27 milijuna eura manjka: šibenska bolnica svake godine dobije sanaciju, a dug svejedno raste

Opća bolnica Šibensko-kninske županije završila je 2025. s 68,6 milijuna eura prihoda i 75,1 milijun eura rashoda. Nakupljeni manjak koji se prenosi u iduće godine narastao je na 27,06 milijuna eura, dvostruko više nego krajem 2023. Od 2021. do 2025. država i HZZO uplatili su bolnici oko 32 milijuna eura namjenskog novca za dugove dobavljačima lijekova i medicinskog materijala, a u srpnju 2026. Vlada je odobrila još 2 milijuna. Brojke su iz godišnjih financijskih izvještaja, bilješki uz njih i revizijskih izvješća koje bolnica i Državni ured za reviziju objavljuju na svojim stranicama. Iznosi do 2022. preračunati su iz kuna po fiksnom tečaju 7,5345 kuna za euro.

Od 13 do 27 milijuna u dvije godine

Prihodi bolnice rastu brzo: sa 46 milijuna eura 2022. na 68,6 milijuna 2025., gotovo isključivo zahvaljujući većim ugovorenim iznosima od HZZO-a. Rashodi rastu brže. Godišnji manjak bio je 6,4 milijuna 2024. i 6,5 milijuna 2025., a s otplatom glavnice kredita 7 odnosno 7,1 milijun. Kumulativni manjak za pokriće, koji se godinama držao oko 10 do 13 milijuna, u dvije je godine skočio na 27 milijuna eura. Vlastiti izvori bolnice u bilanci su negativni: minus 7,2 milijuna eura na kraju 2025.

Bolnica je za razdoblje 2023. do 2025. imala i „akcijski plan" po kojem je trebala pokrivati 4,16 milijuna eura manjka godišnje. Umjesto toga manjak je s 12,5 milijuna krajem 2022. narastao na 27,1 milijun krajem 2025. Sama bolnica u bilješkama uz izvještaj za 2025. piše da rashodi, „osobito za lijekove i potrošni medicinski materijal i dalje značajno premašuju raspoložive redovne izvore financiranja", te da skupi lijekovi i ugradbeni materijal „brzo troše primljena namjenska sredstva, stvarajući nove obveze prema dobavljačima".

Kamo ide 75 milijuna

Gotovo 58% rashoda, 43,4 milijuna eura, odlazi na zaposlene. Taj je trošak od 2023. do 2025. narastao s 30,1 na 43,4 milijuna, dijelom zbog povećanja plaća u zdravstvu, dijelom zbog novih zaposlenih: prosječan broj zaposlenih popeo se s 1.013 na 1.104. Krajem 2025. bolnica je imala 1.109 zaposlenih, 816 zdravstvenih i 293 nezdravstvena; nezdravstvenih je u godinu dana više za 14, zdravstvenih manje za 3. Prekovremeni rad i dežurstva stajali su 4,5 milijuna eura. Državna revizija za 2022. utvrdila je 155.399 prekovremenih sati i pojedince koji su radili 262 do 723 sata iznad zakonskog godišnjeg maksimuma od 180 sati.

Rashodi 2025.	Iznos (mil. €)	Udio
Rashodi za zaposlene (31)	43,42	57,9%
Lijekovi i potrošni medicinski materijal (325)	22,09	29,4%
od toga posebno skupi lijekovi	9,96	13,3%
Usluge (323)	4,32	5,8%
Nabava opreme i imovine (4)	1,32	1,8%
Zatezne kamate (3433)	0,80	1,1%
Energija (3223)	0,65	0,9%
Ostalo	2,45	3,3%
Ukupno	75,06	100%

Drugi najveći trošak su lijekovi i potrošni medicinski materijal, 22,1 milijun eura, od čega 10 milijuna za posebno skupe lijekove. S druge strane, prihoda je 80% od HZZO-a po ugovoru (54,9 milijuna), 7,5% od dopunskog osiguranja i participacije, 6,3% iz državnog proračuna i 4,7% kao namjenska pomoć HZZO-a; u te dvije stavke je 6,35 milijuna sanacijskog novca. Prihodi od Županije, do 2023. osnivača bolnice, u 2025. iznosili su 29.800 eura.

