40 građevinskih inspektora za cijelu Hrvatsku: Roša Dulibić o betonizaciji i tome što je u nadležnosti Grada
Pročelnica za prostorno planiranje Madlena Roša Dulibić na 7. sjednici Gradskog vijeća 15. rujna, odgovarajući na vijećničko pitanje o tome što Grad čini za zaštitu prostora, rekla je da su šibenski prostorni planovi od 1990-ih sve stroži, uključujući izmjene koje je Vijeće donijelo u srpnju prošle godine. Za primjer poput, kako je rekla, „potpuno izbetonirana građevinska čestica, to ne piše u nijednom prostornom planu i nikad nije pisalo”. Gradnju mimo propisa vidi kao pitanje građevinske inspekcije, čijih inspektora u cijeloj državi, kaže, ima 40, ali i savjesti investitora i arhitekata.
Grad, prema njezinim riječima, propisima normira zelene površine, namjene, raspored i komunalnu infrastrukturu, a građevinske dozvole nema bez pristupa čestici i riješene odvodnje. „Sve ostalo što se događa u prostoru mimo procedure, mimo prostornog plana, mimo pravomoćne dozvole, nažalost, nije naša nadležnost”, kazala je.
Transkript videa
Madlena Roša Dulibić, pročelnica za prostorno planiranje: Dobar dan svima, lijepi pozdrav. Dakle, vaše pitanje je bilo, ako se dobro sjećam, načelno, je li, dakle, kad sve uzmemo u obzir što ste rekli, što grad čini na temu zaštite svoga prostora. Pa, grad na temu zaštite svoga prostora čini sve što može, sve što je u našoj nadležnosti. Na tu temu u našoj nadležnosti su, odnosno u nadležnosti vas, gradskih vijećnika, je donošenje prostornih planova. Ako pratite prostorne planove grada Šibenika od trenutka kad su gradovi osnivani, 1993., 1994., ako se dobro sjećam, do danas, naročito prostorne planove grada Šibenika, možete primijetiti da su oni u svojim odredbama sve stroži. Naročito, evo sad, ako se samo osvrnemo na zadnje izmjene prostornog plana koje je donijelo ovo Gradsko vijeće u sedmom mjesecu prošle godine, on je u mnogim segmentima stroži. Stroži na način da se gradnja zapravo zbog tih strožih principa onemogućava, odnosno smanjuje. Kad nabrajate sve probleme u prostoru, tipa potpuno izbetonirana građevinska čestica, to ne piše u nijednom prostornom planu i nikad nije pisalo. To što se događa na prostoru je kasnije pitanje vjerojatno građevinske inspekcije. A mislim da malo i previše zanemarujemo i savjest građana, a i savjest arhitekata. Dakle, i građani, mislim, recimo to tako, investitori, a investitor je onaj koji radi malu kućicu i veliku kućicu i veliku kuću, bi morao imati neku moralnu odgovornost prema legalnim aktivnostima koje poduzima na svojoj čestici. To što on radi mimo propisa i nada se da građevinska inspekcija neće na to reagirati, što se najčešće i događa, jer građevinskih inspektora u cijeloj državi Hrvatskoj ima 40. Dakle, nemoguće uopće da oni kontroliraju prostor. Ali što se tiče nas kao grada, kao naše nadležnosti, naših alata s kojima mi možemo, dakle, mi u propisima normiramo zelene površine, normiramo namjene, slaganje namjena, rasporede, dakle, to je ono što urbanizam je i normiramo komunalnu infrastrukturu. Nema građevinske dozvole, nikada je nije bilo, bez mogućnosti pristupa na česticu i bez riješene odvodnje. Odvodnja može biti riješena na dva načina, to je u sustavu javne odvodnje, a može biti riješena i pojedinačno, isto tako kontroliranim sustavima odvodnje. Sve ostalo što se događa u prostoru mimo procedure, mimo prostornog plana, mimo pravomoćne dozvole, nažalost, nije naša nadležnost.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.
