. To je isto jedna od lokacija koja je obuhvaćena upravo ovim prvotnim. Naime, autobus koji dolazi na Šubićevac ne može proći tamo put Gimnazije ispod nadvožnjaka, nema prostora, nego on dolazi s rotora Terize, ulazi u Šubićevac, onda se pokraj Kuglane ovdje nekako okrene. Mi bismo htjeli na prostoru odmah tog raskrižja, ulica Đure Đakovića, napraviti rotor gdje bi se onda autobus mogao okrenuti, a istovremeno sagledati tu mikrolokaciju, taj prostor gdje aute parkiraju na onome lijevo-desno u šumi, i napraviti jedan pristojan onda i parking i rotor, odnosno prometno urbanizirati, oplemeniti taj dio.

Postoje neke lokacije koje nisu jednostavno u gradskom vlasništvu i onda nam je takve stvari puno teže raditi. Tim više, evo, za ovaj rotor na ulici, na ovaj sad kraj nadvožnjaka na Šubićevcu, on je čak i ucrtan u generalni urbanistički plan grada Šibenika, pa nam je onda već... već smo par godina unaprijed, jel'. Ne znam je li ostalo neko pitanje još. Postoji li šansa da se obuhvati tim koji će brzo djelovati na području grada Šibenika? Pa, ja se slažem s vama. Nisam ni ja baš, ono, super zadovoljan načinom na koji neke stvari koje bi trebale biti interventne se rješavaju, jel'. Netko je rekao da su ponekad gradske službe trome, ali učinkovite, jel'. Savršenstvo je put, ali ne odredište, jel'. Sad se tu iz rukava vade ove neke fraze, ali u pravu ste, trebali bi u nekim stvarima zbilja brže reagirati, i to ćemo pokušati ispraviti. Hvala gospodinu Mileti. Daljnji odgovor dat će pročelnik Nakić. Izvolite. Pozdravljam još jedanput. Evo, vezano za banj, službe su prije 15-ak dana obišle plažu. Inače, na samoj plaži je došlo do promjene koncesionara koji ima neke nove planove. Nadamo se da će i novi koncesionar to na jedan malo bolji i učinkovitiji način sa samom plažom upravljati. Dogovoreno je sve što je trenutno derutno, od samog deckinga i to, da dani su nalozi u izradu i to će u narednim danima biti riješeno.

Što se tiče samog trokuta u Crnici, radi se o prostoru koji je u privatnom vlasništvu, o, ne znam, mislim, 3 katastarske čestice na kojima ima više od 30 upisanih vlasnika. Tako, po pitanju toga, evo, vidjeli ste neki dan da smo mi taj trokut pokosili zato što nekakvim putevima, rješenjima prema tim vlasnicima ne možemo ići. Taj dio smo riješili, ali što se tiče bilo kakvih drugih aktivnosti, nažalost, evo, to je trenutno po generalnom urbanističkom planu zelena površina i grad nema nikakav način koji bi mogao drukčije upravljati tim prostorom. Vezano za sve nekakve komunalne probleme, ja ću još jedanput napomenuti da na stranicama grada Šibenika, pod prijavom komunalnih problema, funkcionira GIS, to je geoinformacijski sustav grada, gdje sve prijave koje dođu se doslovno naredni dan proslijede izvođačima koji su zaduženi za pojedino područje, i evo, na taj način najefikasnije se može komunicirati sa samom gradskom upravom, a i u najkraćem mogućem roku se može postići to da se svi nekakvi mali komunalni problemi stave u rješavanje i da budu u što kraćem roku riješeni. Hvala. Hvala, kolega Nakić. Sljedeći. Samo pitanje, molim vas, je li to znači da ako u roku par dana pošaljete na sanaciju dječjih igrališta i igrališta, bi se to moglo onda tako riješiti? Upravo to. Evo, tu je i direktor Zelenog grada, kojem je povjereno održavanje zelenih igrališta i sve nekakve sitne nepravilnosti koje se zateknu na dječjim igralištima.

Bilo bi poželjno da se preko tog sustava prijave, i one će nadležnoj firmi, to jest, u ovom slučaju Zeleni grad, biti sljedeći dan stavljene u proceduru rješavanja, i nadamo se da će to kroz par dana biti otklonjeno, jel'. Hvala. Sljedeći koji ima postaviti pitanje, cijenjeni kolega Samardžija, izvolite. Dobar dan, sve vas skupa pozdravljam. Predsjednika gradskoga vijeća, tajnika grada, dogradonačelnika Miletu te našega odsutnog trenutnog gradonačelnika Željka Burića. Naravno, i vas, drage kolege i kolegice, pročelnici, ravnatelji i direktori javnih tvrtki. Moje pitanje je upućeno gradonačelniku, evo, kojeg trenutno nema, ali vjerojatno će neka saznanja i dogradonačelnik Mileta imati. Naime, obzirom da se kroz ovaj aktualni sat provlači projekt Batižole, ja bih podsjetio da smo mi prije nekih 15-ak godina pričali o nekim drugim projektima u

bližem, bližem našem okolnom dijelu grada Šibenika, to jest projektu takozvanih Malih solina. Naime, prema nekim mojim saznanjima, insajderskim informacijama, što bi se reklo, taj se projekt ponovo budi. Tu, kao i što sami znamo, grad je dao, imao neke razgovore s nekim investitorima, osigurao značajnu, značajnu građevinsku zonu koja još uvijek stoji. Pa je moje pitanje: da li je bilo u proteklom periodu razgovora s bilo kakvim investitorima i da li taj projekt još ima, ovaj, volju zaživjeti i da li će se po tom išto pitanju raditi? Hvala. Hvala. Gospodin Miletaće odgovoriti.

Ja sam vrlo nezadovoljan načinom na koji se ta zona razvija, odnosno na koji se taj projekt razvija. Evo, tu sam 9 godina zamjenik gradonačelnika i po tom pitanju se nije bog zna što pomaklo. To su ogromne površine, velik broj parcela koji je, istina, bog zainteresiran investitor, i kaparao i uknjižio se na dio, okrupnjivao je to sve, ali godine prolaze. Zašto sam nezadovoljan? Nezadovoljan sam zato što je taj prostor veliko građevinsko područje, neizgrađeno već godinama, i kao takvo nam ograničava razvoj građevinskih područja na drugim dijelovima grada unutar generalnog urbanističkog plana.

Ne znam u ovom trenutku kako ćemo to riješiti ako se ova situacija s tom investicijom na ovaj način i dalje bude nikako odvijala. Jednostavno, ne smijemo dozvoliti da grad bude taoc tog jednoga projekta koji stoji. Jer mi ćemo, odnosno mi imamo izmjene generalnog urbanističkog plana, prostornog plana grada, unutar kojih imamo i opravdanih zahtjeva naših sugrađana, pa i investitora, za izmjenama i proširenjima građevinskih područja koja zbog zakona i postotaka statistike koja postoji kod prostornog planiranja ne možemo ispuniti, jer tamo postoje ogromne građevinske parcele koje stoje. Tako da, odgovor na naše pitanje je: ne, taj projekt ne ide dalje, taj projekt stoji. U nekoliko navrata predstavnici investitora su dolazili u grad, ali tu, koliko ja vidim, nije se bog zna što pomaklo, osim što su u ovome vremenu ti investitori se uknjižili na jedan dobar dio dijelova parcela ili samih parcela. Hvala. Sljedeći, odnosno zadnji koji postavlja danas pitanje, cijenjeni kolega Renjo, pa izvolite.

Hvaljen Isus i Marija svima. Pozdrav svima, predsjedavajući, dogradonačelniče, dragi vijećnici. Evo, kroz ovo čitavo vrijeme proteže se tema gradski autobusi, pa evo, i gospodin Marenc je rekao: da li dizel, ne dizel. Ja vas pitam, iz jedne populacije koja dolazi iz ruralnog područja, što je s nama? Da li ćemo mi uopće imati prijevoz i na koji način će biti riješen? Mi nemamo prijevoz, niti dizel, niti električni. Imamo vlak koji, znate, ako ne dođe kasnije, ljudi ne mogu ići na posao. U 3 sata čovjeku koji završi posao treba čekati do 4 i pol, vlak. Autobusi koji voze preko Boraje, Vrpolja, Lepenice, to su linije koje su direktne za Split, ljude ne krcaju ili krcaju, igramo ruski rulet. Ne govorim samo za taj dio, govorim za kompletno ruralno područje. Ja postavljam pitanje konkretno: da li će se ruralni dio grada, rubni dio grada, ja ću reći, napokon pripojiti matičnom dijelu grada? I koliko će se napokon shvatiti da je grad od Lepenice, Žirja, Jadrije, Brnjače i svega ostalog? Jer dolazim iz populacije, mogu reći, branitelja, koji me svakodnevno bombardiraju pitanjima: zar smo se mi za ovo borili da se svodimo na grad ponovno u vodstvu Vankagrada, a sve ostalo da bude ostalo? To je moje pitanje, prvo. Drugo pitanje je, imam 100 pitanja od 100 mojih ljudi, kažu: branitelju, izađi, zastupi nas. Ali eto, imam pitanje po pitanju jednog problema u Grebaštici.

Mogu postaviti pitanje i gospodinu Nakiću. Naime, postoji put koji je gradski put koji je asfaltiran prije 20 godina, s javnom rasvjetom. Dešava se sada da se proširenjem, ulaskom turizma, određeni ljudi kreću s uzurpacijom određenih dijelova. Znači, stavljaju se pitari, šta ja znam što već, da ne govorim. Gospodin Bačelić, koji mi je postavio pitanje, je rekao da postavi direktno pitanje, da njega imenujem: da li će se grad po tome izjasniti, poslati komunalnu službu da vidi i da adekvatno kazni sve one koji uzurpiraju javno dobro? I na koji način će to riješiti, jer to traje više od 20 godina. Ne okrivljujem samo komunalnu službu, okrivljujem možda sam rad mjesnih odbora, jer upućeno je i prema mjesnim odborima i prema gradu i prema svima, međutim, svi se ogluše. Dapače, ja se nadam pozitivnom rješenju, evo. Ali najprije, i prvo ističem, taj prijevoz, povezanost. Znači, zadnji vlak koji ide iz Vrpolja ili već Perković ili bilo odakle, 8 sati, naša djeca žele biti sastavni dio grada. Znači, ako je ovo grad za mlade, dajte da i ti mladi žive. I to je vrlo bitno za razvoj tih dijelova. Samoću vam reći, u zadnje vrijeme ima abnormalno puno pitanja za naseljavanje u te krajeve. Non-stop dobijamo odgovore: za koga nema ljudi ako se ne napravi infrastruktura, ako se ne da promet onaj kakav treba. Ja vas molim i apeliram s ovog mjesta da napokon shvatite da je Vrpolje, Boraja, Lepenica, Jadrtavac, Donje Polje, Dubrava, da ne nabrajam sad sve, sastavni dio grada

i da ih treba povezati s centrom grada. Oprostite na mom tonalitetu, ali... Hvala lijepa. Hvala. Gospodin Mileta, odgovor na prvo pitanje. Kolega Nakić je već spreman za drugo. Dakle, ovo što ste uvaženi vijećniče Renjo vi kazali je upravo ono što gradonačelnik govori cijelo vrijeme kad govori o javnom gradskom prijevozu, autobusima. Jednostavno, ta nesigurnost dolaska i odlaska, bez obzira želi li u gradskoj četvrti ili u mjesnom odboru, je upravo glavni razlog zašto ljudi ne žele koristiti autobuse, jer nisu sigurni hoće li doći, hoće li ih odvesti. Ne mogu na njih računati, jel'. Čak nije toliki problem možda što su stariji autobusi, koliko upravo to da dođe točno kad je napisano ili kad treba doći i da ode kad treba otići. Vaše pitanje je možda dijelom inicirano time što je, što smo mi kao grad u medije pustili jednu kartu, prijedlog novih redova vožnje, odnosno linija, koje nisu obuhvatile i sve mjesne odbore. Dakle, bilo je u medijima dosta prezentiran ovaj dio koji će voziti ovih 11 autobusa, što pokriva tamo Brodaricu, Zablače, Ražine, odnosno cijeli ovaj dio grada, gore do

Meteriza, Šubićevca, a onda se moglo, možda nespretno, karta izašla ili nacrtana, gdje ne vidi se zapravo ovi ostali mjesni odbori, jel'. Dakle, upravo se radi na prijedlogu voznih linija i ostalih mjesnih odbora koji bi se pokrili takozvanim prigradskim autobusima, drugi tipovi autobusa, jer je takav jednostavno i broj putnika, odnosno način vožnje, i zakonodavac je tako propisao da mora biti drugi tip autobusa. Tako da je odgovor na vaše pitanje: da, upravo taj vapaj koji ste uputili, mi smo ga čuli u više navrata iz svih dijelova grada i to je jedan od razloga zašto smo se odlučili da krenemo u ovu ozbiljnu, kompleksnu i skupu priču javnog gradskog autobusnog prijevoza pod gradskom kapom.

Samo pitanje: u kojem vremenskom periodu? Dakle, u vremenskom periodu tom da mi u 9. mjesecu krećemo voziti ne samo ovih 11 autobusa, nego sve vozne linije koje pokrivaju grad kreću voziti. I prva intencija je da u tom 9. mjesecu sam vozni red koji je bio do sada propisan, ali možda čak se nije, nije vozio, da se u najgoru ruku on uspostavi. A onda da se, ovisno o povećanju broja autobusa koje gradski parking u periodu narednom kupuje, pa i ove električne, da se onda i pojača po potrebi dinamika vožnje, odnosno možda ako negdje ne treba autobus biti prigradski, onaj veliki, da bude minibus ili nešto slično, jel'. Hvala. Odgovor na pitanje daljnje vijećnika Renjo je da će kolega Nakić.

Evo, konkretno se radilo o prijavi gospodina Bačelića. Zvoni mi u glavi da gospodin Bačelić ima niz prijava, ne vezano samo za to uzurpiranje javne površine. Ja trenutno sad nemam sve podatke kako su točno komunalno redarstvo postupalo po tim prijavama, ali ću vam taj dio dostaviti u pisanom obliku. Htio bih samo reći da mislim da se tu ipak radi više o lošijim međususjedskim odnosima nego o samom nedjelovanju, da tako kažem, gradske uprave. Ali evo, za sve te predmete na kojima se eventualno uzurpira javna površina, mi imamo Zakon o cestama koji kaže da do 2011. godine sve što je bilo u funkciji na terenu fizičkih prometovanja jedinica lokalne samouprave to može upisivati u svoje vlasništvo bez ikakve naknade. Mi imamo još dosta mikrolokacija gdje mi nemamo upisano vlasništvo nad takvim prometnicama. Međutim, i neke presude visokih sudova nam daju za pravo da u tim slučajevima postupamo. I sad dolazimo onda u klasični pravni problem gdje kad krenemo s nekakvim rješenjima, kad izdajemo nekakva rješenja za uklanjanje nekakvih protupravno postavljenih predmeta na takvim lokacijama, sudovi se često pozivaju na to da mi nismo u tom trenutku čisti vlasnici i da nemamo pravo postupanja u tim slučajevima. Evo, tu je trenutno borba. Ja očekujem da kroz sljedećih par godina da će se katastarski to sve riješiti, da ćemo mi postati pravi, da tako kažem, vlasnici svih tih nerazgrađenih prometnica i samim tim ćemo onda moći tu učinkovitije djelovati.

Konkretno za prijavu gospodina Bačelićaćemo točno provjeriti, evo, koje su sve bile prijave, o čemu se radi, i dostavit ćemo odgovor u pisanom obliku. Hvala kolegi Nakiću. Kolega Renjo, imate li? Evo, s ovim smo apsolvirali ovaj dio koji se odnosi na vijećnička pitanja. Vidim da se već gore povlače boršice, što sugerira da se pretpostavlja da će biti odmor, pa ja to i prihvaćam. 15 minuta pauze i onda nastavljamo dnevni red bez pauze. Triba. Evo još pitanje dok se vama javim. Hajde kad sljedeći put budete ovdje organizirali za gradsko vijeće, neki stol za nas ovdje. Meni će stići, pa ja kod vas koljenima čim ovako dižem ruke. Hajde, molim vas, niste, teško mi je disati.

Vidim. Ajde, ajde, ajde. Znam, vidjet ćete na mojim fotografijama. Može. Ja sam ovdje zbog... Može, može, stići će vam ovdje za nekoliko minuta. Samo malo. Čujemo se. Tamo gledaš i maske. Neki stol. Evo, tu ide novo elaboratno pismo. Stavit ćemo ovaj stol, stol, jedan stol na ovaj novi pismeni stol. Što imamo sad za puno ovoga doći ovdje, pa će onda doći ovdje na sljedeći sastanak. Možda i ne treba. Znači, odmah tu, odmah drugi sastanak ćemo praviti. Kad sve spremno bude,će biti tu za dva dana. 091 33 44 801.

Nema više. Treba provjeriti. 33 44 801. Sedmi odmor završio je da smo svi opet u ovim našim vijećničkim klupama i da možemo nastaviti s ovim našim, mogu kazati, voluminoznim današnjim dnevnim redom. Ja bih zamolio našeg tajnika, gospodina Galića, da još jednom izvrši prozivku, da vidimo stanje nazočnosti na današnjoj sjednici. Branka Badžim. Gordana Cvjetković. Mirko Čeko. Hrvoje Dunkić. Mario Kovač. Branko Kronja. Dario Kulušić. Rikard Morenci. Ljiljana Nanjara. Dino Papak. Marko Petković. Stipica nije od početka. Ivan Rajić. Nenad Renje. Još ga nema. Tonči Restović. Nema ga. Nenad Samardžija. Ivan Slavica.

Nema ni njega još. Ivana Spahija. Tomislav Travčić. Ivana Vudrag. I doktor znanosti Dragan Zlatović. Ja mislim da ti kolega Renje dolazi. Evo, možemo konstatirati da je... Tri nedostaju još. Da, nedostaje tri vijećnika. Znači da imamo ovaj kvorum za provaljeno daljnje djelovanje, odnosno rad. Možemo to konstatirati i prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda koji vam je upućen u samome pozivu za današnju sjednicu. Ima li netko ovlaštenih predlagača još neki prijedlog za dopunu dnevnog reda? Ako nema, mogu izvijestiti, a vi ste to dobili putem elektronske pošte, da je gradonačelnik kao ovlašteni predlagač predložio dopunu dnevnog reda s tri točke. Ja ću ih pročitati: prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o grafičkom prikazu ulica na području grada Šibenika, prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba i interesa za sustav civilne zaštite na području grada Šibenika, i prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu s financijskim izvješćem Gradske knjižnice Jurja Šižgole Šibenik za 2021. godinu. Ima li još netko kakvih prijedloga za promjenu? Ukoliko nema, prvo odlučujemo o dopunama pojedinačno, a onda o dnevnom redu u cjelini s navedenim dopunama. Tko je za to da u dnevni red uvrstimo prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o grafičkom prikazu ulica na području grada Šibenika? Tko je zamoljen da diže ruku? Potvrdimo. Tko je protiv? Suzdržan? Jednoglasno. Prijedlog Odluke o određivanju pravnih osoba i interesa za sustav civilne zaštite na području grada Šibenika.

Tko je za? Protiv? Suzdržani? Jednoglasno prihvaćeno. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu s financijskim izvješćem Gradske knjižnice Jurja Šižgole za prethodnu godinu. Tko je za? Protiv? Suzdržanih? Jednoglasno prihvaćeno. Ovim su točke koje su navedene uvrštene u dnevni red kao točke 30, 31 i 32, te to predlažem te utvrđujem da smo prihvatili dopunu dnevnog reda, a sad glasujemo o dnevnom redu u cijelosti s ovim dopunjenim točkama. Tko je za ukupni dnevni red? Tko je protiv? Suzdržanih? Nema. Možemo prijeći na samu točke jer je dnevni red jednoglasno utvrđen. Prelazimo na prvu točku dnevnog reda, a to je prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2021. godinu. Mogu samo, prije nego što, evo, izvjestitelj gospodin Tolić uzme riječ, samo napomenuti da je naš Odbor za plan financija i gradsku imovinu o prijedlogu godišnjeg izvješća i izvršenja proračuna grada Šibenika zasjedao i dao svoje mišljenje, da je jednoglasno utvrdio da se daje pozitivno mišljenje na ovaj predmetni prijedlog. Dajem riječ kolegi Toli ću. Izvolite. Poštovanje. Ispred vas je godišnji izvještaj o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2021. godinu, koji je ostvaren, gdje su ukupni prihodi ostvareni u iznosu 312 milijuna kuna, a rashodi u iznosu 347 milijuna kuna. To je bila godina u kojoj smo podigli i dugoročni kredit za financiranje šest velikih kapitalnih projekata grada, od kojih su četiri EU projekta. Godina je bila specifična, jer se radilo o godini izlaska iz baš pandemijske 2020.

godine, tako da nemate realnu usporedbu u odnosu na prijašnju godinu. Tako da mi u našim analizama se uvijek držimo 2019. godine kao referentne godine za usporedbu. Priložili smo detaljno obrazloženje, tako da smo spremni odgovoriti na sva pitanja. Hvala. Hvala kolegi Toli ću. Otvaram raspravu u pogledu prve točke dnevnog reda. Je li se netko javlja za riječ? Ako se nitko ne javlja za riječ, mogu ovu točku dati na glasovanje. Tko je za prihvaćanje ovoga zaključka pod točkom 1 dnevnog reda? Tko je za? 11. 11 za. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova potrebnom za donošenje ove odluke. Je ova odluka usvojena, znate i sami, da po statutu, po zakonu, o ovim odlukama glasujemo apsolutnom većinom članova vijeća. Znači, minimalno je ovaj broj i potreban za samo valjano odlučivanje, da to ne bi ostalo negdje u zraku. Druga točka dnevnog reda je zaključak o utvrđivanju prijedloga Odluke o raspodjeli rezultata za 2021. godinu. Ponovno gospodin Tolić kao izvjestitelj. Izvolite.

