Osam sati šeste sjednice Gradskog vijeća: „kesa se topi”, penali „kad je vrag odnio šalu” i firma za Jadriju bez plana

Političku odgovornost. Hvala lijepo. Hvala. Odgovorit će pročelnica gospođa Čeko. Političku odgovornost. Hvala lijepo. Što se tiče ovog zadnjeg aneksa, zamolit ću stvarno ravnateljicu da nas obavijesti kad je rok potpisan. Odgovorit će pročelnica gospođa Čeko. Ja vam mogu reći da smo mi zadnja 3 tjedna kao odjel koji je na neki način tehnička pomoć Gradskoj knjižnici koja je nositelj ovog projekta, 3 tjedna svaki zadnji dan. Što se tiče Gradske knjižnice, a što se tiče ovog zadnjeg, hvala govornika kad je rok. Odgovorit će pročelnica gospođa Čeko. Ja vam mogu reći da smo mi.

Naš prijedlog je bio, prema Gradskoj knjižnici kao prema nositelju tog projekta, da ukoliko izvođač do petka ne otkloni nedostatke, da se pokrene eventualno postupak naplate bankarske garancije. Mi u ovom trenu nismo zabrinuti za sam kraj projekta, nama je rok do 30.06., i ja vjerujem da ćemo to uspjeti napraviti na vrijeme. Evo, Marina, ako ćete vi samo oko aneksa. Molim vas, samo za govornicu, ako može. Ajde. Dobro jutro svima. Evo, zadnji rok je bio za završetak radova do 29. svibnja, a završno izvješće ide do 30. lipnja. Kao što je pročelnica rekla, svaki dan smo na gradilištu knjižnice, i evo sad ovaj posljednji rok do 19. lipnja. Jučer je išlo pisano upozorenje izvođaču radova od strane knjižnice kao investitora, da ukoliko do 19. lipnja ne budu izvršeni radovi, da ćemo morati pristupiti povlačenju bankovne garancije.

To je sve što u ovom trenutku mogu reći. Hvala. Kolega, imate potrebu za neko očitovanje? Idemo dalje. Što se tiče vijećničkih pitanja klubova, kolegica Badžim ima klubove HDZ-a, HDS-a i, govore Dukića, izvolite. Dobar dan, lijepi pozdrav svima. Nazvat ću na današnjoj sjednici Gradskog vijeća. Pitanje je u ime kluba vijećnika, bilo bi za gradonačelnika ili do gradonačelnika. A tiče se, rekla bih, u zadnjih mjeseci jedne od top tema u medijima i po portalima, odnosno posebno nakon što je istekao rok za završetak radova. Naravno, radi se o Trgu vanjski. Naočigled, meni se čini da se radovi primiču kraju, pa držim da bi danas zaista bilo mjesto i vrijeme da, evo, saznamo svi kada možemo očekivati da se ukupni radovi koji su ugovoreni završe, da se izvrši primopredaja ovog prostora, da se dobiju potrebne dozvole i da se prostor stavi u funkciju kako bi, evo, svi zajedno mogli uživati, nastaviti uživati u onom prostoru koji zaista volimo i koji će sad dobiti jednu drugu, moderniju verziju.

Zahvaljujem. Hvala kolegici Badžim. Odgovorit će pročelnica gospođa Ruša Vrlbić, izvolite. Dobar dan, lijepi pozdrav svima. Dakle, što se tiče radova na Trgu vanjski, oni su završeni. Ugovor je bio do jučer, prekjučer, do ponedjeljka 15.06., radovi su završeni. U naredna 3 dana, zapravo mislim danas,će se napraviti primopredaja lokacije. Prilikom primopredaje sastavit će se zapisnik, te će se utvrditi, dakle, ima li kakvih nedostataka, da li je sve izvršeno po troškovniku. Ukoliko postoje nedostaci, po ugovoru dobijaju rok od 8 dana za ispravak nedostataka, i to bi, što se tiče vanjskog, dakle, bilo to što se tiče rokova. Dakle, Trg je završen, poslovi su odrađeni u skladu s troškovnikom i uvjetima iz javne nabave. Hvala. Gospođo Ruša, evo, s ovim smo, ovaj, iscrpili pitanja klubova vijećnika i krećemo na pitanja, pojedinačna pitanja vijećnika. Znate da imate pravo na 2 pitanja, s ukupnim trajanjem postavljanja pitanja po 2 minute za svako pitanje. Prvi se, ovaj, ovdje aplicirao kolega Baranović, izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče.

Moje prvo pitanje, relativno benigno: školska godina je završila, ljetna sezona je počela već neko vrijeme, sezona kupanja. Brod za Jadriju, mislim, ni jutros još ne polazi. Stiče se dojam, i građani su nezadovoljni, pa se obraćaju vijećnicima i političkim strankama s pitanjima što se dešava. A najnovije informacije koje su dostupne su da, za razliku od dosadašnjih godina, obavezu mentoriranja te naše lokalne linije šibenske preuzima od Grada Šibenika, Turistička zajednica. Moje pitanje glasi: zbog čega je došlo do te promjene? Je li postoji neki poseban razlog, ili je gradski upravni odjel, koji je zadužen bio desetljećima za reguliranje tog pitanja, malo okasnio i zaboravio ove godine odraditi svoj posao na vrijeme? Moje drugo pitanje je vezano upravo uz problematiku ovih kašnjenja u izvođenju radova. Kad se gleda generalno izvođenje radova već dugi niz godina na području Grada Šibenika, onda se da primijetiti da gotovo svaki rad, odnosno svaki projekt, od strane izvođača se rasteže kao žvakalica u nedogled, da nijedan projekt ne možemo, prema dinamičkom planu, onako kako je inicijalno predviđeno, dovršiti na vrijeme. Često ti projekti probijaju rokove i u vrijeme turističke sezone i stvaraju jednu dosta nepopularnu sliku na određenim mikrolokacijama u Gradu Šibeniku. Onako, informirajući se o sadržaju ugovora i o pristupu Grada pri sklapanju tih ugovora kad je u pitanju zaštita interesa Grada, da se primijetiti da se od dva mehanizma koja zakonski postoje, a to su garancije za uredno izvršenje obveza koje su sastavni dio takvih ugovora, pri sklapanju ugovora od strane Grada Šibenika ne konzumira mogućnost koja je sukladna uzusima o gradnji, a koja se tiče propisanih penala za kašnjenje u izvršenju obveza iz ugovora.

Dakle, ta zakonski propisana moguća zakasnina, koju većina jedinica lokalne samouprave u pravilu stavlja, želeći na taj način stvoriti jednu vrstu, jedan mehanizam zaštite od neodgovornog ponašanja izvođača, u Gradu Šibeniku pri sklapanju ugovora, čini se, nije baš prisutna. Mene interesira, i moje pitanje je: zašto ne konzumiramo sve mogućnosti pri sklapanju ugovora i u kojoj mjeri naplaćujemo jamstva za neuredno izvršenje odredbi iz ugovora kad su u pitanju izvođači koji svojim nemarom, kašnjenjem, zapravo rade štetu Gradu Šibeniku? Eto. Hvala lijepo. Hvala. Odgovorit će gospodin zamjenik gradonačelnika, magistar Mileta, izvolite. Evo, ja ću odgovoriti na ovo drugo pitanje. Točno je da u jednom dijelu ugovora, odnosno izvođenja radova, dolazi do probijanja rokova. Sad treba postaviti to pitanje: što je to rok? U ugovorima koje imamo s izvođačima, rokovi su postavljeni na način kad bi sve išlo idealno da dođemo do tog i tog datuma. U praksi se pokazuje da postoji niz situacija koje su vezane i uz izvođače, ali su vezane i uz višu silu, i koje neminovno dovode do proklizavanja samoga, samoga roka. U teoriji projektnog menadžmenta imate situaciju da praktički rijetko koji projekt završi u onome ugovornom roku po izvođaču. Sami izvođači su takvi kakvi jesu: neki su bolji, neki su lošiji, na neke možemo utjecati, na neke ne možemo utjecati. Uglavnom se radi o javnoj nabavi i borimo se s onim što imamo na terenu. Ponekad, i kad izvršimo javnu nabavu, vidimo tko je dobio, hvatamo se za glavu, ali ne možemo tu ništa promijeniti. Sad, da neke anegdote ne pričam o situacijama koje smo imali, evo, mogu, ako ima.

Imali smo situaciju da nam je izvođač, odnosno projektant, ponudio cijenu koja je osjetno manja od ostalih ponuda. Super, izvrsno niska cijena. Ugovorili smo s njim radove, odnosno sam izvođenje projekta, iako nam je bilo sumnjivo kako po toj cijeni može napraviti on, on, on to. Nismo imali razloga sad da raskinemo, nije bio onaj dumping. Poslije potpisa ugovora imamo običaj da napravimo nultu koordinaciju, i osobno sam pitao projektanta: dobro, kako vi mislite po toj cijeni napraviti... On mi je rekao: kako mislite da ćete napraviti po ovoj cijeni? Pa kažem: pa ugovorili ste tu cijenu. Polako, vi ćete. I normalno, taj projektant je krenuo dalje nama rušiti idejni projekt koji smo već imali gotov, na način da pokuša dokazati da nije dobar, da bi ga on napravio i naplatio se preko idejnog projekta. Mi, naravno, imamo jaku ekipu tu ljudi, malo smo i ono, po šibenski, da ne kažem neku ružnu riječ, ali zapravo pozitivnu, je li. I šest mjeseci mi smo s njim se borili. Nakon toga je on sam zatražio raskid ugovora. Mi smo morali ići u novu nabavu. Da skratim priču, izgubili smo godinu dana.

Grad Šibenik je izgubio dana. Mi smo bili u pravu, radili smo po javnoj nabavi, ali smo izgubili godinu dana. Vi ste u svom pitanju isto postavili dobro pitanje, odnosno od ona tri je bilo pitanje: kako se grad osigurava, odnosno da neće vratiti europska sredstva. Pa nama je upravo i to jedan od elemenata u razgovorima ili svakodnevnoj borbi s izvođačima, da ne dođemo u situaciju da ne završimo radove i izgubimo onih 80, 85, 100 posto sredstava koje smo dobili. To nam je zapravo u prvom planu. I upravo zbog toga često idemo do maksimalnih granica izdržljivosti, samo da bi projekt se završio, a ne da raskinemo ugovor, a onda to neminovno često vodi i do sudskih tužbi koje blokiraju cijelu priču. Ne možemo raspisivati javnu nabavu jer izvođač onda tvrdi da nismo smjeli raskinuti ugovor, da ima pravo, da mi nismo u pravu. I tu uđemo u jedan krug pakla koji vodi tome da se posao ne odradi, da izgubimo europska sredstva i, pitaj Boga, tko zna što.

I mi tu zbilja nastojimo ne ići na nož, ne ići, ne ići ono da veza pukne, jer kad pukne veza, neće biti dobro ni po europska sredstva ni po rokove. I to je jedan od razloga zašto mi tu borimo se kontinuirano, a ne režemo, jer imamo zbilja veliku odgovornost prema rokovima, odnosno prema europskim sredstvima, to jest sredstvima koje je Grad Šibenik dobio. Kad govorimo o naplati jamstva, zbilja, mi tu naplatu jamstva, odnosno penale, naplaćujemo ono kad je vrag odnio šalu. Par puta smo svima prijetili i redovno bi to vodilo: prekinut ćemo radove, idemo na sud, ne možete vi to.

I mi tu sada, u dogovoru s našom pravnom službom, u dogovoru s odjelom za financije, balansiramo da budemo u onim zakonskim okvirima kako bi projekt priveli kraju, makar i s par mjeseci zakašnjenja, a prije svega kako bi povukli upravo ta europska sredstva da nam ne izmaknu, jer tu zbilja ne možemo ići u nedogled do, do, do... odnosno postoje određeni rokovi do kad se oni mogu, mogu povući. I to je zapravo, evo, odgovor na vaše pitanje. Možda to, pogotovo u medijima, izgleda kao nesposobnost, a zapravo je velika želja da mi ostvarimo ta europska sredstva i da se provede, da se projekt čim prije privede kraju. Evo, imali ste jedan projekt, primjerice Hrvatskih cesta, gdje je Grad Šibenik izlobirao da taj projekt ide, i da ide čak i prije vremena. Čvor Mandalina. Tamo su Hrvatske ceste krenule i prije nego što je sva dokumentacija bila završena, u želji da čim prije građani dobiju takav jedan čvor. I desilo se pred sam kraj projekta da ona prvotna dokumentacija koja nije bila riješena, imali smo pravne odnose s jednom, jednim tijelom, odnosno Hrvatskim autoklubom, su napravili da dva mjeseca, tri, taj čvor zapravo nije dobio uporabnu dozvolu, nije bio pušten. I to je, to je izgledalo kao negativno. Evo, ne znaju što rade, glupili su, nesposobni su, ne mogu riješiti 10 kvadrata nogostupa, a zapravo mi smo taj čvor dobili dvije godine prije nego što bi ga dobili da smo s Hrvatskim cestama riješili tu, tu, tu priču. Stoga, neke stvari izvanka izgledaju zbilja ono, nesposobni, ne znaju i slično, a s druge strane krije se upravo ova priča da što prije nešto napravimo, da uopće napravimo i da povučemo europska sredstva. Ne znam jesam li uspio.

Drugo pitanje je bilo vezano za Jadriu, ako netko... Brod. Kolegica Čeko. Što se tiče brodskog prijevoza, da, tako je, linija ove godine kasni 4 dana. Plan je da ona krene u petak. Naime, naš Odjel za gospodarstvo je taj projekt digao na noge, mislim da, ako se ne varam, peta godina da kreće ta linija za Jadriju i Martinsku. Međutim, mi kao odjel smo zaista pretrpani projektima koje trenutno pripremamo i provedbimo. Trenutno imamo otprilike između 50 i 60 projekata koje radimo, i obzirom da smo mi cijelu tu brodsku liniju digli na neki način na noge i koja je postala jedan prepoznatljiv turistički proizvod, bilo je logično da on prijeđe u ruke Turističke zajednice koja se i bavi prvenstveno turizmom. Iz tog razloga, mi smo odlučili ove godine to predati u Turističku zajednicu.

Da, postojalo je malo kašnjenje, ali nadam se da razumijete da se ipak radi o nekakvoj vrsti primopredaje, da Turistička zajednica to do sada nije radila, da je postojalo jedno malo razdoblje gdje je trebalo iskoordinirati i Grad Šibenik i Turističku zajednicu. Da, 4 dana su kašnjenja, ali u petak očekujemo početak vožnje linije. Eto ga. Hvala. Hvala, kolegice Čeko. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Drugi po redu je cijenjeni kolega Kovač. Kovač, izvolite. Inače, samo da konstatiram zapisnički da je u međuvremenu došao kolega Vrvilo, tako da nas je ukupno 20 vijećnika... 19 vijećnika. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve nazočne. Dakle, moje prvo pitanje zapravo se nastavlja na ovaj kontekst izvođača radova, kašnjenja u radovima na knjižnici našoj Juraj Šižgorić i na Trgu vanjskih. Dakle, 12.

ožujka ove godine sklopljen je ugovor između tvrtke Inovator vezan uz izvedbu projekta izgradnje novoga vatrogasnoga doma u našemu gradu. Kako je Inovator izvođač radova na energetskoj obnovi knjižnice Juraj Šižgorić, a čiji završetak radova obilato kasni, mislim da je to već sad nekakvih šest ili sedam, šest ili sedam mjeseci, pitam se da li je kod odlučivanja o povjeravanju radova na novom vatrogasnom domu, po okončanju natječaja, bilo prostora za isključenje spomenute tvrtke iz konkurencije primjenom odredbe članka 254. Zakona o javnoj nabavi. Indikativno je i to da je, ja sam barem na to naišao, da je u registru ugovora Grada Šibenika zabilježena stavka"dodatni radovi na uređenju bivše Kina Odeon, treća faza", što je sklopljeno 12.09.2016. godine, a što bi dokazivalo ili davalo indicije da je projekt treće faze tog projekta, dakle uređenja bivše Kina Odeon, dakle da taj projekt nije bio zatvoren u godinu dana iza ugovorenog roka. Ja govorim ono što sam, što sam, ovaj, mogao naći u medijima i na internetu. Slučaj s tvrtkom Minigradnja je jednako, ako ne i više, simptomatičan. Naime, koliko je meni poznato, spomenuta tvrtka je potpisala ugovor za izgradnju terminala na Gatu Vrulje u kolovozu 2022. godine, s rokom dovršenja projekta od 22 mjeseca. Sigurno ste, kao i svi mi, upoznati kako spomenuti terminal nije do dan danas stavljen u funkciju. Sjećam se i da je ravnatelj Županijske lučke uprave izvijestio javnost o aktiviranju ugovornih penala, s tim da je otvorio mogućnost čak i raskida ugovora s izvođačem, što je, uvjeren sam, svima nama bilo dobro poznato. Pa ipak, ta tvrtka na javnom natječaju dobiva posao uređenja Trga na Trga na Vanjskom, gdje je također u debelim kašnjenjima sa završetkom projekta, s obzirom na obujam, s obzirom na obujam projekta. Pa onda pitam, u ovom prvom pitanju, da li se ovdje radi o ležernosti ili, ako hoćete, ajde da budem grublji, nemaru nadležnih gradskih službi, ili se pak radi o činjenici da ti, kako se to često u kularima naziva,"dvorski" izvođači radova imaju kod vas poseban tretman. Drugo pitanje: kad se u nekoj prigodi spomene Gdanjsk ili na njemačkom Danzig, velikoj većini nas koji smo kroz školu učili povijest, to ime budi asocijaciju na 1. rujna 1939. godine, kada je njemačkim napadom na taj grad praktično započeo Drugi svjetski rat. No, čini se da bi nedavni posjet gradskoga izaslanstva Gdanjsku, točnije njegovoj spalionici otpada ili energani, mogao značiti definitivno ako ne rat, a ono sigurno bitku između zagovornika i protivnika realizacije toga projekta. Naime, prema riječima gospodina Podruga, studija utjecaja na okoliš bi trebala biti gotova do lipnja 2026. Nalazimo se debelo u sredini lipnja, dakle možemo svaki dan očekivati definitivnu izradu studije. A jedan od glavnih projektanata na dokumentaciji, koju, citiram opet gospodina Podruga, mi izrađujemo, je gospodin iz jedne finske firme koji je bio jedan od projektanata energane u Gdanjsku. Istu tehnologiju kao u Gdanjsku predlaže izrađivač projektno-tehničke dokumentacije za buduću šibensku energanu, što onda ukazuje, barem meni, da su izrađivač dokumentacije i prodavač tehnologije zapravo ista zainteresirana strana. I ako se ne varam, to se u Republici Hrvatskoj zove sukob interesa. Možemo li očekivati ikakav drugačiji rezultat studije utjecaja na okoliš, doli afirmativne ocjene minimalnog ili nikakvog utjecaja energane na okoliš? Vidite li vi, gospodine gradonačelniče, išta suspektnog u činjenicama koje je u javnost iznio direktor Vikarca, gospodin Podrug?

Hvala vam lijepa. Hvala. Kolega Miletaće vjerojatno dopuniti svoj odgovor koji je inače bio iscrpan, pa evo, dajemo mu opet riječ. Dobro, ja mogu na ovo prvo pitanje, iako ste vi njega pripremili prije nego što sam ja odgovorio gospodinu Baranoviću, pa onda... Ali u principu, kad govorimo o našem sustavu javne nabave, ja imam ogromno povjerenje u te ljude koji tamo rade. Čak smo imali i neke cure koje su tamo radile, jednostavno su izgorile koliko su požrtvovne tamo, jednostavno koliko to troši energije. I mi do sad nismo, evo ovih 13 godina, imali nikakvu primjedbu niti od državne revizije, bobo, na temu naše javne nabave, tako da ja mogu ruku u vatru staviti da ta stvar funkcionira izuzetno. A kad govorimo o izvođačima, već sam prije sve kazao.

Za neke već znamo unaprijed da će biti, ajme majko, neki, neki su poželjni, ali opet moramo biti u okvirima javne nabave. Kolega Tolić me želi dopuniti, pa onda... Pa vi ste to ovako izgledajte, molim vas, kasnije se tamo, kasnije se tamo... Odgovorio sam, dakle, odgovorio sam i na taj dio kako to izgleda percepcijski i zbilja izgleda tako. Zbilja, evo, ja da nisam u toj priči, ljudi koji, koji, koji se ne bave tim stvarima, teško je objasniti. I još mogu nadopuniti, mi znamo često i te ugovore staviti rok, malo jači, malo čvršći rok, znajući unaprijed da, da on kao takav će se pomaknuti, pa onda bolje staviti 6 mjeseci nego nekih 8 koji je projektant predložio kako bi došli do 9, jel'. To, to vam je ta, ta priča. Možda je naš problem u svemu tome što mi komuniciramo ugovoreni rok, a ne onaj rok koji u konačnici opet po projektnom menadžmentu bi trebao biti, i, i, i ovisno, jel', ako je 6 mjeseci, onda 7 i pol, ako je godina dana, onda i 14 mjeseci. Možda bi mi kao gradska uprava trebali tako komunicirati, pa bi onda stvari u nekim situacijama, ili u većini njih, bile, bile bolje, sigurno ne u slučaju, slučaju knjižnice ili vanjskog, jel'. Hvala. Gospodin gradonačelnik, na drugo vijećničko pitanje. Evo, poštovani vijećnice i vijećnici, najprije da zaželim dobrodošlicu gospodinu Petru Baranoviću u uredove Gradskog vijeća. Nadam se, naravno, da će suradnja biti konstruktivna. Što se tiče, ja ću samo u jednoj rečenici reći, projekata kašnjenja projekata. Nedavno u parku Roberta Vizijanija naš Odjel za gospodarstvo je napravio jednu retrospektivnu izložbu, 20, čini mi se i 2, Majo, najveća EU projekta koje je grad realizirao, ukupne vrijednosti preko 250 milijuna eura. Svi su realizirani, svi su već daleko u funkciji, nijedna primjedba nije bila, nijedna revizorska točka ili zarez ili nadopuna nije bila. Naravno, u ovom trenutku Grad Šibenik ima preko 100 milijuna eura europskih projekata. Nijedan projekt ne samo da nije izazivao nikakvu dilemu, nego nije bio predmet nikakve rasprave, a njihova funkcionalnost je potvrdila ispravnost načina na koji su realizirani. I ne samo to, ne samo da je realizirano, i neću više dužiti, nego mnogi od tih projekata su proglašeni najboljima u Europi, i zadnji je, između ostalog, Centar koraljarstva na Zlavinu.

Što se tiče pitanja gospodina Kovača oko energane, hoće-neće biti, dakle, priča je uvijek ista. U ovom trenutku studija izvodljivosti, studija utjecaja na okoliš, nije gotova. Onog trenutka kad to bude sve spremno kao kompletan dokument, svaki detalj tog papirića, sve što bude tamo pisalo, dobit će u prvom redu vijećnici, jasnoće se javno komunicirati s građanima, a naravno, unutar zakonskog okvira koji vrijedi u Republici Hrvatskoj, o načinu zbrinjavanja smeća, otpada, šta god to nazvali. Grad Šibenik, i ja to s ponosom govorim, je primjer, praktički jedini, koji je do sad u sustavu zbrinjavanja otpada, sukladno važećim zakonskim formama i normama, izvršio to do u detalje, uključujući i sve podzemne kontejnere, čipiranje svih kartica, podjelu kartica, formiranju Centra za gospodarenje otpadom.

U ovom trenutku je realizacija sušionice mulja koji je, nažalost, produkt, nažalost ili na sreću, sustava aglomeracije i pročišćavanja, naravno, u realizaciji tvrtke Vodovod, u realizaciji je projekt izgradnje odlagališta za zbrinjavanje građanskog otpada, prvi i jedini u Republici Hrvatskoj, i budimo ponosni. Zašto to govorim? Sve što smo do sada odradili, odrađeno je bez primjedbi, bez greški, i ja ne vidim uopće potrebu da dižemo tenzije oko nečega, pa između ostalog oko gradnje ili negradnje energana, kada Zakon o zbrinjavanju otpada u Republici Hrvatskoj jasno definira što znači zatvoreni ciklus.

I naravno, ova uvijek rečenica: nikakvih tajni, nikakvih podataka koji eventualno neće biti vama kao vijećnicama i vijećnicima dostupno, ili građanima, neće biti. Kad ta priča sazrije, onda ćemo o tome pričati. I jedan dodatak: to se u javno... ja shvaćam politiku, ja shvaćam oporbu, ja shvaćam pokušaje traženja i dlake u jajetu, ali nemojmo, nemojte dezinformirati javnost, pogotovo kad govorimo o cijeni zbrinjavanja otpada. Ja ću vam samo reći jedan primjer, a direktor Vikarca je tu, da je po toni otpada kojeg Vikarac prima u Šibeniku, odnosno Vikarac, 90 eura, a da je u Zadru 170 eura. Ne možete uspoređivati cijenu zbrinjavanja otpada po kućanstvima i po gospodarskim subjektima u sredinama u kojima postoji Centar za gospodarenje otpada, s onima u kojima ne postoji. Vi vidite, nažalost, sve je to naša država, da mnogi gradovi imaju enormne probleme u zbrinjavanju otpada. Nisu to problemi da li netko zbog 20, 30 centi neće da provuče karticu, nego govorimo o temeljnim problemima otpada koji moraju negdje odložiti, dakle pokupljeno s ulicama, a nemaju za to rješenja. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Molim vas, evo, kolega Paškosija, izvolite. Vezano za tvrtku Afri.

Tvrtka Afri je konzultantska tvrtka u ovom segmentu, i ona je u sklopu konzorcija projektanata. Znači, ona projektira tehnologiju, ona ne prodaje tehnologiju. Grad. Očito ste nešto pogriješili. Nisam. Ja govorim samo ono što je izneseno u javnosti. Evo, sad, da li je nespretno izneseno u javnosti? Ja vas molim, imate, možete na internetu provjeriti tko je tvrtka Afri iz Spica. Evo, samo to. Hvala. Idemo na sljedeće vijećničko pitanje. Kolega Kljajićević, sljedeći, izvolite. Inače, mogu samo konstatirati još jednom zapisnički da se priključuje i kolega Dukić, tako da je sada prisutno 20 vijećnika.

Dobar dan, drage kolegice i vijećnice i kolege. Poštovani predsjedniče, gradonačelniče, dogradonačelnice, gospodo iz pročelništva, iz medija, trgovačkih poduzeća i ravnatelji javnih ustanova. Prvo pitanje bit će postavljeno upravo vama, gospodine predsjedniče, a tiče se baš ovih vijećničkih pitanja i ograničenja i kako smo došli u situaciju. Ja ću sad jednu kratku analizu koja mi može stati u 2 minute, a vi ćete mi odgovoriti sada, ako niste očekivali, naravno, ovakvo pitanje, odgovorit ćete pismeno meni i ostalim vijećnicima. Dakle, radi se o sljedećem: u Zakonu o lokalnoj, područnoj i regionalnoj samoupravi, u članku 35.a, stoji otprilike citat koji značajski, logički, ništa ne mijenja. Da, oni koji su predstavnici u predstavničkim tijelima bilo koje razine, dakle nacionalne, lokalne, regionalne, mogu postavljati pitanja o radu i funkcioniranju, dakle gradonačelniku, načelniku i županu, u skladu s poslovnikom. Dakle, a onda ste vi napravili, vi, držim da ste vi ovdje pravnik, je li, s najvećom titulom pravničkom, naravno i drugi, napravili ste u poslovniku Gradskog vijeća grada Šibenika u članku 58. ovo što vi svaki put navodite, ograničili ste vrijeme, ograničili ste broj pitanja, naravno, i onda smo došli u situaciju da ono što nam zakon omogućuje da postavimo pitanje, vi to zapravo poništavate, idete iznad Sabora Republike Hrvatske, i zapravo ja ne mogu postaviti pitanje kao što sam imao situaciju ja ili neki drugi kolege u situaciji kada to vremenski nije. Dakle, ovdje smo zapravo, zabrkano je, pobrkano je što je to zakon, što je ordinirani akt, a što je subordinirani akt, a tko je poslovnik. Dakle, ja smatram da ne može se poslovnikom poništiti značenje zakona, može se samo dodatno afirmirati. Meni je jasno da ne možemo postaviti svih 100 pitanja, ali da imamo pravo na 2 pitanja, po nas 21, 4 minute, 88 minuta je odgovor.

4 sata, 4 sata. Zakon nigdje nije rekao da mi ne možemo. Na taj način ste zapravo ubili, ne oporbu, i svoje vijećnike koji mogu vama postavljati isto također pitanje o vašem dobrom radu i djelovanju i tako dalje. Dakle, stavili ste nam flaster na usta. Nešto ste nam, što nam je Sabor Republike Hrvatske dozvolio, s nekakvim, bit ću čak i malo grub, fingiranjem, pravnim manipulacijama, poslovničkim i tako dalje, oduzeli. Drugo pitanje će biti postavljeno ili gradonačelniku ili direktoru Vodovoda. Evo, gospodo, molim vas da odgovorite, ali da realno odgovorite, da ne dajete obećanja. Kada će ti mještani u Vrsnom konačno dobiti vodu?

A ne da mi ovdje radimo puste projekte, da smo 2026. godini, bez obzira da li tamo ima 1 stanovnik ili 221, da ti ljudi konačno imaju vodu. Hvala lijepo. Hvala. Evo, ja ću, ovaj, odmah odgovoriti, ne treba mi nikakvo, ovaj, vrijeme za pripremu. Naime, lijepo ste vi to postavili, ovaj, to pitanje, jasno pozivajući se na odredbu zakona. Međutim, ovaj, odredbu zakona treba pročitati do kraja. Znate, ne samo prvi dio koji vama odgovara, nego i onaj drugi dio koji vam možda malo manje odgovara. A ovdje govori se da se postavljaju pitanja sukladno odredbama poslovnika predstavničkog tijela.

