Šest sati sedme sjednice Gradskog vijeća: spalionice „neće biti”, 80% uprave parkira „jer je mukti” i 530.000 eura od HNK-a koji „nikad nije dospio”
Sedma sjednica Gradskog vijeća, održana 15. rujna, trajala je gotovo šest sati, uz jednu pauzu koja se s najavljenih deset minuta razvukla na dvadesetak. Na stol je stiglo 25 redovnih točaka i 18 dopuna, od polugodišnjeg izvršenja proračuna s manjkom od 2,8 milijuna eura i deset godišnjih izvješća gradskih ustanova i tvrtki do 12 gradskih nagrada i plaketa. Jedna je točka skinuta na zahtjev oporbe, pa je dnevni red na kraju imao 42 točke. Od 23 vijećnika na početku ih je bilo 18, nakon pauze 17. Najviše vremena otišlo je, kao i u lipnju, na otpad i parkiranje. Odgovore gradonačelnika, pročelnika i direktora objavili smo u seriji od 55 kratkih video članaka; ovdje je pregled cijele sjednice, a na dnu potpuna snimka s titlovima i cijeli transkript.
Direktorica plaža odgovara s govornice, a onda joj mandat miruje
Prvo vijećničko pitanje postavila je Branka Badžim (HDZ) u ime kluba: što će raditi nova gradska tvrtka Obala i plaže Šibenik. Za govornicu je, po gradonačelnikovoj delegaciji, izašla Katarina Tommasini Marić, HDZ-ova vijećnica koja je u srpnju prihvatila mjesto na čelu te tvrtke a čije će mirovanje mandata Vijeće sat i pol kasnije, u prvoj točki dnevnog reda, primiti na znanje. Njezina je funkcija, kaže, privremena: „u periodu od najviše 6 mjeseci, sukladno izjavi o osnivanju, raspisat će se javni natječaj za direktora društva”. Prvi posao tvrtke je dokumentacija za natječaj za Jadriju i faksimilska obnova kabina. Izvješće o mirovanju njezina mandata prihvaćeno je sa 16 glasova za, a Dino Slavica iz Lozovca, predsjednik tamošnjeg mjesnog odbora, položio je prisegu.
Kadrovski blok nije prošao bez trzavica. Petar Baranović (SDP) zatražio je da se skine točka kojom ga se imenuje u Odbor za dodjelu nagrada, jer je Odbor na prošloj sjednici donio „dvije odluke koje se kose s mojim poimanjem etike i humanističkih kriterija”. Predsjednik Vijeća Dragan Zlatović prekinuo ga je podsjetivši da se o nagradama na sjednici ne raspravlja, a na ponudu da SDP predloži nekog drugog Baranović je odgovorio: „SDP definitivno neće dati svog člana u to vijeće.” Točka je skinuta jednoglasno. Zlatović je usput spomenuo i „administrativnu pogrešku” zbog koje su materijali morali biti korigirani; riječ je o pet dokumenata koje je Grad tiho zamijenio dan nakon našeg članka. Rješenje o Odboru za plan i financije, upravo ono u kojem je bila greška, dobilo je najmanje glasova u bloku, 11.
Spalionice „neće biti”, referendum bez odgovora
Pitanje o navodnoj spalionici opasnog otpada na Bikarcu postavio je HDZ-ov Jure Zoričić, a gradonačelnik Željko Burić iskoristio ga je za govor od pet i pol minuta: „niti grad Šibenik ikad je razmatrao opciju gradnje bilo kakve spalionice. Dakle, niti se to razmatra, niti se to analizira, niti na tome radimo.” Izrađena je studija izvodljivosti energane za energetsku uporabu prerađenog otpada, radi se studija utjecaja na okoliš i obje će, obećao je, dobiti svaki vijećnik i građani. Mario Kovač pitao je hoće li Grad, ako nadležni odluče graditi na Bikarcu, raspisati referendum. Odgovor nije dobio ni da ni ne; dobio je protupitanje: „dodatni trošak od 4 milijuna eura koji će sustav zbrinjavanja otpada na području grada Šibenika nastati, tko će to platiti? (…) Platit će jer je to komunalna usluga građani Šibenika, odnosno naše gospodarstvo.” Toliko bi, prema gradonačelniku, od 2030. stajalo zbrinjavanje 20.000 tona goriva iz otpada koje se više neće smjeti odlagati, pa je spalionica ponovno zanijekana, „po stoti put”.
Mate Burić upitao je koliko će goriva iz otpada biti 2030., 2035. i 2050., kad EU propisuje sve više recikliranja, i hoće li manjak nadoknaditi mulj ili dovezeni otpad. Brojke nije dobio. Direktor Bikarca Robert Podrug popodne je rekao da se ne radi o postrojenju za proizvodnju energije nego za energetsku oporabu otpada, s procijenjenih 11 megavata električne snage i „preko 10 milijuna eura energije” godišnje: „niti će u našu energanu dolaziti otpad, niti smo mi spalionica otpada”, da bi odmah nabrojio što će primati: gorivi dio iz obrade miješanog otpada, mulj i otpad iz šumarstva. Bikarac od sekundarnih sirovina zarađuje tek 4 do 5% prihoda, a pilot odvajanja biootpada zapeo je na vrećicama iz trgovina.
TEF: 26.000 tona na Bikarac, katranska jama ostaje
Baranović je u ime kluba pitao kako je i o čijem trošku zbrinuta troska s TEF-a. Gradonačelnik je krenuo od 2013. i dugova „SDP-ove garniture” u kojoj je Baranović bio zamjenik gradonačelnika, pa zaključio: „šteta što sve što ste rekli je dezinformacija”. U brojkama: 26.000 tona materijala, za koji analize OIKON-a i ARUP-a kažu da je indiferentan građevinski materijal, upotrijebljeno je za zatvaranje prve plohe Bikarca, što je Podrug potvrdio kao stavku prijavljenu u troškovniku EU projekta. U katranskoj jami ostaje 300 do 400 tona, koje će Grad platiti iz proračuna ako Fond ne sufinancira. Minutu nakon toga uslijedio je i sažetak: „na TEF-u više nema nikakvog otpada, područje TEF-a je potpuno očišćeno.” Slijedi međunarodni arhitektonski natječaj za dvoranu, garažu od 800 mjesta i park, a prve radove gradonačelnik očekuje za dvije do dvije i pol godine.
Proračun: manjak 2,8 milijuna, kredit početkom 2027., HNK „niti cent”
Pročelnik za financije Slobodan Tolić predstavio je polugodište u minutu i pol: prihodi porasli s 31 na 39 milijuna eura, ulaganja s 5,8 na 8,3 milijuna, manjak 2,8 milijuna. Na pitanje Maje Šintić odgovorio je da se manjak do kraja godine „anulira” i da će se Grad kreditno zadužiti „odmah početkom iduće godine” za svoj dio obnove škola. Kovač je na predzadnjoj stranici izvještaja pronašao potraživanje od HNK Šibenik od 530.367 eura: prema njegovoj kronologiji Grad je 2015. jamčio za kredit kluba, banka je jamstvo aktivirala, Vijeće je prije pet godina produljilo rok povrata, a rok je istekao 11. srpnja ove godine, kad je klub već bio u stečaju. „Do otvaranja stečaja nogometni klub nije vratio gradu niti cent duga”, rekao je, pitajući ima li mjesta kaznenoj prijavi protiv vlasnika Željka Karajice. Tolić je odgovorio da je Grad slao opomene, da je prije toga naplatio 400.000 eura jamstva i 100.000 od prodaje kluba, da iznos „nikad u stvari nije dospio na naplatu” i da je prijavljen u stečajnu masu; o kaznenoj prijavi nije rekao ništa. Izvršenje proračuna prihvaćeno je većinom glasova.
EU projekti na 10%, natječaj propušten za dva i pol sata
Šintić je pročelnicu za gospodarstvo Maju Čeko pitala zašto europski projekti stagniraju. Izvršenje odjela u polugodištu bilo je „nekih 10%”, jer četiri škole čekaju nabavu i dokumentaciju, a natječaji za otoke kasnili su; do rujna se popelo na 25%. Na projektu Residents of the Future izvršeno je 164 eura od dvjestotinjak tisuća, što je, kaže Čeko, prijenos partnerima. Najneugodniji odgovor ticao se natječaja Ministarstva za zelenu infrastrukturu: „Taj natječaj je zatvoren u roku nekih dva i pol sata, kad je bio izašao. Mi se, nažalost, nismo uspjeli prijaviti”, iako su bile pripremljene tri prijave. Za Gradsku knjižnicu Čeko je Baranoviću poručila da nema nikakvog otklanjanja nedostataka, nego se mijenjaju podovi, a gradonačelnik je dodao da je ravnateljica otkazala ugovor prvom izvođaču „zbog filozofije” da se ne može raditi po vrućini; knjižnica se vraća do kraja godine. Škole u Zatonu i Raslini obnavljaju se „iduće godine, sigurno ne ranije”, a pročelnik Joško Jurić nisku realizaciju komunalnih projekata objasnio je u 21 sekundi.
Smeće: „čim spomenete smeće, imamo bunt”
Zašto Šibenik ima samo jedno reciklažno dvorište, i to na Bikarcu? Zato što, prema gradonačelniku, „tamo nema stanovnika i ljudi”, a svugdje drugdje slijedi „događanje naroda”: „Dakle, čim spomenete smeće, imamo bunt.” Tri nova dvorišta planiraju se na državnom zemljištu; rok, prema pročelnici Madleni Roši Dulibić, nije moguće reći. Direktor Zelenog grada Novica Ljubičić objasnio je zašto papir i plastika sa zelenih otoka idu u isti kamion (miješana ambalaža za sortirnicu Bikarca), rekao da je tvrtka poslala više od 2.000 ugovornih kazni onima koji nikad nisu predali otpad i usput otkrio da je pametni spremnik na ulazu u Kalelargu vraćen tek uoči sjednice, na pročelnikov savjet: „Daj vrati, bit će pitanja.” Zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta dodao je zašto snimke bacača ne završavaju presudama: sud traži da osobu identificira MUP, „a MUP to ne želi raditi, iz njima znanih razloga”. Zeleni grad ima manje radnika, ali 500.000 eura veće rashode za plaće, za divlja odlagališta nema stavku, a spor naslijeđen od Zelenila stajao ga je oko 250.000 eura. Gradonačelnik je u istom tonu na aktualnom satu ustvrdio da je pola apartmana neprijavljeno i da pola ugostitelja u jezgri nema čipiranu karticu: „a gdje je njihovo smeće?”
Voda: 43% gubitaka, Zaton skuplji za 1,4 milijuna, Žaborić „nije pokrenut ništa”
Izvješće Vodovoda i odvodnje za 2025. pokazuje da je novi cjenik u dva mjeseca donio 700.000 eura, a godišnja dobit iznosi 18.571 euro. Ivan Slavica (SDP) pitao je kamo je novac otišao; direktor Zvonimir Štrkalj odgovorio je da su plaće godinu prije poskupljenja podignute 20%, jer bi inače sedamdesetak radnika bilo ispod minimalca, i da su pripojena poduzeća iz Drniša i Knina. Kratkoročni kredit objasnio je uređajem za pročišćavanje u Zatonu, koji je s 2,2 poskupio na 3,6 milijuna eura nakon što je u prvoj nabavi stigla jedna ponuda od četiri milijuna. Baranoviću je priznao gubitke od 43% na izvorištu Jaruga, akcijski plan „težak nekih 100 milijuna eura” i 5 do 10% azbestnih cijevi u mreži. Za Raslinu glavni projekt kanalizacije „trebao je biti naručen, to do sada nije učinjeno”, a za Žaborić „nije pokrenut ništa”. Za smrad kod autobusnog kolodvora nije ni znao.
Tvrđava kulture: 70 zaposlenih, „žvakalica” i Dubrovnik
Ivan Slavica je iznio brojke: europski prihodi Tvrđave kulture pali su s 736.000 eura 2024. na 156.000 lani, gradski su narasli s 1,96 na 2,4 milijuna, a u prvih šest mjeseci ove godine već je potrošeno 1,5 milijuna. Ravnateljica Gorana Barišić Bačelić odgovarala je jedanaest minuta: pad je „samo rezultat ciklusa projektnog financiranja”, 2027. očekuje velik priljev, a o zaposlenima: „70 zaposlenih, koji se isto tako često spominju kao nekakav skandal (…) Jesu li to ljudi koji sjede i vrte prstima ili doista nešto rade?” Rade, kaže, 365 dana na pet lokacija i 30.000 četvornih metara. Gradonačelnik je ranije bio kraći: „Dok sam ja gradonačelnik, tvrđava kulture u tom konceptu će imati moju podršku.” Izmjenom Statuta prag do kojeg ravnateljica sama odlučuje o nabavi dignut je s 14.000 na 30.000 eura; koliko je nabava bilo u tom rasponu, nije znala, odgovorit će pismeno. Kad je Baranović u raspravi o izvješću apelirao da je 70 zaposlenih moglo biti 65 ili 60, Zlatović ga je s predsjedavajućeg mjesta prekinuo: „Razvlačimo ovo kao žvakalicu”, uz usporedbu s Dubrovačkim ljetnim igrama, za koje se, kaže, nitko ne pita koliko koštaju. U istom izlaganju Baranovićeva usputna rečenica da su saveznici u Drugom svjetskom ratu Šibenik „samo okrznuli” izazvala je reakciju iz predsjedništva, pa se ispričao „javnosti grada Šibenika”. Izvješće, Odluka o osnivanju i Statut prošli su s po 11 glasova. Koliko kultura ukupno košta, računali smo ovdje.
Parkiranje: „80% gradske uprave parkira na Šubićevcu”
Rasprava o polugodišnjem izvješću gradonačelnika trajala je 41 minutu, gotovo cijela o parkiranju i skrbi za starije. Na primjedbe Šintić i Baranovića da je izvješće puno pogrešaka i da je postalo „predmetom posmijeha na društvenim mrežama i u kafićima” (o greškama smo pisali prije sjednice) nitko iz uprave nije odgovorio; izvješće je primljeno na znanje bez glasanja. Odgovor Baranoviću o parkiranju gradonačelnik je otvorio riječima: „standardno dezinformiranje javnosti. Pa ja se vraćam na početak sjednice. Ako imate problem s demencijom, imamo snimku.” Naplata se, ponovio je, neće uvoditi bez pristanka stanara, na Jadriji se plaža neće naplaćivati, a „biznis” hoće, a stanarima Baldekina poručio je: „predložite kako hoćete da uvedemo red”. Najcitiraniji trenutak dana stigao je pri kraju: „Statistički podaci, nažalost, Šibenik je u jednoj stvari prvi u Hrvatskoj (…) Najveći broj automobila po glavi stanovnika”, pa „uz dužno poštovanje svih mojih kolega u gradskoj upravi, 80% gradske uprave parkira na Šubićevcu” i na Baldekinu, „jer je mukti”. Izvor za obje tvrdnje nije naveo. Za dom za starije ostao je pri stavu da to nisu osnivačka prava Grada nego Županije, uz plan da stara bolnica postane palijativna bolnica s 200 kreveta, a dio zgrada dom; Baranoviću, koji je nabrojio domove u Drnišu, Biskupiji i Primoštenu, poručio je: „Napravite kalkulaciju pa ćete vidjeti o čemu pričate.”
Stipendije jednoglasno, Dolac i 185.000 eura za GNK bez riječi
Novi Pravilnik o stipendiranju studenata jedina je točka o kojoj se raspravljalo, a prošla jednoglasno. Šintić je tražila jače stipendije za pedijatre; gradonačelnik je odgovorio da je iz šibenske radiologije „odškolovano i otišlo desetak radiologa” kod privatnika i da su bolnički pedijatri odbili sastanak s Gradom. Kovaču se nisu svidjele, kako je rekao, „cezaropapističke ovlasti” kojima gradonačelnik sam određuje broj i iznos stipendija; Baranović je predložio da stipendija iznosi 20% prosječne plaće, ali je usmeni amandman povukao i najavio pisani za iduću sjednicu. Bez ijedne riječi rasprave, s 11 glasova za, prošle su IV. dopune Plana upravljanja pomorskim dobrom s projektom proširenja obale u Dolcu od 15,77 milijuna eura (šest dana kasnije gradonačelnik ih je sam obustavio od primjene zbog prekratkog savjetovanja), kao i izmjene programa sporta kojima 185.000 eura ide GNK Šibenik. Športski objekti s manjkom od 616.015 eura, Galerija, Podi i Batižele prošli su bez pitanja. Ravnatelj Muzeja Toni Brajković priznao je „previd”: kruzerske grupe nisu ušle u lanjsku statistiku, a „legendarni treći kat” nada se završiti do 15. prosinca. Među ostalim odgovorima: na mjestu vatrogasnog doma planira se garaža s 260 mjesta, Šibenik izgled kuća „ne može normirati”, proboj Mandalinskih žrtava prema Vukovarskoj radi se treću godinu, zapovjednik JVP-a objavu DVD-a o pokvarenoj cisterni pripisao je „neiskustvu novog vodstva”, a dimnjačar je dobiven „iz četvrtog puta”.
Svih 12 nagrada i plaketa izglasano je bez rasprave, jednoglasno samo Janezu Lakošu i Ivi Šprljanu. Kod plakete Veleučilištu u Šibeniku Zlatović se, kako je rekao, izuzeo od glasovanja „obzirom na potencijalne konotacije”, „kao što sam to i učinio na odboru”; prošla je s 11 glasova, najmanje od svih. Svečana sjednica s dodjelom priznanja najavljena je za 24. rujna na Baroneu.
Transkript cijele sjednice
Test, test, 1, 2, 3. Znači, sad pažljivo. Ovo je nezgodno. Poštovane dame i gospodo, dobro vam jutro svima. Molio bih za malo tišine; vjerujem da ste imali svi dovoljno prigode—dolje kafić je danas radio—da se malo proćakulate ispred sjednice. Ali sad je 9 sati prošlo, da ne kasnimo, krenimo s našom službenom sjednicom. Ja bih vas, evo, sve skupa pozdravio na ovoj našoj 7. sjednici Gradskoga vijeća u ovom mandatu. Jasno, prije svega svu gospodu, gospođe i gospodu, vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika, zatim našega gradonačelnika i njegovoga zamjenika, sve pročelnike gradskih upravnih odjela, jasno, sve predstavnike medija ovdje nazočne, predstavnike naših trgovačkih društava i javnih ustanova, te sve ostale nazočne koji su danas ovdje s nama. Evo, ovaj, krenuli bi na onaj naš redovni slijed, je li, malo pod dojmom ovog tragičnog događaja koji se dogodio, ovaj, u Šibeniku. Sad detalje možda toliko ne znamo, pa je teško bilo što u ovom momentu reći, osim da je, evo, da je stvarno nešto na čemu, ovaj, da bi željeli da toga uopće ne bude, ali evo, nažalost, se događaju takve tragedije. Zamolio bih kolegu tajnika da pročita i prozove članove vijeća kako bismo otvorili kvorum za današnje djelovanje.
Dobro jutro svima. Anela Alavanja, Branka Badžin, Petar Baranović, Mate Burić, Mirko Čeko, Boris Dukić, Antonio Kraguljica, Zoran Kljajić se ispričao, Mario Kovač, Dario Kulušić, Luka Kuvač, Šime Martinović, Ljiljana Nanjara, Danila Ručević, Dino Slavica, Ivan Slavica, Maja Šintić, Iris Sukić Potarac se ispričala, Petar Vrvilov nije tu, doktor znanosti Dragan Zlatović je tu, i Jure Zorčić. Možemo konstatirati da je na današnjoj sjednici nazočno 18 vijećnika, što je sasvim zadovoljavajući broj za održavanje ove sjednice i za zakonit rad i, jasno, kasnije odlučivanje. Međutim, prije onoga dijela u kojem odlučujemo, prelazimo na potvrdu zapisnika. Gospodo, vi ste sve materijale, uključujući zapisnik s prethodne sjednice, dobili u pozivu za ovaj dnevni red, tako da bih, evo, otvorio tu raspravu. Ima li neke primjedbe? Kolega Baranović se javio, izvolite.
Predsjedniče Gradskog vijeća, dame i gospodo, vrlo kratko: pregledavajući taj zapisnik, onako letimično, iskreno, nitko ga vjerojatno od nas ne čita do slova, a u samom startu sam primijetio da je navedeno da nije sjednici nazočio vijećnik Petar Vrvilov. Koliko pamtim, Petar je bio na sjednici, pa molim da se ta greška ispravi. Hvala. Evo, i memorije su nam dovoljno, ovaj, bez obzira na protek vremena, da možemo, ovaj, prihvatiti vašu, ovaj, primjedbu jer je, koliko se ja isto sjećam, a? Ne, ne, ispričavam se. Dakle, nije istina evidentirano i njegov dolazak. Dakle, sjednici su za vrijeme aktualnog sata pristupili vijećnici Boris Dukić, Danila Ručević i Petar Vrvilov, te je sjednici nazočno 20 vijećnika. Sastran je dio zapisnika, tako da je to, da je to u redu. Eto, to je ono, na tragu onoga da se samo od oka, ovaj, pogledalo. Okej. Idemo dalje, ovaj, da li ima još nekih primjedbi na zapisnik? Ako nema, možemo li ga prihvatiti glasovanjem? Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Kolege, krećemo na sljedeći segment ove naše sjednice, a to su vijećnička pitanja. Znate i sami, ne trebamo ponavljati, već smo dugo ovdje, u ovim klupama. Kako to ide i po kojem redoslijedu, u kojem terminu i u kojem trajanju? Obzirom da je sad, koliko ante, oko 9 i 10 minuta, negdje do 10 i 15 ćemo danas imati aktualni sat, i vjerujem da ćete, ako se svi budemo držali ovih pravila, svi doći na red koji su se ovdje aplicirali na našu, ovaj, današnju listu.
Ono što bi, ovaj, prvo trebalo ići, to su odgovori na vijećnička pitanja. Kolega Slavica je dobio odgovor, je li tako, u pisanoj formi, koji je doslijedio. Da li imate neki komentar? Nema, hvala vam lijepa. Sljedeći po redu idu klubovi vijećnika. Da li se netko javlja u ime klubova? Evo, kolegica se javila tamo, prva, digla ruku, pa ću joj dati, aj, kao dame prednost. Kolegica Branka Badžin, a onda se javio kolega Petar Baranović. Izvolite, imate pravo po jedno, ovaj, pitanje u ime kluba zastupnika. Tri minute trajanja.
Dobar dan, lijepi pozdrav svim nazočnim na današnjoj sjednici Gradskog vijeća. Pitanje u ime našeg kluba vijećnika za gradsku upravu odnosi se na novoosnovano trgovačko društvo "Obala i plaže d.o.o.", koje je u međuvremenu i registrirano s 2. rujna ove godine na Trgovačkom sudu. No, kako u trgovačkom registru, u okviru dokumentacije, nema priložene, trenutno nema priložene dokumentacije, zanimalo bi nas, u stvari, što će apostrofirati i što će biti u fokusu poslovnog plana, za početak. Te, što mislite, koje benefite će novo trgovačko društvo donijeti u odnosu na postojeća društva koja se, u grad- gradska trgovačka društva koja se već bave djelomično nekim od poslova koji su stavljeni u nadležnost novom trgovačkom društvu? Znači, koji benef- benefiti za naše sugrađane će biti u odnosu na ovo osnovano društvo? Podredno, ali u sklopu istog pitanja, zanima nas i u kojem se statusu nalazi osoba imenovana za rukovođenje
i uvođenje, na neki način, društva u rad i poslovanje, a isto tako, naravno, i za kada se planira raspisivanje javnog natječaja za direktora. Hvala. Hvala. Pitanje upućeno prema našoj izvršnoj vlasti. Da li, evo, gradonačelnik delegira kolegicu Tommasini Marić da odgovori na ovo vijećničko pitanje? Izvolite. Dobar dan svima, sve vas lijepo pozdravljam. Ja ću krenuti od ovog drugog dijela. Ovo je nova tvrtka, znači, u fazi smo osnivanja, 2026. godina je upravo godina osnivanja. Ja sam postavljena kao osoba koja bi trebala izvršiti sve aktivnosti vezane za uspostavu društva i postaviti temelje za naredno poslovanje. Ovo je funkcija koja ima svoj ograničeni vijek i u periodu od najviše 6 mjeseci, sukladno izjavi o osnivanju, raspisat će se javni natječaj za direktor- za direktora društva. Što se tiče samih benefita, htjela bih reći da je u biti želja da napravimo neki dodatni iskorak na našim plažama, na način da će ovo društvo biti jedna centralna točka gdje ćemo objediniti sve aktivnosti vezane za brigu, vezano za održavanje, za razvoj, za komunikaciju na plažama. Želja nam je uspostaviti jasne standarde za svaku pojedinu plažu. Time želim samo istaknuti da nije želja da plaže budu standardizirane, ne, dapače, želimo da one zadrže svoj karakter i dalje. Neće biti uniformirane, već ćemo isticati i poticati karakteristike i osobnosti svake plaže, jer to je ono što ih čini posebnom i što našu obalu čini raznolikom.
Nije nam želja niti duplicirati poslove, niti raditi paralelni sustav upravljanja, dapače. Poslove koje su do sada dobro radile neke gradske službe, radit će i dalje. Neke stvari i neke aktivnosti ćemo izvršavati sami, a ako bude potrebno, ako procijenimo na terenu da su potrebni neki dodatni izvođači, i njih ćemo uključiti u ovo. Želja nam je da sve aktivnosti na svakoj pojedinoj plaži budu maksimalno dobre, znači da efekt bude maksimalan. O tome će, naravno, odlučivati i naši građani. Što se tiče prvog projekta, koji nam je, onako, najbitniji u fokusu i veliki izazov, to je priprema sve potrebne dokumentacije za Jadriju, za natječaj koji slijedi. Naša velika želja je da dobijemo taj natječaj iz razloga da krenemo u obnovu kabina, koje će biti, obnova će biti faksimilska, znači zadržat ćemo izvorni identitet Jadrije. I želja nam je upravo da kroz to upravljanje zadržimo i vrijednost i funkciju koja Jadrija ima, a to je da ostane šibensko gradsko kupalište. Hvala vam lijepa. Hvala kolegici Tommasini Marić. Sljedeći, u ime kluba vijećnika, SDP-a i partnera, kolega Petar Baranović, izvolite.
Poštovanje predsjedniče, dame i gospodo. Moje pitanje je vezano uz jednu temu koja je aktualna zadnje vrijeme, a prenosi mi je na takve i slične probleme koje, koji terete naš grad, a to je gospodarenje otpadom. Naime, o čemu se radi? Svi znamo da je prostor TEF-a iznimno vrijedan prostorni razvojni resurs ovoga grada, prostor na kojem temeljimo silne ambicije. Nažalost, izgubili smo dosta vremena koje se možda nije trebalo izgubiti, ali bojim se da, ukoliko ne riješimo pitanje otpada na tom prostoru, da ćemo ga izgubiti još. Pokazalo se da je, u kontekstu zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj, vrijedi ona: car je gol. Imamo situaciju kakvu imamo. Prostor TEF-a je bio opterećen silnim gomilama troske koja je nastajala kao nusprodukt tehnološkog procesa u bivšem TEF-u. Ona je, sukladno ugovoru potpisanom tamo negdje 2006., 2007., 2005., ne znam, više se i ne sjećam, oporavljena od strane jedne firme koja je to ugovorila s Gradom Šibenikom i ostale su gomile te troske u Biljanima, ali ostala je još jedna količina na prostoru Grada Šibenika, odnosno na prostoru samoga TEF-a. Moje pitanje: kako i na koji način ste zbrinuli tu trosku i kad, kako i na koji način, uz čije financiranje, do kog roka mislite riješiti pitanje onih opasnijih otrova koje mi kolokvijalno nazivamo katramska jama, čini mi se, na prostoru TEF-a? Dakle, kako smo riješili trosku, na koji način i kako, o čijem trošku i do kada mislimo riješiti onaj drugi dio otpada, da bi konačno mogli stvarno odgovorno i otvoreno razgovarati o budućnosti i razvoju određenih sadržaja na prostoru TEF-a?
Hvala lijepo. Hvala. Odgovorit će gradonačelnik, gospodin Burić. Poštovane vijećnice i vijećnici, dakle, vrlo konkretno. Dakle, mi dobivamo obvezu vođenja ovog rada 2013. godine, i to smo upravo naslijedili od SDP-ove garniture u kojoj je gospodin Petar Baranović, koliko ja znam, bio zamjenik gradonačelnika. 2013. situacija na TEF-u, ne ulazeći što je bilo do 2013., odnosno u one faze čišćenja, prerade, troske i svašta nešto, na TEF-u Grad Šibenik nema ništa. Zašto nema ništa? Jer nije vlasnik ničega. Dakle, sve kompletno zemljište je bilo ili pod razrušnim pravom ili pod hipotekom. To je što se tiče imovinski. Što se tiče stanja očišćenosti, neočišćenosti, naslijedili smo praktički područje u kojem je ostalo, pa, otprilike 30-ak tisuća kubika
nekakvog materijala. Zašto govorim nekakvog? Zato što je bila duga procedura, jer nije bilo nikakve dokumentacije o čemu se radi i kakvog je on statusa. U ovih 10-ak i 12 godina napravljen je ogroman posao. Brzo ću proći temu. Dvije odluke Vlade, uglavnom sustavom dokapitalizacije, riješen je problem dugova koji su bili na TEF-u, a ja ću ih taksativno nabrojiti. 28 milijuna u kunama, dug prema Fondu za zaštitu okoliša, od toga 10 milijuna kuna iz doba gospođe Nede Klarić i ostatak iz doba gospodina Baranovića i njegove ekipe. 39,9 milijuna kuna duga prema Ministarstvu gospodarstva za rušenje TEF-a, koji nije bio riješen. Dug prema INI, dug prema INI je preuzeti dug od HEP-a, neplaćanje struje, jedna specifična situacija u kojoj je odlukama nekakvih vlada dug zaustavljen i nije bilo porasta na 47 milijuna kuna tada, ali smo naslijedili 160 milijuna kuna kamata koje je INA potraživala. U svakom slučaju, ova gradska nomenklatura, dakle, od 2013. smo mi to riješili i očistili. U ovom trenutku nema nikakvog duga, nikakvih kostura iz ormara. Ono što je, gospodine Baranoviću, dok ja pričam, ja sam vas pozorno slušao, šteta što sve što ste rekli je dezinformacija.
Na kraju, kad smo riješili pravno-imovinski, kad je odlukom Vlade premijera Plenkovića došlo do kapitalizacije, dug pretvoren u kapital, formirana nova tvrtka Batižele s jasnim udjelima, dakle, u kojem država, naravno, ima 30%, 70% ima Grad Šibenik. Napravljene su i dvije analize. Jedna je OIKON-ova analiza o stupnju očišćenosti, koja definira ostatak materijala na TEF-u da se radi o indiferentnom građevinskom materijalu. Kada smo krenuli i riješili imovinske odnose, kad se krenulo u valorizaciju tog područja, to radimo s Europskom bankom za obnovu i razvoj, koja aktivira konzultantske kuće, Colliers, Mazars, ne znam više koji su bili. U svakom slučaju, španjolska agencija ARUP je napravila novu analizu materijala na području ex TEF-a i potvrdila nalaz OIKON-a da se radi o indiferentnom građevinskom materijalu. I odgovor na konkretno pitanje: i tih 26.000 tona na TEF-u je ovih dana riješeno, riješeno u sklopu projekta sanacije Bikarca, odnosno zatvaranja prvog odlagališta otpada na Bikarcu. Radi se o europskom projektu u kojem je, u suradnji između Grada i tvrtke Bikarac, a tu je i direktor, on može govoriti o detaljima, ja neću govoriti. Tih 26.000 tona upotrebljeno upravo za zatvaranje odlagališta otpada na Bikarcu. Dakle, očistili smo TEF od indiferentnog građevinskog materijala i riješili i zatvorili odlagalište, odnosno prvu plohu odlagališta na Bikarcu. Ono što je ostalo, ostalo je,
po- po- po nekakvim procjenama, 300 ili 400 tona u famoznoj katranskoj jami koju mi cijelo vrijeme komuniciramo i ona nije nepoznanica. Razgovori s Fondom za zaštitu okoliša su intenzivni, ali neovisno o razgovorima s Fondom, Grad Šibenik će, ako ne nađemo sufinanciranje, a to je naša uvijek intencija, to staviti u proračun. Dakle, sanirat ćemo i tu preostalu katransku jamu. Ono što se konkretno radi, radi se u ovom trenutku donošenje uputa same zone TEF-a, radi se studija utjecaja na okoliš, jer su zainteresirana pravna tijela na kraju ipak odlučila da trebamo raditi studiju utjecaja na okoliš. Onog trenutka kad ona bude gotova, krenut će se u proces donošenja uputa. Kad se donese uputa, može ići i procedura konkretnih aktivnosti građevinskih na tom području. Međutim, da ne bi čekali, u ovom trenutku Grad Šibenik priprema arhitektonski, međunarodni arhitektonski natječaj za rješavanje prve, ja bih rekao, faze građevinskih aktivnosti na TEF-u, a to je arhitektonski natječaj za urbanističko rješenje multifunkcionalne sportske dvorane, velike podzemne garaže, nekih 800 parkirnih mjesta, otvorenih terena i velikog centralnog parka, otprilike 11.000 ili 12.000 kvadrata na području TEF-a. To će biti prve aktivnosti koje se dešavaju. Naravno, paralelno s tim, u sklopu projekta rješavanja parkirnih prostora, prije toga će izaći natječaj za arhitektonsko rješenje lokacije starog vatrogasnog doma, ali to nije tema. Dakle, u ovom trenutku konkretan odgovor: na TEF-u više nema nikakvog otpada, područje TEF-a je potpuno očišćeno.
Ovdje se radi i direktorica je tvrtke Batižele. Izvršili smo zaštitu videokamerama i koliko je moguće štititi 22 hektara rubnog područja grada, i očekujemo da će u narednih 2 godine, 2 i pol godine, u TEF-u već biti konkretne aktivnosti, naravno po smjernicama urbanističkog plana uređenja. Eto. Hvala. Idemo, kolege, dalje. Idemo na pojedinačna vijećnička pitanja. Vi ste se ovdje jutros, ovaj, svi koji su bili zainteresirani uredno rubricirali. Međutim, tu imamo jednu malu, ovaj, sitnu inverziju, obzirom na činjenicu da je kolega Ivan Slavica, je li, iskoristio jednu poslovničku mogućnost, a to je da putem predsjednika vijeća i prije uputi pisano pitanje. On je to učinio relativno rano, je li, već gotovo u samo ljeto. Ta pitanja su zaprimljena, na ta pitanja je i odgovoreno, pa ću mu ja uručiti odgovore na ta pitanja, a jasno, uz mogućnost da eventualno još i netko od pročelnika dade usmeni odgovor. Pročitat ću ta pitanja, samo njihove naslove. Znači, prvo pitanje: odgovor na zastupničko pitanje člana gradskog vijeća u svezi postavljanja pitanja sjednice gradskog vijeća vezano za, ovaj, činjenicu koja se odnosi na gradsku knjižnicu. U tome dijelu mi imamo ovdje, ovaj, materijal koji je pripremljen, pa bih ja, ovaj, zamolio, je li, ovaj, kolegu tajnika da vam to uruči. Na taj način ste vi to pitanje i apsolvirali, tako da nemate danas mogućnost, bez obzira što ste se javili, na posebno pitanje.
Također, i ovo drugo pitanje koje se odnosi na zahtjev za ostvarivanje, ovaj, očitovanje gradonačelnika i žurnu dokumentaciju u vezi s projektom uređenja dječjeg igrališta na Jadri. Tu također imamo, ovaj, pripremljenu svu dokumentaciju, a dodatno obrazloženje može dati nadležni pročelnik, tako da i s tim bi, ovaj, apsolvirali vaša dva pitanja koja ste postavili. Ja vas tu samo molim da, ovaj, vodite računa o tome da vijećnici imaju dvije mogućnosti. Imaju mogućnost postavljanja pitanja, vijećničkih pitanja, u sklopu vijećničkog sata, na ovaj način, da li usmeno ili pak pismeno putem predsjednika, a imate onu posebno pravo koje se, koje je de facto neka vrsta upravne stvari, rješava se u posebnom postupku, a to je pravo na pristup informacijama. Vi ste ovom prigodom koristili i jedno i drugo istovremeno, tako da ste, ovaj, temeljem drugoga osnova dobili te pisane odgovore i na neki način je ova vaša, ovaj, zahtjevi za pitanjima su i apsolvirani. Evo, na taj način možemo zaključiti, ovaj, vaše, vaše pitanje. Ostale možemo ići u slijedu, slijed sljedeći, a da se prva danas javila kolegica Šintić, pa bih je molio da uzme riječ.