Poštovanje. Ova točka je direktno vezana na odluku o izvršavanju, na izvršavanje proračuna za 2021. godinu, gdje je rezultat bio minus 16 milijuna kuna, najvećim dijelom radi jako velikog ulaganja u dugotrajnu imovinu grada, gdje se vidi iz samog izvještaja da je uloženo u dugotrajnu imovinu preko 98 milijuna kuna. Na taj način se priprema i odluka o raspodjeli rezultata, gdje se zbraja na prethodni manjak ovih 16 milijuna kuna i dolazimo do visokog manjka od nefinansijske imovine od 64 milijuna kuna, koji ćemo morati sanirati u idućim godinama, te se oni prenose u iduće proračunske godine. Hvala. Hvala gospodinu Toli ću. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 2 dnevnog reda. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova potrebnom za ovo odlučivanje. Usvojena je druga točka. Treća točka je prijedlog zaključka o primanju na znanje Odluke o preraspodjeli sredstava između proračunskih stavki u prethodnoj godini.

Otvaram raspravu po ovoj točci. Zaključujem raspravu po ovoj točci i dajem na glasovanje. Tko je za točku 3 dnevnog reda? 11. 11. Protiv? Suzdržanih. Preostali većinom glasova prihvaćena je i treća točka dnevnog reda. Četvrta točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju, ali s nizom podtočaka, pa ćemo svaku od njih i prolaziti odvojeno. Prva na redu je Program održavanja komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u 2021. godini. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje... Može. Travčić. O, ispričavam se, od svjetla vas nisam vidio. Gospodine Travčiću, izvolite. Je. Nema veze. Bitno da niste ostali izuzeti. Pozdrav svima. Pokušat ću samo nekako gurnuti pitanje vezano za ovo. Mislim, gospodine gradonačelniče, slažem se s vama da Zeleni prsten grada Šibenika treba biti riješen i da je to nemar hrvatskih šuma. Zanima me da li ste vi bar jedan već apel taj uputili njima, vašeg nezadovoljstva. To me zanima. Zanima me da li možete uputiti apel starom objektu Dubravka da se ukloni ono način na koji sad izgleda. Drugi apel. I treće, još jače prema Zelenom gradu, apel da se redovno održavaju površine zelene. Hvala. Hvala, gospodine gradonačelniče. Doktore Vuliću, izvolite.

Što se tiče hrvatskih šuma, pa i privatnih vlasnika, ne da je pismeni trag postoji, nego su napravljeni konkretni sastanci. Dakle, i dalje ćemo na tome inzistirati, na rješavanju tog problema. Dakle, definitivno to treba učiniti i napraviti. I što je bilo drugo pitanje, oprostite? A Dubrava, odnosno Dubravka je u parku šume, to je privatno vlasništvo. To je u pro- prodano do koje faze razine? Mislim da je tu dolazilo čak i do promjene vlasnika, dakle preprodajom. Definitivno, mi možemo tu samo atakirati, moralno inzistirati da se to pokuša dovesti u red. Pričamo o pravu, znači nepismenom. Pravo je, znači, samo ovdje pismeno. Da ja budem iskren, ja i ne znam u ovom trenutku, ne znam da li naš Odjel za gospodarenje imovinom zna uopće tko je vlasnik, odnosno tko je kupac u ovom trenutku. Ne zanima me, ja vas to ne pokušavam, samo može se ukloniti ono kako sad izgleda. Ne možete ukloniti, dakle... Dakle, to je jedna kompleksna priča. Čim imate privatnu imovinu, intervencija

grada, trošenje javnog novca, to je vrlo upitno. Postoje pravne forme, ali to je i prespora procedura i vrlo upitna. Dobro, ispričavam se. Nastavimo na to. Ako vidimo dimljanje i stare zidove, što ste rekli, apeluju javni komunalni redari i apelira da se to privatnim vlasnicima ukloni. Zar nije moguće da isto tako nešto možemo privatnim vlasnicima uputiti, apel da to naprave? Pa možemo, naravno da apel možete napraviti, uvjetno rečeno, pokušati djelovati na njihovu svijest, savjest i moral, i to ćemo raditi, i radili smo to i do sada. Nije to samo, gospodine Travčiću, problem s Dubravkom, to je nažalost i problem s nizom neobnovljenih privatnih kuća u staroj gradskoj jezgri, u kojem se nas prisiljava da trošimo značajna sredstva za osiguravanje javnih puteva, prometnica, da ne bi došlo do nesreće, a oni jednostavno bahato s tim uopće niti razmišljaju o tome, niti razmišljaju o prodaji, niti bilo kojoj drugoj varijanti. Odnosno, ja osobno, to je moj osobni stav, tvrdim da je rješenje svih tih problema uvođenje poreza na nekretnine. Dok god vi nekretninu koja je van funkcije financijski ne opterećujete, svaki privatnik kalkulira s nekretninom, manevrira s cijenama, igra se tržištem. To je tako. Hvala, kolega Marencu. Mogu samo, evo, dok kolega dođe, konstatirati da su nam se priključili vijećnici Slavica i Restović, te nas je sada 20 na sjednici.

Poštovanje. Imam jedno pitanje u vezi odrađivanja komunalnih poslova, a to se radi o javnoj rasvjeti. I pitanje je moje bilo: u prošlom sazivu, još 2018. godine, kad se dogovara novi ugovor s firmom Pektus, bila je primjedba s moje strane, s obzirom na tehničke, tehnička dostignuća koja se brzo odvijaju na tom polju, da praktički bi bilo vjerodostojnije da se napravi ugovor na 2 godine, a ne na 4, jer smo svjedoci da praktički ugovaranje s javne rasvjete je počelo s oko 4 milijuna kuna, a danas je već došlo na 11 do 12 milijuna kuna godišnje. Tako da praktički, ovaj, gospodin gradonačelnik se onda čak i složio s menom, moram priznati. Ali s obzirom da je natječaj već bio napravljen i da je već dogovoreno 4 godine, ovaj, tako to, ovaj, nije prošlo. Međutim, svjedoci smo, bar ja koliko vidim i pratim javnu nabavu grada Šibenika, za ovu godinu, odnosno za sljedeći period, 4 godine, vjerojatno opet 4 godine,

javni natječaj je prošao, čak i izabran je Pektus, ali mi nemamo nikakve informacije ovdje na gradskom vijeću. Ne znam što se događa, da li je tu nešto sporno u vezi toga, jer sam iz javnog natječaja pročitao da praktički su bile dvije firme, jedna iz Šibenika, jedna iz Drniša, i razlike su značajne, od Pektusa do 11, 12 milijuna kuna, do nekih 7, 8 milijuna kuna drniške firme. Drniška firma je odbijena. Nisam razumio zbog čega, ali nije ni bitno. Vjerujem da je u postupak javne nabave bez ikakve stvari. Samo me zanima, i ponovno apeliram, na neki način, da se razmotri prijedlog s moje strane, a to je da je 12 milijuna kuna vrlo značajna sredstva i da čak možemo razmišljati o jednome dijelu, jer znam da je čak i Zeleni grad svojevremeno prenamijenio svoja, na neki način, djelatnosti, pa čak se i on ovlastio za tako nešto. A da li možemo mi razmišljati o jednoj komunalnoj, zajedničkoj komunalnoj, komunalnom poduzeću koje bi uzelo na svoju ruku i održavanje javne rasvjete, pogotovo što tu raste?

I moj prijedlog je uvijek bio u tom smjeru, s obzirom da rastu i kamere i bilo kakvi drugi poslovi koji su vezani za infrastrukturu gradsku, da bi to bilo i povoljnije i jasnija situacija, da to bude unutar gradskog komunalnog poduzeća. Pa eto, možda bi, da li razmišljate o tome i da li bi moj prijedlog u tom smjeru, da praktički razmislimo svi zajedno o jednom drugom načinu održavanja, ne samo javne rasvjete, nego možda i boljitku u gradu Šibeniku. Hvala. Hvala. Gospodine Mileta? Dakle, može se. Takav tip načina može se i dvogodišnje, može se i godišnje raditi, izabirati koncesionara, može biti i gradska firma. Sve ima neke svoje prednosti i mane, ali evo, ovaj natječaj još nije gotov. Dakle, on je na državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave i to sad traje i traje. I praktički, kad bi on bio svake godine, svake dvije, vama bi trebalo jedno 8, 9 mjeseci, samo za, možda i do godinu dana, za provesti postupak nabave, obzirom kako to kod nas ide, kako je, kakve su žalbe. Dakle, to govorim za godinu. A da li je pod našom kapom ili ne, to je sada isto upitno. Naravno da postoji mogućnost da to bude pod kapom grada, a onda uvijek imate ono: imamo li ljude osposobljene za to, imamo li za to strojeve. Kad je nešto pod kapom grada, bude često i skuplje nego kod privatnika.

To i sami znate kako stvari funkcioniraju. Evo, primjer samoga, samoga javnog gradskoga prijevoza, jer smo svjesni da će biti skuplje, ali podiže se nekakva kvaliteta, imamo direktan upliv i kontrolu. Dakle, to su sve opcije za potencijalno razmatranje. Sve ima, kažem, svoje prednosti i mane i odluka je tu i na vama kao gradskim vijećnicima. Hvala. Ima li daljnjih govornika? Ukoliko nema, zaključujem točku 4.a i dajem na glasovanje prijedlog zaključka za komunalnu infrastrukturu. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 4.b je Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u 2021. godini. Otvaram raspravu. Gospodin Rajić, izvolite, kolega.

Pa evo, kod ovoga materijala, odnosno Programa gradnje komunalne infrastrukture, jednim dijelom zamjenik gradonačelnika Mileta odgovarao je na ta pitanja u uvodnom našem dijelu vijećničkih pitanja. No, ja i dalje inzistiram, zapravo, što je moguće učiniti da se ulica 3. studenoga 1944. godine vrlo brzo, ili najbrže što je moguće, uredi. Posebno inzistiram na, i tražim zapravo, područje vidika i gradske četvrti Vidici, da se iznađe mogućnost da se ti automobili uistinu maknu sa, sa nogostupa. Postoji jedna mogućnost, postoji zapravo realna mogućnost, da, gradonačelniče, izvidite koje vam mogućnosti stoje, jer tamo stoji prazan jedan privatni parking. Iznajmite ga do vremena dok to ne riješite.

Treba ući u razgovor, treba osigurati sigurnost djece i ljudi na Vidicima. To je moja jednostavno sugestija, prijedlog, kako god hoćete, i da vidimo što se u tom dijelu može učiniti. Evo, toliko. Hvala, kolegi Raji ću. Samo bih vas, ovaj, napomenuo da ovaj dio dnevnog reda se odnosi na ono što je prethodno razdoblje, a mi sada vodimo raspravu o onome što je buduće razdoblje. Imamo točke dnevnog reda koje se odnose na to sadašnje i buduće razdoblje. Pa bih vas samo molio da, eto, usmjerimo se, ovaj, na onaj dio dnevnog reda na koji bi se eventualno i rasprava mogla voditi. Ali to, jasno, ne umanjuje važnost vašeg pitanja. Imamo li daljnjih govornika? Ako nemamo, možemo... Molim? Evo, ispričavam se, očito ste mi, ovaj, u onom mrtvom kutu gore.

Par pitanja. Znači, u prijašnje. Mi uvijek navodimo, vidim tamo uređenje plaža i nekih još stvari, mi uvijek navodimo novi pijesak. Mislim, našlo bi se tu još dosta stvari za pričati, ali ajmo reći pijesak, i onda po završetku sezone, zar ne bi bilo dobro po zaključku ovog ovakvog referata da se taj pijesak izvadi na svim plažama, da se umanji trošak, kako bi onda možda gradu ostalo više novaca? Možete li po tom zaključku da dođe više novaca možda za uređenje Duboke, koja nam već stoji jako dugo, a svjedok sam sam tamo, stalno sam sa svojim kolegama korisnicima, da nije sređena? I postoji li šansa da mi u gradu Šibeniku, a nemojte mi spomenuti Azimut, da imamo jednu veliku zelenu površinu ili umjetnu travu na koju će se moći doći zabavnog karaktera ili rekreativnog, ili ono, jednostavno, postoji li šansa da dobije grad Šibenik jednu veliku zelenu površinu?

Hvala na pitanjima. Gospodin gradonačelnik će dati odgovor. Dakle, u cijeloj Hrvatskoj, pa i u gradu Šibeniku, se takozvano dohranjivanje plaža vrši na jedan, ja bih rekao, strogo ograničeni način. Dakle, mi ne smijemo nasipati more i mijenjati obalnu crtu, mi možemo dohranjivati plažu. A kako se nalazimo ne na jezeru, nego na moru, jugo, bura, dovoljno je jedan dobar vjetar da praktički uništi sve ono što ste napravili, odnosno da ja prevedem. Prezahtjevno bi to bilo vaditi taj šljunak, ono što more svojom mijenom, plimom, osjekom ili u slučaju jednog ili drugog vjetra to povuče za sobom. To jednostavno nije moguće, jer realno gledajući i govoreći, sve te plaže koje mi uvjetno stvaramo, to je atak na prirodu. Dakle, svaka plaža, kad je prirodna, kad ima svoje sike i sve ono što, naravno, suvremenom čovjeku nije baš prihvatljivo, ona funkcionira desetljećima i ne trebate je ništa ni dohranjivati, niti organizirati, niti uređivati. Što se tiče Duboke, to nije naše područje, dakle, to je područje koje nije pod ingerencijom grada Šibenika i tu mi ne možemo napraviti jednostavno ništa. Ali, evo, sada jedan dodatak, jedno, ja bih rekao, glasno razmišljanje. Mislim da je Šibenik vrlo blizu činjenici da bi morao osnovati posebnu tvrtku, komunalno poduzeće, koje bi se bavilo samo održavanjem plaža i eventualno pridodati održavanje javnih prostora, odnosno dječjih igrališta. Jer broj tih dječjih igrališta, devastacije koje se dešavaju, održavanje plaža koje je sada u ingerenciji Zelenog grada, to zahtijeva već popriličan broj ljudi, i naravno, vremenski period u kojem se to zahtijeva je sve duži.

Nije to samo za 2, 3 mjeseca, nego praktički, evo, lito počne, uvjetno rečeno, prije nego što mi predviđamo, jer su takvi vremenski uvjeti, a ljudi dođu na plažu, a mi nismo niti krenuli. S druge strane, ponavljam, postoje stroga pravila, jer kad vi naspete, pa desi se jugo, kao što se ovo desilo, i on to sve povuče, vi imate trošak koji onda, čak i uvjetno rečeno, nije bitan trošak, nego način na koji ćete provesti novo, kako ćete dobaviti novi materijal, kako ćete angažirati, jer je to rezultat natječaja. Što se tiče tih sportskih terena koji su u javnoj funkciji, meni je žao ako niste bili, ali otvorena su vam vrata da dođete. Dakle, mi smo napravili idejno rješenje sportsko-rekreacione zone Jamnjak, koja je, po meni, zaista idealno, gdje će praktički svi oni objekti koji spajaju Jamnjak zajedno s Jurasima, i otpočeli smo razgovore i s Vodovodom o rješavanju problema vodoopskrbe, čuvajući postojeće objekte, napraviti sve moguće sportske objekte, uključujući i trim stazu, i to atletsku trim stazu, i stadion, i prostor za badminton, kuglanje, sve što jeste, i to isključivo za javnu funkciju, odnosno za upotrebu građanima. Kako u financijskim okvirima 21-27 postoji stavka za obnovu sportskih objekata, mi ćemo taj projekt jednostavno aplicirati. Hvala. Gospodine Travčić, izvolite.

Broj 1. Malo sam čovjek od mora. Jugo je sad u 6. i završava u 10., znači mogli bi to napraviti, jer ima nekih plaža koji to baš naprave, ali činimo možda uslugu koncesionarima koji se bave tim poslom, ne valja vam. Broj 2. Kad kažete ingerencija nekog drugoga, nije grada, županije, ja znam da ste vi gradonačelnik, vi možete napisati nešto što drži vodu. Ako niste, uvjerite me suprotno, ako niste taj čovjek. Treće. Znači, vi govorite da Jamnjak, to je super, i vidim da se neki već novci troše vezano za projekt Jamnjak, znači dokumentacija ide, ali mi nemamo. Postoji li šansa da napišemo apel u Ljubici, HNK Šibenik, da nam vrati ono travnato igralište, pa da napravimo jednu super travu? Vi nemate pojma koliko je to lijepo kad izađete s obitelji, s prijateljima, imate površinu na kojoj možete... Nemojte sljegaja ramenima, bar me podržite koji put. I zaboravio sam sad što smo još rekli za četvrto. I super, zovite me za tim, jer ja bih volio biti u vašem timu za pomaganje komunalnih aktivnosti po gradu. Eto, to vam je, imate već jednog čovjeka. Hvala vam za to. Hvala. Gospodine Borić, izvolite.

Ja mislim da je rješenje, i da gospodin Travčić ne misli da ja imam osobno atak na njega. Evo, ja prihvaćam vašu ideju da vas uvrštim u taj tim, pa da vidite kako to sa strane izgleda puno, puno jednostavnije nego što u praksi i u životu jeste. Evo, pa će, između ostalog, biti priča i o travi i vlasništvu i strukturi vlasništva i ulaganjima i svašta nešto. Dakle, evo, pred gradskim vijećem kažem, i ovdje su pročelnici, uvrstit ćemo vas u tim, iako niste dio vladajuće koalicije. Dakle, s vašim utjecajem, iskustvom, sugestijama u održavanju nekih javnih površina, odnosno sportskih terena. Ja se ispričavam, zašto je to vladajuća koalicija kada nisam građanin grada Šibenika? Sve drugo mi stoji. Dobro. Idemo dalje. Ima li još netko tko se javlja za riječ? Kolega Slavica se javio, izvolite.

Ma ja se samo nadam da ću u sljedeća 3 mjeseca, kad bude već nova sjednica gradskog vijeća, dobiti pisani odgovor vezano za skloništa. Tako da, eto. Dobro, ovo smo malo returnirali na vijećnička pitanja koja su bila postavljena, ali mogu se naslanjati i na ovu problematiku. Imamo li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujem točku 4.b i dajem je na glasovanje. Tko je za? 11. 11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. Točka 4.c je Program javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti grada Šibenika za 2021. Otvaram raspravu. Gospodin Travčić se javio, izvolite.

Ovaj put vas nisam ni vidio. Ne znam hoću li pogoditi, ovaj, ali kažem da odgovor na vijećničko pitanje s potpisom gospodina Tihomira Paškova kaže da u gradu su svi komercijalni prostori u funkciji, osim kraja Zvonimira 5, okej, to mi je u redu. Od nekomercijalnih imamo na Stjepana Radića 45, 54. Zašto ovo govorim? Jer ovo je vezano za potrebe javne kulture i tehničkoj znanosti, znači možda s prostornim možemo oplemeniti ovu strukturu. Ali ne razumijem gdje je urbani centar na Kralja Zvonimira 7a. To mi nije jasno. Gdje se to nalazi i u kakvoj je to funkciji sada?

Gospodin Mileta. Urbani centar, tamo je bio JEDIK, dakle to je prostor preko puta Šarine pekare, jel', stare. To je prostor koji služi pojedinim udrugama da tamo održavaju svoje i skupštine i druženja i sjednice. I to je prostor koji, kako stvari stoje, udruga Mladi je uče najviše koristiti. Hvala. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujem raspravu o točki 4.c i dajem je na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 4.d je Program zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama grada Šibenika za 2021. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 4.d. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 4.d. 4.e je Program javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za 2021. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 4.e. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. Program javnih potreba u sportu za 2021. godinu. Otvaram raspravu. Kolega Travčić se javio, izvolite.

Pa jedna pozitivna obzervacija, znači prostor u sportskom centru Ljubica, dolje, ovaj, gdje je bila stari neki objekt, ugostiteljski objekat, super mi je što je na inzistiranje ovdje za ovim se ogradilo i zaštitilo, jer je bio u degutnom stanju. Pa me samo zanima, znači, kakva je projekcija budućega, vezano za ovaj zaključak, što se može očekivati od samog tog prostora. Jer to je, ono, dolje bivši mangan kod Ljubice ispod, što se sad ogradio OSB pločama. Gospodin gradonačelnik dr. Borić, izvolite. Cijeli obuhvat Ljubice, zajedno s ovim dvoranom za borilačke sportove, svlačionicama, nekadašnji kafić Mangan, je predmet razgovora, čak i privatnih investitora. Vidjet ćemo što će rezultirati. I između ostalog, ti fiksni objekti su prijavljeni i kroz energetsku obnovu za kompletnu sanaciju. Dakle, definitivno se razmišlja o prostoru i prostor će biti, uvjetno rečeno, priveden na primjereni način svrsi, u namjeni, u svojoj osnovnoj namjeni koja ona dolje i jeste, samo, naravno, s puno, puno boljim uvjetima i dodatnim prostorima.

Hvala. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujemo raspravu o točki 4.f i dajemo je na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 4.f. 4.g je Program javnih potreba u osnovnom školstvu grada Šibenika za 2021. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje 4.g. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno je 4.g. Ovim je točka 4.f apsolvirana. Prelazimo na točku 5. dnevnog reda, a to je Prijedlog 1. izmjene dopune proračuna grada Šibenika za 2022. i projekcija za 2023. i 2024. godinu. Izvjestit će gospodin pročelnik Tolić, izvolite. Poštovanje, ispred vas su prve izmjene dopune proračuna grada za 2022. godinu, koje su prvenstveno tehničke prirode, znači nisu bili uključeni proračunski korisnici, koji će biti uključeni u idućim izmjenama i dopunama proračuna. Tu se prvenstveno išlo osigurati sredstva za subvenciju javnog prijevoza firmi Gradski parking d.o.o., za koje podatke nismo imali dok nije bio, onaj, studija pri kraju, vezano za javni gradski prijevoz i PS ugovor koji uskoro stupa na snagu, nakon godinu dana objave na europskoj razini. Osigurana su i sredstva za iduće 2 godine, međutim, u jednim i drugim dokumentima, zato što Ministarstvo financija ne dozvoljava da se mijenjaju projekcije u samom ovom dokumentu, pa je kroz odluku o izvršavanju osigurano dodatnih po 10 milijuna za 2023. i 2024. godinu. Naravno, to nije cjelokupan trošak, zato što je isti, bit će veći trošak javnog prijevoza, ali bit će i određeni prihodi.