Prema tome, oprostite, ja sad odgovaram, ja sam vas pustio da odgovarate. Prema tome, poslovnikom grada Šibenika je uređen način na koji se postavljaju vijećnička pitanja. I s vremenom trajanja, s brojem trajanja, vi klimate glavom. Ja bih vam sad postavio vama kontra pitanje. Jeste li vi negdje na vlasti, vaša lista?

Hoću li doći do govornice ili ćemo se ovako? Ne, ne, ovako vam postavljam retoričko pitanje. Neću vam uopće tražiti vaš odgovor. Prema tome, ovaj, ovo što imamo mi u poslovniku grada Šibenika nije nikakvom otvorina ove vlasti, niti mene kao predsjednika. To su jednostavno odredbe koje su uobičajene u svim poslovnicima, koje ja bar znam. Copy-paste. Copy-paste. Pa ne možete otvoriti poslovnik da mi poništite zakonsku odredbu. Poslovnik je trenutno na snazi, vi tražite njegovo poništenje, jednostavno možete tražiti odgovarajući nadzor nad odgovarajućim aktom. A dok je ovaj poslovnik na snazi, meni je zadatak da ja njega primjenjujem. I zakon je, jer zakon poziva se na poslovnik. Prema tome, to je vrlo jasno. Pročitajte mu članak. Evo, pročitat ću vam, pročitat ću vam taj članak koji se vi pozivate.

Članak 35.a. Ma ne trebate diktirati napamet. Pitanja mogu postavljati usmena na sjednicama predstavničkog tijela ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika predstavničkog tijela, sukladno odredbama poslovnika predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne regionalne samouprave. Gotovo. Dao sam vam, dao sam vam, dao sam vam odgovor na ovo pitanje. Ako niste zadovoljni, ja što ću tražiti? To je pisani odgovor. Eto, okej, dogovoreno. Molim vas, molim vas, malo reda. Ajmo. Manipulacije. Malo reda. Manipulacije. Predsjednik Gradskog vijeća ne daje pismene odgovore na bilo kakva vijećnička pitanja. Jer ja sam vaš kolega, znate.

Nisam ja vaš, nisam ja onaj koji daje odgovore na vijećnička pitanja. Ja sam vaš kolega. Tražim pismen odgovor. Dajemo. Okej. Idemo dalje, idemo dalje. Što je ono bilo drugo pitanje? Au, kolega Štrkalj. Evo, dobar dan svima. Pozdravljam sve nazočne. Što se tiče Vrsnoga, više puta smo to komunicirali. Vodovod i odvodnja je ishodovao svu potrebnu dokumentaciju, uključujući građevinske dozvole, projektnu dokumentaciju, riješeni su imovinsko-pravni odnosi. Sve je spremno što se tiče toga za izvođenje. Međutim, s obzirom da smo trenutno u ovim okolnostima, čekamo i nalazimo izvore financiranja, kako pred ministarstvima, Hrvatskim vodama i nadležnim institucijama. To će nam biti prioritet, a ukoliko nam taj dio ne uspije ili ne bude uskoro nekakvog takvog natječaja, sagledat ćemo situaciju da to riješimo i s vlastitim sredstvima iz Naknada za razvoj grada Šibenika.

Hvala. Hvala. Gospodine Štrkalju, idemo na daljnja vijećnička pitanja. Sljedeći je kolega Slavica, izvolite. Prije svega, pozdrav svima prisutnima. Kako je objavljeno u medijima 22.07.2025. godine, potpisan je ugovor o izvođenju radova uređenja lokacije Vanjski u Šibeniku. Radovi su trebali biti završeni do 1. travnja 2026. Danas je 16. lipnja 2026. i, kako kažete, radovi su završeni. Moje pitanje, s obzirom na evidentna kašnjenja: je li Grad Šibenik iskoristio zakonsku mogućnost naplate jamstva za uredno izvršenje ugovora i izvršio naplatu ugovorne kazne za kašnjenje da zaštiti javni interes? S obzirom na izjavu Šibenske gradske uprave da su na kašnjenje u izvođenju radova, uz objektivne okolnosti, utjecali subjektivno, a znamo da Zakon o javnoj nabavi ne poznaje termin subjektivnih okolnosti. Moje drugo pitanje: koliki je stvarni financijski gubitak nastao za proračun Grada Šibenika zbog propasti Hrvatskog nogometnog kluba Šibenik, uključujući nenaplaćena potraživanja grada i gradskih tvrtki poput Vodovoda, koja nisu bila mala? Te me zanima, uz ovo, zašto se ne može pronaći financijski izvještaj Građanskog košarkaškog kluba Šibenka za razdoblje za prethodne 3 godine, a klub dobrim dijelom financira gradska blagajna? Hvala.

Hvala kolegi Slavici. Odgovor će dati kolegica Dolibić, Roša je tu. Izvolite. Evo, dobar dan još jedanput. Dakle, na to pitanje mislim da je odgovorio već dogradonačelnik Mileta. Kod, nakon sklapanja ugovora koje je kao posljedica, dakle, provedene javne nabave, Grad Šibenik pokušava, dakle, u svim svojim postupcima zaštititi prije i iznad svega interes Grada Šibenika. Dakle, u tim postupcima, konkretno za projekt Vanjski, mi smo imali 2 puta produžetak ugovora i to na zahtjev izvođača radova, a uz prijedlog i pisano izvješće nadzornog inženjera. Smatrali smo da je to najbolji način da zaštitimo interes grada.

Gospodin gradonačelnik, dodatno. Ja ću vrlo kratko odgovoriti. Poštovani vijećniče, Hrvatski nogometni klub Šibenik je sportsko-trgovačko društvo koje je sada u procesu stečaja i ima svoga upravitelja. Postavili ste pitanje na krivom mjestu. Hvala. Imamo li daljnji? Kolega Paškov, izvolite. Ja bih samo rekao, gospodin je postavio pitanje koliki je gubitak, ako sam shvatio, za grad i to u stečaju. Radimo određeno opredjeljivanje. Tako je. Tako je. To ćete dobiti, to će vam pismen odgovor. Koja su bila potraživanja, koja jesu potraživanja, kako su riješena. Eto. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja. Kolega Burić, izvolite. Dobar dan, poštovanje svima.

Evo, ja ću ovako, samo sekund. Još mi naočale ne trebaju. Dakle, prvo pitanje. Prvo pitanje je vezano uz firmu Obala i plaže Šibenik d.o.o. Osniva se nova tvrtka i pitam vas koji su stvarni razlozi i na temelju koje analize ili procjene. Kolega Burić. Točka dnevnog reda. Trebali bi vijećnička pitanja postavljati u pitanjima koja nisu u sklopu samog dnevnog reda, jer inače preskačemo točku. Sad ćemo otvoriti raspravu o točki koja inače slijedi kao klasična točka. Imate potpuno pravo da kao vijećnik postavljate 10 pitanja unutar točke te točke. Prema tome, ne vidim da je...

Vijećničko pitanje, vijećničko pitanje, koje god da bilo. Evo, ja ću vam pustiti tu mogućnost, ali onda nemojte grintati da ste na ovaj način nekome uskratili pravo na vijećnička pitanja, ovaj, kojih možda neće biti jasno. Izvolite. Obrnuta psihologija. A, da, kao, ja sam sad nekom uzeo vrijeme. Dobro. Da. Da, da, da, da. Dobro. Nema veze, ja ću nastaviti dalje kao da se ništa nije dogodilo. Jesu li te poslove koje bi tvrtka Obala i plaže Šibenik mogli obavljati postojeće gradske službe i tvrtke? Hoće li se nova tvrtka javljati na natječaje za koncesiju na pomorskom dobru i ne postaje li time zaštićena proračunom, nelojalna konkurencija privatnicima? I, ajde, onako, osniva li se tvrtka zbog potrebe grada ili, ili, ili nam potrebno još koje direktorsko mjesto?

Drugo pitanje. Nastavit ću se na, na, na možda moje prvo pitanje uopće na Gradskom vijeću prije nekih godinu dana, vezano uz čistoću grada. Evo, gospodine predsjedniče vijeća, ovo nije među točkama. Mi smo, Lana i ja sam dobio odgovor: dobro, poslovnik je takav kakav je, nema replike, nema ničega. Pa u biti, ovaj dio u kojem mi postavljamo vijećnička pitanja ispada kao nekakva, ne znam, press konferencija, je li, ništa drugačije od toga. Ali okej, poslovnik je takav. Nadamo se da će se možda i tu, i tu neke stvari mijenjati.

Sve u redu. Dakle, lani sam dobio odgovor da se ulice, ulice čiste. Pričam o staroj gradskoj jezgri, je li. Međutim, stara gradska jezgra nije Kalelarga i Zagrebačka, u stvari, masna ulica, nego sve ostale. Ja opet ponavljam, onako, naj, najjasnije moguće: grad je izuzetno prljav. I ne samo da je prljav, nego je smrdljiv. Pogledajte, ostale ulice bute, znači ove sa strane, ne samo dvije glavne kojima prolazimo svi, nego ostale ulice. To je za jedan turistički grad i za, u stvari, ono što mi nudimo, naš, naš glavni turistički adut je stara gradska jezgra. Malo toga drugoga jest. Znači, stanje je katastrofalno, blago rečeno. Blago rečeno, ulica u staroj gradskoj jezgri. Evo. Hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik, odgovor na vijećnička pitanja. Ne, ne pismeno.

Ja ću odgovoriti. Dakle, poštovani vijećnice i vijećnici, počet ću od ovog drugog pitanja kolege. Što se tiče čistoće, sad ću ja javno reći: iskreno i duboko hvala svim zaposlenicima gradske tvrtke Zeleni grad, pogotovo segmenta čistoća, dakle, to su oni koji sakupljaju smeće. Dakle, da li je čist ili nečist, to se dalo raspravljati i ne mislim se upuštati u tu diskusiju, ali mislim nešto reći. Kad ti momci s malim Piaggio vozilima u 10, 11, ponoć špartaju i kupe smeće, a kupe ga, netko ga je ostavio. Ne samo da oni kupe to smeće koje nije naplaćeno, jer ti vjerni zaljubljenici u grad, naravno da to naprave na način da se teško vidi, ili, što je još gore, i oni koji vide, ne vide, pa nema dokaza, a sustav je takav da ga ne možete kazniti. Bolje ga je ne poslati na sud, jer su veći sudski troškovi nego što je kazna. Na kraju, ti mali kamioncini dođu na Bikarac, a Robert Podrug je strog, pa kaže: ajde ti na vagu, pa vaga to izmjeri. I to ima neki volumen, neku težinu koju, naravno, mi nismo naplatili, ali na kraju građani opet plate. Plati to proračun. Plati Grad Šibenik. I priču oko čistoće ću završiti. Neki dan smo otvorili, pazite, otvorili butu koja stoljećima tu postoji, od Medulića dolje prema crkvici svetog Julijana, koja je uvijek bila buta u mraku, u kojoj su ljudi tako elegantno skrili svoje smeće. Ja bih rekao, skrivali su svoj obraz. I naša dizajnerica napravi, neću sada imenovati tko je, da ne bi ispala reklama, napravi dizajnersku klupu koja podsjeća na butu, stavi se rasvjeta, stavi se jedan plan grada u kojem su označene te naše specifične bute. Pazite, to je bilo navečer. Ujutro, ujutro je to krcato smeće. I to smeća koji je fino odložen na tu dizajnersku klupu, jer mu je valjda teško se sagnuti, lakše je 50 centimetara razlike imati, kičma, godine čine svoje. I onda je ta lipa dizajnerska stolica, naravno, ostali su tragovi ulja, jer oni bacaju ne komunalni otpad, nego on baca i na ulicu sve ono što njemu smeta u kući, pa je to ulje, pa je to šta god da jeste, pa je se to jadno pokušavalo brusiti, prebrusiti, i ne znam kako je to završilo.

To smo mi. Ako mi mislimo da će gradska tvrtka čistoće imati toliko ljudi koji će servisirati svakog pojedinca u svakom trenutku kad on baci smeće, onda smo mi tu bitku izgubili. I to sam već nekoliko puta rekao. Da, grad će biti prljav, usprkos tome da zadnji vjerojatno Piaggio prođe, čini mi se, po Rivi u 23 sata. I ta Riva je jedna specifičnost Grada Šibenika. Išli smo toliko biti uslužni, odnosno, da bolje rečeno, saginjali glavu, da smo lipo ugostiteljima rekli: pa ne samo da ne evidentirate odlaganje smeća kroz karticu, jer sustav poznaje i vidi jeste li provukli ili niste provukli karticu, nego, pazite, stavite to u vreću, nema veze koji je volumen te vreće, stavite to na rub nogostupa u 23 sata, a mi ćemo biti servilni i to pokupiti. Ni to nije dovoljno. E, pa kad nije dovoljno, neka smeće bude u staroj gradskoj jezgri, neka bude na Šubićevcu, jer zamislite umotvorene. Teško je zaključiti kad postoji podzemni kontejner da se smeće baca u podzemni kontejner, a ne da se odlaže pokraj. Teško je zaključiti da postoje dani kad se smeće odvozi, i jednostavan je zaključak: iznesi taj dan smeće. Dok kod mi se ponašamo kako se ponašamo, onda ćemo biti prljavi, neuredni, iako se ja ne slažem s tom konstatacijom. Prošetajte kroz neke druge urbane sredine, neke druge gradove, pa ćete vidjeti šta se u svemu skupa dešava. Dakle, to je što se tiče smeća. Kolegi ću ja odgovoriti. Tvrtka uvijek priča: zapošljavanje, lopovi, kriminalci, interesne skupine, lobistički krugovi i tako dalje. Pa da smo mi htjeli imati direktore, pa ja ću reći sad primjer, pa ne bi gradskom parkingu dali komunalni prevoz. Di ćeš idealnije prilike nego napraviti komunalnu tvrtku koja se bavi komunalnim prevozom? Svugdje na svijetu postoji. Pa bi imali i direktore i upravu i nadzorne odbore.

Nismo to napravili. Nismo napravili iz vrlo jednostavnog razloga, zato što je naš način razmišljanja uvijek isti: što je jeftinije, što je efikasnije i što bolji rezultat. Pa da smo htjeli direktore, ne bi imali istu točku dnevnog reda: podij i trokut. Gospodin Terzanović praktički odlazi u mirovinu, podij, uvjetno rečeno, ostaju svega na 2 zaposlena. Umjesto da smo išli strukturirati, jačati, zapošljavati, ne, spajamo s trokutom. Zašto? Vi ste zaboravili da je trokut već preuzeo jedan segment poda prije izvjesnog vremena, a to je poduzetnički inkubator, i napravio fantastičan rezultat. Trokut jednostavno ima ekipu koju mi želimo imati: mladi, promučurni ljudi, informatički obrazovani, PR-ovski snažni, i imaju nevjerojatne poslovne kontakte, a podijima to upravo treba. To je isključivi razlog. Idemo na konkretno. Jadrija, prva faza gotova.

U jesen planiramo pokrenuti novi projekt, onaj najpresudniji, jer je to istovremeno uvođenje reda. Dakle, na Jadriji vlada indijanština, nered kakav svijet nije vidio, počevši od bungalova koji uopće ne znam kako ćemo izmjestiti, jer odjedanput bungalovi nisu niti fiksni objekti, nego su nekakvi pomoćni objekti na kolima. Vjerojatno ćemo napraviti test za visoku nagradu tko će brže na kolima izgurati bungalove prema moru kad budemo čistili tu puntu. Dakle, nije ni važno. I činjenica je da hrvatski zakon kaže da pomorskim dobrom unutar granice pomorskog dobra je neutuđivo vlasništvo naroda, države. Da se komercijalno djelovanje unutar granice pomorskog dobra može vršiti isključivo na osnovu dane koncesije, i to regionalne samouprave, odnosno županije. Cijela Jadrija je unutar granica pomorskog dobra. Da bi se uopće moglo upravljati, raditi na Jadri, pa uostalom, to je u bivšoj državi bilo. Zadnja tvrtka koja je upravljala Jadrijom je bila Kras, mislim da se zvala. Sad to nije važno. Naravno da mnogima paše nered. U ovom trenutku nitko ne upravlja Jadrijom, niti tko ima ovlasti upravljati Jadrijom, a onda još veći apsurd da je gradska četvrt. Ali pustimo sad to.

Dakle, da bi mi upravljali Jadrijom, i ne samo da bi upravljali, nego da bi mogli ići u investiciju, mora postojati odluka županijske skupštine o raspisivanju natječaja za koncesiju, pa druga odluka županijske skupštine o odabiru koncesionara. Ali ovdje imamo specifičnost. Županija kroz svoju strukturu upravljanja je donijela odluku o davanju u potkoncesiju plaže Jadrija gradu Šibeniku. Grad Šibenik ima ambicije zadržati to javnom plažom, a ne da bude komercijalno iživljavanje privatnika. Misli zadržati status plaže kojoj se ne plaća, uvjetno rečeno, parking, kao što se ne plaća ni na rezalištu, iako je kod rezališta drugačija priča. Jer rezalište je plaža gdje nije bila određena granica pomorskog dobra. A ako nije određena granica pomorskog dobra, a u planovima je plaža, onda time upravlja grad. Odmah da vam kažem, bilo je onih koji su se potrudili, pa smo ja i moj pročelnik bili na Uskoku u Splitu, i ja mislim da je to jedini slučaj gdje smo s istražiteljem popili kavu i gdje je on rekao: "Oprostite, ali znam o čemu se radi, ali mi moramo postupati." Dakle, budite uvjereni da grad Šibenik do sada na čelu neće napraviti nikad, ama baš nikad, nešto što je zakonski upitno. Dakle, ali vraćam se nazad. Dakle, u procesu investiranja, vođenja projekta, upravljanja Jadrijom mora biti trgovačko društvo.

Ne može biti javna ustanova. I mi smo svim silama, i ja sam sada ovdje otvoren, ako netko da ideju tko bi mogao umjesto nove tvrtke, to je velika zafrkancija, sve to posložiti, staviti da to profunkcionira, da bude to logično i dostupno, tko to može upravljati, mi ćemo to rado prihvatiti. Ali nam je ostao tko? Ostao je Zeleni grad, evo direktora ovdje, ja sam njega zvao. Jer Zeleni grad i sada drži i preuzima i vodi brigu o čistoći plaža. Direktor mi je rekao: "To ne dolazi u obzir, jer on jednostavno nema niti kapacitete, niti ima ljude." A moram reći, niti sam ja zadovoljan načinom na koji oni rade ono što im je do sada povjereno, nebitno je li to objektivno ili subjektivna prosudba. Druga tvrtka, trgovačko društvo koje je preostalo, je bila Bikarac. Mislim da je to apsurd. Gradski parking.

Ja ne vidim rješenje. Ajde vi meni recite, kada mi u jesen raspišemo natječaj, s namjerom, naravno, da budemo mi oni koji će upravljati, tko će se javiti u ime grada? Gospodine Kljaiću, ako vam se žuri, ima komunalni... Imate komunalni prevoz, možete brzo otići. Dakle, priča je vrlo jednostavna. Želimo obnoviti Jadriju, tradicijsko kupalište Grada Šibenika, želimo to napraviti na način da ta Jadrija bude dostupna, prihvatljiva velikom broju građana, da ljudi znaju tko upravlja, po kojim kriterijima, na koji način će dobiti pravo korištenja kabina ili neku drugu varijantu, i to je jedan jedini isključivi cilj. Što se tiče ostalih djelatnosti, to je nešto što radi ili komunalni odjel ili Zeleni grad u održavanju, privatnici. Ništa se njima neće promijeniti. Dakle, ista priča, umjesto da će neki, ne znam, natječaj za koncesiju ili koncesijsko odobrenje provoditi odjel za komunalne poslove, provest će tvrtka koja time upravlja, i to je cijela naša ideja.

Znamo točno, u krajnjem slučaju, pa i ja, nezadovoljan čistoćom, a moram reći, ja sam jučer prošao preko rezališta koje uopće nije pripremljeno za sezonu, jer nije obnovljen WC. Ja dijelim vaše mišljenje, ali ja sam presretan kad znam koga ću nazvati i svu ovu žuč iskaliti, a da on ne smije ništa reći. Hvala vam. Hvala. Prelazimo dalje. Prije nego što krenemo na daljnja vijećnička pitanja, predložio bih da produžimo trajanje ovog aktualnog sata za ova tri sljedeća pitanja. Ne kao moju neku, ovaj, benefit kolegi Kljaiću, nego jednostavno iz želje da svi vijećnici danas dobiju pitanja.

Kolega, javili ste se vi do sada dovoljno? Dobro, poslat ćemo vam čak i primjere akata, ovaj, iz nekih sredina gdje vidite da je... Znači, znači. Idemo dalje, da ne gubimo vrijeme. Kolegica Šintić, izvolite. Poslat ćemo vam već odgovor na poruku, da ću vam odgovoriti. Dobar dan svima i srdačno pozdravljam sve vijećnike, vijećnice, predsjednika vijeća, gradonačelnika do gradonačelnika i sve pročelnike i pročelnice. Imam jedno pitanje i jedan prijedlog. Počet ću s prijedlogom. Dakle, odluka o visini spomeničke rente donesena je 2004. godine, pa izmjene 2005., pa 2009., pa 2010., pa 2016., pa 2019. godine. Prve dvije su objavljene u Vjesniku Šibensko-kninske županije, a ostalo u Šibenskom glasniku, odnosno Glasniku grada Šibenika. Posljednja izmjena te odluke iz 2019. godine za prvu zonu propisuje umanjenje iznosa spomeničke rente s 3 na 1,5 kunu. Na istu odluku se pozivate u današnjoj točki dnevnog reda koja dolazi poslije, gdje ponovno mijenjate odluku o visini spomeničke rente. Dakle, ona je, po vama i onom prijedlogu akta kojeg ste stavili na današnji dnevni red, posljednja donesena odluka. U njoj stoji da je spomenička renta u prvoj zoni 1,5 kunu.

Ja sam u posjedu više rješenja iz kojih je razvidno da je u prvoj zoni spomenička renta naplaćivana u iznosu od 40 centi, a ne 20 centi koliko iznosi ona cijena koja je stavljena u odluku iz 2019. godine, i na rješenjima se pozivate na zadnju odluku iz 2016. godine koja je ranije donesena odluka. Moj prijedlog je da grad Šibenik na stranicama Grada Šibenika pozove sve da pregledaju svoja rješenja i da zatraže od Grada Šibenika povrat viška uplaćenih sredstava. Moje drugo pitanje odnosi se na Zračnu luku Srce Dalmacije. Naime, otvorena je web stranica te tvrtke i na toj web stranici, osim kontakta, ne postoji apsolutno ništa.

Ne možete ništa pregledati, ništa vidjeti. Nije dostupno izvješće o radu, nije dostupan plan rada, a radi se o tvrtci koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, Šibensko-kninske županije i gradova Šibenika, Drniša i Knina, ako se ne varam. Budući da je tvrtka registrirana na adresi Šibenske gradske uprave, pretpostavljam da ste u kontaktu s direktorom te tvrtke i molim da nas izvijestite o tome zbog čega nisu dostupni oni dokumenti koji bi trebali biti javno dostupni i koji je status samog projekta Zračne luke Srce Dalmacije. Zahvaljujem. Hvala. Gospodin gradonačelnik, dr. Burić. Poštovana Majo, dakle, što se tiče spomeničke rente, odmah da kažem, prihodi od spomeničke rente u proračunu prošle godine su bili 42.000 eura.

S novom cijenom, novom, uvjetnom, bi bili 12.000 eura veći. Dakle, govorimo o, uvjetno rečeno, malim ili minornim sredstvima. Drugo, spomenička renta nije prihod isključivo Grada Šibenika, nego naprotiv, 60-40%. Dakle, dijeli se između države i grada. Četvrto, spomeničku rentu ne možemo ukinuti. Dakle, ona mora biti... Ne, ne. Dakle, ona je u javnoj raspravi. To nije moje pitanje. Moje pitanje je stav s krivo iznesenim, krivo napravljenim rješenjima. Sve okej. Naći ćemo rješenje ako je krivo. Nadalje, vjerojatno će moj stav biti, moj stav, da se ta spomenička renta svede na minimum.

Jer ona, to je parafiskalni namet koji, uvjetno rečeno, ništa bitno ne možete s njim napraviti, bez obzira što se govori o namjenskim sredstvima. Dakle, to je ta priča. Što se tiče aerodroma Pokrovnik, tu je grad Šibenik manjinski. Dakle, govorimo o projektu koji je i aerodromu kojeg je osnovala država. Radi se na teritoriju drugog grada, jedinica lokalne samouprave Grada Drniša. Mi nikakvih posebnih informacija, niti izvješća, niti imamo, niti dobivamo. Dakle, ne mogu vam ništa konkretno odgovoriti. Ne, koliko ja znam, ne. Zašto je registrirana firma? Jer tu u Šibeniku ima većih sigurnosnih prijava u razliku od ovoga... Kolega Miletaće dati dopunski odgovor. Izvolite. Dakle, nastavno na sve ovo što je rekao gradonačelnik, ta firma ima svoga direktora. Država je većinski vlasnik. Iz praktičnih razloga je registriran u gradskoj upravi, iako zapravo ga tamo, tamo direktora i ne viđamo. No, zadnje izvješće koje je on nama dostavio kao jednim od osnivača je to da je dana 30.12. prošle godine potpisan ugovor s tvrtkom OIKON, koja izrađuje studiju zaštite okoliša te glavnu ocjenu prihvatljivosti. Rok za izradu studije je 18 mjeseci. Zatim je u izradi studija izvedivosti te dorada idejnog rješenja s tehničkim detaljima.

Trebale bi biti gotove do kraja srpnja ove godine. Izrađen je geodetski elaborat. Izrađena je klimatološka studija s predstojećim podacima. Izrađen je projekt za izgradnju meteorološke postaje na lokaciji izgradnje zračne luke te je trenutno u dobivanju posebnih uvjeta. Nakon toga se planira izgradnja i puštanje u rad same meteorološke postaje. Radi se na prikupljanju ponuda za geofizička istraživanja tla. Podnesen je zahtjev za uvrštavanje Zračne luke u Pokrovniku u državni plan prostornog razvoja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Tehničke karakteristike zračne luke su postavljene idejnim rješenjem. I sad ima tu izvješće cijelo, evo, ovo su neke osnove o tome.

Možete pismeno dobiti. Hvala. Idemo na daljnja vijećničko pitanja. Kolega Martinović, izvolite, kolega. Dobar dan i pozdrav svima. S obzirom na odluku o uspostavi organiziranog sidrišta na području Oštrice, planira li grad u suradnji sa županijom, naravno, čija je ovo odluka, predložiti ili inicirati privremenu zabranu sidrenja na pojedinim okolnim lokacijama koje su godinama pod pritiskom nautičkog prometa, kako bi se omogućio oporavak morskog dna? Ako da, koje su to lokacije predviđene za takve mjere i u kojem roku? Nadalje, može li gradska uprava navesti postoji li procjena nosivog kapaciteta šibenskog akvatorija za nautički promet? Te smatramo li dugoročno održivo otvaranje novih sidrišta bez istodobnog uvođenja zone mirovanja?

Hvala. Hvala, gospodine Martinović. Odgovor će dati pročelnica Đulibić-Roša. Mogu samo konstatirati da, evo, da u zapisnik uđe da za pitanje kolegice Šintić, ovaj, bude pisani odgovor, da ne bi to ostalo negdje u zraku.

Što se tiče sidrišta, dakle, po zakonu Republike Hrvatske, sidrišta su u nadležnosti županija, to znate. Ona su planirana na nekoliko lokacija u okviru naše županije, pa tako i na području Grada Šibenika. Mi ta sidrišta koja su predviđena prostornim planom Šibensko-kninske županije preuzimamo u svoje područje. Mi u tijeku postupaka izmjene i dopuna planova, naravno, sudjelujemo, ali isto tako, znate, kao što vi ovdje donosite zadnju riječ o nekom prostornom planu u nadležnosti Grada Šibenika izglasavanjem tog plana, tako to izglasavanje županijskog plana je kroz županijsku skupštinu. Sidrišta, koliko ih je danas planirano po...

na području Grada Šibenika kroz prostorni plan županije, njih zaista nema puno. I sidrišta su jedini dobar i siguran način da se sačuva morsko dno. Sve ostalo nije. Dakle, sidrište je jedini dobar način kod sidrenja koja su drugačija od luka, pripadaju nekim lukama ili ne moraju, ali u svakom slučaju to je jedini način da se sačuva morsko dno.

Hvala. Idemo na zadnje vijećničko pitanje. Kolegica Ukić Kotarac, izvolite. Srdačan pozdrav svima. Budući da je većina kolega iskoristila ove aktualne teme, ja mogu dati samo određeni komentar na izlaganje gradonačelnika koji nije zadovoljan niti radom nekih svojih službi, konkretno, ovaj, gradske čistoće, odnosno nije zadovoljan ponašanjem nekih naših sugrađana koji ne poštuju odredbe o komunalnom redu, odnosno bacaju otpad svugdje po gradu i time poskupljuju, ovaj, život svima nama koji smo savjesni građani. E, onda se postavlja pitanje: zašto grad Šibenik de facto kažnjava savjesne građane? Zašto mi jednako kao grad Zagreb, grad Velika Gorica, odnosno Vukovar, svoj skupi sustav videokamera i nadzora ne iskoristimo za komunalno redarstvo i kontrolu ponašanja građana i kažnjavanje onih koji bacaju smeće na novo... nove klupe tipa u buti, ovoga, u Šibeniku, odnosno na javnim površinama? Znači, kako povećati učinkovitost rada zelenog grada kad i samo spajanje čistoće, odnosno zelenog, ovoga, našeg prijašnjeg, ovoga, komunalnog poduzeća koje se bavilo isključivo zelenim površinama, nije dovelo do rezultata? Ono što je najvažnije od svega, a to je da, osim što su nam neučinkovite gradske firme, imamo jednako tako i nedostatak radne snage na terenu. Dakle, nemoguće je doslovno pronaći radnika za jako male plaće koje i dalje imamo u zelenom gradu. Jer bez obzira što je došlo do povećanja, vama je sad povećanje koje je došlo radi poskupljenja naše cijene, ovoga, prikupljanja komunalnog otpada, je praktički iznivelirano kroz onu stimulaciju koju su svi radnici dobivali da bi se izravnali. Okej, ja imam druge podatke, ali, ovaj, nered na terenu govori svoje. S druge strane, ja moram pohvaliti gradsku upravu koja konačno spaja pode sa trokutom.