Evo, dobro jutro svima i sve vas lijepo pozdravljam. Moje prvo pitanje, vijećničko, odnosi se na naš prostor. Dakle, u principu, sve više ljudi živi u zgradama, ali ne u samom centru grada kao što to inače jesmo navikli, već u zgradama koje niču na Brodarici, u Žaboriću, u drugim priobalnim mjestima, pa čak i u Ražinama. Sve se više tih zgrada gradi zapravo na parcelama u naseljima koja su do tad bila puna tradicionalno obiteljskih kuća, na neki način. Pa onda, ako se zagledate s mora prema našoj obali, vidite zapravo razliku i nesklad betonskih kockica na maksimalno betonskim površinama zemljišta koja su maksimalno iskorištena za parkiralište ili eventualno za bazen u naseljima koja nemaju niti osnovnu infrastrukturu poput odvodnje i kanalizacije. U Ražinama imamo situaciju da se takve zgrade grade tik do obiteljskih prizemnica, i to na način da zapravo 100% površine gdje je sagrađeno više takvih zgrada je u potpunosti prekriveno betonom. Dakle, nema nijedne jedine trunke zemljane ili zelene površine pored takvih kuća, obiteljskih, odnosno zgrada. I onda vidimo zapravo to jedno veliko betonsko stakleno inox izdanje koje je šaka u oko nekoj trošnoj prizemnici koja stoji pored, koja je cijela zazelenjena i gdje ljudi uzgajaju još uvijek, na primjer, i povrće. Dakle, na Brodarici imamo stambena naselja, u Žaboriću imamo stambene komplekse i zgrade s bazenima na zemljištima koja su još uvijek upisana kao pašnjaci i oranice.
I sad je moje pitanje sljedeće: što mi kao grad činimo po pitanju zaštite našeg prostora i koliko ga učinkovito branimo kroz donošenje različitih planova, kroz suradnju s ministarstvima, općenito kroz nekakav vlastiti odnos prema prostoru u kojem živimo. U ovoj situaciji u kojem zapravo na neki način bendamo propise. Dakle, arhitekti i investitori žele, naravno, maksimizirati parcelu, žele, naravno, maksimizirati vlastiti profit. Ja se pitam koliko mi zajedno kao zajednica i koliko zajedno kao grad, kao netko tko ipak ima neke ingerencije po tom pitanju, štitimo naš prostor od takvih situacija u kojima netko gradi obiteljsku kuću u kojoj žive četiri obitelji, jedna, na primjer, iz Švedske, druga iz Češke, treća iz Slovenije, eventualno jedna obitelj iz Šibenika koja onda tu jedina živi čitavu, čitavu godinu, a istovremeno u, primjerice, Žaboriću nemamo osnovnu infrastrukturu poput odvodnje i kanalizacije, na što mahom već duže vrijeme upozorava udruga za Žaborić. To je moje prvo pitanje. Moje drugo pitanje odnosi se na protestirano jamstvo za HNK Šibenik. Dakle, ono je dospjelo na naplatu u srpnju 2026. godine. Koliko sam ja imala shvatiti, 530.000 eura smo na neki način izgubili. To protestirano jamstvo teško da može biti naplaćeno, budući da je klub otišao u stečaj i da novca za njega nema. A osim toga, kolegi Slavici je odgovoreno na vijećničko pitanje da isti klub ima dug prema vodovodu koji iznosi više od 300.000 eura.
Dakle, meni nije jasno kako je moguće da netko ima toliki dug, a da nije ovršen na vrijeme. I nije mi jasno zbog čega nismo to isto protestirano jamstvo u nekom trenutku, odnosno pitam jesmo li u nekom trenutku to pokušali naplatiti, i jesmo li mi uopće prodali taj klub ili ga zapravo čitavo vrijeme sufinanciramo, odnosno sufinanciramo privatnika kojem smo prodali klub. Hvala. Hvala. Odgovor, evo, u pogledu ovlaštenja gradonačelnika, kolega Štrkalj se javio i kolegica Madlena. Dobar dan svima. Pozdravljam sve nazočne. Što se tiče duga HNK Šibenika prema vodovodu, ovo što ste napomenuli, taj dug se većinom, odnosno 90 i nešto posto, odnosi na dug koji je nastao temeljem jamstva vodovoda u iznosu od 20 posto onog kredita zajedno s gradom, kada je naplaćena garancija od 1.160.000 kuna tadašnjih. Nakon toga je sklopljen ugovor o jamčevini s HNK Šibenikom, koji je dva puta aneksiran, trajao je nekih desetak godina. U međuvremenu se dogodilo to što se dogodilo: otvoren je stečajni postupak, prijavljena je ta tražbina u masu, zajedno s manjim računima za vodu i ostalo, i u konačnici to je taj iznos koji ste vi spomenuli. Hvala.
Kolega Tolić ispred Gradskog ureda za financije. Poštovanje, isto vezano za vaše drugo pitanje. Iznos od 530.000 eura nikad u stvari nije dospio na naplatu, jer prije pet godina na Gradskom vijeću je bila odluka hoće li se on prolongirati za pet godina. U suprotnom su bili to uvjeti licenciranja HNS-a, da u suprotnom neće dobiti licencu za ulazak u prvi rang natjecanja. Tako da nikad nije dospjelo, jer je klub u međuvremenu završio u stečaju prije nego što smo mi trebali ovršiti u sedmom mjesecu ove godine. Naravno da se radi o teško naplativom iznosu koji je sad prijavljen za stečajnog upravitelja i u drugom je redu prijave svih tražbina. Nije točno da je klub bio financiran svih ovih godina, jer on uopće, Zajednica sportova nije davala niti kune niti eura godinama za financiranje samog kluba. Hvala.
Hvala. Da li se još netko javlja? Kolegica Dolibić, proša. Molim. Dobar dan svima, lijepi pozdrav. Dakle, vaše pitanje je bilo, ako se dobro sjećam, načelno, je li, dakle, kad sve uzmemo u obzir što ste rekli, što grad čini na temu zaštite svoga prostora. Pa, grad na temu zaštite svoga prostora čini sve što može, sve što je u našoj nadležnosti. Na tu temu u našoj nadležnosti su, odnosno u nadležnosti vas, gradskih vijećnika, je donošenje prostornih planova. Ako pratite prostorne planove grada Šibenika od trenutka kad su gradovi osnivani, 1993., 1994., ako se dobro sjećam, do danas, naročito prostorne planove grada Šibenika, možete primijetiti da su oni u svojim odredbama sve stroži.
Naročito, evo sad, ako se samo osvrnemo na zadnje izmjene prostornog plana koje je donijelo ovo Gradsko vijeće u sedmom mjesecu prošle godine, on je u mnogim segmentima stroži. Stroži na način da se gradnja zapravo zbog tih strožih principa onemogućava, odnosno smanjuje. Kad nabrajate sve probleme u prostoru, tipa potpuno izbetonirana građevinska čestica, to ne piše u nijednom prostornom planu i nikad nije pisalo. To što se događa na prostoru je kasnije pitanje vjerojatno građevinske inspekcije. A mislim da malo i previše zanemarujemo i savjest građana, a i savjest arhitekata. Dakle, i građani, mislim, recimo to tako, investitori, a investitor je onaj koji radi malu kućicu i veliku kućicu i veliku kuću, bi morao imati neku moralnu odgovornost prema legalnim aktivnostima koje poduzima na svojoj čestici. To što on radi mimo propisa i nada se da građevinska inspekcija neće na to reagirati, što se najčešće i događa, jer građevinskih inspektora u cijeloj državi Hrvatskoj ima 40. Dakle, nemoguće uopće da oni kontroliraju prostor. Ali što se tiče nas kao grada, kao naše nadležnosti, naših alata s kojima mi možemo, dakle, mi u propisima normiramo zelene površine, normiramo namjene, slaganje namjena, rasporede, dakle, to je ono što urbanizam je i normiramo komunalnu infrastrukturu. Nema građevinske dozvole, nikada je nije bilo, bez mogućnosti pristupa na česticu i bez riješene odvodnje. Odvodnja može biti riješena na dva načina, to je u sustavu javne odvodnje, a može biti riješena i pojedinačno, isto tako kontroliranim sustavima odvodnje.
Sve ostalo što se događa u prostoru mimo procedure, mimo prostornog plana, mimo pravomoćne dozvole, nažalost, nije naša nadležnost. Izgled kuća na koji ste vi isto prigovorili da su to neke betonske kocke i tako dalje, arhitekti bi vam rekli da zadirete u arhitektonske i umjetničke slobode. To ne možete normirati. Kako će kuća izgledati? Eto, dakle, grad poduzima sve što može da bi smanjio izgrađenost s povećanim brojem parking mjesta, s povećanim brojem zelenih površina, s nemogućnošću, evo, to su konkretne mjere iz zadnjeg prostornog plana, s nemogućnošću da na parceli koja ima minimalnu površinu za samostojeći objekt da se gradi dvojni, što se do sad događalo. Dakle, to nije bilo zamišljeno ni planirano ni u trenutku kad su dvojni objekti dozvoljeni. Ali onda netko, tražeći više kvadrata, vidi da je to moguće i onda vam niknu nizovi zgrada kao na Baldekinu, recimo u Žaboriću. Mi to primijetimo i onda mijenjamo u planu i kažemo: ne, sad više neće biti dozvoljeno. Ako imate dovoljno veliku česticu da sagradite samostojeći objekt, nećete graditi dvojni. Dvojni objekti i objekti u nizu su nekad zamišljeni kao jedna sirotinjska varijanta, kad su ljudi imali manje zemlje i radili jeftinije objekte. Danas su oni iskorišteni da bi se dobilo više kvadrata koji su mahom za apartmane. Isto tako, mi ne možemo zabraniti da neki Šveđanin tu živi. Kako mislite da bi grad mogao to zabraniti i da bi to grad uopće htio?
A rekli ste da postoje objekti u kojima... E, dakle, grad sve što ima u svojim rukama, što mu je zakon dao ovlasti, to i koristi. Hvala. Lijepa. Idemo dalje na vijećnička pitanja. Sljedeći koji se javio na... odnosno javila je se kolegica Nanjara, pa je molim da uzme riječ. Dobar dan i lijep pozdrav svima. Moje pitanje odnosi se na pitanje vatrogasnog doma, točnije pitanje lokacije gdje se sad nalazi vatrogasni dom. Naime, možemo vidjeti da su zapravo građevinski radovi u punom intenzitetu na području gdje se radi Centar za upravljanje kriznim situacijama, pa, znači, za otprilike neke dvije godine kako su planirani radovi, a vjerovati je da će to tako biti. Što možemo očekivati zapravo na području sadašnjeg vatrogasnog doma s te lokacije koja je dosta atraktivna, što i da li tu grad planira neke buduće sadržaje, kakvi bi to sadržaji bili i u kolikom, recimo, vremenu bi se mogli realizirati. Eto, hvala. Hvala kolegici Nanjari. Odgovor gradonačelnik dr. Burić.
Kolegica Dolibić, proša. Dakle, na vaše pitanje što se planira na lokaciji sadašnjeg vatrogasnog doma nakon što vatrogasci budu iseljeni i preseljeni u novu zgradu koja je u tijeku izgradnja njena. Grad je već kroz prostorno-plansku dokumentaciju tu planirao garažu, javnu garažu za potrebe građana Šibenika. Na tu temu, dakle, jer tu samoj funkcionalnoj realizaciji garaže prethodi, naravno, puno dokumentacije, što prostorno-planske, što projektne. U ovom trenutku radimo na programu za arhitektonsko-urbanistički natječaj za garažu na toj lokaciji. Program izrađuje jedna arhitektonsko-urbanistička tvrtka iz Zagreba. Oni su na samom kraju izrade tog programa. Finalizirali smo još neke detalje baš prošli tjedan i oni su u stalnom kontaktu, naravno, s konzervatorskim odjelom grada Šibenika, pošto je lokacija jako delikatna, u neposrednoj blizini tvrđave sv. Mihovila i vizura je strašno značajna na tom prostoru. Tako da, kad dobiju još zadnju suglasnost i odobrenje od konzervatorskog odjela da je program suglašen s njihovim zahtjevima, mi taj program predajemo Društvu arhitekata grada Šibenika i oni provode arhitektonsko-urbanistički natječaj. Nakon završetka tog natječaja i ukoliko povjerenstvo koje će biti formirano bude zadovoljno s pristiglim radovima i dodijeli prvu, drugu, treću nagradu, može dodijeliti samo jednu, može se pristupiti izradi daljnje projektne dokumentacije za ishođenje potrebnih dozvola za gradnju. Tako da je to naš plan, a evo, prvi korak smo napravili. Dakle, priprema programa je jako značajan korak jer u njoj definirate što želite od tog prostora.
Dakle, tu se analizira i postojeće stanje i okolina i konzervatorske smjernice i uvjeti i vizure i, dakle, sve ono što se očekuje. Inače, u sadašnjoj fazi, u jednom preliminarnom izračunu, tu bi moglo biti mjesta uz tri podzemne etaže na nekakvih 260 parking mjesta, što je stvarno velika garaža i značajno bi rasteretila taj dio grada. Hvala. Hvala lijepa. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje, onaj koji se javio iza kolegice Ljiljane Nanjare. Samo da vidim da ne bih pogriješio, da vas ne bih u tome dijelu skratio. Je, kolega Doričić, izvolite.
Pozdravljam sve nazočne. Imam pitanje za gradonačelnika. U medijima se pojavila jedna tvrdnja, zapravo insinuacija, da će se na području Bikarca graditi spalionica opasnog otpada, tipa ovog koji se pronašao u Gospiću. Molim gradonačelnika svoje mišljenje na tu temu i da objasni građanima što stvarno u Bikarcu se radi, koja vrsta otpada se tamo planira i koja se sad skladišti. Hvala. Hvala. Gospodine gradonačelniče dr. Burić. Poštovani vijećnici, ja sam gajio nadu da će nas mimoići pitanje otpada, ali očito neće. Dakle, to je općenacionalno pitanje jer je sada potpuno jasno da mi nemamo rješenje kao država na koji način u konačnosti zbrinuti na prihvatljiv način otpad koji mi stvaramo. Ja samo napominjem, i to je ovako jedna interesantna izjava, da je jedino živo biće na svijetu koje stvara otpad čovjek. I to je činjenica. Nitko drugi ne stvara otpad. Dakle, čovječanstvo će biti uništeno upravo zbog otpada, jer je otpad, a taj otpad nije samo komunalni otpad, to je kemijski otpad, nuklearni otpad, što god mi to nazvali, jer jednostavno zagađujemo prirodne resurse, dakle i zemlju i vodu, i to će biti veliki problem. Činjenica je da su
niz vlada, dakle nije to samo HDZ-ova vlada u zbrinjavanju otpada, ja se sjećam i trenutaka kad su neki drugi bili na čelu Fonda za zaštitu okoliša, kad su odbijeni koncepti gradnje Centara za gospodarenje otpadom, pa se godinama to stalo. Bikarac je prošao samo zato što je i u tom trenutku daleko odmakao u svom projektu i više nije bilo povrata. I u ovom trenutku imamo četiri Centra za gospodarenje otpadom: Kaštijun, Marišćina, Biljane i Šibenski Bikarac. Čini mi se da je sutra otvaranje, jel' tako, Roberte, novog Centra za gospodarenje otpadom u Karlovačkoj županiji. Što smo time dobili? U tim centrima smo dobili preradu otpada mehaničko-biološkom tehnologijom i on proizvodi takozvano gorivo iz otpada, famozni RDF i SDF. Međutim, imate i dio nereciklabilnog otpada i imate opasni otpad. Ali da ja puno ne filozofiram o tome, izrekom: u grad niti grad Šibenik ikad je razmatrao opciju gradnje bilo kakve spalionice. Dakle, niti se to razmatra, niti se to analizira, niti na tome radimo. Pogotovo ne po kriteriju opasnog otpada, jer to se zbrinjava na poseban i na drugačiji način. Ono što grad Šibenik radi, a to je naš princip u svim velikim projektima, da budemo spremni i da budemo
praktički u posjedu kompletne dokumentacije, ako se ukaže u bilo kojem dijelu razvojnih projekata za grad Šibenik da nešto možemo korisno napraviti, onda ćemo to učiniti. I ponavljam ono što sam odavno rekao ovdje pred ovim gradskim vijećem, iako je bilo čak i optužbi da ćemo izgubiti novce koji su nam dani za izradu projektne dokumentacije Fonda za zaštitu okoliša, da ćemo to morati vratiti. Eto, vidite, ništa ne moramo vratiti. Napravljena je takozvana studija izvodljivosti i ekonomske opravdanosti gradnje Energane na energetsku uporabu prerađenog otpada. Dakle, to je ogromna razlika. To se sad vidi i u medijima, da tu postoji ogromna distinkcija i ogromna razlika: spalionice otpada, Energane i oni procesi ili spalionice opasnog otpada. Na kraju se radi studija utjecaja na okoliš. A ono što je sigurno, i nema nikakve odluke o nikakvoj gradnji, niti ima ikakvih aktivnosti. Ono što je sasvim sigurno, onog trenutka kad se kompletira dokumentacija, dakle originalna dokumentacija o ekonomskoj studiji opravdanosti gradnje jednog takvog pogona, o studiji utjecaja na okoliš, sve ono što budem ja imao u posjedu i mogućnosti da znam o tome, to će svaki vijećnik dobiti na svoje ruke. Dakle, kompletnu dokumentaciju i jednu i drugu studiju. Ne samo vijećnici, nego i svi građani naći ćemo načine da njima bude dostupan materijal. Onog trenutka kada to bude gotovo, onda ćemo raspravljati da li nešto raditi ili ne. Ali je činjenica sasvim sigurna, ma koja vlada bila, ta odluka se u Republici Hrvatskoj mora donijeti.
Dakle, ja nisam uspio čuti ni jednog djelatnika u političkom životu, osim kritika i pljucanja na ono što se dešava u prostoru, s pravom. Ja bih čak rekao da je netko ponudio rješenje. Ja bih to zaista volio čuti. Pa neka netko tko je struka, tko je znanost, kaže: mi ćemo riješiti smeće u Hrvatskoj na način da ćemo napraviti, kako se tko to zvalo, spalionicu, Energanu, ili jutros čitam profesora Tadića s nekom novom pričom, nekakve nove tehnologije koja je idealna. Okej, pa onda recimo da je naš izvor ta nova tehnologija, pa ćemo raditi studije utjecaja na okoliš i studije ekonomske izvodljivosti nove tehnologije. Ali naše smeće mi moramo zbrinuti. I ta odluka će biti donešena. Grad Šibenik sasvim sigurno neće biti onaj koji će dovući bilo kakvu tehnologiju koja će nakon desetljeća dima, što plavičastog od elektrolize, što crnog iz TEF-a, što bjelkastog iz fosfata u centru grada, napraviti nekakvu nebulozu. To nismo ni do sad napravili, pa nećemo ni ubuduće. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Nakon kolege Zoričića na redu je cijenjeni kolega Šime Martinović. Izvolite.
Dobar dan svima. Prvo pitanje vezano uz inicijativu članova DVD-a Šibenik uz nabavu cisterne. Ja imam neku informaciju da je ta cisterna već u nabavi. Sad, čemu ta onda inicijativa, ako možete objasniti da li je to istina, da li je ta informacija istinita? Hoće li ta cisterna biti dovoljna i kad ona dolazi? A drugo pitanje, krenula je nova školska godina, prije godinu dana sam isto bio pitao isto pitanje. Dobiveni su udžbenici, dobivene su radne bilježnice i opet je izostavljeno iz materijala likovna kutija. Znači, pitao sam roditelje u četiri glavne gradske škole, nitko nije dobio likovnu kutiju. Pa da li je to možda problem škola ili pročelništva? Eto, hvala. Hvala, kolege. Evo, na odgovor na prvo pitanje dat će nam cijenjeni kolega iz nadležne službe, a na drugo pitanje pročelnica koja je resorna u ovom području. Izvolite, cijenjeni kolega. Dobar dan, pozdrav svima. Po pitanju ovog što je gospodin Šime pitao, vezano za cisternu DVD-a Šibenik, ona je uistinu ovog ljeta zapravo stvorila jedan problem jer su predstavnici DVD-a Šibenik javno putem medija objavili da imaju problem s cisternom koja je tad bila u kvaru. Iskoristili su priliku protivpožarne sezone i objavili kako im je potrebna pomoć, što je u javnosti dijelom stvorilo jednu nesigurnost, misleći kako vatrogasna operativa neće moći odgovoriti na sve ono što je bio izazov ovog ljeta. Ta informacija je bila djelomično točna.
Dakle, u to vrijeme cisterna bila je neispravna. Nakon kratkog vremena obavljen je popravak. A što se tiče pitanja vezano za novu cisternu, vatrogasna zajednica na svom zapovjedništvu je još u četvrtom mjesecu donijela odluku da iz programa državnog za DVD Šibenik i DVD Grebašticu se nabavi nova cisterna koja bi trebala doći do početka sljedeće protivpožarne sezone. Tako da, evo, ta javna objava je stvorila jednu određenu nesigurnost. Međutim, mislim da se radi samo o neiskustvu novog vodstva DVD-a Šibenik koji su u petom mjesecu tek izabrani i nisu imali valjane informacije kako stvari funkcioniraju. Eto, toliko. Odgovor na drugo pitanje dat će cijenjena pročelnica gospođa Žurić. Poštovanje, lijepi pozdrav svima. Evo, poštovani vijećniče, mi smo kad smo se odlučili na to da svojoj djeci omogućimo nabavku radnih bilježnica i ostalog pribora, imali sastanak s ravnateljima škola i zapravo točno dogovorili koji je to materijal koji ulazi u sufinanciranje, odnosno u financiranje u mjestu. Ja vam sad u ovom trenutku zbilja ne znam je li sad to baš likovna kutija, mislim da ne, ali ispitat ću. Ali znam da i u mnogim drugim gradovima imam informacije, različito se određuje. Recimo, netko ne dobiva uopće likovnu mapu. U našim školama je likovna mapa, dio toga i atlas i dio toga. Ovo vam mogu pitati, kažem, dogovoreno je što će sve ući u taj radni materijal.
Tako je, ravnatelji su ti koji s nama dogovaraju što bi, ali držimo tu nekakvu jednakost, da ne bi jedna škola dala tu likovnu kutiju, a druga ne dala. Ali kažem, to vam mogu i detaljnije ispitati. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Iza kolege Martinovića je cijenjeni kolega Mario Kovač. Izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Pozdravljam svoje nadzorčine. Dakle, prvo pitanje, evo, ja ću se uklopiti u ovaj nekakav trend u medijskom i političkom prostoru gdje preovladavaju ekološke teme. Dakle, skupina građana koja često šeće šetnicom u kanalu Svetoga Ante zamolili su me da postavim pitanje vezano uz hangare u uvali Minerska. Radi se o starim objektima vojne namjene koje je davno izgradila takozvana Jugoslavenska narodna armija. Objekti su polubačvastoga oblika, s krovovima od eternita, koji je materijal evidentno starijeg datuma proizvodnje, te po svoj prilici sadrži u sebi po okoliš i zdravlje građana izrazito štetan azbest. Kako se u blizini spomenutih hangara šeću i u moru kupaju naši sugrađani, zamoljen sam postaviti, kažem, pitanje u svezi uklanjanja tih krovova, odnosno zamjene drugim neškodljivim materijalima. U saznanju sam da je javna ustanova Priroda u 2024. godini izradila projektnu dokumentaciju za prenamjenu hangara u edukacijske dvorane.
Izrađena je još 2023. godine, odnosno izrađen je i elaborat od strane profesorice Bilanović sa Sveučilišta u Rijeci pod nazivom "Izvješće o istražnim radovima i mišljenje o stanju drvene građe konstrukcije mrežastih svodova" u kojem se ne spominje eternitni krov. Treba također reći da na stranicama javne ustanove Priroda vezanim uz javnu nabavu nema obavljenog, odnosno objavljenog postupka za rekonstrukciju hangara, edukacijske dvorane u Minerskoj, niti građevinske radove na tim objektima. U planu nabave za 2026. nema stavke koja bi odgovarala građevinskim radovima na uređenju hangara. Stoga bih vas pitao imate li, mada je to županijska ustanova, ali radi se o prostoru grada Šibenika, dakle, imamo li mogućnosti, imate li mogućnosti utjecati da se taj, sukladno obavijestima građana po zdravlju, opasni materijal ukloni i primjereno u skladu sa zakonom zbrine?
Drugo pitanje. Gradonačelnik je dao djelimice odgovor. Međutim, ja želim ukazati na neke momente koji su se u međuvremenu pojavili od zadnje sjednice do danas. Dakle, katastrofa i kriminal koji je razotkriven vezan uz protuzakonito odlaganje i deponiranje otpada na području grada Gospića rezultiralo je sa širokom medijskom halabukom, kao i reakcijom ovlaštenih tijela Hrvatske države. Tako je na vidjelo u medijima, ono što je meni dostupno, izašla je istina o tomu kako je naša gradska vlast, vlast našega grada, poduzela najveće napore i konkretne radnje od svih jedinica lokalne samouprave kako bi se spalionica smeća ili ti Energana izgradila baš na području Bikarca, usprkos ustrajnom negiranju tih napora i pozivanju na odluke struke. Tako je naš gradonačelnik na posljednjoj sjednici vijeća u lipnju, na moje pitanje vezano uz spalionicu, odgovorio kako se ništa ne zna i kako grad nema definitivnog stava o tomu treba li Energana biti na Bikarcu. On je to ponovio, svi smo čuli i danas. O svemu tome, dakle, o svim tim naporima, o toj želji, neprijepornoj želji grada Šibenika da izgradi spalionicu na Bikarcu, govorio je u medijima gospodin Budiša, potpredsjednik Fonda za zaštitu okoliša, koji je rekao i to da će se odluka o lokaciji nove spalionice donijeti u sljedećih nekoliko tjedana. Jednako tako, gospodin Podrug, mislim jučer u Večernjaku, daje izjavu da je grad Šibenik dovršio s pripremom dokumentacije i da ima sve spremno i da smo spremni izgraditi spalionicu, odnosno Energanu na području Bikarca.
Ta spalionica bi, kao što se nagađalo, a tako sad govori Budiša i svi ti relevantni ljudi u medijima, ta spalionica bi, dakle, spaljivala smeće iz čitave Dalmacije, i to po, kako mediji kazuju, duplo nižoj cijeni nego li je to slučaj u zapadnoeuropskim državama, što bi donijelo značajne uštede, citiram jedan medij, gradovima Splitu i Zadru, o koristima grada Šibenika se ne govori. No, interesantna je još jedna stvar, a to je kako gospodin Viktor Simončić, sjetit ćemo se ga, sjetit ćemo ga se, to je stručnjak za ekologiju koji je na onoj tematskoj sjednici ovoga vijeća u prošlom mandatu, tematska sjednica posvećena spalionici, dakle, oštro rezolutno zastupao stav kako Šibeniku treba spalionica. Sada taj isti čovjek u medijima izjavljuje kako bi spalionicu trebalo izgraditi u većim gradovima koji imaju mogućnost iskorištenja proizvedene toplinske energije, a što kaže on, Šibenik nema. Usprkos svemu, pa i obećanjima župana kako će se pitati građane o tomu žele li spalionicu, pa i stava samoga premijera Plenkovića koji je isto tako kazivao u elektronskim medijima na nacionalnoj razini kako treba anketirati jedinice lokalne samouprave vezano uz mogućnost izgradnje spalionice, odnosno Energana, ova naša gradska vlast cijelo vrijeme plasira izjave o nekakvoj svojoj neutralnosti glede mogućnosti izgradnje tog pogona u Šibeniku. Evo, stoga ću vas konkretno pitati hoćete li sukladno stavu premijera, pa i izjavi župana, ukoliko nadležni donesu odluku o izgradnji spalionice smeća na Bikarcu, hoćete li ipak organizirati referendum kao jedini način da se građani izjasne žele li tu spalionicu na području svoga grada ili ne.
Hvala lijepo. Hvala. Odgovor na vijećničko pitanje, gradonačelnik dr. Burić. Poštovani vijećniče, dakle, prvo pitanje. Kanal Tvrđava Svetog Nikole, nažalost, nije ingerencija grada Šibenika. Naravno da se nalazi na teritoriju grada Šibenika i ako hoćete moj privatni stav, nikad se kao čovjek neću složiti s tim da tvrđavom upravlja županija. To je blagodat i kulturološki kapacitet i nasljeđe grada Šibenika i s tim bi trebao upravljati grad Šibenik. To je moje mišljenje. Naravno, u tuđu imovinu mi ne možemo ulagati. Što se tiče famoznog smeća, dakle, opet se brka spalionica, smeće, Energane. Ja izrekom kažem: nikakvih spalionica na području grada Šibenika neće biti. Drugo, kakvo zadarsko, kakvo splitsko smeće? Kad je Zadar napravio Centar za gospodarenje otpadom Biljane i svoje smeće grad Zadar prerađuje, ono što se preradi u Centru za gospodarenje otpadom je takozvani energetski uporabivi materijal, RDF i SDF. Split će napraviti kad-tad, ja neću ulaziti u kolikom vremenskom periodu, lećevicu. Split će svoje smeće prerađivati i mora ga. Sada ima zabranu odvoženja smeća, pa se njihovo smeće iz Makarske, Trogira, Kaštela ne odvozi nigdje, nego se rješava na način na koji će oni to riješiti. Ali ja se vraćam sada na Bikarac. Tu je direktor i ima točne relevantne podatke. Roberte, ako sam ja dobro zapamtio, u ovom trenutku RDF-a i SDF-a, dakle indiferentnog gorivog materijala, Bikarac proizvede plus mulj iz sustava aglomeracije. Tu je direktor vodovoda koji prolazi proces sušenja i postaje energetski uporabljivi materijal.
Ali to je naša obveza, to je naš mulj, naša kanalizacija. Nije to doveženo niotkuda. Centar za sušenje mulja je pri kraju, ali ne bih sad o tome. I dođemo do tih famoznih 20.000 tona. Onog trenutka, a to je do 2030., kada to više ne možete i ne smijete odlagati na odlagalište otpada, vi to morate zbrinuti. To zbrinuti znači platiti nekome da vam to odveze. U ovom trenutku, a šta će biti za dvije godine ili tri godine, to će inflacija pokazati kakve će biti tržišne cijene, to je 4 milijuna eura. Gospodine Kovač, ja vas pitam, dodatni trošak od 4 milijuna eura koji će sustav zbrinjavanja otpada na području grada Šibenika nastati, tko će to platiti? Vrlo jednostavan je odgovor. Pa naravno, ali dozvolite da ja to odgovorim. Platit će jer je to komunalna usluga građani Šibenika, odnosno naše gospodarstvo. Dakle, ne samo da ćemo platiti 4 milijuna eura, nego vjerojatno nismo i značajna sredstva zaradili. Dakle,
ono što će se dešavati sa zbrinjavanjem smeća, to će biti odluka Vlade, ma koja ona bila i u kojem sastavu. Grad Šibenik želi biti spreman u onom trenutku kada ta odluka bude donešena. Sasvim sigurno, ponavljam po stoti put, nikakve spalionice smeća neće to biti, nikakve spalionice opasnog otpada neće biti, ali da ćemo nekome plaćati ono što smo obvezni napraviti na osnovu stručnih studija, dakle, raspravljat ćemo o činjenicama, argumentima kada nam oni budu dostupni, a bit će jednako dostupni i vama kao i meni, tada možemo relevantno raspravljati o tome što mi hoćemo, pa i o tome na koji način, a sigurno ćemo naći način da i građani budu o tome informirani jer je to prevažna tema. Dakle, nikakve ugroze, nikakvih spalionica na području grada Šibenika neće biti, niti se na tome radi.
Hvala. Evo, dobili smo odgovore i na ova vijećnička pitanja, pa možemo ići dalje. Sljedeći koji se javio je kolega Kovač. Dobar dan, sve vas pozdravljam. Evo, zamolio sam pitati od stanara ulice Mandalinskih zrtava da li će se ista spojiti, odnosno ako će se spojiti, kad bi se mogla spojiti sa Vukovarskom ulicom, navodno da u doba kad stanari idu na posao i vraćaju se, da to nastaje prometni kolaps. Navodno je i dogradonačelnik Mileta prije 3-4 godine bio tamo i postoji neki projekt spajanja ulice Mandalinskih zrtava sa Vukovarskom. Evo, to me zanima. Hvala. Hvala. Odgovorit će sami gradonačelnik, a mr. Mileta.
Točno je, radimo na proboju ulice Mandalinskih zrtava. Ona je na neki način ulica koja pokriva velik broj objekata, stanova, ljudi, a ima samo jedan jedini ulaz, odnosno izlaz gore iz ulice Stjepana Rajića, dok dolje, ajmo reći, je slijepa. Međutim, postoji jedan vrlo mali dio koji se mora probiti prema Kauflandu na ulicu grada Vukovara, tamo pored balotane i dječjega igrališta. I zadnje, pa evo, 3 godine radimo na tome. U kontaktu smo s Hrvatskim cestama koje su morale dati suglasnost, pa su tražile poseban projekt, pa onda nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi. Na tom području nije bio grad Šibenik upisan. Uglavnom, bliži se kraju ta priča. Ja vjerujem da ćemo mi sljedeće godine imati svu dokumentaciju za taj relativno jednostavan zahvat, a koji će omogućiti onda stanarima ulice Mandalinskih zrtava da iz ulice grada Vukovara,
odnosno da iz svoje ulice izađu u ulicu grada Vukovara prema gradu Šibeniku. Nije postojala mogućnost, obzirom da tamo je višetračna cesta, ni Hrvatske ceste nije složile da iz ulice Mandalinskih zrtava se može skrenuti lijevo prema raskrižju. Tako, dakle, u principu, napravit ćemo ono što možemo, a što će sigurno olakšati ljudima tamo život, tim više što je i niz automobila zapravo neminovno parkiran na lokacijama koje možda nisu baš parkirna mjesta i time dodatno zagušuje cijeli taj prostor. Hvala. Idemo na daljnje vijećničko pitanje. Sljedeći je na redu kolega Petar Baranović. Izvolite.
Poštovane dame i gospodo, moje prvo pitanje, pa iskreno, volio bih da mi odgovori na njega direktor vodovoda kao stručna i upućena osoba. A radi se o načinu kako funkcionira sustav odvodnje, odnosno kolektor grada Šibenika. Projekt ogroman, od strateškog značaja za ovaj grad, započet tamo još fizički negdje u eri gradonačelnika Arnautovića, pa kroz sve mandate danas, do ovog današnjeg dana, svi gradonačelnici i gradonačelnice su se bavili s njim. Uložena su ogromna sredstva od njegovog početka do danas. A ipak, svjedočimo da taj sustav pokaziva svoje slabosti. Pa tako i može se desiti buduća Energana, ne daj Bože, može pokazati svoje slabosti.
A slabosti se manifestiraju na način, sad već tradicionalno, pritužbe građana s područja Apostolarskog o neugodnim mirisima, pa pritužbe građana s područja Mandaline o neugodnim mirisima. Od ove godine se pojavio i treći slučaj na vrlo neugodnom mjestu, a to je pozicija između autobusnog kolodvora i Gata Vrulje, prostor putnički terminal za brodske linije. Više puta sam prošao ovo ljeto, smrad kanalizacije se osjeća. Da li je u pitanju problem u funkcioniranju kolektora? Jeste li te stvari registrirali? Imate li kakve planove i rokove i načine da se funkcioniranje kolektora dovede na takvu razinu da na ove tri lokacije građani više ne osjećaju neugodne mirise, da ne kažem smrad? Drugo pitanje, isto tako na zahtjev građana, konkretno prostor ulice Branitelja Domovinskog rata iznad Cvjetnog doma, eks Njegošev trg. I dotaknut ću se, spomenuta je maloprije i ulica Mandalinskih žrtava, zasigurno i tamo ima sličnih problema, a to je da u određenim situacijama zbog neurednog prometa u mirovanju, odnosno parkiranja,
vozila hitnih interventnih službi u pojedinim situacijama ne mogu doći na najpovoljniju poziciju za obavljanje svog posla. Jednostavno, hrvatskim rječnikom rečeno, recimo u ulici Branitelja Domovinskog rata na pojedine adrese, primjerice Njegošev trg, odnosno ulica Branitelja Domovinskog rata 2A, 2B, 2C, vozila hitne pomoći često i u najkritičnijim intervencijama ne mogu biti u povoljnoj poziciji za transfer bolesnika i obavljanje svoje djelatnosti. Moje pitanje glasi: može li gradska uprava, odnosno odjel za komunalno gospodarstvo, poduzeti određene mjere? Da li ih ima želju poduzeti i u kom roku će ih poduzeti da se te stvari ne dešavaju, da osiguramo pristupne točke svim višestambenim jedinicama u gradu Šibeniku koje su zbog neurednog parkiranja u takvoj situaciji? Hvala lijepo. Hvala. Kolega Štrkalj, izvolite.
Evo, još jednom, dobar dan. Tri točke, odnosno tri pitanja, tri lokacije. Vrlo jednostavno, aglomeracija Šibenik je završena, to vam je već više-manje poznato, govorim o mreži. Drugi dio aglomeracije je praktički završen, to je rekonstrukcija, dogradnja uređaja za pročišćavanje u Podsolarskom, i treći dio je solarno sušenje mulja. Sva ta tri projekta su u biti jedna aglomeracija, jedan projekt. Prva lokacija, Podsolarsko, znamo svi da je tamo godinama problem oko neugodnih mirisa i smrada. Međutim, nakon što se ovaj projekt završi rekonstrukcije i dogradnje, gdje radi slovenska renomirana tvrtka Riko, ti neugodni mirisi će se smanjiti, odnosno neće se više čuti. Trenutno je on u pokusnom radu. Dakle, nakon što izvođač napravi svoj dio pokusnog rada, preda ga nama po parametrima koji trebaju biti, onda možemo govoriti da li je to ispravno napravljeno ili nije. Što se tiče druge lokacije, crpne stanice Mandalina, tu je problem pražnjenja sadržaja septičkih jama u ljetnom periodu, kada je uslijed ovakve investicijske aktivnosti povećan broj tih kamiona koji uvelike stvaraju te neugodne mirise. Rješenje je izgradnja novog sustava na cijelom uslužnom području, ne samo na području grada Šibenika. Ono što smo mi napravili, što radimo, to je jedan parametar koji će uvelike umanjiti te mirise, da ne kažem smanjiti skroz, a to je od prije par mjeseci, kada sam ja u ime vodovoda i gradonačelnika Vodica potpisao ugovor o aglomeraciji za drugu fazu aglomeracije Vodice, Tribunjski ribnjak.