Dug veledrogerijama i 800 tisuća eura kamata

Plaće bolnica isplaćuje redovito, krajem 2025. nije imala dospjelih obveza prema zaposlenima, a dobavljači lijekova čekaju. Dospjele, a neplaćene obveze, gotovo u cijelosti prema dobavljačima lijekova i potrošnog medicinskog materijala, iznosile su 3,4 milijuna eura krajem 2023., 6,4 milijuna krajem 2024., a 30. rujna 2025. dosegnule su 10,96 milijuna. U rujnu 2025. veledrogerije su pedesetak bolnica u Hrvatskoj opomenama upozorile na ovrhe ako dug ne bude plaćen do 30. rujna, a bolnica je za ŠibenikIN potvrdila da je na listi dužnika i da se dugovanja „podmiruju na mjesečnoj razini sukladno financijskim mogućnostima po datumu dospijeća". Nakon sanacijskih uplata u jesen dospjeli dug je do kraja godine pao na 7,1 milijun.

Kašnjenje ima cijenu. Zatezne kamate u rashodima bolnice narasle su sa 65.626 eura u 2023. na 314.129 u 2024. i 803.933 eura u 2025. U bilješkama bolnica objašnjava da su „pojedini dobavljači lijekova i potrošnog medicinskog [materijala] ispostavili fakture zateznih kamata na sve izdane račune, a koji nisu podmireni unutar roka dospijeća". U prvih šest mjeseci 2026. financijski rashodi već su potrošili 90% godišnjeg plana, a bolnica kao razlog navodi „kamate dobavljača lijekova i potrošnog medicinskog materijala izvan datuma dospijeća". Uz kamate, 2025. je i 111 tisuća eura troškova sudskih postupaka, uglavnom za presude zaposlenicima i nagodbe s dobavljačima.

Najveća pojedinačna obveza u bilanci ipak nije prema veledrogerijama, nego prema HZZO-u: 23,9 milijuna eura „za manje izvršen rad". HZZO bolnici plaća mjesečne predujmove prema ugovorenom limitu, a ono što bolnica ne odradi i ne fakturira knjiži se kao dug prema HZZO-u. Ta je obveza narasla s oko 13 milijuna eura krajem 2022. na 23,9 milijuna krajem 2025. Revizija za 2022. pokazala je da bolnica limit nije probijala, nego ga nije dostizala: od ugovorenih 203,8 milijuna kuna (27 milijuna eura) fakturirala je 188,5 milijuna (25 milijuna eura). Iznos limita za kasnije godine bolnica ne objavljuje; za 2023. navodi samo da je 2,56 milijuna eura manje fakturirano od limita.

Sanacija svake godine

Od 2021. bolnica svake godine dobije namjenski novac „isključivo za pokriće dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala", iz državnog proračuna ili preko HZZO-a. U bilješkama uz izvještaje vidljivo je 9,6 milijuna eura 2021., 6,8 milijuna 2022., 5,1 milijun 2023., 4,6 milijuna 2024. i 6,4 milijuna 2025., ukupno oko 32 milijuna. Od iznosa za 2021. tri milijuna HZZO je dao kao predujam koji je bolnica knjižila kao obvezu prema HZZO-u. Vlada je 30. srpnja 2026. odobrila novih 2,04 milijuna. Dvije godine prije, tadašnji ravnatelj Kristijan Stipaničev rekao je za ŠibenikIN: „Dosad je svake godine bila sanacija pa očekujemo i ove."