Trokut je firma koja ima smisla, koja je opravdala, ovaj, svoje postojanje i koja ima uredno poslovanje i urednu upravu. Međutim, i ovog puta mi kažnjavamo građane Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika jer neučinkovitost poslovanja poda koje je ova gradska uprava redovnim subvencijama krpala sve ove godine, opet nije dovedena do samog kraja na pravedan način, a to je da oni kadrovi koji ne mogu i ne znaju i ne rade dobro trebaju biti uklonjeni, odnosno sankcionirani, a u ovom slučaju ćemo vas nagraditi do kraja penzije da zadržite svoju visoku plaću, a onda će sve ove obveze preći, naravno, na trokut. Vjerojatno je, odnosno nadam se, da neće trebati svake godine upumpavati 230.000 eura za hladni pogon vas i nekolicine, ovaj, zaposlenih. Zahvaljujem. Kolega Mileta se javio za riječ.

Izvolite. Ja mogu na ovaj jedan dio se referirati vezano za kamere i kažnjavanje građana koji nepropisno odlažu otpad. Naime, ovaj, set kamera koji imamo nije isključivo fokusiran na to. Imamo nekoliko kamera koje baš prate nelegalno odlaganje otpada. Imamo snimke građana koje i nepropisno odlažu otpad ili ga ostavljaju, ostavljaju pored. Da bi to doveli do kraja, presuirali, moramo imati podršku Ministarstva unutarnjih poslova koje mora napraviti identifikaciju građana. Ne može, dakle, na sudu traže da to napravi policija. Tu nam malo vremena se oduzme, ali isto tako, na kraju, kada stvar dođe na sud, te kazne koje određuju suci budu toliko smiješne da jednostavno ne, ni, ni, nisu, ne, ne odrađuju onaj dio preventivni, nikakvoga straha. Mi smo razmišljali da li da ove snimke koje imamo građana, gdje su jasno vidljivi, je li, točno i, i znamo, Šibenik nije velik grad, mi možemo i znati tko su to ljudi, imamo imena i prezimena, znamo, znamo im i adrese, ali na sudu traže da to policija napravi identifikaciju, što nam posložnjava situaciju, a i policija nema dovoljno ljudi i vremena da se isključivo time ili da se malo više posveti tome. I mi smo razmišljali da na našim web stranicama objavimo videa naših sugrađana kako to odlažu. Čak smo jedan video i sa isječcima napravili, ali evo, nismo se odvažili. Smatrali smo da je to možda pre, pregrubo da damo u javnost. Međutim, na onim lokacijama na kojima se to odlagalo i gdje imamo kamere, kako su ti pojedinci upozoreni i vid, i pokazali smo im snimke, jednostavno drastično se smanjio broj odlaganja nepropisnog otpada. A na ovim lokacijama na kojima nemamo kamere, to se događa, kao što je rekao i sam gradonačelnik, i dalje. I mi planiramo u nekom sljedećem valu nadogradnje ovoga sustava da se fokusiramo baš na, nelegalno odlaganje otpada u gradu uz kontejnere, ali isto tako i u prirodu da pokrijemo one dijelove šireg područja grada ili one bile puteve gdje su primijećena opetovana odlagališta otpada koje je grad nekoliko puta čak sanirao, pa se ponovo, ponovo pojavljuju. I tu nam je puno lakše jer kad imamo registraciju vozila, onda stvar na sudu ide puno, puno, puno jednostavnije nego kad se mora od strane MUP-a identificirati fizička osoba, iako mi znamo, znamo tko je. Hvala, kolege Mileti.

Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Terzanović, izvolite, ispred tvrtke Podi.

Poštovani vijećnici, gradonačelniče, gradonačelniče, predsjedniče gradskog vijeća. Pa, evo, ponuka novim, ovom opservacijom gospođe

Ukić Kotarac, obzirom da znam otprilike odakle vjetar puše, pa samo malo da vas podsjetim neke stvari. Dakle, ja sam došao 2000. na Pode i odlazim u mirovinu i ostavljam izgrađenu jednu industrijsku zonu koja je po mom sudu, i ne samo po mom sudu, respektabilna u okvirima Republike Hrvatske.

Kad sam ja došao 2000., to je bila ledina, to sami znate. Sada je ono što imamo. Dakle, ja odlazim u mirovinu s potpuno, prodanim svim terenima koji su bili infrastrukturno opremljeni i napravljenom dokumentacijom za izradu daljnje infrastrukture. Ono što bih želio kazati je sljedeće. Dakle, industrijska zona Podi, obzirom na to da ste me prozvali na način da smo mi u Podima koje smo radili nesposobni, je l', je tvrtka koja je prva u Šibeniku donijela europski novac, jer je prva infrastruktura napravljena iz projekta KARS 2002. i prva faza izgradnje infrastrukture je napravljena u potpunosti i financirana iz europskog predpristupnog fonda, dok mi još nismo bili ni blizu članstva u Europskoj uniji. Druga faza izgradnje infrastrukture napravljena je također u cijelosti s novcem koji nije iz gradskog proračuna. Treća faza izgradnje infrastrukture, kad je na vlasti bio SDP, najveći dio te infrastrukture je također napravljen novcima iz Europske unije. Četvrta faza izgradnje infrastrukture je gotovo u cijelosti napravljena sredstvima iz Europske unije.

Nakon izgradnje prve faze infrastrukture, pošto je bilo osigurano milijun i tristo, otprilike tisuća eura, što je onda bila znatna količina novca, ostalo je nešto neutrošenog novca i tako je, dok je bila gradonačelnica gospođa Nedjeljka Klarić, se došlo na ideju da se napravi poduzetnički inkubator. Dakle, prvi ili možda među prvim inkubatorima u Hrvatskoj takve vrste. Imali smo možda jedan ili dva na koje smo se mogli ugledati. I mi smo do relativno nedavno imali pravo upravljanja tim inkubatorom, davanja u najam prostora, i od toga smo imali prihod. I gotovo, mislim, ne znam točno sad podatak, ne sjećam se, da nam nije bilo potrebno neke posebne dotacije za naš, za naš rad. No, međutim, zadnje četiri ili ne znam koliko godina, poduzetnički inkubator je dat na upravljanje trokutu odlukom, gradonačelnika i sve okej. U tom trenutku, naravno, mi smo ostali bez vlastitih prihoda, iako smo mi taj inkubator sami izgradili, odnosno izgradili ostatkom no- novca koji je ostao neutrošen u industrijsku zonu Podi. I to je to. Dakle, nikako se ne mogu složiti s vama da, da se to jednostavno, ne znam odakle vam uopće takva konstrukcija da, da, da je firma Podi nesposobna, jer smo od livade ipak nešto napravili na tom terenu, što ne može u nikom slučaju biti sramota ovoga grada, već na neki način ponos. S druge strane, imamo slučaj da, imamo zone u susjednim gradovima, i u Zadru i u Splitu i u Sinju, gdje su kolege koje vode te zone došli kod nas u posjetu da nas pitaju kako i na koji način mi to radimo, da uspješno to sve skupa i ne izgleda, da bi oni na neki način taj model naš upravljanja primijenili. Tako da, evo, ukratko, ovo je samo jedna mala kronologija onoga možda što neki nisu, ovaj, znali ili su znali, a ne žele uopće o tome govoriti. Došao sam kao direktor tamo gdje nitko nije htio, kad je bila ledina i smrike. Možda se vi dobro sjećate da sam bio četiri godine tituliran kao direktor Smrika. Odlazim u mirovinu, a da se mogu okrenuti i za sebe vidjeti rezultate s kojima sam zadovoljan. Hvala.

Hvala, kolega Terzanović. S ovim smo iscrpili naš segment sjednice vijećničkih pitanja i možemo preći na utvrđivanje dnevnog reda današnje sjednice. Prijedlog dnevnog reda vam je dostavljen. Kolega? Javio sam. Molim? Pa idemo po redu. Nismo još, ovaj, došli do... Nismo još došli, samo je... Ispričavam se. Ovaj, mislio sam da ste nešto željeli intervenirati prethodno, ali obzirom da ste baš sada vi, ovaj, u ovom dijelu, pa me je zato iznenadilo. Znači, prvo što bih ovdje vam naveo je da je mandatno povjerenstvo danas predložilo dopunu dnevnog reda s točkom, a to je zaključak o prihvaćanju izvješća mandatnog povjerenstva o imenovanju vijećnika, o mirovanju vijećničkog mandata Tonče Restovića i početku obnašanja vijećničkog mandata zamjenika vijećnika Petra Baranovića.

Pa bih molio predsjednicu mandatnog povjerenstva, gospođu Badžin, da nas izvijesti o zaključku mandatnog povjerenstva. Izvolite. Dobar dan još jednom. Lijepi pozdrav svima. Evo, danas, neposredno prije sjednice gradskog vijeća, mandatno povjerenstvo je održalo sastanak na kojem je, dakle, temeljem kojeg podnosi ovo izvješće o mirovanju mandata člana gradskog vijeća grada Šibenika, Tonđija Restovića, i određivanju zamjenika člana gradskog vijeća grada Šibenika, Petra Baranovića. Dakle, podneskom od 11. lipnja 2026. godine, vijećnik gradskog vijeća grada Šibenika, Tonči Restović, je sukladno članku 79, stavak 7 Zakona o lokalnim izborima, obavijestio gradsko vijeće grada Šibenika da svoj vijećnički mandat stavlja u mirovanje. Isto tako, podneskom od istog dana, 11. lipnja, Socijaldemokratska partija Hrvatske, SDP, obavijestila je gradsko vijeće grada Šibenika da će Tončija Restovića za vrijeme mirovanja mandata vijećnika zamjenjivati Petar Baranović. Polazeći od navedenog, mandatno povjerenstvo izvješćuje da su ispunjeni uvjeti da mandat Tončiju Restoviću miruje, a da ga zamjenjuje Petar Baranović. Tako da mandatno povjerenstvo predlaže gradskom vijeću donosene zaključka o prihvaćanju ovog izvješća. Hvala. To je jedna dopuna. Zahvaljujem i čestitam. Hvala kolegici Badžin. Gradonačelnik je također predložio dopunu dnevnog reda i to s tri točke, i to: prijedlog odluke o grobljima, prijedlog odluke o visini spomeničke orijente i prijedlog pravilnika o postupku provedbe jednostavne nabave. A vijećnik, kolega Mate Burić, je predložio dopunu dnevnog reda s jednom točkom, i to je prijedlog odluke o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području grada Šibenika. Ima li još netko od ovlaštenih predlagatelja neki zahtjev za korekcijom prijedloga dopune dnevnog reda?

Kolega Baranović se javlja, izvolite. Poštovani gospodine predsjedniče, gradonačelniče, dame i gospodo, u ime kluba SDP-a i Možem!, prvo podnosim zahtjev za povlačenje točke 8, zaključak: utvrđuje se prijedlog odluke o osnivanju trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću Obala i plaže Šibenik. S dnevnog reda, zbog neispravnog sadržaja samog prijedloga koji se bilježi u članku 18, naime, ovaj... Ovaj materijal definira ulogu poduzeća u oblasti direktora, definira skupštinu i tako dalje, sve detalje koje su, koji su, naravno, u jednom ovakvom dokumentu. U članku 18, pod ovlastima direktora u zastupanju se navodi da pod h) samostalno sklapa ugovore svih vrsta do iznosa od milijun kuna. Kune su postale monetarna povijest Šibenika. Gospodine Restoviću, molim vas, molim vas, pustite da završim. I smatramo da dokument kao takav nije ispravan i da bi... predlažemo da se povuče s dnevnog reda. I drugo, što se tiče samog dnevnog reda, on bez ovih predloženih dopuna od strane gradonačelnika, od strane kolege Burića, ima nominalno 32 točke, ali kad zapravo pogledate ove podtočke koje su same po sebi zapravo točke za sebe i prilično su opse- opsežnog sadržaja i prilično su bitne teme, možemo konstatirati da i ova sjednica gradskog vijeća ima 50 točaka za raspravu. Sukladno zakonima Republike Hrvatske, Statutom grada Šibenika, pa i drugim normativnim aktima, gradsko vijeće u političkom životu grada Šibenika i u odlučivanju u vezi sa svim bitnim stvarima koje se tiču grada Šibenika ima svoju bitnu i temeljnu ulogu. Rad i kvaliteta rada u gradskom vijeću bi trebali biti na najvišoj razini. I kad pogledate broj stranica, sadržaj, važnost materijala koji su pred nama, koji bi trebali valjano odlučivati.

Dobro je detaljno upućeni u svaki segment dnevnog reda, u svaku točku. Onda mislim da s punim pravom mogu konstatirati da je održavanje ovakvih sjednica s 50 točaka dnevnog reda zapravo srozavanje ovog gradskog vijeća na puku formu u najvećem dijelu onoga o čemu odlučujemo. Primjetno je i praksa da se sjednice rad ne održavaju u dinamici koja je zakonski propisana kao minimalna, a to je svaka tri mjeseca, odnosno četiri puta godišnje. Ja znam i razumijem, kao šta, parafrazirat ću gospodina gradonačelnika, kao šta, ovaj, je to u političkom svijetu uobičajeno, vlast ima svoje interese da ovakvih sjednica bude što manje.

Meni je to potpuno jasno. Ali s pozicije vijećnika koji će danas treći put prisegnuti u ovoj sali, očekujem da ovo gradsko vijeće ima uvjete o- ozbiljnoga rada, rada na razini, kako bi sve točke mogli detaljno raspraviti i donijeti valjane odluke. Drugo, šta ću primijetiti, a to je slanje materijala dodatnih koji nisu nebitni, svega 24 do 48 sati prije samog održavanja sjednice, uz prethodno priložen opsežni dnevni red, nije dobra praksa. Nije dobra praksa. Morate shvatiti da vijećnici koji ovdje jesu dobivaju određenu, ja bih rekao, simboličnu naknadu za svoj rad i participaciju. Većina nas bi to radila i potpuno pro bono.

Ali, toliko stranica, toliko bitnog materijala proučiti, pa onda još doći u situaciju da zadnja 24 sata studirate naknadno priložene točke dnevnog reda, to nije dobra praksa. Ovakav pristup će rezultirati, ukoliko ustrajete na njemu, da će ove sjednice trajati prilično dugo, pa ću ja onda preporučiti kolegicama i kolegama da sljedeći put ponesu jedan hladni obrok i bocu vode. Jer kad može gradsko vijeće u ovakvim situacijama grada Zadra ili grada Dubrovnika zasjedati do 11 sati navečer, dame i gospodo, pripremite se na takvu praksu. Sjednice će trajati nešto duže no što je dosad bilo uobičajeno.

Mi iz oporbe nećemo preskakati točke dnevnog reda. Konzumirat ćemo svoje pravo da o svakoj točci vrlo iscrpno i detaljno raspravljamo, da postavljamo potpitanja vezana uz sadržaj i tražimo adekvatne stručne odgovore. Ja apeliram, želeći da sačuvamo dobar duh i dobre odnose i politički korektne odnose u ovoj vijećnici, da odstupimo od te prakse četiri radne sjednice godišnje, jer evidentno je i potpuno naravno za grad takve važnosti i veličine kao što je Šibenik da broj sjednica na kojima bi mogli u normalnim uvjetima raspravljati i odlučivati treba biti puno veći. Hvala lijepa.

Hvala gospodinu Baranoviću. Evo, možemo preći dalje na utvrđivanje našeg dnevnog reda. Obzirom na ovaj prijedlog koji je kolega Baranović uz ovaj komentar, je li, ovaj, istakao, ali to je ono ključno iz njegovoga dijela, a to je da je ovdje istaknut od strane ovlaštenog predlagača, a to je i vijećnik, je li, prijedlog da se točka 8 izuzme, odnosno skine s dnevnog reda. To će nam u nekom vrsti našeg današnjeg odlučivanja biti prvo. Znači, prvo ćemo se određivati o tome. Ovdje vi, gospodo vijećnici, da li ćemo prihvatiti zahtjev gospodina Baranovića da se točka 8 skine s dnevnog reda? Tko je za? Šest nije prošlo.

Znači, ova točka ostaje unutar prijedloga dnevnog reda. Sada predlažem da točka izvješće mandatnog povjerenstva, čiji je tekst cijenjena kolegica Badžin pročitala, uvrsti kao točka 1 dnevnog reda, da dosadašnja točka 1 postane točka 2 dnevnog reda i dalje kako slijedi. A također predlažem da prijedlog vijećnika Mate Burića iz dopune dnevnog reda se uvrsti u dnevni red kao točka 34. Prijedlog odluke o grobljima kao točka 35, prijedlog odluke o visini spomeničke riječi kao točka 36 i prijedlog pravilnika o postupku provedbe jednostavne nabave gradonačelnika kao točka 37. Evo, to je, ovaj, konstatacija redoslijeda dnevnog reda. Pa bih, evo, dao na glasovanje ovaj dnevni red. Prvo dopune. Znači, ovaj, idemo na prvu dopunu. To je dopuna koja je vezana za prijedlog gospodina Burića koji je za uvrštavanje. Molim vas još jednom diz- dizanjem ruku potvrdimo dopunu dnevnog reda.

Petnaest protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena točka dnevnog reda. Zatim dajem na glasovanje drugu dopunu, odnosno sljedeću, a to je dopuna odluka o grobljima grada Šibenika. Tko je za ovlaštenje u dnevni red?

Trinaest protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena dopuna. Zatim sljedeća dopuna je prijedlog odluke o visini spomeničke orijente. Tko je za ovaj prijedlog dopune kao točka 36? Dvanaest protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. I prijedlog pravilnika o postupku provedbe jednostavne nabave gradonačelnika kao točka 37. Tko je za ovu dopunu? Jedanaest protiv, suzdržani su preostali. Većinom glasova je prihvaćena dopuna. Sada možemo konstatirati da je jasno: ovaj dnevni red s točkama 1 do zaključno 37 utvrđen kao prijedlog. Te bih cjeloviti dnevni red dao na glasovanje. Tko je za utvrđeni dnevni red od točke 1 do točke 37, kako smo ovdje maloprije s dopunom utvrdili? Tko je za? Trinaest protiv, suzdržani, preostali. S trinaest glasova prihvaćen dnevni red današnje naše sjednice. Možemo preći na samu sjednicu i na točku 1 dnevnog reda, a to je izvješće mandatnog povjerenstva. Izvješće je kao takvo i dato. Ono je, ovaj, tekstualno priloženo i ovdje uz sam materijal. I ja bih dao na glasovanje ovaj zaključak o prihvaćanju izvješća mandatnog povjerenstva. Tko je za?

Jednoglasno prihvaćeno. Sada bi prišli polaganju prisege koja slijedi, pa bih, evo, izašao za govornicu, što mi nije običaj, da provedemo i taj dio formalnoga dijela ovoga zasjedanja. Evo, ja ću pročitati tekst prisege. To kolega Baranović zna, već je kazao da ima više, višekratno iskustvo u tome, pa evo, neće ga to ništa iznenaditi. "Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Gradskom vijeću grada Šibenika obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, Zakona i Statuta grada Šibenika, te ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i grada Šibenika." Prisežem.

Hvala, kolega Baranoviću. Ja vam čestitam na vašem vijećničkom mandatu i radujem se suradnji. Možemo preći, kolege, na drugu točku našega dnevnoga reda. A naša druga točka je, kao što vam je to i rubricirano u samome, prijedlogu dnevnog reda i samom dnevnom redu, prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2025. godinu. Kolega Toli ću, je li imate potrebu za obraćanjem? Ako ima, izvjestite. Ako ne, možemo onda otvoriti raspravu. Obzirom da izvjestitelj nije dao uvodno slovo, javili su se za riječ kolegica Šintić, kolega Baranović. Da li imamo još prijavljenih? Hajde, idemo po tom redoslijedu, pa ćemo vidjeti kako dalje. Kolegica Šintić, izvolite. Što se tiče točke prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2025. godinu, imam više pitanja, ali postavljat ću jedno po jedno kako bi mi mogli odgovoriti na sva moja pitanja. Moje prvo pitanje je: zbog čega nije sazvan Odbor za financije? Naime, u našem poslovniku i u statutu piše da se odbori sastaju kod donošenja i proračuna i izvještaja o izvršenju proračuna i kod svih ostalih važnih dokumenata poput ovoga. Mene zanima zbog čega nismo održali ovaj odbor i zbog čega općenito ne održavamo odbore. Današnji dnevni red je prepun takvih točaka i ja ih planiram, znači, na svakoj točki postaviti isto pitanje: zašto nije održan odbor za početak? Kolega Tolić, izvolite. Poštovanje. Tako je, nismo održali odbor. To je jedan propust, iako smo dosad redovno ih održavali i svaki put se sastajali. Tako da, nastavit ćemo s dobrom praksom i ubuduće uvijek sazivati odbor, bez obzira što su same točke godišnjeg izvršenja i tehničkog rebalansa proračuna nisu toliko značajne, ali to, naravno, nije razlog da se odbor ne održi. Hvala. Sljedeći se javio kolega Baranović. Hvala lijepo, gospodine predsjedniče. Dame i gospodo, iščitavajući ovaj zaključak, odnosno ovo izvješće, ovaj, godišnje o izvršenju proračuna za 2025. godinu, koje je inače prilično opsežan materijal, nekih 200 i, čini mi se, 15, 16 stranica, daju se primijetiti neke ključne, ključne stvari, a to je da je u prošloj godini došlo do podbačaja u realizaciji prihoda, i to do značajnog podbačaja, nekih 15-ak posto. Čini mi se da je realizacija prihoda na razini od 85% od planiranog, da je stvoren manjak od gotovo 9 milijuna eura koji se dijelom kompenzirao prebacivanjem viška iz prethodne godine u iznosu od približno 4,5 milijuna, što je totalni manjak, konačni manjak, svelo na razinu od 4,5 milijuna. Dešava se to u financijama gradova. Međutim, to je određeni indikator, nešto o čemu, kao čovjek, javni aktivista, prisutan u političkom životu ovog grada već dugi niz godina, upozoravam, a to je da neoprezno vođenje grada dugoročno producira financijske probleme. Na što ciljam? Iznos potpora je prilično visok. Mnoge institucije, pri čemu ću, recimo, navesti Tvrđavu kulture, iako sam duboko svjestan i zagovornik postojanja takve institucije u kulturnom životu grada Šibenika, sama subvencija Tvrđavi kulture je veća od 2 milijuna eura iz proračuna. Broj zaposlenih je, koliko se da iščitati, dosegao brojku od gotovo 70 zaposlenih, a možda je sad, ovog trenutka, i veća. Bit će mi drago da dobijemo taj podatak. Subvencije nekim trgovačkim društvima, neke su i spomenute u prethodnom dijelu rasprave, koliko su nužne po svom sadržaju, koliko su nužne po svom iznosu, u tolikoj mjeri, o tome se, naravno, treba raspravljati.

Novac generalno trošimo u mnogim situacijama na neodmjeren način, ne poštujući prioritete u stvarnom životu i potrebama ovog grada.

Upuštamo se u investicije koje djeluju, s aspekta PR-a, vrlo simpatično, ali u praktičnom životu grada Šibenika građane zakidaju u nekim primarnim, temeljnim sadržajima urbanog standarda koje građani ovoga grada zaslužuju. Konačni rezultat minusa je znak za uzbunu i još jedan, po meni, puno indikativniji. Na predzadnjoj stranici, odnosno ne na predzadnjoj stranici, ispričavam se, na osamdeset i... na jednoj, uglavnom na jednoj od stranica, postoje podaci o startnom stanju računa na početku godine koji je bio negdje otprilike 8 i nešto milijuna eura, a godinu 2025. grad zaključuje s nekih 800 i nešto tisuća eura na računu. Dame i gospodo, kesa se polako topi. I to je činjenica koju trebamo shvatiti ozbiljno. Uvažavajući opravdanost postojanja navedenih trgovačkih društava, uvažavajući činjenicu da neka od tih društava, koja nisu po svojoj naravi čisto dohodovna, moraju imati određenu subvenciju, poput industrijske zone Podi ili poput Trokuta,

jednostavno moramo početi racionalnije pristupati rashodovnom dijelu, jer stvari neće ići u dobrom pravcu. Shvatite to vrlo ozbiljno. Radi se o financijskom potencijalu grada kad je u pitanju rješavanje temeljnih funkcija koje grad mora ispunjavati prema svojim građanima. Ako se kesa prekomjerno isprazni, bojim se da nećemo biti na onoj razini ispunjavanja tog zadatka koji smo dužni i za koji sam, uostalom, prije par trenutaka i prisegao kao gradski vijećnik građanima ovog grada. Hvala lijepa. Hvala, kolege Baranoviću. Gradonačelnik dr. Burić. Evo, dakle, poštovani vijećniče, nije meni običaj o financijama govoriti, ali vi imate teatralan nastup, dramatičan, pa onda je red da ja odgovorim ne teatralno, nego realno i objektivno.

Ništa se dramatično s gradom Šibenikom ne dešava. To što vi teatralno govorite o 4 milijuna manjka, pa, evo, između ostalog, nismo podrali vilu na Banju jer se ništa panično ne dešava. Čekamo i kalkuliramo cijene. Sama vila je vrijednosti milijun i pol eura. Dakle, da je dramatično, bili bi je prodali. Nadalje,

ja ću samo sekundu. Dakle, moje poruke: na dan 12.06. na računu grada Šibenika je točno 2.072.000 eura, a dospjele obveze 808.000 eura. Dakle, fiskalni kapacitet grada Šibenika ne da je pod kontrolom, nego imamo, uvjetno rečeno, i viška novaca. Kad govorite o proračunu grada Šibenika, onda je uvijek najinteresantnija takozvana linija 11, opći prihodi i primitci. I neću ja to sad tu puno elaborirati, ali reći ću vam. Recimo, subvencija javnog prijevoza grada Šibenika. Dakle, ono zbog čega se građani grada Šibenika vode, voze po cijeni po kojoj se voze, rezultat je 2.100.000 eura subvencije iz proračuna.

Da bude priča još interesantnija, i naravno, to će tako i ostati, novih 12 električnih autobusa će tražiti preko novih milijun eura subvencije da bi se građani mogli voziti na ovakav način. Javna vatrogasna postrojba, skoro 2.700.000 eura. Održavanje spomenika kulture, to je minorno, to neću pisati. Program socijalne pomoći je minornih 150.000 eura. Vrtići grada Šibenika, koji su bili vječna polemika, pogotovo zbog privatnih vrtića, su 10 milijuna eura. Dakle, sve su to novci koje grad Šibenik plaća iz proračuna. Neću niti govoriti o osnovnom školstvu, o cjelodnevnom boravku, da na kraju zaključim: 55% proračuna grada Šibenika troše društvene djelatnosti. Društvene djelatnosti su uvijek ona stavka u kojoj daju, a ne prihoduju. Sve to mi uspijemo napraviti i fiskalni kapacitet grada je odličan i ništa se dramatičnog ne dešava.

One stavke, a o tome može govoriti pročelnik, koje su, uvjetno rečeno, bile niže nego očekivano, pa, između ostalog, je to obveza naplate poreza na nekretnine, koji je potpuno drugačije prikazan u drugom tajmingu, a kad ga posložite u tajmingu godinu dana prije toga, onda vidite da ta priča izgleda bitno drugačije. I u tom takozvanom nedostatku novaca, 90% čine proračunski korisnici, a ne izvorni proračun grada Šibenika. Kolega Baranović se javio. Kolega Tolić prvo, pa onda kolega Baranović. Poštovanje. Evo, samo jedan ispravak, jedno obrazloženje. U stvari, nije ispravak. Vi ste usporedili prihode sa, sa planom, je li, koji se nije u potpunosti izvršio, ali u konačnici, ukupni prihodi su rasli s 70 na 73 milijuna eura.

I to, a gdje su utrošeni najvećim dijelom u kapitalna ulaganja, koja su u odnosu na 2024., kad su iznosili 7 milijuna eura, u 2025. iznosili čak 16 milijuna eura. Znači, rashodi za nabavu nefinancijske imovine. Hvala. Sve to što je konstatirao maloprije pročelnik, a prethodno gospodin gradonačelnik, na prvu stoji. Samo valja objektivno i realno sagledati istinu o tome. Nije nikakav problem ustabiliti financije grada kad u momentu kad vidite da će ponestati para, klepite poskupljenje komunalne naknade za koliko ono posto stoji. Spomenička renta je danas na redu. Kad u svega nekoliko godina dva do tri puta dižete cijenu najma javnih površina obrtnicima, ugostiteljima, kad ih klepite za štekate još malo više, kad proračunski korisnici, odnosno firme kojima je grad isključivi ili pretežiti vlasnik, svoje usluge dignu, pa onda bilježimo porast cijene vode, toliki koliki je bio, pa onda bilježimo porast cijene usluge odvođenja otpada, onoliki koliki se desio, onda zapravo steknete percepciju da su Franjo Tahi i njegova ekipa iz 16. stoljeća u ubiranju nameta goli amateri. Gospodine gradonačelniče, za vašu administraciju i prateći sastav. Goli amateri.

Tamo su postale desetine. Tamo je išla, ne znam, desetina crkvi, desetina Franji Tahiju. Tamo se dizala cijena, dvoznamenkasto, eventualno. A ja se pokušavam prisjetiti kad je ova gradska administracija nešto poskupila 5%, 7%, 10%, želeći korektno i realno uskladiti cijene svojih usluga, odnosno razinu svojih davanja sa stopom inflacije koja je priznata od Hrvatske narodne banke. Ne igrate se vi s tim sitnicama. Vi kad pofali, dernete stotku, dignete smeće toliko posto, dignete vodu toliko posto, dignete građanima komunalnu naknadu toliko posto. Naravno da ima para. Samo bi bilo interesantno pitati šibenske obrtnike i građane, naravno, grada Šibenika, kako oni komentiraju tolika poskupljenja i osjećaju li se sretno i zadovoljno, iti približno koliko se vi osjećate sretno i zadovoljno s razinom rada vaše administracije. Hvala. Gospodin gradonačelnik dr.