Kada se izgradi taj sustav, onda će se svi ti kamioni koji dolaze sa onog područja ovdje prazniti, sigurno smanjiti taj miris i neće se više čuti. Treća lokacija, kod autobusnog kolodvora, moram priznati da ona do mene nije doprla, da je to neki veliki problem, da je veći problem. Znam da je u povijesti prije bilo tamo problema nekakvih kada bi mi interventno reagirali. Međutim, evo, preispitat ću i tu situaciju pa ću vam dati konkretan odgovor i za područje kolodvora. Hvala. Hvala kolegi Štrkalju. Kolega Jurić ispred Komunalnog odjela.
Poštovani vijećniče, dakle, sve što ste rekli, ja se s vama slažem. Dakle, parkiranje, odnosno promet u mirovanju, je veliki problem kojega osjetimo, nažalost, onda kad se desi nešto što je ružno i što može imati ljudske žrtve. A to je slobodni koridori za hitna vozila, bilo vatrogasce, policiju ili hitnu pomoć. Jedino pravo rješenje, ja ga mogu sada reći kao prijedlog, jer ovisi i o drugoj strani, jer se pokazalo dobrim, je da se u svim gradskim četvrtima, na svim područjima gdje ljudi parkiraju, organizira parkiranje, odnosno uvedu naplatna područja. Na način, naravno, da to bude privilegirano na neki način koliko je zakonski moguće za one koji imaju adrese na tom mjestu, dakle da imaju mjesečne pretplatne karte koje su, neću reći simbolične, ali ljudima i obiteljima prihvatljive, a svi oni koji sa strane parkiraju dolaze i tu nalaze rješenje jer je besplatno i time onemogućavaju normalni život ljudima koji tu žive, će biti naplaćeno po zoni na kojoj se nalazi. Zašto to govorim? I to nećemo nametati rješenje jer to ovisi o inicijativi mjesnog odbora ili skupine građana na određenom području. Imate svijetlih primjera gdje je to napravljeno. Reći ću prvi, Petra Preradovića, dakle oko Dražena i tako dalje, gdje je bilo nekoliko varijanti, opet u suradnji s ljudima koji tu žive. Pa je bilo najprije da će se ucrtati, pa je besplatno. Pa kad smo ucrtali parkirališta, bila su besplatna, tek onda je nastao užas.
Jer onda više nisu ljudi mogli, niti mame sa kolicima, proći jer su doslovno se mogli popeti u zaskale, popeli bi se u zaskale i parkirali auto. Onog trenutka kad su sami građani tog područja došli sa inicijativom da se uvede plaćeni parking, dobili smo red. Drugi primjer vam je svijetli primjer ispred Tomija na Vidicima. Dakle, dok je Tomi imao, uvjetno rečeno, parking pod svojom ingerencijom upravljanja jer je takav ugovor sa gradom naslijedio, tamo niste mogli parkirati niti zatelefonirati, a kamoli doći u ljekarnu, banku, dakle ne govorim o samoj trgovini. Onog trenutka kad se opet na inicijativu ljudi koji tu žive uvelo označeno parkiranje sa naplatom, sada imate mjesta koliko god hoćete. Naravno, ponavljam po stoti put, nije uvijek cilj zaraditi, cilj je napraviti suradnju, pogotovo sa onima koji žive na tom području i njima omogućiti zaista priuštive, a ne, ja bih nazvao čak grubo, lihvarske mjesečne pretplatne karte. I više neću nabrajati. Mi smo spremni za takvu suradnju. Najnovija inicijativa traje, ja bih rekao, teški, mukotrpni pregovori, a to je inicijativa Bermuda i ljudi koji tu žive i prve, druge i treće zgrade, crvenog i plavog nebodera, kao što je to priča oko Šubićevca, odnosno na ulazu Đure Đakovića prema Baroneu, jer jednostavno ljudi tamo gdje nije organizirano, gdje je besplatno, tu parkiraju, pa makar još 20 minuta pješačili. Možda im je bilo jednostavnije koristiti komunalni prijevoz, ali očito to ne ide.
Dakle, otvoreni smo za svaku inicijativu. Nažalost, to pročelnik za komunalne poslove može reći, pa imate u izvještajima, imamo ogromnu količinu, nama to paše, u određenom trenutku, naplaćenih prometnih kazni, stotinama tisuća eura, međutim to ne daje baš nekakve bajkovite rezultate. Hvala. Kolega Jurić ispred urednog odjela. Pozdrav svima. Samo da dopunim gradonačelnika i uvaženog vijećnika na njegovo pitanje. Mi smo u kontaktu sa predsjednikom gradske četvrti i sa određenim stanarima Njegoševog trga. Razmotrili njihove prijedloge, radimo na mogućnosti da promijenimo način parkiranja tamo, međutim limitirani smo prostorom. Međutim, sve to pada u vodu kad neodgovorni građanin opet parkira auto na nogostup ispred zgrade i onda dođe hitna pomoć i ne može se niti okrenuti, a da ne kažem ni proći. Dakle, radimo na tome, limitirani smo prostorom, pa ćemo vidjeti što možemo napraviti. Hvala. Hvala. Kolega, iscrpili smo ovaj naš aktualni sat, ali iz političke korektnosti, obzirom da je ostao samo kolega Burić, ja bih predložio da produžimo ovaj aktualni sat i da dademo mogućnost još i kolegi da postavi pitanje. Tko je za? Izvolite, kolega Burić.
Poštovanje svima, dobar dan. Ja ću malo o, ne znam kolikoću moći ostati, vidjeli ste da moram često uteći. Bit će kasnije tema tvrđave kulture, a ja ću je sada spomenuti. Rekli ste maloprije da bi na trošak građana išlo, ne znam, 4 milijuna eura kad je otpad u pitanju, mislim da je to neka esencijalnija stvar od toga da nam ide, recimo, u dogledno vrijeme, s obzirom kakva je tendencija rasta, isto 3-4 milijuna eura za tvrđave kulture koje imaju pad u prometu, a rast u zapošljavanju. Ja sam bio poslovođa u nekoliko navrata, pitao bi me neko nešto za taj, za novih, ne znam, 5 konobara, a imam manji promet nego što sam imao. Tako da,
mislim da bi trebalo neke stvari preispitati, da ne vidim koja je, u stvari, ajmo reći da je nekakvo pitanje koja je gornja granica dokle ćemo ići sa tim financiranjem. Pričamo o nevjerojatnoj cifri, pričamo o velikom postupku iz gradskog proračuna, a vjerujte mi, ja bih rađe da se izdvoji moj novac da nemamo nekakve energane i otpade pokraj, nego da, evo, da mi je nešto ključno, nekakav koncert na tvrđavi u životu, je li. Druga stvar, rekli ste da ne bi o otpadu, o ćemo o otpadu, itekako ćemo o otpadu narednih dana posebno, ali o tom potom, kad dođe vrijeme. Mislim da su to ključne stvari, ključna pitanja koja ne treba zatvarati. Mi imamo praktički dvije, tri godine, koliko već traje, doslovno kampanju jednog pozitivnog utjecaja te neke građevine koja će biti. Vi ste rekli, dobro se, to je čak bi rekao nekakva spretna igra riječima, neće biti spalionice, ali bit će energane i nešto slično tome, je li. Ali stalno ističete, neće biti spalionice. Međutim, cijela hrvatska priča o tome kako će, i na javnim TV servisima se priča kako će to Šibenik fino ugostiti, kao uvijek, dobar sluga lošeg gospodara. Tako da ću, evo, jedno pitanje.
Napisano je da ne bi nešto falio, ali evo, ovako. Ako se pretpostavlja rad energane na 25 plus godina, a Bikarac zajedno sa projektnim vrijednostima i ostala tri centra za gospodaranjem daje oko 100.000 tona goriva iz otpada godišnje pri još uvijek niskim stopama odvojenog prikupljanja, kolike se količine goriva iz otpada očekuju 30., 2035., 2040., 50. i tako dalje? Jesu li postavljeni ciljevi već, ciljevi EU od 60% recikliranja korisnog otpada do 2030. i 65% komunalnog otpada do 2035.? I što se događa u tom kontekstu? Kad proizvodnja goriva iz otpada počne padati, može li to nadoknaditi prosušeni mulj ili će se morati dobavljati dodatan otpad? I ako da, u kojim količinama? Evo, hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, dr. Burić.
Poštovani vijećniče, dakle, je, tu je ravnateljica tvrđave kulture, ali ovako. Tvrđava kulture, sigurno, na tvrđavi sa pozornicom, tisuću mjesta, ne može biti lokacija na kojoj će imena koja su prepoznatljiva u svijetu glazbe ili bilo koje druge kulturne djelatnosti biti u Šibeniku, da će tvrđave biti puna, da će privlačiti interes hrvatske javnosti, a i šire, da će se samim jednim koncertom brendirati destinacija, da će se samim jednim koncertom brendirati i prezentirati kulturna baština grada Šibenika. Nama je to jasno od početka, i od početka to nije bio cilj. Dakle, cilj javne ustanove tvrđave kulture je valorizacija kulturnog dobra grada Šibenika, naravno, prezentacija Šibenika kao turističke destinacije, pa ja bih rekao i spojio i kulturne i turističke destinacije, i to tvrđava kulture sjajno radi. Dok sam ja gradonačelnik, tvrđava kulture u tom konceptu će imati moju podršku, jer je ona, i Šibenik je upravo preko tvrđave kulture probio onaj magičan, začarani krug vlastitog nepovjerenja u samog sebe, dakle, razvio koncept
i način razmišljanja velikog dijela Hrvatske o gradu koji je praktički grad prljave i špurke industrije i grad bez perspektive. Ja to sasvim sigurno i meritorno govorim, jer u to doba sam bio na čelu velike ustanove i bio u kontaktu sa nizom ljudi. Naravno, detalje poslovanja, tu vam je uvijek javna ustanova sa svojim vodstvom otvorena, imate pravo tražiti što god hoćete. Što se tiče smeća i svega ostalog, ja sam odgovorio i rekao sam, kad budu dostupni materijali, kad vidimo o čemu se radi, kad neko to potpiše, kad neko bude stajao iza svih tih brojki, tablica koje će se pojavljivati, kada, a sasvim sigurno će to biti i prije nego mi budemo raspravljali na toj razini, kaže šta je plan i na koji način će se unutar Republike Hrvatske zbrinjavati i rješavati otpad, jer to je sasvim sigurno da će se to rješenje konačno morati ponuditi, pa i, ako hoćete, ono iskreno, meni je čak na određeni način drago da se ova tema smeća u cijeloj Hrvatskoj pojavila i postala dominantna i prioritetna. Mi odjedanput se zgražamo nad tim, a cijela naša Zagora nema nijedne vrtače, nijedne spilje koja nije puna smećem, i te spilje i smeće se puni desetljećima. Toliko o našoj dvoličnosti i nekakvoj priči kako smo mi sada jedan put osviješćeni i borci za čisti okoliš i mi ne bi ništa. Mi bi stvarali smeće i šta bi ga onda u kamione odvezli, pa ako Talijani hoće ili Austrijanci, super, evo ja javno kažem, nećemo raditi ništa, kupit ćemo tisuću kamiona i vozit ćemo naše smeće onima koji to žele.
Neće. A tko je u Zagori napravio? U Zagoru su isto došli Talijani ili ne znam tko smeće. Napravili smo mi sami i suočimo se sa istinom da imamo, neko je ovdje rekao u današnjoj sjednici, dvostruki kriterij sami po sebi. Dakle, da to nije tako, ja ću sad reći, evo ovdje je direktor našeg Zelenog grada. Kako sad odjedanput taj isti Zeleni grad sa istim brojem ljudi, sa istim brojem odvoženja i organizacijom rada smeća iz ulica gradskih četvrti, grad je sad čist. A kad je sezona, ne možemo se obraniti, mogu oni 15 puta dnevno odvoziti, 15 puta bi se napunilo smeće. Ja ću vam reći zašto. Ovo što je vijećnica Šintić rekla, takvi smo i u ovom dijelu priče koja je manifestna i vidi se u okolišu. Apartmani, u tim apartmanima ne samo da su napravljeni i dominiraju prostorom, nego ih je 50%, i to su oni pošteni, neprijavljenih, a tih 50% neprijavljenih nisu povukli niti trebovali kantu, pa nije to zabilježeno niti čipirano. Pa to se vidi, dakle, nema tu velike filozofije. Zna se kad čistoća dođe sa volumenom i težinom smeća na Bikarac, kad vaga izmjeri, usporediti se s onim što smo naplatili, ostalo je sve ilegalno smeće. Pa uključujući i naše borce za lijepi Šibenik, a to su naši ugostitelji ili oni koji funkcioniraju u stalnoj gradskoj jezgri, pola od njih nema uopće provučenu čipiranu karticu.
Ja ih pitam sada javno, a gdje je njihovo smeće? Toliko o tome. Hvala, kolege. Evo, hvala i na pitanjima i na odgovorima. Ovim smo apsolirali ovaj naš takozvani aktualni sat. Ja vam se svima zahvaljujem na sudjelovanju. Možemo preći na sljedeće, a to je utvrđivanje dnevnog reda. Predlog dnevnog reda, cijenjen kolega, vam je upućen uz poziv za sjednicu putem e-maila. Upućen je dodatni prijedlog za dopunu dnevnog reda koji je predložio gradonačelnik, odnosno odbor za dodjelu nagrade i drugih priznanja grada Šibenika. Mogu samo napomenuti da je uslijed jedne namjerne administrativne pogreške došlo do određenih dostavljanja materijala koje je trebalo korigirati, ali te korekcije nisu suštinske naravi, odnosno nisu utjecale u bilo kojem aspektu na sadržaj onoga što je doneseno na odgovarajućim tijelima. Prema tome, gradonačelnik je predložio dopunu dnevnog reda u šest točaka. Ja ću ih ovdje pročitati. To je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu gradonačelnika za razdoblje siječanj-lipan 2026. Prijedlog odluke o izmjeni odluke o izradi urbanističkog plana uređenja zone mješovite namjene Crnica. Prijedlog odluke o drugim izmjenama i dopunama programa javnih potreba u sportu grada Šibenika za 2026. Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o radu Javne ustanove kulture Tvrđave kulture Šibenik s financijskim izvješćem za 2025. godinu. Prijedlog odluke o izmjeni odluke o osnivanju Javne ustanove kulture Tvrđave kulture Šibenik. I prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog statutarne odluke o izmjenama statuta Javne ustanove kulture Tvrđave kulture Šibenik.
Također, odbor za dodjelu nagrada i drugih priznanja grada Šibenika predložio je dopunu dnevnog reda u 12 točaka koje ste vi dobili, pa možda nema potrebe da ih ovdje sada eksplicitno navodim, a to su prijedlozi za nagradu grada, za životno djelo, nagradu grada Šibenika za prethodnu godinu i plakete grada Šibenika odgovarajućim laureatima. Ima li još netko od ovlaštenih predlagača neki prijedlog dnevnog reda? Super, da su ošli većina predstavnika gradskih firmi ili nema ni gradonačelnika, pa ćemo mi uzeti pauzu i ćemo ovdje ovako stati. Bez da likova možemo još malo postaviti pitanja. Svaka čast, pročelnice. Pa, ovaj, ja ne vidim razloga. Ovdje je i gospodin zamjenik gradonačelnika, on ima pune ovlasti u tom smislu odgovoriti, tako da ja ne bih prekidao sjednicu. Svakome ostavljam na dispoziciju da li će napustiti ili ne sjednicu, da li će doći ili ne. Na to ne mogu disponirati, stvarno. Ja bih volio da su svi ostali, što se mene osobno tiče, ali na to ne mogu osobno utjecati ovdje u bilo kojoj funkciji. Gospodin Baranović se također javio za riječ. Izvolite.
Poštovane dame i gospodo, gospodine predsjedniče, mi smo materijale, redovni dnevni red, dobili nekih 8 dana, 9 prije sjednice, što je u granicama propisanih pravilnicima i statutom. Međutim, ovu dopunu smo dobili u, čini mi se, u petak. A u ovoj dopuni, u kojoj je predloženi 6 točaka dnevnog reda, od strane samog gradonačelnika postoji točka dnevnog reda koja je prilično opsežna, zapravo čak dvije. Radi se o izvješću o radu gradonačelnika i, recimo, iz moje perspektive zahtjevna točka je izvještaj o radu maloprije spomenute Tvrđave kulture. Ali za riječ se nisam javio radi toga, došao sam zagovoriti da vas zamolim za jednu stvar, jednu intervenciju u dnevni red, koju ću kratko obrazložiti. Kad sam stupio u mandat, poslije dugog niza godina pauze, kao gradski vijećnik ponovo, automatizmom smo poslali dopis kao stranka da kolegu Restovića, koji je prije mene obnašao ovu dužnost, mijenjam i u odborima u kojima je on participirao u radu.
Potpuno svjestan činjenice da su odbori sektorski: za gospodarstvo, za financije, za prostorno planiranje i tako dalje, prostor stranačke kompeticije i nadmetanja, koji u konačnici odlučuju sukladno temeljnom postulatu demokracije, a to je da pravo ima većina. Tu je imenovanje u jedan odbor koji sam ja osobno doživljavao kao prostor visokih kriterija i prostor u kojem, kad ulazimo na sastanak, stranke ostaju ispred vrata, osobna poznanstva ostaju ispred vrata. Radi se o odboru upravo za dodjelu nagrada grada Šibenika, koji je, međutim, suprotno mojoj percepciji na prošloj sjednici, u nizu dobrih odluka koje je donio, donio je dvije odluke koje se kose s mojim poimanjem etike i humanističkih kriterija u cijelosti. Neću u detalje, zato što, kao čovjek poštujem sve predložene i kao čovjek poštujem sve nagrađene.
Ali kriteriji koji su se iskazali u donošenju jedne odluke, mene osobno... Kolega Baranović, ja vas moram prekinuti. Naime, o nagradama i priznanjima se ne raspravlja na ovoj sjednici. Ne, ne, ne, ne raspravljam, samo obrazlažem. Pitanje o tome, o proceduri, o postupku, bilo čemu, diskreditira u biti ono o čemu ćemo kasnije razgovarati i može utjecati na stvaranje jednog negativnog ozračja u tom smislu. I ova odredba, da se o tome ne raspravlja, je upravo u smislu zaštite onih koji su se i kandidirali i koji su dobili, pa prema tome, u tome smislu, daljnja diskusija na tu temu ne bi trebala biti. Gospodine predsjedniče, ja ću podnijeti svoj zahtjev, ja ću podnijeti svoj zahtjev. Ali bez eksplikacije bilo kakvih imena, prezimena. Ne, naravno, to ne pada na pamet, jer mi to nalaže moj kućni odgoj, gospodine predsjedniče, ne govorim o imenima. Ja samo govorim kao upozorenje, ovo je ništa. Nego, hvala vam na upozorenju, hvala što ste me saslušali. Ja se jednostavno ne uklapam u taj svijet kriterija, možda, možda sam u krivu, ali mislim da nisam. Pa vas molim da točku broj 2, prijedlog rješenja o razrješenju i izboru člana odbora za dodjelu nagrada i drugih priznanja grada Šibenika, skinete s dnevnog reda, jer ja osobno, koji sam u toj točci predložen da budem član tog odbora, nemam namjeru u tim okolnostima koje sam obrazložio sudjelovati u radu tog odbora.
Pa, eto, ili skinite tu točku, ili ukoliko budete inzistirali, onda ću zamoliti kolegice, kolege i vijećnike iz vladajuće većine da bar budu suzdržani oko te točke dnevnog reda, jer mi iz SDP-aćemo glasati protiv toga imenovanja. Hvala lijepa. Evo, ovaj, mislim, ja cijenim stav gospodina Baranovića, ne ulazim u njegove razloge, jer ih ne mogu na ovaj način otkriti, je li, niti ima potrebe da, ovaj, o tome dalje raspravljamo. Ukoliko vi iskazujete, ovaj, svoj stav da ne biste sudjelovali u tome radu, mi možemo prije ove točke sazvati još jednom odbor za izbor imenovanja, koji može raspraviti o tom vašem zahtjevu, pa eventualno donijeti neku zamjensku odluku ili predložiti nekog drugog člana ispred vaših redova za koje vi smatrate da bi umjesto vas išao... Ispričavam se, predsjedniče, što vas prekidam. SDP definitivno neće dati svog člana u to vijeće. Neće dati? Ne. Budite slobodni iz vladajuće većine i iz redova drugih političkih stranaka. Pa dobro, onda nemamo šta niti diskutirati, to ćemo s točkom dnevnog reda, skinuti s dnevnog reda. Ovaj, ako se slavi predavatelj, je li. To. Okej, evo, ovaj, kažem, ne ulazeći, to je vaš osobni stav, ja stvarno ne mogu ga, ovaj, do kraja razumjeti, ali eto, imate pravo na to. Prema tome, prihvaćamo, ovaj, taj vaš zahtjev, pa ćemo kod utvrđivanja dnevnog reda uzeti to u obzir, obzirom da se, evo, ovaj, nemamo tu ono da se ovlašteni predlagači suglasuju s tim, ali evo, na temelju tog, jer se radi osobno o vama, ovaj, jasno da ne možemo nametati neko, ovaj, rješenje u tom smislu.
Ali dobro, to ćemo onda naknadno, ima, ovaj, vremena da se zamijeni član, ukoliko to ne želi netko iz redova stranke SDP-a, koja je imala prethodno, ovoga, svoga člana u tome vijeću, i nismo vidjeli nikakvih problema u dosadašnjem radu tog odbora. Evo, ima li daljnjih nekih, možda, diskusija na ovu temu? Ako nema, ovaj, nikakvih, ovaj, elemenata u tome, obzirom na to da se prvo glasuje o tome da li će se neka tema, odnosno točka, izostaviti sa dnevnog reda, a to smo ovdje upravo imali, ovaj, prijedlog gospodina Baranovića, ja bih stavio prvo na glasovanje prijedlog koji je on upravo iznio, da se skine ova točka koja se odnosi na njegovo imenovanje u odbor za priznanje nagrade grada. Tko je za tu točku dnevnog reda?
Nisam. Za skidanje? Jednoglasno. Dalje, dajemo na prijedlog da se u dnevni red uvrstu određene točke koje sam poimenično naveo, znači, dopuna je dnevnog reda koju je predložio gradonačelnik, posebnih šest točaka i, ovaj, odluke odbora za dodjelu nagrada i priznanja. Tko je za prihvaćanje tih točaka u dnevni red? Molim da glasovanjem digne ruku. 13. Sada konačno usvajamo cijeli dnevni red na način da jasno, ovaj, ovu jednu točku izostavimo, što traži renumeraciju točaka. Nećemo ih više imati 43, koliko je to, ovaj, bilo, ovaj, kad bi se cijeli dnevni red s ovom točkom usvojio, nego će to biti 42, s tim da će ona sljedeća i biti za jedan broj manja, kako je to, ovaj, nakon točke koju smo izostavili. Tko je za cjeloviti dnevni red ove današnje sjednice? Molim da dignete ruku uz ove dopune i, ovaj, izostavljanje jedne točke. 13 protiv, suzdržani.
4, ovaj, i preostali, znači, su na neki način suzdržani. Većinom glasova je prihvaćen ovaj dnevni red. U tome dijelu možemo prijeći na samu sjednicu. Ovo što se tiče same pauze, doći će i na nju red, ovaj, vjerujem da ćemo imati dovoljno vremena danas da i malo se odmorimo, ali mislim da nakon samog aktualnog sata to nije nužno i da možemo krenuti i u ovaj aktivni dio sjednice, ovaj, i da će jasno i svi ostali prispjeti koji tu moraju biti, ili bi mogli biti. Prelazimo, kolege, na prvu točku dnevnog reda, to je izvješće mandatnog povjerenstva. Samo jedno pitanje. Da. Pod kojim rednim brojem će biti ove točke koje su naknadno uvrštene u dnevni red? One su naknadno uvrštene od točke 20, ovaj, sada, samo čas. Kad pogledate, evo, imamo, ovaj, ajmo to i konstatirati da ne bude nikakvog, ovoga, nikakvog prijepora u tome dijelu. Znači, što se tiče točke koja je izostavljena iz ovoga dnevnog reda, a to je točka 2, koja se briše, odnosno ona nije prihvaćena u uvrštenje u dnevni red. Točka 3 postaje točka 2 i onda sve ostale u slijedu. Ove točke koje su dodane, ovaj, na temelju prijedloga gradonačelnika i odbora za nagrade i priznanja, dolaze vam od točke... Evo, samo sekundu da, ovaj, to ovdje analiziram. To je od točke 25 sada, jer je to, ovaj, prije u ovome pisanom prijedlogu bilo 26, ali to će biti točka 25.
To je prijedlog zaključka o primanju znanja i izvješća o radu gradonačelnika za razdoblje siječanj-lipanj, i onda se nastavljaju sve ostale do zadnje, a to je prijedlog odluke o dodjeli plakete grada Šibenika od 2026. u Veleučilištu Šibenik, koja ostaje zadnja točka s pod brojem 42. Evo, ako možemo to tako, ovaj, i što se tiče brojčanih pokazatelja, ovaj, naznačiti. Možemo, kolege, prijeći na prvu točku dnevnog reda, a to je izvješće mandatnog povjerenstva, a to je zaključak o prihvaćanju izvješća mandatnog povjerenstva o mirovanju vijećnikovog mandata kolegice Katarine Tommasini Marić i početkom obnašanja vijećnikovog mandata zamjenika vijećnice gospodina Dina Slavice. Molim predsjednicu mandatnog povjerenstva da podnese kratko izvješće.
Još jednom lijepi pozdrav svima. Kao što je predsjednik rekao, znači, mandatno povjerenstvo je 4. rujna 2026. godine održalo sjednicu, donijelo ovo izvješće o mirovanju mandata člana Gradskog vijeća grada Šibenika Katarine Tommasini Marić i određivanju njezinog zamjenika Dina Slavice. Materijale ste dobili u sklopu poziva i dnevnog reda, ali evo, ja ću vam ukratko i pročitati. Znači, podneskom od 28. srpnja 2026. godine, vijećnica Gradskog vijeća grada Šibenika Katarina Tommasini Marić je, sukladno članku 79. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima, obavijestila Gradsko vijeće grada Šibenika da svoj vijećnički mandat stavlja u mirovanje. Isto tako, podneskom od 2. rujna 2026. godine, Hrvatska demokratska zajednica obavijestila je Gradsko vijeće grada Šibenika da će imenovanu Katarinu Tommasini Marić za vrijeme mirovanja mandata vijećnice zamjenjivati Dino Slavica. Polazeći od navedenog, mandatno povjerenstvo izvješćuje da su ispunjeni uvjeti da mandat Katarini Tommasini Marić miruje, a da ju zamjenjuje Dino Slavica, i sukladno tome predlaže Gradskom vijeću prihvaćanje ovog izvješća. Evo, čestitam kolegi Slavici. Hvala kolegici Bađin. Evo, ovaj, možemo konstatirati ovo izvješće mandatnog povjerenstva. Otvaram raspravu po ovoj točci. Da li se netko javlja? Ako se ne javlja, možemo dati na glasovanje ovaj zaključak. Tko je za?
16 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova, prihvaćeno. I čestitam, jasno, i samom kolegi Slavici, koji je naš novi vijećnik, ali sada koristim prigodu i izaći ću za govornicu, što rijetko radim, je li, osim ovako u ovim prigodnim situacijama, da pročitam tekst prisege, pa bih molio i vijećnika da ustane, pa da onda, ovaj, segment svečani na svoj način iskažemo. Evo, prisega glasi: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Gradskom vijeću grada Šibenika obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, Zakona i Statuta Šibenika, te ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i grada Šibenika." Prisežete li, kolega? Prisežem. Hvala vam. Evo, još jednom vam čestitam na tome što ste naš kolega vijećnik, i molio bih vas da dođete potpisati samu tekst prisege kod tajništva. Čestitam.
Hvala kolegi Slavici na datoj prisegi i na potpisu te prisege. Još jednom, ovako, i s ove pozicije, čestitam. I prelazimo na drugu točku dnevnog reda. To nije ona koju smo planirali, još jednom puta napominjem, nego je to bivša točka 3 koja sad postaje točka 2, a to je prijedlog rješenja o razrješenju izboru člana odbora za suradnju s općinama, gradovima, regijama i međunarodnu suradnju Gradskog vijeća grada Šibenika. Tekst te odluke dobili. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajemo ovu točku na glasovanje. Tko je za? 14 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova, prihvaćena točka 2 dnevnog reda. Zatim ide prijedlog rješenja o razrješenju izboru člana odbora zaštite okoliša Gradskog vijeća grada Šibenika. Otvaram raspravu. Vi, kolegice Šinci, se javite. Ne, ovaj, ispričavam se. Ovaj, evo, prelazimo na glasovanje. Ako nema rasprave, tko je za?
Jednoglasno prihvaćeno. Prelazimo na točku 4 dnevnog reda, to je prijedlog rješenja o razrješenju izboru člana odbora za prigovore i tužbe Gradskog vijeća grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? Koliko? 17 protiv, suzdržani. Preostali, ako nas ima 18. Zatim imamo, ovaj, sljedeću točku dnevnog reda koja je, ovaj, sada točka 5, a to je prijedlog rješenja o razrješenju izboru člana odbora za plan financija i gradsku imovinu Gradskog vijeća grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem i dajem na glasovanje. Tko je za? 11 protiv, suzdržani. Preostali, većinom glasova, prihvaćeno. Šesta točka dnevnog reda, prijedlog rješenja o izmjeni rješenja o izboru mandatnog povjerenstva Gradskog vijeća grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za?
Jednoglasno prihvaćeno. Sedma točka dnevnog reda je prijedlog rješenja o izmjeni rješenja o izboru odbora za društvene djelatnosti Gradskog vijeća grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 7. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Prelazimo na osmu točku dnevnog reda, a to je prijedlog polugodišnjeg izvješća o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2026. godinu. U ime predlagatelja, gospodin Tolić, pa ćemo otvoriti raspravu po tome. Izvolite. Hvala. Poštovanje. Ispred vas je polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna grada Šibenika, koji pokazuje konačni rezultat nakon 6 mjeseci od 2,8
milijuna eura manjka, a taj rezultat se sastoji prvenstveno od rasta, rasta prihoda koji su rasli u odnosu na prošlogodišnje polugodišnje izvršenje, s 31 na 39 milijuna eura, a dok su istovremeno rasli i rashodi poslovanja, s 30 na 34 tisuće eura. I ono što nam je bitno, a to su ulaganja u dugotrajnu imovinu, iz koje je isto razvijen rast s 5,8 na 8,3 milijuna eura. Tako da se može reći da je polugodišnji rezultat prvenstveno ovisi o dvije stvari: o prihodima koji, iako su rasli, oni će još značajnije rasti u drugom dijelu godine, kad se očekuje veća naplata,
te zbog završetka investicijskog ciklusa vezano za energetske obnove Muzeja, knjižnica i kazalište, te pripreme novog ciklusa vezano za realizaciju osnovnih škola. Hvala. Hvala kolegi Toli ću. Otvaram raspravu. Prva se javila kolegica Šincić, kolega Kovač. Da li se još netko javio? Kolega Slavica i kolega Baranović, gotovo u istom sekundu, pa idemo tim redoslijedom. Imam više pitanja, pa ću jedno po jedno. Javljat ću se više puta, jer kad postavljam pitanja kumulativno, ono, više pitanja odjednom, onda mi često ostanu neodgovorena. Evo, počet ću s ovim, zapravo, manjkom koji vidimo na polugodišnjem izvještaju. Kažete da očekujete povećanje naplate u narednom razdoblju od 6 mjeseci. Mene zanima kakve su vaše projekcije, koliko će se taj manjak umanjiti ili uvećati na samom izvršenju proračuna na razini čitave godine? I jesmo li mi sada u fazi nekakvog, ono, održivog proračuna ili ćemo morati ići u kreditna zaduživanja, s obzirom na velike rashode koji nas očekuju vezano uz nadogradnju škola i druge investicije koje jesu sufinancirane europskim sredstvima, ali ne u stopostotnom iznosu? Hvala. Hvala kolegici Šincić.
Kolega Tolić daje, ovaj, odgovor, pa će kolega Kovač već spremati. Poštovanje. Vezano za manjak, očekuje se, po projekciji, da se on anulira do kraja godine. Prvenstveno je riječ da se i turistička sezona odvija većim dijelom u drugom dijelu godine, te da se neki prihodi koji su se prije naplaćivali u prvom dijelu godine, kao što je porez na kuće za odmor, koji se prije naplaćivao u svibnju, sad u obliku poreza na nekretnine, imamo puno više zahtjeva i puno više obrade svih, svih rješenja, pa dolazi do toga da njega naplaćujemo u drugom dijelu godine. Vezano za kreditno zaduženje, grad Šibenik će ići u kreditno zaduženje odmah početkom iduće godine, nakon što se
sve škole koje su sad u različitim fazama projektiranja i provođenja postupaka nabave za neke veće odabrane izvođače radova, te slijedi otvaranje ponuda i za nadzore. Početkom godine bi išli u kreditno zaduženje da se osigura naš dio sufinanciranja i eventualni IVT-erovi koji su uvijek standardni na bilo kojem projektu gradnje, kako bi mogli bez problema isfinancirati navedene projekte. A u prvoj fazi mislim da imamo pravo na određeni predujam, tako da smo mirni dok završi taj ciklus koji zna jako dugo trajati, čak i 6 mjeseci. Nadamo se da se sad Ministarstvo financija malo ubrzalo, pa da će ta procedura biti brža. Hvala. Hvala kolegici Toli ću. Kolega Kovač, izvolite za govornicu.
Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, na predzadnjoj stranici ovoga opširnoga dokumenta naišao sam na podatak o obvezi Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik prema gradu Šibeniku s osnova protestiranog jamstva, i to u iznosu od 530.367 eura. Već je i kod vijećničkih pitanja bilo nekakve diskusije o tom dugovanju. Naime, grad je još 2015. godine dao jamstvo za 80% kredita podignutog kod poslovne banke, a saznali smo, evo, i da je Vodovod i odvodnja dao 20% jamstva. Kako nogometni klub nije plaćao dospjele obveze po kreditu, banka je aktivirala jamstvo, pa je grad platio banci prema revizorskom izvješću još 2019. godine iznos od 500, od cirka 566.700 eura. Ja sam to pretvorio, ovaj, kune u eure. Sada je obveza nešto manja, u iznosu od 530.000, kao što sam već rekao, i 367 eura. 2020. godine obveza po protestiranom jamstvu iznosila je 4.271.000 kuna, te grad tada predlaže produljenje roka otplate s 5 na 10 godina, a koji je rok istekao 11. srpnja ove godine. Posebno je zanimljivo da je, prema saznanju iz medija, ugovor grada i nogometnog kluba predviđao da nogometni klub gradu vraća dug, između ostalog, iz 30% prihoda od transfera igrača, prodanih ulaznica i drugih prihoda uz zakonske zatezne kamate. Interesantno je napomenuti da prema Transfermarktu od 2023. Šibenik, NK Šibenik, je imao tri ostvarena transfera, ili kako se to kaže, prodaje igrača. Dakle, Niko Rak 200.000 eura, Morrison 250.000 eura i Lovre Kulušić 250.000 eura.
Dakle, tu je ostvaren nekakav, nekakav prihod od 700.000 eura. Željko Karajica preuzima u vlasništvo klub 01.01.2023., ako se ne varam, prema medijima, i na taj dan je potraživanje po protestiranom jamstvu postojalo u istom iznosu kao i danas, što znači da do otvaranja stečaja nogometni klub nije vratio gradu niti cent duga. Taj iznos je, orijentacije radi, po prilici jednako visok kao godišnja rata kredita prema HPB-u od strane grada, je li, i rata za ugovoreni iznos zajma prema Ministarstvu financija za drugu fazu Bikarca. I to bez obračuna zateznih kamata, koje bi prema jednostavnom izračunu bile negdje na razini od preko 300.000, preko 300.000 eura. Dakle, ovdje se postavlja pitanje prvenstveno političke i materijalne odgovornosti onoga tko je dozvolio da se javni novac, odnosno novac gradskoga proračuna, na ovaj način, a bit ću slobodan reći, poklanja različitim opskurnim tipovima koji su proteklih godina definirali Šubićevce. I na koncu, jedno pitanje i moje razmišljanje: ima li, konkretno u Karajčinom slučaju, mjesta za kaznenu prijavu zbog kaznenoga djela prijevare, pa onda i naknada štete po toj osnovi, jer u stečajnom postupku, bojim se da ćemo ostati kratkih rukava? Naime, klub je, kao što smo vidjeli od 2023., ostvario po osnovi transfera 700.000 eura prihoda, a nije vratio niti jedan cent. Ukoliko je ova, ovaj medijski navod da je u ugovoru regulirano da će klub vraćati dug, evo, iz 30% prihoda od transfera igrača, onda se radi o očiglednoj prevari s namjerom stjecanja, vrlo vjerojatno, protupravne imovinske koristi.