Od ostalih elemenata zbog kojih smo radili rebalans, najveće stavke su osiguranje povećanja sredstava za plaće gradskim vrtićima, zbog zakonske obveze, koji se usklađuju s učiteljima u osnovnim školama, i zbog realne dinamike izvršenja projekata, pa je trebalo prilagoditi sredstva koja nisu bila izvršena u 2021. godini. Sad ih prikazati za Tvrđavu sv. Ivana i za Koralje na Zlarinu. Hvala. Hvala gospodinu Toli ću. Moram vas izvjestiti da je Odbor za plan financija i gradsku imovinu na drugoj sjednici 7. lipnja razmatrao ovaj prvi rebalans, te da je dao pozitivno mišljenje, jednoglasno, na prijedlog prvih izmjena i dopuna proračuna grada za 2022. i projekcija 2023. i 2024. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se javio, izvolite, cijenjen kolega.

Najljepše zahvaljujem. Poštovani gospodine predsjedniče, svakako, najzanimljivija stavka, kao što je pročelnik upravo i rekao, ovog proračunskog rebalansa jest novi proračunski trošak u visini od 5 milijuna kuna, koji je posljedica, kako tamo piše u obrazloženju, pismenom realizacije nove aktivnosti, i to pod naslovom subvencija javnog prijevoza, koja će biti usmjerena prema Gradskome parkingu. Taj novi proračunski trošak nam svjedoči o početku realizacije plana o utemeljivanju tvrtke za linijski prijevoz građana u krilu Gradskog parkinga d.o.o. To je očigledno iznos subvencija za drugo polugodište ove godine, jer je u proračunskim projekcijama za 2023. i 2024. godinu u tu svrhu planiran iznos od 10 milijuna kuna.

Puno sam o tome govorio, puno sam riječi ovdje izrekao. Ne bismo li mi, gradski vijećnici, kao reprezentanti volje građana, dobili troškovnik ili feasibility studiju koja će nama, a i gradskoj, sveukupnoj gradskoj javnosti, jasno kazati koliko će građane i gradski proračun realizacija projekta ovoga novoga gradskoga prijevoza, koliko će nas to sve skupa koštati. Do danas taj odgovor, konkretan, nisam dobio. Stvar dodatno usložnjava i višekratno ponavljano obećanje gospodina gradonačelnika da bi taj i takav prijevoz trebao biti besplatan. Danas smo svi mi ovdje nazočni primili informaciju da ćemo iz gradskog proračuna u sljedećoj, a i u 2024. godini, godišnje subvencionirati gradski prijevoz s 10 milijuna kuna, što onda opet znači da taj naš gradski prijevoz, po mom uvjerenju, neće biti besplatan. U ovoj godini sigurno, a u sljedeće 2 godine gotovo posve sigurno. Naime, uz ovu subvenciju gradskom parkingu, u proračunu je ostala stavka na stranici 11, subvencija za javni prijevoz umirovljenika, djece, udovica i roditelja poginulih branitelja, u visini od 3.375.000 kuna, koja bi, po mome uvjerenju, a i po logici stvari, bila barem značajno umanjena ako bi gradski prijevoz bio besplatan od ove jeseni. Nadalje, ne vidim načina da se s 11. autobusa zatvore potrebe svih autobusnih linija na administrativnom području grada, već će biti potrebno nabaviti gotovo još 2 puta toliko vozila. Sam gospodin Mileta je u svojem ne tako davnom intervjuu jednom lokalnom mediju spominjao i veći broj vozila za gradski prijevoz koje bi trebalo nabaviti.

Mislim da smo čak išli do nekakve brojke od 50, ako se ne varam. U recentnim okolnostima, kad nabavku autobusa financijski prati Europska unija svojim sredstvima, mi smo u godišnjem proračunu morali predvidjeti trošak malo manji od 4,5 milijuna kuna za nabavku tih prijevoznih sredstava. A ako nas Europska unija ne bi pratila, u sljedećim nužnim nabavkama, iznosi koje bismo u tu svrhu morali potrošiti kreću se, vrlo vjerojatno, do razine od oko 25 milijuna kuna ili više, u sljedećoj, kao i u 2024. godini, ukoliko cijene na tržištu ne budu rasle. Mi ćemo iz proračuna za ovu godinu imati troškove gradskog prijevoza u visini od 12.830.000 kuna. Tu su troškovi dviju subvencija i trošak nabavke autobusa. Tako da, realno gledano, obećanje o besplatnom gradskom prijevozu treba doista ocijeniti suspektnim. Kad sagledamo potencijalne troškove gradske tvrtke za linijski prijevoz građana, i to bez nabavke neophodnih vozila koja bi taj prijevoz obavljala, dolazimo do iznosa od cirka 15-ak milijuna kuna, što predviđeni iznos od 10 milijuna kuna godišnje za subvencije gradskom parkingu čini nedostatnim, ukoliko se želi realizirati gradonačelnikovo obećanje o besplatnom gradskom prijevozu. S druge, pak, strane, novi paket sankcija koji je Europska unija nametnula Rusiji vezano uz uvoz nafte morskim putem dale su dodatni zamah poskupljenju naftnih derivata, što će troškove linijskog gradskog prijevoza dodatno uvećati, pa i o tome treba voditi računa. Stoga je možda interesantno prisjetiti se koliko smo mi lavirali u procjeni troškova, proračunskih troškova za uvođenje ovog novog gradskog, pogotovo besplatnog gradskog prijevoza.

Dakle, prisjećam se izjave gospodina Burića od 18. ožujka ove godine u jednom lokalnom mediju, gdje on prognozira da će nam projekt tog besplatnog gradskog prijevoza proračun opteretiti s otprilike 6 milijuna kuna, a onda, 28. travnja, zamjenik gradonačelnika, gospodin Mileta, izlazi s procjenom od 10 milijuna kuna godišnje. Dakle, samo u mjesec dana nam je procjena narasla za 4 milijuna kuna, i ta je procjena i unesena u projekcije za 2023. i 2024. godinu, što, budimo realni, nije dostatan iznos, a evo i zašto. Dakle, u konzultaciji sa stručnjacima, jedno sam kratko vrijeme bio čak i ministar prometa ove zemlje, pa evo, imam nekakve veze. Dakle, svaki autobus, dizel autobus, troši cirka 30-ak litara, odnosno 30 litara dizela na 100 kilometara. Ukoliko svaki autobus prijeđe dnevno 200 kilometara, a što će biti slučaj ako će voziti ujutro od 6 navečer do 10, tih 30 nužnih autobusa koje bi pokrilo sve gradske linije bi potrošilo cirka 1.800 litara na dan, 54.000 litara mjesečno, što pri cijeni od 13 kuna za litru, sad je čak nešto viša, a u perspektivi i još viša, to daje iznos od 8.424.000 kuna godišnje. 30 autobusa traži zapošljavanje 60 vozača, i ako im odredimo, reći ću tako, mizernu plaću u iznosu od 6.500 kuna bruto, što bi dalo nekakvu plaću od 5.000 kuna neto, to nas dovodi do iznosa od 4.680.000 kuna godišnje, što sve u zbroju vodi do sume od 13.104.000 kuna na godinu.

Pritom nisam uzeo u obzir troškove održavanja, plaće radnika koji će raditi na održavanju, uređenje i održavanje autobusnih stajališta, kao i izgradnja i održavanje novog logističkog centra tvrtke na Podimlju. Ukoliko griješim, molim vas da me ispravite i demantirate. Da me se ne bi krivo shvatilo, ja ovdje ne govorim protiv podizanja standarda, i to sam i prije na sjednicama govorio, u kvaliteti gradskog linijskog prijevoza, nego doista želim prekinuti jednu, sad već možemo je nazvati lagano i tradiciju, ulaska u velike projekte bez prethodnog izvješćivanja javnosti o troškovima tih projekata, pa i davanja nekih utopističkih obećanja. I završit ću, neću dugo još govoriti. Vrlo često se spominju usporedbe s Estonijom i gradom Tallinnom, koji ima besplatan gradski prijevoz. Ovdje treba reći, najprvo, da je to zemlja koja ima negdje 25 do 30 posto veći BDP nego Hrvatska. Druga stvar, uspoređivati Šibenik s Tallinnom. Tallinn je grad od 500 ili 550 tisuća stanovnika koji je gospodarsko srce Estonije. Dakle, oni su uveli gradski prijevoz, besplatni gradski prijevoz za građane, temeljem referenduma. Tadašnji gradonačelnik je raspisao referendum, s tim da je građanima prezentirao koliko će to koštati građane i koliko će to koštati proračun. Tada se izuzetno veliki broj ljudi koji su radili u Tallinnu, ali nisu imali prebivalište, jer je bio uveden besplatni gradski prijevoz za one koji imaju prebivalište u Tallinnu. Dakle, veliki broj tih ljudi koji je radio i bio poslovno vezan za Tallinn se prijavilo s prebivalištem radi toga da ostvari pravo na besplatni gradski prijevoz, i dogodio se fenomen da su imali, uz financiranje besplatnog gradskog prijevoza, 20 milijuna eura suficita u gradskom proračunu.

Mi se, dame i gospodo, ne možemo uspoređivati s tim prilikama i s tim okolnostima. Zato vas molim da prestanemo s nerealnim obećanjima, i još jednom vas molim da iznesemo definitivno procjene troškova uvođenja ovoga gradskoga, novoga gradskoga prijevoza, protiv kojega apsolutno ništa nemam. Ali imam prigovor na način kako se prezentiraju troškovi i na koji način se o troškovima odlučuje. Hvala lijepa. Hvala. Gospodin gradonačelnik, pa iza se javio gospodin Marencin. Ja ću nastojati biti kratak na ovaj referat. Dakle, definitivno, grad Šibenik neće odustati od suvremenog, modernog komunalnog prijevoza. Gospodine Kovač, ja mogu usporediti Šibenik sa svima, i ja uvijek tvrdim da nitko nije bolji od nas, odnosno naša intencija je uvijek biti najbolji. Nije bitna veličina. Možemo se usporediti, recimo, sa Zagrebom, pa ćemo napraviti bolji komunalni prijevoz nego što ga ima grad Zagreb. Treće, definitivno nećemo odustati od činjenice da kompletno administrativno područje grada Šibenika ima komunalni prijevoz. Ili, ja ću to skratiti i kazati da dijete iz Šparadića, Žaborića, Grebašnice ima jednako pravo da se bavi sportom, dodatnim aktivnostima van škole i van vezanosti za školski autobus, i da se osjeća kao pripadnikom i građaninom ovog grada. Definitivno nećemo odustati od ideje da moji sugrađani u gradu Šibeniku imaju siguran i kvalitetni komunalni prijevoz. Sve te brojke koje ste vi iznijeli, ja neću njih elaborirati, one praktički nisu ni bitne, zato što grad Šibenik svakom projektu pristupa vrlo ozbiljno, pa između ostalog, sve odgovore na ta pitanja će dati studija koju radi ozbiljna tvrtka, dakle Ernest & Young, koja će, između ostalog, kazati način financiranja organizacije tog komunalnog prijevoza.

Činjenica jeste, i to mi znamo, da će biti potrebno kupovina dodatnih autobusa za povezivanje svih dijelova administrativnog područja grada Šibenika, ali će studija dati i odgovor kakvi su to autobusi, koje veličine i kako će prometovati. Ovo što sam ja s vama dijelio, to su bili privremeni izračuni. Ono što ćete vi dobiti, sve na ruke, je kompletna studija. Dakle, sve ono što zna gradska uprava, zna će i svi vijećnici, zna će svi građani, točno koliko to koristi. Najkvalitetnija pomoć u organizaciji prometa, u kretanju i stajanju, pa ja bih rekao najkvalitetnija i ekonomska pomoć sugrađanima, upravo izazvano ovom, ja ću je nazvati energetskom krizom, jer, nažalost, rat u Ukrajini je sada postao praktički ekonomsko-energetska kriza u svijetu. Je omogućiti ljudima da ne idu od lokacije A i B, bez obzira koliko one su udaljene, vlastitim automobilom, nego da idu sigurnim, kvalitetnim, modernim prijevozom. Paralelno to prati, a kroz ovo jutro se provlačilo informacije o uređenju ugibališta, digitalizaciji autobusnih stajališta, proveden je natječaj za takozvanu montažu totema. Omogućit će se digitalnim putem praćenje rasporeda dolaska autobusa, kašnjenja ili nekašnjenja, do mogućnosti kupovine autobusne karte. Ono, da zaključim, sve odgovore na sva pitanja, kad studija bude gotova,ćete, naravno, svi imati i svima će to biti predočeno. Ono s čemu ja sanjam je da, kad dijete krene iz kuće i ide od lokacije A do lokacije B, bit će dovoljno doći na autobusnu stanicu, sačekati desetak minuta i dočekati svoj autobus koji će biti siguran, koji će biti dostupan, koji će biti točan i koji će biti moderan.

Ono što smo mi do sada imali u gradu Šibeniku, najblaže rečeno, ne liči na ništa. Hvala. Gospodin Kovač prvo, pa Marencin, pa Slavica. Poštovani gospodine gradonačelniče, poštovani gospodine predsjedniče, kolegice i kolegama, evo, jedna mala reakcija. Ja najprije ne bih želio, ne bih želio da meni bilo tko, pa niti gradonačelnik, stavlja u usta spočitavanje ovih namjera. Dakle, da meni bilo tko stavlja u usta da sam ja neprijatelj ovoga novoga koncepta gradskoga prijevoza. Vi nas uvjeravate ovdje, kad sam ja usporedio Šibenik s Tallinnom, vi govorite: "Mi nismo gori ni od koga." Pa tko je rekao da smo mi gori od Tallinna? Ali mi živimo u posve drukčijim okolnostima, živimo u posve drukčijem gradu, živimo u posve drukčijem gospodarskom okruženju. Dakle, te stvari treba uzeti u obzir. Treće, što meni jednostavno nije jasno, mislim, nije mi pojmljivo, da vi pred sveukupnom javnošću kažete da brojke nisu bitne. Dakle, nije bitno da li će nas doći, ovaj, proračunski troškovi 20, 30, 10, 50 milijuna kuna, vi mislite da to nije bitno. I onda, što je najfascinantnije, i prije tri mjeseca sam dobio isti odgovor: "Studija se tek radi." I mi ćemo vama prezentirati koliko će to sve skupa koštati. Ali vi ste, gospodine gradonačelniče, ušli u taj projekt, a da prethodno ni vi, a ni nitko u šibenskoj javnosti, a niti u ovome vijeću, ne zna koliko će to koštati.

Dakle, rekao sam da je gradonačelnik Tallinna, tadašnji, proveo referendum. Referendum na način da je građanima i gradskoj javnosti objasnio: "Mi hoćemo, evo, realizirati taj projekt besplatnog gradskog prijevoza, to će koštati toliko, izvolite, gospodo, glasujte o tome da li ste za to ili niste." Evo, o tome se radi, o tome se radi. Dakle, po meni je apsurdno, a vi možete tvrditi drugačije, i ja vama čestitam na vašim retoričkim, ovaj, na vašoj retoričkoj umješnosti, ali govoriti o tome, u projekt se već debelo ušlo, zapošljavaju se vozači, kupljen je jedan dio autobusa. Dakle, govoriti da će se studija tek izraditi i da je u fazi izrade, to je po meni, evo, nemojte me krivo shvatiti, neozbiljno. Hvala lijepa, neću se više— Gospodin gradonačelnik, odgovorite.

Kad smo mi krenuli s projektom komunalnog prijevoza, ja neću nikoga imenovati, onda smo bili dočekani viješću: "Burić priča", da ne kažem prostu riječ, ali ću reći pristojno, utopiju. Evo, ta utopija se realizirala, pa je 11 autobusa, potpuno novih, Euro 6, parkirano na prostoru autotransporta. Ali da ne bi opet bilo da ja stalno oponiram i da pričam bajke, ovdje ima nekoliko ljudi koji rade na jednom vrlo kompleksnom projektu kao što je komunalni prijevoz, ima tu još nekih sastavnica, i točno se zna kad što će biti gotovo, i nije bilo nikakve prolongacije. Evo, pa da ne bude da samo ja objašnjavam, ja ću pozvati čovjeka koji svakodnevno radi na projektu, pročelnika za gospodarstvo, Petra Mišuru, nek kaže detalje, bez konzultacije sa mnom, da vidim gdje se podudaramo u izjavama.

Gospodin Mišura, izvolite. Dobar dan. Pozdravljam sve, cijenjeni vijećniče Kovač. Da, pokušat ću vas informirati o tijeku izrade studije. Znači, u sklopu projekta"Integrirana mobilnost na području grada Šibenika" provedena je javna nabava velike vrijednosti za studiju koja je imala tri, tri puta je bila u postupku žalbe, te je konačno ugovor potpisan krajem prošle godine, na kraju je izabran izvoditelj koji je sva tri puta, na kojeg su se žalili ostali žalitelji, koji je imao i najnižu cijenu i sve potrebne reference, tvrtka Ernest & Young. Prilikom izrade studije, prilikom pisanja projekta"Integrirana mobilnost", predviđena je izrada studije da traje 12 mjeseci. Kako je zbog tih žalbenih postupaka kašnjeno, mi smo uspjeli zajedno s tvrtkom smanjiti taj rok na 7 mjeseci, s tim da smo se najviše fokusirali na ovaj dio koji bi trebao krenuti što prije, a to su linije, to je broj autobusa. Kao što kažete, informacije se nisu puštale, odnosno u ovom slučaju, što je rekao zamjenik gradonačelnika Mileta, mi čim dobijemo neku informaciju, tako kad smo dobili shemu gradskih linija, pustili smo se, pa je bilo gdje su prigradske linije. Sad su završene prigradske linije i završena je financijska analiza troškova, na koju grad Šibenik i gradski parking koji surađuju još nisu dali svoje komentare. Što se tiče broja autobusa, ja neprekidno sam slušao podatke koliko treba. Brojanjem autobusa na terenu utvrdili smo da 19 autobusa obavlja taj prijevoz na području grada Šibenika do sada, u ATP-u.

Tu je, tu ima jednih situacija da su te dijelom linije se preklapaju i sa županijskim, međužupanijskim linijama, imamo liniju za Bilce, Mandalina-Bilce, koja je druga općina, tako da je tu, tu je bio jedan dosadašnji kaos, mi ne smijemo voziti u druge općine bez suglasnosti i svega toga. Ono što mi znamo od početka jest da ovih 11 autobusa nije dovoljno, ali isto tako mi ne moramo imati sve autobuse u vlasništvu gradskog parkinga da bi obavljali komunalni prijevoz. Mi imamo pravo podugovaranja, što ne isključuje, znači, to podugovaranje će ići na javni natječaj, i neke linije će moći voziti podugovaratelji. To je, gradski parking će vjerojatno uz ovih 11 nabavljati nekakve druge autobuse drukčijih veličina. Ovih 11 je od početka planirano da zatvori gradske linije. Zašto 11? To je bila maksimalna vrijednost koju smo mogli dobiti. Grad Šibenik je u trenutku prijave na ovaj projekt bio u izrazito nepovoljnom položaju prema nekim drugim gradovima koji su imali poduzeća u svome vlasništvu, koji su mogli se javljati na natječaje. Mi smo jedini grad koji je dobio autobuse, a ne javno gradsko poduzeće. Koliko su financirani autobusi? Autobusi se, kaže da su sufinancirani 85%, međutim, mi smo se kasnije uspješno aplicirali na fond za sufinanciranje, i od preostalih 15% dobili smo još 50% za sufinanciranje. Zašto dizel? Jedino su mogli u tom trenutku, na taj natječaj su bili dostupni dizeli, jedino su bili 12-metarski niskopodni.

Kažem jer jer smo mi imali tada tvrtku u svome vlasništvu, da smo imali flotu autobusa, prema postotku te flote, prema zagađenju se moglo eliminirati. Još da kažem, vezano za neke ove ekološke parametre, smatra se da taj jedan autobus zagađuje otprilike kao 70 automobila, što se tiče u javnom gradskom prijevozu, tako da ako 70 automobila supstituiramo s jednim autobusom, onda iz ove potrošnje 30-40 se radi o značajnoj smanjenju emisije CO2. Mogu vam reći da svi sljedeći autobusi će biti električni. Zašto? Zato što je novim operativnim programom, odnosno sad se zove samo program "Konkretnost i kohezija", području prometa, znači, prioritetni cilj mobilnost, isključivo 100% električni autobusi ili autobusi na vodik. Ali to je za sljedeće nabave. Koliko će koštati gradski prijevoz? Mi sada imamo izračun s kojim, kažem, imamo komentare, i to vam se, što ste rekli, može promijeniti u trenutku. Da li ćemo mi staviti na Vrpolje tri linije kao do sada, ili ćemo podići standard sa tri na pet linija, naravno da je cijena veća. Znači, cijena je isto tako veća kako ide i gorivo. Tako da i PSO ugovor, koji će biti dostupan javnosti 31.07., po kojem će voziti gradski parking, on će biti na jednom trenutku fleksibilan. Ne možemo mi znati koliko će se kretati ni cijena goriva. Također su i poremećaji na tržištu rada izraziti, plaće vozača su skočile enormno zadnjih, zadnjih dvije godine, tako da je to jedan kompleksan proces, i zato će taj PSO ugovor biti fleksibilan.