Burić, kolega Slavica se javio sljedeći. Ja ću poštovanom vijećniku postaviti samo jedno pitanje. Možete pismeno odgovoriti. Dakle, prije pola sata ste ovdje kukali kako radnici zelenog rada, odnosno čistoće, imaju male plaće. Slažem se. Oporba. Dakle, sve vas ja stavljam u isti koš. Dakle, naravno. Idemo dalje. I ja se s tim slažem. Ja vama postavljam pitanje: budući da je to komunalna usluga koja se financira isključivo prihodima od naplate komunalne usluge, kako bi vi povećali plaće radnicima čistoće, a ne bi povećali cijenu komunalne usluge? Ponavljam još jedanput: a financira se isključivo iz cijene te komunalne usluge. Idemo dalje. Kolega se Slavica prvi javio. Pa kolega Baranović opet. Pa ja bih se samo kratko nadovezao na rečenicu gradonačelnika Burića da se u Šibeniku ništa dramatično ne događa. Bogami, lista čekanja za starački dom: 1.300 umirovljenika. To ne da je dramatično, to je katastrofalno za jedan razvijeni grad koji brine o ljudima treće dobi, u kojima je tako inkluzivan i sve ostalo.

Ništa se dramatično ne događa. Šibenski sport je pukao na svim osnovama, od nogometa, košarke do svega ostalog. I to pokazuju rezultati tih sportskih kolektiva. Gospodin gradonačelnik.

Ponovo mantra. Dakle, briga za starije i nemoćne je obveza županije. Županija je sufinancira, naravno, i nadležna država, brigu za starije i nemoćne. Ja vama dajem prijedlog, gospodine Slavica, kad ste vi tako sveznalicu: napravite presjek jednog doma, troškove gradnje, koncepcije, uz uvjet da je to osnivanje grada i način godišnjeg, mjesečnog funkcioniranja, zadovoljavajući sve standarde o skrbi za takve korisnike. I točno mi to pozicionirajte u proračunu grada Šibenika. Nemojte dezinformirati, nemojte se upuštati u onome što ne znate i nemojte se upuštati u ono što je samo vaša politička mantra. Kolega se javio prvi Baranović, pa kolega Vrvilo, kolega Gaj. Molim.

Hajmo, dogovorite se. Evo, samo kratko, jedna rečenica apropo ovog što je gradonačelnik rekao u stavljanju u okvire proračuna. Novaca bi bilo za starije osobe i bez ovakvih povećanja, da se ne plaćaju raznorazni eskalatori, da se ne planiraju raznorazne žičare od tvrđave do tvrđave koje na kraju neće biti isplative, i tako dalje, i tako dalje. Eto, samo to. Gospodin gradonačelnik, odgovor na. Kolega Vrvilo, premlad ste, pa vam opraštam da ne znate. Dakle, ne možete brkati stavke. Zna se točno kako se nešto financira. Dakle, eskalatori, nogostupi, pločnici, što god to bilo, se ne financira iz iste stavke kao što se financiraju usluge koje vi miješate s tim.

Kolega Vrvilo se javlja za repliku. Izvolite.

Slažem se s vama što se tiče ovoga što sam sad rekao. Ne možete financirati starački dom iz sredstava predviđenih za eskalator, ali ga možete financirati iz drugih sredstava. Imali smo uređenje, evo, masu stvari smo spominjali na zadnjim sjednicama kako se nenamjenski troši novac. Evo, prošle godine ste, na primjer, uredili dječje igralište na Jadriji, površina, ja ne znam ako ima 200 kvadrata, za 105.000 eura. I tako dalje, i tako dalje. Nenamjenski, odnosno vi kažete namjenski trošite sredstva. Skuplje su sve stvari duplo više nego što je realna cijena, i onda se žalite kako nema novaca i povećavate javne usluge.

Eto, to je situacija. Cijenjeni vijećnice, vijećniče Vrvilo, uzmite papir svakog tog projekta grada Šibenika i točno ćete vidjeti kako se financira. Svako dječje igralište, jer je to Ministarstvo demografije, jer je Ministarstvo sporta, sufinanciranje. Dakle, vi ste zaboravili da svi projekti u gradu Šibeniku su bazirani na principu: uvijek nađemo jednu kunu izvana ili jedan euro za jedan euro gradskog novca. Hvala. Sljedeći se javlja gospodin Baranović, pa gospodin Slavica, pa kolega Kljaić, kolegica Šimetić, kolegica Upić. Moran intervenirati. Naime, gospodin gradonačelnik je u svojoj vrsti replike ili odgovora na moje opservacije i izlaganje spomenuo, odnosno ne, ispričavam se, na opservaciju vijećnika Slavice, izašao s tvrdnjom za ovu govornicu da je briga o starijim osobama isključivo u ingerenciji županije. To temeljno nije točno, jer svjedoci smo činjenice da grad Drniš, koristeći sredstva europskih fondova, je u realizaciji gradnje doma za starije i nemoćne.

Svjedoci smo činjenice da jedna biskupija, a dobro poznan uvjete života i stvarne financijske mogućnosti takvih jedinica lokalne samouprave, obzirom da sam obnašao i dužnost saborskog zastupnika koji nije sjedio u kancelariji nego je derao gume, jedna biskupija je našla snage da, koristeći europska sredstva kao jedinica lokalne samouprave, rješava taj problem gradnjom svog staračkog doma. I treći, u ovoj županiji, meni barem poznat slučaj gradnje staračkog doma za starije i nemoćne osobe u općini Primoštenu. Nije točno da grad Šibenik nije ovlašten i nije pozvan i nije u mogućnosti da rješava ta pitanja.

Problem je, opet se vraćamo na meritum stvari, nerezonsko trošenje značajnih sredstava na razini svake financijske godine, o čemu su komentirali i mlađi kolege vijećnici. Možda jesu mladi, ali jako dobro zaključuju stvari, jako dobro vide. Iako osobno nisam potezao pitanje, odnosno jesam, pardon, potezao pitanje poskupljenja usluga čistoće, stavio sam je u kontekst ukupnih poskupljenja, da je to poskupljenje diglo u onom istom postotku koliko se digla cijena i plaće tim marljivim ljudima i zaposlenicima koji održavaju čistoću u ovom gradu i koji rade vrlo nezahvalan i težak posao koji ja osobno kao čovjek cijenim, možda me čak to poskupljenje ne bi ni žuljalo.

Ali iznos poskupljenja je značajno u svom postotku veći od postotka za koliko se diglo plaće tim ljudima i ne smatram u nijednoj situaciji, gospodine gradonačelniče, da su ti ljudi preplaćeni. Dapače, bio bih zadovoljan da su im i plaće bolje. Nije samo povećanje plaća razlog, kao što ni samo povećanje plaća ni inflacija nisu razlog svih poskupljenja koja su se dešavala na području ovoga grada. Razlog su slučajevi, recimo, primjerice, poput projekta Centar Koralja Zlarin i nabave čuvenog katamarana, 400.000 eura javnog novca, istina, ne samo iz našeg proračuna grada Šibenika, nego iz europskih proračuna, potrošenih za nabavu plovila kojemu valjda ni sam Bog ne zna svrhu. Plovila koje je stalo vezano godinu dana, čitavu zimu, na očima nas ribara u Vrnaži. Mi smo povremeno štelali bokobrane da smanjimo oštećenja koja su nastajala potpuno nebrigom o toj javnoj imovini. Rezultat svega je bio nakon godinu dana priveza i nekorištenja, jer nema realno pravu i konkretnu svrhu. Oštećenje koje se moralo sanirati u Vrnaži.

Pa evo, ovom prilikom, bit će mi drago, postavit ću, ako treba, i formalno pismeno pitanje da mi se odgovori kao vijećniku koliko je koštao popravak tog plovila. I postavit ću pitanje, recimo, koliko je to plovilo odradilo korisnih zadataka od dana svoje nabave. Tako se troše sredstva ovog grada, o tome govorimo, osim u korisne i neizbježne stvari, kao što su dječji vrtići, održavanje komunalne infrastrukture i druge stvari koje smo dužni kao grad prema svojim građanima. Primjetno je da dio novaca odlazi na neracionalan način. To shvatite kao dobronamjernu kritiku i kao pokušaj da budemo korektiv u funkcioniranju vaše administracije kako bi se u budućnosti svaki euro, što je govorila moja baba dvaput, okrene prije nego što se potroši.

Hvala lijepa. Gospodin gradonačelnik dr. Burić.

Idemo od kraja. Centar koraljarstva Zlarin je dobio europsku nagradu za projekt. Samo toliko o tome. Drugo, upotreba katamarana itekako će dobiti svoju svrhu i namjenu. To možete dobiti i pismeno očitovanjem ljudi koji rade na tom projektu. I treće, vaš osvrt na cijenu zelenog grada. Vi mislite da zeleni grad nema materijalne troškove, da nije poskupila cijena goriva, da nema servis kamiona, da nema kupovinu nove opreme. Sve je to poslovanje svake tvrtke i firme, ne samo plaća. Ponavljam, isključivo komunalno poduzeće koje se isključivo financira iz onoga što građani plate. Dakle, i vidim da je interesantno. Ja više neću odgovarati, naravno, jer ova priča može trajati do besvijesti. Grad Šibenik funkcionira. Dobro, samo nema, ja imam vremena. Ne sekirajte se vi za mene. Osim toga, ja sam gost na gradskom vijeću.

Dakle, i meni kad dosadi, ja ću jednostavno se priuštiti drugačiji raspored tog dana, pa ću se vratiti onog trenutka kad to procijenim. Kolega Baranović ima repliku.

Ha, moram se, ovaj, nasmijati, ne zlobno. Da, definitivno istina. Vi ste gost na ovom gradskom vijeću, a vi ćete na njemu biti prisutni otprilike na onoj razini koliko zapravo držite do ovoga auditorija. I ne sumnjam uopće, gospodine gradonačelniče, da ćete, ukoliko ova sjednica potraje, uzeti sebi za pravo, neosporno vaše pravo, da nas nakratko ili, ovaj, trajno napustite taj dan i odete za svojim drugim obavezama. Kad pričamo o shvaćanju funkcioniranja trgovačkih društava, proračuna grada i svega ostaloga, između vas i mene postoji jedna bitna razlika. Ja sam poslodavac od svoje 19. godine, dame i gospodo, koji 30 i nešto godina isplaćiva plaće svojim radnicima, plaća poreze i doprinose, plaća troškove održavanja, vrši investicije i koji jako dobro zna koliko je teško u uvjetima realnog poslovanja završiti godinu s pozitivnim rezultatom.

Mi nemamo pravo na greške. Mi na tržištu nemamo mogućnost dignuti cijenu ribe, u mom konkretnom slučaju, za 140%. Mi moramo opstati znanjem, razmišljanjem i vještinama. Za razliku od vaše uvažene karijere izvrsnog liječnika, ravnatelja bolnice koji je za svog mandata odradio određene stvari o kojima postoje dvojbena razmišljanja u općoj bolnici Šibenik. Meni je osobno drago da ste obnovili ove paviljone, pojedine i odjele, ali vi čitav svoj život raspolažete s javnim novcem. Znate da će se on odnekud stvoriti i ne razbijate glavu odakle će stići vaša plaća prvog u mjesecu.

To je bitna razlika između mene i vas. Kolega Baranović, hvala. Prestao sam s usporavanjem, ali moram se vratiti na točke dnevnog reda. Sljedeći tko se javio bio je kolega Kljaić. Pozdrav još jednom za gospodina Tolića, da nam pojasni malo i pouči nas. Koliki je postotak, odnosno udio u masi prihoda za mase plaće u gradskoj upravi, je li to negdje 20, 30%, kako to stoji, ili to ćete mi nekako odgovoriti, da nas poučite, jer nekako, ono, 72,3 milijuna eura, 3 prihoda i trošenje 2025. godine, a rashodi su negdje oko, na plaće, negdje cirka 23, pa nam recite kako stoji po zakonu, odnosno preporukama.

Druga stvar je, ovdje je ovaj dio minusa koji produciram, produciran je, vjerojatno ste vidjeli ste koji su čitali, zbog uskrate, ovaj, fondova i pomoći nekih europskih i nekih proračunskih sredstava. I zbog toga smo došli da taj minus od 10 milijuna, pa pretakanje od plusa od 4,5, pa nešto ćemo prodati, nešto nećemo. Pa evo, gospodin gradonačelnik ili vi, ako se taj trend nastavi, a može se lako nastaviti i iduće godine i tako dalje, od kuda biste pošli, od kud biste počeli rezati i da li je to, recimo, možda malo, što uvijek govorim, etička promidžba poslovnog grada Šibenika, gradonačelnika i plaćanje raznoraznim portalčićima da pišu vam hvalospjeve. Hvala lijepo. Kolega Tolić. Poštovanje.

Po zakonskim propisima moguće je do 20% ostvarenih sredstava isplatiti

za plaće, s tim da, kad se gleda proračun, ne gledate ukupno za sve 19 dodatnih proračunskih institucija, nego se gleda samo grad Šibenik. Evo, samo da vidim mogu li vam napamet ili ću vam morati zasebno izračunavati. Nema problema. Evo, poslovanje gradske uprave, rashodi za zaposlene su 4 milijuna 759. Tako da, onaj, mi smo daleko smo ispod, daleko smo ispod oko desetak posto. Dakle, grad Šibenik za plaće isplaćuje negdje 8% ukupno svojih prihoda. Ili da vam još konkretnije odgovorim, možemo još tri puta zaposliti ljudi onoliko koliko ih ima. Hvala. Idemo na daljnja vijećnička pitanja.

Kolega Slavica je tražio riječ, koliko se ne varam. Jeste li, kolega Slavica, ili ako niste, onda ćemo krenuti dalje. Spomenuta je ova europska nagrada Centar koraljarstva, pa samo da napomenem da je i Šibenik dobio nagradu za grad sporta 2026. godine, pa mu je od sporta ostao nogomet koji igra isti rang sa Siverićem i košarka koja igra isti rang sa prigradskim naseljima Osijeka i Đakova. Eto, toliko. Idemo dalje. Za riječ se javila kolegica Šintić. Ja imam jedno pitanje vezano uz rad Upravnog odjela za gospodarstvo. Znači, u proračunu je razvidno da je planirano 12 milijuna eura realizacije, a na kraju realizirano 5 milijuna eura, odnosno 40%.

Ovo računam, ovaj, inicijalni plan, ne računam rebalans. Zanima me zbog čega je realizacija na 40% i koliko ljudi u Upravnom odjelu je realiziralo ovih 5 milijuna eura. Smatrate li da bi to mogla biti bolja i veća realizacija? Budući da, primjećujem, više ne izlazimo tako često na portalu gradonačelnik.hr kao jedan od gradova uspješnih po povlačenju sredstava Europske unije. Hvala. Hvala. Kolegica Čeko će dati komentar. Da, plan je samo plan, realizacija je nešto drugo. Projekti imaju svoj život kad, naravno, krenu. Već smo i kroz aktualni sat komentirali kako potpisujemo ugovore za izvođenje radova, kako to nešto često zna i kasniti. Najčešće, naravno, iz nekakvih objektivnih razloga, a to je razlog zašto je ta realizacija nešto manja.

Dat ću vam, evo, kao primjer energetske obnove, na primjer, Osnovna škola Petra Krešimira koja je trebala biti gotova u 12. mjesecu. Međutim, to je bila realizacija nešto dosta manja nego što smo planirali, upravo zato što smo čekali HEP da napravi sam plan te fotoelektrane koju smo stavljali. To je neko testiranje koje traje dva mjeseca. To je, na primjer, trebalo biti odrađeno u 12. mjesecu, pa u drugom mjesecu, sad se to odrađuje tijekom 5. i 6. mjeseca. To su neke objektivne okolnosti na koje mi ne možemo utjecati. I zato taj plan koji mi imamo za godinu, nažalost, nije mogao biti onakav kakav smo mi u stvari htjeli. Neki projekti su se produžili, ali sav taj zaostatak koji je bio u prošloj godini će biti nadoknađen u ovoj godini, čak mislim do sigurno 9., do kraja 9.

mjeseca. Imali ste pitanje oko broja zaposlenih, čini mi se, je li vas to zanimalo. U odjelu je trenutno zaposleno 15 djelatnika, s tim da ne rade svi na EU projektima. Nas je na EU projektima nekih desetak i sami odrađujemo svaki korak u provedbi projekta. Jedino ono što mi kao odjel outsourcamo, to su studije izvodljivosti. Što se tiče ovog vašeg komentara na gradonačelnik.hr i slično, ja ću vas podsjetiti da je grad Šibenik u 7. skupini razvijenosti i zbog te činjenice nama su dosta i ograničene mogućnosti prijave na neke projekte. Mi smo, na primjer, i sad imali dosta projekata planiranih za jedan natječaj koji se planirao iz Ministarstva regionalnog razvoja.

Međutim, na kraju ta sredstva sva idu u potpomognuta područja. Mi sve planiramo, radimo koliko god možemo, međutim, zaista su nam radi naše razvijenosti dosta ograničena sredstva na koja se možemo prijavljivati. Može? Replika, odnosno komentar. Ukupan plan za šibenski proračun za 2025. godinu bio je 99 milijuna 800 tisuća eura, a onda je planirano i povećanje na 105 milijuna. To je najavljivano kao rekordni proračun grada Šibenika. Realizacija je 73 milijuna. Pa mene sad zanima, ja razumijem da je bila kampanja i da smo imali lokalne izbore, ali ja sam to rekla i kad smo imali onaj polugodišnji izvještaj. Znači, mi smo proračun za 2025.

planirali kampanjski, odnosno planirali smo ga u jeku kampanje. Tako možemo sljedeće godine, odnosno na sljedećim lokalnim izborima, ja mogu izaći s informacijom da će šibenski proračun biti 400 milijuna eura. Pa kome što može? Pobacat ću neke puste projekte po proračunu i realizirat ću 70 do 73, 4 milijuna eura. Dobro. Evo, hvala. Gradonačelnik dr. Burić. Pa kolegica Ukić, kolega Burić. Samo jedan detalj. Građani izađu na izbore i vrednuju ono što je realizirano, a ne papire, proračune i tablice. Sljedeći tko se javio je kolegica Ukić. Izvolite, kolegica Škotarac. Evo, nastavno na sve što je prethodno ovoga rečeno, drago mi je da smo u 7. razredu razvijenosti, dakle u 7. ovoga stupnju koji je dosta visok, i da imamo sve krasne tvrđave i super koncertni program, i da imamo tvrđavu kulture i jako puno ljudi koji tamo, ovaj, rade i uživaju u poslu jer je stvarno najbolje u Šibeniku. Ovaj, ali mene zanima zašto, ako smo baš toliko uspješni, zašto je grad Šibenik 2023. godine jedinu potencijalno uporabljivu zgradu koju je imao u svome vlasništvu, a govorim o studentskom domu na Šubićevcu, prodao županiji Šibensko-kninskoj za 2 milijuna eura 2023.

godine. Bez obzira na rupu na koju možete prebacivati da se dogodila nama, ovaj, za vrijeme 4 godine mandata radila se projektna dokumentacija, odnosno radilo se na rješavanju smještaja dijela ovoga građana Šibensko-kninske županije, odnosno Šibenika u starački dom na Šubićevcu, ali je činjenica da je grad Šibenik, ukoliko je htio, mogao zadržati u svome vlasništvu navedenu zgradu i, jednako kao i drugi gradovi u Hrvatskoj, pokrenuti postupak dizanja kredita da bi financirao izgradnju staračkog doma. Jer ako mi u Šibeniku imamo baš sve i toliko smo fenomenalan grad, uspješan po svemu, 7.

razred razvijenosti koji masu građana uopće ne osjeća, po čemu smo mi to prerazvijeni, zar nije vrijeme da Šibenik počne rješavati konkretan problem koji je goruće prirode? Prosječan građanin mora raditi svaki dan, nema di ostaviti dicu, nema kome povjeriti čuvanje svojih starijih, i onda apsolutno mi prebacujemo odgovornost koju se de facto ne može prebaciti na djecu, ovaj, roditelja. Jer to znači, ako se jedno dijete posveti brizi za svoje stare, da mora ostati bez posla. Ako ostane bez posla, onda eventualno gubi stan koji su neki kupili na kredit ili u svim drugim zakonski, ovaj, predviđenim sredstvima. Dakle, moj je prijedlog ovoj gradskoj upravi da kad sljedeće godine budemo planirali proračun koji neće biti kampanjski, koji neće biti prenapuhan, da počnemo razmišljati o ovome segmentu, da se uključimo sa županijom bez obzira što će ići dolje ovoga rekonstrukcija zgrade i u nekom realnom okviru da počnemo razmišljati o tome segmentu.

Jer kad će biti izgrađena bolnica, ova nova koja je u ovoga u planu, to pitaj Boga, u međuvremenu će umirati naši stari i masu ljudi će biti jako, jako nesretno i neće moći obavljati svoje radne zadatke, pa oni koji su na tržištu rada kod privatnika možda dobiju otkaz, za razliku od onih koji su u javnim službama. Hvala. Gradonačelnik dr. Burić. Poštovane vijećnice, dakle, vi ste očito zaboravili da ste bili dožupanica, dakle, i to odgovorna upravo za društvene djelatnosti, upravo na zahtjev župana kojem ste vi bili dožupanica, dakle, prvi suradnik, on je molio i podnio zahtjev da se promijeni titular, upravljač, dakle, da kupi zgradu ex-studentskog doma upravo zbog širenja kapaciteta za starački dom. Ja mislim u ovom trenutku da je ravnatelj Cvjetnog doma upravo čovjek kojeg ste vi postavili. Zašto niste krenuli u realizaciju? Što se tiče priče o novoj bolnici, nevjerojatno je, dakle, umjesto da se radujemo projektu kojeg smo sanjali desetljećima, vi govorite: "Pita Boga kad će biti gotova." Zna se točno kad će biti gotova. Nova bolnica se zahutala u svojoj dinamici i ide bez ikakvog zastoja.

Ali ono što je bitno, bitno je što je sa 17.000 kvadrata prostora u centru grada kojeg će, pitaj Boga kad, ali ipak će se to desiti, biti napušten i on mora dobiti svoju namjenu i svrhu. A namjena i svrha je vrlo jednostavna. Taj moj prijedlog je opće prihvaćen. Osobno se s premijerom razgovaralo na sastanku zajedničkom u županiji da se formira prva bolnica palijativne skrbi za južnu Hrvatsku, kapaciteta do 200 kreveta. Govorimo o bolnici palijativne skrbi, a ne o produženom liječenju. Da se dio zgrada, a baštinit ćemo praktički paviljonsku bolnicu, prenamijeni za dom za starije i nemoćne, i to upravo za onu klijentelu koja je vezana za intenzivnu medicinsku skrb. Da se Cvjetni dom rekonstruira i prilagodi starijim i nemoćnim koji još uvijek imaju dozu samostalnosti i samostalne brige, čak dio, uvjetno rečeno, apartmanskog smještaja za bračne drugove, a dom na Šubićevcu je bio nadopuna za takozvanu dnevnu skrb za starije i nemoćne, počevši od dostave hrane i svega ostalog.

Bolnica Šibenik na staroj lokaciji je smještena u idealnom okruženju jer je praktički posjeduje i ima park, šumu koja, naravno, s konceptom izmještanja nove bolnice, realizacijom parkirališnih prostora kroz projekt Draga, može biti praktički u svrhu rehabilitacije i skrbi za starije i nemoćne upravo na toj lokaciji. I to je taj program, i to je taj program koji ne zahtijeva praktički nikakvu veliku investiciju jer je bolnica prošla temeljnu obnovu, pa između ostalog i energetsku obnovu, i infrastrukturno je potpuno spremna. Kolega Galić je imao riječ, onda će nakon toga reći gospođa Škotarac, pa onda kolega Burić i kolega Škotarac.

Evo, osjećam potrebu samo da, ovaj, malo pojasnim radi javnosti i radi vijećnika. Vezano za ove domove za starije i nemoćne osobe koje konstantno se nekako u javnosti lupaju balončići i loptice, miješaju se. Naime, osnivačka prava 2002. godine je država prenijela na županije svojih domova. I za to što je prenijela svoja osnivačka prava, država svake godine osigurava županiji 3,5 milijuna eura za sufinanciranje domova na području naše županije. Znači, mi imamo kao županija dva doma kojima je županija osnivača, to je dom Cvjetni dom i onaj dom u Kninu. I za njih dobivamo 3,5 milijuna. Postoji još jedan dom za starije u kojima je osnivač Republika Hrvatska, to je onaj dom u Oklaju. U njemu je osnivač Ministarstvo.

Tako da cijena u ovom domu u Oklaju je nekih 492 eura, skoro pa ništa, da ajmo tako reći. Ovi domovi u Drnišu koji će biti, on neće, Drniš, jednog dana kad otvori taj dom, on nema osigurana sredstva pomoći od države, naime decentralizirane funkcije, jer on, gradovi na to pravo nemaju. Dakle, imat će Drniš velikih problema u smislu cijene te usluge, boravka tih starijih u tom domu. Ta cijena sigurno neće biti 492 eura, nego će sigurno biti puno veća, jer neće biti to tako lako. Dakle, svatko može biti osnivač ustanove. Može li grad biti osnivač ustanova? Postoji trenutno samo 18 gradova u državi koji su prvi put krenuli u ovu priču sufinanciranja domova za starije i nemoćne osobe. Međutim, nitko još nije završio taj projekt kod njih, nije realizirao. Ono drugo kad realiziraju, kad krene u funkciju taj dom, bit će tu puno problema u smislu financiranja. Ono na čemu se radi, preko Udruge gradova smo već tražili da se i gradove ubaci među kroz opće akte, normativni okvir, kao one kojima će država pomoći u sufinanciranju domova za starije i nemoćne osobe. Kad se te pretpostavke možda započnu, naravno da će i Šibenik sigurno krenuti u tom pravcu, ovaj, ja bar pretpostavljam, jel'. Ali za sada, dakle, bitno je naglasiti, isto kao što vrtići nisu u core biznisu županija, a mogu biti, dakle, županije mogu biti osnivači vrtića, ali ne kreću u to. Zašto? Krenula je jedna županija, Sisačko-moslavačka, i ona je postala osnivač vrtića u svom gradu. Dakle, pričekajmo malo, nemojmo sad, krenuli su gradovi u tom pravcu, ali pitanje je koliko će biti problema oko financiranja samih domova, jel'. Kolegica Ukić. Kolega, zahvaljujem na stručnom i podrobnom, ovaj, objašnjenju. Sve je točno što ste vi rekli, apsolutno se slažem.

Međutim, i dalje ostaje činjenica da je to nama gorući problem. Također je činjenica da dok nije došlo do promjene vlasti na županijskoj razini, između grada i županije je postojalo trvenje. Vi upravo radi međustranačkih političkih prepucavanja niste pokretali postupak rješavanja nove županijske bolnice. To je činjenica. Kad je došla nova vlast, radilo se objektivno, osim što se naknadno netko, odnosno bivši ovaj župan, malo politički, jel', okrenio, a ustvari vratio vama, ovoga, mi smo apsolutno napravili sve da se napravi sama, ovaj, nova šibenska bolnica. Pokrenuo se postupak, osigurala se sredstva, imali ste i dolazili ste dolje u županiju i tako dalje.

Dakle, ja osobno nemam niti ništa protiv nove bolnice, niti protiv grada Šibenika, samo konstatiram one teme koje su goruće za građane grada Šibenika. Činjenica da je postojala zgrada, ona se mogla prenamijeniti, što sam ja govorila županu, da nam gore idu pokretni korisnici Cvjetnog doma, a oni koji su u četvrtom stupnju, odnosno nepokretni, da nam ostaje na Cvjetnom, ali je činjenica da smo mi sada 4 godine iza, odnosno 2023. vi ste prodali, mi smo već mogli to renovirati, graditi, da je, da se grad Šibenik pokrenuo. Tim više, bez obzira što ćete vi sad meni replicirati, činjenica je da vi sad i na regionalnoj i na gradskoj i na državnoj razini imate vertikalu. Ako je u Republici Hrvatskoj starenje pučanstva najgori problem, ako je deficit u kadrovima koji bi se brinuli za te stare ljude najveći problem, ako to opterećuje ne samo kućne budžete, već normalno funkcioniranje obitelji, onda vjerojatno to bi trebao biti prioritet ove vlasti koja je upravo radi uspješnih projekata dosegla tu sedmo razvijenu razvijenost.

Ja samo apeliram na vas da sljedeći put manje razmišljamo o nekakvim turističkim projektima, a da više razmišljamo o onome što je zaista potrebno ovim građanima. Tako da, ovaj... Gradonačelnik dr. Burić. Krećući se ovdje, sam ublažio stav. Govorite neistinu, temeljnu neistinu. Dakle, projekt nove bolnice sam pokrenuo osobno ja. Moja inicijativa prema županu je bilo, a znate kad se pokrenuo? Jer županija nije htjela platiti studiju izvodljivosti gradnje nove bolnice, a moj prijedlog je županu bio da će grad Šibenik sufinancirati studiju izvodljivosti, i to se i desilo. Dakle, izlistajte proračun pa ćete vidjeti.

Suvfinanciranje studija izvodljivosti s 50% je financirao grad Šibenik i tog trenutka je pokrenut projekt opće bolnice. Gospođo Iris Ukić, ja sam dovoljno star. Projekt nove bolnice je krenuo 2002. godine, a ne vašim mandatom, a bavili ste se mandatom toliko da ne znate niti činjenicu. Dakle, onda kad je grad rekao da daje 50%, što naravno nije naša obveza jer mi nismo ni osnivači, onda je pokrenut projekt nove bolnice. Kolega Ukić. Gradonačelniče, nije meni ovdje cilj prepucavati se s vama o tome da je 2002. pokrenut projekt nove bolnice, pa tim više je tragedija da se moralo čekati na 2021. da se nešto napravi.