Jer, ponavljam, mislim da u stečajnom postupku nemamo baš velikih izgleda da namirimo ovo dugovanje. Hvala lijepa. Hvala kolega Kovač. Kolega Tolić se javlja. Ja bih samo napomenuo još dvije stvari. Prvo, da smo mi upućivali opomene kako oni nisu postupali po, onaj, po ugovoru o povratu potraživanja, a drugo, da je grad ipak imao prihoda izvanrednih, zato što je, nažalost, klub bio pao u, onaj, manje od druge lige, pa je uprihodio onih jamstva od 3.000.000 kuna, odnosno 400.000 eura, kao i sama kupoprodaja 100.000 eura, odnosno godinama Zajednica sportova ni proračun nije financirao ni eura nogometni klub. Tako da imate i u vidu i te podatke. Naravno, tada je Gradsko vijeće donijelo odluku da se produži na 5 godina povrat, povrat, da to, da se to nije dogodilo, isto bi se dogodilo da mi bismo odmah
uputili blokadu na finu ovrhu, klub bi pao u treću, četvrtu ligu i opet završio u stečaju koji također ne bi bio naplaten. Hvala. Hvala. Dalje se javio kolega Slavica, pa kolega Baranović, pa kolega Šincić. Pozdrav svima. Prije svega, ovo o nogometnom klubu govori o odličnoj privatizaciji, ali neću sad o tome. Svjedoci smo da grad posljednje godineulaže značajna sredstva u uređenje pojedinih trgova i javnih površina, uključujući one koje nisu bili u stanju i koje bi zahtijevale hitnu sanaciju. Istodobno, u samom centru grada, neposredno ispred Osnovne škole Fausta Vrančića, imamo javnu površinu koju svakodnevno koriste djeca. Stanje te površine predstavlja ozbiljan problem, a pri igri i trčanju djece redovito dolazi do padova i ozljeda. Na ovaj problem sam već ukazivao kao gradski vijećnik, te sam u dva navrata predlagao amandmane na gradski proračun, upravo s ciljem osiguranja sredstava za uređenje ove površine. Unatoč tome, problem do danas nije riješen. Zato me zanima vrlo konkretno: hoće li grad Šibenik konačno urediti Trg Ivana Gorana Kovačića, i ako hoće, u kojem roku? Također, budući da se priprema proračun za 2027. godinu, hoće li u prijedlogu proračuna za iduću godinu biti osigurano dovoljno sredstava za cjelovito uređenje ovog trga? I ako će sredstva biti osigurana, možete li danas potvrditi da će se tijekom 2027. godine krenuti u realizaciju ovog projekta? Građani imaju pravo također znati po kojem kriteriju grad uređuje prioritete pri uređenju javnih površina, kada se istodobno uređuju pojedini trgovi i površine koje nisu zahtijevali ovakvu razinu hitnosti, prije svega mislim na vanjski, dok se prostor neposredno ispred osnovne škole, koji svakodnevno koriste djeca, godinama ostavlja u ovakvom stanju.
Hvala. Hvala. Gradonačelnik dr. Burić, izvolite. Poštovani vijećniče, dakle, grad je uredio mnogo ulica i trgova, pa će urediti i Trg Fausta Vrančića. Ja sam već... Hoćeš da kažeš? Je, Fausta Vrančića. Dakle, taj cijeli projekt je vezan uz projekt obnove knjižnice, obnove terase koja ide s južne strane od knjižnice i praktički prema Trgu Fausta Vrančića, i uz projekt obnove dijela škole Fausta Vrančića, odnosno upravo onog zida ispod onih volata gdje će ići uređenje knjižnice, pa prenamjena unutar samog tkiva škole, prostora koji će se osloboditi. Dakle, ne možemo krenuti u uređenje trga ako se očekuje, i zbog infrastrukture i kanalizacije i vodoopskrbe, kopanje, odnosno skidanje tih ploča, dakle, građevinarstvo jednostavno trpi određeni redoslijed. Dakle, onog trenutka kada bude moguće da se pristupi cjelovitom uređenju samog Trga Fausta Vrančića, onda će se pristupiti. A paralelno radimo i u dogovoru s kazalištem, Hrvatskim narodnim kazalištem, odnosno zbog organizacije međunarodnog dječjeg festivala, jer će, između ostalog, taj trg tada biti osposobljen da ugosti određeni dio scenskih nastupa na otvorenome unutar MDF-a. Dakle, govorimo o priključcima, o mogućnostima montiranja pozornice na tom području. Dakle, da, jedan od naših dominantnih prioriteta, između ostalog, i Trg Fausta Vrančića, pa da vas preduhitrim, i dio ispred katedrale, odnosno u podnožju stepeništa katedrale, dakle, potez od Biskupskog dvora pa praktički do Peškarije. Dakle, sve se to koordinira s potencijalnom obnovom podizanja rive u Dolcu, odnosno s kompletnom obnovom Šibenske rive.
Dakle, definitivno vodimo računa i o Faustu Vrančiću i o ovom dijelu rive, odnosno ispod katedrale. Hvala. Da ne bi ostalo zabune, radi se o Trgu Ivana Gorana Kovačića, je li, škole Fausta Vrančića, pa da tu ne bi, ovaj, bilo nekih nedoumica u zapisniku ili bilo čemu kasnije, neki referenc. Kolega Slavica se javlja za repliku ili što već, je li. Zanima me samo otprilike rok, ako to ne može biti 2027., hoće li bar biti do kraja ovog mandata. Hvala. Hvala. Poštovane kolegice i kolege, predsjedniče, gospodine gradonačelniče,
sagledavajući ovaj dokument, uočio sam neke trendove u izvršenju proračuna koje ću sad prokomentirati, pa ću možda dobiti i neki koristan komentar i povratnu informaciju od strane gradonačelnika i njegovih suradnika iz užeg kabineta. Naime, kad gledate ovaj dokument, onda vam upada u oči prilično dobra realizacija predviđenih sredstava na proračunskim stavkama koje se tiču društvenog života grada Šibenika, što u principu nije sporno ni suspektno. Ovaj grad treba i kulturu i sport i socijalne programe i obrazovanje i predškolski odgoj. Tako je planirano, tako je provedeno, čak u nekim situacijama vjerojatno možda i opravdano, postotak realizacije je i veći od matematičke sredine od 50%. No, međutim, kad uđete u dio koji se tiče projekata komunalne infrastrukture, rezultat je prilično drukčiji. Tako, recimo, vidite da kod uređenja nogostupa je realizacija svega par, par posto od predviđenoga, pa onda investicije predviđene za nerazmetane ceste za održavanje i izgradnju. Također je vrlo nizak postotak realizacije. Ne znam, još neki, da ne ulazimo sad u detalje, projekti koji se tiču komunalne infrastrukture. Generalno je dojam o realizaciji i gradnji projekata komunalne infrastrukture vrlo niska stopa realizacije. Dakle, ne radi se ono što je planirano, bar ne u zadanoj dinamici. Dopuštam da neki projekti dolaze na naplatu u drugoj polovici fiskalne godine, ali je ovo vrlo indikativno, vrlo znakovito. I ono što se, naravno, da iščitati iz izvršenja ovoga dokumenta i generalno iz proračuna, pa iz točke koja će doći kasnije, a to je izvješće o radu gradonačelnika, to je kašnjenje u realizaciji nekih bitnih projekata.
Recite mi, da li je ovo nekakva slučajnost u projektima koji se tiču odjela za komunalne djelatnosti i koji se tiču održavanja komunalne infrastrukture, ili fali betona, ili fali radnika, ili fali novaca? Neke stvari su se planirale. Sam izgled nekih trotoara, recimo, u gradu Šibeniku, sam izgled nekih nerazvrstanih cesta, pa čak i glavnih ulica, navodi nas na suprotan zaključak, na zaključak da bi bilo nužno hitno pokrenuti određene radove. Eto. Gospodo pročelnici, dame i gospodo pročelnici, gospodine gradonačelniče, volio bih čuti vaš komentar. Hvala lijepo. Hvala. Kolega Jurić, hoće li neki komentar? Ja ću samo kratko, ovaj, ovo je polugodišnje izvješće, znači možemo komotno reći da je to ono prolazno vrijeme. Neki projekti su započeti, neki su se i završeni i nisu naplaćeni u ugovorenom roku, neki su zbog određenih razloga i malo prolongirani, ali, vjerujem da ćemo do kraja godine ispuniti sve ono što smo planirali.
Hvala lijepo. Idemo dalje. Kolegica Šincić se javila, pa onda kolega Slavica. Moje sljedeće pitanje odnosi se možda na tragu ovoga što je kolega Baranović pitao. Ne samo u odjelu za komunalne djelatnosti, već u odjelu za gospodarstvo imamo jako nisku realizaciju. Ako gledamo ukupno, to je nekakvih 11%, ali se to više-manje odnosi samo na transfere odjela prema turističkoj zajednici i slične stvari. Ali ako gledamo samo projekte, i to europske projekte, onda imamo realizaciju od nekakvih 5, 5,5%, ako se dobro sjećam. Što se događa i zašto trenutno u Šibeniku svi planirani europski projekti stagniraju? Kasnije i u obrazloženju je vidljivo da čak i oni projekti koji su trebali biti već gotovi sa svim pokazateljima, na neki način nisu, nisu izvršeni, odnosno u ovih 6 mjeseci se ne prijavljuje njihovo izvršavanje. Pa ako može samo komentar pročelnice.
Hvala. Kolegica Šincić, kolegica Čeko, izvolite. Dobar dan svima. Da, tako je, na našem odjelu trenutno izvršenje nekih 10%. Ja sam tu nekako popisala projekte koji su najviše zaslužni što je taj postotak nešto manji. Prije svega, to su, naravno, škole, četiri škole koje su trenutno u različitim fazama pripreme. Ja ću sad svaku od njih proći, čisto da znate na čemu smo. Za Osnovnu školu Brodarica donijeli smo odluku o odabiru, tako da očekujemo uskoro početak radova, ali naravno, ovisi i o otvaranju ponuda za stručni nadzor koji bi trebao biti kroz nekih desetak dana, ako se ne varam. Osnovna škola Ražine je trenutno u postupku nabave. Za Osnovnu školu Vrpolje i za Osnovnu školu Juraj Dalmatinac očekujemo do kraja ovog mjeseca gotovu izvedbenu dokumentaciju kako bismo, u stvari, pokrenuli postupke javne nabave. Ono što isto tako utječe na sami ovaj postotak koji ste spomenuli je svakako i projekt iz ITP-a Otoci. Projekt razvoja vatrogastva je većinu svojih, najveći dio ugovora, započeo u trećem mjesecu ove godine, a tu se prije svega referiram na protupožarne puteve na tri naša otoka, kao i na dovršetak zgrade DVD-a Žirje na samome Žirju. Tu su radovi također počeli ovaj put u veljači. Također, trenutno smo u postupku nabave dvije cisterne za DVD Zlarine za DVD Žirje, tako da je i to jedan razlog manjka. Također, mi smo s Ministarstvom regionalnog razvoja stalno u kontaktu oko idućeg projekta iz programa ITP Otoci, a to je razvoj društvenog i poduzetničkog života na otocima.
Mi smo taj natječaj očekivali još u prošloj godini. Zatim je informacija bila da će to biti u ožujku ove godine. Međutim, taj natječaj, koji je ograničen na natječaj na koji se mi kao grad možemo javiti, izašao je u zadnjem tjednu sedmog mjeseca, i rok za prijavu na njega je 11. mjesec 2026. godine. Ono što bih vas ja svakako voljela podsjetiti je: kad mi dobijemo ugovor o bespovratnim sredstvima, mi smo dužni prema tom ugovoru sve stavke staviti u naš proračun, kao što smo dužni pri prijavi samog projekta čitav trošak projekta staviti u proračun kako bi se vidjelo da smo mi tu sredstva i osigurali. Ono gdje još nekakva kašnjenja postoje su svakako natječaji koji su bili za dva LAG-a koji smo član, natječaj za Flagove. Za LAG je natječaj također kasnio, tu smo trenutno u fazi ocjene projektnih prijedloga, za Flag se tek prijavljujemo. Također, sportska infrastruktura, natječaj je tek izašao, natječaj je završio prije nekih nekoliko dana. Tu smo prijavili projekte kao što je, na primjer, bazen u Crnici, i to je u principu to zašto mi trenutno kasnimo. Znači, sve je napravljeno u proračunu. Po meni, to su objektivni razlozi iz kojih je ovo izvršenje nešto manje, ali očekujem da će do kraja godine to biti veće. Evo, već sada, kad pogledate proračun od šestog mjeseca do devetog mjeseca, ovaj se postotak digao na 25%, tako da tu ipak raste potrošnja.
Nadam se da sam vam sve odgovorila, ako sam nešto zaboravila. Hvala. Kolegica Šincić ima komentar, pa kolega Slavica. Jasno mi je i vidljivo iz obrazloženja da kažete da su kasnili neki natječaji, i to je skroz u redu objašnjenje. Međutim, na prošloj sjednici gradskog vijeća rekli ste mi da vi imate nekakvih 50-ak projekata trenutno u provedbi. Na primjer, evo, ja sam izvukla tu ovaj projekt "Residents of the Future". To je projekt koji je završio, a u ovom šestomjesečnom izvješću vi ste izvršili 164 eura u odnosu na 203.000 eura. Je li to znači da je projekt u cijelosti izvršen u drugoj polovici ili je ipak produljen? Jedna od outputa ovog projekta, ako sam ja dobro shvatila, je i određeni akcijski plan kojeg nisam uspjela nigdje pronaći, pa me zanima i vezano uz ove neke sitne vaše projekte koje imate, gdje su outputi upravo akcijski planovi i slično, gdje mogu ljudi pronaći uopće rezultate tih projekata?
Kolegica Čeko. Što se tiče projekta "Residents of the Future", tu je grad Šibenik bio lead partner na projektu. Taj projekt je završio prije nekih mjesec dana, ostvarenje je 164 eura, ali ovih 200 i nešto tisuća eura, ako se ne varam, koliko je bilo ukupno na stavci, se u stvari radi o prijenosu sredstava od grada Šibenika kao glavnog partnera prema projektnim partnerima. Završni izvještaji su, koliko ja znam, gotovi, i sad je, mislim da je danas taman išao prema upravnom odjelu za financije, zahtjev da se projektnim partnerima isplate ta sredstva. Tako da, to je većinom u stvari to. Što se tiče akcijskog plana kojeg ste pitali, mi smo ga prije nekoliko mjeseci, možda čak i lani, i javno predstavili. Koliko znam, taj akcijski plan se nalazi na stranicama grada. Ukoliko se ne nalazi, stvarno ćemo pogledati i staviti ih na stranice, ili ako je potrebno, i poslati vam osobno na uvid. Ako ste ga stavljali tamo gdje su projekti, nema. Eto ga. Ako ga nema, svakako ćemo to ispraviti. Što se tiče ovih drugih manjih projekata koje spominjete, to su većinom međunarodni projekti koji imaju... mi smo na njima projektni partneri, nismo lead partneri, i u stvari ovisimo o dinamici cijelog projekta. Tako da, po meni, tu što se nas tiče nema nikakvih kašnjenja, osim u jednom malom dijelu na projektu "Spine" koji je financiran iz Horizona.
Tu veliki dio novaca, odnosno 150.000 eura, ide na stvaranje objedinjene karte za javni gradski prijevoz. Ta nabava je trenutno u tijeku, provodi je gradski parking. Koliko znam, ponude su otvorene prošli utorak, tako da je pregled i ocjena u tijeku. Znači, radi se o međunarodnim projektima, ovisimo o dinamici koju nam nameće na neki način glavni partner, i tu je u stvari potpuno sve u skladu s dinamikom projekta, određeno na jednoj malo višoj razini. Nadam se da sam vam sad sve odgovorila. Hvala. Kolegica Čeko, kolega... vi se još javite, ipak dajem vama riječ, pa će kolega Slavica isto to. Okej, ajde, dogovorite se u vlastitim redovima.
Zanima me, za komunalne djelatnosti, možemo li u ovoj godini očekivati uređenje parkirališta u Rokčima i u ulici Ispod Vidilice, te hoće li odjel za komunalne djelatnosti postaviti rukohvat na stepenicama koje spajaju ulicu Tina Ujevića i Ivana Rendića, a koji zahtijevaju stanovnici Škopinjca? Stepeni, ovoga, rukohvat je potreban zbog toga što je većina stanovništva ove gradske četvrti starija, a to bi im značilo, radi slabije pokretljivosti, da imaju taj oslonac prilikom penjanja na ulicu Ivana Rendića ili spuštanja prema gradu. Hvala. Hvala, kolega Slavica. Malo ćemo pričekati kolegu Jurića. Evo, samo kratko. Zajedno s upravnim odjelom za gospodarstvo radimo ovaj projekt, ovaj, Rokić i Ivan, ja mislim, vrlo blizu, ovaj, kraja, i idemo, vjerojatno ćemo ići u realizaciju čim dokumentacija bude gotova. Rukohvat je potreban, on će biti riješen. A uređenje Ispod Vidilice? Ispod Vidilice ovih dana troškovnik će biti gotov i krećemo, ovaj, u izbor, ovaj, najpovoljnijeg izvođača. U redu.
Planirala sam postaviti još pitanje vezano za prijave naše na zelenu infrastrukturu, ali sad ću to uvezati u jedno malo šire pitanje, pa ću postaviti pitanje i realizacije reciklažnih dvorišta. Dakle, reciklažna dvorišta smo uplanirali, međutim ne pojavljuju se u proračunu. Tu bih rekla samo da su, u principu, kontinuirano kažnjeni oni građani i građanke u ovome gradu koji marljivo i zbilja posvećeno odvajaju otpad i brinu se za to da se on odlaže u zasebne spremnike, i to na najbolji mogući način. Takvih, razumijem, ima malo. Razumijem da nam kultura po tom pitanju nije na najboljoj razini. Međutim, isto tako, spomenut ću da možda i premaloulažemo u samu edukaciju i razvoj nekakvih zdravih i boljih navika građana i građanki. Ali, evo, reciklažna dvorišta jesu nešto što građanima i građankama grada Šibenika pričinjava jedan problem. Postoji jedino reciklažno dvorište na Bikarcu. Vi sami znate da Bikarac nije baš u sklopu, ono, blizu centra grada ili blizu uopće grada, da do njega možete doći isključivo privatno, vlastitim automobilom, što zapravo onemogućava ljude da odlože, primjerice, elektronički otpad. Jer ako imate bilo kakav elektronički otpad, vi ga možete odložiti isključivo u reciklažno dvorište. A do tog reciklažnog dvorišta stariji ljudi, na primjer, ne mogu, ne mogu ni doći. Pa evo, kad ćemo realizirati reciklažna dvorišta, a budući da je pitanje zeleno, što se događa sa zelenim koridorom na rivi, što se događa sa preuređenjem Đardina, jesmo li se prijavili na zelenu infrastrukturu?
Vidjeli smo da su općine i gradovi u okruženju svi se javili na taj natječaj, dosta njih povuklo sredstva, a mi nemamo informaciju o tom projektu. Hvala. Hvala. Kolegica Čeko, sve vidim. Diže, izvolite. Samo kratko odgovor što se tiče prijave na zelenu infrastrukturu. Taj natječaj je zatvoren u roku nekih dva i pol sata, kad je bio izašao. Mi se, nažalost, nismo uspjeli prijaviti, pa samim time nismo ni uspjeli povući. Jesmo, pripremali smo tri prijave na taj projekt, međutim, eto, mislim da je natječaj bio otvoren u 12:00, već je oko prije tri sata bio zatvoren. Eto ga. I to je to, pošto nisu, nije došlo do povećanja sredstava, nismo se više mogli javiti. Eto ga. Kolega Baranović se javlja, kolega Martinović.
Moja isprika. Dame i gospodo, još ću kratko. Ovaj, naime, u prethodnom javljanju za Riječ sam propustio zatražiti informaciju o jednom projektu o kojem smo mi već ispred stranke govorili na prošloj sjednici gradskog vijeća, a to je realizacija projekta energetske obnove knjižnice u gradu Šibeniku. Jasno je, ovaj, što se u međuvremenu odigralo, pa smo sad u fazi takozvanog otklanjanja nedostataka, ako sam ja to dobro shvatio. Radovi su, ovaj, okončani, sad se otklanjaju nedostaci, ali to otklanjanje nedostataka već prilično traje. Onako, kad prođete, ovaj, pokraj, bacite pogled, čini se da su nedostaci ozbiljne prirode i da se vrlo, ovaj, ozbiljno, intenzivno otklanjaju. Pa čisto informacije radi građanima Šibenika: kad se predviđa da će nedostaci biti otklonjeni i kad će se knjižnica vratiti u svoju punu funkciju u kulturni i društveni život ovog grada? Hvala vam lijepo. Hvala.
Kolegica Čeko i kolegica Dulibić, loša su. Što se tiče knjižnice, radovi na knjižnici su završeni 29.06. ove godine. Nema nikakvog otklanjanja nedostataka. Ne znam na što se u stvari referirate. Što se tiče nas, projekt je gotov, isplate su gotove, nama ostaje samo ovaj administrativni dio. Ako ste primijetili da se nešto događa u knjižnici, nažalost, ravnateljice danas nema. Ja znam samo da oni rade na postavljanju novog poda u knjižnici i to je to. Eto ga. Okej, hvala. Gospodin gradonačelnik. Poštovani vijećniče, dakle, konkretno: radovi su završeni, nije bilo povrata nikakvog novca, dakle, sve je bilo unutar ugovornih obveza. Ono što se radi u knjižnici je zamjena svih podova koji nisu unutar energetske obnove, nego zasebni natječaji, odnosno zasebni radovi. Nažalost, ravnateljica je otkazala ugovor prvom izabranom izvođaču, ja bih rekao zbog filozofije, a filozofija se sastojala s njihove strane da ne mogu oni raditi po onakvim vremenskim uvjetima, da je vrućina i da oni to neće napraviti. Da skratim priču, izvršena je procedura odabira novog. Naravno, nikad se više neće stvoriti prilika da je knjižnica apsolutno prazna i da se sve može napraviti da bude za neki duži period sanirano. Dakle, u ovom trenutku, europski projekt obnove, energetske obnove, je završen, nema nikakvih dodatnih radova. Ono što se radi, to su dodatni radovi koji su ugovoreni, to je obnova svih podova unutar objekta knjižnice, očekivani završetak i useljenje i povrat funkcioniranja knjižnice do kraja ove godine.
Hvala. Da li se još netko javio? Kolegica Dulibić, loša, izvolite. Evo, ovaj, dobar dan još jedanput. Ja se ispričavam što nisam bila prisutna jer sam malo... kašljem, pa me tako uhvate, napadaj kašlja. Ako mi možete samo ponoviti pitanje vezano uz reciklažno dvorište. Što je s reciklažnim dvorištima, kad ćemo ih vidjeti u proračunu grada i kad ćemo ići u realizaciju reciklažnih dvorišta koja smo planirali? Dakle, kao što znate, planirali smo na području, na području grada Šibenika tri nova reciklažna dvorišta. Krenuli smo s realizacijom prvoga na način da smo naručili idejni projekt. Kad idejni projekt bude izrađen za reciklažno dvorište, nakon toga, s obzirom da je to reciklažno dvorište planirano na zemljištu koje je u vlasništvu RH, tada ćemo s pravomoćnom lokacijskom dozvolom od države zatražiti to zemljište. I nakon toga ćemo ići dalje u proceduru. To je prvo reciklažno dvorište koje se, s kojim smo krenuli u realizaciju prema...
Za šta? Koji? Šta je? Dodok? Mi imamo prvo reciklažno dvorište. Potpuno nemoguć odgovor na to pitanje. Nemoguć. Imate li puno iskustva? Takva iskustva ne postoje jer su vrlo specifična. Projekt će vrlo brzo biti napravljen, to je jednostavna građevina, nije problem u projektu, on će biti u koji mjesec gotov. Nakon toga, postupak s RH, s Ministarstvom državne imovine, dakle, koje vrijeme će njima biti potrebno da nam dodijeli zemljište za tu namjenu, tu već ne raspolažemo s datumima. Kolegica Šintić. Je li iti jedno od tri reciklažna dvorišta planirano na zemljištu u vlasništvu grada Šibenika, pa da smo možda mogli izabrati neko, realizaciju nekog projekta kojeg je bilo moguće ranije realizirati? Jer, opet napominjem, znači, mi smo grad čije jedino reciklažno dvorište se nalazi daleko izvan grada i gotovo je nemoguće određenim skupinama ljudi do tog reciklažnog dvorišta doći, da ne govorim da je demotivirajuće. A napominjem, premda znamo da kultura građana nije na zavidnoj razini, postoje građani i građanke koji žele odvojeno odlagati svoj otpad i brinuti o okolišu ovoga grada, koji su kontinuirano na neki način kažnjeni. S jedne strane su kažnjeni zato što ne postoji infrastruktura za kvalitetno i adekvatno odlaganje, pa niti na razini svih kvartova, niti na razini toga da imate u svakom kvartu i spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, da ne govorim o tome da nemate reciklažno dvorište. Hvala. Ja ću. Gradonačelnik g.
Borić. Poštovana vijećnice, dakle, točno ste rekli, jedino reciklažno dvorište na ulazu u Bikarac, jer ga je moguće bilo realizirati. Znate zašto? Zato što tamo nema stanovnika i ljudi. Dakle, odavno bi mi realizirali reciklažna dvorišta, gdje god je bilo predloženo, bilo planski, bilo u razgovoru, imali smo događanje naroda. Dakle, klasična priča. Svi bi stvarali smeće, niko ga ne želi, uvjetno rečeno, niti u vidokrugu, a kamoli da mu bude u susjedstvu. Zato smo i išli u priču pokušati naći državno zemljište, jer onda praktički ste prekinuli granu na kojoj bunt raste, a to je moje, ja to ne dam. Dakle, to je isključivi razlog i ne treba kriti od toga. Dakle, čim spomenete smeće, imamo bunt. Dakle, nama je drago upravo da vi, s obzirom na političku opciju koju predstavljate, nas tirate da to realiziramo. Mi ćemo reći, evo ga, svi smo se dogovorili da nema više bunta. Hvala. Ima li daljnjih govornika? Gospodin Slavica se javio, izvolite. A i gospodin Martinović ipak prije. Ispričavam se.
Evo, imamo u izvještaju stavku energetske obnove škole u Zatonu i u Raslini, pa samo me zanima gdje smo po tom pitanju, jer ništa nije bilo u ovoj godini napravljeno. Hvala. Kolegica. 31.08. je završio natječaj za energetsku učinkovitost, ovaj novi val prijava. Mi smo tu prijavili školu i vrtić u Zatonu, te smo prijavili i školu u Raslini. Brojke, nažalost, u ovom trenu ne znamo napamet, ali možete doći do mene, ima njih sve na mobitelu, ukoliko vas zanima. Vidjet ćemo sad kakav će biti sam proces evaluacije, ali očekujem da ćemo s radovima tu početi u stvari idućoj godini. Stavka je stavljena, naravno, u proračun zato što smo morali imati osigurana sredstva za provedbu i potrebna su nam bila sredstva za dovršetak projektne dokumentacije, tehničke.
Iduće godine, sigurno ne ranije. Hvala lijepa. Kolega Slavica. Država kulture je posljednjih godina značajan dio svojih aktivnosti financirala europskim sredstvima. Međutim, razlika između planiranog i ostvarenog financiranja iz europskih izvora postaje sve izraženija. U 2024. godini tvrđava je ostvarila oko 736.000 eura prihoda iz EU sredstava, dok je 2025. godine taj iznos pao na oko 156.000 eura. Istodobno je financiranje iz gradskog proračuna poraslo s 1,96 milijuna eura u 2024. na 2,4 milijuna eura u 2025. Drugim riječima, u trenutku kad je priljev europskog novca značajno pao, grad je povećao svoje financiranje za gotovo pola milijuna eura. U prvih 6 mjeseci 2026. iz prihoda i primitaka grada za tvrđavu je već realizirano 1,5 milijuna eura, odnosno 62% planiranog godišnjeg iznosa. S obzirom na to da istodobno rastu troškovi zaposlenih koji su u 2025. dosegli 1,8 milijuna eura, a tvrđava je krajem godine imala 70 zaposlenih, smatram da se otvara ozbiljno pitanje održivosti ovakvog modela upravljanja. Zanima me koliko je europskih sredstava za tvrđavu bilo planirano 2025. godine, koliko je od tog iznosa stvarno ostvareno, kolike je nastalih manjaka grad morao nadoknaditi vlastitim sredstvima, te koliko će, prema projekciji grada, iznositi njegovo financiranje tvrđave u 2026. godini. Postoji li plan kako će se u budućnosti nadoknaditi smanjenje europskog financiranja bez daljnjeg povećanja opterećenja gradskog proračuna? Hvala.
Hvala. Kolegica Borić. Lijep pozdrav svima. Vijećnik zapravo navodi nešto što je posve prirodno kad je riječ o ciklusima europskih projekata, a to je da vi u jednom trenu ste ugovorili projekt i taj projekt traje najmanje 24 mjeseca, u našem drugom slučaju drugog projekta traje čak 30 mjeseci, i da u, zapravo, povratak sredstava iz EU fondova ide po prijavi izvještaja, prihvaćanju tih izvještaja i onda konačnoj isplati. Ono što vi vidite kao manjak, odnosno manji iznos u 2025. godini, samo je rezultat ciklusa projektnog financiranja. To neće stvoriti nikakav manjak za proračun grada Šibenika, već će samo, zapravo, produžiti ciklus na koji mi, nažalost, i ne možemo utjecati. Primjerice, sada, evo, u finalu godine možemo možda očekivati 200.000 iz EU fondova, a možda i ne, ovisi o tome kako i kad izvještaje prihvati Ministarstvo EU fondova. Ono što je sigurno, da mi projekte koje ste vi utvrdili u našem proračunu 2024. i 2025. završavamo. Jedan završava 30.09., drugi završava 15. ožujka 2026., pardon, 2027., što bi zapravo značilo da ćemo zasigurno kroz proračun 2027. godine imati itekako veliki priljev EU sredstava koji će pokriti sve ovo što je zapravo rashodovano unutar naših proračuna 2025. i 2026. Drugi dio vašeg pitanja o održivosti ovog modela i što će biti kad ne bude EU projekata. Pa, kad ne bude EU projekata, možda ih nećemo ni prijavljivati, ali mi ćemo, zapravo, s obzirom na postojanje našeg odjela za međunarodnu suradnju i projekte, nastojati konstantno prijavljivati i crpiti sredstva iz europskih fondova dok god one nama budu na raspolaganju.
Mi smo, vidjeli ste kroz naš izvještaj 2025., prijavili čak 10 različitih projekata u različitim i formatima i financiranjima, različitim sadržajima, programima i slično. Neće te sve prijave uspjeti, sigurno, nikad ne uspiju, ali ono što već sada znamo, a to smo i objavili, da je jedan od naših najvažnijih prijava koje smo izvršili u protekloj godini, to je prijava za još jedan Interreg Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora, da mi iz tog, zapravo, projekta očekujemo potpisivanje ugovora do kraja godine svakako, čak i u ovom sada najkraćem razdoblju, nekih budućih možda mjesec, mjesec i pol dana, i da slijedi još jedan novi val investicija u tvrđavu Svetog Mihovila, odnosno u njen okoliš, vezano za pristupnu cestu, vezano za obnovu kule koja do sada nije bila obnovljena, za čiji smo mi projektnu dokumentaciju napravili još 2019. godine, i da nas tu, zapravo, u narednom razdoblju, 24 mjeseca, očekuje još jedan novi veliki infrastrukturni projekt na tvrđavi Svetog Mihovila, koji će onda na neki način zaokružiti kompletno revitalizaciju tog prostora. To vam je nekih više od milijun eura koji stižu u naš proračun kroz naredno razdoblje, a dinamika onog povrata, odnosno mi nešto kad potrošimo i platimo izvođaču radova u fazama, naravno, evidentira se kao trošak, ali će se prihod evidentirati onda kada zapravo nama bude isplaćen izvještaj. Dakle, ovo što vi spominjete vezano za EU projekte, radi se samo o dinamici projektnih ciklusa koji su potpuni prirodni za EU financiranje.
Što se tiče ovog drugog dijela, održivosti tog modela, povećanje, ne znam, broja zaposlenih i slično, ja bih iskoristila ovdje priliku i možda informirala i vas i sve ostale vijećnike i našu javnost koja prati ovu sjednicu, što je zapravo normalan model financiranja javnih ustanova u kulturi, koji je zapravo vrlo javan i transparentan u smislu onoga što je dostupno kroz Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i dostupno kroz Europsku komisiju koja kaže kako se zapravo financiraju ustanove u kulturi. Pa evo, dozvolite mi da vam to pročitam. Dakle, kaže:"Zakonski model javne ustanove u kulturi ne temelji se na tome da se ona sama financira na tržištu. Zakon izrijekom, a radi se Zakon o financiranju, odnosno Zakon o kulturnim vijećima i javnom financiranju kulture, koji je naš, dakle, Zakon Republike Hrvatske, on propisuje da osnivač u svom proračunu osigurava sredstva za rad ustanove, uključujući plaće, programe, materijalne troškove i investicijsko održavanje. Istodobno se od ustanove očekuje da, gdje je to moguće, razvija vlastite i druge izvore prihoda. Tvrđava kulture radi upravo to, po tom modelu, već od početka, od 2016. godine, a i ranije u okviru Muzeja grada Šibenika, i to radi izuzetno uspješno, jer još uvijek čak 40%, 46% prihoda u 2025. dolazi iz drugih izvora. Taj postotak bi bio i veći da je, recimo, da smo imali situaciju da su nam se isplatila europska sredstva koja smo mi potrošili u 2025." Dakle, zašto grad financira tvrđavu kulture?
Zato što je njen osnivač, i to je zakonski dužan, a tvrđava kulture obavlja javnu službu u kulturi. Dakle, financiranje ustanove od strane osnivača nije anomalija, nije znak neuspjeha, ona je dio zakonski definiranog modela javne kulture. Kolega Burić, koji je u, čini mi se, u vijećničkim pitanjima spomenuo koncert na Mihovilu, ja bih ga podsjetila i zamolila ga da u detalje pročita naš izvještaj, neka pročita što se to sve događa u okviru rada u ustanovi Tvrđava kulture Šibenik, da postoji 485 događaja, kulturnih i inih, ali povezanih s kulturnim pitanjima, koji se događaju u našim prostorima, da Tvrđava kulture upravlja s 5 različitih kulturnih infrastruktura koje se protežu na 30.000 metara četvornih, isto tako da produciramo, u programskom, logističkom i tehničkom smislu, najdulju manifestaciju u gradu Šibeniku, a zove se Adventura i doček Nove godine, koja traje više od 30 dana. 70 zaposlenih, koji se isto tako često spominju kao nekakav skandal, povećanje broja, što ti ljudi rade? Ja bih se to na vašem mjestu zapitala. Jesu li to ljudi koji sjede i vrte prstima ili doista nešto rade? 70 ljudi u Tvrđavi kulture Šibenik radi 365 dana u godini. Mi smo zatvoreni i nemamo program isključivo na Božić, čak i na Novu godinu imamo, čak i na Svetog Stjepana imamo i ne radimo 6. siječnja na Sveta tri kralja. Dakle, nešto manje od, dakle, 360 plus dana naše lokacije su otvorene, dostupne za posjetitelje, za građane, za turiste, čak i na otoku.
Od tih 70 zaposlenih, čak polovica radi na održavanju, na tehničkoj produkciji, na operativi, najkraće rečeno, jer kad vi dođete na Tvrđavu Svetog Mihovila, dočeka vas netko tko će vam objasniti o čemu se radi, naplatiti ulaznicu ili ne naplatiti, reći vam, ne znam, kad su stručna vodstva i slično i što možete vidjeti na tvrđavi. Dakle, to je polovica. Ova druga polovica radi na upravljanju, razvoju sadržaja, istraživanju baštine, dokumentiranju te baštine, prijenosu tog znanja, organizaciji x, x, x različitih događaja, od ovih kompleksnih, velikih, glazbeno-scenskih, na Tvrđavi Svetog Mihovila, koji su nacionalno i međunarodno prepoznati, do ovih vrlo malih i sitnih koje mi ponekad, evo, očito zaboravljamo. Čak 137 programa od 485 u Tvrđavi kulture Šibenik su programi za djecu i mlade. Dakle, negdje u postocima oko 28%. Tako da, prije nego što se zapitamo, i meni je drago da pitate, i meni je drago da imam priliku objasniti, ajmo malo detaljnije proučiti taj izvještaj. Mi stojimo iza svake naše brojke, iza svakog našeg rashoda, ali i za svakog našeg prihoda. Naš prihod, zapravo, onaj vlastiti, možda je to malo i knjigovodstvena zabuna, jer kad vi pogledate financijski izvještaj, nešto što se zove vlastiti prihod, odnosno i vlastiti,
da, radi se isključivo o gospodarskoj djelatnosti koja je oporeziva PDV-om. U to vam spadaju ustupanja prostora, odnosno najmovi, naše suvenirnice, odnosno trgovine kojih imamo čak 4, i spadaju sponzorstva, i ono što je vlastiti prihod u računovodstvenom izvještaju, mi zapravo zovemo u našim izvještajima vlastiti prihod uz naše sve ostale vlastite izvore. Što su to vlastiti izvori? To su oni koji vas, nas niko ne tjera da prijavljujemo EU projekte, nas niko ne tjera da se prijavljujemo za financiranje Ministarstvu kulture i medija, nas niko ne tjera da se mi prijavljujemo za financiranje Hrvatskom audio-vizualnom centru ili Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, to su sve neke aktivnosti koje mi ciljano u našem planu biramo da radimo, upravo da bi ovaj model, koji vi sada se pitate s pravom, je li on održiv ili nije, bio što samo održiviji. Nitko ne može biti kritičniji prema nama osim nas samih. Mi smo se potrudili sagledati naš rad proteklih 10 godina kroz studiju utjecaja koja je izrađena kroz jedan EU projekt. Ta studija je dostupna na našim internetskim stranicama. Tu studiju je napravio Institut za razvoj međunarodne odnose, njihovi znanstvenici iz Odjela za kulturu, koji su izanalizirali sve aspekte našeg djelovanja, od ovog koji se tiče kulturno-obavijesne baštine, do organizacije programa, do našeg djelovanja u zajednici, do našeg utjecaja na kulturni turizam, pa vas ja svih pozivam da pogledate malo tu studiju.