Ovo su preliminarni podaci kojima mi osiguravamo sredstva da bi on nesmetano funkcionirao. Znači, da li će voziti na liniji, od ove jedne što smo predstavljeni, Meterize, Meterize-Ražine, da li će voziti tri autobusa ili dva autobusa, to je 50% veći trošak. U gorivu, u broju vozača. Znači, na gradskoj upravi je da se odluči zajedno s gradskim parkingom koliko ćemo. Postoje tri, četiri varijante, postoji minimalna varijanta, postoji optimalna varijanta. Mi smo sada u varijanti koju smo odabrali, ja tek znam brojeve, 2,2 g, je varijanta koja omogućava iskorištenje 11 autobusa na gradskim linijama, mora ćemo još sa nekim svojim vozilima supstituirati ove prigradske linije, i 30% možemo ugovoriti vanjskoga prijevoznika za prigradski. Ono što u komunikaciji s gradonačelnikom, što je jasno, jest: sigurno neće biti komercijalna cijena prijevoza. Znači, zato grad subvencionira, da bi ta cijena prijevoza bila što jeftinija. Ja bih upotrijebio jedan medicinski izraz, to će biti participacija, kao kod zdravstvenog osiguranja, znači, ići ćemo na taj jedan iznos participacije. Naravno da moramo voditi razlog o socijalnoj i demografskoj komponenti. Neće biti cijena pokaza ista za djecu, socijalne slučajeve umirovljenike kao i za radne osobe, i mislim da ćemo barem je takav sada prijedlog, a to ste i vi sami rekli za Eston, za Tallinn, da neće biti ista cijena za građane Šibenika i ostale. Jer grad Šibenik i do sada uvijek je radio projekte i radi, u principu obavlja centralnu funkciju županijskog središta, gdje mnoge funkcije te on sam plaća iz svog proračuna, a koriste i svi ostali gradovi u županiji i susjednih općina.

Tako da će građani grada Šibenika sigurno plaćati manju participaciju, bih nazvao, nego ostali, s obzirom da se projekt financira iz proračuna grada Šibenika. Sad ne znam da li sam sve uspio odgovoriti, ali... Jedna rečenica ne bi bila previše dosadna. Znači, bilo je utopističko obećanje gradonačelnika... Ne. Kako ne? Sad ste vi rekli... Ne, ovo je zapravo... Da će taj prijevoz biti besplatan. Znači, besplatan. To je jedan traktat sad izveli, ja sam samo želio nekakve principe u financiranju i u komunikaciji sa gradskom upravom. Ja sam se isto vozio u Tallinnu autobusom i platio sam 2 eura. Kartu? 2 eura kartu, tako je. Zato ja kažem da će građani Šibenika imati znatni popust. Jedan prijedlog je da bude, da jednostavno moramo imati evidenciju ulazaka i izlazaka, znači da znamo optimizirati linije u budućnosti, opterećenje po pojedinim linijama, i da zato nije dobro da se ne vodi nikakva evidencija. Ovome prvome krećemo, konačni cilj je i povećanje broja linija, znači za svako prigradsko mjesto, znači da sada imaju minimalan standard koji sada imaju, ali da ga s vremenom povećavamo, i nabavka novih autobusa, i konačni cilj je taj besplatni, što je gradonačelnik više puta rekao, u ovome prvom trenutku ćemo ići sa participacijom. Znači, ako je nešto 10% od komercijalne cijene, ja bih to mogao nazvati besplatnim. Znači, ja bih, ako je 10%, 10-20%, ako je nešto bez, ako je nešto od komercijalne cijene, to je, to je de facto besplatno, to je više evidencijska usluga, kao što uzimate lijek na recept pa platite onih 10 kuna ili platite 80 kuna, je li u Hrvatskoj zdravstvo besplatno?

Dopunsko zdravstveno osiguranje 80 kuna. Ako netko vjeruje da s 80 kuna može pokriti sve svoje operacije, sve svoje troškove, tako je i ovo. Molim, ajmo se koncentrirati na raspravu. Idemo dalje. Kolega Marenc se javio, pa kolega Slavica, pa kolega Restović. Hvala, kolega Mišura. Tema je vrlo zanimljiva, s obzirom da nisam znao da će se ovako razviti u ovome pravcu. Ali moram podržati kolegu Kovača u većini, što je on praktički iznio ovdje. A ovo bi se dalo već pretvoriti u nekakav igrokaz vladajućih, na neki način, od obećanja do ovih stvari. Prvo bih htio demistificirati veliku ulogu Šibenika u nabavci autobusa. Da to jedanput zauvijek stane u naču. U zadnje 3-4 godine Zadar je dobio 25 autobusa, Zagreb 15, Sisak 20,

Osijek 12, Split 34, Vinkovci 7. I to je bila franšiza prije 3-4 godine unutar tih 200, 200 autobusa koje je praktički Ministarstvo prometa agitiralo i tražilo od gradova da se sudjeluje u tom projektu. I zbog toga je bilo naprasno mijenjanje pustog projekata od Poljane do logističkog centra i ne znam šta, integralnog prometa, da bi se to dobili autobusi. Ali, ljudi moji, to je sve okej. Zašto to treba sakrivati na neki način? Moja opservacija bila u početnom redu je dizel autobusi. Žalosno je da dizel autobuse vi ne možete danas nabaviti nigdje u Europi, nego samo u Hrvatskoj. Prije 2 godine, 3, nisi mogao kupiti niti jedan autobus jer je bilo, kao, uvodi se Eurokod 6, sad se uveo Eurokod 6. Ali zamislite, Mercedes 2 godine već nije proizveo niti jedan autobus. Prema tome, dizel, nego električni. Moja opservacija je bila samo u tom smjeru, da praktički za godinu dana neće biti nikakvih drugih autobusa u Europi osim električnih. Vi spominjete Tallinn i Denkerk, gospodo, ima besplatni javni prijevoz, sa logikom da do 2025. imat će 50% električnih autobusa. I još bih jednu samo opservaciju, malu, sitnu, dodao ovdje, da se miješaju kruške i jabuke. Besplatni autobus, jedino u Šibeniku ovdje ima populističke namjere. Inače, besplatni autobus ima ekološki efekat, i on se uvodi u velikim gradovima iz jednog praktičnog razloga, a to je da se smanji promet unutar centra grada.

Ali, gospodo, mi nismo ni tu dosljedni. Jer nama je najjeftinije parkiralište u centru grada, u Poljani. Ura je 10 kuna, a na obali je 15. Prema tome, ni tu nismo dosljedni, jer nama besplatni autobus ne služi u onoj namjeri u kojoj je inače. U Europi se zalaže za besplatni autobus, a to je da se smanji promet unutar grada zbog ekoloških razloga. Tako da mi, osim suspektnog, da ne kažem neuravnoteženog načina uvođenja procesa prometa, mi ovdje brkamo mnogo stvari. A to ćemo i dalje, imat ćemo prilike sigurno, kroz ove sljedeće točke dnevnog reda itekako se elaborirati o tome. Hvala lijepo. Hvala.

Gospodin gradonačelnik. Znate, ja zaista ne želim biti grub prema nijednom vijećniku, ali ja moram reći: ako gospodin Marenc manipulira javnošću koristeći mikrofon, onda to nije korektno. A zašto to sad kažem, i decidirano stojim iza toga, jer ste prethodno trebali slušati pročelnika, ne mene. Pročelnika ste trebali slušati. Ne uspoređujte kruške i jabuke. Ne možete uspoređivati Osijek, Zagreb, Split i tako dalje, koji su imali komunalne tvrtke koje su mogle sudjelovati i trebale sudjelovati u obnovi voznog parka. Šibenik nije imao komunalni prijevoz, shvatite to, nego je imao privatnika u koncesiji koji ne može sudjelovati u nabavci autobusa. To je jasno rečeno. Vi kao vijećnik koji prisustvujete, dužni ste slušati, ako ste ozbiljan vijećnik, ono što vam netko kaže, a kaže vam relevantno. Ako mi u gradu Šibeniku imamo prometne stručnjake koji su usporedivi s Ernestom Youngom u donošenju takvih studija, ja sam preponosan, ali bojim se da to je daleko od istine. Ako vam ja kažem da smo sa svakim iznijeli i podijelili informaciju kako smo je mi dobivali, ne tvrdeći da je to konačna priča, ja sam stalno i dalje zastupan stav da je naša namjera i intencija napraviti besplatni komunalni prijevoz. Zbivanja, geopolitička, ekonomska, pričaju neke svoje priče. Ili da ja prevedem: okej, ako će taj prijevoz koštati 1 kunu dnevno, odnosno 30 kuna mjesečno, i ako vi kažete da je to onda izigravanje javnosti jer nije besplatno, ja ću prihvatiti.

Je, krivo, dezinformirao sam vas, koštat će vas to 30 kuna umjesto 1 kune, iz milijon razloga, evidencije, nije ni važno. Ali ono što je ključ: grad Šibenikće dobiti vlastitu komunalnu tvrtku za komunalni prijevoz. Grad Šibenikće dobiti suvremeni komunalni prijevoz koji će biti digitaliziran, dostupan, učestal, financijski dobitan. I sad zamislite teorije: svugdje je to štednja goriva, smanjenje ugljičnog dioksida i tako dalje. Jedino u Šibeniku to nije. Ja tu vašu logiku ne razumijem. Ako 5 pojedinaca umjesto automobilom u grad ili do svog radnog mjesta bude išlo komunalnim prijevozom, a ne vlastitim automobilom, ako to nije direktna pomoć i obiteljima i njihovim proračunima, i čuvanje čistoće grada, i dovođenje u red brzinu prometa u tijeku, promet u stajanju, ja ne znam što je. I ponavljam po stoti put: sva ta pitanja koja su ovdje postavljena, ali naravno, kad to vijećnici, pogotovo neki pojedini vijećnici, postavljaju, onda se vode političkom ideologijom, a ne logikom. Naravno, bez argumenata, najvažnije je pokušati ogroman trud, ne mene, nego ogroman trud niza ljudi, pojedinaca, tvrtki dezavuirati, a nijedan relevantan podatak ni činjenicu niti znate, niti ste sposobni znati, jer to vaša nije struka, kao što nije ni moja. Ja samo prenosim ono što mi kažu relevantni stručnjaci. Ja slušam i gledam i druga gradska vijeća koja mogu biti prepucavanja različite vrste, ali ono što pojedini vijećnici gradskog vijeća Šibenika pokušavaju dezavuirati tuđi rad i trud, to je nevjerojatno.

I to vodeći se lažnim činjenicama, a ja ću biti sada grub, pa vi recite da sam grub, totalnim neznanjem. Dobro, možemo. Ja vam kažem da studiju radi Ernest Young, vi ponovo elaborirate neke svoje priče, neke svoje cijene. Pročelnik vam kaže da studija je trajala 12 mjeseci, 12 mjeseci, da smo vas mi izvještavali kako bi mi dobivali podatke. Vi počnete pokazati da mi griješimo, da smo obećali jedno. Ja sam samo obećao da ćemo dobiti suvremeni, moderni komunalni prijevoz na cjelokupnoj administrativnoj površini grada. Ovdje vam se fino kaže da nigdje u svijetu ne postoji apsolutni komunalni prijevoz na elektroautobuse. Vi to opet zanemarujete i javno, ispred mikrofona, dezinformirate javnost. Ovdje vam je rečeno da će biti potrebno znatno više autobusa, da će, zato što smo osnovali komunalnu tvrtku, moći ćemo sudjelovati na natječaju u kojima će se upravo nabavljati ti moderni autobusi. Vi ponovo, po drugi put kroz jutro, izlazite i ponovo iznosite krive podatke. U najmanju ruku niste korektni. Kolega Marenc, pa idemo dalje.

Gospodine gradonačelniče, bilo bi lijepo od vas da bar saslušate odgovor. Mislim da je ovo, mislim da je suvišno uopće razgovarati. Više govori ovo o gospodinu gradonačelniku nego bilo što da ja mu kažem. Što se mene tiče, ja pitam ovdje javnost: što sam ja to rekao krivo i koji podatak je netočan? Što se tiče, a da li su podaci koje je iznio gradonačelnik i našoj javnosti, da li su oni konzistentni kroz sve ovo cijelo vrijeme? Druga stvar: autobusi kao autobusi. Ne dozvoljavam ni gospodinu gradonačelniku, nikome ovdje u ovoj sredini, da on bude veći i više voli Šibenik od nas samih ovdje. I ovo sve što se govori, govori se u ime Šibeničana, u ime građana, jer cijelo ovo vrijeme se govori, obećava, a nema se niti jedna jedina gotova studija, a kamoli usporedba što će nas čekati kod sljedeće godine. Bila je ovdje samo pokušaj, na neki način, da se pokaže i da se dokaže da praktički električna- električni autobusi. Da li ima itko, da li imate vi studiju, da li se to može bolje napraviti i kakva bi bila ušteda da je to počelo jednu godinu ranije ili će nas čekati tek za 10 godina? Pa vi radite studiju o zaštiti prirode i klimatskih uvjeta, sve skupa, u kojoj stavljate da ćete kupiti 4 autobusa električna kroz sljedećih 10 godina. A kamoli da ne kažem što je o modernizaciji nekakve autobuse.

Ali mislim, suviše je ovo govoriti. Ja sam dovoljno pristojan, i da ne kažem dovoljno-više puta sam osjetio od gradonačelnika slično ponašanje, ali ovo je više. Ne bih uopće ulazio i objašnjavao, na neki način, što se tu skupa dešava i što su njegovi, koje su njegove namjere, ali ja ću se vratiti na svoje mjesto i nastavit ćemo dalje. Hvala, idemo dalje. Gospodin Slavica se javio za riječ, pa gospodin Restović. Ja bih prije svega rekao da mi imamo veliki problem s percepcijom što je to grad Šibenik. Grad Šibenik nije samo od Šibenskog mosta pa do Mandaline, grad Šibenik su i Konjevrate, grad Šibenik je i Zlarin, i Žirje, i Kaprije, i Boraja, i Lepenica, i dalje. Kao što je rekao i gospodin Renje, te bih upozorio da- mi smo do sad pričali o autobusima i o tome kako će biti besplatni i sve ostalo, ali nismo mislili opet na ljude koji žive na otocima. Jer kakve koristi od besplatnih autobusa imaju ljudi koji žive na otocima? Što je tu s kružnim linijama? Vi ste rekli, sad gospodina Burića nema, ali on je rekao da će dijete iz Grebašice imati jednake šanse kao i ono koje živi, na primjer, na Baldekinu. Ali što je s djetetom sa Zlarina koje se želi baviti nekom izvannastavnom aktivnosti na području grada Šibenika, to jest u Šibeniku, ako želi ići na karate?

Kako će to? Ja ne znam kako će ono to izvesti, njegovi roditelji. Tako da smatram da nismo u redu, pogotovo prema ljudima koji žive na otocima. Hvala. Gospodin Restović, pa gospodin Krojan se javio. Pozdrav svima. Prije svega, ovaj, možda ne bi trebalo ili malo smiriti strasti oko cijele ove priče i ne razgovarati na toj razini, jer od toga nema nikakve koristi, ništa. Ja bih se zahvalio pročelniku koji je- koji nas je obavijestio o jednoj nebitnoj stvari i o tri jako bitne. Nebitna je, naravno, koliko je platio kartu u Tallinnu on osobno za autobus, ali one tri bitne stvari koje nas je obavijestio i koje smo prvi put možda sad čuli. To je, o nečemu je govorio, nešto slično je govorio i kolega Marenc i kolega Kovač. Da jedan ovaj autobus, ako sam dobro shvatio, zagađuje onoliko koliko 70 automobila? Zamjenjuje 70 automobila?

Okej, znači zamjenjuje 70 automobila pod uvjetom da će taj gradski, tako je, pod uvjetom da je pun, da se on, a zagađuje nešto manje od 70 automobila, ili 50, ili koliko, dosta manje, ali evo, ne znamo, ne znamo još uvijek koliko. Druga stvar, da će biti, ako sam dobro shvatio, da neće baš biti moguće da bude besplatan gradski prijevoz, barem ne sada, kako slušamo već godinu dana, ili dvije godine, možda čak i više, od gradonačelnika. Ali, Bože dragi, bila je i kampanja, čuli smo i svakakvih, i jednostavnijih stvari smo čuli. Čuli smo za ovaj nogostup u Mandalini, pa se eto, ni on nije mogao napraviti do sada, a niti će, kako smo danas isto tako čuli. I ono što mi se čini možda najbitnija stvar, a to je što je pročelnik rekao, ne znam da li je to bila namjera ili nije, ali nam je objasnio put kako je došlo do nabave ovih autobusa. I ja se ne mogu oteti dojmu da o tome ništa nismo mi razmislili, pripremili i donijeli odluku, nego smo vidjeli što u tom trenutku, a nešto o tome je govorio i kolega Marenc, što je u tom trenutku dostupno, pa ajmo mi to nabaviti. U tom trenutku su bili dostupni upravo ovi autobusi, više ih se ne zove na dizel, nego ih se, čuo sam sad par puta, zove Euro 6, BDFN, nemam pojma, valjda zvuči bolje.

I to, mislim, da radimo dugoročnu štetu gradu. I koliko god mislimo da je ovo korak naprijed, ako gledamo dugoročno, mislim da je korak nazad. Nekoliko vijećnika vodi računa i prati i zelene politike u Europi i sve to tako skupa, pa će znati da već danas u mnogim gradovima u Europi, u određenim dijelovima, u centru gradova, ne možete pristupiti s automobilom koji ide na dizel i koji ide na benzin. A isto tako dobro znate da je Europska komisija nedavno donijela odluku da do 2035. se više neće smjeti ni proizvoditi ti automobili. Prema tome, ta jedna priča da smo mogli pričekati godinu dana ili da smo mogli organizirati komunalnu tvrtku pa onda se javiti na nešto, ima smisla i ne treba je doživjeti ovako kako je doživio gradonačelnik. A s druge strane, čini mi se da je možda ovo najbolji primjer kako bi trebalo donositi odluke za budućnost grada, odnosno koje će se- koje će obilježiti grad u narednih 10 godina, a možda čak i više, ipak malo pažljivije, ipak malo, ajmo reći, zajedničkije, ako je to uopće, ako je to riječ koja uopće postoji. Jer na ovaj način gurati, mi smo s izgradnjom poljane, odnosno garaže ispod poljane, o čemu sam govorio puno puta, napravili jednu, ja mislim, katastrofalnu posljedicu za grad dugoročno. Pa umjesto da, naravno, tjeramo- tjeramo prijevoz van grada, mi ga tjeramo u sami grad.

Sad smo nabavili, ne znam točno koliko tih autobusa, EU 5627, vjerojatno sam pogriješio broj, koji- kojih isto su, ono, trebali su već biti nabavljeni, već su trebali voziti, trebali smo ih se polako rješavati, a nabavljati male električne autobuse. To je sve teško. I ja, ako ništa drugo, gradonačelnika razumijem u tome da s njegovim timom u gradskoj upravi koji to radi, i u krajnjem slučaju i s pročelnikom za gospodarstvo, to su teške stvari. Ali vi radite teške stvari, mislim, izabrali ste da radite te teške stvari koje ne idu samo u korist vama, nego svima tu u Šibeniku. I zato ta priča da je nešto teško i da se nešto nije moglo je meni, ono, bespredmetna od strane gradske uprave i samog gradonačelnika. Eto, hvala vam. Hvala. Sljedeći kolega Kroanja.

Poštovanje svima. Mislim da je ovdje nije ključ što je rekao gradonačelnik u osnivanju komunalne firme. Ključ je u smanjenju prometa, što je rekao moj kolega Marenc, smanjenju prometa u gradu, odnosno povećanje prometa s autobusima. To je, to je ključ. Znači, to je u stvari nit vodilja zašto se ovo sve radi. Da se smanji promet u gradu osobnim automobilima, da se koristi više taj javni prijevoz, i to je ključ. I tome se teži. A da bi se to na kvalitetno, to je, po meni, to je veći projekt nego što je- što je projekt za vlast, recimo, Batižele, a organizirala se tematska sjednica. Za ovo je još, ovo je veći, ovo je, ovo je život, ovo je život prometa. To za ovo treba- trebalo bi organizirati tematsku sjednicu, tako da mi vijećnici koji smo s ljudima možemo donijeti nekakve ideje, nešto da se vidi di, šta i kako, što bi trebalo da to u budućnosti saživi. Jer nema svrhe, ako će biti, evo, to sam maloprije rekao isto direktoru parking- parking- ovoga, gradskog parkinga, da nema smisla da je parking 15 kuna na Rivi, on treba biti 30. Znači, da se destimulira dolazak ljudi tamo s autom, a za- a da se oslobodi mjesto za domicilno- domicilno stanovništvo. Znači, te stvari, neke finese, to bi- bi- bi mogli nekako usaglasiti, da se- da ljudi vidu da mi ozbiljno mislimo i radimo na tom projektu javnog prijevoza.

Jer nema smisla da mi sada govorimo hoće li biti autobusi besplatni, hoće li biti kuna 2 i 3, kad mi u biti ništa nećemo s tim riješiti, osim što ćemo dobiti 10 autobusa, osim što će to sad biti komunalna firma i ići će se isto tako, dolazit će turisti u grad, mi ćemo ih dovlačiti, kao i do sada, s 10 kuna u garažu, ne znam ni ja. Znači, nema, mi imamo jednu ulicu, mi moramo parking riješiti. Odnosno, promet u gibanju, mirovanju se mora riješiti. Ja zato predlažem da većina organizira tu tematsku sjednicu, ili da mi s- imamo mogućnost po poslovniku da mi u oporbi to zatražimo, pa da se to jedanput

dobije više vremena, da se to- da se ljudi- da ljudi kažu što misle i što bi trebali, kako bi da se nekako dođe do nekog konsenzusa. Evo, hvala. Hvala, kolega Kroanje. Ima li još daljnjih govornika? Ako nema govornika, možemo apsolvirati raspravu po točci 5 dnevnog reda i prelazimo na glasovanje vezano za prijedlog prvih izmjena i dopuna proračuna grada za ovu godinu, s projekcijama. Tko je za prijedlog kako je predložen? 11. 11, protiv? 4. 4 suzdržani. Preostali većinom glasova koja je po statutu potrebna. Prijedlog prvih izmjena je prihvaćen. Šesta točka dnevnog reda: prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju proračuna Grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 6. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena šesta točka. Sedma točka je prijedlog izmjene Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2022. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Kolega Krojan se ipak u fotofinišu javio.