Ja samo želim konstatirati da tko ima volje, ima i načina. Promjenom vlasti došlo je do suradnje županije i grada i nastavio se raditi projekt koji je pokrenut vašom inicijativom 2002. godine. Ponavljam, apeliram na vas da se dio financijskih sredstava ovoga grada, ako imamo kreditni kapacitet, a nismo ga potrošili u nekakve, ovaj, instagramske projekte, da se usmjeri prema rješavanju ovoga gorućeg problema, a to je da mi nemamo gdje sa starim i nemoćnim ljudima koji ne mogu dočekati red u staračke domove. Samo to. Hvala. Gradonačelnik dr. Burić. S tom konstatacijom se ja slažem, naravno, ali sukladno zakonskim i financijskim mogućnostima. I inače, dakle, gospodin Baranovic je najavio da će biti druge sjednice, a ja vam ovom promjenom načina funkcioniranja u Gradskom vijeću kažem da prihvaćam taj izazov i naravno, pripetavanjeće se nastaviti. Ja sam vam rekao odmah u početku da imam dovoljno vremena i dovoljno strpljenja.

Pripetavanjeće se nastaviti. Kolega Slavica se javio.

Evo, drago mi je da sam doznao jedan novi podatak, da se o Novoj šibenskoj bolnici govori od 2002. godine. Ja sam 2001. godište. Znači, od mog rođenja, ovih preko 20 godina, ova bogata država, turistički razvijena, ovaj bogati grad i županija nisu uspjeli sagraditi bolnicu. A o staračkom domu ne treba ni govoriti. Najstarija županija u Republici Hrvatskoj, a imamo Cvjetni dom, i to je osnovni starački dom u cijeloj županiji. Di smo mi došli? I to vas pitam kao unuk osobe za koju se brine, ovoga, moj otac i ja, koja danas ima 90 godina. A red za Cvjetni dom ne može dočekati nikako.

Eto, toliko. Gradonačelnik dr. Burić. Evo, pa da cijeni vijećnik nešto istinito i točno kaže. Pa vi upravo ne znate dokle smo mi došli. Idemo dalje. Sljedeći tko se javio je kolega Kljaić. Dakle, gospodin Tolić ili gospodin gradonačelnik, u ovom pripetavanju, maloprije su mi zaboravili odgovoriti na pitanje. Ukoliko se nastavi trend da mi, ovaj, gradski proračun, kao u ostalome država, ali to nije tema, živimo na jaslama Europske unije i pomoći, socijale i tako dalje, to je neka druga tema. Gdje se planira rezati, da li je to na nekoj promidžbi, na plaćama, na čemu se planira rezati, ako se sad dogodi dvije, tri godine zaredom da imamo manjak sredstava u proračunu zbog nedostatnih sredstava ili onih što smo očekivali dobiti od proračuna. A što se tiče inače ovog proračuna, opet ću ponoviti kao lani, mi smo tu, a vi se možete, gradonačelniče ili bilo tko, ljudi što ćemo mi govoriti, mi smo ovdje, vi nam napravite, ovaj, dvije sjednice u tri mjeseca ili tri, u tri, pa neće ovo trajati. Mi smo sad počeli dobivati nekakvu jeziku u juhu o nekakvoj novoj taktici.

Da, govorit ćemo, sad ćemo se izmjenjivati do večeras, na ovoj jednoj točci, do večeras, do 11 sati. U tome nikakav nije problem i mi smo zato tu. Dakle, stavili ste nam flaster na usta kroz to da nemamo sjednice, nego minimalno četiri puta godišnje, stavili ste nam flaster na usta kroz vijećnička pitanja i tako dalje. Ovaj proračun je i dalje isti. Sedma razina razvijenosti jeste za grad i za poljanu, nije za ruralna i otočna područja. I to je točka. Dakle, vama i nama živi 11.000 stanovnika van grada Šibenika, to je negdje oko 25% gore-dolje. Ti ljudi nemaju vodovod u Vrsnom, ovi nemaju kamere, gaze ih auto, ovi nemaju nogostup, ovi nemaju ništa. Odbori ne funkcioniraju, ništa, i kažete: "Sve je krasno i bajno, moj susjed jede kupus, ja jedem meso, to je u prosjeku sarma, to je ništa." To je ništa.

Hvala. Samo bih, ovaj, vas odgovoriti, evo, čisto upozorio na... Pita li ste maloprije na poslovničke odredbe. Da prisjetim da ima jedna poslovnička odredba da se može ograničiti broj izlazaka vijećnika unutar jedne točke. Naravno da može. Prema tome, ovaj, nemojmo ni to zaboraviti, nemojmo ići mak na konac, ljudi. To je odredba koju ste vi donijeli. Nismo mi donijeli, donijeli smo ga svi mi. Donijeli smo svi mi. Donijeli smo svi mi, imate ga i vi u općini Primošten, imate ga i u Skupštini Grada Zagreba. Prema tome, nemojmo se ovdje igrati nekih fiškarskih igara. Nemojte igrati mak na konac, molim vas, ljudi, jer ću stvarno donijeti takvu odluku. E pa dobro, okej. Nemojte, nemojte voditi mak na konac. Nitko vam neće braniti govoriti, ali nemojte, nećete. Pa možete, tko vam brani? Pa tako je bilo i prije par godina, isto oko vijećničkog sata, nikakav problem. Super, ali hoćemo stići na ručak? Dajte ovo, napravite to. Ja vas samo upozoravam da postoji takva poslovnička i ako vi već se prijetite nekim... Pa pustite vi, evo, ja ću vam, evo, ovdje dati jedan lijepi članak, proučite ga malo kući o vijećničkim pitanjima.

Nećete vi mene učiti ovdje. Ajmo dalje. Ajmo, ajmo. Ne znam ja što ste vi profesor, ja tu ne ulazim. Dobro, ja, okej, ja nemam veze s logikom. Živi bili pa vidjeli. Ajmo dalje. Gradonačelnik. Ma kratko samo, gospodinu Kljaiću, jedan novi statistički podatak. Dakle, grad Šibenik, 525 km2 površine, 46.400 stanovnika i, i više od 23.000 zaposlenih. Dakle, još jedan podatak za znati dokle smo stigli. Idemo dalje. Sljedeća se javlja kolegica Šintić. Evo, ja ću svoja sljedeća tri pitanja objediniti u jedno, pa da malo ovo ubrzamo. Imam pitanje vezano za dječje vrtiće Mažurice i Gomljanik. Znamo već da ih godinama praktički prebacujemo iz jednog proračuna u drugi proračun i sad konačno dolazimo do nekih prvih realizacija, ovaj, projekata. Ono što mi je zapravo ubolo oko je obrazloženje vezano za 2.500 eura izrade fotorealne 3D slike vrtića Mažurice u proračunu za 2025.

godinu. Zanima me koja je to bila potreba za izradom fotorealne 3D slike vrtića i gdje se ona dalje onda koristila i za što. Također, moje pitanje se odnosi na studij energetike. Znači, mi planiramo i svake godine je to novac koji je u proračunu, 312.000 eura rashoda za studij energetike. U 2025. godini je realizirano samo 8.000 eura. Zanima me što se tu dogodilo. I zanima me sve vezano uz protestirano jamstvo za nogometni klub Šibenik, pola milijuna kuna. Dakle, neka dinamika i kako se taj onda problem dalje rješava.

Hvala. Kolega Tolić. Poštovanje, koje vam je bilo predzadnje pitanje, to sam htio odgovoriti. Tako je. Zašto nije, zašto je realizirano u malom iznosu? Zato što je FER kroz cijelu godinu nije slao svoje zahtjeve da nadoknadimo sredstva, i onda su cijelogodišnji iznos povukli u jednom iznosu. Hvala. Kolega Mileta.

Moramo provjeriti pa će dobiti pismeno odgovor. Hvala. Tko se dalje javlja za riječ? Kolega Vrvilo. Evo, možemo konstatirati zapisnički, iako je to, ovaj, sam u mikrofon izjavio i kolega, ovaj, Mileta, ali evo, ovaj, tražimo i zapisnički da se konstatira. Izvolite. Gradonačelnik je maloprije rekao da će se pripetavanje nastaviti, citiram, i to je veliki napredak u odnosu na ono od prije 10 minuta što smo svi čuli, da ako bude ovoliko replika, da on neće više odgovarati nego da će se povući. Ja napominjem da on ne odgovara nama kao vijećnicima koliko treba odgovarati građanima ovoga grada. Ali prije svega treba napomenuti da to nije pravo pripetavanje ukoliko na svako pitanje i svako podpitanje ne dobijemo egzaktan, a ne općenit odgovor. Pa tako, na primjer, ovdje gospodin Baranović u svom pitanju spominje brod koji po njegovom iskustvu i iz njegovog viđenja godinu dana stoji na vezu, trpi oštećenja, pa se i oni kao građani brinu za ta oštećenja, a grad se o tome uopće ne briga. A gradonačelnik u svojoj replici na to, u svom odgovoru na to pitanje, uopće ne spominje tu situaciju, nego spominje europsku nagradu koju je dobio taj europski projekt.

Što se mene tiče kao građana, što se, sve što ja znam, mogli ste otići i kupiti tu nagradu isto kao što ste kupili nagradu za Europski grad sporta, pa ste se šetali tri, četiri dana po Briselu na trošak šibenskih poreznih obveznika. Što nama znači ta nagrada ako brod stoji, trpi oštećenja i ne koristi se? Kakvo je to pripetavanje ako vi kao gradonačelnik ne odgovarate na legitimna vijećnička pitanja? Pa ćemo tu nastaviti u okviru ove točke. Na prošlom vijeću sam vas pitao, bili ste i vi i dogradonačelnik prisutni, pa nijedan od vas nije odgovorio. Pitat ću sad ponovo, i to je možda dobra praksa da svaki put pitamo ponovo ako jedan put ne odgovorite. Zašto raspisujete jednostavne nabave za čišćenje poljane koje dobije tvrtka Goodman Tech, konkretno oko 20.000 eura prošle godine, a koliko je meni poznato, u prošlom sazivu Gradskog vijeća Zeleni grad je nabavio mehanizaciju koja je potrebna za istu vrstu radova i Zeleni grad onda može obaviti, valjda, te iste radove? Kad bi onda Zelenom gradu usmjerili tih 20.000 eura, možda bi bilo više sredstava za plaće djelatnika Zelenog grada, a bez da se podižu cijene usluga građanima za koliko ono posto. Eto, par pitanja, pa ajde, pripetavajte se tako da odgovorite na konkretna pitanja. Doktor Burić.

Sjajno je kad se upustite u tumačenje onoga što ne znate. To je sjajna priča. Dakle, Centar koraljarstva Zlarin, europski projekt. Dakle, postoji točan način kako se dobiva europski projekt, kako se financira europski projekt, kako se kontrolira europski projekt, jer vi znate da postoji i kontrola europskog projekta punih pet godina nakon izvršenja. Unutar, to sam vam ja rekao, unutar tog europskog projekta Centar koraljarstva je, naravno, i to plovilo koje jeste, a u obrazloženju i u opisu projekta piše točno kakva je njegova namjena. To sam vam ja rekao.

Dakle, ne pitajte stranački, nego pročitajte. Dakle, ja smatram da ćete razumjeti ono što ste pročitali. Pa i drugo pitanje. Dakle, tehnika i funkcioniranje. Gospodine Kljaiću, otiće vam autobus. Dakle, ajmo malo reda. Ajmo malo reda. A naučite se ponašati. Ajmo. Kolega da ne zna, da je mlad, da ne zna da je mlad. Kolega ili vi isto, ajmo. Kolega Kljaiću, malo bez egzaltiranja. Ajmo. Pa dozvoljavam, što vi provocirate s jedne strane. Što ja provociram? A niste stali. Drugo nije razrađeno. Da ne zna, da ne zna, da ne zna. Klub je nešto. Pa niko nije nikome rekao. To ja nisam nikome rekao da je glup, ja sam rekao da ne zna i da nije pročitao. Idemo dalje. Kolega Kljaiću, dobivate opomenu prvu. Ajmo, idemo prvo. Ajmo, pa ćemo biti danas manje ovdje, očito. Ajmo, idemo dalje. Nadalje, tehnika čišćenja poljane. Ono koje radi Goodman tvrtka nije ista i nije usporediva sa tehnološkim nivoom kojim raspolaže Zeleni grad.

Razlog su upravo projektanti i izvođači radova, jer kod određene tehnike dolazi do oštećenja korpusa same ploče i fuga koje su stavljene između tih ploča. Dakle, postoji točno određeni tehnički razlog i ništa više. I rezultat. I naravno, to provodi, možeš ti u detalje. Samo malo, ja samo dopunit da je Zeleni grad mogao održavati poljanu, onda bi održavao. U ovom trenutku rezultat se vidi, poljana izgleda odlično, prema tome to je sve. Kolega Vrvilo se javio za repliku, onda kolega Kljaić.

Prvo, nije pitanje da li poljana izgleda ili ne izgleda odlično, pitanje je tko plaća to da poljana, i tko to radi. Pitanje je da, znači, mi plaćamo privatnog poduzetnika da nam dobro održava poljanu, a možemo preko javnih službi, javnih institucija i poduzeća kojima je osnivač grad odraditi to da poljana izgleda dobro. Vi ste sad upravo rekli da tvrtka, znači Zeleni grad koja ima 130 i koliko zaposlenih, nije u stanju odraditi ono što jedna, što jedan poduzetnik koji ima, koliko, ja ne znam, par zaposlenih, jest u stanju. Pa što nije to malo sramota? Da jedna javna tvrtka sa 130 zaposlenih, kojoj je to u domeni, glavna, glavna stvar njenog posla je da čisti površine, da nije u stanju odraditi nešto što privatni poduzetnik sa par ljudi može. A lako da je to jednokratno, pa onda dobro, eto, uzeli smo nekoga jer to je jednokratno, to nećemo raditi narednih 15 godina, pa nema smisla.

Nego svake godine, nekad i po par puta, imamo jednostavne nabave i uzimamo Goodmana da nam čisti površine.

Gradonačelnik doktor Burić. Kolega Vrvilo, ja vam upravo kažem da Zeleni grad nema tehničke mogućnosti niti opremu da zadovolji kriterije čišćenja poljana koji su postavljeni. Ja ne znam što je tu sporno. To što ste vi protiv angažiranja i privatnih tvrtki, a u uvodu smo slušali priče o plaži i obali, što će se dešavati s privatnicima, o čemu. Privatnik, ja ne znam što vi podrazumijevate pod tim pojmom. Dakle, on je osnivač, ima firmu, ima tvrtku koja ima određenu djelatnost, sudjeluje u procesu nabave, natječaja, potpisuje ugovore i sa tijelima javne uprave i privatnici međusobno. Što je tu sporno? Hvala.

Javio se kolega Kljaić, pa onda kolega Slavica. Dakle, replika na gospodina gradonačelnika i na vaše vođenje sjednice. To smo već jedanput imali. Vi dozvoljavate gospodinu gradonačelniku, ja razumijem da je on gradonačelnik ovdje, da je on u nekoj vašoj konstrukciji odnosa, stranački, nestranački, politički, prijateljski, obiteljski, kumstveni, partner, nadređeni, nenadređeni i tako dalje. Ali dopustiti njemu da svaki drugi izlazak dođe na govornicu i kaže mladom kolegi da je mlad, da možda je, ako uopće može razumjeti, što, jel može razumjeti? Može razumjeti tekst? Da li može razumjeti tekstualno pročitanoga? Meni je jasna ta šibenska prepotencija intelektualna, jel', koja, koja ide od cinizma u sarkazam, ali onda dozvolite to i drugome da kaže. Da ne može on meni govoriti da mi kasni autobus, jer njemu kasni autobus za starački dom.

Hvala lijepo. Hvala. Tko se sljedeći javlja? Gradonačelnik odgovor. Dakle, meni je starački dom vrlo blizu kuće, pa neću zakasniti. Budite vi to sigurni. Dakle, a to što sam ja rekao i sada ponavljam, da ste se vi deklarirali kao osoba koja ne voli Šibenik, to je meni jasno od samog početka. To ste upravo, to ste upravo sada. Molim vas, molim vas, samo malo očistite raspravu jedne okvire, ovaj. Mladom kolegi, ja sam samo rekao da treba nešto pročitati, postoji relevantna dokumentacija, a ne komentirati samo na osnovu točke dnevnog reda. Hvala. Imamo javljanja.

Kolega Vrvilo, kolega Švarca. Samoću kratko ponoviti ono što sam rekao već prije dvije sjednice, ali mislim da ste i tad nekako u revoltu na vijećnička pitanja izašli, pa niste možda čuli, pa ću sad ponoviti za svako. Mladi kolega Vrvilo, ja ću vraćati sa stari gradonačelnik Burić, pa ćemo se tako razgovarati ako vi mislite da je tako potrebno. Hvala. Kolega Slavica. Spomenuli ste to da se Zeleni grad ovoga ne može brinuti o održavanju poljane i dovesti u takav, na razinu perfekcije. Znači, Zeleni grad ne može održavati poljanu, ali zato obale i plaže, nova firma može iznajmljavati ležaljke i od toga zarađivati. Super, odlično. Hvala. Kolegica Ukić se javila za riječ. Jednako kao što sam ranije kazalištu, odnosno ravnatelju, predlagala da se nabave stolci za pozornicu za, ovaj, dječji festival i ostalo, jer je riječ o trošku koji nam nastaje svake godine kad smo iznajmljivali, ovaj, opremu da bi uopće mogli održavati MDF. Sada je sasvim jasno da za održavanje poljane, a sada je novo uređenog vanjskog,će nam trebati ista vrsta mašine. Tako da, moje pitanje stručnim službama je da li znamo o kojem aparatu je riječ, da li je to Karcher ili ne znam što, odnosno koja bi bila njegova tržišna cijena, pa da onda možda razmisli, ovaj, grad Šibenik, odnosno, ovaj, gospodin Novica Ljubičić, da eventualno nabavimo taj stroj pa da se i mi, ovoga, ponudimo na tržištu da nekome pružimo uslugu čišćenja javne površine. Hvala. Ja se sa vijećnicom slažem, ali je to onda materijalni trošak, novo zapošljavanje, nova financijska konstrukcija, i vraćamo se opet. Onda ćemo morati povećati cijene. Kolega Kljaić, pa kolega Slavica. Koja je cijena čišćenja svake godine? Koliko košta čišćenje poljane? Molim vas, bez, bez pitanja iz kluba. Ajmo, ovaj, malo ovu raspravu svesti u jedne normalne okvire, jer ću stvarno onda, ovaj, okrenuti određenu ploču. Evo, molim vas, nemojmo, nemojmo napinjati.

Ajmo se ponašati uljudno. Ako tražite uljudnost, ajmo i vi svi, budimo svi onda korektni i korektni jedni prema drugima. Evo, ispričavam se. Možete li mi, molim vas, reći koja je cijena čišćenja poljane i koja je dinamika radova, odnosno u koliko vremena se navedeni rad obavi? Da li mi plaćamo kompletno čišćenje ili po satu ili po kojoj mjerna jedinici? Dakle, koja je cijena čišćenja poljane, odnosno angažmana obrta ili već što je trgovačko društvo Goodman? Zahvaljujem. Dobit će odgovor pismeno. Hvala. Može, može. Dobit će pismeno. Dobit će pismeno. Evo, možemo konstatirati da je, ovaj, pročelnik obećao pisani odgovor na ovo pitanje vijećnice.

Kolega Kljaić se javio. Dakle, poštovani gospodine gradonačelniče, ja nisam nikad rekao da, da ne volim Šibenik, a vi možete stavljati meni što hoćete u usta kao i ja vama, jel'. To je, to je druga stvar. To što biste vi željeli, to je drugo, jel'. A vi sa svojim djelovanjem i radom zadnjih 15-ak godina ste pokazali koliko volite mjesta izvan Šibenika, koliko ste, to su egzaktni matematički podaci. Dakle, ne pričamo ovdje o nikakvoj apstraktnoj ljubavi. Možete slobodno ili, ili istaknuti koje ste to napravili projekte, što je to napravljeno u tim mjestima koja su napuštena, devastirana, i to pokazuje i ovaj proračun. I bilo bi dobro da ovaj grad, s obzirom da to nije samo stvar grada, to je stvar države i općeg trenda, da iskaziva iduće proračune, da imate jednu stavku, pa da imamo na njoj izneseno što je tourađeno u ruralnim područjima pod upravnim nadzorom grada Šibenika i što je uloženo u ovih svih 15 godina vašeg mandata. Jako malo. Vama je grad eventualno do Kronjin magazina i do vidika. Hvala lijepo. Hvala. Gradonačelnik doktor Burić. Pa za primjer ću reći. Ono što je desetljetni san bio, a to je sustav kanalizacije i sustav pročišćavanja vode u Zatonu je, između ostalog, napravljen i realiziran. Pa ću vam reći da 90, u ovom trenutku, 99% administrativnog područja grada Šibenika, naravno što obuhvaća i ruralna područja, ima vodu. Naravno da je gotov, to smo čuli u početku, kompletan projekt opskrbe, odnosno gradnje vodovodne mreže za Vrsno. Pitanje je samo trenutka realizacije. Komunalni prijevoz, naravno, dio je ingerencije županije, govorimo o Šik busu, je omogućio ono što je bio vječni san, da dijete može živjeti u bilo kojem dijelu, administrativnom dijelu grada Šibenika, otići na kupanje i vratiti se s kupanja u istom danu. Dakle, nema nijednog projekta koji je dogovoren s aktivnim predstavnicima mjesnih odbora, bez obzira na koje područje dolaze, a da taj projekt nije realiziran, odnosno eventualno ako je došlo do produženja roka realizacije, onda su to bile objektivne okolnosti.

To što vi pokušavate stalno nametnuti temu koja je netočna, koja je neistinita, to je zaista vaš problem. Pa ja bih čak i mogao ići u detalje kad govorite o području s kojeg vi dolazite, zbog čega neke stvari nisu realizirane, ali to pustimo za neku drugu vremena. Hvala. Je li se još netko javio za riječ? Ako ne, zaključio bih raspravu u točki 2 dnevnog reda. To je prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna grada Šibenika za 2025. godinu. Tebi je ovaj prijedlog dao na glasovanje. Tko je za točku 2?

Molio bih da dignete ruku. Potvrdimo. 11. Protiv? Koliko? Da vidim. 4. Ostali suzdržani. Znači, onom potrebnom većinom glasova. Ovdje znate da je to apsolutna većina i ova točka dnevnog reda prihvaćena. Prelazimo na treću točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o primanju na znanje odluke o preraspodjeli sredstava između proračunskih stavaka u 2025. godini. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 3. Tko je za?

11. Protiv? 2. Suzdržani. Ostali većinom glasova prihvaćena točka 3. Točka 4 je prijedlog odluke o raspodjeli rezultata za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 4. Tko je za? 11. Protiv? 3. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena točka 4. Prelazimo na točku 5. Prijedlog zaključka o prihvaćenju izvješća o izvršenju programa održavanja komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u 2025. godini. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 5. Tko je za? 11. Protiv? 1. 2. Suzdržani. Ostali većinom glasova prihvaćeno. Točka 5a, a to je prijedlog zaključka o prihvaćenju izvješća o izvršenju programa gradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture na području grada Šibenika u 2025. godini. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 5a.

Tko je za? 11. Protiv? 2. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 5b, prijedlog zaključka o prihvaćenju izvješća o izvršenju programa javnih potreba u kulturi, tehničkom kulturi, znanosti grada Šibenika za 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 5b. Tko je za? 11. Protiv? 1. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. Točka 5c, prijedlog zaključka o prihvaćenju izvješća o izvršenju programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama grada Šibenika za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 5c. Tko je za? 11. Protiv? 2. Suzdržani.

Preostali većinom glasova prihvaćeno. Idemo na točku 5d, a to je prijedlog zaključka o prihvaćenju izvješća o izvršenju programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Nitko se ne javlja. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 5d. Tko je za? 11. Protiv? 1. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 5e, prijedlog zaključka o prihvaćenju izvješća o izvršenju programa javnih potreba u sportu za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 5e. Tko je za?

11. Protiv? 1. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. 5f, prijedlog zaključka o prihvaćenju izvješća o izvršenju programa javnih potreba u osnovnom školstvu grada Šibenika za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 5f. Tko je za? 11. Protiv? 1. Suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. Točka 5f. S tim smo asolirali točku 5. Prelazimo na šestu točku dnevnog reda, a to je prijedlog izmjena i dopuna proračuna grada Šibenika za 2026. i projekcija za naredne dvije godine. Da li je netko od izlagača? Evo, izvjestite kolega Torića da tu uvodno izlaganje. Izvolite, kolega Torić. Poštovanje. Ispred vas su izmjene i dopune proračuna grada Šibenika za 2026. godinu, gdje je rebalansan uravnotežen iznos na 118, skoro 119 milijuna eura. Najvećim dijelom, kao što se vidi, ovo smanjenje je uzrokovano odgodom kapitalnih investicija vezano za škole koje traju duže nego što je trebalo, pa se, pa će se većim dijelom realizirati u idućoj godini, kad, kad se planira i zbog ogromne veličine tih projekata, kad se planira i kreditno zaduženje grada Šibenika kako bi mogli bez problema financijski pratiti njihovu realizaciju. Hvala. Hvala.

Otvaram raspravu. Hvala na obrazloženju. Upravo to je trebalo biti moje pitanje. Htjela sam vidjeti od kojih kapitalnih projekata odustajemo već na prvom rebalansu proračuna. Pretpostavljam da će toga biti još i na drugom rebalansu proračuna. Primjerice, imamo još sredstava na, na programu Centra za mlade, a znamo da natječaj izlazi 31.12.2026. godine, tako da ta sredstva sigurno neće biti utrošena u 2026. godini. Planiraju se prihodi od poreza u visini od 48 milijuna eura, što je zapravo jedno veliko povećanje, pa me zanima na temelju kojih podataka ste izračunali ovo povećanje s obzirom na najavljeno ukidanje poreza na dohodak za mirovine. Kolega Torić. Poštovanje. Već u prvom dijelu godine je vidljivo jako veliko povećanje prihoda od poreza na dohodak od čak 1, mislim da je čak bilo 20, 25%, gdje je razvidno da, nemoguće je to izračunati inače, ali je vidljivo da su jednostavno svi zaposleni ulaze u porezne škare. Te sad čak i zaposlenici s minimalnom plaćom plaćaju porez na dohodak gradu Šibeniku, što prije nije bio slučaj. Hvala. Kolega Šantić. Jasno da će dio tog povećanja ići u tom smjeru. To mi je potpuno jasno i obrazloženje stoji i logično je. Ono što mi nije jasno je da je to povećanje poreza ipak značajno veće od onoga što mi imamo iz pokazatelja za 2025. godinu. Ja sam zatražila od Porezne uprave podatke vezano uz sve uplaćene poreze na dohodak po razredima.

Jednostavno, meni matematika tu ne štima uz najavljene mjere Vlade kojima ćete izgubiti oko 2 milijuna eura na toj stavci. Možda je ključ u povećanju plaća javnih službenika. Kolega Kolar se javio za riječ. Izvolite. Malo je nezgodan ovaj mikrofon. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, ja ću nastojati biti što koncizniji. Temeljnu dvojbu koju imam ću odmah na početku izložiti, a to je pitanje koliko gradska uprava, odnosno njene stručne službe, na kvalitetan način anticipiraju proračunske prihode i rashode. Naime, iz izvješća o izvršenju proračuna za 2025. godinu razvidno je kako je ostvarenje prihoda u odnosu na planirano manje za čitavih 15%, ako se ne varam, a što nije malo. Jednako tako, u prijedlogu izmjena i dopuna proračuna za 2026.

uočavamo pad plana prihoda za cirka 5 milijuna eura, a u obrazloženju se kaže kako je do toga došlo zbog prolongiranja realizacije pojedinih EU projekata. No, kad pogledamo račun prihoda i rashoda, onda je evidentno kako su prihodi iz inozemstva i od subjekata unutar općega proračuna pali za cirka 17% ili skoro 10 milijuna eura, pa se onda u obrazloženju žuri reći kako je to u skladu s očekivanom realizacijom europskih projekata te režimom refundacija za predfinanciranje troškova iz proračuna. Kad svi znamo kako je ovo vijeće donijelo proračun za 2026. godinu u prosincu 2025., dakle prije otprilike šest mjeseci, zašto se onda nije drugačije planiralo ove prihode ako se već radi o padu prihoda, kako je navedeno u obrazloženju, citiram,"u skladu s očekivanjem"? Dakle, prihodi od poreza su zato skoro 9% veći, što bismo mogli objasniti potrebom za većim poreznim pritiskom na građane zbog pada priljeva sredstava iz Europske unije, i bojim se da će se taj trend nastaviti, što se primjerice zrcali, evo i na ovoj sjednici gradskoga vijeća u namjeravanom velikom povećanju spomeničke rente. Mislim da treba primijetiti kako su troškovi poslovanja gradske uprave porasli za više od 1.203.000 eura ili 11%, a ukupni proračunski rashodi poslovanja za cirka 3.900.000 eura. Dakle, rasli su rashodi za zaposlene, što je djelomice razumljivo jer je to posljedica rasta plaća javnim i državnim službenicima, što se onda prelijevalo i na plaće zaposlenika gradske uprave, ali su rasli i materijalni rashodi, pa su rasli i financijski rashodi, pa je pitanje koliko je to zapravo logično kod evidentnoga pada prihoda.

Interesantno je zamijetiti kako su rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine smanjeni za 11.277.000 eura, i to najvećim dijelom, kako se opet u obrazloženju navodi, na projektima izgradnje osnovnih škola Vrpolje i Ražine. Opet ću ovdje iskazati jednu malu iznenađenost činjenicom kako gradska uprava prije samo šest mjeseci nije mogla predvidjeti izostanak aktivnosti na tim dvama projektima u vrijednosti od preko 11 milijuna eura. I na samome kraju nekoliko zanimljivosti vezanih za meni uvijek zanimljivo poslovanje Tvrđave kulture. Naime, prihodi i primici rastu za pola milijuna eura, a vlastiti prihodi padaju. Doduše, ne padaju značajno, ali ne rastu, nego padaju, pa čine 386.000 eura od ukupnih troškova koji su u iznosu od 5.819.000 eura, što čini 6,63% toga iznosa. Ja znam da ustanove u kulturi ne posluju na tržišnim osnovama. Međutim, svjetski je trend da i ustanove u kulturi tendiraju i teže što većoj razini samofinanciranja. Kod nas je, izgleda, izgleda trend, trend obrnut.