A mi smo se još dodatno potrudili da sami neke podatke izanaliziramo kako bi bolje sagledali kako nešto može biti bolje u budućnosti, a uvijek može biti bolje, mi uvijek možemo raditi više, mi možemo raditi kvalitetnije, pa smo se pokušali usporediti malo s drugim proračunima drugih ustanova u kulturi, od kojih zapravo nijedna nije potpuno slična Tvrđavi kulture, jer doista imamo jedan vrlo specifičan portfelj rada. I u tom segmentu naša ustanova stoji itekako dobro, i indeks koji pokazuje ovisnost neke javne ustanove o samo jednom izvoru financiranja kod nas je izuzetno nizak. Ako vas zanimaju dodatni podaci, ja sam vam slobodna to sve poslati i na vaš mail, stoga, evo, ostajem otvorena za sve ostala pitanja. Hvala lijepo.
Hvala kolegici. Kolegica Šincić se javlja. Moje pitanje se odnosi na stavku izvanučivoničke aktivnosti djece. 30.000 eura je planirano na toj stavci, nije ništa realizirano. Što podrazumijeva tih 30.000 eura i kad i kako će biti realizirano? Dakle, u proračunu je zaista planirano 30.000 eura, što bi trebalo biti realizirano do kraja godine. Mi smo, naime, uočavajući da u školskim kurikulima učenici osnovnih škola rijetko idu u, da tako kažem, na posjet, na izlete ili u posjete nekim kulturnim znamenitostima ili nekim prirodnim okruženjima, i shvaćajući to, odlučili smo da umjesto roditelja koji bi to plaćali, da to financira Grad Šibenik. I obratili smo se ravnateljima, učiteljima i nastavnicima u osnovnim školama da nam s tim prijedlozima izađu, uvrste to u svoje kurikule. Mi ćemo provesti i nabave, to su najčešće prijevoz, autobusni prijevoz i ulaznice. Recimo, zadnji put kad sam bila u posjetiteljskom centru Svetog Ante, ravnateljica je rekla da nekako joj se čini da najmanje naših učenika dođe u posjetiteljski centar, da dolaze iz svih drugih gradova u Hrvatskoj, to nas je potaklo da malo onda nešto napravimo po tom pitanju. I shvaćam tu i nastavnike kojima je teško od roditelja svaki put tražiti: "Dajte za prijevoz, dajte za ulaznicu", i odlučuju se možda na tako, na eventualno jedan izlazak iz škole, možda posjet kazalištu ili muzeju ili nekom drugom lokalitetu. Za sada imamo samo dvije prijave. Malo smo time razočarani.
Stavili smo, obavijestili smo javnost o tome, o ćemo malo i više. Ne znam sad razlog gdje to zapinje, ali mislim da je ovo jako dobra prilika i poziv, u principu, nastavnicima i učiteljima da odrede neku lokaciju gdje bi, na području, naravno, Šibensko-kninske županije, gdje bi vodili djecu na izlet ili u okviru neke nastave povijesti, zemljopisa ili prirode i društva i tako dalje, i posjetili taj lokalitet. Stvarno smo otvoreni za sve prijedloge i rado ćemo to organizirati. Hvala kolegici Šincić. Moram priznati da sam se ja iznenadila kad sam vidjela da je stavka još uvijek nepotrošena, jer mi se čini kao izuzetno dobra stvar. Kao netko tko radi u školi, znam da uvijek između sebe govorimo o tome kako ne možemo otići negdje dalje Šibenika s djecom, upravo zato što je uvijek problem taj trošak prijevoza, gdje kad, mislim, ne možeš roditelje prisiliti na to. Ako vodiš cijeli razred na izvanučioničku, onda jedan dio roditelja koji ne može, a ne jedan dio i ne želi, ne možeš prisiliti da svoja sredstva izdvajaju za to, nažalost. Tako da, mislim, super je aktivnost, ali mi se čini da nije došla do nastavnika. Možda je zbilja stvar samo u informiranju svih nastavnika, nastavnika, učitelja i učiteljica koji bi onda, sigurna sam, a pogotovo sad u fazi planiranja školskih kurikuluma do 1.10., prijavili takve aktivnosti, pa čak i u Nacionalnom parku Krka koji ima sto i nešto aktivnosti radioničkih za djecu i za mlade.
Druga stvar koju bi, evo, ovim putem iskoristila priliku i pripomenula su izvannastavne aktivnosti u školama koje se vrlo često provode na način da više odgovaraju djevojčicama nego dječacima. Tu mislim na izvannastavne aktivnosti koje uključuju nekakav dramsko-scenski pokret ili su tipične izvannastavne aktivnosti koje se provode u učionicama. Pa, evo, možda grad kao osnivač može potaknuti svoje škole da pri planiranju izvannastavnih aktivnosti u samim školama vode računa i o toj potrebi fizičkog pokreta dječaka u školama, da se neke izvannastavne aktivnosti onda možda prilagode i njihovim potrebama koje su drugačije. Hvala. Hvala, gospođo Jurić. Zahvaljujem na prijedlogu. Naravno, razmotrit ćemo. Hvala još jednom. Što se tiče izvannučioničkog programa, ono što mi komuniciramo iz gradske uprave s ravnateljima, mi teško dolazimo do nastavnika. Iako smo zadnji put bili čak na vijeću učitelja koje je bilo u katoličkoj školi. I time učiteljima razredne nastave to opet predočili. Kažem i preko javnosti, ne znam na koji drugi način, nama je malo to zaista osim komunikacije s ravnateljima od kojih onda očekujemo da onda na svojim vijećima učitelja ili čak i na školskim odborima di će i roditelji onda biti upoznati s tom situacijom da se taj program malo brže pokrene. Ako objavite danas na stranici, evo, šteta što nema medija. Mogli su sad pisati o tome. Čuj, medije ima u streamingu, pa moguće. Ima li daljnjeg govornika? Ako nema, ja bih zaključio ovu točku dnevnog reda i dao je na glasovanje.
Tko je za? 11. 12 protiv, suzdržani preostali. Znači, većinom glasova prihvaćena ova točka dnevnog reda. Dao bih prijedlog da održimo jednu pauzu od 10 minuta, ako se slažete, pa se vraćamo u vijeće. Dame i gospodo, evo, ovih deset i nešto više minuta je isteklo, tako da se vraćamo ponovno. Molim vas, ovaj, bit će prigode vjerojatno još za koju riječ kasnije, ali evo, nastavljamo s našom sjednicom. Ja bih samo, prije nego što krenemo u ovaj formalni dio, zamolio našeg tajnika da izvrši još jednu prozivku, jer vidim da je došlo do određenih, ovaj, promjena u sastavu vijeća, pa da, ovaj, to konstatiramo i da vidimo s kojom brojkom idemo dalje.
Anela Alavanja, Branka Badžin, Petar Goranović, Mate Burić je napustio sjednicu, Mirko Čeko, Boris Dukić, Antonio Grgurica, Zoran Kljajić nije od početka ovdje, Mario Kovač, Dario Kulušić, Luka Kuvač, Šime Martinović, Ljiljana Nanjara, Danijela Ručević, Dino Slavica, Ivan Slavica, Maja Šintić, Iir Sukić Kotarac s početka nije ovdje, Petar Vrvilo također nije ovdje, doktor znanosti Dragan Zlatović je ovdje, i Jure Zorčić. Možemo konstatirati da je nazočno 17 vijećnika, znači malo manje nego na samom početku, ali dovoljno da nastavimo dalje. Nastavljamo gdje smo stali: 9. točka dnevnog reda, prijedlog pravilnika o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenata Grada Šibenika. Otvaram raspravu, kolegica Šintić se prva javlja, drugi kolega Kovač u foto-finišu, eto.
Moje pitanje odnosi se na stipendiranje studenata deficitarnih zanimanja, i to onih koje utvrdimo da su zapravo prijeko potrebni za budućnost i funkcioniranje našega grada. Naime, mi imamo pedijatrijske ambulante i znamo da u pedijatrijskim ambulantama imamo veliki deficit liječnika pedijatara, i da, u principu, sad s odlaskom još jedne pedijatrice u mirovinu, mi imamo praktički u tri ambulante umirovljenike koji upitno je koliko će moći raditi i na neki način pružati tu primarnu zdravstvenu zaštitu najmlađima. Pa me zanima, u kontekstu stipendiranja, zašto ne razmišljamo u smjeru da nekom značajnijom stipendijom možda sufinanciramo upravo to zanimanje i usmjeravamo te studente na neki način i kroz druge mjere, poticajne mjere na ostanak u Gradu Šibeniku i na popunjavanje upravo tih pozicija. Znam da Dom zdravlja nije u vašoj ingerenciji, ali evo, čini mi se da možda značajnija stipendija koja bi moguće sadržavala u sebi uvjet ostanka na radu tu bi možda mogla, uz neke druge pogodnosti, tipa korištenje gradskog stana i slično, preokrenuti ovu situaciju u našu korist, jer ćemo vrlo uskoro ostati bez primarne zdravstvene zaštite za najmlađe. Hvala.
Drago je. Gradonačelnik Burić, pa je onda kolega Kovač, i javio se kolega Paranović. Poštovana vijećnice, da, razumijem problem, ali nije problem tako jednostavan. Nije to problem samo pedijatara, to je problem uopće specijalista, dakle, usredotočit ću se uglavnom na medicinsku struku. To je problem i svih ostalih specijalista, nije specifično za bolnice Šibenik, nego opći problem svih, uvjetno rečeno, općih bolnica, bez obzira na njihovu veličinu i kapacitete. Dakle, ja mislim da je danas u Dalmaciji izašlo jedno cjelovito izvješće o gubitku broja specijalista općih bolnica, uglavnom u našem području. Svi smo mi unutar 15, 20, 25 specijalista koji napuštaju ustanovu nakon završetka specijalizacije. Dakle, imamo jedan sustav, neću ga ja obrazlagati, koji je neodrživ. Ja ću samo reći ono što jako dobro znam, recimo, u službi radiologije Opće bolnice Šibenik u zadnje vrijeme je odškolovano i otišlo desetak radiologa. Dakle, ljudi koji su odškolovani javnim novcem na kraju odlaze kod privatnika. To je jedan problem. Ljudi koji specijaliziraju za opće bolnice na kraju se preusmjeravaju prema kliničkim bolnicama, valjda pod dojmom velikih ustanova znanstvenog napredovanja. Iz kliničkih bolnica tadašnji njihov kadar bježi ili u privatnike ili vani, i dakle imamo kompletnu hijerarhiju i kriterij kvalitete poremećen, što stvara ogromne probleme. Naravno da je to posebno izraženo na nivou primarne zdravstvene zaštite, da ne dužim. Šibenik je spreman, naravno, svim ljudima deficitarnog kadra izaći, ja bih rekao, i kao partner, bilo u subvencioniranju troškova stanovanja, bilo u konceptu priuštivog stanovanja, bilo u konceptu sufinanciranja specijalizacije boravka.
I nije ovo samo deklarativno, mi smo imali sastanak s pedijatrima, i pedijatrima iz primarne, i pedijatrima iz primarne zdravstvene zaštite, dakle bolničkim. Odmah u startu smo dobili odbijenicu od bolničkih pedijatara. Dakle, u Šibeniku ima dovoljno pedijatara kad bi oni funkcionirali kao jedinstvena služba. Neću vam ni reći, to je moj osobni stav, nikad nisu trebali biti ni odvojeni, kao ni oni, ni ginekološke službe, jer je to napravljen dar-mar. Dakle, u ovom trenutku nije problem u stipendiranju, nije problem u bilo kojem programu koji će biti poticajan da ti ljudi mladi ostanu, međutim, nema garancije. Dakle, sve mi to možemo financirati, stipendirati ili na bilo koji drugi način, uvjetno rečeno, pogodovati, i nećemo dobiti taj kadar. Dok se sustavno nešto u državi ne promijeni i ne zaštiti praktički ustanove koje izdvajaju svoj novac za školovanje kadra, mi nećemo naći rješenje tog problema. To je cijeli problem. Ponavljam, sastanak s pedijatrima i s upravom Doma zdravlja, s bolničkim pedijatrima koji se nisu htjeli niti odazvati na sastanak, nego su kolegu Vučka, koji je bio predstavnik i primarne, a i, uvjetno rečeno, tijela lokalne samouprave, u jednoj rečenici odbili. Ja ne znam gdje je tu rješenje, ali problem postaje zaista vrlo velik. Nije to samo, ponavljam, pedijatrija i radiologija, to imamo i u slučaju kardiologije, u kojoj je oškolovan niz mladih kardiologa, i na kraju moji kolege koji su nešto mlađi od mene, Vice Nakić, Ante Samodol, i dalje crnče na odjelu kardiologije, i na njima je oslonac.
Naravno, biologija radi svoju priču. Kolegica Jurić. Samo da ne ostane neizgovoreno, Grad Šibenik sa županijom Šibensko-kninskom ima potpisan sporazum o stipendiranju isključivo liječnika. To su značajnije stipendije. Mi tu isto tako sudjelujemo u tome. Evo. Kolega Kovač. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Evo, samo nekoliko rečenica. Ja sam u lipnju na ovoj sjednici bio predložio da se donese, dakle, pravilnik koji bi se odnosio isključivo na stipendiranje studenata i učenika s invaliditetom. Drago mi je da je napravljen jedan korak, jedan iskorak u odnosu na postojeću regulativu, pa da imamo i ovaj pravilnik o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenata, u kojem je obrađena i ta kategorija i ta kategorija studenata invalida. Žao mi je što smo propustili priliku
izići sa stipendiranjem i učenika, barem u tim nekakvim deficitarnim, deficitarnim zanimanjima, dakle učenika s invaliditetom. No, kažem, ovaj, nije ovo sveto pismo, sve je ovo podložno promjenama, i drago mi je da je učinjen prvi korak u pravcu jednog boljega materijalnoga tretmana studenata s invaliditetom. Uz sve to skupa, mislim da bi bilo dobro da razmislimo i o podizanju iznosa, ovaj, stipendija koje su razmjerno, razmjerno, razmjerno male. I ne sviđa mi se jedna, jedna odredba koja daje, neće mene gospodin Burić krivo shvatiti, Cezaropapističke ovlasti, dakle, gdje gradonačelnik odlučuje o broju stipendija i o iznosima stipendija. Ne vidim razloga zašto ne bi gradsko vijeće, ovaj, to, to primilo na znanje, o tome raspravilo i dalo neke sugestije. Evo, hvala lijepa. Hvala.
Kolegica Jurić. Ovo zadnje, gospodine Kovač, je naprosto iz razloga operativnosti, veće operativnosti. Naravno, mi planiramo jedan određeni iznos sredstava u proračunu. Lakše je kad onda u tim sredstvima gradonačelnik, s obzirom na velič- na, na iznos sredstava, odluči koliko će biti stipendija i u kojem će iznosu biti, jer čekamo i iznos proračunske osnovice koji država objavljuje, i onda postotak te pora- proračunske osnovice može biti 100%, može biti 150% proračunske osnovice, 170%. Uglavnom, smatramo da je operativnije i lakše, da, da tako kažem, izađemo više u susret studentima nego da to odlučimo sad na gradskom vijeću pa je onda to zacementirano, da tako kažem, ili stalno to mijenjati. Ovo je čisto operative radi. Dakle, gradsko vijeće donosi kriterije, bodovanje i sve ovo što vi usvajate u pravilniku, a gradonačelnik svojom odlukom donosi iznose, ali kažem opet, u skladu s mogućnostima proračuna. Razlikujemo svoje mišljenje. Da, mi smatramo da je ovo bolje. A što se tiče i vaše primjedbe na, na zadnjem gradskom vijeću, evo, uvrstili smo tu kategoriju u postojeći, u postojeći pravilnik. Hvala. Hvala, kolega Baranić.
Poštovane kolegice i kolege, na tragu ovoga što su prethodni govornici iznijeli vezano za prijedlog ovog pravilnika, u samom sadržaju pravilnika nisam našao osobno ništa sporno, međutim, konstatirat ću jednu činjenicu i dvije čak, i dati jedan prijedlog, vrlo praktičan. Prvo, znanje i školovani mladi ljudi su bogatstvo i budućnost ovog grada. Kad većulažemo znatna sredstva u neke druge segmente kulturnog i gospodarskog života ovog grada, prema nekim, nekim, ponekad meni osobno čudnim kriterijima, pobornik sam toga da za stipendiranje studenata izdvajamo veća sredstva, što bi onda otvorilo prostor da stipendiramo više mladih ljudi, jer danas trošak stipendiranja izvan rodnog grada, trošak studiranja izvan rodnog grada nije baš mali. I konstatirat ću da deficitarni kadrovi nisu samo u polju medicine, gdje imamo, naravno, vrlo ozbiljnu situaciju, tu se ja mogu složiti s, što nije baš često, i s izlaganjem gospodina gradonačelnika.
Mi imamo problem i sa stručnim nastavnim kadrom u školama, recimo, posebno sa školovanim profesorima matematike. S matematikom se nije pametno svađati. Kvalitetno školovanje mladih ljudi i stručnjaka za predavanje nastavnog predmeta matematike je isto jedan, jedna od, jedan od bitnih interesa ovoga grada. A što se tiče samog iznosa stipendije, tu ću dati jedan prijedlog uz sljedeće obrazloženje. Obnašao sam, kao što je gradonačelnik tijekom sjednice i podsjetio auditorij, dužnost do gradonačelnika ovoga grada, i pamtim da i u to doba, po mom osobnom mišljenju, stipendije nisu bile nešto posebno visoke. One jesu u nekoj mjeri pomagale onima koji studiraju.
Međutim, bilo bi dobro u ovaj pravilnik ugraditi jedan dodatak koji bi bio operativan, koji bi pratio u realnom vremenu i ažurirao ovaj problem visine stipendija, a to je da, recimo, u ovaj pravilnik ugradimo odluku da se visina stipendije određuje u odnosu na prosječni osobni dohodak u Republici Hrvatskoj. Tako bi kroz vrijeme, u nekim intervalima propisanim, mogli usklađivati visinu stipendije. Recimo, ne znam, 25% ili 20% prosječne plaće u Hrvatskoj, ili 30% ili 35%, koliko procijenimo da je moguće, da je primjereno u odnosu na recentni moment, u odnosu na sad. Na taj način će visina stipendija zapravo pratiti
poskupljenje, efekte inflacije, i studentima u svakom trenutku davati nekakav realni iznos koji je potreban kao pomoć da studiraju. Ne vidim razloga zašto ne bi ugradili taj mehanizam i samim time ovo gradsko vijeće bi riješilo nedoumicu i ne bi nam se događalo da inflacija do neke sljedeće promjene pravilnika ili, ili do neke sljedeće odluke gradonačelnika zapravo obezvrijedi ono što studenti primaju. I za kraj, generalno sam pobornik toga da za, naglašavam još jednom, ponavljam, za tu namjenu izdvojimo i značajnija proračunska sredstva, a ako bi se desilo da ova vrsta obračuna visine, koja bi bila tekuća, dinamična, eventualno probije proračunsku godinu ili prijeti probivanjem proračunske stavke, uvijek za to imamo rebalans, pa u rebalansu na kraju godine možemo uskladiti ono što je planirano u odnosu na ono što će se realizirati. Eto, to je jedan moj prijedlog, vi ga razmotrite, ako imate za to političke volje. On je praktičan, nije ideološki, on jednostavno, ovaj, odgovara na izazove onoga čemu svjedočimo danas u životu, a to je da se troškovi svega, pa tako i studiranja, vrlo dinamično mijenjaju i na ovaj način bi kreirali jedan mehanizam u ovom pravilniku koji bi pratio potrebe studenata i pravilno ih podupirao. Hvala lijepo. Hvala, kolegi Baraniću. Ovo možemo na svoj način shvatiti kao svojevrstan amandman, je li, na tekst, ali bih onda zamolio samoga podnositelja amandmana da iskoristi ovu priliku dok traje rasprava, pa da se to nekako preciznije odredi, jer nećemo moći ostaviti samo akt tako jednom, ovaj, verbalnom aspektu.
Morali bi imati taj amandman nekako kreiran da bi mogli o njemu i, ovaj, odlučivati u tom dijelu, pa vas evo molim da u tome dijelu, ovaj, doprinesete i na taj način raspravi, a onda će predlagatelj se moći očitovati na amandman. Evo, kolega tajnik bi još, ovaj, uzeo riječ. Evo, samo ako mogu kratko, vezano za odredbu članka 9, stavak 3 pravilnika o stipendijama, možda vam je ona, pro- možda je niste pogledali dobro, ali inače deficitarna zanimanja utvrđuje posebnom odlukom gradonačelnika za svaku godinu, tako da nije samo medicina u pitanju, već i matematika i sve ostale. Dakle, vidite, u članku 9, stavak 3, piše: "Gradonačelnik Grada Šibenika za potrebe provođenja postupka natječaja za svaku pojedinu akademsku godinu, a prije raspisivanja natječaja za dodjelu stipendija, posebnom odlukom utvrđuje deficitarna zanimanja koja će biti obuhvaćena posebnim kriterijima stipendiranja na prijedlog Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Šibenika, kojeg isti sastavlja na temelju preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje." Tako da je prošle godine, 20. listopada 2025. godine, gradonačelnik utvrdio listu deficitarnih zanimanja za dodjelu studentskih stipendija za akademsku godinu 2025. i 2026. Tu je utvrdio za stručne studije da je to sestrinstvo i fizioterapija, za sveučilišne studije da je to medicina, socijalni rad, farmacija, logopedija, edukacijska rehabilitacija, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, psihologija, elektrotehnika, računarstvo, strojarstvo, matematika, nastavnički smjer, fizika, informatika, i tako dalje, da sad i pedagogija, učiteljski studiji, i tako dalje.
Uglavnom, dakle, da ne bi bilo zabune, da sad mi ne znamo što su deficitarna zanimanja, mi ih utvrđujemo svake godine prije raspisivanja natječaja. Posebnom odlukom, da. Da. Na temelju ovog, naravno. Imamo li daljnjih, ovaj, diskutanata? Ako nema, ja bih zamolio samo kolegu Baranića ako nam može, ovaj, evo ovako predočiti, u okviru kojega bi to norme, ovaj, dogradili ovu odredbu i na koji način, pa da onda zamolimo i predlagača da se očituje u vašem amandmanu da li ga prihvaća ili ne, je li. Ako ga prihvati, ugrađuje se u tekst. Molim. Ja izvinite, ovo prijedlog amandmana, kako biste... Da, da, dapače, to se i očekuje od vas, da.
Pa evo, ja uzimajući u obzir trenutačnu visinu, odnosno iznos mjesečne stipendije za studente, ne ulazeći u, u raspravu o tome kako tko ostvaruje to pravo, kojim ključem, kao načelo izvrsnosti ili socijalno, ili tako dalje, uzimajući otprilike nekakvu pro- nekakav prosječni osobni dohodak, neto osobni dohodak u Hrvatskoj, ja bih predložio da dodamo još jednu točku koja bi glasila da se visina, iznosa studentske stipendije, obračunava na način da ona iznosi 20% mjesečnog osobnog dohotka u Republici Hrvatskoj i da se to utvrđuje na početku, nekakva srednja vrijednost na početku svake godine.
Mislim, te- teško mi je sad ovog momenta, nomotehnički. Teško, ali vjerujte, i kod odlučivanja, ovaj, vrlo, ovaj, bi trebalo biti, ovaj, precizan u tome, jer onda ćemo dignuti ruku u dobroj namjeri, potencijalno, a da ćemo se sutra pitati je li ovo netko mora napisati, mora ugraditi u akt. Ono što ste postavili pitanje, ja bih molio da kad imate uopće bilo kakav amandman, da on dođe precizno u pisanoj formi, na koji se članak odnosi amandman i u kojem tekstu, onda ništa sporno nije. Ali to je dio odluke gradonačelnika. Taj amandman zapravo bi trebao gradonačelnik usvojiti na znanje i onda uključiti u vlastitu odluku, jer, kaže, broj stipendija, kategorija i njihov mjesečni iznos utvrđuje gradonačelnik Grada Šibenika posebnom odlukom. Znači, to bi trebalo biti dio odluke gradonačelnika. Pa dobro, onda to, onda to ne traži intervenciju onda u ovom aktu, ali, ovaj, može biti predmet. Mi se inače držimo proračunske osnovice. Ali bi bilo dobro da se to možda negdje uvrsti, da gradonačelnik to primi na znanje i da, da onda uđe u obzir, je li. Jer ovdje sad stoji"sukladno raspoloživim financijskim sredstvima". Onda može stajati"sukladno raspoloživim, raspoloživim financijskim sredstvima proračuna" i u visini ovog što ti hoćeš. Da. U svakom slučaju, ukoliko je to tehnički nemoguće, ukoliko je tehničke, tehnički nemoguće sada, jer nemamo dovoljno vremena za sastaviti kvalitetno, formalno, pravno formiran amandman, ja ću iskoristiti poslovničko pravo kao gradski vijećnik da to predložimo kao točku dnevnog reda na nekoj od sljedećih sjednica gdje ćemo dati prijedlog izmjena i dopuna ovoga pravilnika.
Tako je. Tako je. I mislim da je to najbolje, ispričavam se što prekidam, iz jednostavnog razloga da budemo vrlo precizni u ovim stvarima koje traže jednu, ovaj, ipak eksplicitnost, ovaj. Ne, ja se slažem s vama. Ja se u ovome slažem s vama. U dobroj namjeri, nekome će ovo ostati, ovaj, da napiše i onda ćemo komentirati je li on to dobro napisao ili nije, a mi glasujemo već. Ne o tekstu koji je precizan. Mi moramo glasovati baš o preciznom tekstu koji je ugrađen u akt, pa onda bih vas zamolio da ovo vi formulirate u smislu jednog prijedloga za novelu ovog akta na nekoj od sljedećih sjednica. Imat će dovoljno vremena i predlagač da se, ovaj, o tome očituje i da vidi, ovaj, da li to prihvaća i kao svoj prijedlog postavlja. Ja se slažem s vama, gospodine predsjedniče gradskog vijeća. Preuzimamo na sebe, ja kao vijećnik i mi kao klub SDP-a Možemo, da ćemo za jednu od sljedećih sjednica, a vjerojatno i vrlo izvjesno za narednu. Tako je. Pripremiti jednu prijedlog točke dnevnog reda, odnosno prijedlog izmjena i dopuna ovoga pravilnika koji će na pravilan, pravni način tretirati ovo pitanje. Da. Kako bi zaštitili interese velikih studenata i tu stipendiju učinili relevantnom u svakom trenutku za njihovo studiranje. Hvala lijepo. E, hvala vam na prijedlogu. Evo, ovaj, mislim da smo tu apsolvirali. Ima li još netko od govornika želju za riječ?
Ako nema, zaključio bih raspravu u ovoj točci. Nemamo u ovom momentu korekcije ovoga teksta, ali bit će to u nekoj doglednoj budućnosti prilika da se izjasnimo. Dajemo ovaj tekst koji ste dobili na glasovanje ovog pravilnika o stipendiranju. Tko je za? Jednoglasno prihvaćeno. Hvala vam najljepše. Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda. Idu neke u slijedu koje su na svoj način, ovaj, srodne. Prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi za dio čestice broj 2145/5, kada su općina Vrpolje. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje. Tko je za?
13. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. A sad idemo na 11. točku, a to je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na dijelu čestice broj 992, katastarska općina Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena i 11. točka. 12. točka dnevnog reda, sad opet idemo dvije srodne. To je prijedlog odluke o imenovanju ulice Solina na području Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova smo prihvatili ovu točku. Točka 13 je prijedlog odluke o imenovanju ulice Put Tvrđave sv. Nikole na području Grada Šibenika. Dobili ste ovu jednu korekciju gradskog prikaza koja upotpunjuje materijal za ovu, ovu točku, pa otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za?
12. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. 14. točka dnevnog reda je prijedlog četvrti dopuna Plana upravljanja pomorskim dobrima na području Grada Šibenika za razdoblje 2024.-2028. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovaj prijedlog, četvrti dopuna. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. 15. točka dnevnog reda, to je prijedlog zaključka o usvajanju Izvješća o obavljanju dimnjačarskih poslova na području Grada Šibenika. Kolegica Šintić se javlja za riječ, pa otvaram raspravu s njom. Izvolite. U izvješću dimnjačara je razvidno da je čovjek u izvješće stavio da Biostan i ova druga tvrtka, kako se zove, pomozite mi, Dalmacija Agent, da ne koriste njegove usluge. Ako ja dobro razumijem kako bi to trebalo funkcionirati, čovjek ima koncesiju i te dvije tvrtke bi ga trebale angažirati. U njegovom izvješću stoji da one to ne čine. Pa, evo, moje pitanje je što s tim. Kolega Juriću, izvolite. Evo, ja ću samo kratko, ovaj, ako se dobro sjećate, mi smo imali problem prilikom raspisivanja i ove koncesije za dimnjačarske usluge. Ja mislim da smo iz četvrtog puta dobili dimnjačara.
Nema puno ljudi koji to rade u Šibeniku, on ima ograničeni broj djelatnika, međutim, određene zgrade i ovi koji upravljaju tim zgradama su pokrenuli neki postupak pa su uzimali nekoga sa strane, Biograd, Zadar i tako dalje, što smo mi po saznanju odmah reagirali i zabranili takvo djelovanje, jer u Gradu Šibeniku se može samo na temelju koncesije obavljati djelatnost. Eto. Sad, na temelju bilo kakvih prijava mi odmah reagiramo. Za sada izgleda sve ide svojim tijekom. Ovaj, izvješće dimnjačara je on napisao kako smatra da je i to smo mi priložili. Eto. Hvala. Hvala kolegi Juriću. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujemo raspravu po ovoj točci. Tko je za prihvaćenim zaključkom u ovom izvješću?
11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. 16. točka dnevnog reda, to je sad idemo set izvješća naših trgovačkih društava, odnosno ustanova. Morate znati da kod javnih, kod javnih ustanova, ovaj, to glasujemo o prihvaćanju, a kod trgovačkih društava samo primamo znanje. Jasno, rasprave su otvorene po svim točkama. Idemo na prvu od tih. To je prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu s financijskim izvješćem Muzeja Grada Šibenika za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Kolega, za ono u VAR sobi bih presudio da je kolega Baranić prvi, pa onda kolega Kuvač. Evo.
Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Brzi smo na ukidaču, kao revolveraši. Pitanje Muzeja Grada Šibenika, jedna meni osobno draga i simpatična i nužna ustanova u kulturnom životu ovoga grada, kao grada koji ima bogatu povijest, grada koji ima što istraživati dan-danas. Iščitavajući to izvješće, vidim da djelatnici Muzeja aktivno rade na nizu projekata, ali isto tako ostaju mi otvorena dva pitanja. Jedno je pitanje kojim sam se još kao dogradonačelnik počeo baviti na razini ideje, a to je pitanje muzejskog depoa Muzeja Grada Šibenika. Naime, malo je poznata stvar da veliki dio građe kojom raspolaže Muzej Grada Šibenika nije zbrinut na način
primjeren, dakle nije zbrinut u okviru standarda koji su predviđeni za čuvanje artefakata povijesno vrijedne muzejske građe. Čak se u svoje doba jedan dio, ne znam kakva je situacija danas, čuva i u palači Rosini, koja je posebna priča, tužna priča ovog grada, odnosno odnosa prema njoj. Dakle, ono što me interesira, na tragu ovog izvješća, kad možemo očekivati realizaciju, po meni osobno, potrebnog projekta muzejskog depoa gdje bi na adekvatan način, u primjerenim uvjetima, čuvali vrijednu baštinu ovoga grada. A drugo su neke brojke koje me, moram reći, prilično čude. Naime, u tom izvješću postoji jedna tablica koja prikazuje broj posjeta stranih turista, domaćih ljudi, djece, učenika,
građana, ljudi u prolazu, organiziranih grupa, i koja svjedoči da je zapravo posjećenost šibenskog muzeja, što je vrlo čudno obzirom da se radi o muzeju jednog starog grada, muzeju koji ima vrlo kvalitetno riješen postav. Vrlo mi je čudno da tako malo ljudi posjećuje muzej, a onda dolazi još šokantnija brojka, a to je da u ukupnom proračunu na temelju kojeg muzej egzistira, koji je u milijonskom iznosu, doduše nešto povećanom vjerojatno zbog energetske obnove same zgrade muzeja, prihod od prodanih ulaznica se bilježi na razini aproksimativno godinu prije 7.000 eura, prošlu godinu 8.000 eura. Dakle, ako od prodaje karata prihodujemo svega 7.000-8.000 eura godišnje, ne ulazeći u razloge zašto je to tako.
Sjetim se jedne inicijative koju sam svojedobno, kao zastupnik prije puno godina, predlagao ovom auditoriju, a to je da vrata muzeja otvorimo građanima Grada Šibenika gratis. Čut ću, naravno, obrazloženje da to nije u skladu s određenim standardima i propisima Europske unije, s čim se, naravno, neću složiti, jer ako možemo otvoriti za neki prigodni dan vrata muzeja ili što napravi Nacionalni park Krka, vrata Nacionalnog parka, ako uzmemo u obzir činjenicu da financiranje redovne djelatnosti i financiranje investicija u muzeju građani Šibenika u odnosu na druge građane Europske unije dodatno financiraju izdvajajući iz svojih dohodaka porez na dohodak,
ne vidim ni formalno-pravne zapreke da zanemarimo tih 8.000. Bez njih će muzej moći živjeti i dalje. Da vrata muzeja otvorimo građanima ovoga grada, jer, vjerujte, i same brojke to svjedoče, o broju posjeta na razini godine, jako puno građana ovoga grada nikad nije ušlo u muzej. I za kulturni život ovoga grada to je poražavajuća činjenica. Bilo bi i s aspekta kulture ovoga grada dobro da ta posjećenost bude veća, značajnija, ne samo od naših ljudi, nego i od gostiju, od turista. Dakle, i moje je onda još pitanje dodatno: u čemu je problem da nam, recimo, u situaciju u kojoj u Šibenik ulazi samo kroz kruzere na desetke tisuća turista godišnje, da uz činjenicu da imamo jedan od najvećih resorta na Jadranu, to je Amadria Park, odnosno Ex Solaris, broj turista koji posjete muzej se može smatrati simbolikom? Evo, hvala lijepa na pažnji. Hvala ravnatelju muzeja, gospodinu Brajkovi ću. Izvolite.
Dobar dan svima. Ništa, evo, ja ću početi od ovoga drugoga pitanja. Naime, o čemu se radi: mi ove godine, kao što ste rekli, imamo, sam Grad Šibenik ima jako puno i ovih posjeta organiziranih turističkih agencija, kruzera. Mi u Muzeju Grada Šibenika ćemo ove godine ugostiti nekih 36, imamo ugovor s agencijom jednom, 36 grupa iz jedne agencije. To je 36 grupa. Malo je možda, malo je nezgrapno ovako reći grupa, zato što je svaka ta grupa u biti više grupa, 36 puta po otprilike tisuću i pol ljudi. E, pa vi sada računajte koliko će samo ove godine doći u Muzej Grada Šibenika ljudi iz te jedne agencije. To je, znači, govorimo o nekih 50-60 dogovorenih i organiziranih
posjetitelja tih velikih kruzera koji dolaze u naš grad. Tu su i individualne posjete, neke druge grupe koje su dogovorene van agencija. Tu je, znači, i još putem naših pedagoško-andragoških aktivnosti na određenim tribinama, izložbama i ostalim djelatnostima koje Muzej Grada Šibenika radi. To je puno više ljudi. Možda ove godine, pri kraju nje, ćemo u nekoj ukupnoj sumi doći, sada ja ovo projiciram, ovo je karikirano, do neke brojke od 70.000 posjetitelja 2026., možda bude i više, što mislim da je jako dobro. Znači, ja to govorim sad otprilike. Mi, ja sam došao na mjesto ravnatelja u veljači prošle godine i od onda radimo na još, na načinima što većeg i boljeg otvaranja naše ustanove za posjetitelje, da on bude vizualno vidljiviji, da bude marketinški i reklamno čim više u javnosti i tako dalje. I mi, ono, osjetimo rezultate koji su dobri, jako. Što se tiče izvješća, prošle godine došlo je do određenog malog previda. Naime, ja ne pišem te statistike o broju posjetitelja i meni je bilo čudno kad sam vidio gotov, i nažalost već prihvaćeni taj izvještaj, i onda kad sam pitao djelatnika koji je to sastavljao, a gdje su kruzeri kojih je bilo i prošlih godina, koji su dolazili, jer mi smo počeli nekako malo skromnije s prošlom godinom, onda nastavili s ovom, imamo dogovore za iduću godinu i za onu tamo, onda mi je rečeno tako da je napravljen previd i nažalost nije stavljen taj broj tih dogovorenih grupa koje su bile u našem muzeju s kruzera prošle godine.