Nije ovo prva sanacija. Bolnica je krajem 2011. imala 135,8 milijuna kuna (18 milijuna eura) dospjelih dugova, pa je Vlada u travnju 2013. uvela sanaciju po Zakonu o sanaciji javnih ustanova. Sanacijski upravitelji bili su Ante Županović, a od svibnja 2015. Marin Paić. Država je 2014. platila 74,2 milijuna kuna (9,8 milijuna eura) dugova, a HZZO otpisao 118,2 milijuna kuna (15,7 milijuna eura). U travnju 2016. sanacija je obustavljena jer, kako stoji u revizijskom izvješću, „postupak sanacije nije postigao očekivane rezultate". Bolnica još otplaćuje i kredit od 67 milijuna kuna (8,9 milijuna eura) iz 2006. i 2007., podignut za plaćanje tadašnjih dugova; zadnja rata dospijeva 2027.

Uvjetno mišljenje revizije

Posljednje objavljeno pojedinačno izvješće Državnog ureda za reviziju o bolnici odnosi se na 2022. Revizija je dala uvjetno mišljenje, i o izvještajima i o usklađenosti poslovanja s propisima. Lijekovi za 9,1 milijun kuna (1,2 milijuna eura) nabavljeni su bez propisanog postupka javne nabave. Zgrade knjigovodstvene vrijednosti 119 milijuna kuna (15,8 milijuna eura) nisu bile obuhvaćene popisom imovine. Plan nabave na stranici bolnice razlikovao se od onoga u Elektroničkom oglasniku za 5 milijuna kuna (0,66 milijuna eura). Krajem 2022. u poslovnim knjigama vodilo se i potraživanje od jednog djelatnika od 2,29 milijuna kuna (304 tisuće eura) „u vezi s raspolaganjem novčanim sredstvima", a bilješke za 2022. navode da je nastalo „zbog nenamjenskog korištenja sredstava". Što je s tim potraživanjem bilo dalje, iz objavljenih dokumenata nije vidljivo.

Specijalista isto kao 2022.

Broj zaposlenih raste, broj specijalista ne. Izvješće o radu za 2022. navodi 152 liječnika specijalista (izvješće za 2024. navodi 303, očito po drugoj definiciji), a bolnica je u rujnu 2026. za ŠibenikIN navela 153 specijalista i 74 specijalizanta. U pet godina 85 liječnika bilo je ili je još na specijalizaciji, a od onih koji su je završili u bolnici je, prema bolnici, ostalo 32. U zadnjih godinu dana otišlo je sedam specijalista, a nedostaju pedijatri, psihijatri, patolozi, kardiolozi i transfuziolozi. U kolovozu 2026. bolnica je tražila 53 radnika, a u listopadu ponovno šest liječnika bez specijalizacije, specijalista patologije i 17 sestara. Ravnateljica Ivana Skorić rekla je da se natječaji ponavljaju jer „nemamo adekvatan broj zainteresiranih kandidata". Popunjenost postelja 2025. bila je 61%, prosječno liječenje 5,7 dana, a dnevna bolnica radila je sa 148,5% kapaciteta.

Nakupljeni manjak više nego dvostruko veći nego u Zadru i Puli

Usporedba sa sličnim županijskim bolnicama ne ide Šibeniku u prilog. Već 2022., prema objedinjenom izvješću revizije o bolnicama, šibenska je bolnica imala manjak od 5,3% prihoda, dok su Zadar i Pula poslovali s viškom (8,1% i 3,4% prihoda). Kumulativni manjak Šibenika (12,5 milijuna eura) već je tada bio više nego dvostruko veći od zadarskog (5,7) i gotovo trostruko veći od pulskog (4,4). Prema bilješkama uz godišnje izvještaje za 2025., krajem 2025. njezin kumulativni manjak od 27,1 milijun eura bio je veći od zadarskog (11,9) i pulskog (11,3) zajedno, iako Zadar ima 109 milijuna eura prihoda, a Šibenik 68,6. U odnosu na prihode to je 39,5% u Šibeniku, a oko 11% u Zadru i Puli. Godišnji manjak prihoda i primitaka 2025. bio je u sve tri bolnice između 6 i 7,7 milijuna (u Puli gotovo cijeli otpada na otplatu kredita za novu zgradu), pa razliku čini ono što se nakupilo ranije.