Pa ovdje imamo jedno povećanje u vezi, ako sam dobro zabilježio, pod ovu točku, u vezi javne rasvjete. Pa bih ja samo postavio jedno potpitanje ovdje. Zašto je još onaj, e to je pisalo, bilo je po novinama, kad se to radilo, zašto je tamo na one kamene ploče ispred autobusnog kolodvora stavljen ponovo asfalt? Eto, samo to. A imamo povećanje. Kolega Mileta, izvolite. Na one kamene ploče Rive je stavljen asfalt zato što je i prije bio asfalt. Mi smo radili projekt rasvjete, a ne projekt rekonstrukcije obnove Rive.

Hvala. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključujem raspravu pod točkom 7 i dajem je na glasovanje. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova. Sedma točka prihvaćena. Prijedlog izmjena Programa gradske gradnje komunalne infrastrukture na području Grada Šibenika u 2022. Osma točka dnevnog reda. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 8. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena osma točka dnevnog reda. Deveta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o izmjeni Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju Grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu.

Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje točku 9. Tko je za? 14. 14 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. Točka 10 dnevnog reda: Prijedlog Odluke o izmjenama Programa javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi i znanosti Grada Šibenika za 2022. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 10. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Većinom glasova prihvaćeno. Jedanaesta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u športu Grada Šibenika za 2022. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem jedanaestu točku na glasovanje. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani. Većinom glasova prihvaćena je i ova točka koja ide uz rebalans proračuna za 2022. godinu. Sada prelazimo na set odluka koje nisu direktno vezane za ove proračunske dokumente. To je prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o socijalnoj skrbi i drugim socijalnim pravima građana Grada Šibenika. Točka 12. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 12. Tko je za?

12. 13, pardon, 14. 14 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena 12. točka. Trinaesta točka dnevnog reda je prijedlog Kodeksa ponašanja članova Gradskog vijeća Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se javio i kolega Travčić, kolega Slavica, pa zapamtimo ovaj redoslijed. Izvolite, kolega Kovač. Nastojat ću biti što kraći. Ma evo o čemu se radi. Gledao sam sadržaj ovoga akta. Ja sam to i na- na radnom tijelu Gradskoga vijeća rekao. Mislim da je ovo jedan širi pojam od kodeksa ponašanja. Ovo je definitivno etički kodeks, pa bi se možda tako trebao i zvati. Dobro, to je manje problematično. Međutim, držim da ovdje treba postaviti jedno pitanje. U slučaju prijepora, u slučaju dvojbi o- o opsegu djelovanja pojedinih odredbi, a ovdje, hvala Bogu, ima odredbi koje se da tumačiti i ovako i onako, tko je nadležan za tumačenje odredbi ovoga- ovoga kodeksa? Dobra parlamentarna praksa u- u- u demokraciji je da tijelo koje donosi akt dade i njegovo- njegovo tumačenje. Primjerice, imamo, evo, jedan- jednu odredbu, to je članak 5 u točki 5, i to sam problematizirao na radnom tijelu, gdje imamo, kaže: "Nositelji političkih dužnosti moraju se u obavljanju javnih dužnosti pridržavati sljedećih temeljnih načela." Pa se sad nabraja. Između ostalih, u točki 5 piše: zabrane zloporabe ovlasti, zabrane korištenja dužnosti za osobni probitak ili probitak povezane osobe. Ja sam postavio pitanje da li

bi ova, uvjetno rečeno, inkriminacija, mada to nije, obuhvatila situacije koje smo mi imali u ovom sazivu vijeća, da se pojedini vijećnik poslije ulaska u mandat zaposli kao zaposlenik jednoga od gradskih poduzeća ili gradskih ustanova. To, dok nismo donijeli ovaj akt, nije bilo prijeporno. E sada, bilo bi dobro da vijeće zauzme stav oko toga. Da li ćemo mi ubuduće takvu praksu tolerirati ili ćemo ubuduće ići sa sankcijama, odnosno ovlaštena tijela hoće li ići sa sankcijama. Sankcije, naravno, nisu ni materijalne prirode, niti itko može oduzeti mandat gradskog vijećnika bilo kome od nas. Ali sankcije su zapravo jedna vrsta, ajde, ja ću biti možda vulgaran, javnoga sramoćenja, je li. Pa bi bilo dobro da ovdje, po ovome sudu, dodamo jednu odredbu da je za tumačenje odredbi ovoga- ovoga kodeksa nadležno Gradsko vijeće. Mislim da to nije zaista- sami ste rekli i postavili pitanje da li je odgovor koji je onaj doktrinarni odgovor. Uvijek se zna u pravu da onaj tko donosi akt da ga i autentično tumači. Evo, evo, evo. Prema tome, ne treba, ovaj, to niti stavljati u akt da bi to- to se uči u teoriji države prava, je li. Je, ali nisu mnogi od njih studirali pravo, pa ne znam. Dobro, ali mislim da je to stvar koja je ušla u jedno javno mnijenje, ovaj, bez potrebe da se netko deklarira diplomom. Tako da mislim da to nije nužno da stoji i da je to, ovaj, sasvim normalno da tijelo koje je donijelo akt da ga i autentično tumači.

Odlično, jasno. Evo. Mogu ga tumačiti i sa- i sami znate, i drugi kroz provedbu akta. Tijela koja o tome odlučuju su isto pozvana na tumačenje propisa. Ali ni- ne u smislu autentično tumačenja. Mislim da tu se. Pa razumijemo se mi. Evo, mislim da ćemo se složiti da postoje odredbe, jedan broj odredbi, je li, o kojima zapravo bi trebalo dati jedno- jedno tumačenje. Mislim da to, ovaj, nije samo vezano za ovaj akt. Doslovno, jedan akt kojega donesemo može doći u pitanje za- da se daje autentično tumačenje. I tu vjerujem da neće biti ništa spornoga, je li, ali, ovaj, jasno da- ovo se radi o jednoj specifičnoj stvari. I sami ste rekli, a ja bih to ovdje iznio, da je ovo, ovaj, ovaj akt posljedica donošenja novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa koji je, ovaj, stupio na snagu na Badnjak prošle godine, koliko se ne varam, i, ovaj, koji je u svom članku prvi put uveo obveze koje su vezane za dionike koji se odnose s funkcijama na jedinice lokalne samouprave, konkretno na vijećnike. I tu u članku je navedeno da se radi o aktu koji se naziva, oni ga nisu naslovili, ali kroz to bi se moglo pročitati kao kodeks ponašanja, pa je onda takav naslov i ostao. Etički kodeks ipak podrazumijeva, ovaj, nešto što je vezano za neke druge područja djelovanja, za- za strukovna udruženja i tako dalje.

Tako da mislim da ovaj naziv, kodeks ponašanja, može ostati kao takav. A isto tako bih spomenuo da je i u ovom aktu Odbor za statutarna pravna pitanja donio svoje, ovaj, mišljenje, koje je isto tako bilo, ovaj, načelno jednoglasno, uz ovu vašu primjedbu koju ste i sada istakli. A jasno vidimo da je to izazvalo i interes veće, ovaj, medijske javnosti, ako čitamo današnje medije, je li. Tako da vjerujem da će o ovom aktu još biti govora, a u njegovoj praktičnoj primjeni, ovaj, samo bih napomenuo, da izbjegnemo bilo kakvu medijsku negativnu konotaciju, da se nije još baratalo nikakvim primjerenim naknadama za članstvo u određenim tijelima, a dapače, uopće se nije o tom pitanju niti na odboru niti u prijedlozima raspravljalo. I o tome može jedino odlučivati ovo tijelo, da li će ta naknada biti primjerena ili će biti bez naknade ili kako se mi odlučimo. A isto tako, ovaj, znamo svi da jedan dobar dio i nas vijećnika i drugih javnih djelatnika sudjeluje u tijelima niza naših javnih institucija bez naknade. Tako da razbijemo neku dvojbu da je sve naplatno i lukrativno u tome dijelu. Tako da, ovaj, evo, uz ovo, otvaram daljnju raspravu. Kolega Travčić, izvolite.

Isprika, ponio sam mobitel, ali ne mogu sve upamtiti. Super je ovo što ste rekli. Ovo već je manje gospodin Kovač, ovo je odlično. I što ste vi rekli? Onda ja imam samo jednu dužnost, znači da kažem. Jer ovdje piše kod članka 2, uz bla, bla, bla,"jačanje povjerenja građana i nositelja vlasti na lokalnoj razini". Ja imam onda odmah osjećaj da sam ja nekog uvrijedio ovdje, diskriminacijom, zato što sam na jednom vijeću što sam mu uputio da mu bacim rukavicu, s obzirom na njegovo političko opredijeljenje, je li. Sad mene i ne gleda. Onda valjda će dobiti ispriku, ovako, neku laganu, od mene. Ali ću mu tako reći da ovdje piše u članku 6: "Od nositelja političkih dužnosti se očekuju da odgovorno i savjesno ispunjavanje obveza koje proizlaze iz političke dužnosti koju obavljaju." Ja neću to puno komentirati, ali referirat ću se u sljedećim postupcima, jer očito se to ne radi savjesno ispunjavanje obveza koje je proizašlo iz koalicije koja je došla, i da se ruga, na neki način, svim onim drugim akterima. Kolega, ovaj, akt se donosi pro futuro, ne da bi se. Pa eto, nisam znao di- di da se pro futurno ispričam, pa sam. Ako smo već danas, ovaj, raspravljali o tumačenjima propisa, onda evo još jedna napomena: da se propisi ne mogu donositi s retroaktivnom primjenom. Ovo nije nikakva škola, mala škola prava, nego jednostavno da to imamo i na umu kada diskutiramo.

Da sada, u kontekstu rasprave o ovoj točci, se vraćamo na teme koje su prošle. Ajmo mi okrenuti se. A mislim da ste vi maloprije rekli da su tu neke bile teme koje su se prije dešavale. Vi ste ih spomenuli. Prema tome, da zaustavimo tu priču: akt nema retroaktivno djelovanje. Tumačite ga i sagledavajte ga u onome kako ćemo ga primjenjivati ubuduće, kad on stupi na snagu. Onda, okej, ja sam vas sve sad razumio. Onda vi poš- onda neka ova aktualna vlast pošalje ukor nekome, da se zna, da građani imaju pravo upoznati s- s ponašanjem nositelja političkih dužnosti. Gdje bi nas to dovelo? Duboko u povijest. Izvolite, kolega Renje. A i vi, ispričavam se, kolega Slavica, pa kolega Renje.

Evo, dogovorili ste se bez mog posredovanja. Hvala. Non-stop se proteže riječ"koalicija". Znači, evo ovako, ovo je 7. sjednica Gradskoga vijeća, pa svima dajem sazn- sazn- na znanje: ovo nije koalicija, ovo je programska suradnja. Mi nismo u koaliciji s HDZ-om niti s bilo kim. To je programska suradnja. Ako netko ne zna što je programska suradnja, neka jednostavno malo progugla i vidi, je li. Jer koalicija je potpisivanje akta, sporazuma ili bilo čega, što kod nas definitivno nije se desilo. Ovo je programska suradnja do one mjere dokle program se podržava na obostranu- zadovoljstvo. Baš tako. Zadovoljstvo je u svakom slučaju, u bilo kojem pogledu, i prema vama i prema meni i prema bilo kome drugome. Tako da ne brkamo pojmove. Znači, nema tu niti nekih izlazaka u- u kontekstu pomaganja kolegi za posao ili ovo ili ono. To veze nema s ničim. I manite se toga više. Uzmimo se onih stvari koje trebamo uzeti, a to je da ovaj- da ovo vijeće radi ono što treba raditi. Hvala, kolega Slavica ide dalje s raspravom.

S obzirom da govorimo o kodeksu ponašanja, ja se moram osvrnuti da već 7. sjednicu oporba trpi teške uvrede od strane gradonačelnika. Ali također moram se osvrnuti na još jednu stvar koja je bila danas na sjednici, a bila je i prošli put. Koliko je meni poznato, Hrvatska je sekularna država, a i ovdje nigdje nema znaka niti jedne religijske zajednice. Te mi je malo čudno da pojedini vijećnici, kad dolaze za govornicu, pozdravljaju druge vijećnike s "Hvaljen Isus i Marija", s obzirom da ovo nije crkva, katolička, pravoslavna niti islamska zajednica. Eto, toliko od mene. Dobro, imate uvijek i slobodu izražavanja. Prema tome, nije ovdje nitko pozivao na nikakvu, ovaj, mislim da su tumačenja opet malo preširoko otišla. Kolega Renje, izvolite, kolega Samardžija. Malo smirimo tenzije. Drugovi i drugarice, oprostite.

Kolega Ren- kolega Samardžija je odustao. Evo, ajmo, ovaj, prestati s ovim reminiscencijama koje nam stvarno nisu potrebne u današnjem vremenu i načinu ponašanja. Ajmo dalje. Imamo li daljnjih govornika? Ako nemamo, zaključujemo ovu točku dnevnog reda i dajem na glasovanje prijedlog kodeksa ponašanja članova Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno prihvaćeno. Zahvaljujem. Ovoj točci ćemo se vjerojatno referirati na nekoj od sljedećih sjednica, obzirom da ta traži još dodatnu razradu. Idemo dalje. 14. točka dnevnog reda, to je prijedlog odluke, izmjene odluke o porezima Grada Šibenika. Predlagatelj ove odluke je kolega, cijenjeni kolega Mario Kovač. Ja moram samo, prije nego što njemu dadem riječ kao predlagaču, da samo pročitam, ovaj,

mišljenje koje je prispjelo, a to je- koje ste i vi dobili, ali radi javnosti. Radi to je Odbor za plan financija i gradsku imovinu, razmatrano je na 2. sjednici, održanoj 7. lipnja. Ovaj prijedlog odluke, nakon provedene rasprave, članovi odbora jednoglasno su utvrdili sljedeće: daje se negativno mišljenje na prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluka o izvršavanju proračuna Grada Šibenika za 2022. godinu. Obrazloženje: temeljem objavljenih podataka rezultata poslovanja poduzetnika Šibensko-kninske županije u 2020. godini, prosječna neto plaća iznosila je 5.342 kune, temeljem čega visina prireza poreza na dohodak po navedenoj prosječnoj plaći iznosi 34,41 kunu. I tu ima čitavo jedno daljnje obrazloženje. Ne znam da li je potrebno to sve čitati, ali, ovaj, ukoliko bude potrebno u raspravi, mogu se i na to, ovaj, osvrnuti u tome dijelu. To ste i svi imali prigodu i osobno, ovaj, dobiti kao dodatni materijal. Sad dajem riječ predlagatelju, gospodinu Kovaču. Ovo je situacija kad se, evo, pojavljuje ne samo ovlašteni predlagač, nego i sami vijećnici kao predlagači, što je svakako jedna od mogućnosti koja stoji po zakonu i po Slavniku. Izvolite, kolega Kovač. Poštovani gospodine predsjedniče, najljepše zahvaljujem. Ma, evo, na samom početku osvrnuo bih se na ovo mišljenje Odbora za plan financija i gradsku imovinu.

Prisjetio sam se, kad sam čitao ovo mišljenje, jedne povijesne anegdote, priče, je li. Car Caligula, rimski car Caligula, je imenovao konja za senatora. Pa onda jedan dio povjesničara kaže da je to napravio zato što je bio lud. A drugi dio, ja se priklanjam ovom drugom mišljenju, da je to napravio zbog toga što je htio senatorima, koji su bili izrazito korumpirani, pokazati što misli o njemu. Vi danas nemate šansu ovdje konje postavljati za- za vijećnike. Ali sam se ja, pročitavši ovo mišljenje nadležnog odbora, osjećao kao magarac. Zašto? Zato što je nadležni odbor, nadležno radno tijelo, čitavo svoje izvješće utemeljilo na polovini jedne rečenice iz mog obrazloženja prijedloga akta. Evo, obrazloženje izgleda ovako. Dakle, gusto tipkano, jedna i pol stranice. Oni polemiziraju s polovinom moje rečenice i uz to je krivo interpretiraju. Dakle, oni uporno u svom izvješću polemiziraju s tim da individualno, ovo standardu i materijalnom boljitku zaposlenih u Šibeniku neće doprinijeti, ili da će doprinijeti minimalno. I ja u svojoj rečenici, pod točkom 1, kazujem: oslobađanjem 9,4 milijuna proračunskih kuna, što čini 2,2 proračunskih prihoda, povisili bismo, istina, ne znatno, dakle ne znatno, neto plaće zaposlenih na administrativnom području grada. I to je sve što ja o tom segmentu prijedloga ove odluke govorim. Sve drugo nema veze s tim, niti je ova moja odluka usmjerena za tim da nekoga obogati s 30, 40 ili 50 kuna.

Sljedeće što ću prigovoriti, a to je ovaj podatak na samom početku izvješća, gdje se citira podatak o prosječnoj plaći na razini županije iz 2020. godine, koja iznosi 5.342 kune, što je tužan podatak, ali samo malo da ste se više potrudili, samo 2 sekunde više izgubili, vidjeli- vidjeli biste da je FINA objavila i prosjek plaće za Grad Šibenik. Ovdje govorimo o zaposlenicima na području grada, pa je to iznos od 5.626 kuna, s tim da se radi o prosječnoj plaći poduzetnika. Dakle, nije tu ob- obuhvaćen ni javni sektor, nije obuhvaćen ni državni sektor, a nije obuhvaćena niti lokalna samouprava. Vrlo vjerojatno je u 2020. godini i ta prosječna plaća, ukupno svih zaposlenih gledano, bila- bila nešto viša. No, kažem, to je- to je jednostavno, jednostavno nevažno. Budući da sam ja ovaj prijedlog podnio 03.03., dakle prošlo je 3 mjeseca i 6 dana, dopustite mi da obrazloženje pročitam. Neće to predugo trajati. Gospodine predsjedniče, ako se slažete. Izvolite. Dakle, ja sam predložio ukidanje gradskoga prireza porezu na dohodak. Obrazloženje je sljedeće: prihvaćanjem ovog prijedloga o ukidanju prireza porezu na dohodak, Grad Šibenik bi postigao najmanje 2 cilja, i to: pod 1, ponovno ponavljam, oslobađanje 9,4 milijuna kuna iz proračuna, povisili bismo ne znatno neto plaće zaposlenih na administrativnom području grada. Navedena bi sredstva bila upumpana u potrošnju. I, što je vrlo važno, jedan zamjetan dio tih sredstava bi završio u blagajnama naših malih mikro-poduzetnika i obrtnika koji su slijedom dugoročne pandemije bili i još su uvijek u vrlo teškim poslovnim okolnostima, a recentna geopolitička trvenja najavljuju novu ekonomsku krizu.

To je bilo prije više od 3 mjeseca. Sad je- sad su ove tvrdnje dodatno osnažene i mislim da su potpuno bjelodanne. Pod 2, ukidanjem prireza porezu na dohodak, postajemo atraktivniji investitorima u proizvodnju i proizvodna radna mjesta, jer bi zaposlenik za isti iznos bruto plaće primao na ruke veći iznos nego što je to do sada, i time bi bio psihološki zadovoljniji. A što bi posredno utjecalo i na smanjenje troškova poslovanja. Ta bi okolnost mogla, između ostalog, našu industrijsku zonu Podi učiniti dodatno atraktivnom za proizvodne investicije. Egzistenciju naših građana na najbolji način podržavamo stvaranjem mogućnosti za otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta. Generalno, odustajanje od prireza jest olakšavanje pozicije svima koji žive od svog rada, a za vlasti u manjim gradovima, što je praksa pokazala, ukidanje prireza može biti i instrument privlačenja stanovništva kao i poduzetničke aktivnosti. U pravilu nema straha da će se ukidanjem prireza izgubiti prihodi iz razloga što se povećanjem potrošnje i oslobađanjem od prireza stvara potencijalno nova gospodarska aktivnost. Vrlo je važno ukazati na činjenicu da je struktura šibenskog gospodarstva realno govoreći slaba, a svako opterećenje ionako slabog poduzetništva prirezom još više umanjuje potencijal nekog područja za pokretanje novih poduzetničkih aktivnosti. Izostanak prihoda od prireza u Šibeniku može se kompenzirati u proračunu rastom prihoda od poreza na dohodak slijedom novih zapošljavanja, a treba računati i na novac iz europskih, ali i nacionalnih fondova. Ujedno, racionalizacijom organizacije upravnog aparata Grada Šibenika sigurno je moguće ostvariti značajnije uštede.