Kako je to već išlo prema našoj krovnoj organizaciji koja traži, to je MDC, muzejski dokumentacijski centar, onda više nismo mogli to popraviti i u ovom izvješću koje dolazi tu na gradsko vijeće i prema Gradu Šibeniku. Što se tiče ovoga prvoga pitanja, to je našega depoa, ne samo Muzej Grada Šibenika, već i sve druge institucije, počevši od kazališta i tako dalje. Mi imamo i druge muzejske kuće na području naše županije, cijele Republike Hrvatske. Imamo veliki problem s tim prostorom smještaja naše muzejske građe, koja je jako raznolika u ustanovi kompleksnoga tipa, kao što smo, znači, tu imate i umjetničkih dijela, slika, arheoloških predmeta, mapa i tako dalje. Za ove najosjetljivije, najosjetljiviju građu, mi unutar muzeja postoje depoi koji su pod određenim uvjetima vlažnosti, temperature i tako dalje. Koristimo, ja ne znam koliko i od kad je to, ali jako dugo, od kad ja znam, to je jedan prostor u Mandalini. To je pokraj državnog arhiva i nedavno sam bio u Gradu, u gradskoj upravi, razgovarao i s gradonačelnikom i pročelnicima određenih udjela, kako bi vidio na koji način i kako mi to možemo dobiti u naše vlasništvo uz pomoć Grada, pa da riješimo i taj gorući problem već dugo vremena, da prostor koji je tamo osposobimo i sa svim uvjetima koji su propisani za
dobar smještaj građe. Eto, u tom smjeru idemo s razgovorima. Ja se nadam da ćemo u neko kraće vrijeme postići neki dogovor, a onda i krenuti u realizaciju toga, toga, toga projekta. Eto, toliko. Hvala. Hvala gospodinu Baraniću na ponovni osvrt. Vrlo kratko. Taj prostor koji koristite u Bojani Bribirskih knezova je u principu bio podloga za jednu ideju koja je u formi idejnog rješenja izradila muzej još u doba ravnatelja Lambaše. Gojka, upravo je tu bilo predviđeno, odnosno bila je ideja da se taj prostor uredi i kondicionira na ovaj način o kojem ste rekli. Ne govorim za to, to ne govorim napamet, jer donekle poznam prilike oko tog problema. Veseli me ako radite na tome, kao građanina i kao vijećnika. A malo me je zbunilo ovo sad kad ste rekli oko vjerodostojnosti prikazanih brojki posjeta u prošloj godini. Veseli me najava da će doći do drastičnog povećanja, i ne samo posjeta, nego i samih prihoda muzeja, jer ako planirate nekoliko desetaka tisuća posjeta turista s kruzera, onda to naravno podrazumijeva i nešto značajnije prihode. Malo mi je čudno da nisu izneseni vjerodostojni podaci o broju posjeta u prošloj godini, pa me interesira da li su vjerodostojni podaci o prihodima od prodanih karata u prošloj i pretprošloj godini. To imate u izvješću, to je neka simbolična suma, nije mi jasno kako se moglo dopustiti prije vas da prihodi budu tako zapravo irelevantni u ukupnoj strukturi prihoda Grada, odnosno gradskoga muzeja.
Hvala lijepo. Hvala. Javio se kolega Brajković da odgovori, pa će kolega Kuvač imati pravo na daljnje, daljnju raspravu. Što se tiče tih podataka financijskih o broju i iznosima prodanih karata, to vam ja garantiram, možemo i ponovo u nekom zasebnom dokumentu vam poslati, predočiti, ako vas zanima, oni jesu točni. I naša namjera kao muzeja, kao jedne krovne, ajmo reći, ustanove u kulturi ovoga grada, u kojoj mi čuvamo cijelu našu povijest i baštinu, priču od pamtivijeka, kako bi kolokvijalno rekli, i ustanove u kojoj razvijamo načine prezentiranja svega toga, da čim više broj, čim veći broj ljudi dolazi kod nas. Mi se tu, kao što je ravnateljica Tvrđava rekla, ne vodimo samo onim financijskim dijelom, mada je on jako bitan, i ja sam toga kao sadašnji ravnatelj jako svjestan. Radi toga smo krenuli ovim putem dogovaranja s tim i turističkim agencijama, nekim drugim grupama i povećanja tih financijskih prihoda. Nama je jako važno, i žalosti i mene, što postoje ljudi u gradu koji još nisu došli, pa ono, makar pokazali svojim gostima, turistima, što, u koji grad su došli, što taj grad, što taj grad čuva. Na tome tragu, mi imamo i karte čija cijena nije puna, koje su subvencionirane, koje su, ono, manje dođe, manje dođe ulaznica i za naše starije građane i za studente, za invalide. Tako da i jako puno, jako puno ulaza
mi otvaramo vratima onim najranjivijim, najranjivijim i mlađim dobnim skupinama. Škole i vrtići su ti koji kod nas dolaze bez ikakve naplate i kojima širom otvaramo vrata. Ne samo to, nego mi organiziramo svake godine po jako puno određenih programa edukativnih kojima i pokazujemo što, što imamo i na primjeren način to pričamo našoj, našoj djeci. Tako da nije svaka karta naplaćena. Mi imamo evidenciju i besplatnih gratis ulaza, a i onih naplaćivanih po određenim cijenama, bilo da su to individualci, grupe ili po povlaštenim cijenama. Hvala, kolega Kuvač. Evo, zanima me u vašem izvješću o radu stoji da su započeli prošle godine, 2025., radovi na uređenju trećeg kata, odnosno stalnog postava od pada Mletačke Republike do Domovinskog rata. Sad me zanima vaša procjena kad bi to moglo biti gotovo. A ovo posebno govori zato, jer mislim da to već dugo traje, da se to prolongira, jer se čak i priča da u biti ne znate 20. stoljeće Grada Šibenika kako bi prezentirali. Eto ga. Hvala. Kolega Brajković, izvolite.
Je, to je priča koja jako dugo traje, koja traje predugo i toga smo svi svjesni. Jedna od glavnih stavki programa je meni bila čim prije završiti taj famozni, sada već, nažalost, legendarni treći kat, jer to treba do otvaranja našega novoga stalnoga postava koji već ima, eto, 14 godina. Problemi koji su bili onda i problemi koje sam ja sada dočekao su sljedeći. Ja ću vam pokušati u nekakvim kratkim crtama to elaborirati, iznijeti. Naime, ovako, znači, Hrvatsko muzejsko vijeće prihvaća plan koncepta stalnoga postava. Kada vi njega dajete, onda morate imati razrađene sve stavke uređenja od početka do kraja. I to je tako prihvaćeno.
Problem je u tome što je proteklo, ja neću ulaziti što je bilo do početka moga mandata, znači do 1. veljače 2025. godine. Ono što sam ja napravio jako brzo, a to je da sam sazvao sve dionike tih događaja, sve izvođače, sve nadzore, da mi kažu u čemu je problem, gdje smo stali i da idemo u taj dovršetak. Tražio sam od našega projektanta, toga likovnog dijela, da mi pošalje troškovnik preostalih radova kako bi znali što i koliko točno do kraja imamo. Kako je nas zahvatila ove godine energetska obnova muzeja i kako nismo, samim time smo morali stopirati, stagnirati sa nastavkom radova, jer je taj prostor cijeloga trećeg kata, to je jedna značajna površina u ovim našim ograničenim uvjetima, ona je služila kao privremeni depo muzejskih predmeta koji su maknuti iz drugih dijelova muzeja gdje se radilo. Nakon završetka energetske, sve smo više-manje makli i onda, i počeli smo nastaviti sa, počeli smo sa nastavkom radova. Ono što mi sada moramo, sad se trenutno odrađuje glavni ormar od struje koji, nažalost, prije nije bio uopće uvršten u troškovnik i jednostavno se dogodio neki previd. Završavamo sa instalacijama, svi, sve vitrine i svi zatvori su pripremljeni za stavljanje u prostor i ja se nadam do kraja, do 15. prosinca ove godine, imamo aneks ugovora potpisan sa tvrtkom AVC iz Zagreba za ugradnju multimedije. Kad se multimedija ugradi, to je završni, završni dio onoga unutarnjeg uređenja prostora prije postavljanja samoga materijala.
Nakon toga slijedi postavljanje samoga materijala i sadržaja, softverski dio u multimediju. To su ekrani, to su svjetleći paneli, određena grafička rješenja. Možda ćemo morati kreirati neke animacije i tako dalje, ali na svemu tome radimo i to će biti, mi ubrzo donosimo program rada za iduću godinu, to će biti jedna od glavnih stavki u biti djelatnosti kojima ćemo se baviti iduće godine. Ja, kao i vi, se nadam da ćemo s time čim prije završiti kako bi meni pao taj neki teret s ramena i kako bi konačno imali kompletiran cijeli stalni postav muzeja. Eto, hvala lijepo. Hvala ravnatelju Brajkovi ću. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, dajem na glasovanje ovo izvješće muzeja za 2025. godinu. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. Idemo na daljnje, ovaj, izvješće, a to je izvješće o razvoju financijskih izvješća Javne ustanove Športski objekti Šibenik za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovo izvješće. Tko je za? 12. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena i ova je točka dnevnog reda. Sljedeće izvješće, izvješće o radu Centra za pružanje usluga u zajednici Grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolegica Šintić, izvolite.
Iz ovog izvješća je razvidno da se naš Centar za pružanje usluga u zajednici zapravo bavi isključivo pružanjem usluga u zajednici za starije osobe, odnosno za osobe starije životne dobi. E sad, ja bih ovdje, ovaj, ukazala na to da imamo zapravo jednu ustanovu koja bi mogla pružati širok spektar usluga i to za različite skupine dobne, a pritom prvenstveno mislim zapravo na pružanje određenog nadstandarda uslugama koje imamo za djecu i mlade na području Grada Šibenika, pa ću upozoriti da na području Grada Šibenika nemamo nikakav smještaj, primjerice, za djecu i mlade koji imaju probleme u ponašanju ili koji su bez odgovarajuće roditeljske skrbi, što i Zavodu za socijalni rad pričinjava onda određenu teškoću prilikom smještanja ili upućivanja takvih, takve djece i mladih na daljnje obrade u udaljenije sredine. A osim toga, ukazat ću na činjenicu, a o tome zaista jako puno govorimo već duže vrijeme u društvu, a to je pitanje mentalnog zdravlja djece i mladih, i upozorit ću da mi trenutno u okviru Opće bolnice Šibenik imamo samo jednu dječju adolescentnu psihijatricu koja dio radnog vremena radi sa našim mladima, i jednu kliničku psihologinju koja isto tako, ovaj, pokriva jako, jako puno korisnika. Osim toga i osim nekakvih sporadičnih usluga koje se pružaju u okviru Zavoda za javno zdravstvo i Obiteljskog centra, nemamo na jednome mjestu od strane lokalne zajednice prepoznate i financirane aktivnosti koji su usmjereni upravo na ovaj segment koji je nužno potreban ne samo u Šibeniku, već i na razini, pa ja bih rekla i svjetskoj, ako ne samo na razini naše države.
Hvala. Hvala. Još netko javlja se za raspravu? Ako nema, zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku, to je izvješće Centra za pružanje usluga u zajednici Grada Šibenika. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog zaključka o prihvaćenom izvješću o radu s financijskim izvješćem Galerije Svetog Kršana Šibenik za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 11. Protiv? Nitko? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena je ova točka. Idemo na trgovačka društva. Godišnje izvješće je izvješće o neovisnog revizora za 2025. godinu za trgovačko društvo Zeleni grad Šibenik d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Kolegica Šintić se javila. Izvolite.
U izvješću se može primijetiti smanjenje broja radnika u ovoj godini. Ja znam da ste i vi u svojim posljednjim medijskim istupima često govorili o tome kako vam nedostaje sve više i više radne snage u okviru Zelenog grada i kako zbog toga imamo određene teškoće u obavljanju komunalnih usluga, pogotovo u ljetnim mjesecima kad je opterećenje sigurno veće za vas s obzirom na broj ljudi koji uopće borave na području Grada Šibenika. Što planirate poduzeti u nekom narednom razdoblju vezano uz radnu snagu, primjećujući da ovo, kad smo podigli cijenu usluge, to smo učinili upravo zato da zadržite određenu atraktivnost u tim radnim mjestima koje nudite, pa evo koji su vam, koji su vam koraci budući da vam se broj radnika smanjuje. Hvala, kolega direktor, gospodin Ljubičić.
Ovaj, pozdrav svim nadležnima. Ovo, kako ste rekli, smanjenje broja djelatnika je uglavnom vezano za uvođenje podzemnih kontejnera. Primjerice, na području gdje smo trebali ići sa tri vozila, danas idemo s jednim vozilom. Pa ako znate da smo prije godinu, odnosno dvije godine, na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća donijeli suglasnost za nabavu jednog velikog vozila koje mijenja tri vozila takva. To je jedna stvar. I druga stvar, ako ste primijetili, u izvješću imamo povećanje, imamo smanjenje broja djelatnika, ali imamo povećanje rashoda na plaće, na 500.000 eura povećanje. I oveće, to je za prošlu godinu, oveće godine biti još, još to veće. Jer šta je cilj? Cilj je povećati efikasnost i učinkovitost. S obzirom da imamo sada sve, ovaj, kante podzemne, kante čipirane, imamo, točno znamo koliko koje vozilo digne, i onda smo taj dio kroz stimulativni dio plaće, da tako kažem, davali da bi povećali efikasnost ljudi i da bi im povećali plaće. Onaj dio u čišćenju i pranja grada, tu smo isto ove godine uspjeli nabaviti jedne, dvije posade, tako da, evo, zadovoljan sam da je ove godine vrlo, vrlo malo bilo primjedbi na stalnom dijelu grada po pitanju pranja grada. I jedan dio u administrativnom dijelu, koji je, otišli su ljudi u mirovinu, kroz ovu stimulaciju, a i sada ove nove plaće, koeficijente koji su dati, jednostavno smo povećali učinkovitost. Ono što još uvijek želim, a to je, to pranje grada za iduću, iduću godinu zadržati i povećati još više.
I druga stvar, ljudi koji su ove sezone radili, ćemo im produžiti ugovor za dalje. Tako da tu još gledamo, ali kažem, glavni je cilj efikasnost, učinkovitost i na taj način dati dobre plaće, a to kontroliramo kroz broj podignutih spremnika, jer, gledajte, ako je u Njemačkoj plaća, ne znam, na kamionu radnika 2.500 eura, kada bi naš radnik digao broj kanti koliko digne u Münchenu, onda bi naš imao isto 2.500 eura. I to je ono s čim se ja borim, odnosno mi u društvu, evo. Hvala. Gospodine Baranović, gospodine Kovač.
Hvala lijepa, kolegice i kolege. Iznimno poštujući posao koji rade vaši djelatnici, moram vam postaviti par pitanja, jer jednostavno građani očekuju odgovore na određena pitanja. I postavit ću jedno pitanje koje sam kreirao promatrajući neke procese i rad vaših djelatnika na terenu. Tiče se separacije otpada, baš blizu mog radnog mjesta postoji jedan od onih punktova na kojima smo s dobivenim sredstvima Europske unije, ja mislim da su to ta sredstva, dobili one famozne, eh, kontejnere u bojama. Sad tu imate staklo, imate papir, karton, imate plastičnu ambalažu i miješani komunalni otpad.
Prvi put kad sam vidio taj prizor, bilo mi je malo čudno, moram priznati da sam ostao šokiran. A to je da dođe kamion, pa trese papir, pa onda iza toga trese plastiku i sve to skupa ide u jedanćušpajz. Pretpostavljam da imate određene logističke organizacijske poteškoće, možda nedostatak kamiona, možda nedostatak radnika, ali bez obzira koliko je to možda svejedno s aspekta procesa na relaciji Vi-Bikarac, mislim da se u, u, u odgojnom dijelu stvara jedna zbunjujuća situacija spram samih građana. Dakle, njih, na njih smo apelirali da se otpad razvrstava. Onda ti ljudi koji razvrstavaju otpad svjedoče prizoru da ono što su oni razvrstali, vi opet utrpate u isti kamion. To mi je, uvaženi direktore, malo, malo čudno.
Drugo, što se tiče nečega što ste vi u svom izlaganju onako politički lukavo ukomponirali, sve je to bolja situacija sa čišćenjem stare gradske jezgre. Možda je bolja, ali nije dovoljno. U ovom gradu je ipak srce stara gradska jezgra, ona je najatraktivniji dio i ponude i u prostornom, povijesnom, kulturološkom aspektu i turistima koji dolaze u ovaj grad. Činjenica je da uz nedovoljno i komunalno održavanje, uz nedovoljno održavanje kulturnih spomenika, svjedočimo i situacijama u kojima ta, taj dio grada na visokim temperaturama smrdi. Opet ćemo se vratiti na to da moramo apelirati na kulturniji odnos samih građana i stanovnika ovoga grada prema tom prostoru, ali to nas ne abolira od potrebe da taj dio grada bude besprijekorno čist. Ja vas molim da uložite napore, da uložite napore maksimalno da se taj grad čisti. Apelirao bih na vas kao direktora da vratite možda, eh, redovno i kontinuirano pranje šmrkovima određenih ulica koje su sad zanemarene, jer je to odista ružan detalj u percepciji ljudi koji posjećuju ovaj grad. Netko drugi bi se za tako, takvu staru gradsku jezgru tukao. Amerika je nema. Kad smo mi bili grad, oni su još bili siuksi.
I sljedeće što također dolazi do mene kao gradskog vijećnika, vrlo vjerojatno kod vas na dnevnoj bazi, to je fotodokumentacija nereda odbačenog smeća, jako ružni prizori oko podzemnih kontejnera i punktova gdje se odlaže otpad. Dakle, otpad se baca na jedan grozan način. E sad, pitat ću vas otvoreno i javno: da li smatrate da bi možda za regulaciju, odnosno dovođenje u red pojedinih lokaliteta gdje se odlaže otpad, možda bilo zgodno rješenje na tragu rješenja za koji smo potrošili, znat će to gradonačelnik, dvadesetak milijuna kuna, a to je video pokrivenost prometnica u Gradu Šibeniku? Je li rješenje da na neke kritične točke ugradimo kamere pa da se zna tko radi nered? Je li rješenje u pojačanom radu komunalnog redarstva koje bi trebalo biti u sačekušama pa pisati kazne? Jer, nažalost, ljudi koji disciplinirano odlažu otpad, koji ga disciplinirano razvrstavaju, koji redovno i uredno podmiruju sve troškove prema vašem poduzeću, moraju živjeti u sredini koja je u nekim situacijama ekstremno neuredna.
Molim vas za vaše mišljenje i kako vidite da ćete u nekom doglednom vremenu riješiti taj problem. Hvala lijepo. Hvala. Pravdatelj, odnosno direktor Ljubičić, izvolite. Evo, ajmo na prvo ovo odvajanje po ovim zelenim otocima koje je grad dobio putem fondova, Fonda za zaštitu okoliša, eh, otkada je Bikarac počeo raditi. Znači, mi to prodajemo pod ključnim brojem miješana ambalaža koja je plastika i papir, što je nama smanjilo troškove dva vozila, jer u Bikarcu postoji sortirnica i Bikarac to sortira i mi to predajemo Bikarcu. To je što se tiče ovoga odvajanja. Staklo ide posebno, jer Bikarac ne prima staklo, i tekstil ide posebno. Ima drugu firmu, nažalost, dvije firme koje su se javljale na natječaje, koje mi moramo platiti, ali mi to sve plaćamo. A to je jedna dobra tema koja se danas o otpadu govori, gdje sam ja i predsjednik te neke grupacije. Nažalost, sve građani plaćaju, a pod krinkom da plaća fond. Ne plaća fond još uvijek ništa. To je jedna situacija takva, i to što se dešava u prostoru je katastrofa. Sve to plaćaju građani ove države. Druga stvar, rekli ste po pitanju stare gradske jezgre. Ako se sjećate, sjednicu prije ove sjednice je bio problem, izlaze su ružne fotografije na ulazu u Kalelargu gdje je onaj Big Belly, onaj takozvani pametni spremnik koji ima gore solarnu ploču koju kad vi ubacite papir, on to preša, sabija.
Mi to dva puta dnevno kupimo. I bio je prljav, neuredan. Ja sam dao izjavu putem ovih medija, rekao sam da smo ga povukli da bi ga oprali i servisirali. I nismo ga mećali do zadnjeg dana sjednice Gradskoga vijeća. Evo, pročelnika koji je rekao: "Daj vrati, bit će pitanja." I nitko ništa nije pitao na sjednici Gradskoga vijeća. Na tom trgu, u suradnji s Komunalnim odjelom grada, smo našli lokal koji nikada nije predao otpad niti je imao karticu. Šta se dešava? Znači, oni koji ne predaju otpad u taj pametni spremnik treba odložiti sitni otpad koji je jedan metar kubni, prešanoga, otpada ne može se napuniti za nekoliko dana. Šta se dešava? Određeni ugostitelji i građani nabijaju to unutra. Imate turiste koji prođu s kavom, sa sladoledom, s njim, ostaje gore na vrhu, to padne, prolije se, ružna slika. I to su te situacije koje moramo rješavati. Tu se borimo s komunalnim redarstvom i tako dalje. Po pitanju ovoga što ste rekli, video nadzora, mi o tome već razmišljamo godinu-dvije. Evo, dogradonačelnik Mileta, znamo, ja sam rekao da će Zeleni grad platiti reklamni pano na Poljani da svaki dan u toliko sati vidimo slike, da zamračimo, ne znam, oči ili ne znam što, da vidimo koji su to ljudi koji to rade, koji to bacaju. Nažalost, to su problemi koje mi imamo. Mi smo preko 2.000 ugovornih kazni poslali ljudima koji nikad nisu predali.
Imate restorane koji nikad nije predao, a radi odlično. Šta se dešava? Gdje je taj otpad? Tu su i, evo, Joško će reći, pročelnik koji je isto limitiranje ovlasti komunalnih redara, utvrđivanje identiteta, podnošenje prijava. I tu se, na tome radi. Ali kažem, bez te sinergije, što ste rekli, tu ste apsolutno u pravu da građani koji uredno plaćaju, uredno podmiruju, imaju problem vizualnog izgleda ispred svojeg rada, jer pojedinac neće. Imamo puno građana koji kažu: "Kad vidim susjeda da stavi pored, ja kažem: evo ti moju karticu." To je sad jedna edukacija. Mi tu prozivamo niz edukativnih aktivnosti, ali kažem, svi zajedno se moramo, ovaj, na tome boriti. Jer kažem, neki dan me zaustavi jedan stari sugrađanin i kaže: "Jeste vi taj?" I tak, jesam. Pa meni neugodno, ja provučem karticu, to je podzemni kontejneri. Znači, mi smo prvi grad koji je stavio sve pod zemlju. Veliki grad. Nemamo više otvorenih spremnika na javnim površinama. I kaže: "Lijepo povučeš karticu, ubaciš, ne smrdi, ne galebovi i mačke." Ali kaže: "Ovaj moj susjed ostavi pokraj. Ako mu kažem, posvađat ću se s njime." Tako da je to jedan, jedan mukotrpan rad, ali svi zajedno moramo, ovaj, na tome doprinijeti. Je li to? Ima još šta? Joško, ako tiš. Po pitanju redarstva, znate kako je, bez kazne nema, bez kazne nema eduka- mjera. Hvala. Javio se, ja mislim, kolega Kovač, je li tako?
Prvo, pa kolegica Šintić. Produžili smo, pa ću ja biti, ovaj, što je moguće kraći. Ma gledam ovdje u ovom izvješću, vidim da imate tri spora. To je zbog povrede na radu. Vidim da je to prilično visoka vrijednost, 147.000 eura. I struka smatra sporove neizvjesnima. E sad, moje pitanje je, ja sam radio, ovaj, na sličnim poslovima u proizvodnoj firmi. Mi doista, evo, mada smo imali proizvodni pogon, nismo imali, ovaj, tako vrijednih i tako učestalih, ovaj, povreda na radu. Zašto niste, i jeste li, uostalom, pokušali nagodbu nekakvu s tim ljudima? I još ću vas nešto pitati: da li je sigurnost radnika, sigurnost na radu, je li u pitanju? Dakle, da li su te povrede dosta česte i može li se tu nešto napraviti? I zadnje pitanje: vidim stavku, eh, ulaganje u vrijednosne papire.
Fair vrijednost 22.600 eura na 31.12. Evo, ajde, odgovorite mi na to, ovo mi je interesantno. Hvala lijepo. Šta je bilo? Prvo je, eh, ovaj, kre. Povreda na radu. Povreda na radu. Znači, to, to se, tako je, to je spor koji traje još od 2016., 2017., a naslijedili smo ga kad smo, kad je došlo do spajanja Zelenila s nama. Znači, mi smo to tada, imali smo jednu povredu, Zelenilo je imalo povredu, a pošto smo se mi stvorili, pretvorili u Zeleni grad, mi smo pravni nasljednik toga svega. I, nažalost, mislim, nažalost, čovjek je teško stradao. Tada Zelenilo nije osiguralo svoje djelatnice i sve odgovornosti koje su bile. Mi danas to imamo sve osigurano. I, ovaj, taj ukupan spor je završen sada ove godine, to će biti u izvješću za sljedeću. Ukupno se, na to, to nas koštalo negdje oko 250.000 eura. Platili smo 78.000 i sad smo s kamatama 100, evo, kolegica, negdje oko 170.000, 180.000 eura, tu p- pedeset eura više, manje. Znači, taj spor je završen, ali naslijedili smo ga od Zelenila. Što se tiče naših povreda djelatnika, to su sve manje-više sitne povrede, malo, ne znam, iskrobi ruku ili zglob i tako dalje, tako da nema tu nekih velikih povreda ili nečega. Svi su prošli edukacije, osposobljavanja i tako dalje, i tako da to nema. A što se tiče ovih ulaganja, mislim, kolegica je rekla, to je još od nasljeđivanja, davno, davno, dok je bilo Croatia osiguranje, je li tako ste rekli?
Ali to je bilo prije, prije mene, još nemam, to je, to se vuče godinama. Interesantno mi je to bilo. Je, to je već od kada već. Pa šta će nam to? Da. Ali to je nasljedstvo. Hvala, kolegica Šintić, izvolite. Pa nekako već jako dugo zapravo pričamo o tome kako je nemoguće kazniti ljude koji ne poštuju komunalni red Grada Šibenika i ne poštuju ugovorne obveze koje imaju prema Zelenom gradu. Meni je to nevjerojatno, da ne možemo kazniti zapravo one koji direktno krše propise koje je donijelo Gradsko vijeće, grad kao takav i vi kao pružatelj usluge. A vezano uz ugovorne kazne koje ste slali, dakle, vi ste, ako sam ja dobro shvatila, svima koji nisu nikad registrirali karticu poslali ugovorne kazne. Koliki dio tih ljudi koji nikad nisu registrirali karticu nikad nisu karticu ni preuzeli? Jer u trenutku kad je trebalo, sjećate se, preuzimati kartice, onda su ljudi morali dolaziti do vas u Zeleni grad po te kartice i po kante i tako dalje. Meni je to odmah bilo malo, moram priznati, čudno, jer mi se činilo da bi bilo bolje da ste možda te slali kartice poštom, pa bi onda i postotak tog preuzimanja možda bio veći. Znam da je to dugo vremena bila tema, da jako puno ljudi nije preuzelo karticu. A vezano uz kazne koje bi eventualno ispisivali komunalni redari, razumijem da postoji određena diskrepancija između onoga što napišu komunalni redari i što na kraju onda dosudi sud, pa nekad ni ne forsiramo izlazak na sud, jer sud zna vrlo često oslobađati ljude krivnje za svašta.
Ali mi isto tako nevjerojatno da nemamo nekakve akcije vezane uz kažnjavanje ovog nepropisnog odlaganja otpada, budući da je to stvarno, evo, već dvije ili tri godine, ono, top tema u Šibeniku. Hvala. Gospodine Ljubičiću. Znači, evo, po pitanju podjela kartica, mi kad smo u- uvodili kartice u stari dio grada, tada smo, eh, najavili građanima putem mreža, putem novina, putem naših stranica, da su se kartice za strog i cijetna dijela grada dijelile u bivšom Zelenilu, u EUGO na Kvaternika ulici. U tom našem prostoru su ljudi sta- bili, naši djelatnici bili. Druga stvar, na Šubićevcu smo u suradnji s Gradskom četvrti Šubićevac dijelili u prostorijama Gradske četvrti određeni broj dana, a oni koji nisu mogli doći, došli su po to. Ovdje je pitanje slanja poštom, kartica slanja poštom, jer se dešavalo da netko izgubi karticu, pa netko drugi, da tako kažem, pegla na njegovo ime, i tu smo morali imati potpis da smo sigurni da ste vi preuzeli svoju karticu. Ali dobro, povratnica, bilo nam je ovo bolje. Ali oni građani stariji, koji nisu mogli doći, mi smo bili otvoreni da im donesemo. Što se tiče podjela kanta, isto tako, u početku su ljudi dolazili, mijenjali, pa nekad su davno i sami kupovali i tako dalje. Mi sada uredno vozimo građanima na adresu, iako smo rekli da građanima koji ne mogu, stariji, nemoćni i tako dalje, da oni nas nazovu, mi odnesemo na adresu, za"mi ne mogu", karticu, čip.
I po pitanju tih ugovornih kazni, tu smo stvarno sad pročešljali jako broj. Ima onih opravdanja koja su bila opravdana, pa ima i naša greška da ispada čip, pa senzor nije, i tako dalje. Ali to smo sad digli na jedan nivo. Jedan dio je toga naplaćen i mislim da idemo i dalje, i dalje s tim. A po pitanju naplate kazni, za to je zaduženo Komunalno redarstvo. Hvala. Ima li daljnjih? Kolega Mileta se javlja, izvolite. Mi imamo često dosta jasne slike, videa, ljudi koji bacaju nepropisno otpad. Međutim, kad dođe stvar kažnjavanje i sud, sud zahtijeva isključivo da MUP napravi identifikaciju i da potvrdi da je osoba na slici, ona za koju je razvidno da jest, jel'. A MUP to ne želi raditi, iz njima znanih razloga. Evo, to vam je priča o pojedincima, a priča o, eh, registracija automobilskim bolje prolazi nego identifikacija lica. Tako da nama registracija snimljena, eh, čini puno na sudu, dok identifika- odnosno snimka osobe ne čini baš, baš previše. Međutim, pokazalo se, kako je grad mali, onda svak zna svakoga, znamo tko je. Mi te pojedince zovnemo pa im pokažemo da ih imamo snimljene u činu bacanja smeća, i velik postotak njih zapravo prepadne se i više to ne nastavi. Međutim, one situacije koje su otišle na sud su otišle u tom smjeru identifikacije, a u konačnici, kad bi i bila presuda, ona bi bila u onom rasponu koji sudac može odrediti minimalno.
Hvala. Ima li daljnjih diskusija? Kolega Martinović, izvolite, cijenjeni kolega. Ma samo pitanje, nisam vidio stavku divljih odlagališta, pa me samo zanima da li Zeleni grad ima neki plan sanacije divljih odlagališta i da li ima ikakva financijska struktura iz te? Direktor Ljubičić, izvolite. Po pitanju divljih odlagališta, ono, oni se, da tako kažem, utvrđuju putem komunalnog odjela grada, koji se stavljaju u GIS sustav. Postoje određena sredstva u Fondu za zaštitu okoliša gdje se grad može aplicirati na njihovu sanaciju, a ona manja sitna onečišćenja koja se uočimo, ili mi ili komunalni redari, mi to stavimo u GIS sustav, ili naši djelatnici ili Komunalno redarstvo, i na taj način rješavamo te manje sanacije. A ona velika, veća, da tako kažem, veća pod navodnika, veća ilegalna odlagališta, njih grad, komunalni odjel, da tako kažem, mapira, utvrđuje, i sad da li će odlučivati financirati iz svojih sredstava. Grad, Zeleni grad nema tu predviđenu stavku, jer naš je prihod građana, ne možemo mi financirati ilegalna odlaganja, sanirati ilegalna odlaganja bez da netko to financira. U nekim dijelima rješavamo mi, u nekim dijelovima grad može angažirati nekoga drugog, ovisi o postupku, da li je potrebna javna nabava. Isto tako se može javiti na Fond za zaštitu okoliša za sanaciju divljih odlagališta. Hvala. Imamo li daljnjih vijećnika koji se javljaju? Ako nema, zaključujem raspravu u pogledu ove točke. I ovo smo izvješće primili na znanje, jer se o njemu ne glasuje.
Idemo na sljedeću točku, a to je vezana za izvješće, da skratimo čitavu ovu, ovaj, naslovnicu, vezano za naše trgovačko društvo "Bikarac" d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Kolega Baranović se javio za riječ. Izvolite. Pa kratko, ovaj, samo par pitanja o ukupnoj strukturi otpada koji dolazi kod vas u Regionalni centar za gospodarenje. Pa dolazi, između ostaloga, i ovaj diverzificiran, u određenoj mjeri ili potpuno, eh, papir, plastika, staklo i tako dalje. Dolaze vrlo izvjesno i neke druge sirovine koje imaju svoju moguću komercijalnu vrijednost u kontekstu plasmana kao sekundarna sirovina, jel', odnosno.
Koji postotak, recimo, papira i plastike vi uspijete plasirati kao sekundarnu sirovinu, odnosno koliko uopće prihoda Regionalni centar "Bikarac" ima godišnje u tom dijelu? Sagledavajući vaše izvješće, njegov financijski dio, razvidno je da najveće prihode imate upravo od Zelenog grada, jer po logici stvari prihvaćate sav njihov otpad i oni za to plaćaju određene iznose. Međutim, nekakve osnovne ideje u rješavanju pitanja otpada su smanjenje produkcije potencijalnog otpada, tako bi to trebalo biti na strateškoj razini, puno široje izvan nacionalnih okvira i lokalnih okvira. A drugo je što veći postotak i udio reciklaže je korištenja otpada kao sekundarne sirovine. Pa vas molim da u ovom Gradskom vijeću predočite podatak koliko financijski uprihodujete od toga i, i koliko volumenski, recimo u postocima, aproksimativno, naravno, ne možete mi reći u decimalu, koliko, ovaj, otpada se zbrine na jedan prihvatljiv način, a koliko moramo čekati da se spali sutra ili na neki drugi način riješi.
Direktor podruge, izvolite. Evo, dobar dan svima, lijepi pozdrav. Ja sam danas prvi put za govornicu, iako se čitavi dan govori o "Bikarcu", pa vas koristim priliku sve pozdraviti. Mi zaprimamo, i naša osnovna djelatnost je zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada iz svih jedinica lokalne samouprave Šibensko-kninske županije, i gro tog otpada je taj otpad. Problem, doći ćemo do toga, na kraju će se ispostaviti da je to jedna manja količina otpada koji mi plasiramo na tržište i za koji mi dobivamo novac. Svega je to nekih 4, 5 posto u ukupnom prihodu naših sredstava koje mi imamo. Zašto je to tako, evo, kroz par rečenica. Znači, miješani komunalni otpad, nažalost, i čekamo dan kad će zaživjeti odvojeno sakupljanje biološkog otpada. Znači, biološki otpad jako nečješćuje miješani komunalni otpad, i ono vrijedno iz njega pretvara u nevrijedno. Znači, sav taj papir i plastika koji bi na tržištu se mogli, ovaj, reciklirati, se onečisti, zamasni, bude mokar, tekstil isto tako. I zato smo mi sad u situaciji da imamo te velike količine tog otpada koji nije pogodan ni za reciklažu, ni za daljnji plasman, ni za ponovnu uporabu, i mi ga trenutno, zato što je takva važeća zakonska regulativa, odlažemo. I o tom se jutros govorilo i svi smo upoznati s tom nekom činjenicom da će odlaganje ide prema svome kraju. Neke države Europske unije su već zabranile odlaganje, znači, ili će biti reciklaža 50, 60 posto.
Kad ćemo mi do toga doći, o tom potom, ja sam dugo u ovome, pa nisam neki optimist, evo, da budem iskren. Ali morat ćemo, ili ćemo plaćati kazne, nekakve penale, pa ćemo onda vidjeti što ćemo. Ali zato kažem, sad trošimo prostor, kroz koju godinu nećemo imati tu mogućnost, morat ćemo trošiti novac. Opet, kao u priči Zelenog grada, opet će taj trošak pasti na građane. Jer građani plaćaju Zelenom gradu, Zeleni grad "Bikarcu". Tako da ja sad u jednom razgovoru i na razini ministarstva tvrdim da zbrinjavanje goriva iz otpada plaćaju građani, jer ne plaća ga Bik- ja ga plaćam kao firma, ali ja ga financiram iz troška i cijene koju sam formirao prema Zelenom gradu, prema Leću iz Vodica, prema Bucavcu i sličnima. Uglavnom, da se vratim konkretno na vaše pitanje, ta količina je vrlo mala i tu se jedino radi, ovaj, nisam kemičar, PhD, ili ovoj čvrstoj plastici koja je pogodna za reciklažu i ponovnu uporabu. Radi se o kartonu, radi se o metalima, jel', koji imaju svi svoju cijenu, prvenstveno aluminij. Evo, sad kroz ljetne sezonu mi imamo povećanu količinu tih limenki od pića i svega toga, to je u naravi aluminij, i on se plasira bez problema. Isto tako i papir i, i, i ta kvalitetna plastika. Za sve ostalo mi moramo platiti da nam to netko preuzme, uključujući i staklo i ove loše folije i sve to skupa što mi tamo radimo.