Stoga se pitam da li se kali na tom planu nešto, nešto poduzeti. Kad već spominjem Tvrđavu kulture, u izvješću o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna kod Adventure, koja se nalazi u ovome, u ovoj glavi koja se opet odnosi na, na Tvrđavu kulture, dakle kod Adventure sam naišao na stavku troška koji se zove reprezentacija u iznosu od 20.150 eura, a u ovogodišnjem predloženom rebalansu nema te stavke, pa bih molio objašnjenje na što su ti novci, ti novci potrošeni. S obzirom da se radi o jednoj manifestaciji koja traje relativno kratko, mislim da je ova stavka dosta velika. Evo, to su neki moji detalji i moje, ovaj, moje, moje, moje primjedbe na ovaj prijedlog izmjena i dopuna proračuna. Hvala. Hvala, kolega Kovač.

Mali odgovor, jel'?

Hvala. Kolega Baranović se sljedeći javio.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče gradskog vijeća. Dame i gospodo,

javio sam se i bit ću prilično kratak. Nastavno na ovaj prijedlog rebalansa proračuna, ono što je meni upalo u oko, to je ovo što je spomenuo i kolega Kovač, između ostalog, u svom izlaganju: smanjenje izdataka za nabavu nedugotrajne, nefinansijske imovine,

a radi se o drastičnom smanjenju rashoda u ovoj godini na gradnji osnovnih škola Vrpolje i Ražine. Pitanje tih dviju škola je nešto za što sam i osobno sentimentalno vezan, jer postavljanje tih projekata, kao što gradonačelnik projekt bolnice smatra svojim djetetom, ove dvije škole su nešto što sam kao dogradonačelnik u svoje doba započeo u toj mjeri da su ishodovane čak bile i lokacijske dozvole. Dobivene dopusnice od ministarstva. Prošlo je od onda punih 13 godina i danas se suočavamo s rebalansom iz kojeg je potpuno razvidno da i u ovoj godini neće realizacija tih projekata ići planiranim tempom.

Ovih proteklih 13 godina u više navrata se u kampanjama najavljivalo i obećavalo, ja više i ne znam koliko puta smo pročitali na sufinanciranim portalima, kao što je rekao kolega Kljaić, najavu i vijest da kreće uskoro gradnja sportske dvorane i dogradnja učionica u Ražinama, da kreće uskoro gradnja osnovne škole u Vrpolju, da kreće uskoro gradnja osnovne škole u Ražinama. A ipak, evo, danas usvajamo rebalans koji svjedoči činjenici da ponovno odstupamo od obećane, zacrtane dinamike u realizaciji tih projekata. Za kraj, koliko je to bitno? Djeca u Vrpolju pohađaju školu za one koji nisu upućeni u paviljonskom modelu obrazovanja koji je jednako deplasiran i protivan pedagoškim standardima, kao što je i paviljonski model Šibenske opće bolnice. Pohađaju nastavu u objektima koji su sagrađeni u doba dok još nismo u Marselju koknili kralja Aleksandra Karađorđevića. Dakle, ključna zgrada je napravljena 1928. godine. Djeca su na prvom katu na gredama, pa kad ja dođem i malo zatresem, pod pliva kao paluba na mojoj kočiji.

13 godina administracija gradonačelnika Željka Burića, potpuno upoznata s naravi tog problema, nije uspjela u namjeri i ambiciji gradnje jedne jedine potrebne škole. Čak ni u namjeri dogradnje škole na Brodarici, koja, kad se gradila, gradila se prema potrebama tadašnjeg broja stanovnika Brodarice. U međuvremenu, Brodarica se po broju stanovnika, mislim, u najmanju ruku udvostručila, ako nije porast i puno veći. Dakle, imamo situaciju, opet se vraćam zaključno, razmišljamo o avangardnim projektima. Nisam protivnik toga da moj grad bude avangardan. Meni neće zakasniti autobus. Dakle, s punim pedigreom. Volim ovaj grad, ali ne mogu jednostavno, kao čovjek, pomiriti se s činjenicom da prolaze mandati, prolaze godine i prolaze godine u radu ovog gradskog vijeća, a da svi okreću glavu od činjenice istine da se temeljne stvari, poput sad već danas potrošenog Cvjetnog doma, ali i osnovnih škola na području ovog grada, stavljaju sa strane adakta, da se tolerira stalna prolongacija rješavanja ovog problema. Pa me za kraj interesira, evo sad ponovo pitamo gradonačelnika, njegovog zamjenika, kad možemo konačno očekivati da će djeca Vrpolja jednog dana ući u normalnu školu koja udovoljava pedagoškim standardima i koja je s aspekta sigurnosti djece apsolutno sigurna, nova i odgovarajuća, kad će napustiti objekte iz 2028., odnosno paviljon B 32. i paviljon C nemam pojma iz koje godine.

I još jednu stvar ću primijetiti, gospodine gradonačelniče, i gospodine predsjedniče gradskog vijeća. Dugo sam u politici i u ovom gradskom vijeću. Kroz ova vrata sam prvi put prošao prije 21 godinu. Ima među nama u nadmetanjima političkih momenata kad smo malo cinični, kad pokušavamo doskočicama jedan drugom, jedan drugom, izbiti političku prednost, stvoriti percepciju onoga tko trijumfira. Ali ova doskočica na kraju, gospodine Kljaiću, zakasnit ćete na autobus, me kao čovjeka, gradskog vijećnika i kao originalnog Šibenčana, izrečena iz usta mog gradonačelnika, bez intervencije mog predsjednika gradskog vijeća da ga upozori, duboko zasmetala.

To nije razina kako treba funkcionirati gradsko vijeće ovog grada. Hvala lijepa. Hvala, gradonačelniče dr. Buri ću. Lijepo poetično rečeno, ali gospodine Baranoviću, nije vas zasmetalo da je meni ili da ću ja zakasniti u Sarački dom? To vas nije smetalo? To je bilo na ono što ste vi rekli. Hvala. Ajmo, ajmo, gospodo, malo, ovaj, ja bih vas stvarno molio da ubuduće, ako već do sada nismo, da stvarno naša komunikacija bude na jednoj uljudnoj osnovi. Ja sam i prošli put spominjao, je li, ovaj, što je stari statut Šibenika imao u svojim odredbama, a to je kad bi vijećnik vijećnika uvrijedio, da bi dobio šest mjeseci izgona iz grada.

Prema tome, ovaj, ajmo svi skupa voditi o tome računa, jer danas nema ovdje među nama, ajmo biti iskreni, onoga tko je bio baš nevin, da je išao ispod pleksusa, ovaj, da je išao iznad pleksusa, nego je bilo dosta udaraca ispod pleksusa od svih. Prema tome, ajmo sada uljudno, ovaj, voditi ovu komunikaciju i nastojati ne podizati tonalitet na način koji bi nekoga na bilo koji način vrijeđao. To vas sve skupa molim. Evo, gospodin Mileta se javio za riječ. Ja bih odgovorio vezano za osnovnu školu u Vrpolju. Točno je, cijela ta priča o školama traje zbilja predugo.

Međutim, isto tako, škole su ogromni financijski izdaci i sam gradski proračun ne bi nikako mogao ih podnijeti. I mi imamo sada četiri škole koje smo prijavili, odnosno izgradit ćemo dogradnje ili nove škole s pomoću ministarstva, i to su iznosi boli glava, dakle, ono, u desecima milijuna eura. U konačnici će izaći ili ćemo mi dobiti minimalno 85% tih sredstava iz državnog proračuna, tako da ćemo ih moći financijski podnijeti. A kad govorimo o nekim konkretnim rokovima za osnovnu školu u Vrpolju, što ste pitali, evo, ona je na ishodovanju građevinske dozvole i prije par dana su Ministarstvo unutarnjih poslova, ili ono protupožarci, kako ih zovemo, i Hrvatske vode zaustavile izdavanje lokacijske, izdavanje građevinske dozvole, jer traže pojašnjenja u projektu, da im projektanti nisu dovoljno jasno neke tehničke stvari prikazali.

I projektant se obvezao da će kroz ovaj tjedan to sve doraditi i ponovo poslati referentu koji vodi postupak izdavanja građevinske dozvole. Ja očekujem, sad ovako, ono, iskustveno, da bi mi građevinsku dozvolu onda mogli imati do kraja ljeta, da bi nam onda projektant tamo negdje kroz jesen isporučio izvedbeni projekt sa troškovnikom, detaljnim, sa izvedbenim projektom prilagođenim javnoj nabavi, i da bi mi u ovoj godini raspisali javnu nabavu za izvođača radova. Sad, koliko će ona potrajati, to može potrajati i do pola godine. U svakom slučaju, tu nemamo one rokove vezane za europske projekte, jer je Republika Hrvatska ovu jednosmjensku nastavu, koja onda zahtijeva izgradnju i dogradnju novih škola, izvukla iz onog europskog dijela i zapravo gros sredstava je iz državnog proračuna, i onda ne postoje ni rokovi koji su vezani, ne znam, do kraja 2028. da, da to bude gotovo. Tu smo malo komodniji što se tiče samoga vremena. Isto tako, volio bih vidjeti te dvije lokacijske dozvole koje spominjete, da ste ih ostavili gradskoj upravi. Nema ih.

Pa zato vas i pitam, nema ih. Hvala lijepa. Ima li daljnjih diskutanata? Kolega Kljaić se javio za riječ, pa kolegica Šintić. Kolega Slavica isto.

U vezi ove dvije škole, zanima me za osnovnu školu u Vrpolju, za koliko ste prijavili učenika projekat, odnosno kapacitet škole. Da mi se odgovori koji je to broj i iz kojih škola bi trebali ići učenici da napune taj kapacitet. Hvala lijepo. Kolega Mileta. Dakle, osnovna škola, ja sam isto prije krivo govorio, kao osnovne škole se rade, ne znam, za 150 učenika, 300 učenika, 280 i tako dalje. Ne. Osnovne škole rade se za broj razreda. I osnovna škola u Vrpolju se radi za osam razreda osnovne škole. Dakle, hoće li u tom razredu biti petero ili dvadeset djece, ovisi, naravno, o području koje će ona pokrivati. Dakle, to je jedna suvremena osnovna škola s osam razreda i svim onim sadržajima, kabinetima, knjižnicom, posebno i sportskom dvoranom uz nju, vanjskim sadržajima koje ista treba zadovoljavati. I definitivno, ovo gdje sad idu djeca u Vrpolju, to ne priliči, ne priliči ničemu. I želimo čim prije, naravno, da jedna ovakva škola, kakva je i, evo, i projektirana i kakva je dobila suglasnost od samoga ministarstva, zaživi. I ja vjerujem da će onda ne samo djeca iz Vrpolja, nego i iz jednog šireg dijela toga područja i njihovi roditelji doslovno boriti se i htjeti ići u tu školu. Hvala.

Tko se javlja sljedeći za riječ? Kolegica Šintić, kolega Slavica.

Imam dva pitanja. Jedno, kad smo već kod škola, zanima me što je s uređenjem onih novih prostorija u osnovnoj školi Fausta Vrančića. Vidim da je to i dalje u proračunu, pa me zanima kada i na koji način se to planira realizirati. Također me zanima što se događa s Jamnjakom, jer mi se čini da Jamnjak se opet odgađa. Dakle, zašto uopće smo imali planirano planirana sredstva na toj poziciji, kad je jasno da se to ne realizira i neće realizirati u nekoj skoroj budućnosti. Hvala. Kad govorimo o Fausta Vrančića, tu onda mislimo na onu knjižnicu. Dakle, mi imamo gotov projekt nove knjižnice i samog time proširenja škole ispod onih volata, vol- voltice, je li, ispred škole. I u sklopu toga projekta se rješava i strop, odnosno to je stražnji dio terase gradske knjižnice. Dakle, to je opet jedan dio kameni. Sve to zajedno je jedan projekt. Imamo troškovnik, mislim da je negdje, pa, pa, e, mislim da je, da je blizu pola miliona, pola miliona, pola miliona eura. I ono sukladno nekim našim dobrim načinima financiranja, tražimo mogućnosti kako to isfinancirati. I sad ima i ova priča o, gdje dodatne novce za uređenje škola se mogu dobiti. I pokušat ćemo barem jedan dio toga projekta iz toga izvući, ako ne budemo mogli onu terasu, mislim, isto kao na Poljani, je li, smo riješili Glavni gradski trg, a zapravo to je prometno-logistički centar, je li. Pa ćemo nastojati i, i, i taj, tu knjižnicu pokušati sve zajedno dobiti, pa riješiti i ovo gore. A kad govorimo o Jamnjaku, to je jedan od onih dugovječnih projekata, tipa žičara i slično, koji se ne mogu riješiti u, u jednom ili dva, dva mandata, iz jednostavnog razloga što zahtijevaju izmjene prostorno-planske regulative, dokumentacije PPUG-a, GUP-a, a to onda opet, sami, same te izmjene znaju trajati i, i, i po osam godina. Uglavnom, da skratim, mi smo za Jamnjak napravili idejno rješenje, odnosno idejni projekt, i taj idejni projekt je služio kao osnova za korekciju prostornog plana uređenja grada, kojeg smo prošla, prošlo ljeto i je stupio na snagu. Shodno tome, da bi mi išli, mogli ići dalje fazno i na neki način, objekt po objekt ili sadržaj po sadržaj, i da bi mogli dobiti uopće građevinsku dozvolu za, za neki sadržaj, moraju biti ispunjeni uvjeti vezani za elektrodistribucijsku mrežu, odnosno u konkretnom ovom slučaju sad i za vodu. Na Jamnjaku gore trenutno nema uvjeta za gradnju jer nema vodoopskrbne mreže, a onda i kanalizacije. No, grad Šibenik je u suradnji s Vodovodom i, i izgradnju te mreže predvidio u, u, u Vodovodu s onim dijelom izgradnje komunalne infrastrukture, vodne komunalne infrastrukture.

Vodovod je napravio, mislim, čak i glavni projekt, nisam siguran, to je sad u domeni Vodovoda ili je on čak i na građevinskoj dozvoli. Uglavnom, kad Vodovod tamo dobije građevinsku dozvolu, sad će se uvjeti da onda izdaje uvjetne dozvole za objekte koje će, koje bi taj Vodovod opskrbljivao, a to znači objekti i sadržaj na, na Jamnjaku. Isto tako, mislim da je u fazi, treba neka studija još tamo napraviti i, i mislim da, da je, sad ne znam napamet koje, ali, ali ta studija je isto bilo u izradi, bilo u sagledavanju da li je trebamo napraviti. Uglavnom, to je prostor od 20 hektara i tu su smješteni sukladno, sukladno Zajednici sportova i istraživanju koje je ona napravila, sportovi koji nemaju sad nekakav svoj dom.

I mi ćemo opet, to će sve koštati, gledat ćemo to fazno ugradnju, možda ono što je najpotrebitije ili gdje možemo dobiti najprije novac, pa ćemo tako početi to graditi. I nije za očekivati da će taj Jamnjak u punom obimu, sa svim onim sadržajima koji su tamo smješteni, locirani, u sljedećih pet godina zaživjeti. Meni bi bilo, ja bih bio izuzetno sretan kad bi u sljedećih pet godina tamo jedan objekt, tipa, ne znam, gimnastička, nova, odnosno gimnastička dvorana, primjerice, zaživjela. Meni bi to bilo, onaj, postignuće. Zašto planiramo s te dva projekta? Zato što smo optimisti i to nisu velika sredstva, nego uvijek računamo, dakle, ovisimo tu i o Vodovodu, ovisimo i o prostornom planu. I računamo, ajde, ako Vodovod dobije građevinsku dozvolu, da odmah imamo sredstva s kojima možemo raspisati nekakvu javnu nabavu za glavni projekt i slično, da ima, da ne moramo ići u rebalans ili da ne moramo čekati. To je, inače, ni, nije to nama običaj samo za, za, za Jamnjak.

Tako je, mi imamo dosta projekata gdje ne možemo predvidjeti u sljedećoj godini hoćemo li i kad dobiti neki dokument s kojim možemo ići dalje. I onda kažemo, okej, bit ćemo optimisti, stavit ćemo određena sredstva, pa da, ako dobijemo preduvjet, krenemo dalje s projektom. U protivnom, da nemamo ta sredstva rezervirana, morali bi čekati rebalans da bi s tim projektom krenuli. Tako da, da, da ima. Evo, sad vam, sad sam u međuvremenu bi se i za ovaj dječji vrtić Mažurice, trebalo mi je samo malo da, da se zagrijem. Imamo tu 3D vizualizaciju, to nam je bilo potrebno da vidimo kako bi se uopće, to je jedan zeleni pojas, želimo ga zadržati zelenim koliko je moguće, da vidimo kako će se uklopiti taj vrtić iz zraka u, u tu cijelu priču, uključivo i jednu jako bitnu prometnicu koja tuda mora proći. Mi imamo idej, mi smo već prije tri, četiri godine napravili idejno rješenje, praktički visokoj razini idejnog projekta, ali i, i tu imamo sad priču o otkupa zemlje, GUP-a, prometnice koja nužno mora dobiti određeni status da bi mogli ići dalje sa, s ovim projektom. Pa mogu vam tu i slike pokazati, sad ne znam. Hvala. Tko se javio za riječ?

Kolega Kljaić, pa kolega Slavica.

I pozdrav još jednom. Ja samo molim da mi se pojasni, je li vi, gospodine Mileta, ili vi, gospođo pročelnice Žurić. Jasno je, dakle, da se škola gradi, pa sad kaže gospodin gradonačelnik za osam razreda, pa hoće li biti četiri, to je relativizam, jer će biti 15 po pedagoškom standardu. Da li će jedan razred imati tri odjeljenja ili dva po 15 učenika, zanima me konkretno. Dakle, već se mora znati kad se radi idejni projekt, da, koliko će biti kapaciteta škole. Mora se znati da li je predviđeno za osam razreda samo po jednu učionicu za 15 učenika, ili od 12 do 23, ili se rade, ne znam, duple učionice i tako dalje.

I zanima me iz razloga što sudbina škole, dakle, ja dolazim iz te namijenili da ode tamo, a tamo neće otići tako lako. Hvala lijepo. Kolegica Žurić, izvolite. Srdačan pozdrav svima. Ma, evo, ja ću samo ponoviti ono što je zamjenik gradonačelnika rekao. Dakle, radi se osmogodišnja škola, što znači od prvog do osmog razreda, četiri niža razreda, peti, šesti, sedmi, osmi, i svi onda pripadajući kabineti koji idu u državnom pedagoškom standardu za osmogodišnju školu. Taj razred može biti minimum 14 učenika, maksimum 28 učenika. I to je to.

Kolega Kljaić. Dakle, sad smo čuli da, da učionica može minimalno maksimalne gabarite 14-28. Koliko poznato mi je, u sada u osnovnoj školi Vrpolje ima nekih 70-ak učenika, vi me ispravite, a u područnoj školi Perković oko 40. 12 puta 12 je 144, plus 28 je negdje 172, pa mi malo pojasnite još. Hvala. Kolegica Žurić. Dobro, to ovisi o upisnom području koje će biti, a isto tako vi sami znate da ima dosta učenika upisanih u osnovne škole u gradu Šibeniku, jer roditelji ne žele slati svoju, svoju djecu u školu Vrpolje.

Prema tome, mi se nadamo da će se taj kapacitet ostvariti. I, i dobili smo suglasnost Ministarstva obrazovanja za to. Jasno da ste dobili suglasnost. Ministarstvo rješava problem prosvjete u ovom gradu i državi na jedan centralan način. Njima je sasvim svejedno ministru Fuksu, bilo kome, koja će djeca ići iz kojeg područja, bitno je riješiti problem školstva. Što ćete s onim roditeljima koji ne budu htjeli upisati školu, u školu svoju djecu, iako su na pripadajućem području? U mome mjestu će nas biti jako puno. Koja je naša sudbina? I kako nas mislite pravno natjerati na to? Evo, nema gradonačelnika da nam kaže, nitko vas neće pravno tjerati, nitko vas neće uopće tjerati. Vidjet ćemo kakav će biti interes. Ukoliko bude interesa u vašoj školi, u Perkoviću, bit će organizirana nastava za niže, niže razrede. Evo, nemam vam šta drugo reći. Ovo je sad šta će biti, kad će biti.

Vi pretpostavljate da neće, ja pretpostavljam da hoće. Ne pretpostavljam, gotovo sam sigurna da će se roditelji odlučiti za novu školu u kojoj će uvjeti biti cjelodnevna nastava, jedna smjena, sportska dvorana, igrališta, slobodne aktivnosti. Nekako mi se to čini logičnim, ali kažem, šta će biti,ćemo vidjeti. Kolega Slavica, izvolite. Zanima me zašto se iz proračuna miče stavka o uređenju ulice ispod Vidilice, 50.000 eura, i da li se ovo povećanje za djelovanje sportskih udruga od 220.000 eura, pošto sva sredstva nisu razvrstana po sportskim udrugama, košarkaškim klubovima, atletskima i tako dalje, odnosi na osnivanje novog nogometnog kluba. Hvala.

Jesam to dobro čuo? Ispod Vidilica 50.000, to je bio vaš amandman, to smo uvrstili u proračun, to planiramo raditi. Ja ne znam, možda je, možda je greška. Čisto sam, možda je greška. Kolega Tolić, dajte. Poštovanje, ja ću dati odgovor na drugo pitanje, ne na prvo. Znači, raspoređena su viša sredstva za zajednicu sportova koje onda ona raspoređuje. Znači, mi joj samo osiguravamo sredstva, a onda će ona javnim pozivom to isto raspodijeliti. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih pitanja? Ako nema pitanja, ja bih zaključio raspravu po točki 6 dnevnog reda. I da li je glasovanje? Evo, evo, možemo konstatirati da vijećnik predstavnica traži pisani odgovor, pisani odgovor na pitanje vezano. Dva potpitanja su. Idemo na glasovanje u pogledu točke 6, pa bih predložio i dao na glasovanje prijedlog izmjena dopuna proračuna grada Šibenika za ovu godinu. Tko je za? 11. Protiv? 1. Suzdržani.

Preostali većinom glasova. Prihvaćena točka 6. Idemo dalje na točku 6a, to je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama programa gradnje komunalne infrastrukture na području grada. Otvaram raspravu. Kolegica Šantić se javila. Šintić, pardon, ispričavam se. Ja imam pitanje vezano uz lokaciju vanjski. Okej, lokacija je gotovo dovršena, posađena su ona preostala stabla koja su planirana samim idejnim projektom. I ono što mene zanima je ona prva tri stabla koja su prvo uklonjena, a onda posađena nova. Krošnje zapravo uopće nisu pustile list. Zanima me što je s tim stablima, je li netko to pregledao, zna li se koja je njihova sudbina i jesu li postojali nekakvi nepredviđeni troškovi za samu lokaciju izvan planiranog do sada. Hvala. Hvala, kolegice Šintić.

Ja se nadam da, evo, vidim da se, ovaj, razvila i neka indirektna komunikacija vezana za onu prethodnu točku, pa onda vjerojatno će otpasti potreba za onom odgovorom na pitanje, jer već je odgovor izgleda dat, ovaj, usmeno. Ali kolega se Baranović javio, a kolegica je Roši, dajem riječ. Što se tiče, dakle, ona tri velika stabla, tri velike platane nove koje smo posadili, oni zaista, krošnja ne pokazuje znakove života, ali zato deblo pokazuje. Vrlo jedna neobična situacija. Međutim, naravno da smo kontaktirali tvrtku Jadru koja nam je isporučila ta stabla, oni su bili u pregledu, oni su i pošišali, ako ste primijetili, na deblu manje ima sad tih listova. Stablo je živo biće, pogotovo staro, ovako veliko već stablo koje ima, ne znam, osam metara, treba mu i vremena da razvije korijenski sustav. Ono je živo. Mi smo ispitivali krošnju, dakle, grane su, imaju soka, nisu osušene. Dat će mu se još vremena, u slučaju da kroz neki, neki period, valjda deveti, još mjesec do devetog, tako nešto, ako se ništa ne dogodi s krošnjom, krošnja se može pošišati, kaže da će ona vrlo brzo buknuti. Nama je važno da su stabla živa, a očito im treba vremena. Puno je lakše s malim stablima, s malim sadnicama, s tim tako velikim stablima, treba im vremena da razviju svoj sustav, da, da se, da se prime za tlo.

Evo, ako mogu samo ja, ovaj. Kolega Jurić, izvolite. Ispričavam se, malo ste me iznenadili s ovim, da je izbačen ovaj, ovo uređenje ulice ispod Vidilice. Malo smo provjerili, zaista nije promijenjen izvor financiranja, ništa drugo. Sve je u redu, ostalo je isto. Hvala. Kolega Baranović. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče gradskog vijeća, gradonačelniče. Dame i gospodo, jedna stvar mi je ovdje upala u oko, a radi se vezano za projekt koji se upravo užurbano dovršava, Bogu hvala, na vanjskom. A to je da je u programu za 2026. godinu bilo planirano 350.000 eura rashoda po ovoj stavci, a da se sada ta stavka diže ovim izmjenama i dopunama programa na 601.000 eura. Pa me interesira, po tom pitanju, da li će u odnosu na prvotno ugovorenu cijenu doći do aneksom ugovora povećanja rashoda po ovoj investiciji. Ako hoće, za što i u kojoj mjeri. A drugo pitanje je vezano za jednu stvar koju sam pratio kao zahtjev iznesen upravo na zboru mještana, koji se mukotrpno ishodovao nakon godinu dana borbe, a tiče se mjesnog odbora u kojem živi gospodin Kljaić, gdje se, između ostaloga, i aktualnog pitanja da li će se gradnjom škole u Vrpolju gasiti škola u Sitnom, povuklo i pitanje nogostupa uz cestu na području Sitnog, ispravite me kolega ako griješim, gdje su roditelji na zboru mještana apostrofirali, predstavnicima grada ukazali na problem sigurnosti djece koja idu pješke na pohađanje nastave.

Ima već neko vrijeme da je to prošlo od tog zbora, radi se o Dici, a Bogu hvala, nogostupi iz mog do gradonačelničkog iskustva nisu baš složeni projekti. Mogu se oni napraviti, ako se hoće, relativno brzo i ne koštaju oni baš previše. Mislim da me neće demantirati gospodin pročelnik upravnog vijeća. Pa je moje pitanje da li u 2026. godini ćemo realizirati taj projekt, a ako nećemo u 2026., da li ćemo u 2027. Da li grad to planira napraviti? I vezano za ovaj program, u njemu ne vidim jednu lokaciju koja je bitna za grad Šibenik. Radi se o dijelu ceste, odnosno ulice koji ide od rotora na Meterizama prema Bilicama, dakle do međe di počinje općina, ingerencija općine Bilice i u cestovnom kontekstu ingerencija Hrvatskih cesta, ispravite me gradonačelniče. Od te table prema Drnišu, cestu drže Hrvatske ceste ili Županijska uprava za ceste, pardon.

A u onom dijelu koji se tiče grada Šibenika, administrativnom obuhvatu, predmetna prometnica je pod ingerencijom grada. Ta je prometnica prilično oštećena, a to je jedan od ulaza u ovaj grad. Pa vas molim da mi kažete da li u neko dogledno vrijeme kanite taj dio, tih par sto metara, vrlo frekventne prometnice dovesti u primjereno stanje kolnika. Hvala lijepa. Hvala, kolega Mileta. Dakle, vezano za nogostup u Sitnom Donjem, ne, ne planiranog rada u ovom proračunu, kao što vidite, u ovoj godini nema ga ni u proračunu. Hoćemo li ga raditi sljedećoj godini, to ovisi o mjesnom odboru Sitno Donje. Mi smo iskazali problematiku vezanu za taj nogostup.

Naime, tu se radi o, naravno, svaka cesta ima dvije strane. Na jednoj strani su kuće, žive ljudi, djeca. Na drugoj strani ne živi nitko. I tamo je željeznica i to je zemljište Hrvatskih željeznica. Sa strane Hrvatskih željeznica se nogostup relativno lako fizički može provući, s tim da je to zemljište Hrvatskih željeznica. Treba to s njima riješiti. Međutim, veći je problem što se nogostupi rade tamo ispred kuća, tamo gdje netko živi, ne tamo gdje nitko ne živi. Kad bi se radio nogostup preko puta kuća, sva ta djeca bi morala neminovno dva puta ponovo prelaziti cestu.

On gubi smisao. Što više, cesta, kad bi se prelazila, gdje će biti pješački prelaz? Ne možete staviti pješački prelaz ispred svake kuće. I to je problematika nogostupa sa strane preko puta kuća, HŽ. A sa strane do kuća, mi smo iznijeli mjesnom odboru da bi tu trebalo ići u i rušenje nekih zidova, obzirom da nema prostora dovoljno između prometnice i kuća, odnosno u može biti tamo otkup terena. I mjesni odbor se nije složio s tom varijantom da se ide raditi nogostup sa strane objekata, već izgrađenih zidova, odnosno ulaska u tuđe terene, vrtlove i ostalo.

Kolega Mileti. Jasno je o kojoj dionici se radi. Ne mogu sad reći da je ta dionica oštećena ili nije, ili više ili manje nego neke ostale. Definitivno je ulaz u grad, definitivno je jako prometna. I naše stručne službe će, na osnovu vašega, vaše sugestije, sagledati tu dionicu i vidjeti da li joj je i koliko potrebna popravak. I to onda, naravno, valorizirati u odnosu na neke druge prometnice, što je prioritetnije, što nije, jer, naravno, nema, nema istovremeno novaca za sve. Ispričavam se, ovo vezano za vanjski, da li je došlo do tog aneksa, do povećanja cijene? Ja pretpostavljam da je došlo do toga da je došlo do klizanja radova, pa se novac iz prošle godine prebacio u ovu. Hvala.