Tu svakako treba uzeti u obzir i odluku o reduciranju nekih, uvjetno rečeno, investicija koje nisu u ovom trenutku neophodne, barem dok se geopolitičke, kao i tržišne prilike, ne stabiliziraju. Najbolji primjer dobrih odlika ukidanja prireza su svakako Grad Čakovec i Grad Bjelovar, koji su prema medijskim napisima ostvarili povećanje proračunskih prihoda poslije donošenja odluke o ukidanju prireza. Na popisu su još susjedne Vodice, zatim Sinj, Valpovo, Ilok, te Sveta Nedjelja, koja je, između ostalog, i svojom poreznom politikom privukla veliku investiciju Rimac automobila. I ovom prigodom apeliram na sve vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika da podrže ovaj prijedlog odluke kojim bismo, koliko je to u našoj moći, mogli olakšati život i građanima i poduzetnicima. Ovome treba dodati jednu pojavu koja nije bila izražena u vrijeme podnošenja ovog prijedloga, a to je, prilično visoka inflacija, s tim da treba znati da stručnjaci govore da se inflatorna spirala ubrzava. I još nešto što pritišće sve naše građane, a i poduzetnike. Dakle, to je najava Hrvatskog udruženja banaka o povišenju iznosa mjesečnih rata kredita rastom kamatnih stopa, a treba znati da je preko 50% kredita ugovoreno s varijabilnom kamatnom stopom. Dakle, to je ono što je mene motiviralo da predložim ovako nešto, a ne činjenica da će netko imati 31 ili 81 veću, veću 81 kunu veću plaću, višu plaću, višu neto plaću nego što je to imao dosad, jer ga to sasvim sigurno neće spasiti.

Ali ako računamo na to da ćemo upumpati 9,5 milijuna kuna u gradsku potrošnju, onda možemo računati na to da ćemo spasiti neka radna mjesta, da ćemo spriječiti izostanak prihoda iz blagajni malih, mikro i poduzetnika i zanatlija. To je bila moja intencija. Međutim, evo, reakcije su takve kakve jesu. Hvala lijepo. Hvala, kolega Kovaču. Obzirom da je on na svoj način se ovdje osvrnuo na stajalište odbora, nadležnog našeg radnog tijela, ja bih ipak, i radi zapisničke konstatacije, zamolio predsjednicu odbora da ja ne budem ovdje nikakav spiker, ovaj, radnih tijela, da pročita, odnosno izloži stav odbora, i da on isto tako, kao što je prijedlog ušao u zapisnik, uđe i ovaj, u ovaj stav odbora. Izvolite. Zahvaljujem se, predsjedniče. Znači, mišljenje na prijedlog odluke o izmjeni odluke o porezima Grada Šibenika, od strane predlagatelja, vijećnika gospodina Marija Kovača. Odbor za plan financija i gradsku imovinu, na temelju provedene analize utjecaja prireza propisanog odlukom o porezima Grada Šibenika u visini 10% na standard građana i na poduzetništvo u Gradu Šibeniku, donosi mišljenje na prijedlog odluke o izmjeni odluke o porezima Grada Šibenika. Temeljem objavljenih podataka rezultata poslovanja poduzetnika Šibensko-kninske županije u 2020. godini, prosječna neto plaća iznosila je 5.342 kune. Izvor: Financijska agencija, od 06.11. objava 2021. godine. Temeljem čega: visina prireza porezu na dohodak po navedenoj prosječnoj plaći iznosi 34 kune i 41 lipu, što je egzaktan podatak i točan.

I to je onaj benefit o kojem je gospodin Kovač, u stvari, izlagao opisno u svom obrazloženju. Dakle, ovo je jedna apsolutna brojka za jednu fizičku osobu koja prima prosječnu neto plaću, pa možemo reći danas, u visini od 5.400 kuna. A ako ta fizička osoba ima dijete na poreznoj kartici, efekt je nula. Temeljem objavljenih podataka isplaćene mjesečne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u veljači 2022. godine, izvor je Državni zavod za statistiku od 20. travnja 2022., prosječna neto plaća iznosila je 7.452 kune, temeljem čega visina prireza porezu na dohodak po navedenoj prosječnoj plaći iznosi 88 kuna i 51 lipu. Uvidom u projekciju izračuna prosječnih neto plaća, uzimajući u obzir prirodu ovog poreza u odnosu na dinamiku naplate, koja je jednaka u svih 12 mjeseci tijekom godine, što daje kontinuitet naplate proračunu Grada Šibenika, što je također vrlo bitna činjenica, planirano je za 2022. godinu u vrijednosti, 9 milijuna kuna za stavku prihoda od prireza porezu na dohodak. Znači, ovo je cca 9 milijuna kuna, nije 9, ovisno opet o, o, o

i PK karticama i o svemu. To može, to može biti klizno između 9 milijuna i 200 tisuća do 9,5 milijuna kuna. samo malo. Zaključujemo da bi efekt ukidanja ovog poreza najmanje osjetili građani niske platežne moći, jer u rasponu od minimalne do prosječno isplaćene plaće za navedena razdoblja gotovo da nema niti naplate prireza porezu na dohodak, i to je ona bitna činjenica koju naši građani trebaju znati. Ukidanje prireza porezu na dohodak, stoga, zaključuje odbor, nema efekt koji bi značajno utjecao na standard niti na kvalitetu života građana Grada Šibenika, kako se navodi u obrazloženju prijedloga odluke o izmjeni odluke o porezima Grada Šibenika, predlagatelja, gospodina vijećnika Marija Kovača. Nema nikakav efekt na poduzetništvo, jer je iznos ukupnog troška plaće za poduzetnika sa i bez obračuna prireza porezu na dohodak jednak u apsolutnom iznosu. Ima efekt na financijsku stabilnost proračuna, kako u odnosu na visinu godišnjeg prihoda, tako i na dinamiku i sigurnost naplate tijekom cijele godine, kako smo rekli ranije, jer se radi o planiranoj vrijednosti naplate prihoda u iznosu 9 milijuna kuna. Slijedom navedenog, Odbor za plan financija i gradsku imovinu donosi negativno mišljenje na točku 14, prijedlog izmjene odluke o porezima Grada Šibenika, predlagatelja, vijećnika Marija Kovača.

ako ja mogu, ovdje u, u nastavku ste dobili i tabele kao egzaktne podatke. I ono što je još bitno napomenuti i treći put spomenuti, a što je stalo u ovom izvješću, ovo je značajan prihod Grada Šibenika koji se slijeva u gradski proračun tokom svih 12 mjeseci u godini. Znači, nije to nekakav prihod od turizma koji je momentalan i tako dalje. 9 milijuna kuna je značajan iznos za proračun Grada Šibenika ako govorimo o uređenju ulica, vrtića, trgova. Ako govorimo o participaciji s tim sredstvima kad kandidiramo na europske fondove izgradnje poduzetničkih ili kulturnih objekata u Gradu Šibeniku, to je na kupu velik iznos. Svjedoci smo nedavno visine kredita koje, s kojim, za koji se zadužio Grad Šibenik. Radi se o alpar iznosu. Stoga se osobno, kao vijećnica, ne mogu složiti s gospodinom Marijom Kovačom kad kaže da bi efekt kroz kupovnu moć bio značajan. Mislim da je puno značajniji efekt kada u proračunu ostane 9 milijuna kuna, jer građani imaju puno veću korist i puno veću, puno veći benefit kad se u gradu rade novi sadržaji. Svi smo i zadovoljni i sretni. A ako, ako ništa drugo, govorili smo ovdje pola sjednice o prijevozu gradskom. 9 milijuna kuna za dati našem građanstvu, a pogotovo našim penzionerima i djeci, ljudima lošijeg socijalnog statusa, besplatan prijevoz za ovih 9 milijuna kuna je jedna značajna stvar, po meni. Evo, zahvaljujem.

Hvala. Kolega Kovač se javio ponovno. Izvolite. Poštovana gospođo, ovdje uočavam jednu vještinu koja reši kako našega gradonačelnika, tako i jedan dio, dobar dio vijećnika iz redova HDZ-a. Dakle, na argumentaciju da zapravo želimo spriječiti propadanje malih, mikro poduzetnika, zanatlija, da ne otpuštaju ljude, da ne zatvaraju svoje, svoje poduzetničke pothvate, vi uporno nama pod nos turate, evo sad ponovo, ovu činjenicu da će netko na plaći, ako se ukine prirez, primiti samo 31.000, 31 kunu. Ovdje su i ove tabele koje su potpuno izlišne. Svi mi to znamo. Svi mi to znamo. I onda mi govorite o tome kako je to vrlo značajan iznos od 9 milijuna kuna i da je on neophodan, je li, da bi, da bi se servisirale sve potrebe građana. Imamo mi u proračunu bežičnu mrežu i videonadzor od preko 9 milijuna kuna, i taj će trošak ostati. Ide to. Je li neophodno građanima Šibenika imati taj videonadzor za 9 milijuna kuna? Hoće li to spasiti ovaj videonadzor? Hoće li to spasiti u predstojećoj recesiji i krizi koju svi relevantni izvori i stručnjaci najavljuju? Hoće li to spasiti poduzetnike? Hoće li to spasiti zanatlije? Hoće li to spasiti ljude koji žive od plaće tih zanatlija? I na kraju, opet, je li, vi radite čuda, obnavljate tvrđave, uvodite, uvodite novi gradski prijevoz sa novim narančasto crnim autobusima. To me podsjeća na Mariju Antonjetovu, i onu, i onu anegdotu.

Znate, kad je narod počeo pred Francusku revoluciju prosvjedovati, onda je ona pitala paževe: "Pa zašto prosvjeduju?" "A vaše veličanstvo nemaju kruha." "Pa neka jedu kolače," rekla je navodno Marija Antoneta, mada kažu da je to laž. Tako i vi. Ja kažem da se dovodimo u opasnost da ćemo izgubiti i ovo malo radnih mjesta, jedan dobar dio ovog malog broja radnih mjesta u poduzetništvu. Ali vi kažete:"Zato smo vam otvorili tvrđave." Ja kažem: "Ljudiće ostati bez plaća, ali mi vam nudimo autobuse za to." To podsjeća na, na, na te povijesne anegdote. Dakle, legitimno je odbiti prijedlog oporbenog vijećnika. To je legitimno. Ali mislim da se to ne radi na ovakav način. Mislim da se to ne radi na ovakav način. Dakle,

zaključci: nema nikakav efekt na poduzetništvo, jer je iznos ukupnog troška plaće poduzetnika sa i bez obračuna prireza porezu na dohodak jednak u apsolutnom iznosu. Da, za one koji imaju sklopljen ugovor o radu koji traje. Ali ako će netko se odlučiti, kao što Rimac radi u Svetoj Nedjelji, otvarati nova radna mjesta, i ako cilja jednu razinu neto plaće, onda će morati u brutu izdvojiti manje, nešto manje sredstava. I ako se radi o velikom broju zaposlenika, onda je to izuzetno velika korist, izuzetno veliko olakšanje u poslovanju toga poslodavca. Dakle, to ne možemo negirati.

Nema efekt koji bi značajno utjecao na standard niti kvalitetu života građana Grada Šibenika. Kako nema efekt? Zašto ne bi imalo efekt? Zbog čega ne? Pa neće individualno. Pa gledajmo malo dalje od svog nosa. Dakle, ovo je jedna, jedan prijedlog, jedna mjera koja ide za tim da očuvamo i eventualno podignemo razinu, podignemo razinu poduzetništva u Gradu Šibeniku. Pa ide i za tim da sutra naša zona podigne, već danas, ako bi se donijela ova odluka, da bude atraktivnija onima koji kane zaposliti 100 ili 200 ljudi sa visokim plaćama. Pa da ne bude onda prosječna plaća, kako ste vi krivo citirali, 5.300 kuna, jer je viša u Šibeniku. I mogli ste naći taj podatak, da vas je to interesiralo.

Kolegice Vudrag, ovaj, bilo bi dobro da kasnije, ovaj, ovo sve— Mislim, vi se javite poslije, ali mislim da jednostavno govorimo o različitoj problematici. Vi uporno govorite o 31 kuni na plaću svakog individualnog zaposlenika, a ja vam uporno govorim o 9,5 ili 9 milijuna i 400 tisuća kuna koju bismo upumpali u, u, u potrošnju. I ta bi potrošnja djelimice završila i kod naših frizera i kod naših poslodava. Kolega Kovač, nemojmo repetirati, ovaj, istu. Već, već ste to, ovaj, vrlo koncizno. Gospodine predsjedniče, ovo je već, mislim, treći ili četvrti put, ne na ovoj sjednici, da pokušavate utjecati na ono što ću i kako ću ja govoriti. A onda mi se poslije ovdje rekoh da ispričate. Ja vas molim da me pustite kao predlagatelja da ovdje izložim svoj stav. Pa ja sam vas pustio da pročitate, ja sam, pustio sam vas da pročitate kompletno ono što ste već— Dobro, ali sad ste mi zabranili govoriti. Ja vam to nisam prigovorio, pa ste mi se ispričali kasnije. Ali ja vas molim da me pustite. Evo je, završio sam i više se neću javljati jer je sve jasno. samo još jedna dopuna. Eto, vidite da niste— Samo još jedna dopuna, samo još jedna dopuna. Podsjećam, vijećnike bivše suvereniste da je njihov kandidat za gradonačelnika u predizbornoj kampanji također zagovarao ukidanje prireza. To podsjećam. Evo. A i gospodin gradonačelnik zadnji put na sjednici je također rekao da razmišlja o tome.

Hvala lijepo. Hvala, kolegica Vudrag. Kolega Tolić se javio. Kolega Restović isto. Zahvaljujem. Kolega Kovač, samo dvije stvari. Prva je da ne znam zašto pet minuta obrazlažete benefite poduzetništvu kad nema benefita za poduzetništvo ukidanje prireza. Naprosto ga nema. Ja ne znam di ga vi vidite. Jer mi možemo pričati kvalitativno, ali mi moramo znati pričati kvantitativno. Ispričavam se, ja sam isto vama od tamo govorila, ali samo da izgovorim. Spomenuli ste gospodina Rimca i, zadavanje bruto plaće. Bilo bruto, bilo neto, trošak za poslodavca je uvijek isti kod isplate plaće, čime se dokazuje da efekt za poduzetništvo ne postoji ukidanjem prireza. To je prvo što sam vam željela reći. Neću se više niti javljati za riječ. A drugo, bilo bi dobro, bilo bi krasno da svaki put kad predlažemo jednu tako, možemo reći, manje ili više populističku mjeru, a to je da nešto ukinemo, neke milijune kuna, da nađemo u stavci proračuna, to bi bilo pošteno. I kažete: "Evo, ja bih da se ukine to, a da se za isti taj iznos stavi to." Okej, vi bi videonadzor, okej. Ako je videonadzor, okej. Mogli ste to i u prijedlogu isto upisati. Hvala. Hvala. Kolega Tolić, izvolite.

Poštovanje. Evo, htio bih ja se osvrnuti na ovaj prijedlog. Ako smo stavljali isti na javno savjetovanje, pa nije bilo, onaj, komentara, pa smo u uredu radili isto jednu analizu vaših argumenata koji ne drže vodu. Prvo, kolegica vijećnica Vudrag je u pravu. Plaće se ugovaraju u bruto iznosu, znači nema efekta na poduzetništvo. Taj, vam, ti argumenti ne drže vodu da bi to dovelo do nekog gospodarskog prosperiteta. Druga stvar, primjere na koje se pozivate niste uopće analizirali. Grad Bjelovar, nakon što je ukinuo prirez, on je imao, to je zajednička stavka, porez i prirez na dohodak, je pao sa 77 na 67 milijuna kuna. I ne možete također tvrditi da se to može nadomjestiti EU sredstvima, kad govorimo o dvije različite stvari. Porez je nenamjenski prihod koji se može svugdje trošiti, za razliku od EU sredstava koja su strogo namjenska, gdje se jedno ne može nadomjestiti drugim. Hvala. Hvala. Idemo dalje. Kolega Restović se javio za riječ.

Pozdrav svima. Prvo, član sam odbora koji je donio negativno mišljenje. Nisam bio na sjednici, pa čisto da mi se, ovaj, ako je negdje napisano da je jednoglasno radi poslovnih obaveza, nisam mogao ići. Znači, ovako, generalno gledajući, ne postoji gora stvar od lošeg prijedloga kad se daju lošiji argumenti kontra tog prijedloga. I to se upravo ovdje događa. Prijedlog Marija Kovača je, naravno, populistički, desno populistički, da budemo potpuno iskreni. I to je potpuno razumljivo. U krajnjem slučaju, on zastupa pojedinu politiku ovdje, pojedinu grupaciju ljudi, i to je potpuno legitimno. Međutim, svoditi, što je napravio Odbor za financije grada, i tu je gospodin Kovač u pravu, svoditi to na računicu od 31 kunu, pa možda davati i nepotpune podatke i pogrešne podatke, je zapravo potpuno kontraproduktivno. Ono što nismo čuli ni od predlagatelja, a ni od predsjednice odbora, a što bi mene zanimalo, je pravo pitanje kako trošimo tih 9,2 ili 9,5 milijuna kuna. To je pitanje za gradsku vlast. Međutim, ako se tih 9,2 ili 9,5 milijuna kuna troši loše, po

ocjeni jednoj, globalnoj, odnosno općoj ocjeni gospodina Kovača, onda je tu problem sa gradskom vlašću, a ne sa tih 9,5 milijuna kuna. Ja sam, evo, potrudio se malo, pa, ne potrudio, to mi je u krajnjem slučaju i ovdje dužnost, pa sam prošao kroz ova obrazloženja samog prijedloga akta kako ga je, kako je predlagatelj naveo, gdje se čak u početku obrazloženja, koji niste pročitali, govori da su gradski vijećnici dužni voditi brigu o razini kvalitete života naših građana i tako dalje. Nitko ne kaže da to gradski vijećnici ne rade, a pogotovo da ne rade s time ako su protiv smanjenja prireza. Jer ti, ta količina novaca, kolika god da je, postoje gradovi koji imaju i veće priroze od nas, mi nemamo onaj maksimalni s obzirom na broj stanovnika, je pitanje kako se taj novac troši. Taj novac, mislim, način braneći javno u odnosu, u ovom slučaju, na privatno, iako je upitno s obzirom na ovo što smo čuli od samih dogovora, što to predstavlja bruto plaću, što predstavlja neto plaću, koje su točno sve, pa ja bih rekao, koji su sve točno kriteriji za nekog gospodarstvenika, hoće li ovdje otvoriti firmu, hoće li se netko doseliti, što isto pričate u vašem prijedlogu. Mislim da je odluka o tome koliki je prirez u pojedinoj jedinici lokalne samouprave beznačajan, ali potpuno beznačajan. Druga stvar, i to je onaj dio koji vi pričate oko povećanju radnih mjesta eventualno, da bi se na taj način i povećala radna mjesta u Gradu Šibeniku, isto ne vidim neku, neku veliku razumnu logiku zašto bi se to dogodilo.

Ovu priču koju ste rekli u vašem obrazloženju, da bi izostanak prihoda od poreza može kompenzirati rastom prihoda od poreza, drugih, od ovoga, onoga, spominjali ste i EU izvore financiranja. Evo, to je nešto i pročelnik Tolić sada rekao. To su, ono, potpuno dvije različite stvari. Kažete rečenicu koja mi je najviše upala u oko, zapravo, u vašem obrazloženju. Generalno, citiram vas, generalno, zarez,"odustajanje od priraza jest olakšavanje pozicija svima koji žive od svog rada". To naprosto nije točno. Jer ovih, kolika god da je količina tih novaca koji se slivaju u proračun od prihoda od priraza na porez na dohodak, se upravo trebaju trošiti u ono što nam je svima zajedničko. Tu je samo u zadnjoj rečenici, ako sam dobro vidio, kolegica Vudrag se sjetila pa onda rekla, u zadnjoj rečenici, da se radi o uređenju javnih površina, o vrtićima, o osnovnom školstvu i o nizu drugih stvari koja nam svima omogućava kvalitetniji život. Tako da, taj dio je stvarno pogrešan, ali čuli smo ga puno puta. Nije, nije ovo ni prvi ovakav prijedlog, nije ni zadnji ovakav prijedlog, možda je tu kod nas u Šibeniku takav. Činjenica da je, nisam da budem iskren, evo, moja greška, puno pratio i što je kolega Zekanović govorio u predizbornoj kampanji, ali činjenica da se on zalagao za ukidanje prireza i nije toliko neobično, kao što ne bi bilo neobično ni da se HDZ-ova vlast zalaže za ukidanje prireza ili, ili smanjenje prireza.

Ali dok imamo prirez i dok imamo prihod ovakav od prireza, ključno pitanje je što radimo s tim javnim novcem. I to je ono na čemu, za dobrobit, naravno, svih Šibenčanki i Šibenčana, se po meni, vjerujem i po vama, treba puno bolje upravljati. A ne onda taj prihod ukidati zbog toga što gradonačelnik ili većina u gradskom vijeću ne znaju što bi s tim parama ili loše upravljaju s tim parama. Hvala vam. Samo kao zaključno, klub vijećnika SDP-a i Nove ljevice će biti protiv ovog prijedloga. Hvala. Kolegica Vudrag se javila, koliko se ne varam, jeste li? A iza toga se javio kolega Samardžija.

Još sam imala potrebu jedan put izaći. Ispričavam se, stvarno više neću. Ali ovo je, u principu, taj naš prirez, on, on raste s porastom bruto plaće. Znači, on je najefektniji na nekim visočijim plaćama. Mi sad tu govorimo o 35 kuna, govorimo o, na prosječnu plaću od 88 kuna, ali zanemarujemo činjenicu što sam već spomenula o PK karticama građana koji imaju jedno dijete na sebi i o dosta građana koji, nažalost, nemaju prosječnu plaću mjesečno, ne primaju. Dakle, mnogi od njih nemaju na stavci prireza ništa osim nule. Tako da, evo, s tim bih zaključio. Hvala. Kolega Samardžija.

Poštovani predsjedniče, draga gradonačelnice, dragi vijećnici i vijećnice i vijećnici. Naime, žalosti me činjenica koju politički akteri ovoga saziva iznose, a iznose neistinu. Naime, suverenisti bivši se nisu zalagali za ukidanje prireza Grada Šibenika u svom programu. Ako to negdje nađete, ja, evo, vodim vas gdje god, gdje god hoćete. PR-ovski je bilo prezentirano šibenskoj javnosti, takozvanih Zekinih sedam, pa eto, proguglajte pa ćete vidjeti što znači Zekinih sedam. A ove objede i napadi koji su non-stop upućeni prema bivšim suverenistima, mislim da bi bilo primjereno i kulturno od strane posebno starijih kolega vijećnika da budu malo primjereniji. Hvala. Hvala. Kolega Kovač se javio.

