330 eura po stanovniku za kulturu: trećina su građevinski radovi, petinu je platila EU

Šibenik je u 2025. za kulturu potrošio 13,98 milijuna eura, odnosno 330 eura po stanovniku, i time se prema analizi portala gradonačelnik.hr našao na četvrtom mjestu među hrvatskim gradovima. Brojka je točna. Ono što u prenošenju te vijesti izostaje jest da trećinu iznosa čine građevinski radovi na trima zgradama, da je petinu platila Europska unija i da je gotovo cijeli rast u odnosu na 2024. došao iz tih projekata, a ne iz kulturnih programa.

Portal sibenik.in prenio je rangiranje pod naslovom o Šibeniku „među hrvatskim rekorderima po ulaganjima u kulturu". Sam izvor, gradonačelnik.hr, u svojoj analizi izričito upozorava da obnova ili gradnja kulturne infrastrukture u jednoj godini može višestruko povećati izdvajanja, a njezin završetak iduće godine donijeti pad koji ne znači manje kulture. Pogledali smo što stoji u šibenskoj brojci, po Godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna za 2025. i onome za 2024.

Tri energetske obnove i jedan postav

Rashodi za kulturu, Grada i njegovih ustanova zajedno, narasli su s 9,73 na 13,98 milijuna eura, za 4,24 milijuna. Kapitalni rashodi unutar te svote skočili su s 1,24 na 4,69 milijuna. Najveće stavke su energetska obnova Hrvatskog narodnog kazališta (2,09 milijuna), energetska obnova Gradske knjižnice (1,32 milijuna), stalni postav Muzeja grada Šibenika (214 tisuća) i energetska obnova Muzeja (213 tisuća).

Kad se od rasta oduzme koliko su ti projekti koštali već u 2024., ostaje 3,3 milijuna eura prirasta, odnosno 78% ukupnog povećanja. Ostatak je umjeren rast redovne djelatnosti: kazalište je uz obnovu dobilo i novu opremu, gradski programi (Šibensko kulturno ljeto, obljetnice, udruge) porasli su za oko 260 tisuća. Tvrđava kulture, koju sibenik.in nudi kao dio objašnjenja, potrošila je u 2025. 150 tisuća eura manje nego godinu prije.

Energetska obnova je mjera energetske učinkovitosti zgrade: fasada, stolarija, instalacije. U statistici kulture završava zato što je zgrada kulturna ustanova. Ista tri projekta ponovit će se i u brojkama za 2026.: od planiranih 3,07 milijuna za knjižnicu u 2025. je potrošeno 1,32, a obnova muzeja ima rok do lipnja 2026. Knjižnica je, kako se čulo na sjednici Gradskog vijeća 15. rujna, i dalje zatvorena: europski dio obnove je završen, a sad se mijenjaju podovi, nakon što je prvi izvođač odustao.

Tko je platio 330 eura

Izvještaj o izvršenju za svaku stavku navodi i izvor financiranja. Od 13,98 milijuna eura, iz općih prihoda Grada, dakle iz poreza, komunalne naknade i ostalih prihoda kojima Grad slobodno raspolaže, plaćeno je 7,56 milijuna. To je 179 eura po stanovniku, a ne 330.

Sredstva Europske unije iznosila su 2,68 milijuna eura, tri puta više nego u 2024. Iz njih je plaćena gotovo cijela obnova knjižnice, polovica obnove kazališta i cijela obnova muzeja. Vlastiti prihodi ustanova bili su 2,23 milijuna, od čega 1,5 milijuna otpada na Tvrđavu kulture, u prvom redu na ulaznice za tvrđave i koncerte, koje pretežno plaćaju turisti. Državni proračun, najviše Ministarstvo kulture i medija, dao je milijun eura: 200 tisuća za stalni postav muzeja i 180 tisuća za Međunarodni dječji festival.

Što se od toga može reći

Ovdje treba biti pošten u oba smjera. Iste distorzije vrijede i za druge gradove na ljestvici: i Dubrovnik, Split ili Sisak u svojim brojkama imaju kapitalne projekte i EU novac, pa se poredak ne može „očistiti" bez njihovih podataka. Nije točno ni da Šibenik ne ulaže u kulturu. I bez kapitalnih rashoda, 9,3 milijuna eura redovnih troškova daje oko 219 eura po stanovniku, što bi i dalje bilo među dvadeset gradova iznad 200 eura. Tvrđava kulture, kazalište, knjižnica i muzej zapošljavaju ljude i vode programe koji koštaju, a o cijeni Tvrđave kulture smo već pisali.

Ono što se iz brojki ne može izvući jest zaključak o „rekordnim ulaganjima u kulturu" kao politici Grada. Godina 2025. nije skok u kulturnu politiku, nego godina u kojoj su se poklopile tri obnove zgrada financirane pretežno iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kad ti radovi završe, izdvajanja će pasti, i to neće značiti da je Šibenik odustao od kulture, kao što ni ovogodišnja brojka ne znači da ju je otkrio. Rangiranja po stanovniku vrijede točno onoliko koliko se zna što je u brojniku, a to smo već jednom vidjeli na sličnoj listi.

Izvori: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Šibenika za 2025. (materijal 6. sjednice Gradskog vijeća, 17. lipnja 2026.) i za 2024.; Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti za 2025.; konsolidirani financijski izvještaj Grada (RAS-funkcijski) za 2024. i 2025.; analiza portala gradonačelnik.hr od 18. rujna 2026.