Kolega Kljaić se javio za riječ. Pozdrav još jednom. Dakle, što se tiče nogostupa u Sitno Donjem i ove opservacije gospodine Milete, ona je djelomično, iz mog kuta gledanja, točna, djelomično netočna. Ja sam se gore rodio, živim 55 godina točno tamo gdje gospodin Mileta priča, tako da ne bi mi to držalo vodu o ulici s jedne i s druge strane, kao da je Dunav i kao da imamo dva kilometra ulice. Dakle, gospodine Milete, kad se dođe u tablu Sitno Donje, s lijeve strane imate do osnovne škole, imate, sad ću vam točno reći, jedna, dvije, tri, četiri, pet, šest, sedam, osam, devet, deset, možda jedno četrnaest kuća. Mogu pogriješiti za jedan broj. S desne strane imate jedan, dva, tri, imate zgradu u kojoj žive tri, šest obitelji i tako dalje. Vrlo je to slično. I ta teza da djeca idu samo s jednom stranom, djeca sada idu s tom stranom, drugom stranom ulice, kao iz jedne pjesme.

Dakle, ne prelaze oni Dunav, imaju, doduše, nekakav pješački prijelaz i to nije točna konstatacija. S druge strane, da bismo uopće razgovarali o nogostupu, vi dobro znate koji ste bili uključeni u stotine raznih projekata, da se kreće od studije izvedivosti. Dakle, vi trebate doći na teren, odnosno oni koji to rade, sve to snimiti i onda pričati o studiji izvedivosti. A HŽ infrastruktura je i prije desetak godina, kada je gospodin Rakić bio predsjednik, a kada je komunicirao vijeća s vama i s nekim drugim ljudima, su izražili želju i spremnost ne samo ustupiti taj dio za izgradnju nogostupa, nego i financijske nekakve potporne zidove, obzirom da se radi o specifičnostima, da sad vas i vijeće s tim ne kuče. Tako da ne stoji, to nije točna konstatacija. Jednostavno, nemate novca i ne želite napraviti, kao što sam to čuo na prošlim vijećima od gospodina gradonačelnika. Hvala lijepo. Hvala, kolega Mileta. Ja mogu samo ponoviti ono što sam rekao, odnosno da je netočna vaša konstatacija u konačnici. Dakle, ne treba tu ni studija izvodivosti da bi se vidjelo da nogostup zadire u tuđe parcele, da bi se vidjelo da treba rušiti određene zidove. U konačnici imate mjesni odbor, pa onda pričajte s njima, oni će vam potvrditi isto ovo što sam vam ja rekao, samo što vi ne želite pričati s mjesnim odborom, vi vodite paralelni nekakav mjesni odbor i zbog toga dolazi do ovakvih situacija. Hvala, kolega Kljaić, pa se javila kolegica Šintić, kolega Slavica. Dakle, sad mjesni odbor nije tema, to je vaša teza i netočna je vaša. Nikakav, ne vodimo mi paralelni mjesni odbor.

Mjesni odbor sa dobrim dijelom mještana ne komunicira. Vijećnici u mjesnom odboru ne razlikuju javnu i pravnu komunikaciju. I rekao sam i ponavljam da Hrvatske željeznice infrastruktura ustupaju teren i prostor za izgradnju nogostupa. A vi uporno tvrdite o privatnim i privatnim parcelama i ulasku u neke se ne može ući jer jednostavno su cesta i kuće koje su građene i proširivane i tako dalje. Ne možete. Vi ne možete doći sad na krov na magistrali na Zaobilesnici iznad gimnazije. Ali kroz željezničku se može proći i to je središte mjesta i na toj strani također postoje kuće. Pa nećete vi mene, zaboga miloga, uvjeravati. Ja tamo sam rođen prije vas deset godina, tamo živim. Kako su raspoređene kuće, kako su raspoređena zemljišta i kud se mi krećemo. A u mjesnom odboru ćete biti, bit će točka, pa ćemo vidjeti malo o tome kako funkcionira mjesna samouprava i kako to sve skupa funkcionira. To su ljudi koji ne znaju niti odgovoriti, neće odgovoriti niti na mail.

Hvala lijepo. Toliko o njihovoj suradnji. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako se javi kolega Slavica, pa kolega... Okej, kolegica Maja. Mi smo ove godine u proračun stavili uređenje parkirališta u Rokićima, 60.000 eura, ako se ne varam. Zanima me u kojoj fazi realizacija tog projekta i predviđa li taj projekt autobusno stajalište ili ugibalište, odnosno znači li taj projekt donekle rješavanje povezivanja Rokića javnim gradskim prijevozom, budući da su u najavi i ovi novi midi i mini autobusi. Također, zanima me imate li idejno rješenje ili idejni projekt tog projekta, ne znam što je tu potrebno.

I ako imate, molim da ga pisanim putem dostavite. Hvala. Kolegice Šintić, kolega Jurić. Nemamo još projektnu dokumentaciju. Čim bude, ovaj, spremna, možemo prokomentirati zajedno. Okej. Hvala, kolega Slavica.

Ja se ispričavam na omarci što se tiče uređenja ulice ispod Vidilice. Ovoga, ona je u proračunu, samo je drugačiji izvor financiranja, pa me to bilo zabunilo. Tako da, ovoga, ali me zanima u kojoj fazi ovoga, kao i Maju što zanima za uređenje parkinga u ovom Rokićima, u kojoj fazi uređenje ulice ispod Vidilice. Hvala, kolega Jurić. Evo, samo kratkoću, prema nekom našem planu, mislim da ćemo to krajem devetog mjeseca, desetog, započeti raditi. Hvala. Dalje, diskutanti, ako nema za kritičnu raspravu, točka 6a. I dajem je na glasovanje. Tko je za točku 6a? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova, prihvaćeno 6a. 6b je prijedlog odluke o izmjenama programa održavanja komunalne infrastrukture na području grada Šibenika od 2026. godine. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 6b. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova, prihvaćena točka 6b. Idemo na točku 6c, a to je prijedlog odluke o izmjeni programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju grada Šibenika za 2026. godinu.

Kolegica Šintić se javila. Izvolite. Ove su godine provedeni još jedni upisi u dječje vrtiće kojima je osnivač bilo Grad Šibenik, bilo neki od takozvanih privatnih osnivača. I ono što je razvidno je nešto što nas prati, nažalost, sad već nekoliko godina, a to je veći broj djece koji nije uspio biti upisan u dječje vrtiće. Znam, imamo u proračunu Mažurice i Gomljanik. Vidjela sam i da preuzimate objekt u Mandalini za koji planirate određena sredstva za njegovo uređenje. Ali ako sam ja dobro, ovaj, brojala, u principu više od stotinu djece je ostalo negdje na svim listama čekanja. Pa me zanima imate li možda nekakvo, nekakvo jedno ili više prijelaznih rješenja dok čekamo izgradnju novih vrtića, jer tu ćemo se još i načekati. Hvala.

Hvala. Kolegica Žurić. Evo, ja imam zadnje informacije sa upisnih rokova ove godine, jer su završili žalbeni rokovi. Mi smo u našim gradskim vrtićima, čiji smo osnivač, upisali svu djecu koja ispunjavaju kriterij, ali baš svu. Možda su na listama čekanja ostala djeca, to vam mogu i kad dobijem baš pravo izvješće iz ustanova i proslijediti. Možda su na listama čekanja ostala djeca koja ne ispunjavaju uvjete. Za privatne vrtiće i vjerske vrtiće nemam informaciju. Mislim da oni imaju nekakve liste čekanja. Nemam zaista pravu informaciju, ali, ali znam da smo zajedno s njima pokrili zaista veliki broj djece. Kažem, po kriterijima, da imamo veći kapacitet, primali bi i djecu koja ne ispunjavaju kriterije koje smo zadali. Ali pošto nemamo, imamo, imamo red prvenstva, odnosno prednosti pri upisu i sva takva djeca su primljena.

Evo. Hvala, kolegice Žurić. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem raspravu pod točkom 6c i dajem je na glasovanje. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova, prihvaćena 6c. 6d, prijedlog odluke o izmjeni programa javnih potreba u kulturi, tehničko-kulturi i znanosti grada Šibenika za 2026. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 6d. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova, prihvaćeno 6d. 6t, prijedlog odluke o izmjenama i dopunama programa zdravstvene zaštite i pomoći socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama grada Šibenika za ovu godinu.

Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje točku 6t. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova, prihvaćeno 6f. Prijedlog odluke o izmjenama i dopuni programa javnih potreba u sportu grada Šibenika za 2026. godinu. Otvaram raspravu. Se vi, kolega Slavica, javite. S obzirom da je grad praktički osnivač novog nogometnog kluba, zanima me kakav je hodogram rada budućeg, to jest sadašnjeg, građanskog nogometnog kluba Šibenik i kad možemo očekivati neka minimalna ulaganja u stadion i njegovu infrastrukturu, poput nabavljanja semafora. I zanima me, za rad košarkaškog kluba, podnosi li Šibenik ikakva financijska izvješća gradu Šibeniku kako troši sredstva koje grad Šibenik preko Zajednice sportova daje košarkaškom klubu. Toliko. Hvala. Za košarkaški klub možeš, ona podnosi izvješće Zajednice... Kolega Dario Kulušić iz Zajednice sportova. Evo, dobar dan svima. Sve vas skupa pozdravljam. Što se tiče hodograma aktivnosti novog kluba, evo, koji je osnovan i koji će krenuti u tu novu nogometnu priču, znači, svakodnevno se radi. Svi su uključeni u ove procese koji trebaju biti uključeni, tako da će javnost biti uskoro i obaviještena o nekim prvim koracima.

Da vam sad ne govorim neke stvari koje definiramo, mislim da i nije za javnost, jer trenutno radimo interne stvari da posložimo klub na jedan pravi način. Što se tiče građanskog košarkaškog kluba, naravno da on podnosi izvještaje Zajednici sportova kontinuirano u svim rokovima, ali što se tiče da li oni to moraju javno napraviti, naravno, na svojoj web stranici oni bi to mogli objaviti ako žele. Vjerojatno nisu objavili, jer bi vi to vidjeli da su objavili. Ja nisam to gledao, ali naravno, mi kao Zajednica sportova imamo uvid apsolutno u sve. Samo, naravno, da ne smijemo davati te dokumente vani.

To su naši interni dokumenti, povjerljivi, ali oni slobodno mogu to objaviti na svojim web stranicama i oni su odgovorni za to. Evo, hvala. Hvala. Kolega Slavica se javio. Kolega Kljaić. Vezano za treći dio ovoga, vezano za ulaganja, mogu li ćemo sad na priče? Može. Evo, kolega, ovaj, prije nego što se vijećnici jave, kolega Španja ispred javne ustanove. Izvolite, kolega, nisam vas još čuo. Dobar dan i lijep pozdrav svim nazočnima. Što se tiče ulaganja u infrastrukturu na nogometnom stadionu Šubićevac, dakle, zahvaljujući zajedničkim naporima, ajmo tako reći, Odjela za gospodarstvo grada Šibenika i javne ustanove, dobili smo nekakvih 300.000 eura bespovratno, što bi trebalo biti nekakvih 50-ak posto od ukupne vrijednosti. Što se tiče izrade projektne dokumentacije za preuređenje kompletnog nogometnog stadiona. Što se tiče semafora, s obzirom na trenutno stanje i to da bi se trebala raditi projektna dokumentacija kompletna, ne bismo sada išli u nabavu semafora dok ne vidimo kakva će nam biti situacija što se tiče svih ovih ostalih dijelova. Evo, toliko što se tiče ovoga dijela infrastrukture. Hvala, kolega Slavica.

S obzirom da je Zajednica sportova i grad Šibenik u komunikaciji sa Građanskim košarkaškim klubom Šibenka, po meni bi bilo dobro da ih obavijestite da konačno krenu ostavljati javno svoja izvješća o poslovanju, prije svega kad nizaju katastrofalne rezultate, a ne primaju baš malo novca od grada Šibenika i općenito, jer proračun košarkaškog kluba Šibenka je bio četvrti u ligi, a završili su zadnji, i to uvjerljivo zadnji. A što se tiče nogometnog stadiona, semafor, on je obećan meni na prošlom vijeću u trećem mjesecu i eto, do dana danas ništa. To nije neko veliko ulaganje, to se radi od svega nekoliko tisuća eura. Ako grad Šibenik nema nekoliko tisuća eura, da normalno ljudi koji prate neku utakmicu mogu vidjeti koji je rezultat, ne znam što to govori. Ne znam što to govori o jednom gradu, a ne govori ništa dobro. Kolega Španja. Gospodine Slavica, je, dobro se sjećam te sjednice i tako je kako ste vi rekli. Međutim, u životu neke stvari ne radim, bez obzira koštale one 3.000, nije bitno, dakle, ali 3.000, 5.000 eura ili 100.000 eura, ako nije potrebno ući u taj trošak ili ako ćemo za, ne znam, dvije godine morati opet nabaviti nešto što će biti dovoljno dobro da zadovolji određene kriterije. Tako da, evo, hvala lijepa. Kolega Kljaić se javio za riječ, a onda kolega Slavica. Dakle, ja bih se nadovezao na ovaj odgovor kolege Slavice i od kolege Kulušića da nam pojasni, ako se ne varam, radi se o pravnoj osobi. Je li to Županijska zajednica sportova ili gradska, pardon, je li to pravna osoba? Vjerojatno je.

Jasan vam je zakon što sve pravne osobe trebaju raditi, što trebaju objavljivati, što su tajni podaci, što nisu. Zakon o pravu pristupa informacijama klasificira koji su podaci pod velom tajne, ali to moraju biti debeli razlozi. Dakle, nemojmo, ono, žuriti, samo sve to se nešto kuha, miksa i ne znamo. I, dakle, molim pismeni odgovor meni i ostalim vijećnicima na pitanja kolege Slavice, pa da mi vidimo što je tu tajna, što nije tajna. Zakon je tu jasan i nedvosmislen. Hvala, kolega Kulušić.

Gledajte, vi tražite financijski izvještaj od Građanskog košarkaškog kluba Šibenik i želite vidjeti su oni utrošili novce i koliki je njihov proračun. Vi morate znati da oni pravdaju isključivo sredstva koja su dobili od grada. Njihov proračun je bio, ne znam, 650.000, 700.000 eura. Oni su dužni samo opravdati ovih 235.000 koji su dobili u 2025. godini. I to je to. Znači, nema tu sad nikakvih tajni, to je, to je postupak gdje oni moraju po svom ugovoru koji su potpisali, članak 4, dva puta godišnje podnijeti, dakle, polugodišnje izvješće i godišnje koji se radi u svom izvještaju kad prijavljuju sljedeću godinu program javnih potreba u sportu.

Evo, tako da, to je sve transparentno, ali siguran sam, ako vas zanima i kompletan financijski izvještaj, da će vam klub to dostaviti, odnosno, evo, možemo i apelirati da to objave na stranicama, ali tu zaista nema nikakve tajne. Evo, to je to. Kolega Slavica. Moram samo malo korigirati. Nije samo 235.000 eura, to jest, to je taj direktni novac iz proračuna kojeg Zajednica onda dijeli košarkaškom klubu, ali košarkaški klub daleko više novca dobije od grada Šibenika preko sponzorstava od gradskih firmi. Koliko je sponzorstvo Zelenog grada, koliko vodovoda, koliko gradskog parkinga.

Mislim, taj klub praktički na svojim leđima nosi grad i porezni obveznici ovog grada. I oni imaju pravo vidjeti na što taj klub troši novce, a kad nema nikakvih rezultata, ma mislim, ne da nema nikakvih rezultata, nego su rezultati, ono, neću uopće komentirati. Hvala. Ima li daljnjih sudionika u raspravi? Ako nema, zaključujem raspravu pod točkom 6f i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova, prihvaćena točka 6f. 6g, prijedlog odluke o izmjenama i dopunama programa javnih potreba u osnovnom školstvu grada Šibenika za ovu godinu. Otvaram raspravu. Kolegica Šintić se javlja.

Izvolite. Ja uvijek isto, ali moram. Znači, moje pitanje je ponovno vezano uz kapacitiranje osnovnih škola da imaju vlastite kuhinje i da nude djeci cjelovit obrok za školsku marendu. Prošla je još jedna školska godina u kojoj je stalno evidentno da marenda koja se dijeli u školama, Mlinarova marenda, vrlo često završi kao otpad, nepojedena u okolišu škole ili kvarta u kojem se škola nalazi. Znam da stalno čekamo nekakve natječaje Ministarstva ili Europske unije za opremanje školskih kuhinja, ali evo, još jednom molim da nam objasnite koji je plan i dinamika realizacije školskih kuhinja i ponude, zapravo, cjelovitog obroka u šibenskim školama našoj djeci. Hvala. Kolegica Čeko. Evo, s moje strane samo kratak update.

Mi radimo trenutno na idejnim projektima za pet škola, što se tiče natječaja za modernizaciju. Taj natječaj je trebao izaći još prošle godine, pa smo gledali novi indikativni plan. To je trebalo biti u trećem mjesecu, prema zadnjem indikativnom planu koji je izašao. Taj natječaj bi trebao izaći 25.06., znači idući tjedan. Da li će se to dogoditi ili ne, mi ne znamo. Mi smo u svakom slučaju spremni. Međutim, to je ista situacija kao što je bila sa izgradnjom škola. To prvo ide na suglasnost Ministarstva znanosti, onda ide dalje, tako da je to sigurno procedura koja će potrajati. Kažem, s naše strane mi smo spremni, ali vidjet ćemo hoće li idući tjedan zaista izaći kako je po indikativnom planu taj natječaj.

Evo, Mirjana, vi ako imate samo što dodati. Kolegica Žurić, pa se javila opet kolegica Šintić. Ma ja ću samo pojasniti, odnosno složiti se da smo svi nezadovoljni s postojećom situacijom. Marenda koju nabavljamo, dobavljamo iz Mlinara, koji je jedini dobavljač koji se javi na natječaj, i to jedva jedvice. Ja ne znam je li on uopće vozi, recimo, evo u školu u Perkoviću. Mislim, tu smo jako ograničeni s dobavljačima da uopće isporučuju te marende takve kakve jesu školama. I evo, to namjeravamo riješiti na način da se javimo na natječaj za modernizaciju škola, kuhinja u prvom redu, i da svaka kuhinja onda može imati, da može biti uređena tako da može spremati svoj barem jedan obrok. Hvala.

Kolegica Šintić, pa kolega Kljaić. Jasne su mi potpuno objektivne okolnosti da nekad ovisimo naprosto o najpovoljnijoj ponudi, a i da smo ovdje, u ovom slučaju, vrlo limitirani sredstvima koje se za tu svrhu spuštaju jedinicama lokalne samouprave iz proračuna. Međutim, čini mi se da nismo možda dovoljno u svim situacijama po pojedinim školama iskoristili blizinu bilo studentske menze, studentskog doma i tako dalje. Čini mi se da, mislim da Brodarica čak ima vlastiti ugovor s obližnjom pekarom, pa onda to ipak bolje funkcionira. Osnovna škola Vidici se nalazi u neposrednoj blizini dječjeg vrtića, centralnog objekta, a isto tako u neposrednoj blizini studentskog doma koji ima vrhunsku opremljenu kuhinju, studentskom domu koji je de facto poluprazan.

Čini mi se da tu sigurno postoji kapacitet za ostvarivanje nekakve suradnje i dostavu obroka u osnovnu školu Vidici. Slična situacija vam je u obližnjoj osnovnoj školi Tina Ujevića i Jurja Šižgorića. Mislim da Šižgorić čak ima dostavu obroka. Ali evo, možda ne bi trebali ići na objedinjenu javnu nabavu, jer onda ovisimo isključivo o Mlinaru. To smo uvidjeli sad već drugu ili treću školsku godinu, ne znam točno koliko se godina provodi taj projekt. Možda bi mogli pojedinačne situacije kvalitetnije riješiti dok čekamo da se urede kuhinje i izađu svi ovi natječaji. Hvala. Pa evo, samo moram malo opreznije oko ovih izjava, polupun, poluprazan, je li, pa provjerimo prije nego što izgovaramo to u javnom prostoru. Evo, gledam upravo učinka za financije, mislim da se to ne može cijepati kao nabava, mislim da može ići kao jednostavna nabava kad bi se moglo cijepati. Je, ali, da, Brodarica, ne, na taj natječaj za školu Brodarica, to je bilo po grupama, javio se samo taj pekar u tom jednom natječaju. Ne znam, ovo što ste spomenuli, studentski dom, isto ne znam kako bi to funkcioniralo, ne znam, mislim, pravno može li funkcionirati, ali znam, recimo, da vrtić ne može kuhati za školu. Ne može kuhati, ni naplaćivati, ni to, oni to ne mogu raditi kao javna ustanova. To smo, to smo, to smo čak ispitali, da. Kolega Tolić. Poštovanje, koliko se sjećam, može biti objedinjena nabava po grupama, znači za svaku školu, ali ja mislim da se svejedno samo jedan ponuditelj javio za svaku školu.

Nema, jednostavno nema konkurencije. Nitko nema dovoljne kapacitete da može isporučiti sve marende svim školama. Hvala. Kolega Kljaić. Evo, samo da odgovorim gospođi Žurić, da, dolazi to u Perković, ali malo da se našalim, barem u manjim školama, znam da nije do vas, ali kao ideja, uvijek treba od ideje krenuti, jer u manjim školama, ne u velikim, ograđujem se, treba vratiti predmet domaćinstva, pa neka si ispravimo sami doručak. Hvala lijepo. Hvala. Ima li daljnjih javljenih vijećnika? Ako nema, zaključio bih točku 6g i dao je na glasovanje. Tko je za? 11 protiv, suzdržani, preostali. Prihvatili smo i točku 6g. Sada bih dao 10 minuta pauze. Nastavljamo po ovome u 13:10. Kako ne? Možeš uzeti sive, ja mislim da ima rezerve negdje. Ma trebam samo obrisati naočale. Ma čekaj, ja mislim o njih. Mogu li ubaciti sad?

Hoću li ubaciti 6 i 7? Došao je malo kasnije i ostao je s ove druge strane. To je to. Dame i gospodo, evo, nadam se da ste se svi malo okrijepili, odnosno odmorili od ovog prvoga dijela našega zasjedanja. Prelazimo na nastavak sjednice. Samo bih zamolio našega tajnika da izvrši još jedno prozivanje, da vidimo, obzirom da je došlo do određenih, ovaj, pomaka u sastavu vijeća, pa da konstatiramo koliko je sada trenutno vijećnika. Anela Lavanja, Branka Badžim, Petar Baranović, Mate Burić nije nazočan, Mirko Čeko, Boris Dukić, Antonio Grigurica, Zoran Kljaić, Mario Kovač, Dario Kulušić, Luka Kuvač nije. Šime Martinović, Ljiljana Nanjara, Danijela Ručević, Ivan Slavica, Maja Šintić, Katarina Tomasini Marić, Iris Ukić Kotarac, Petar Vrvilo, doktor znanosti Dragan Zlatović i Jure Zorčić. Možemo konstatirati da je sjednici nazočno 19 od 21 vijećnika, te imamo kvorum za daljnji rad. Prelazimo, kolege, na sedmu točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o dodjeli gradskih prostora na korištenje udrugama i drugim organizacijama civilnog društva grada Šibenika.

Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku 7. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 7, pardon. Točka 8: prijedlog odluke o pripajanju trgovačkog društva Podi Šibenik d.o.o. trgovačkom društvu Inkubator za nove tehnologije Trokut Šibenik d.o.o. Da li će netko dati uvodni predgovor? Pročelnik gospodin Paškov, uz komentar i amandman koji se... Ne na ovom sjedanju. Ne ovdje, nego sljedećem. Ispričavam se. A već je gradonačelnik na aktualnom satu, mislim, sve rekao. Spojit ćemo dva trgovačka društva, naša. Ista djelatnost, otprilike društva. Očekujemo da će ubuduće jedno trgovačko društvo raditi efikasnije nego što su dva trgovačka društva zasebno. Ne zaboravite, ovakvu situaciju smo i već imali kad smo pripajali Zelenilo Čistoći. Evo, toliko uvodno. Ako se u tijeku rasprave ukaže potreba, dat ću dodatno očitovanje.

Hvala, kolegi Paškov. Otvaram raspravu. Da se pojavi kolega Baranović, to je jedino. Gospodine predsjedniče, poštovane dame i gospodo, nemam kritičko mišljenje o ovom potezu. Dapače, sagledavajući neke brojke, objektivnu narav jedne i druge tvrtke, sve što se dešavalo, mislim da je ovo logičan potez. Ali me neke stvari interesiraju, pa ću neke stvari propitati. Mogu konstatirati, evo, direktor Terzanović je pred odlaskom u mirovinu i ja ne mislim da smo optimalno iskoristili šanse koje nam daje industrijska zona, ali isto tako smatram da su se određeni rezultati postigli.

Podi danas egzistiraju kao poduzetnička zona. Na tom prostoru se dešava i određena razina proizvodnje. Da bi bili sretniji, da je bilo pameti u nekim situacijama da tih proizvodnih radnih mjesta bude više, ja bih osobno bio sretniji. Nisam pobornik koncepcije u kojoj, ako turizam kihne, mi dobijemo gripu. Bio bih sretniji da je diferencijacija djelatnosti intenzivnija i da imamo stvarni, realni proizvodni sektor puno jači. Ali dobro, tako je kako je. Sagledavajući brojke i u drugim dokumentima, pa i u samom financijskom izvješću, ispričavam se, gospodine sa Hrvatske televizije, nije bilo namjerno, malo je bagavo ovo namješteno. Dobro. Evo, evo, evo. Primjetno je da je i jedno i drugo trgovačko društvo povlačilo određena sredstva iz proračuna, što je donekle i logično obzirom na njihovu narav. Ono što je isto tako primjetno je da su cifre vrlo slične. I jedno i drugo nešto više od 200.000 eura godišnje.

Slične su cifre. Sad, kad dođe do fuziranja, koliko sam shvatio ja gospodina direktora u njegovom izlaganju, čini mi se, koliko je zaposlenih sad na Podima? Dvoje, troje? Koliko? Troje. Baš je na odlasku u mirovinu, ostaje još dvoje. Dvoje djelatnika koji će se vjerojatno pripojiti sastavu pod ravnateljstvom gospođe Udrnić. Da li možemo očekivati ovim fuziranjem i smanjenje troškova koje moramo davati iz proračuna za funkcioniranje budućega fuziranog poduzeća? Obzirom da će to sad biti jedna firma, da li se možemo nadati da će se određena sredstva koja su do sada odlazila iz proračuna za alimentiranje funkcioniranja jednog i drugog društva postati manja? I da li možemo očekivati da će ostati isti broj radnih mjesta ili će nam se desiti da se u narednim godinama broj radnih mjesta, odnosno zaposlenika, mora povećavati, pa samim time i troškovi? Hvala lijepa. Hvala, kolegi Baranoviću.

Gospodin zamjenik mr. Milet. Dakle, što se tiče sredstava koje su Podi dobivali, mi smo razmišljali da ostane isti iznos sredstava, ali očekujemo daleko veću efikasnost. Dakle, očekujemo bolji rezultat. Kad govorimo o samom broju zaposlenih, to će mora, dakle, direktor i direktorica te zajedničke firme moraju ustanoviti s njim situaciju, vidjeti i po potrebi, naravno, ako ustanove da bi bilo poželjno, i zaposliti nove ljude koji bi opet podigli tu razinu koju mi očekujemo. Hvala. Kolegica Mudrnić, izvolite. Direktorica Trokut d.o.o. Hvala na pitanju. U principu se sasvim slažem s onim što je gradonačelnik Miletar rekao. Što se tiče našeg proračuna, one za proteklu godinu iz grada Šibenika jesu donekle slične, s time da je naš nešto veći nego što bi inače bio, s obzirom da smo imali nekakva sredstava iz rebalansa zbog ulaganja dodatnih u infrastrukturu, s obzirom da upravljamo s Trokutom i Navisom i sa zgradom PINA koje treba regularno održavati, znači van nekakvih regularnih predviđanja infrastrukturnih.

U vidu nekakve racionalizacije troškova, to je nešto s čime mi nastojimo poslovati na jedan odgovoran način, cijelo vrijeme, kako i s Trokutom, tako da ćemo i dalje nastaviti to. Ono što mi dobro radimo i što smo, ja se nadam, do sada i dokazali, da koristeći digitalne tehnologije, modernizaciju i sve nekakve alate koje danas možemo koristiti, nama je svakako cilj da to iskoristimo u sve moguće procese koji će se moći primijeniti i u tvrtki Podi, kako bismo dugoročno povećali našu dobit i dodatno modernizirali samu zonu. Hvala. Je li se još netko javlja za riječ? Kolega Terzanović, izvolite. Evo, ja se nadam da će biti završno što se tiče toga.

Čisto zbog informacije baš, što se tiče onih sredstava koje smo mi kao firma dobivali s proračuna, dakle, tu se radi o sredstvima koja smo mi upotrebljavali za održavanje infrastrukture na Podima. Dakle, ceste, pet kilometara ceste koje su nedavno ušle u, ovaj, na neki način u fundus gradske uprave, ali nisu ušle još u program održavanja. Sve ove godine, sve popravke ceste i onoga što je gradsko, eventualno javna rasvjeta, signalizacija vertikalna, horizontalna, ne znam ni ja više što sve tu spada, smo mi iz tih sredstava održavali. Dakle, to nije jedna mala ulica, to je pet kilometara cesta koje su široke. Nema takvih, nema takve ceste u Šibeniku, takvih, takvih, takve širine. Osim toga, dakle, iz tih sredstava su plaće djelatnika i materijalne, materijalna, ovaj, davanja za materijalne stvari, je li, unutar tvrtke. Ali moram ponoviti jednu drugu stvar. Dok smo. Imali prihode iz poduzetničkog inkubatora?