Prvo, odgovor odmah gospodinu Samardžiji. Televizija Šibenik, predizborna kampanja, možemo naći u arhivi gdje se gospodin Zekanović zalaže otvoreno za ukidanje, za ukidanje prireza. Ne, ja govorim, ali to je vaš čelnik, bože moj. Ajmo, ajmo, raspravu svesti bez ovih, ovaj. Ne, slobodno, evo, nema problema. Vratimo se na meritum stvari, a ne na refleksije. Ne znam, gospodine Restoviću, ja, ja ne znam zbog čega jedan ovakav prijedlog, ma koliko ga vi ocjenjivali lošim, mora nositi titulu populističkog, desno populističkog prijedloga. Mislim, ne znam zbog čega. Zašto ne bi bilo legitimno da jedan vijećnik, bez obzira da li pripada desnom ili lijevom spektru, predloži ovako nešto? Jer ako mi imamo, rekli smo da imamo prihode po osnovi, po osnovi, ovaj, prireza od 9,4 milijuna kuna, zašto ne bi bilo legitimno da ja kažem da, evo, mislim da je korisnije to ukinuti, pa onda ova sredstva koja se predviđaju za, za videonadzor i nekakvu bežičnu mrežu iskoristiti, ovaj, umjesto tih prihoda koje ostvarujemo? A ovo će nedvojbeno i nesporno ući u potrošnju, ma mislim, možete vi govoriti što hoćete. To je aksiomatska stvar, ne trebam ja to dokazivati nikome. Jest istina, 30, 50 ili 80 kuna per capita zaposlenih, ali to će biti negdje potrošeno u Šibeniku. Netko će to uprihoditi u blagajni. I opet dolazimo do istoga. Opet se, evo, sad gospođa, ovaj, predsjednica odbora, opet govori o tome kako je to malo per capita.

Pa ja o tome i ne govorim, ja sam svjestan toga. Ali, evo, žao mi je što ste to doživjeli kao jedan desno populistički, ovaj, prijedlog. Baš mi je žao. Hvala. Kolega Restović, odgovor na komentar. Ne znam, kolega, kolega Kovač, zašto ste se naljutili na to, bože dragi. Mislim, kad se maloprije netko nekog pozvao da nešto zgugla, pa onda programska suradnja, pa se tako zgugla i što je desni populizam, pa nije to ništa strašno. To vam je, e, to vam je kad, kad zapravo pokušavate riješiti opći problem rješavanjem pojedinačnih problema, a u ovom slučaju, pogotovo onih koji imaju najviša primanja. To vam je u ovom vašem slučaju. Ima još, naravno, niz takvih primjera. Mi se bavimo ovdje, mi ne bi smjeli, prvo, ne bi smjeli dijeliti građane Šibenika na one sa, u osnovu na, na njihova primanja. To vi i ne radite direktno, da ne mislite da sam vama što spočitao. Ali isto tako, barem moja opcija,će uvijek ići za tim da više štiti one koji imaju manja primanja. I pogotovo kad se u tom dijelu uzme priča što se može i što gradonačelnik i gradska uprava može napraviti s 9,2 ili 9,5 milijuna, može napraviti puno. Puno više nego što će, ako već me želite uvući u tu priču sa, vi ili predsjednica odbora, sa, sa novcem i s ovim apsolutnim brojevima, znači, puno više nego što će netko napraviti s 30 ili 50 kuna.

Hvala. Hvala. Vidim da nema daljnjih diskutanata. Zaključujem raspravu vezano za točku 14, to je prijedlog odluke o izmjenama Odluke o porezima Grada Šibenika. Predlagatelj Mario Kovač, pa dajem na glasovanje prijedlog odluke koji je pred vama. Tko je za? Tko je protiv? Suzdržani? Znači, samo jedan glas za. I 19 protiv. I 19 protiv. Smatra se da prijedlog nije prihvaćen. Idemo na 15. točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o izmjeni dopuna Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio. Izvolite, kolega Raji ću.

Da, na dnevnom je redu nešto što se kroz cijelu ovu sjednicu našu danas proteže, a to je javni prijevoz. Naime, ova odluka, očito je da iz onoga što je kolega Mišura govorio, i što nisu stigli, što jesu stigli, nema komunalnog javnoga poduzeća, a od danas ćemo ga imati. I ja vjerujem da ubuduće na sjednicama gradskoga vijeća nećemo spominjati osnivanje nove gradske firme za javni prijevoz. Jer gradski parking ionako do sada je naplaćivao samo, ovaj, parking i ništa drugo i nije radio. Da se ne zavaravamo. Mislim, 110 radnika gradskoga parkinga naplaćuje parking u Gradu Šibeniku. A sad će se očito baviti malo većim, malo jačim, zahtjevnijim poslom. I ja vjerujem da će ga uspjeti organizirati, jer javni prijevoz uistinu je problem Grada Šibenika već dugo vremena. Ono što je problem ove odluke, a što ju nije pratilo zapravo do njenoga predlaganja, jeste studija o, prometna studija Grada Šibenika. O dijelu te studije, financijskom, ja neću govoriti, to su kolege već ranije govorili, ali prometna studija Grada Šibenika, nemamo je danas ovdje. Nema je već dugo vremena, a ona se kao izrađuje. Bit će gotova za nekih 15-ak ili mjesec dana. Bilo bi dobro da ste ju imali danas ili da ste ovu odluku odgodili za vrijeme za kojem će, za koje će ta studija biti dovršena. Tada bi mogli daleko mjerodavnije govoriti što to je Šibeniku potrebno, jer ja ne znam da li će, odnosno mi ne znamo da li će u toj prometnoj studiji, da li će se spominjati i javni prijevoz, jer ovdje nigdje ne govori autobusni javni prijevoz.

Da li će se u studiji, prometnoj studiji, spominjati i željeznički prijevoz? Zašto ne? Zašto se nije išlo i razgovaralo i s HŽ-om na način, bez obzira na sve njihove, ono, čujemo, u kakvom su stanju, gotovo nikakvom, što je moguće u javnom prijevozu u Gradu i kako angažirati zapravo i željeznički prijevoz na području Grada Šibenika, jer imamo dio mjesta, odnosno naših naselja koji tom prijevozu gravitiraju. O pomorskom prometu također je bilo riječi, ja ga neću spominjati, već je o tome malo elaborirano, ali ova studija očito kasni. Odnosno, ova odluka kasni, jer ona se morala daleko prije donijeti, da bi imali dovoljno vremena za pripremu gradskog parkinga u ono što mu zapravo od 1. kolovoza, odnosno 1. rujna, slijedi u njegovoj daljnjoj djelatnosti. I ponovit ću, ovom odlukom gradski parking ima priliku da izvrši jedno svoje dobro restrukturiranje cijele gradske firme. I ne bi nam bilo potrebno da za pola godine raspravljamo o tome da li ćemo imati novu dodatnu komunalnu firmu za javni prijevoz. Ja vjerujem da je to jasno i našem gradonačelniku i ljudima koji vode grad, i očekujem da o tome uistinu ne raspravljamo na bilo kojoj od sljedećih sjednica gradskoga vijeća. Ali velim, ona je kasnila i trebala je daleko prije biti donijeta. To ne znači da mi nismo za javni prijevoz, mi sigurno jesmo. Ovo što sada imamo nije dovoljno, nije kvalitetno.

I ne bih volio, ovdje se spominje integrirani javni prijevoz, ja ne bih volio da se dogodi da on bude dezintegrirani javni prijevoz. Želim vjerovati da se to neće dogoditi. Hvala, kolega Raji ću. Ima li daljnjih prijavljenih vijećnika? Ako nema, možemo zaključiti raspravu vezanu za 15. točku dnevnog reda, koju dajem na glasovanje. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. 15. točka prihvaćena. 16. točka se u biti nadovezuje, to je prijedlog odluke o izmjeni Odluke o obavljanju komunalne djelatnosti na temelju koncesije. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu odluku. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena je 16. točka. 17. točka je prijedlog odluke o izradi izmjena i dopuna petih urbanističkog plana uređenja gospodarske zone Podi. Otvaram raspravu. Zatvaram. Kolega Marinec se ipak javio. Izvolite, cijenjeni kolega.

Ja moram ovdje biti pošten i jednostavno tražim pomoć na neki način, objašnjenje od ljudi koji predlažu ovo, jer mi praktički nije jasno što se dešava ovdje. Mijenjanje prostornog plana za poduzeće Podi ili za prostor Poda? Pa volio bih, jer mi ovdje jednostavno u ovom cijelom obrazloženju, zahtjev trgovačkog društva Podi na zemljištu prema predloženom obuhvatu, s novom prometnom organizacijom u skladu s potrebama proizvodnih tehnoloških procesa, zavedeno područje predloženog obuhvata zahtjeva umjesto gospodarsko-proizvodne namjene, gospodarsko-poslovne namjene i specijalne namjene planira se gospodarsko-proizvodna namjena. Znači, odustaje se od nečega, je li? Nije mi jasno, jednostavno to. Volio bih da mi netko to objasni. I normalno da se traži ovdje veći obuhvat, od 0,3 na 0,6, djelatnost, infrastruktura i tako dalje i tako dalje. A za- posebno mi je zanimljivo ovo drugo obrazloženje, kaže: analiza zahtjeva trgovačkog društva Sunčana elektrana Podi d.o.o. iz Varaždina, a odnosi se na promjenu namjena zemljišta oznake, nije bitno, T, Dubrava, iz gospodarsko-poslovne namjene u namjenu obnovljivi izvori energije, te preoblikovanje dijela prometnica, a sve prema zahtjevu. Ja sad, gospodo, ovdje, meni nešto nije jasno. Da li smo mi svi ludi ovdje na neki način da mi otvaramo poslovnu zonu, industrijsku, za industrijske privredne poslove, i na kraju je jednostavno iznajmljivamo, da ne kažem dajemo samo za, za solarne ili za bilo kakvu drugu energetsku proizvodnju struje? Mislim da je to pre- prejednostavna namjena. I druga stvar, da li je to uopće u našem interesu?

Druga stvar, kako ćete vi naplaćivati uopće tu komunalnu naknadu i bilo što za, za takav dio poslovnog prostora? Eto, volio bih i to znati. A s druge strane, pogotovo što je moja namjera i moja intencija da predložim da mi napravimo sami komunalno energetsko poduzeće u kojem bi mi imali prioritet, odnosno Grad uprav za takve prostore i za to, a ne da se daje firmama gotova infrastruktura s praktičkim prilazima i ne znam što, s velikim novčanim sredstvima koja smo uložili u taj Pod, da bi se sad jednostavno davalo kao obična prostorna, kao obični prostori koji se mogu jednostavno naći bilo di drugdje, a ne na, na, na ovako skupom terenu kao što je Podi. Molio bih neko objašnjenje, da mi netko objasni što je intencija ovoga. Je li gospodin Trzanović ili tko već, pravni? Hvala.

Riječ. Kolega Trzanović, direktor Podi d.o.o. Dobar dan svima, gradskim vijećnicima, predsjedniče, gradonačelniče, svi ostali. Dakle, ovdje su dvije, radi se o dvije stvari. Prva stvar koja vas možda najviše muči, dakle, radi se o jednoj manjoj privatnoj parceli na rubnom dijelu industrijske zone Podi, koja je već, mislim, trećim izmjenama prije više godina prenamijenjena za parcelu na kojoj je moguće graditi fotonaponsku elektranu. Privatni vlasnik, odnosno vlasnik sada, sadašnji vlasnik te parcele, je zatražio od Grada Šibenika, kako bi realizirao tako nešto što mu je omogućeno već urbanističkim planom, da mu se dozvole neke izmjene kako bi to mogao i realizirati. A prvenstveno se misli o tome da se modificira ta njegova parcela na neki način u skladu s postojećim prometnicama, kako bi mogao dobiti građevinsku dozvolu. Mislim, ja se nadam da sam bio jasan, je li, što se toga tiče.

A ovaj prvi dio što vam možda nije jasno, dakle, radi se o izmjenama urbanističkog plana u onom dijelu zone koji je sada neizgrađen i koji nije pod infrastrukturom. I radi se o tome kako je ta, taj dio zone, on je planiran na način da postoji raster prometnica. Taj raster prometnica radi određene kazete koje su otprilike jako slične sve, a one su negdje svaka 400 puta 200 metara veličine, znači negdje oko 60, 70 tisuća kvadrata. Prijedlog izmjena urbanističkog plana, ovoga kojeg sad imate na, na klupama i kojeg ste dobili, ide za tim da se taj raster prometnica briše i da ne bude obvezujući. A radi se isključivo o tome da

potencijalno veća jedna investicija o kojoj se razgovara u. Da bi došla u našu industrijsku zonu i da bi se realizirala u gradu Šibeniku, ne bi trpila takav raster prometnica, jer se radi o velikim halama, radi se o većem postrojenju, ne radi se o nikakvim sunčanim elektranama, radi se isključivo o proizvodnim djelatnostima, i ovakav raster prometnica bi smetao budućoj organizaciji tih proizvodnih hala. Kakva će ona izgledati u budućnosti, o tome ćemo odlučivati zajedno. U svakom slučaju, ovakav kakav je sad je ograničavajući, da bi se na tom dijelu u budućnosti eventualno smjestile veće hale. Dakle, radi se samo o reorganizaciji postojećih prometnica za potencijalnu proizvodnu djelatnost. Hvala, kolega Marjanci dodatno.

S obzirom na ovo vaše objašnjenje u vezi ovoga prvog dijela, onda mi nije jasno zašto uopće treba navoditi da se ta djelatnost, buduća tog nekog korisnika, da se odnosi na proizvodnju sunčanih kolektora i svih komponenti koje su potrebne za njihovu proizvodnju, te proizvodnju vodika. Zašto je to bitno u obrazloženju? Ako se radi o samom preusmjeravanju, na neki način, ovaj, prometnica, onda praktički nema nikakve veze zašto je ovo naglašeno. Jer meni je bilo upravo sumnjivo ovaj dio, da li to sad se ne može raditi na podzemnoj. I na kraju, zašto treba naglašavati ovo? I onda sam mislio čak da je to nešto u interesu nas za sutra, buduće električne autobuse i ne znam šta, da ćemo mi proizvoditi i sunčane kolektore i ne znam šta, i vodiki, i da ćemo imati nekakvu spremno ovo. I to bi na neki način tražila, odnosno tražila i podršku od Gradskog vijeća da mi to stvarno i realiziramo, kao gradsko poduzeće. A što se tiče ove prenamjene privatno, ja opet postavljam pitanje: da li je nama u interesu? Vi kažete privatna parcela, ova druga, je li ona kupljena od poda? Ne. Nego njegova, nikad nije bila— Ne, ne, ne, ona je uvijek privatna. Nije nikad bila u sustavu ovoga poda? Ne, ne, ne. Onda ništa, oprostite. Nema nikakve veze. Ne, ne. A to pitanje koje ste meni uputili, ja sam upravo uputio i pročitao u dopisu.

Dobro, dobro. Prostorno planiranje, pa ondaćemo— Kolegica Roša Dulibić. Dobar dan. Lijep pozdrav svima. Evo, samo na ovo zadnje, dakle, samo malo da vam pojasnim zašto smo tako detaljno u obrazloženju spominjali o čemu se radi. Zbog toga što svaki plan, pa tako i ovaj, mora proći ocjenu o potrebi procjene utjecaja plana na okoliš. Da bi mogao kvalitetno proći tu ocjenu, mi moramo detaljnije pojasniti u kom smjeru ide ova izmjena. To je, dakle, prvenstveno namijenjeno drugom postupku koji paralelno ide s izradom plana, koji procjenjuje treba li za ovaj postupak raditi glavnu ocjenu i de facto studiju utjecaja na okoliš, ili može samo proći ocjenu. Iz tih razloga to moramo detaljnije na taj način navoditi. Oprostite, to— šta to na kraju znači ako se promijeni, eventualno, budući taj vlasnik i želi neku drugu, da ćete vi opet ići u proceduru? Apsolutno. Nema drugog načina. Nema drugog načina. Takvi su vam zakoni. Vi morate točno, dakle, precizno definirati odlukom o izradi šta radite na nekom području. Što je i logično. I jedno pitanje, da mi možete razjasniti inače cijelo to industrijsko područje poda. Znači, za svaku parcelu koja je data na prodaju ili bilo što drugo, mora se prostorni plan mijenjati prema djelatnosti koja će se obavljati na njoj? Ukoliko, u kol- dakle, plan, donešenje plana, prije bilo koje gradnje. To je jedna i jedina i super situacija na području grada Šibenika gdje je, dakle, prvo donešen plan na praznom prostoru.

Nakon toga je poduzeće podi- počelo se baviti svojom djelatnošću i prodav- iznajmljivati, prodavati, sklapati ugovore, dakle, za određene korisnike. U planu je pisalo: za svaku određenu zonu, kazetu, recimo to tako, kazetu, koja je namjena i koji su uvjeti gradnje. I po tome su se većina budućih korisnika s tim slagala. U slučaju da nekom poslodavcu, nekom u nekom poslovnom procesu to ne odgovara, onda on traži izmjenu plana. Ukoliko je taj zahtjev normalan, ukoliko je taj zahtjev nešto što grad Šibenik želi i što Gradsko vijeće prihvati, ide se u izmjenu plana. Ukoliko ne, kaže mu se: to ova zona ne želi. Dakle, to je—

Hvala. Nadam se, gospodine Marjanci, zadovoljan odgovorom, što znači da smo i zaključili raspravu o ovoj točci dnevnog reda. Pa bih dao i točku 17 na glasovanje. Tko je za? 15 za, protiv? Suzdržani? Moramo konstatirati, koliko me oči ne varaju, da tijekom ovoga glasovanja nije bilo nekoliko vijećnika, pa da i to, ovaj, konstatiramo. Nema kolege Restovića, nema kolege Travčića, ali u svakom slučaju dovoljno glasova za ovu odluku. Idemo dalje na 18. točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na dijelu čestice broj, katastarska općina Konjevrate. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 18. Tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. 19. točka dnevnog reda, prijedlog odluke o uključivanju dodatnog naselja u Lag More 249. Otvaram raspravu. Kolega Rajić, izvolite.

Da, ova odluka dolazi sada, nakon gotovo 4 ili 5 godina otkad je Lag More osnovan. pa kasnimo puno. I pitanje za mog dragog i poštovanog kolegu Peru: Pero, da li s ovom odlukom, odnosno da li ova odluka ima reperkusije na dosadašnje članice, odnosno članove Laga More, među kojima ću nabrojiti, a vi tamo nabrajate, jer ste i predlagatelj ove odluke, Grebaštica, Brodarica i tako dalje, u daljnjem predlaganju projekata koji se, sve do moje rasjedne, jasno, koji se tamo, ovaj, koji se mogu predlagati a da bi se sredstva Europske unije dobila za razvoj tih mjesta? Hvala. Kolega Mišuraće dati odgovor vijećniku.

Hvala na lijepom uvodu, gospodine Raji ću. Znači, ne kasnimo 4 godine. Pravilnik se na nivou zemlje promijenio jer se uočila jedna nelogičnost, a to je da su mogla samo naselja do 5.000 stanovnika biti članovi Laga sada, i naselje veće od 5.000 stanovnika može biti član Laga. U ovom slučaju je to jedino grad Šibenik. Znači, što se tiče ulaganja u fond, a upravo u vašoj raspravi mi krećemo s izgradnjom trga financiranog iz Laga 249, nakon trećeg postupka javne nabave. Na prvi se nitko nije javio. Na drugi, izvođač, od- otkazao je ugovor netom prije potpisivanja. Znači, odnosno poslije potpisivanja, nema nikakve reperkusije, ostaje isti iznos članarine koji grad Šibenik plaća. Jedino što se poljoprivrednicima koji imaju nasade i sjedište na području grada Šibenika, odnosno u ovom slučaju naselja Šibenika, ne Dubrave, ne Brodarice, nego naselja Šibenik, u što spadaju gradske četvrti, primjerice Zablače i Ražine, oni se mogu također javljati na natječaj. I to je jedina novost. Znači, promijenjena je ta. Ja bih volio i da se grad Šibenik može javljati, ali se ne može. Još uvijek je ostalo ograničenje za naselja 5.000, ali više nema ograničenja za poljoprivrednike koji mogu biti u naselju bilo koje veličine. Inicijativa je došla od Laga 249, grad Šibenik ju je prihvatio, i na sljedećoj skupštini i naselje Šibenik ulazi zajedno s ostalim naseljima. Kolega Rajić je zadovoljan odgovorom. Ako nema daljnjih vijećničkih pitanja, zaključio bih ovu raspravu i dao na glasovanje odluku o uključivanju dodatna naselja, podrazumijeva se Šibenik, u lokalnu akcijsku grupu More 249.

Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno prihvaćeno. 20. točka dnevnog reda je prijedlog odluke o usvajanju akcijskog plana energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama za grad Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Kolega Marjanci, izvolite. Ovo je jedan od značajnijih dokumenata, ima 200 stranica ovdje. I smiješno je da, da nam nitko ne- neće bar par rečenica reći što je, šta se, šta je pisac htio reći s ovim dokumentom, nego da ja moram postavljati pitanja za neke stvari ili bilo što drugo. Mogu samo primijetiti da su mi najdraži ovaj Bau 2030, kao i scenarij bez mjera. Scenarij bez mjera, nazvan Bau, što znači business as usual, je scenarij koji pretpostavlja kretanje energetske potrošnje prepuštene tržišnim kretanjima i navikama potrošača. Šta hoće reći: što će biti, bit će. Mislim da je to sukus cijele ove priče, oko ovoga dokumenta. Ovdje normalno govori se o potrošnji i održivosti energije u cijeloj ovoj priči, i ima se smjer, kao i svi mi u ovoj državi, na neki način da smanjimo potrošnju CO2, odnosno em- emitiranje CO2 u atmosferu, da smanjimo dekar- praktički da idemo s dekarbonizacijom, da upotrebljavamo čista i ekološka energija. Ali u ovome dokumentu, što je simptomatično, ne postoji niti jedna mjera kako doći do te energije, odnosno da li je grad Šibenik spreman napraviti iskorak i proizvoditi energiju, a ne samo praviti uštede na račun drugih koji proizvode tu energiju.