Evo. Ako imate još neko pitanje. Hvala. Evo, kolegica Šimić, pa kolega Baranović, pa vi. Pa evo, sami ste spomenuli biootpad. Evo, moje pitanje je upravo to: kako smo se doveli u situaciju da smo izgradili centar za gospodarenje otpadom, a da nismo u sklopu tog centra za gospodarenje otpadom osigurali da grad odvaja biootpad? Trenutno ga odvajaju samo oni koji imaju kante, oni koji su u zajedničkim spremnicima ga ne mogu odvojiti. Nemaju ga kako odvojiti, nitko ga ni ne odvozi. Tako da, evo, gdje je tu zapelo? Fali mi možda direktor iz Zelenog grada.
Upravo to, ali to je sad jedan ozbiljan proces. Zeleni grad je čak i krenio s tim odvojenim prikupljanjem, mislim, Šubićevac, Ražine, ne znam koje gradske četvrti, ali mislim da ćemo u tom dijelu morati dosta uložiti u edukaciju. I taj dio koji se krenio kao pilot projekt je bio, nije onakav kakav bi trebao biti. Znači, iako se taj otpad odlaže u nekim kesama, one bi morale biti biorazgradive, a onda imate, ne znam, 70 posto kesa od plodina, konzuma, ljudi. Taj biootpad, koji je zbilja biootpad, ostaci hrane u pripremi, znači, ne znam, krumpiri, mrkve i slične stvari koje mogu ići na kompostiranje, kad vam to netko donese u kesi od konzuma, zavezano, što ćete vi s tim? To je, e, znači, taj bi biootpad trebalo odvojeno u posudama bez ikakve ambalaže, ako se ne koristi ova biorazgradiva ambalaža, jel'. A morat ćemo malo više poraditi na tome, evo, i mislim da sad i ove priče oko otpada i da je ministarstvo svjesno toga da, da taj, da će se morati više, da bi uopće postigli ove neke postotke i stupnjeve u reciklaži, da ćemo morati na nacionalnoj razini malo više se posvetiti ovoj biološkoj frakciji otpada koja sad trenutno uništava ovaj otpad, koji bi ipak dobar dio njega mogao završiti na reciklažu. Ali uvijek će ostati onaj jedan ostatni dio koji će trebati drukčije uporabiti, ali to je tema bila čitavo jutro, pa da se ne ponavljamo.
Evo. Hvala. Gospodin Baranović. Evo, kad je već, ovaj, direktor "Bikarca" na dispoziciji, još par stvari. Spomenuto je da se ploha za odlaganje otpada sanirala koristeći trosku iz TEF-a, pa me interesira za koju funkciju ste iskoristili trosku. Drugo, gledajući vašu strukturu prihoda, to sam i maloprije spomenio, a najznačajniji prihod je upravo od Zelenog grada, ako mogu konstatirati. Mislim, aproksimativno 2 milijuna i nešto eura, čini mi se, da vam plaćaju na razini godine, tako nešto. Dakle, taj njihov trošak ugrađen je u cijenu onoga što građani plaćaju, jer naravno da bi oni to mogli platiti, to mora biti alimentirano s nečije strane. Uvijek to završava na poznatoj adresi, potpuno logično, na adresi korisnika usluge, a to su građani i trgovačka društva i pravne osobe grada Šibenika.
E sad, u kontekstu moguće realizacije, jer još uvijek govorimo hipotetski, energane ili spalionice. Jedan od argumenata za gradnju tog objekta je da će se iz sagorijevanja otpada dobivati toplinska i električna energija. To, znači, dovodi vas u situaciju da ćete zapravo, preuzimajući otpad od komunalnih društava, to pretvarati u novce. Ako mogu dobro shvatiti stvari. Pa me interesira da li će se davanja Zelenoga grada smanjiti u određenoj mjeri prema vama ili će čak i nestati, obzirom da će vam oni u svom trošku dovoditi sirovinu na temelju koje ćete vi kroz tehnološki proces raditi energiju, odnosno pare.
To je jedan detalj koji je možda interesantan šibenskoj javnosti u sagledavanju pitanja da li za ili protiv. E, to, Šormario, ja postavljam, e, ja postavljam pitanje, vi možete još kao stručna osoba. Ja sam vrlo skeptičan što se tiče tog projekta, pa me interesira što više detalja. I pitanje edukacije. Da, točno je da mi zapravo sustavno na toj edukaciji, ne znam koliko radimo, jer ja kao građanin nisam primijetio. Sad ću ja postaviti jedno pitanje koje će vas možda na prvu šokirati. Koliko je razreda osnovne škole, osnovnih škola sa područja grada Šibenika organizirano posjetilo u organizaciji ravnatelja škola vaš centar, da ih stručni ljudi iz vašeg kolektiva upoznaju sa problemom ekologije, odlaganja otpada, zbrinjavanja otpada i tako dalje? Vrijeme brzo prolazi, jer oni koji su sad u osnovnoj školi, za 7, 8 godina će možda već neki od njih biti pater familiasi, ili, odnosno, imat će. Svojoj obitelji, producirat će kroz te obitelji određene količine otpada. Držim da mi kao zajednica trebamo poduzeti one mjere koje nisu financijski teretne, a koje mogu dati rezultate. Pa mi odgovorite na pitanje: da li postoji određena suradnja između Odjela za društvene djelatnosti, odnosno osnovnih škola u gradu Šibeniku, na edukaciji i izobrazbi mlađih generacija vezano uz ovu vrlo problematičnu kategoriju? Eto, hvala lijepa. Hvala.
Gospodine Podrug. Hvala, gospodine Vijećniče. Evo ovako, dosta pitanja, a mislim da ću se sjetiti svega. Prvo, Troska. Ministarstvo raspisalo je natječaj za sanaciju odlagališta koja se visojno koriste, ili odlagališnih ploha, koja su financirana iz ovoga Plana otpornosti i oporavka. Mi smo se na taj natječaj javili, prošli, odobrena su nam sredstva, s tim da smo kod predaje prijave, znači, bili dužni dostaviti glavni projekt i građevinsku dozvolu, s troškovnikom. Znači, vrlo transparentno. Zašto to govorim? Zato jer smo vrlo transparentno i javno kazali da grad Šibenik ima dva komunalna problema. Jedan je Troska na području TEF-a koja je imala status indiferentnog materijala. Drugi je iskop u vojarni, kamenog materijala, koji je nastao kod nekih građevinskih radova na području grada i poljane, i aglomeracije, i svega toga skupa. U razgovoru s projektantom smo komunicirali te dvije teme. On je to uvrstio u troškovnik i to smo javno prijavili, i to nam je odobreno. Taj materijal, s obzirom da je sad kod sanacije došlo do preslagivanja materijala po glavnom projektu, i s obzirom da, a znate da je otpad jedna heterogena masa koja je vrlo nepravilna, i pogotovo kad se prekopaje nakon što je stroj za suzbijanje to godinama na jedan drugačiji način suzbija, i taj materijal smo iskoristili za izravnanje tih površina, jer na taj sam materijal dolaze geomreže, vodonepropusne folije, rekultivirajući sloj, znači, koji će kompletno tu plohu zatvoriti na način da ona više neće biti pod utjecajem atmosfere, ni zraka, ni vode, kako, ovaj, ne bi voda dolazila kroz tijelo, iako je projektna donji brtveni sloj također napravljen po projektu.
Tako što se tiče odlaganja na Bikarcu, ono je garantirano vrlo sigurno, i te vode sigurno se neće preciđivati u krško tlo. Dalje, škola i edukacije. Ovako, prve godine 2022., kad smo mi krenuli s radom, jedno vrijeme je to tako krenulo da smo mi mislili zaposliti turističkog vodiča tamo. Znači, i škole, i vrtići, i fakultet iz Splita, naša gimnazija, Društvo arhitekata inženjera Dalmacije. Zbilja smo imali onaj veliki interes, jer je to bio prvi centar u Dalmaciji, među prva tri u Hrvatskoj, i iz ovog vode područja ljude je jako zanimalo kako to izgleda, kako funkcionira, i zbilja smo imali, ovaj, dosta posjeta, i razgovarali smo i s djecom i s odraslima, sa svima. Međutim, evo, da budem iskren, kako vrijeme odmiče, to je malo splasnulo. Sad, da li bi mogli opet poraditi na tome da se opet, možda, inicijativa krene s naše strane ili preko ureda, pa da recikliramo te posjete, jer, evo, bit ću iskren, smali nas je to. I ne znam još, jeste li nešto pitali, da niste?
Da. Podsjetit ću vas. Pare. Za pare. Evo ovako, ja kad pričam o energetskoj uporabi, i evo, i to, i gospodin Tiho, znam, sudjeluje tu ispred grada, znači, mi, ako budemo to gradili, kad budemo imali dokumentaciju, mi ćemo graditi postrojenje za energetsku oporabu otpada. Mi nećemo raditi postrojenja za proizvodnju energije. I mi se tako ne deklariramo. Znači, ali nusprodukt toga je velika količina energije. Sadašnja procjena govori da bi tu bilo nekih 11 megavata samo električne energije, što je na godišnjoj razini preko 100.000 megavata, i, ne znam, po sadašnjim cijenama vjerojatno preko 10 milijuna eura energije. Plus toplinska energija koja je duplo veća od električne energije. Međutim, evo, to će biti sve prikazano u našoj studiji izvodivosti koja, kad je mi prihvatimo, ćemo je javno objaviti, kao što je gradonačelnik rekao, i studiju utjecaja na okoliš, i sve druge dokumente, koji će doći vama vijećnicima. A i ja se posebno zalažem čitave javnosti, jer da se, ovaj, i ovdje imam osjećaj nekad da se namjerno koristi spalionica otpada, što je potpuno krivo. Znači, niti će u našu energantu dolaziti otpad, niti smo mi spalionica otpada. Ako ova dokumentacija bude prihvaćena od strane javnog tijela koje će o tome odlučiti, i volje građana, onda će to biti postrojenje za energetsku oporabu otpada, koje će zaprimati gorivi dio iz, nastao iz obrade mješnog otpada. I ništa drugo. I iz šumarstva, mulj, i ove kategorije otpada koje su pogodne za energetsku oporabu.
Eto. Nadam se da. Dobro. Ako ja mogu shvatiti. Molim vas, nemojmo, nemojmo iz klupa, nije, ovaj, stvar rasprave. Imate pravo se riješiti. Pa, ovaj, da, da ne komuniciramo ovako, ovaj, na jedan način koji, eto, ne bi bio prikladan. Ima li daljnjih pitanja? Ako nema, zaključio bih raspravu u ovoj točci. I primili smo na znanje ovo izvješće, i kao takvo je prihvaćeno. Idemo dalje. Sljedeće je na redu Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik. Javio se kolega Slavica. Izvješće o poslovanju ove naše komunalne tvrtke. Izvolite. Vodovod je od 01.11.2025. uveo novi cjenik vodnih usluga. Prema izvještaju, samo u posljednja 2 mjeseca 2025. godine, po toj osnovi, ostvareno je 700.000 eura dodatnih prihoda. Istodobno je društvo cijelu 2025. godinu završilo s dobiti od svega 18.000 eura, što je čak 38% manje nego godinu ranije. Možete li, možete li, direktor Vodovoda konkretno objasniti gdje je završio prihod ostvaren, povećanje cijene vode, i koliki dodatni prihod od tog cjenika očekujete u punoj 2026. godini? Hvala, gospodine Štrka, direktor trgovačkog društva. Dakle, u odnosu na postavljeno pitanje, prije nego što odgovorim, napomenut ću da smo mi u toj godini podigli, dakle, cijenu vode, je li, ali isto tako smo godinu prije, u 12. mjesecu, podigli cijenu, odnosno podigli plaće zaposlenika, uz suglasnost skupštine društva, za 20%. Glavni razlog je bio, pored malih plaća u to vrijeme, i uredba koja je tada, u to vrijeme, nadolazila o visini minimalne plaće, koja bi, da je ostala, ovaj, bez povećanja od 20%, značilo 70-ak radnika tu negdje da rade ispod minimuma, je li.
I u prošloj godini je izvršeno i pripajanje, kao što ste vidjeli u izvješću trgovačkog društva s područja Drniša, Rad d.o.o., koji jeugašen pripojen Šibenskom vodovodu, temeljem odredbi Zakona o vodnim uslugama i vodne reforme. I to za posljedicu ima svoje razloge, koje se reflektira i na izvješće poslovanje, ne samo za prošlu 25., nego će to biti i u ovoj 26. godini, kada još pridodamo činjenicu da će se, odnosno da je pripojeno komunalno poduzeće d.o.o. iz Knina, je li. Hvala. Kolega Slavica, pa kolega Bananić. Još samo jedno pitanje. Prema izvještaju, Vodovod je 25. ostvario čak 22 milijuna eura pozitivnog novčanog toka iz poslovnih aktivnosti, ali mu je istodobno novac na računima smanjen za oko 2,58 milijuna eura. Kratkoročne obveze povećane su za gotovo 2 milijuna eura, a društvo je uzelo i 1,5 milijuna eura kratkoročnog kredita. Uprava pritom upozorava sama na povećani rizik likvidnosti. Kako je moguće da društvo s 22 milijuna eura pozitivnog novčanog toka iz poslovanja treba dodatno kratkoročno zaduživanje, i postoji li rizik da će, zbog investicija i povećanih troškova, biti potrebna nova zaduživanja? Hvala. Hvala, kolega Štrka.
Dakle, u to vrijeme, kada je rađen izvještaj, kada je podizan kredit, to je bio predmet naše skupštine, koja je, naravno, dala suglasnost na to sve skupa. Bili smo u situaciji da naknada za razvoj, koja se prikuplja u iznosu od tadašnje 2 kune na području grada Šibenika, nije bila dostatna uslijed velikih aktivnosti, investicijskih aktivnosti koje smo imali, i plaćanja učešća u europskim projektima, kao i praćenje razvoja grada s novim dionicama cjevovoda vode i odvodnje. Upravo zbog toga, a to je već bilo i prezentirano, jedan od glavnih i većih, većih stavki unutar tog kredita koji nam je bio potreban je provođenje projekta MPO-a, odnosno dijela koji se odnosio na izgradnju uređaja za pročišćavanje na području Zatona. Naime, tada je bila situacija da smo imali ugovoreni MPO na iznos od 2,2 milijuna eura, otprilike. Točne brojke ću vam dati, otprilike ću govoriti sada, ako je potrebno. Gdje smo išli u javnu nabavu, kada, po meni, u najgore vrijeme, divljale su cijene na tržištu, i došli smo u situaciju da smo imali jednu jedinu ponudu na 4 milijuna eura za sam uređaj. MPO i ugovor iz MPO-a su predviđale da svu razliku izvan procijenjene vrijednosti isporučitelj mora snositi sam. Međutim, nismo htjeli odustati, napravili, poništili smo tu konkretnu nabavu zbog velike razlike u procijenjenoj vrijednosti. Na neki način smo i prekrajali projekt i, ovaj, raspisali novu javnu nabavu i postigli novu cijenu za 3,6 milijuna eura.
I dalje je to bio ogroman trošak na rashodovnoj strani za naknadu za razvoj grada Šibenika, gdje nam je ta razlika, uz ove ostale što sam naveo, stvari za provođenje europskih projekata, to je podizanje učešća sa 8,5% na 12%, misleći pritom na solarno sušenje i rekonstrukciju i dogradnju uređaja za pročišćavanje. I to je skupština odobrila kratkoročni revolving kredit u iznosu od, čini mi se, 3 milijuna i 600, ili 3 milijuna i 900 tisuća eura, koji se konzumira ovisno o, da, ovisno o ispostavljenoj situaciji izvođača na svim gradilištima, je li. Međutim, tu moram pripomenuti sada da smo mi u, čini mi se, trećem ili četvrtom mjesecu aplicirali jedan projekt na takozvani javni poziv MPO-3, gdje smo mi uspješno, ovaj, dobili, dobili tu aplikaciju, odnosno ja sam sklopio ugovor ispred Vodovoda s Ministarstvom, gdje isto to Ministarstvo nam daje dodatnih, odnosno novih, ukupno 4 milijuna eura, koje ćemo biti učešće od 10%, nešto malo više od 10%, gdje ćemo dobiti malo manje od 4 milijuna eura povrata tih, tih sredstava, koje ćemo mi, evo, možemo sad već slobodno reći, preusmjeriti za pokrivanje ostalih troškova i ostalih hitnoća koje imamo, primjerice poput izgradnje vodopskrbnog sustava naselja Vrsno, obzirom na činjenicu da tu imamo građevinske dozvole i imovinsko-pravne odnose riješene, kao i svu potrebitu dokumentaciju, je li. Hvala, kolega Bananić. Ako treba podrobnije, ja ću ove. Pismen put.
Hvala lijepa. Par stvari iz djelokruga vašeg poduzeća, da ih prođemo. Ako nešto ne možete odgovoriti trenutno, ad hoc, možete i u pismenoj formi. Interesira me kakvo je stanje s gubicima u vodovodnoj mreži, s posebnim osvrtom na staru gradsku jezgru grada Šibenika. Drugo je pitanje vezano uz vašu infrastrukturu, opet se vraćam, ne samo na uži dio grada Šibenika, ovdje je pitan generalno. U kojoj mjeri su još uvijek prisutne vodovodne cijevi u distributivnoj mreži izrađene od salonita, obzirom da se radi o materijalu koji je baziran na azbestu,
i da se radi o ugrozi, dugoročnoj ugrozi zdravlja građana ovoga grada? Koliko još imate takvih cijevi u zemlji? Kad ih i do kog roka mislite eliminirati? Jedno pitanje vezano uz zadovoljstvo da se realizira projekt ili se realizira projekt kolektora u Zatonu, o kojem smo još, kolega Dukić i ja, u davna vremena razgovarali, koji se davno počeo pripremati, eto, Bogu hvala, mislim da je to pri kraju ili je gotovo? Pri kraju, da. I to je, gledano s aspekta zaštite okoliša i zdravlja stanovnika, ove stvari u Krke, a i nekih drugih gospodarskih djelatnosti, pitanje od velikog značaja. Dobro da je to riješeno u Zatonu, ali ostaje pitanje rasline. Da li planirate takav sustav za raslinu? Kad ga planirate? Ako ga planirate, do kad bi Raslinjani mogli doživjeti da imaju isti položaj, istu poziciju koju imaju, Bogu hvala, evo, Zatonjani, konačno. Isto tako,
Žaborić, jedan prostor koji u kontekstu izgrađenosti dinamično ide naprijed, raste, sve veći broj stambenih jedinica, sve veći broj smještajnih turističkih jedinica koje počivaju na Crnim Jablama, je li. Nadam se, priželjkujem da tu budete brzi i uspješni, kad bi mogli očekivati tu fazu kao jednu od zadnjih faza planirane aglomeracije o kojoj ste u javnosti komunicirali, koja se, Bogu hvala, u ovih zadnjih dva desetljeća u velikoj mjeri realizirala. Eto, toliko. Hvala lijepo. Hvala vam, gospodine Štrka. Izvolite odgovoriti. Prvo je pitanje bilo vezano za gubitke, je li tako? Dakle,
ovako ću pokušati objasniti, to je ono što znam napamet, ako bude potrebe, pisano ću vam dati. Dakle, prije samog postupaka pripajanja i preuzimanja preostalog dijela uslužnog područja Drniša i Knina, mi imamo dva izvora, imamo više izvorišta, dva glavna izvorišta. Jedan je takozvani Jaruga, odnosno to je najbitnije izvorište na slapovima Krke. Tu su gubici u tom sustavu 43% bili. Govorim o podacima koji su stari možda godinu dana, otprilike. Kada tome pridodamo Miljacku, koja je isto tako naše uslužno područje, koje služi za opskrbu općine Promina i Kistanje dalje, taj podatak se penje na 40, manje od 50%, otprilike, je li. E sad, kada smo preuzeli sustave ovih Knina i Drniša, koliki će to postotak biti, ja to u ovom trenutku ne znam. Znam samo da područje Knina i Kninsko komunalno poduzeće ima ogromne gubitke. To će se sigurno reflektirati na nas. Međutim,
iz razgovora s resornim ministarstvom, Hrvatskim vodama i svim institucijama, nekakav novi europski naglasak novih investicija je na smanjenje gubitaka, je li. I u tom smislu smo dobili obvezu za izrade akcijskih planova, ne samo mi, nego svi isporučitelji, odnosno objedinjeni isporučitelji. Mi smo taj akcijski plan, proveli smo nabavu, izradili smo akcijski plan i on je težak nekih 100 milijuna eura, je li. On je zamišljen po principu 5 plus 5, dakle, kad se prvo utvrdi stvarno stanje, nacrta se, isprojektira se, da se tako izrazim. I mislim da će tu Europa sigurno dati nekakav fond da bi smanjili te gubitke, odnosno izmijenili ove glavne cjevovode koji su stariji i više od 50 godina, je li. Samim time mogu vam dati, nastaviti dalje za treće pitanje koje ste postavili vezano za salonit. Naši podaci kažu da ima nekih od 5 do 10% takve mreže. Međutim, oni se saniraju, naravno, interventno, ovisno o mogućnostima. Zadnja aktualna takva izmjena će biti na području Zatona. Ne ovo što se tiče uređaja za pročišćavanje aglomeracije, nego projekt koji provodimo s gradom Šibenikom, to je novi pristupni put od vodospreme prema Zatonu, odnosno novi dovod vode u područje Zatona. Što sada nije slučaj, dolazi s druge strane, upravo taj, putem tog salonita, i ta dionica će biti ukinuta izgradnjom ovog projekta, vrijednog našeg dijela, kad kažem našeg, mislim na vodovoda, oko nekih 700.000 eura, je li.
Tako da sve ostale cjevovode koji su takve vrste, sigurno da ih razmatramo i gledamo s pojedinim lokalnim jedinicama, s upravom, ovisno o mogućnostima, da se ukidaju, mijenjaju i stavljaju najsuvremenije cijevi, duktili i šta već ide, odgovarajuće područje. Pitanje aglomeracija, moram napomenuti, dakle, vodovod Šibenik ne upravlja, naravno, samo gradom Šibenikom, već je to puno šire područje, puno veći broj gradova i općina, konkretno 21. Ono što smo mi činili, napravili, to je, dakle, Šibenska aglomeracija, da se ne ponavljam, dio je završen što se tiče mreže, ova dva druga dijela Šibenske aglomeracije su pri završetku, odnosno i dalje su u tijeku. Druga velika aglomeracija, veća od Šibenika i obimom i financijski, to je aglomeracija Vodica-Tribunj-Srima, koja je pripremana godinama, koja je rezultirala da smo mi, po mojim saznanjima, prvi u Hrvatskoj potpisali taj ugovor u vrijednosti od 120 milijuna eura. Treća aglomeracija je takozvana aglomeracija Pirovac-Tisna-Jezera, isto tako ogromnog obima, pa čak mislim da je veća i od Vodica, isto tako tu negdje procjenjene vrijednosti. Četvrta aglomeracija gdje smo isto tako spremni, a to je aglomeracija Rogoznica-Sjever-Jug, doduše manjeg obima i manje procjenjene vrijednosti. To su ogromni postupci koji su zahtijevali ogroman rad, od ishodovanja građevinskih dozvola, raznih rješenja ministarstva, rješavanja tisuće i tisuće imovinsko-pravnih čestica, poslova i svega onoga što ide uz to. U konačnici je rezultiralo da smo na pozivu koje je bilo otvoreno do kraja prošle godine se prijavili i tu smo, po meni, dobro stojimo, obzirom na činjenicu da su Vodice-Tribunj-Srima već ugovorene do kraja godine, ako ne možda malo kasnije, po nekim mojim neslužbenim informacijama, bit će ugovorene i ove ostala dva projekta.
Zašto to govorim? Zato što je to iznimno opsežno. Mi nemamo kapacitete da možemo pokrivati sve odjednom, a to ne znači da ne radimo ni na ostalim aglomeracijama. Konkretno što se tiče Rasline, koje ste me pitali, tu smo se isto tako pokrenuli, napravili smo određenu projektnu dokumentaciju, odnosno idejna rješenja. Ono je zamišljeno s tehničkog aspekta da bude u suradnji s općinom Bilice, jer će biti aglomeracija općine Bilice i Raslina. I tu imamo uključeno i dvije općine, dakle grad Šibenik i općinu Bilice. Došli smo do točke da smo imali lokacijsku dozvolu, da je trebao biti naručen glavni projekt, to do sada nije učinjeno, je li. Naravno da će se raditi i dalje na tome. Dodatan je ovdje problem ne samo kod ove aglomeracije, nego i kod ostalih, jer od trenutka od kad započnete i donesete odluku i krenete crtati nešto i obuhvaćati kuće, pravilo Europe je ono što je zatečeno na terenu, ali jako velik vremenski period prođe, to je tkivo koje je živo, kuće se u međuvremenu grade i nažalost imamo situacije, dakle tamo je i prošla aglomeracija, imamo situacije da se opet pitanje odvodnje rješava, primjerice na jame ili vodospreme ili šta god, je li. Tako da se to stalno nadograđuje, nadopunjuje. U istom duhu je i Žaborić. On nije pokrenut ništa, nikakvi koraci u ovom smislu kao ove prethodne aglomeracije koje sam navodio, ali iduća aglomeracija, ono što se intenzivno razgovara, ja u suradnji s gradonačelnikom, a i na skupštini, je priprema za koncept, idejno rješenje i znalaženje novaca za područje Žaborića i onoga što nije pokriveno kanalizacijskom mrežom, vodovodom.
Jesam još šta zaboravio? Hvala. Hvala. Ima li daljnjih postojećih pitanja? Ako ne, zaključujemo ovu točku dnevnog reda i primili smo na znanje i ovo izvješće. Idemo na sljedeće, a to je izvješće trgovačkog društva Pod i d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i primili smo na znanje ovo izvješće. Zatim imamo izvješće tvrtke Batižele d.o.o. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i primili smo na znanje i ovu točku. I onda idemo na 25. točku, a to je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu gradonačelnika za razdoblje siječanj-lipan 2026. Otvaram raspravu. Kolegica Šinti se javila.
Ja bih možda samo načelno rekla nešto o formi ovoga izvješća gradonačelnika za sam početak. Dakle, radi se o izvješću koje nam se dostavlja periodično na gradsko vijeće, a koje je de facto uvijek isto i ne čini razliku između onoga što je prošlo i onoga što je novo nastalo, izvješće za određeni period u kojem se o nečemu izvještava. Dakle, većina pročelnika koji, pretpostavljam, pripremaju svoj dio ovoga izvješća, zapravo samo nadopunjuju one aktivnosti od nekog vremena kad su to prvi puta napravili. Pa onda, nažalost, imamo jako puno pogreški, jer je ono preobimno, ne govori ništa o posljednjih šest mjeseci, već govori nekad i o periodu od pet, šest, sedam godina. I jasno je da onda u toj šumi informacija se potkradaju različite pogreške. Pa tako mogu primijetiti da u pojedinim odjelima imamo netočne informacije ili zbunjujuće informacije. Imamo situaciju u kojoj se, na primjer, o 2026. godini izvještava prije izvještaja koji se odnosi na 2025. godinu. Energetske obnove škola smo prijavili na natječaje za 2025. godinu za energetske obnove i slično. Pa evo, ovako vrlo načelno, bilo bi možda bolje ili zgodnije kad bismo za određeni period imali izvješće gradonačelnika samo za taj period ili da se jasno razluči što je novo, a što je staro. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih diskuta? Kolega Slavica se javio.
U izvješću se spominju i parkinzi, pa samo jedno malo pitanje. U studenom prošle godine pročelnica Roša Dulibić u izjavi za medije, najavljujući osnivanje nove tvrtke Obale i plaže Šibenik, otvorila je pitanje naplate parkinga na Jadri. Ovim putem citiram njenu izjavu: "Trenutačno na Jadri parkira onaj tko ima i onaj tko nema veze s Jadrom." Dakle, moj zaključak je da na Jadri treba uvesti plaćanje parkinga. S druge strane, devet mjeseci kasnije, novoimenovana direktorica tvrtke Obale i plaže Šibenik, Katarina Tomasini Marić, u medijima izjavljuje potpuno suprotno, da im namjera nije postojeće besplatne sadržaje pretvoriti u izvor prihoda, te izričito naglašava da se neće naplaćivati sadržaji koji su građanima do sad bili besplatni, od tuševa pa sve do parkirališta. S obzirom na ove oprečne stavove, oni koji upravljaju Šibenikom, zanima me hoće li na Jadri biti uvedena naplata parkinga ili će parking kao i do sad ostati besplatan. Hvala lijepa.
Hvala. Gradonačelnik Jadra Vuković, odgovor. Poštovani vijećniče, ono što je sigurno da će se na Jadri napraviti je rekonstrukcija plažnog područja Jadrije i pripremamo sada prvu fazu obnove kabina. Naravno, to će ići u nekoliko faza, prilagođeno specifičnosti same lokacije. Naravno, ne pada nam na pamet da spriječimo ili upropastimo ljetnu sezonu, odnosno kupališnu sezonu, jer je to uglavnom naše domicilno stanovništvo. Ono što se na Jadri radi, a radi se već nekoliko godina, uvođenje reda i uveden je red, pa će biti uveden red i na parkingu. Podsjećam vas da je riješen problem ilegalnog vezivanja u Lučici na Jadri, s tim upravlja Županijska lučka uprava i uvela je red, da je upravo u tijeku ishodovanje i početak radova na Lučici, na potezu od Mula kao pristaništa prema Gušnoj uvali, gdje će se ponovo uvesti red u vezivanje brodica. Da smo mi u ovim mandatima s Hrvatskim šumama izveli geodetsku snimku Jadrije, ucrtali sve javne ceste i puteve, parcelizirali o trošku Hrvatskih šuma, omogućili obročnu otplatu po zaštićenoj cijeni nelegalno uzurpiranog zemljišta i time pokrenuli proces legalizacije, da je obnovljen najveći dio plažnog područja, famozne takozvane ploče, da se, ponavljam, ide u obnovu dijela koji je najdelikatniji, jer je i zaštićeno kulturno dobro i poštujemo stroge naputke konzervatorskog odjela. Naravno da u sklopu toga će se regulirati i parkirališni prostor. Definitivno nemojmo brkati pojam parkirališta i pojam pristupanja samoj plaži.
Imate tu situaciju na rezalištu u kojem parking zaista služi funkciji plaže i on se ne naplaćuje. To će biti princip i na Jadri. Ono što je u funkciji plaže, to se neće naplaćivati, ali ono što je u funkciji komercijalne djelatnosti pojedinaca, jer i na Jadri smo, nažalost, svjedoci gradnje koja nije samo ljetovanje obitelji, nego je praktički izvor biznisa i zarade, to će se posebno regulirati. To su sve radne teze još sada. Dakle, onog trenutka kad to bude aktuelno, o tome ćemo raspravljati, ali sasvim sigurno da će se ići u proširenje parkirališnog područja onoliko koliko to bude moguće s obzirom na specifične imovinske odnose. Hvala. Ima li daljnjih govornika? Kolega Baranović, vidim da se javlja. Izvolite.
Kratkoću se samo dotaknuti točnosti ovog izvješća koja je, nažalost, nas gradskih vijećnika i ljudi koji vole ovaj grad, postala čak predmetom posmijeha na društvenim mrežama i u kafićima i tako dalje. Pa ću samo apelirati da stručne službe i pročelnici u sastavljanju tih dokumenata vode računa da ne izlažu gradonačelnika neugodnim komentarima, jer je izvješće odista ima vrlo vidljivih grešaka. Tijekom današnje rasprave gradonačelnik se osvrnuo na jedno od mojih vijećničkih pitanja kad je u pitanju dostupnost svih lokacija, svih više stambenih zgrada u gradu vozilima interventnih službi i on rješenje vidi u naplati parkiranja na kompletnom području grada Šibenika. Ja ne znam jesmo li u ovoj sali svjesni da ako bi podržali tu političku ideju, da bi uveli jedan novi namet svim građanima ovoga grada. Je li pitanje regulacije prometa u mirovanju isključivo rješivo slanjem, kao što je bilo nedavno prije koju godinu uvođenjem kamera 20 i nešto tisuća kazni, tako da su poštari padali od iznemoglosti? Je li rješivo samo isključivo na način da građanima uvedemo još jedan trošak? Razmišljamo li mi gdje je kraj? Sve na teret građana. Ne slažem se s tom idejom. Dopuštam gospodu u demokratskom društvu i sustavu da vi imate u vlasti drukčija rješenja. E sad, sam malo u jednoj situaciji zbunjenosti. S jedne strane gradonačelnik zagovara da naplatimo sva parkirna mjesta obuhvatu grada, ali s druge strane imamo pitanja javnosti na koja se odgovara gotovo direktno da neće biti naplate, recimo, na parkiralištima koja gravitiraju kupanju.
Možemo li biti odista sigurni da se neće to naplaćivati? I iz ovog izvješća gradonačelnika ne mogu iščitati koje se aktivnosti poduzimaju za riješiti jedno bitno pitanje u funkcioniranju ovoga grada, a to je sveobuhvatna skrb o starijim i nemoćnim osobama koja uključuje određene servise poput onog centra gdje gerijatrijske gerontodomaćice obilazu, pomažu, što je u svakom slučaju za svaku pohvalu i to je jedna funkcija ovoga grada javna koja se dešava već 20-ak godina. Međutim, mi imamo, dame i gospodo, dramatičnu situaciju s onima koji traže specijalističku skrb, stvarnu brigu,
24-satnu brigu. Imamo starce o kojima njihove obitelji nisu u situaciji da brinu. Imamo otvoreno pitanje nedostatka kapaciteta u aktualnom, trenutno onom Cvjetnom domu kojim trenutno ravna moj kolega. Pa mene interesira stav gradonačelnika da li grad Šibenik u suradnji eventualno sa županijom može shvatiti hitnost tog problema i može li nešto početi raditi sad. Najave, uz dužno poštovanje gospodina gradonačelnika, najave da ćemo to pitanje rješavati kad napravimo novu bolnicu su, realno gledajući, na dugom štapu. Bit ću sretan starac ako doživim da me se u toj novoj bolnici jednog dana bude tretiralo, naravno sukladno godinama koje ću tad imati, jer u realizaciji takvih projekata postoji niz stvari koje to
vezuju uz dugi niz godina. Dakle, uz svu želju da taj projekt se realizira što prije, kao Šibenčanin moram biti politički realan i znati da se bolnica neće napraviti ni za godinu, ni za dvije, ni za tri, vrlo vjerojatno ni za pet. A onda kad se napravi nova bolnica i kad izvršimo transfer svih službi aktualne županijske bolnice, opće bolnice Šibenik u prostore nove, onda nam se tek otvara prostorna pretpostavka da tamo nešto rješavamo ili da rješavamo u sklopu napuštenih objekata. Mi imamo dramu u kojoj na razini jedne godine
participiraju, ja bih rekao, ne deseci obitelji na području grada Šibenika, nego stotine obitelji. Imamo jako, jako tešku situaciju po tom pitanju, pa ću izraziti za kraj svoje nezadovoljstvo idejom da pitanje parkiranja i dostupnosti na pojedinim točkama hitnim službama rješavamo uvođenjem novog općeg nameta za sve građane ovoga grada, jer nema gotovo čovjeka koji nema, odnosno nema obitelji koja nema bar jedno auto. I isto tako ću biti jako sretan ako u sljedećem izvješću o radu gradonačelnika do godine budemo mogli primijetiti da je bar nešto konkretno započeto po pitanju skrbi o najstarijim nemoćnim stanovnicima ovoga grada, jer vidi vraga, uspješan smo grad. Imamo problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti najmlađih, pa nam veterani medicinske struke još uvijek drže dječji dispanzer na svojim plećima.
I imamo situaciju u kojoj ne skrbimo, nemojmo se lagati, nazovimo to pravim imenom, ne skrbimo na adekvatan način o starosti grada Šibenika. I u svom odgovoru mi gradonačelnik može reći da sam patetičan, što će vrlo vjerojatno iskoristiti poznavajući ga. Može reći da to nije odgovornost grada Šibenika, jer je formalno Dom Cvjetni u županijskoj ingerenciji, ali sukladno zakonu trenutno nema nikakvih zapreka da grad Šibenik počne novce investirati po prioritetima. Prioritet je vrlo bitna disciplina u politici, dame i gospodo. Uspostaviti realne, ispravne prioritete i sukladno njima trošiti javni novac. Ako je mogla, općina bi skupija.
A kao zastupnik Hrvatskog sabora, bivši, dobro sam prošao devetu izbornu jedinicu i znam koja tamo sirotinja živi. Ako su mogli oni povući sredstva iz za to posebnog fonda i upustiti se u gradnju staračkog doma, ako je to mogao grad Drniš, ako je to mogla čak bez vanjskih financijskih sredstava do sad, barem tako navodi aktualni načelnik općine i općina Primošte, onda je stvarno za svaku samokritiku i za svaku razinu zabrinutosti činjenica da grad Šibenik to drži na distanci. Hvala lijepa. Hvala. Gradonačelnik će odgovoriti na pitanja. Kao što vidite, danas vas nisam upućivao na to da se držite nekog okvira vremena koji svaki vijećnik ima na raspolaganju iz jednostavnog razloga da ne napinjemo neku atmosferu, ali vas molim da malo ne razvlačimo diskusiju. Možemo nešto reći u kratkom, jer se puno toga može kazati ne u dugom. Evo, hvala lijepo. Ja ću biti kratak. Dakle, standardno dezinformiranje javnosti. Pa ja se vraćam na početak sjednice. Ako imate problem s demencijom, imamo snimku. Dakle, ja sam na početku rekao, u suradnji s gradskim četvrtima i mjesnim odborima, ono što građani traže kao rješenje, grad će im biti partner. Ako građanin kaže da u kvartu u kojem živi, u zgradi u kojoj živi, neće da se naplaćuje parkiranje, da se... Nemojte trebati dizati ruku. Možete mene demantirati. Gospodine, samo malo. Vi ćete kasnije. Vi imate pravo kad ja završim.