Nova bolnica: 289 milijuna, financijski neodrživa, ali prema studiji društveno isplativa

Dok stara bolnica gomila manjak, projekt nove bolnice u vojarni Bribirskih knezova ulazi u operativnu fazu. Studija izvodljivosti, koju je za 501 tisuću eura izradio WYG savjetovanje, a platili su je Grad i Županija, procjenjuje investiciju na 214,3 milijuna eura bez PDV-a i nepredviđenih radova, odnosno 288,9 milijuna s PDV-om i nepredviđenim radovima, za 237 kreveta na 55 tisuća kvadrata. Predloženi model financiranja je kredit od 230,5 milijuna eura, koji pokriva iznos bez PDV-a. U financijskoj analizi troškova i koristi stoji doslovno: „Projekt nije financijski održiv", uz napomenu da i sadašnja bolnica posluje negativno, a gubitke sanira država. Ekonomska analiza u istoj studiji ipak zaključuje da je projekt „društveno isplativ", s društvenim koristima 1,17 puta većima od troškova. Studija je dovršena u rujnu 2024., a bolnica ju je objavila tek u lipnju 2026.

Zanimljiv je i način na koji je dio ulaznih podataka za analizu dobiven: u dokumentu se na tri mjesta kao izvor navodi ChatGPT, za ekonomsku vrijednost noćenja u bolnici (638 eura, „podaci za Njemačku, chatGPT"), za vrijednost hektara šume i za očekivani životni vijek. Na potonjem počiva stavka „produženi životni vijek" od 40,1 milijun eura, gotovo cijela društvena korist projekta od 41,4 milijuna. Vremenski plan iz studije već je probijen: predviđao je lokacijsku dozvolu u studenom 2025., građevinsku u svibnju 2026. i izgradnju od ožujka 2027. do kolovoza 2029. Od većih ugovora dosad je u Elektroničkom oglasniku javne nabave potpisan samo onaj s voditeljem projekta, tvrtkom BIM projekt, vrijedan 1,65 milijuna eura bez PDV-a (travanj 2026., na 87 mjeseci), a u tijeku je nabava projektne dokumentacije procijenjene na 1,3 milijuna. Prema Bauštela.hr, lokacijska dozvola očekuje se tek do sredine 2028. Financijski plan bolnice za novu bolnicu predviđa 18,5 milijuna eura u 2027. i 27,8 milijuna u 2028. iz državnog proračuna. O obećanjima ministara pisali smo i prošle godine.

Tko upravlja bolnicom

Od 1. siječnja 2024. osnivač svih općih bolnica je Republika Hrvatska, pa Županijska skupština više ne usvaja izvješća bolnice, a od sedam članova Upravnog vijeća četvero imenuje Vlada. Predsjednica Upravnog vijeća je Sanja Jakelić, bivša ravnateljica, a članovi iz Vladine kvote saborski zastupnici Hrvoje Zekanović i Branka Juričev-Martinčev te Tomislav Dželalija. Ravnateljica je od 9. listopada 2024. Ivana Skorić, specijalistica transfuzijske medicine, izabrana, prema pisanju mok.hr, glasovima Vladinih predstavnika u vijeću, nasuprot dotadašnjem ravnatelju Stipaničevu. Njezinu plaću i imovinsku karticu obradili smo u pregledu plaća ravnatelja i direktora. O tome kako su se mijenjali ravnatelji bolnice i tko je kako došao na to mjesto, pišemo u zasebnom članku.

Bolnica financijske izvještaje objavljuje na svojoj stranici, ali ne u rubrici dokumenata, nego kao zasebne objave koje se nađu samo kroz kategoriju „izvještaji". Polugodišnji izvještaj za 2026. s podacima o obvezama tamo još nije objavljen, pa koliko bolnica sredinom 2026. duguje veledrogerijama, za sada nije poznato.