Ove nesretne električne autobuse u ovome dokumentu predvidjeli ste do 2030. godine samo 4, i to po Bau, business as usual. Prema tome, ako dođe, dobro dođe. Znači, nemamo nekakve, što se tiče prometa, druge stručne strukture. I zašto sam ja u početku govorio da se možda i bilo dobro da smo pričekali koju godinu? Jer kad uspostavimo infrastrukturu za dizelsko gorivo, gospodo, mi ćemo potrošiti puno novaca. I ulazimo u problem održavanja tih autobusa, a to će nas vjerojatno koštati sljedećih cijelo desetljeće. I vjerojatno, paralelno s tim,će nas iscrpiti da idemo, a morat ćemo ići, i na paralelno, znači na električne autobuse. I sad, cijela ova priča, da puno ne- ne bunim se, ne puno ne mjerim, zašto govorim i zašto je Šibeniku ovakav dokument necijelovit, jer želim stvarno, kao, pod dojmom sam gospodina Pješića koji je napravio predavanje prije mjesec dana ovdje, u ovom istom prostoru, kad je izložio predmet otoka Krka i kako su se udružili građani i napravili su komunalno energetsko poduzeće, odnosno planiraju napraviti fotonaponsko poduzeće za proizvodnju energije za svoje potrebe. Ja to uprav- želim apelirati na ovo gradsko vijeće, da mi budemo ti koji na neki način napravimo iskorak, koje nisu neke stvari koje se dešavaju samo iz neke pomodarstva ili bilo čega, nego to su trendovi koji itekako su zaživjeli u Njemačkoj, Danskoj, Norveškoj i bilo gdje drugo, da se lokalna, odnosno decentralizacijom proizvodnje energije praktički rješavaju puno, puno značajniji problemi u samom lokalnom, lokalnom sjedištu.

To je, to zahtijeva i posebnu temu, zahtijeva i bilo što drugo. Apeliram, opet, ponovo, da na neki način, ako se složimo, imati ili tematsku ili novu temu ili bilo što drugo, da je usmjeravamo i da omogućimo, pogotovo šta gospoda i izuzetni ljudi koji rade u vašem, u gradu, koji dobro barataju s- sa europskim fondovima, oni su svjesni toga da 6 milijardi eura se u sljedećem periodu izdvaja u Europi za proizvodnju električne energije putem solara. To su, to je neslučajne mogućnosti koje praktički možemo iskoristiti. Ja vjerujem da vi to znate, ali želim apelirati da idemo u jednom novom segmentu, da idemo u jednom novom koraku, da praktički lokalna zajednica bude taj pokretač koji će na kraju biti ne samo proizvođač, nego i distributer električne energije, normalno, samo za naše potrebe. I, između ostaloga, nadam se da će ta tema biti zainteresirana s vaše strane i da ćete vjerojatno povoljno odgovoriti na to. A ovdje bih samo jednu kratku opasku u vezi ovog šumarstva i, recimo, zdravstva i bilo čega drugog. Ne mogu se oteti dojmu kad prolazimo od Poljane i idemo autom prema Primoštenu i bilo gdje drugo, recimo sad pogotovo na Brodarici, mi ne vidimo više niti jedno jedino stablo. Evo, primjer kako eventualno u ovoj jednostavnim, jednostavnim, na neki način, mjerama možemo postići puno. A to je, recimo, predlažem mjeru, s obzirom na građevinske dozvole, da se izdaju građevinske dozvole za gradnju kuća, vikendica, svega skupa, pod jednim uvjetom: ovisno o metraži, odnosno kvadratnim metrima toga prostora, da se stavi obavezno sađenje stabla, bar u onoj kući, a ne da izgleda ovo sada kao spaljena zemlja sve skupa.

Hvala lijepo. Hvala. Kolega Mišura se javio. Izvolite. Dobar dan. Kao nadležni odjel koji je, u stvari, izradio ovaj dokument, je izradio Energetski institut HVPOŽA u Hrvatskoj. Znači, ovaj dokument je također bio na savjetovanju 30 dana, javnom savjetovanju, i nismo dobili nijednu sugestiju ili primjedbu. Inače, dokument je grad Šibenik koštao 0 kuna, što ne znači da je on beznačajan. Vi jako paušalno volite davati ocjene o jako stručnim izrađivačima, da su dokumenti loši, nepotpuni, i tako dalje. NS Tendnjak ne zna promet, HVPOŽA ne zna. U ovome dokumentu stoje zeleni otoci, nužnost sadnje drveća u zelenoj infrastrukturi, smanjivanje urbanih toplinskih otoka i slično. Ovaj dokument je izrađen u sklopu europskog projekta i on je ključan, on je ključan da bi mogli povući sredstva za zelenu infrastrukturu. A usput rečeno, kad je riječ o solarnim elektranama, grad Šibenik je prijavio škole na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, znači skoro sve osnovne škole gdje je bilo moguće zbog statike krova. Prije toga je naručena statika krova, znači statički projekt, naručen je elektroenergetski projekt što nam je izgradila regionalna, regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, također sve besplatno, uključujući i statiku projekte. I to smo prodali, predali u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i očekujemo uskoro rezultate, s čime bi skoro sve šibenske osnovne škole mogle dobiti solarne elektrane koje bi pokrile najveći dio njezine površine. Radimo na tome, radimo na energetskoj učinkovitosti, dosta niz je objekata, to je radio Odjel za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, niz objekata je energetski obnovljen.

Mislim, možemo se složiti, kvaliteta, ne kvaliteta dokumenta, ali ovo radili su stručnjaci koji su u Hrvatskoj najrelevantniji za to, Institut HVPOŽA, koji je samo su CES ploče i Šibenik odabrani u ovome projektu. Veliki rad je bio sa strane grada Šibenika. Jako teško je bilo prikupiti ove podatke koji su unutra, neki su nepotpuni, neki su netočni, i to. A te mjere koje ste rekli, 4 autobusa, to je minimum, minimum do 2030. Vrlo je lako staviti bilo i neki veći broj, ali ovo je ono gotovo sigurno što ćemo ostvariti. Ima mjera tu dosta u prometu, i kao što sam rekao, svi osta- svi budući autobusi će biti električni, jer takvi će biti i natječaj i takva je intencija. To do sada nije bilo do 2020. godine. A kad bi te prve električne autobuse mogli očekivati? Kad kažete moglo se sačekati godinu, 2 dana, znači još operativni program nije usvojen. Kad on usvoje, ide natječaj. Onda se javljate na natječaj, čeka se procedura dok prođete na određeni natječaj, onda nakon toga ide proces javne nabave i to. To vam je period 3, 4, 5 godina, čisto onako da znate. I replika na vaše proteklo izdanje: kako su drugi gradovi dobili, nisu dobili autobuse, dobila su javna komunalna poduzeća iz natječaja za zamjenu postojećih autobusa koji su stari 15 do 30 godina, jer u E3 norme. Tako da, kad iznosite podatke, volio bih da iznosite argumentirane podatke i da, i da uzmete u obzir da ovo rade neki relevantni stručnjaci, da ne dajete paušalne ocjene.

To dosta, dosta lako pogađa. Molim vas, nemojmo, ovaj, prema vijećnicima na ovaj način. Oprostite. Inače, cijenim dobru namjeru o osnivanju komunalne elektroenergetske tvrtke. Svaki ima pravo iznijeti mišljenje. To je, to je budućnost. Kolega Marjanciće se osvrnuti. Gospodine Mišura, prvo bih se obratio vama i, i pokušao odgovoriti na prvo pitanje, a to je gdje sam ja u stvari dežurirao bilo kojeg stručnjaka. I evo, spominjete i prometnu, i da sam ja govorio protiv nje ili bilo što drugo. Ja nisam nikad govorio protiv prometne, ove, studije, nego samo govorim o odabiru. A to što vi kažete sada, da li je grad ili komunalno poduzeće, recite nam, za građane Šibenika, da li je to sve isto?

Koja je razlika za građane Šibenika? Da li je grad ili komunalno poduzeće koje ne postoji dobilo autobus? Pa o čemu vi pričate, gospodine Mišura? Vi ulazite u detalje koji nisu bitni običnom građaninu. A druga stvar, 3, 4 godine kažete da bi trajalo ovo za sve skupa. Pa pitanje je koliko će trajati naš proces uvođenja ovoga, jer mi ćemo s time zakasniti u proces nekakav drugi koji drugi gradovi već su počeli i započeli, bilo što drugo. Nema nikakve druge intencije osim dobre namjere. Niti, možete se ljutiti i vi i gospodin gradonačelnik. Ali zašto se ljutite? Pa priz- pa zar bi bilo loše da su svi električni autobusi i da mi budemo možda među prvima da to možemo riješiti? Nego, ne. Ja sam samo iz- izložio jednu, jednu teoriju da praktički da li se moglo krenuti u električni autobus.

U tom trenutku nije. Pa u tom trenutku ne, ali ovo je 2022. godina, a mi još uvijek nismo nigdje. Vi govorite o autobusima, a ovi autobusi, vi, i, i druga stvar, da još jedanput kažem, sami govorite o nedostacima ovoga dokumenta. A vi mene cijen- vi mene govorite da ja govorim protiv stručnjaka koji to govore. A vi iznosite podatke o ribarstvu 2015., 2014. godine. O čemu vi pričate u 2022. godini? U doba kad prijeti energetska situacija i kolaps energetike u cijeloj Europi, u 2022. godini, s obzirom na ratna događanja i sve to skupa, vi dajete jedan dokument koji je općenit. A di su, di su drugi rizici i bilo kakvi drugi stvari koje se mogu deš- dešavati, a uopće ih ne razmatramo. Nitko ih ne otvara, nitko vas ne sudi. Ali nemojte se ni vi držati da ste svemogući, da ste sve napravili. Pa prihvatite dobru volju. Ovo nem- nema nikakve veze sa Šibenikom. Ja ne govorim protiv vas, nego protiv Šibenika i sve skupa. Ne, ne, ne, ovo je meritum stvari. Ajmo, recite sada. Vrlo meritum. Hvala lijepo. Rastezanja, tumačenja. Ovdje, ovdje su, na sreću, podaci vrlo kristalno jasni, svaki ih može tumačiti, ovaj, na svoj način, je li. Tako da, o tome bi mogli diskutirati danima. Ako nema daljnje rasprave, zaključujem raspravu o 20. A vi ste, oprostite, a nisam, evo, mogu se i ja malo zanijeti.

Da, da. Ma, ovoga, nije bilo gradonačelnika kada sam pričao, pa me zanima, opet smo upali u raspravu o besplatnom autobusima, o svemu. Mene opet zanima što će biti sa stanovnicima otoka, pošto je gradonačelnik govorio o tome da će biti dijete i tako. Kolega, vratimo se u diskusiju. Ne možemo preskakati točke dnevnog reda. A kad nije bilo gradonačelnika, da mi odgovorim na sva pitanja. Pa čujte, nije bilo, tko zna koga, nije bilo ni vas jedno vrijeme. Pa nije. A dobro, u redu. Dobro, ovaj, prihvatimo tu činjenicu da se držimo dnevnog reda. Nemojmo se prebacivati pa onda u aktualnom satu tučemo točke iz dnevnog reda, a u dnevnom redu tučemo iz aktualnog sata. Dobro. Ovo pitanje vam ne mogu prihvatiti. U redu. Hvala. Eto, držite se dnevnog reda. Idemo dalje. Ako nema dalje, dajem na glasovanje točku 20. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. 21. točka dnevnog reda je prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju člana Upravnog vijeća Muzeja grada Šibenika. Otvaram raspravu. Materijal ste dobili. Ako nema dalje, mogu, ovaj, dati ovaj prijedlog rješenja o razrješenju dosadašnjega člana, to je gospodin Kronje, i imenovanju novog člana, to je gospodin Dino Slavica, za člana Upravnog vijeća Muzeja grada Šibenika. Tko je za?

11. Molim? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćena i ova točka. Sljedeća točka je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o statusu, djelatnostima i ustrojstvu Muzeja grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Rajić se javio za riječ. Izvolite. A vrlo kratko, je li, kolega Krnčević tu je? E, da. Prije nekoliko godina radili smo preustroj Muzeja grada Šibenika na način da smo, prije nego što smo ustrojili naše javno poduzeće ili tvrtku, kako god hoćete, Tvrđave kulture, tamo smo negdje u ustroju Muzeja grada Šibenika, koliko se sjećam, ustrojili ili utvrdili, kako god hoćete, Odjel za gospodarenje tvrđavama i vođenjem brige o tvrđavama. I je li vam u vašem ustroju još uvijek stoji taj odjel? Ne, hvala.

Ovo je samo usklađivanje, da provjerim. Pitam da li vam još uvijek stoji taj ustroj. Ne, ne. Hvala. Dobili smo odgovor. Imamo li daljnjih pitanja? Ako nemamo, predlažem i ovu točku na glasovanje. To je 22. točka, odluka o statusu, djelatnostima i ustrojstvu Muzeja grada Šibenika. Tko je za? 16. 16, 17 protiv, suzdržani, preostali. 20. i, ovaj, treća točka dnevnog reda. Možemo zaključiti da je ova 22. prihvaćena većinom glasova. 23. je nastavna na ovu 22., a to je zaključak o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Statuta Muzeja grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na glasovanje. Tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćena i ova točka. Daljnja točka su vezane za određena izvješća naših poslovnih subjekata, a to je prijedlog zaključka o primanju na znanje godišnjeg financijskog izvješća za 2021. i plana rada za 2022. Inkubator za nove tehnologije Trokut Šibenik d.o.o. Otvaram raspravu.

Ako nema nikoga, primili smo na znanje, o tome ne glasujemo. Idemo dalje. Glasujemo o ustanovama, a o trgovačkim društvima primamo na znanje. Prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o poslovanju s financijskim izvješćem za 2021. Batižele d.o.o., društvo za upravljanje nekretninama. Otvaram raspravu. Gospodin Kronja se javlja za riječ. Izvolite. Poštovanje svima. Evo ovako, ja sam to i zadnji put isto tako govorili, da smo nakon što nismo imali troske na ovom izvješću, čitanju ovoga izvješća, nakon što nismo imali nikakvu trosku otpadnu na, na prostoru TEF-a bivše Batižele, onda se ustanovilo da ima 51.000 metara kubnih, imamo te otpadne troske. I onda se kaže ovdje u izvješću da takva ista troska se nalazi i u Biljanima Donjim. Znači, ovdje se nalazi jedna četvrtina, tamo se nalaze u tri četvrtine. I onda se kaže u ovom izvješću da se već od 2020. godine traži da se prezentira, odnosno da se dođe do rezultata kakva je sastav te troske, kako bi se ona mogla koristiti, ne znam, za nekakva daljnja,

da bi se negdje koristila u neke druge svrhe. Pa kaže ovdje da se do dana današnjega nije, ovaj, saznalo sastav toga, i to tako stoji. Zašto ovo govorim? Ovo govorim iz jednog razloga: što je ovo krunski dokaz da projekt Batižele u biti uopće nije projekt. Jer neće vam nitko, jer ako nakon 8 godina, što je Vlada, 4 Vlade su se promijenile, došlo je naređenje, odnosno došlo je iz europskih sudova da se ta troska iz Crnog brda mora ukloniti jer je štetna po okoliš, za ljude, za tlo i tako dalje. Znači, nakon tog, nakon svih ovih odluka i Europske komisije i sudova, nije se ništa pomaknulo. Kako će taj investitor, kad dođe na Batižele, kako će on, di će on s tom troskom? Kako vi mislite da ćete vi dovesti investitora na poziciju da on

kupuje, uzima koncesiju ili bilo što da radi na tom prostoru ako ga vi niste očistili? Ovaj prostor nije očišćen. Ne postoji ni pravne, ni ove, ni one nikakve mogućnosti da se to ukloni, ono iz Crnog brda, a to je ista troska kao i na Batiželima. Znači, nema tog investitora koji će doći na onečišćeno tlo. On, on nema di s time. Di će on s time ako mi nismo riješili kroz 8 godina to isto, to isto smeće, da kažem, taj, te štetne, štetni otpad koji se nalazi u Biljanama Donjim, a znamo da smo to mi izvezli iz naše županije u tu, tu županiju. Znači, ovo je krunska rečenica ili dvije rečenice koje kažu da taj budući investitor, ako se i pojavi kad vidi ovo, on neće ništa poduzimati. Nema od toga ništa, ljudi moji. Hvala. Gospođa Kursar se javlja za riječ. Direktorica Batižele d.o.o.

Ovako, ako ste detaljnije pročitali izvješće, u njemu stoji da je, ovaj, za trosku su sve analize pokazale da je to bezopasan otpad, tako da, ovaj, se u tom dijelu ne slažem s vama da je to opasan otpad. A što se tiče rezultata, ovaj, analize koju provodi ministarstvo, oni rezultati bi trebali biti poznati u sedmom mjesecu. Evo, bili smo na sastanku i sedmi mjesec dobivaju konačne rezultate analize. Kolega gradonačelnik, pa kolega Kronja. Dakle, ja ponovo apeliram na vijećnike, jer gradsko vijeće i status vijećnika je čast, ali ta čast podrazumijeva i obvezu javno diskutirati o takvoj temi, kao što je sad gospodin Kronja rekao. Kada mi govorimo o najvećoj potencijalno brownfield investiciji u Hrvatskoj, vrlo neodgovorno. Ne čitate, ali ne samo da ne čitate, nego ni ne pitate. Da ste vi poslali pitanje prije nego što javno istupi, onda bi dobili relevantan podatak. Odavno je napravljena studija Omikrona, relevantne institucije koja točno daje odgovore i o količinama i karakteru troske i načinu zbrinjavanja. Gospodine Kronja, kao vijećnik, vi privatno kao osoba možete govoriti što god hoćete, ali kao vijećnik preuzmite odgovornost. Jer ovo što se službeno izgovori na gradskom vijeću, to netko čita koji donosi ozbiljne zaključke na osnovu neozbiljnih, netočnih i stavova iz neznanja. Kolega Kronja.

Gospodine gradonačelniče, Europski sud, znači Komisija je tužila Republiku Hrvatsku da se tamo nalazi troska koja je opasna po zdravlje. I zato je donešena, i zato se pokrenulo ovo sve da se to makne. A koliko je to opasno, da je to neopasno, kao što vi kažete, to bi se odavno već maknulo iz Crnog brda. Pa, mislim, ja vam govorim ono što piše u izvješću. Ja ne izmišljam. Kaže se da se, da je to ista troska koja se nalazi u TEF-u i koja se nalazi u Biljanama Donjim. A pogledajte malo po portalima, jer ja ne govorim, portali pišu. Imat ćete desetak tekstova koji govore o toj trosci i, i ovo što govore mještani Biljana Donjih, da je, da oni imaju pojačano, pojačano obolijevanje od malignih bolesti otkad je to Crno brdo tamo. I to vam piše na portalima. Znači, ja odgovorno govorim kao vijećnik da to piše na portalima, da je to opasna troska i da je ta ista troska i u Biljanama Donjim i u TEF-u, a da vi prodajete zemljište koje nije očišćeno. I to je činjenica. I to piše u izvještaju. Evo ga.

Gospodine gradonačelnik. Dakle, ovo će biti zaključne, neću se više javljati. Gospodin Kronja je sam rekao: on donosi zaključke na osnovu portala, a ja donosim zaključke na osnovu studije. Hvala. Idemo dalje. Ima li još netko da se javio za riječ? Ako nema, možemo primiti na znanje ovo izvješće firme Batižela d.o.o., jer o njemu ne glasujemo. Pa idemo na sljedeću točku dnevnog reda, a to je zaključak o prihvaćanju programskog financijskog izvješća Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku za 2021. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje zaključak o prihvaćanju programskog financijskog izvješća HNK u Šibeniku. Tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. 27. točka dnevnog reda: zaključak o prihvaćanju izvješća o razvoju financijskih izvješća Muzeja grada Šibenika za 2021. godinu. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovaj izvješće Muzeja grada Šibenika. Tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o radu Javne ustanove kulture Tvrđave kulture Šibenik s financijskim izvješćem za 2021. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovo izvješće. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćeno. Zatim je točka 20. Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o korištenju sredstava tekuće pričuve proračuna grada za mjesec listopad 2021. Otvaram raspravu. Dajem na glasovanje ovaj zaključak. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, preostali. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o grafičkom prikazu ulica na području grada Šibenika. Točka dnevnog reda 30. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovu, ovu odluku. Tko je za? 11. 11 protiv, suzdržani, većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba interesa sustava civilne zaštite na području grada Šibenika. Točka 31. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje prijedlog ove odluke. Tko je za? 12. 12 protiv, suzdržani, preostali, većinom glasova prihvaćena. 31. točka dnevnog reda i 32. točka dnevnog reda: prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o razvoju financijskim izvješćem Gradske knjižnice Jurja Šiškove u Šibeniku za 2021. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu i dajem na glasovanje ovaj prijedlog izvješća. Tko je za? 15. 15 protiv, suzdržani, ostali, većinom glasova prihvaćeno je i ova točka dnevnog reda.

S ovim smo konzumirali cijeli dnevni red. Ja vam se zahvaljujem na današnjem dolasku, sudjelovanju, i želim vam ugodan dan današnji. Ne moramo se mi uvijek ispričavati, misleći da smo ja...