Sad nemate pravo, kao što me sad prekidate. Nadalje, svaka javna površina se naplaćuje. Ugostiteljima naplatimo stol kad je ispred kafića koristi, a vi zastupate tezu o neredu, neorganiziranosti na javnim površinama. To je ono što sad imate u svakoj, pogotovo velikim gradskim četvrtima, ali tako je i u Docu. Praktički imate nered zbog nereguliranosti korištenja javne površine. Parkiranje je djelatnost koja koristi javnu površinu. Ja ću vas podsjetiti, jedna vrlo razvijena kultura i država Japan ima pravilo u kojem ne možete kupiti automobil ako nemate osiguran javni parking. A nasuprot toga mi imamo privatne garaže u kojima stoje drva, a automobil stoji ispred garaže na javnoj površini. I vraćam se nazad. Ništa se neće napraviti na način da se nametne ljudima kojima je to prirodni okoliš, da je to sredina u kojoj žive. Ako oni kažu da ne žele promjene, neće ih biti. Ako oni kažu da se samo ucrtaju parkirališni prostori, mi ćemo ih ucrtati bez naplate. Ako građani u suradnji s lokalnom samoupravom kažu da žele uz zaštićene one kojima je to mjesto boravka ili prebivalište imati organizirani parking, imat će ga. I to smo radili do sada. Nigdje nije nametnuto rješenje. Ali, naravno, postoji obveza održavanja komunalnog reda koji će se provoditi tako kako će se provoditi. Što se tiče skrbi za starije i nemoćne, dakle, ja vama predlažem, odredite lokaciju, napravite idejno rješenje staračkog doma određenog kapaciteta, ali mi podnesite i financijski fino elaborirano na koji način će se to financirati, kolika će biti cijena smještaja, ovisno o kategoriji korisnika, pokretni, nepokretni, ima medicinsku skrb i nema medicinsku skrb.
Kad napravite to, na primjer, recimo, jednog doma kapaciteta 100 korisnika, koliko će to koštati, tko će to sufinancirati i tko će to platiti. Ponavljam, to nije u osnivačkim pravima grada Šibenika. To su osnivačka prava županije. Dakle, posebni fondovi postoje za područja koja nemaju određenu razvijenost i to se financira na drugačiji način. I treće, nova bolnica ide savršenim tempom, puno brže nego što smo mi očekivali. Ekipa iz bolnice je i sada u Zagrebu, a bili su i prije desetak dana. I tu smo baštinili ili profitirali upravo našom logikom. Želimo biti spremni u svakom trenutku i to se i desilo u slučaju bolnice. Za razliku od nekih drugih sredina koje planiraju gradnju nove bolnice, nisu se puno makli. Šibenik je riješio sve probleme, uključujući i parcelu, i način prometne povezanosti, i način opskrbe strujom, odvodnjom i tako dalje. I s obzirom da se financira najvjerojatnije europskim novcima koja se koriste u određenom proračunskom razdoblju, nama su stavljena na raspolaganje relativno velika sredstva koja će ubrzati taj tempo. Treće, naravno da sada u ovom trenutku, a tko će to umjesto mene rješavati, to ćemo vidjeti, je lokacija postojeće bolnice u kojoj nemate zaštićene pojedinačne objekte, ali imate zaštićenu lokaciju. Ta lokacija ne smije ostati prazna, ta lokacija ne smije biti prepuštena vremenu, ta lokacija ne smije biti komercijalizirana, ta lokacija mora zadržati svoje osnovne karakteristike. De facto park, šumu koja je u okruženju, to je zona rekreacije.
I ja sam javno iznio stav, čak i u direktnom razgovoru s premijerom, da postojeća lokacija mora biti prva ozbiljna bolnica palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj, kapaciteta 200 kreveta. Palijativna bolnica oslobađa 30% kapaciteta akutnih bolnica. Efekt gradnje nove bolnice u Šibeniku je efekt. I, naravno, palijativne skrbi daje efekt još jedne nove bolnice u području Dalmacije, što rješava problem i kliničkih bolnica. Zgrade, neovisne zgrade, nebitno je koje, dio će ih biti prenamijenjen u dom za starije i nemoćne, i to upravo za klijentelu koja su usko vezana za učestalu skrb medicinsku. Dom zdravlja će preuzeti zgradu poliklinike, Zavod za javno zdravstvo je u kontinuitetu u bolničkom krugu. Cvjetni dom preadaptiran u viši standard za ljude i korisnike koji su pokretni, samostalni, dio apartmanskog smještaja za bračne drugove, a naš prijedlog je za Šubićeva da bude takozvana dnevna skrb za starije i nemoćne. Ulaganja minimalna, gotovo nikakva. Naravno da je to priča u suradnji države, županije i grada, jer kroz tu priču bi bila riješena ne samo financijski iznosi za prilagodbu, nego bi bila riješeno i način sufinanciranja korisnika tih kapaciteta. Ono što je uvjetno rečeno u cijeloj Hrvatskoj problem, a i u Europskoj uniji, to je službeni stav o brizi za starije i nemoćne, a to je stav deinstitucionalizacije sustava. I to vi svi znate, jer je bila intencija smanjiti pritisak na institucije, na ustanove koje, nažalost, pogotovo u Europi u kojoj populacija stari, te potrebe rastu enormno, gotovo ih je nemoguće riješiti.
I uvijek je program se svodio na to da stariji i nemoćni, naravno do određene razine, a to je i po meni najbolje rješenje, ostaju u svojim obiteljima, ostaju u svojim domaćinstvima, ali na način da se organizira njihova briga i skrb unutar vlastite obitelji. Grad Šibenik ima točno rješenje za svaki trenutak i taj koncept je vrlo brzo rješiv, puno brže nego koncept da tražimo lokaciju za novi starački dom, iznalazak financijske konstrukcije, projektiranje, stavljanje u funkciju i financiranje doma za starije i nemoćne u organizaciji lokalne samouprave. Napravite kalkulaciju pa ćete vidjeti o čemu pričate. Kolega Baranović, izvolite.
Da je odgovor gradonačelnika bio nešto drukčijeg sadržaja, iz obzira prema vama, bi vrlo vjerojatno preskočio potrebu da se ponovo javim. Postajem pomalo uz dužno poštovanje, stvarno dužno poštovanje, gospodine gradonačelniče, umoran od te priče o dezinformacijama koje ja širim. Pa ćemo krenuti redom. U svom sadašnjem izlaganju ste konstatirali da ja dezinformiram javnost kad kažem da ste vi jutros iznijeli mišljenje i svoj stav. Dakle, rekao sam šta ste vi iskazali kao svoj stav o tome kako bi trebalo riješiti problem. Da, pa dobro, možemo pregledati snimku. Rekli ste da smatrate da bi bilo najprimjerenije na tim lokalitetima uvesti naplatu parkinga, jer u tom slučaju oni koji nisu rezidenti neće tu parkirati aute. Nije točno. Ajmo, ajmo ovu raspravu. Dobro, dopustite da završim. Ajmo ovu raspravu svesti u jednu mjeru. Nemojmo se referirati na neke ranije izjave, jer onda ćemo se svatko od nas sad povući što je tko rekao prije dva sata i repetirati povijest. Bilo je kazano tada da će se rješavati sve u suradnji s lokalnim pučanstvom. Točno, i niste mi dali da dovršim rečenicu. Upravo sam to htio reći, gospodine predsjedniče Gradskog vijeća, ne primjećujem. Tako da dođite do te rečenice. Da, tako je. Da kod kršenja poslovnika koje redovito radi gospodin gradonačelnik tijekom aktualnog sata, njega ne opominjete. Molim vas, molim vas, samo malo rasprave. Ajde, završite svoje. Gospodine gradonačelniče, molim vas, dajmo riječ da završi kolega i da to, ovaj, vidimo što ima za reći.
Hvala lijepa, gospodine predsjedniče Gradskog vijeća. Dakle, točno je da ste to naveli uz uvjet da se s takvim rješenjem usuglase gradske četvrti. To je točno. I to sam imao namjeru dovršiti, ali ste me prekinuli, nažalost. Pitanje pravne osnove za rješavanje skrbi o starijim i nemoćnim osobama, koliko pamtim, nedavno ste to izrekli prije nekih pet minuta, da osnivačka prava ima županija. Ima ih, točno, u kontekstu Cvjetnog doma. Međutim, činjenica je da su jedinice lokalne samouprave na području ove županije, navest ću ih ponovo, grad Drniš, općina Biskupija
i općina Primošten, realizirali takve projekte. Vrlo vjerojatno ih nisu realizirali bez osnivačkih prava, bez pravnog temelja, kako bi, zaboga, im Vlada Republike Hrvatske proslijedila sredstva s kojima su ti objekti napravljeni. Ako za to nema utemeljenja u zakonima Republike Hrvatske, ja moram priznati da sam zbunjen. I treća stvar, okej, ajmo se, recimo, zaustaviti na ovome u dobroj vjeri pa da više ne maltretiramo auditorij s ovim. U dobroj vjeri neću ja govoriti o Biskupiji, nego ću govoriti, recimo, o Primošten. Gospodin Stipe Petrina, tko ga volio ili ne volio, je vrlo inteligentan čovjek, pa je u bratskom Docu napravio starački dom proračunskim sredstvima. Ne europskim, nego proračunskim sredstvima. A znate zašto nije napravljen europskim novcima? Zato što je onda s njima morao upravljati. Išao je proračunskim sredstvima, znate zašto? Zato što je to dao sad u koncesiju u najam. Općina Primošten ne upravlja staračkim domom u bratskom Docu, nego je iznajmljen i s njim upravlja privatna tvrtka.
Žao mi je da se uopće uplićemo u to da neprimjereno, ja bih rekla, nekad raspravljamo jedni s drugima, jer mislim da je interes zajednički i da uvijek u svakoj situaciji u kojoj raspravljamo, bilo o parkingu, bilo o domovima za starije, bilo o školstvu, vrtićima i tako dalje, svi mi gledamo na neki način na istu stranu. Što se tiče samog parkinga, da, točno je da grad Šibenik, i to je već dugogodišnja praksa, ne naplaćuje parking tamo gdje ne postoji inicijativa mjesnog odbora ili grupe građana. Ali isto tako je pitanje, i sad to možemo relativizirati do besvijesti, tko su građani, tko su grupe građana i tko su nam mjesni odbori, odnosno predstavništva u četvrtima. Ja ću samo podsjetiti na jednu situaciju koju imamo na Baldekinu. Na Baldekinu na nogostupu imamo parkiran niz automobila duž čitavog Baldekina. Ti automobili su parkirani na način da između automobila, rasvjetnog stupa i prometnice vi nemate dovoljno prostora da tu prođe osoba s invaliditetom ili žena s kolicima ili muškarac s kolicima ako gura svoje dijete u njima.
Je li to sad odgovornost grupe građana, mjesnog odbora ili komunalnog reda grada Šibenika? Ja neću otvarati još jednu polemiku, ali hoću reći, vrlo je zgodno nekad se pozivati, prebacivati odgovornost na nekoga drugoga, a nekad to i nije zgodno. Ista stvar je vezana za domove za starije. Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, ispravite me ako griješim, propisuje da bilo tko u liniji, bilo Republika Hrvatska, županija ili grad, mogu biti osnivači i stavlja zapravo ingerenciju socijalne skrbi pod kapu samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave. Tako da, naravno da svi možemo prati ruke i govoriti nije moje, nije moje, nije moje, nema novaca, nema prostora, nema ovoga, nema onoga, ali je činjenica i dalje da trenutno demografski, u situaciji u kojoj imamo stare ću populaciju koja ima sve veće i veće potrebe, mi imamo potrebu za možda žurnijim rješavanjem ovoga pitanja nego li je to čekanje da se napravi velika bolnica, što apsolutno svi pozdravljamo. Ja ne znam postoji li iti jedna osoba u gradu Šibeniku koja bi imala nešto protiv nove bolnice i koja bi imala nešto protiv planova za staru bolnicu koji uključuju buduću palijativu i tako dalje. Tako da, evo, apeliram na sve nas, uključujući i samu sebe, da kod ovih situacija koje jesu osjetljive i odnose se na bilo djecu, bilo osobe starije životne dobi, budemo nekako na razini ovdje ovog gradskog vijeća. Hvala. Hvala lijepa.
Gradonačelnik dr. Lovrić. Dakle, ovo što je vijećnica Šintić rekla, nemam ni jedne riječi prigovora. Dakle, to je način rješavanja problema. Baldekin, pa to mi svi vidimo. Parkiranje na nogostupima, sva sreća da su napravljeni, kad su napravljeni i one širine koje su napravljeni, pa to nekako trpi priču. Međutim, na koji način? Naravno da postoji način. Možemo mi to počistiti u roku 24 sata. Gdje će ljudi s tim automobilima? To pretpostavljam da su ljudi iz okolnih velikih zgrada, ležeći neboder, 5-9 katova, Bermude, crveni-plavi neboder. Može li biti transparentnije i demokratskije nego da im kažemo: predložite kako hoćete da uvedemo red? Dakle, mi imamo instrument da uvedemo red. Dajte nam kažite. Je li to garaža, pa ćete čekati dok napravimo garažu? Ne znam di, govorim napamet. Je li to zabrana, pa ćemo kažnjavati? Je li to naplata, ali neka odluče ljudi koji tu stanuju. Tamo i u kvartovima gdje su smogli hrabrosti da se... Naravno, nije to baš prošlo lagano. I oni su se međusobno svađali, dizali su si tenzije, ali je to pokazalo rezultat. Pa pogledajte grad Zagreb. Grad Zagreb vodi tu bitku. Pustimo mi sada političku opciju. Ja uvijek govorim oko smeća, parkiranja, reda, komunalija. Pa kakve to veze ima sa političkim uvjerenjem? To ima veze sa ambicijom da uvedete red. I nije bilo reda dok nije počelo takozvano kvartovsko parkiranje i naplata, pa je bilo pobune da moraju pješačiti 10 ili 15 minuta.
Ali to je izbor. Živiš u Zagrebu, živiš u okolnostima u kojima živiš, odlučio si kupiti auto i šta sad hoćeš još? Da ti javnim novcem lokalna samouprava, država, riješi problem tvog parkiranja. Auto nije nešto što moraš imati. Auto je nešto što možeš imati i financijski i organizacijski, tko hoćeš. Ja vam iskreno mogu reći. Ja sam potekao iz srednjih Bermuda, dakle mi smo de facto susjedi, ali sada živjeti ili moji prijatelji u Zagrebu, u kojima imaju traume parkirati, u kojima ljudi mjesecima ne miču svoj automobil, nego imaju kupu neki mali izraubani, pa ga stavlja bilo di, nije ga briga, jer kad makne se s parkinga, više se ne može vratiti kući. To nije standard. Ja samo nudim rješenje. Ponavljam, rješenje kojeg nećemo s pozicije sile nametati, nego želimo napraviti suradnju s građanima na kojima se to dešava. Ja imam obiteljsku kuću, ja taj problem ne osjećam. Ali vidim što se dešava. Najprije nije lipo vidjeti te automobile na nogostupima. Nisu oni više ni na nogostupima. Oni su sada ispred nekadašnje knjižnice i onog u plavom neboderu. Dakle, spuštaju se niz stepenice. Dakle, ja samo želim da oni koji imaju problem u svojoj kvarti, u svojoj četvrti, predlože rješenje. Ono što oni predlože, mi ćemo razraditi i provesti. Gospodin Baranović, gospodin Slavica.
Ja ću iznijeti, gospodine gradonačelniče, na jedan demokratski i miran način svoje mišljenje i dati jednu sugestiju kako mislim da bi se trenutno moglo riješiti na kritičnim točkama ovaj problem. Problem kompletnog prometa u mirovanju je kompleksan. On se ne može riješiti preko noći. Ja ga osobno ne vidim na način da bi se mogao riješiti dodatnim financijskim opterećenjem ljudima. Vi možda imate, i to je vaše potpuno pravo suprotno mišljenje. Ali ono što se može napraviti, to je da se ispred svakoga portuna, odnosno pred samim ulazom u višestambene objekte, označi vrlo jasno mjesto na kojem je u svakom slučaju zabranjeno ikako parkirati, ako je dovoljno da jedno vozilo interventno može pristupiti u svakom trenutku. I ako sutra prometni redar grada Šibenika zatekne na takvom mjestu parkirano privatno auto, neka se takav vozač kazni, jer ugrožava sigurnost svojih sugrađana. To nije nikakav nerješiv problem. Jedna ideja, imate, recimo, ulica Branitelja Domovinskog rata ili Njegoševe trke, kako mi stariji ga nazivamo, 2A, 2B, 2C, točno se zna di su skale i di triba moći pristupiti ambulantno vozilo, recimo, hitne pomoći. Stavi se to jedno parkirno mjesto, jasno se označi. Jasno se označi da je isključivo dozvoljeno zaustavljati tu vozila interventnih službi, kao što su vatrogasci i hitna pomoć. I onda se vrši nadzor da li se građani toga pridržavaju. Pitanje samog parkiranja, vi kažete neće vam nitko javnim novcem rješavati to pitanje.
Ajmo mi biti realni. Gotovo svi punoljetni građani, gotovo svi, ne svi, ali velika većina, a da ne govorimo na razini obitelji, posjeduju osobno vozilo, a oni su ti koji zapravo plaćanjem propisanih poreznih davanja pune gradski proračun. Zašto oni daju iz svojih plaća i iz plaćanja drugih poreza novce u proračun? Upravo zato da im se tim novcem koji su uplatili, koji mi kolokvijalno nazivamo javni novac, rješavaju infrastrukturni komunalni problemi u onoj mjeri u kojoj se to može. Pa krenimo onda sa razmišljanjem o novim parkiralištima. Krenimo razmišljati kako to riješiti, ako je moguće, naglašavam da financijski ne teretimo dodatno budžete obitelji. Hvala lijepo. Hvala. Javio se gradonačelnik, ostaje još kolega Slavica. Evo da završimo u miru. To u osnovi nije loša ideja, nemam ja ništa protiv toga. Samo, dragi moj Petre, ja ću reći drugi primjer. Kakvi smo mi ljudi? Imamo mi protupožarni put označen, štićen, sa milijun i jednom tablom na Šubićevcu, pa su ljudi vrtove proširili na požarni put, a kamoli da ne parkiraju. Dakle, to je bitka u kojoj mi ginemo. Nemam ja ništa protiv, prihvaćam ideju. Naložit ću komunalnom odjelu, označit ćemo takozvana krizna parkirališta i tako dalje, ali problem je kako će vozilo doći. Nije problem hitna pomoć kad dođe na lokaciju, na adresu. On će parkirati, stati na sred ulice, bez obzira tko će koliko čekati. Problem je pristupa, dostupnosti, jednostavno čistog koridora.
Statistički podaci, nažalost, Šibenik je u jednoj stvari prvi u Hrvatskoj, po zadnjim anketama u zadnje dvije godine. Najveći broj automobila po glavi stanovnika i najveći porast ima Šibenik. Ja ne znam, kao da smo se rodili u auti, kao da nam je sve ne znam koliko daleko. Ali okej, ljudi vole, valjda imaju viška novaca, kupuju. Dakle, mi tu ne možemo napraviti ništa. Ali ponavljam, ovo zaista nije razlog niti tenzija, niti političkog nadmudrivanja. Svaku dobru ideju koju ćemo mi riješiti i uvesti red, ali je dominantno da budu pješački koridori slobodni, da to na neki način bude uljuđeno, urbano i da to izgleda logično, građanski, ja ne odbacujem. S kim ćemo surađivati? Pa s onim ljudima koji na dotičnoj lokaciji, u dotičnom kvartu žive. Ja ne mogu drugačije to izreći. Ali ako je jedino rješenje
naplata, onda ćemo ga morati to primijeniti. Pa pogledajte di kod je besplatno, di mi imamo nered. Evo, uz dužno poštovanje svih mojih kolega u gradskoj upravi, 80% gradske uprave parkira na Šubićevcu. Di? Tako je. I na Baldekinu. Di? Na praznoj lokaciji budućeg teniskog centra, tamo gdje smo srušili ono uz teniske terene, jer je mukti. Na Sepetima, prema Baroneu, ja ne znam kako mu nije milo aute, kako oni uopće parkiraju, jer kad se on makne, to su stine ispod toga. Dakle, to nije uopće pristup. Zato što je mukti. Pa okej. Pa ja postavljam pitanje, zašto? Evo, ajde da budemo samo kritični. Ovi koji grade u gradskoj upravi, parkira na Šubićevcu, ide pješke. Živi na Baldekinu, ima komunalni prijevoz koji mu je gotovo besplatan i stane mu ispred gradske uprave. Oprostite, ja to ne razumijem. Zašto naglašavam i s time ćemo završiti, ne razumijem. Dakle, kad je pitanje uvođenja reda, ali da dobijemo nužnu suradnju s ljudima na koji se to odnosi, onda ćemo tu biti beskompromisni. Jer ovo ovako više ne štima. Dakle, to mi svakodnevno vidimo. Dakle, ja ne idem više kavu popiti u centar grada jer nemam di parkirati. Moja lokacija, ako ću popiti kavu, ide na rezalište. Da mi je netko prije pet godina rekao da ću ja ići na Brodaricu, a rodio se na Baldekinu, piti kavu, ja bih mu rekao da nisi normalan.
Ali je to činjenica. I bit će nam sve gore, jer je broj automobila sve veći. Ja zaista ne znam kako riješiti. Konačnost. Okej, ali to treba vrijeme. Imamo mi podzemnu garažu na Batiželama, 800 parkirnih mjesta. Poljana je gotova. Podzemna garaža na lokaciji vatrogasnog doma. Počeli smo pregovore za izmještanje prve policijske postaje u sklopu centra za... Pa je nova garaža. Projekt Draga je velika garaža, 800 parkirnih mjesta. Bolnica se seli, pa će nestati pritisak. 1300 ljudi radi u bolnici. 24 ure. Koliko ljudi dođe? To je ogromni pritisak. Naravno da će se priče mijenjati, ali slažem se s vama. To je vrijeme koje zahtijeva. To je priča. Hoće li biti za 5 godina ili za 10 godina? Ne znam. Ja sam bio uvjeren da će Draga biti gotova. Evo, odradio ja i 4 mandata, ništa se tamo nije desilo. Osim što se desile nove crne rupe, nove kuće otkupljene u kojima ljudi umiru, nažalost, izbjeglice ili migranti ili nazovite kako god hoćete. Privatna investicija, njihova volja, ja sam tu bespomoćan. I nije namjera, naravno, se svađati. Dakle, ja to stavljam u kontekst političke rasprave. Kolega Slavice Zorić. Naveo bih samo da imamo i parking na željezničkom kolodvoru. On spada, naravno, u vlasništvo Hrvatskih željeznica, ali možda se može nekakav dogovor postići pa da i taj dio dođe u vlasništvo grada Šibenika. I mislim da se tu otvorilo gradu Šibeniku jedan dobar prostor za možda podizanje parkinga na katove, kao u nekim europskim gradovima, pa da time se možda ublaži taj pritisak na centar grada.
To je neka moja mala ideja. Slažem se da se trebaju problemi oko parkinga i oko svega rješavati s građanima. Samo bih naveo jedan mali problem, a to je da prvi korak do gradskog vijeća, to su vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora, najbolje ne funkcioniraju. Oni nemaju niti jedan sastanak osim onog konstituirajućeg. Pa onda ne znam kako oni mogu artikulirati svoje želje i prohtjeve prema gradskoj upravi i kako ostali članovi, osim predsjednika tih gradskih četvrti i mjesnih odbora, mogu te svoje probleme iznijeti da ih gradska uprava na zadovoljavajući način riješi. Eto, bez ikakve namjere za svađanje, to su samo prijedlozi i dobronamjerno.
Hvala. Imamo li daljnjih javljanja? Ako nema, zaključujemo ovu točku i prenosimo na znanje izvješća gradskog gradonačelnika za prvi i šesnaesti dio godine. Sljedeća točka je odluka o izradi urbanističkog plana uređenja zone mješovite namjene Crnca. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11. Protiv? Nitko suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 27. točka dnevnog reda, prijedlog odluke o drugim izmjenama i dopunama programa javnih potreba u sportu grada Šibenika za 2026. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za?
11. Protiv? Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena je i ova točka. Idemo na 28. točku, a to je prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvještaja o radu Javne ustanove kulture Tvrđava kulture Šibenik s financijskim izvještajem za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Gospodin Baranović se javio. Vrlo ću kratko. Gospođo ravnateljice, iz današnjeg vašeg izlaganja vidim da ste primijetili, osjetili vjerojatno, da se oko vaše institucije, javne ustanove, javljaju različiti oblici percepcije građana. Neki su zadovoljni, neki su poluzadovoljni, neki izražavaju svoje veliko nezadovoljstvo. Ja ću reći stav ispred SDP-a i svoj osobni.
Nemam ništa protiv postojanja i funkcioniranja vaše institucije, dapače. Smatram da je Šibenik grad koji zaslužuje kvalitetno organiziran društveni i kulturni život, da je Šibenik grad koji sticajem okolnosti je doživio snažnu i, ja bih rekao, potpunu deindustrijalizaciju i slijedom toga je, naravno, kao ružno pače, preraslo u jednog labuda, otkriva svoju turističku dimenziju koja je zapravo naravna. Jedan smo od najljepših gradova na Mediteranu, jedan od gradova koji su sačuvali u najvećoj mjeri svoju kulturnu baštinu. Eto, srećajbog u Drugom svjetskom ratu su saveznici u bombardiranju, nažalost, bombardiranju Zadra i Splita, Šibenik samo okrznuli, pa smo ostali cijeli.
Pogledao sam... Dobro. Ne, ne, ma rekao sam da smo malo... Manja je bila u materijalnom smislu. Je, ja isto dolazim i moji su poginuli isto. Moju kuću su pogodili saveznici, prema tome ne trebate... Dobro. Ja se ispričavam, gospodine predsjedniče, ako sam vas povrijedio, ali eto... Pa niste mene, nego građane. Dobro. Ja se ispričavam javnosti grada Šibenika. Moji su stradali u istom tom i doživjeli tešku materijalnu štetu. Moja je kuća pogođena u bombardiranju, pa eto, ako vam to nešto znači. Ali smatram da smo u odnosu na Split i Zadar podnijeli manje
teške gubitke. Ono što sam htio reći, to je da sam pogledao vaše izvješće što se tiče brojnosti svih manifestacija koje su organizirane i u sklopu Kuće umjetnosti Arsen i u sklopu Ljetne pozornice na Svetom Mihovilu i sve druge koje ste organizirali. I to je dobro da se radi u Šibeniku. Međutim, ono što vi morate shvatiti, to je da svi konzumenti proračuna grada Šibenika u svom poslovanju moraju postupati po načelu racionalnosti. I kad pogledate udio subvencija koje povlači vaša institucija iz proračuna grada Šibenika, odnosno, rekli ste s punim pravom, grad je osnivač, pa je i dužan financijski skrbiti o funkcioniranju. Iz proračuna se povlače značajna sredstva za vas, možda najznačajnija, ali i za neke druge, redom, državne, ove javne tvrtke i institucije grada Šibenika. Postavlja se samo pitanje dokle možemo ići dalje s troškovnim opterećenjem proračuna.
Možete li zaustaviti daljnje gomilanje troškova, a zadržati ovu razinu pruženih javnih usluga u području kulture, odnosno u organizaciji kulturnog života grada Šibenika? To je pitanje. Nitko ne dvoji da nama trebaju predstave, nitko ne dvoji da nama trebaju kino predstave u Arsenu, nitko ne dvoji da nama trebaju koncerti na Svetom Mihovilu. To nitko ne spori. Međutim, činjenica jeste da osim vas posebno troškovno opterećenje za proračun imamo i kroz funkcioniranje kazališta, i kroz funkcioniranje muzeja, i kroz funkcioniranje galerije Svetog Krševana, i kroz funkcioniranje knjižnice. I kad sve to stavite na papir, dolazimo do brojki koje su respektabilne. Sad, samo u dobroj vjeri apeliramo da u planiranju svog budućeg poslovanja i u planiranju rashoda koje ono za sobom povlači, budete suptilni, da se držite određene mjere kako bi možda ušparali određena sredstva, jer smo svjedoci, recimo, vrlo žučnih rasprava oko nekih stavki u izvršenju proračuna koje su puno manje, koje su od vitalnog interesa također, a koje se, recimo, nisu realizirale zato što nema novaca.
Novci ne padaju s grane. Mada živimo u jednom vrlo sretnom vremenu kad Europa ima jednu, po meni, čudnu paradigmu funkcioniranja i dijeli novce kao Djed Božićnjak. Ali čak ni to ne može alimentirati sve nužne potrebe ovoga grada i ove zajednice. Zato samo, evo, za kraj, apel SDP-a i moj osobno: 70 zaposlenih, dopustite da primijetim da ste možda mogli to napraviti sa 65 ili 60. Hvala lijepo. Samo malo suzite raspravu. Pet puta spomenuli ste te iste brojke. Razvlačimo ovo kao žvakalicu. Jednostavno, kao žvakalicu sa jednom, ne mogu sakriti, jednom negativnom tenzijom prema jednoj od ustanova kulture koja je apsolutno ovome gradu dala jedan upečatljiv pečat. To ja moram iskreno kazati, kao vijećnik i kao čovjek koji je radio u kulturi, mislim da mi svi građani moramo biti ponosni na naše ustanove kulture, ne samo na ovu, nego i na druge, jer daju jedan bitan pečat identiteta ovoga grada. Davali su ga i dalje. Kao što ga daju Dubrovačke ljetne igre, i nitko u Dubrovniku se ne pita koliko one koštaju. Nitko ne pita. Kad pogledate ove parametre, onda vidite da je to... Eto, samo to. Idemo dalje. Ima li još netko tko se javio? Ako nema, onda možemo preći na glasovanje o ovome zaključku koji je za prihvaćanje izvješća javne ustanove.
11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Okej. Idemo dalje. Imamo još dvije odluke koje su vezane za istu instituciju. To su normativni akti koji se mijenjaju obzirom na određene potrebe. Zakonske intervencije, ispričavam se. Prijedlog odluke o izmjeni odluke o osnivanju javne ustanove kulture Tvrđave kulture Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11. Protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Nastavno na tu točku, jasno, jer se radi o dvije odluke koje moraju biti u sukladljivu, a to je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog statutarne odluke o izmjenama Statuta javne ustanove kulture Tvrđave kulture Šibenik. Otvaram raspravu. Kolega se Slavica javio. Izvolite, cijenjen kolega.
Ovom izmjenom Statuta podiže se prag do kojeg ravnatelj može samostalno odlučivati o stjecanju, otuđivanju, opterećivanju imovine s dosadašnjih 14.000 eura na 30.000 eura, a istodobno mu se daje ovlast da samostalno donosi, mijenja i dopunjuje plan nabave. Možete li nam konkretno reći koliko je tijekom 2025. i 2026. bilo odluka i nabava u rasponu od 14.000 do 30.000 eura, te koliko je puta Upravno vijeće moralo odlučivati o izmjenama plana nabave? Drugim riječima, koji je stvarni problem dosadašnjeg sustava koji ovom izmjenom pokušava riješiti i zašto se istodobno smanjuje razina prethodne kontrole nad raspolaganjem imovinom ustanove? Hvala. Hvala, kolega. Konkretno pitanje, konkretan odgovor. Gospođa Bačelić.
Ne znam, nažalost, napamet koliko smo imali sjednica Upravnog vijeća u 2020. Pričamo o 2025. godini ili 2026., svejedno. Svakako imamo ih jako često. Dakle, niti znam točno koliko smo imali nabava u ovom rasponu, ali to ću vam pismeno odgovoriti, to nije nikakav problem. Jako redovito imamo sjednice Upravnog vijeća, najčešće elektronički, upravo zbog ovog opterećenja vezanog za odlučivanje, odnosno suglasnosti o nabavama. U međuvremenu se promijenio Zakon o nabavi, promijenio se i Pravilnik o našoj jednostavnoj nabavi, i ovo je zapravo nama sada jedan mehanizam da rasteretimo naše Upravno vijeće, da ne mora dva ili tri puta u mjesecu ponekad odlučivati o nekoliko nabava, već da zaista one koje su financijski malo zahtjevnije, ozbiljnije, koje više utječu na naš proračun, da o njima odlučuje. Ali isto tako, sukladno zakonu, promijenio se drugi mehanizam, tako da sad sve naše nabave zapravo idu kroz sustav elektroničke javne nabave. Dakle, prag je samo pitanje onoga što ja mogu potpisati samostalno, bez suglasnosti Upravnog vijeća ili Gradskog vijeća ili gradonačelnika u ozbiljnim nabavama, kakvih nemamo, ali javna nabava svakako i sve ostale ostaju po pragovima u zakonu. Dakle, ne može se napraviti da nemamo tri ponude ili ne može se napraviti da ne idemo na javnu nabavu sukladno pragovima koji su sada povećani i u samom zakonu. Ovo je zaista samo rasterećenje našeg Upravnog vijeća kojem se ja zahvaljujem. Tih pet članova koje imamo su konstantno na raspolaganju.
Nekad nama jako brzo treba nešto odlučiti jer smo pritisnuti s nekim rokovima, realizacijama, i to su ljudi koji su, mislim, sigurno unutar nekih dvadesetak puta u godini dana morali se zapravo baviti našim administrativnim odlukama koje sve jesu sukladno zakonu. Zadnji put smo Pravilnik mijenjali, čini mi se, 2020. godine, i tad je prag bio nekih 100.000 tadašnjih kuna, dakle 14.000 eura. I dalje, dakle, ide sve kako ide po zakonu. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem i ovu točku dnevnog reda i dajem na glasovanje ovaj zaključak o prethodnoj suglasnosti. Tko je za?
11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćena i ova točka. I dolazimo do slijeda točaka koji se odnose na nagrade i priznanja grada Šibenika u 2026. godini. Još jednom napominjem, kao što je to bilo i uvodno u mojim opservacijama, to je da o ovome ne glasujemo, odnosno ne raspravljamo. Znači, imamo ovdje prijedlog odbora, njega prihvaćamo ili ne prihvaćamo, nema rasprave. Ja čitam onda odluke pojedinačno po njihovoj kategoriji. Prijedlog odluke o dodjeli nagrade grada Šibenika u 2026. godini za životno djelo gospodinu Matiku Linu. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Idemo na dodjelu nagrade grada Šibenika za 2026. godinu. Prijedlog je odbora za da se to dodijeli gospođi Zdenki Milušić. Tko je za?
Možete li još jednom ponoviti, molim vas, da tajnik zaključi? 16 protiv, suzdržani, preostali, znači većinom glasova prihvaćeno. Idemo na plakete grada Šibenika u ovoj godini. Prva od njih je prijedlog za gospodina Antu Bašića. Tko je za? 16 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o dodjeli plakete grada Šibenika u 2026. godini gospodinu Paški Guberni. Tko je za? 16 protiv, suzdržani, preostali, ako ih ima, je li, ovaj, većinom glasova prihvaćeno. Prelazimo na 35. točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o dodjeli plakete grada Šibenika u 2026. godini gospodinu Filipu Kneževiću. Tko je za?
15 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o dodjeli plakete grada Šibenika u 2026. godini gospodinu Janezu Lakušu. Tko je za? Jednoglasno. Prelazimo na sljedeću. Prijedlog odluke o dodjeli plakete grada Šibenika u 2026. godini gospodinu Miloradu Miškoviću. Kasperu Zvanom. Tko je za? 13 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o dodjeli plakete grada Šibenika u 2026. godini gospođi Živani Podrug. Tko je za? 16 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o dodjeli plakete grada Šibenika u 2026. godini dr. sc. Ivici Šprljanu. Tko je za?
Jednoglasno prihvaćeno. Prelazimo dalje. Prijedlog odluke o dodjeli plakete grada Šibenika u 2026. godini gospođi Antoniji Vukićeviću. Tko je za? 14 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog odluke o dodjeli plakete grada Šibenika u 2026. godini Clapis Solaris. Tko je za? 15 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Prijedlog: kod ove odluke, ovaj, kao što sam to i učinio na odboru, kod ove odluke ću se izuzeti od glasovanja obzirom na potencijalne konotacije. Prema tome, pozivam vas isto tako da odlučujete o odluci o dodjeli plakete grada Šibenika u 2026. godini Veleučilištu Šibenik. Tko je za?
11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova prihvaćeno. Ovim, ovaj, utvrđujemo da je dnevni red raspravljen danas, da je on zaključen. Ja vam se zahvaljujem na današnjem radu. Također vam napominjem da ćemo ubrzo imati svečanu sjednicu Gradskoga vijeća. Ovaj, trebala bi biti 24. rujna na Tvrđavi Barone u popodnevnim satima, u 18:00, kada se održava svečana sjednica uz dodjelu priznanja našim laureatima, ovogodišnjim. Evo, hvala vam na današnjem radu i želim ugodno popodne.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške. Govornici nisu označeni; tko što govori vidljivo je u snimci, a titlovi u videu prate isti transkript. Klik na vrijeme ispred odlomka pokreće snimku od tog mjesta.