Onda nismo imali takve dotacije. To se ne smije zaboraviti. Da li se još netko javlja za reč? Kolega Kovač, izvolite, cijenjen kolega. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Mislim da se mogu složiti s ovim prijedlogom odluke. Evo, Jakov je na odlasku, i moj osobni prijatelj još iz djetinjstva. On zna da sam i ja prema njemu znao biti kritičan, kritičan isključivo vezano uz stvaranje uvjeta za otvaranje proizvodnih radnih mjesta, kao što je i Petar Baranović rekao. Apsolutno. Iza njega ostaje jedan, jedan dobar trag, prvenstveno vezan uz izgradnju neophodne infrastrukture. Tako da mi danas imamo zonu podi koja je, po ocjeni struke, možda ponajbolja, ponajbolja zona zona u Hrvatskoj. Velika je šteta što nismo uspjeli realizirati onaj veliki projekt Vali Solaris. Sad, da li je, da li je to, ovaj, da li je veća odgovornost i krivnja na investitoru, u što duboko vjerujem, ili smo i mi kao, odnosno vi kao gradska uprava, s priličnom dozom, jel' tako, naivnosti i lakovjernosti, ušli u taj posao? To je, to je druga priča. Međutim, mene ono što mene ohrabruje, i htio bih poslati, ovaj, poruku i ljudima koji sad vode trokut, a pretpostavljam da će voditi ovo novo poduzeće, novu, novu tvrtku, novo društvo, a to je šansa koja se otvara, evidentno, u vojnoindustrijskom kompleksu. Svjedoci smo da je nedavno resorni ministar bio gost kod gospodina Čovića u Zagreb Montaži. Mediji su to popratili, ovaj, s jednim, jednom velikom dozom optimizma. I tu je, između redaka, se moglo naslutiti da se radi o nekakvom navještaju eventualne buduće proizvodnje oklopnih vozila.

Ono što mislim da smo propustili, a možda još nije kasno, a to je ova suradnja s talijanskim Berettom oko izgradnje tvornice streljiva, maloga, a izgleda i sutradan ili u skoroj budućnosti i većega kalibra. Dakle, izgleda da je lokacija odabrana, ne znam da li definitivno, u Obrovcu, gdje bi se tek trebala formirati industrijska zona. Dakle, naša je prednost što se tiče infrastrukture i spremnosti da recipiramo takav jedan projekt kudikamo, kudikamo veća nego te, te zone koja doslovno, ovaj, liči na, na, na, ovaj, na šumu smrke u, u, u Obrovcu. Možda bi stvarno, evo, trebalo, trebalo požuriti. Mislim da vremena nema puno, pa pokušati s Vladom Republike Hrvatske razgovarati, razgovarati i u tome pravcu. Znam da je bilo nekih prigovora, jer sam ja i na društvenim mrežama išao u ovome pravcu s ovim prijedlozima, pa je bilo nekih prigovora da bi Šibenik na taj način postao u nekakvom, pretpostavljano, ne daj Bože, budućem ratu, vojna meta. Gospodo, ukoliko je Hrvatska, ukoliko Hrvatska bude okružena i ukoliko bude ona vojna meta, Šibenik teško da će biti i bez vojnoindustrijskog kompleksa, i s njim teško da će biti izuzet iz toga. Dakle, evo, želim sve najbolje u budućem radu zajedničkoj firmi i mome Jakovu. Želim dobru mirovinu. Hvala lijepo. Hvala. Evo, pridružujemo se čestitkama kolege Kovača upućenim kolegi Terzanoviću. Uz onu staru Mladena Delića, nije bitno kolika je mirovina i koliko je dugo primam, jel'. Evo, idemo dalje.

Tko bi, ovaj, se javio? Kolegica Ukić. Zahvaljujem. Evo, sad, da ne bi ispala nepoštena prema gospodinu Terzanoviću, s obzirom da smo sad čuli da je dio vašeg financijskog prihoda koji ste imali ranije od inkubatora, ovoga, prešao u samu tvrtku, ovaj, E-Trokut, pardon, onda me sad zanima da mi objasnite, evo, za kraj, prije nego što uspješno odete u mirovinu, gledam financijski plan tvrtke Podi, i ovdje vidimo da je za 2026. godinu, za redovno poslovanje, da vaša tvrtka ima prihoda 232.000 EUR, od toga prodaja natječajne dokumentacije 2.000 EUR i subvencije Grada Šibenika 230.000 EUR. Nadalje, u rashodima od tih 232.000 EUR, koliko imate prihoda, na plaće zaposlenika ide 172.000, a to je rekao gospodin Mileta da će najvjerojatnije ostati razina kao i kod vas kad dobijete firmu, materijalne troškove 30.000 EUR, troškove usluga 20.000 EUR, to je ono reklamiranje Podi, ovo-ono, i ostali troškovi poslovanja 10.000 EUR. Sad mene zanima: ovi prihodi od 150.000 EUR, koji je izvor? Odakle oni stižu? Je li oni stižu od poslovanja, uspješnog, pardon, poslovanja tvrtke Podi, ili dolaze preko neke od ovih financijskih injekcija od strane Grada Šibenika? Tko je izvor 150.000 EUR?

Ili ja nešto krivo čitam? Zahvaljujem. Hvala. Tko se javlja za reč? Ne znam što, ovaj, šta ima pred sobom i kolege su mi rekli da to nije točno. Kolega Terzanović. Izvolite. Mi, evo, kad smo... mislim da više sad, ovaj, nema baš nekog velikog, e, smisla. Ovaj, dakle, u, u držav- u proračunu Grada Šibenika postoje dvije stavke. Jedna je za funkcioniranje firme, jedna je za održavanje infrastrukture na zoni. Ovo gdje je dotacija za firmu, to je za materijalne troškove, plaće, a odatle se financiraju i projektna dokumentacija i raznorazne studije. Samoću napomenuti da smo mi prodali sve terene koji se sad mogu prodati na Podima. Ja, odlaskom u mirovinu, ostavljam projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu za daljnju gradnju infrastrukture, što će grad sad morati napraviti da bi se otvorila jedna kazeta od 80.000 kvadrata. Što se tiče prihoda, mi prihoda... ne znam, to moram provjeriti. Nemamo nikakvih prihoda, evo, kad ne-ne uprihodujemo ovo od inkubatora, tako da jednostavno nemamo.

Ne znam, ne znam, ne mogu. Mogu vam pismeno odgovoriti, ali nemam pojma, nemam pojma o čemu se radi. Jednostavno, mi ono što imamo financijskih sredstava dobivamo od Grada, Grada Šibenika, a trošimo ih na te stavke koje sam vam spomenuo. Jedino što sada je za očekivati da napokon Grad Šibenik uzme u obvezu i održavanje prometnica, javne rasvjete, nogostupa. Nažalost, Zeleni grad nije želio svojevremeno preuzeti održavanje zelenih površina, pa smo mi održavali u našim, a ja ne znam kakvim, rekao, mogućnostima uopće. To je 43.000 kvadrata zelenih površina. Toliko nema u tri Šibenika. I mi smo to s tim sredstvima jedanput, dvaput kosili, čupali trave ili, nemam pojma što, slično radili. Tako da to na prvi pogled izgledaju nekakve, nekakva velika financijska sredstva, ali kad ovako se malo raščlani kako se to trošilo, u što se ulagalo, onda, onda ispada da je to premalo za održavati onoliku, onoliku, ovaj, površinu i toliku industrijsku zonu. Eto, mislim, ne bih se želio više javljati.

Ja mislim da nema smisla, pa se ispričavam. Hvala. Da li se još netko javlja? Ako ne, dao bih na glasovanje prijedlog ove odluke o pripajanju trgovačkoga društva Podi trgovačkom društvu-inkubator za nove tehnologije Trokut Šibenik. Tko je za? Jednoglasno prihvaćena odluka. Želim uspješan rad preuzimatelju, što bi se reklo, je li, ovaj, obzirom da pripajanje znači figurativno smrt jedne pravne osobe, a nastavak funkcioniranja ojačanja druge. Evo, želim, ovaj, ali ne u onom klasičnom smislu, želim stvarno uspjeha u radu, što vjerujem da je ova jednoglasna podrška jedan dobar vjetar u leđa. Idemo na sljedeću točku, a to je prijedlog odluke o osnivanju trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću Obale i plaže Šibenik d.o.o. Kolega Paškov je, evo, već izašao, koji će dati uvodno izvješće vezano za ovu točku.

Izvolite, kolega. Hvala lijepa. Pred vama je odluka o osnivanju trgovačkog društva Obala i plaže Šibenik d.o.o., s tim što predlagatelj daje dodatna dva amandmana na taj prijedlog, i to amandman na članak 8 koji govori o temeljnom kapitalu, gdje umjesto 20.000 EUR treba stajati 90.000 EUR, te amandman u članku 18 gdje je greškom stavljeno milijun kuna, treba stajati 130.000 EUR. Dakle, razlog osnivanja ove tvrtke vam je također gradonačelnik na aktualnom satu rekao. Mi, nadamo se da će ovaj segment poslovanja našeg, gdje je naš zadatak da se brinemo o pomorskom dobru, kako u općoj uporabi, tako i u slučajevima kao što je plaža na Jadri, gdje je grad od županije dobio pravo davanja koncesije, da ćemo puno efikasnije se o ovom segmentu brinuti kroz posebno trgovačko društvo koje će se baviti samo specijalizirano ovim segmentom.

Ono će u budućnosti preuzeti i dio poslova koji se obavljaju kroz raznorazne izvođače u organizaciji Upravnog odjela za komunalna djelatnost. Evo, toliko za sada, a na pitanja ćemo odgovoriti. Hvala. Za riječ se javio kolega Martinović, pa kolega Kovač, kolega Baranović, kolegica Šindić. Dobar dan još jedanput. Samo da kažem na početku da nisam protiv razvoja niti ulaganja u obalu niti uređenja plaža, ali za donošenje ove odluke je potrebno malo više informacija nego što nam je predstavljeno bilo. Tako da, čuli smo i gradonačelnika kroz prijašnje točke i sve, pa ćemo se malo nadovezati jedno na drugo.

Sad ste vi predstavili tu problem radi kojega se osniva, ali nema nigdje poslovnog plana predstavljenog. Evo, približit ću se ja mikrofonu. Nema poslovnog plana predstavljenog, a kad dođemo, recimo, na biro osnovati neku firmu, prvo što nas pitaju je poslovni plan. Znači, nemamo procjenu prihoda, procjenu rashoda, broj planiranih zaposlenika, procjenu troškova uprave, niti na kraju vremenski plan postojanja, ali to je, pretpostavljamo, u nedogled. A od nas se traži da donesemo odluku za osnivanje, a da ne znamo koliko će ona koštati građane. Također, osnivanjem ovog društva se stvara novi upravljački sustav, direktor, nadzorni odbor, administracija.

To pretpostavljamo da je već, ajmo reći, riješeno. Ali nemamo radni sektor. Znači, gospodin gradonačelnik je rekao da Zeleni grad nije htio prihvatiti ovu dužnost upravo radi potkapaciteta, u stvari šta, nema radnika za to. Di će onda nova firma ovaj naći radnike za ovu, u principu, isti posao koji smo tražili od Zelenog grada? Hoće li to biti Filipinci, Nepalci ili netko treći? Samo ovako pitanje. Još jedno razmatranje: što su predložene djelatnosti društva izuzetno široke, od upravljanja plažama i pomorskim dobrom, preko turizma, manifestacija, popravljanja brodova i svega. Na kraju imamo obrtnike koji se bave s tim stvarima. Hoće li njima ova gradska firma biti neka vrsta konkurencije ili čak nelojalne konkurencije? Također, vodi se, vodi se negdje sa svim ovim, sa svim tim djelatnostima, stvara se i ostavlja se ta mogućnost. I zadnje promišljanje.

Znači, odlučivanje o upravljanju javnim resursima se premješta iz sustava grada u poseban, poseban pravni objekt. Hoće li taj pravni objekt donijeti neku strategiju upravljanja pomorskim dobrom? Eto, ovako, za početak rasprave. Hvala. Pazite, ovo je temeljni akt. Ovo je, znači, politička odluka menadžmenta grada da se ide u osnivanje novog društva. Sve ostalo će biti u hodu. Znači, mi u ovom trenutku ne možemo znati koliki će, niti unaprijed možemo predvidjeti koliki će biti broj zaposlenika, kakva će biti struktura zaposlenika. U ovom trenutku, zaista, dozvolite, zaista kao temeljni akt, ovo je odluka da se krene u osnivanje nove tvrtke. Pogledajte, sve naše tvrtke, gradske, otprilike imaju istu djelatnost. Znači, ni kome one ne konkuriraju, ali, znači, ide se s jednom određenom širinom. To je logično. A ne da samoga, samo je stavimo za registraciju za jednu djelatnost i ništa drugo. Kažem, ovo je tek početni akt, odluka da se ovo, ovakva tvrtka registrira. Hvala. Sljedeći se javio kolega Kovač. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dakle, interesantan je jedan kontrapunkt koji stvaraju dva prijedloga odluka iz predloženog dnevnog reda. U ovoj prethodnoj točki, pod brojem 8, mislim sada, je li, po novom, dakle, predložilo se i izglasovali smo pripajanje trgovačkog društva Podi trgovačkom društvu Trokut, prijedlog koji sam osobno shvatio kao intenciju racionalizacije mreže trgovačkih društava u vlasništvu grada. No, u točki 9 dnevnog reda nailazimo na prijedlog odluke o osnivanju trgovačkoga društva Obala i plaže Šibenik d.o.o., potpuno novo trgovačko društvo u vlasništvu grada, pa bi bilo logično pretpostaviti kako će se dotično trgovačko društvo baviti poslovima u sferi obavljanja komunalnih ili drugih javnih usluga od lokalnoga interesa. Gradovi, dakle, ne bi smjeli osnivati trgovačka društva za bilo koju djelatnost koju požele, koja im padne na pamet, nego za obavljanje poslova koji su povezani s njihovim zakonom utvrđenim djelokrugom i ostvarivanjem potreba građana. Temeljno je pravilo kako grad može osnivati trgovačka društva i druge pravne osobe radi obavljanja poslova iz svojeg samoupravnog djelokruga, što u praksi obuhvaća osobito, samo da se podsjetimo, komunalne djelatnosti, to su vodoopskrba, odvodnja, odvoz otpada, groblja, javne površine, parkirališta i slično, javni prijevoz, upravljanje sportskim, kulturnim i drugim javnim objektima, upravljanje poslovnim zonama i gospodarskom infrastrukturom, stambeno gospodarstvo, energetske, razvojne i druge lokalne projekte od javnoga interesa, te djelatnosti kojima se ostvaruju potrebe stanovništva za koje je grad nadležan prema zakonu.

Međutim, grad ne bi smio osnivati trgovačko društvo za čisto komercijalno, komercijalne poslove koji nisu povezani s njegovim zakonskim ovlastima i javnim interesom lokalne zajednice. Sudska praksa i nadzor zakonitosti polaze od toga da jedinice lokalne samouprave raspolažu javnim sredstvima radi ostvarivanja svojih javnih zadaća, a ne radi ulaska u tržišne djelatnosti bez veze s lokalnim poslovima. U prijedlogu ove odluke koja je tu pred nama spominju se neke, po meni, s tog aspekta suspektne djelatnosti, dakle, iznajmljivanje i davanje u zakup sportske opreme, ležaljki, suncobrana, plovila i drugih rekvizita za zabavu i rekreaciju na plažama, pružanje ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu, priprema i usluživanje jela, pića i napitaka, kupnja i prodaja robe, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i skladištenje roba, turističke usluge u nautičkom turizmu i tako dalje. Osim dvojbi koje sam iznio, moram reći kako me ova politička praksa grada Šibenika podsjeća i podsjetila me na razdoblje Gorbačovljeve perestrojke u Sovjetskome Savezu, razdoblje u kojem je Gorbačov pokušao odškrinuti vrata privatnim gospodarskim investicijama, ali je dopustio da se istim komercijalnim poslovima bave i tvrtke u državnome vlasništvu, što je dovelo do nelojalne konkurencije i propasti, propasti perestrojke. Ovaj čudan element etatizacije komercijalnih djelatnosti bi donio sa sobom nelojalnu konkurenciju privatnom poduzetništvu koje egzistira na tržištu i za svoje poslovne odluke odgovara vlastitim kapitalom, za razliku od tvrtki u gradskom vlasništvu čija skupština, evo, citirat ću ovdje odredbu iz prijedloga odluke, odlučuje o pokrivanju gubitaka, recimo, što je vrlo važna odluka, a skupštinu, čini se, evo, ne čini se, nego čini je gradonačelnik, gradonačelnik, u ovom slučaju gradonačelnik Burić. Budući je, bez obzira na različite interpretacije naše gospodarske realnosti od strane gradskih vlasti, veliki broj građana egzistencijalno vezan uz turističku gospodarsku djelatnost, postoji realna opasnost od nelojalne konkurencije gradske tvrtke baš u onim djelatnostima koje sam maloprije nabrojio s aspekta, kao s aspekta zakonitosti, suspektne. Stoga, evo, skromno predlažem da ovaj prijedlog odluke povučete i redefinirate popis djelatnosti kojima se ovo trgovačko društvo namjerava baviti, kako ne bismo sutra jadikovali zbog neželjenih gospodarskih efekata. Evo, inače, nemam, nemam, ovaj, ništa protiv same ideje. Hvala.

Hvala, kolega Paško. Ja se protivim povlačenju ovog prijedloga. Evo, jedan prosti razlog. Prihvatili ste na prethodnoj točci spajanje, odnosno pripajanje trgovačkog društva Podi Šibenik Trokut. Molim vas samo, u aktu, koje su sve djelatnosti novog društva, a tu niste imali nikakve primjedbe. Nemojte da vam čitam. Hoću vam reći da ako smo zahvatili širi, šire područje, da nikom ne radimo konkurenciju, nego smo samo stavili, i to u sva naša trgovačka društva stavljamo otprilike sve iste djelatnosti. Evo, izdavačko djelatnost, računalne srodne djelatnosti, priprema i usluživanje jela, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja.

Priprema jela, pića i napitaka za potrošnju na drugom mjestu. Znači, prethodnu točku niste imali primjedbe, ovdje imate primjedbe. Objasnite zašto. Dobro. Može? Može, dapače. Izvolite. Evo, mislim da, da malo brkamo kruške, kruške i krumpire. Ovdje se radilo u točki broj 7, mislim da je 7 ili 8, je li, kad smo govorili o pripajanju Poda Trokutu. Podi se pripajaju već postojećem društvu, a ovdje formiramo potpuno novu pravnu osobu, potpuno novo društvo, za koje govorimo i tvrdimo da će mu prvenstvena briga i namjera i intencija biti očuvanje i briga o pomorskome, zapravo o pomorskome dobru. Prema tome, što će nam onda usluživanjećevapčića i lepinja u registraciji i sladoleda, mislim, i piva? To nam ne treba. Molim vas malo, molim vas, samo. To nam ne treba. Ali Trokut već postoji. Trokut već postoji. Dakle, nisam se osvrtao na ono što postoji. Evo, o tome se radi.

To su dvije različite situacije. Hvala lijepo. Hvala. Tko se dalje javlja za riječ? Kolega Baranović se javio, kolegica Ukić, koliko se ne varam, je li? Prethodnoj točci, poštovane dame i gospodo koja se ticala fuzije, spajanja Trokuta i Poda, dali smo svoju podršku. U konačnici, točka izglasana jednoglasno, jer odista takav potez daje efekte racionalizacije, u najmanju ruku gašenje jednog direktorskog mista u bruto plaći godišnje toliko i toliko. E sad, ovdje dolazimo do jedne potpuno suprotne situacije gdje za jednu, u principu, jednostavnu i komunalnu djelatnost otvaramo firmu, kao što je naveo uvaženi kolega Kovač, koja u svom programu ima i potencijalnu mogućnost da pečećevape u lepinji. Interesantna ideja. Međutim, uvažavajući ono na što se u aktualnom satu pozvao gradonačelnik, što je točno, zakon o pomorskom dobru, u definiciji, u jednom od prva dva članka, pomorsko dobro je opće dobro i kao takvo ne može biti prijenosom predmetom vlasništva, prodaje i tako dalje, i pomorsko dobro je od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku i tako dalje i tako dalje.

Koliko sam shvatio iz uvodnog izlaganja gospodina pročelnika, županija je prenijela svoje ovlasti na grad Šibenik kao na potencijalnog koncedenta. Jesam ja to dobro shvatio, gospodine pročelniče? Da, davatelja koncesije, koncedenta. Za gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Jasno je. Ali? Ja sam, ja sam vas pitao dali ste mi objašnjenje. Zahvaljujem vam. Dakle, koncedent više nije sukladno zakonu o pomorskom dobru, kao što je bilo u prijašnjim novelama, samo, ovaj, država, odnosno Hrvatski sabor je davao koncesije iznad 50, iznad 32, iznad 50 godina. Od 32 do 50 je bila u mogućnosti davati država kroz službu resornog ministarstva, a županija je imala 20 godina, vjerujem da je tako i u sadašnjem zakonu.

Te ovlasti su prenesene na grad Šibenik, koji mora osnovati trgovačko društvo da bi takav titular mogao u njegovo ime opet prijenosom ovlasti gospodariti pomorskim dobrom. Iz onog suštinskog i sadržajnog dijela shvaćam da se to prvenstveno radi zbog Jadrije, ali dopuštam možda i zbog drugih dijelova pomorskog dobra koje je u posebnoj upotrebi, dakle, koje nije u općoj upotrebi, nego je plaža, javno kupalište i slično. Ja ću sad, gradonačelnik je rekao, ako imate ideju kako to riješiti, a da ne formiramo novu tvrtku i ne stvorimo potencijalno nove troškove u budućnosti, biti slobodan pa predložiti, obzirom na narav fuziranog društva Trokut Podi, koje u principu sada u nizu djelatnosti ima i gospodarenje resursima koji su na raspolaganju gradu Šibeniku, gospodari inkubatorom, gospodari industrijskom zonom, što nas sprječava u ovom gradu da toj firmi damo i ovu funkciju? Nema tu osobito puno posla. Plaže će mestiti čistiti djelatnici zelenila kao i do sada. Parking će eventualno potencijalno naplaćivati gradski parking, obzirom da naplaćiva i na Mulu Krke, iako prema pomorskom zakoniku u obuhvatu pomorskog dobra, odnosno luka otvorenih za javni promet od državnog i lokalnog značaja, parking, parking kao takav ne bi trebao egzistirati. Sve se svodi na to da bi zapravo firma koju mi sad osnivamo trebala, ako neće stvarno prodavatićevape u lepinji i sladolede, samo provoditi formalno pravni dio gospodarenja pomorskim dobrom.

Recimo, u predmetnom slučaju Jadrije vjerovatno sutra, kad se obnovu kabine,će se legalizirati ono što danas na Jadri imamo. Nema tu osobito puno djelatnosti. Mislim da to jedna uspješna ekipa na čelu s ravnateljicom Mudrinić može odraditi s lakoćom. Imamo jednog, jednu direktoricu, jedan trošak, nemamo dva troška i ne padamo potencijalno u ono što će se desiti ukoliko usvojimo danas ovaj temeljni akt. Imamo mi ovdje u ovoj sali svi dovoljno godina, neki na njihovu sreću su prilično mladi, ali ima nas koji smo dovoljno stari da smo bili, ovaj, savremenicima svih događanja i znamo kako će ovo, gospodo i dame, završiti ako osnujemo novo društvo. Ovdje je direktor gradskog parkinga. To je firma koja je nastala svojedobno s idejom u osnovi da regulira promet u mirovanju u centru Šibenika. Startala je s nekim skromnim brojem djelatnika i sa simboličnom naplatom cijene sata parkiranja. Danas ta firma ima i toliko djelatnika, na moju veliku žalost, percipira sam da jako puno mladih ljudi u njoj radi koji su, po meni, izgubljeni jer naplata parkinga i nije baš neki karijerni, karijerni doseg. Ima ih toliko da ih ja više ne mogu popamtiti. Imam dojam da ih je slučajno vojno obučiti pa prebaciti na ukrajinsku frontu da bi Krim pa sigurno ponovo u ruke Ukrajinaca. A sve to je rezultiralo činjenicom da se.

Kolega Baranović, ovo prijašnje što spominjali, da ne asociramo na bilo kakve ove mlade, stare tvrtke, koji je izgubljen slučaj, koji nije. Ajmo se vratiti stvarno na ono što ste vi sad. Pravilno. Ja imam jednu komunikaciju koja izbjegava takve atribucije koje ste maloprije rekli, a, a maloprije zamjeraš drugima. Ajmo. Zahvaljujem na vašem. Zahvaljujem na vašoj, ovaj, na vašoj primjedbi i korekciji, gospodine. Ja se ponekad malo zaigram, ali nadam se, nadam se da ćete kao vrsni pravni znanstvenik ubuduće poštivati načelo nediskriminatornosti kao jedno od temeljnih načela na kojem počiva europsko društvo, pa intervenirati u nekim drugim slučajevima.

Ja ću se vratiti na temu. Desit će se ono za građane Šibenika, to je meritum mog izlaganja, da će konačno ono što je ostalo zadnje kao relativno dostupno, kao nešto što je sastavni dio standarda građana ovoga područja, prestati biti besplatno ili financijski lako dostupno, a to je odlazak na kupanje. Doći ćemo mi, dame i gospodo, vrlo brzo u situaciju da će odlazak na kupanje, osnujemo li novo poduzeće, jednog dana koštati jednako kao i malo duže parkiranje u sezoni na parkinzima gradskog parkinga. Ne krivim ja pri tome direktora društva. Čovjek veže konja tamo gdje mu gazda kaže. I obzirom na zadane uvjete u kojima vodi firmu, bori se da opstane na površini, odnosno da financijski se pokrije. Sutra ćemo imati potpuno sličnu situaciju. Počet će to s jednim predsjednikom uprave, eventualno tajnicom, pa će doći jedan pravnik, pa drugi pravnik, pa će se onda poslovi koje smo do sada povjeravali komunalnim poduzećima polako prebacivati na ovo poduzeće. Proći će nekoliko godina i probudit ćemo se s firmom koja će imati nekoliko desetaka zaposlenih i koja će svoju egzistenciju temeljiti na, a, cijeni koju će građani plaćati da bi došli okupati se na Jadriju ili na rezalište, i, b, na alimentiranju troškova poslovanja navedene firme dotacijama iz gradskog proračuna. Maloprije smo u prethodnoj točci, fuziranje dvaju tvrtki, stvorili pretpostavku da ovaj grad nešto uštedi i da bude sve puno efikasniji. Dakle, predlažem da razmislite o tome da povučemo danas ovu točku dnevnog reda, koja inače, da prokomentiram, toliko seriozno pripremljena da je čak sam predlagatelj morao dati dva amandmana da bi se neke greške u samom prijedlogu korigirale. Povucite ovo u dobroj vjeri da će gradsko vijeće u cijelosti, oporba, kao i vi vladajući, stati iza dobre ideje. I preispitajte mogućnost da taj formalni nužni dio poslova, koji se tiče koncesioniranja i obavljanja formalno-pravnih ili organizacijskih poslova, povjerimo jednoj firmi, a ne da radimo budućeg konzumenta privatnih i javnih novaca. Hvala lijepo. Hvala.

Gospodin gradonačelnik će dati komentar. Poštovani vijećnici, ja ću nastojati biti kratak, brz i taksativno. Gradski parking nije gradski parking izmišljotina grada Šibenika, to je uzus upravljanja parkirnim mjestima i prometom u mirovanju svugdje u svijetu, pa i u gradu Šibeniku. Drugo, sugerirali ste da je gradski parking problem. Gradski parking nije problem. Gradski parking je profitabilna firma i posluje pozitivno, dakle, osim u trenucima korone, kada su bili objektivni razlozi. Treće, nema nikakav gubitak. Ima rezultat od minus 20.000 eura koji je samo rezultat računovodstvenog prebacivanja, ali tvrtka je potpuno stabilna i s cijenama parkinga i s imovinom koja je respektabilna. Nemojte zaboraviti da gradski parking u ovom trenutku ima u vlasništvu autobusni kolodvor, dakle, neopterećen kreditnim aranžmanom, da ima praktički u vlasništvu podzemnu garažu i priprema se za daljnji investicijski ciklus. Ovdje nema nikakvih fama i nikakvih filozofija. Radi se o želji da se napravi i uredi kupalište Jadrija. Jedina i pravna mogućnost je da se osnuje trgovačka tvrtka koja će sudjelovati u natječaju za dobivanje koncesije i da s time upravlja.

Četvrto, po zakonu o pomorskom dobru, novom, koji je stupio na snagu, nema naplate ulaza na plaže i plažna područja su potpuno slobodna. Ali ono što će biti i što želimo da bude je da vlada red i da se zna kako i pod kojim pravilima ljudi komercijalno mogu koristiti ono što će, između ostalog, ta plaža nuditi. A nudit će samo ono što ima i sada. Dakle, kabine, specifičan smještaj, taksativna obnova kabina. Ako ste vidjeli projekt, nema ni struje ni vode i ništa se spektakularno novog neće desiti, ali neće biti nereda. Danas na Jadriji imate nered.

Nered je bio u svakom segmentu Jadrije, osim u onim dijelovima gdje je izvršen upravo ovaj postupak koncesioniranja, pa je županijska lučka uprava dobila i uredila divlje i bezvlašće u onoj maloj lučici i privezištu. U ovom trenutku traje projekt županijske lučke uprave za praktički luku otvorenu za javni promet na onom dijelu od pristaništa prema Guštinoj uvali. Županija je raspisala natječaj ponovo, opet koncesioniranje, jer se radi o objektu unutar granica pomorskog dobra za restoran. Ono što mi želimo je napraviti, obnoviti Jadriju, dati joj onaj štih i izgled kojeg je imala desetljećima prije nas, način na koji će se točno znati tko i kako upravlja, pod kakvim uvjetima i pod kakvim kondicijama. Što se tiče ostalog dijela djelatnosti, Šibenik ima bogat plažni pojas sada. Ova gradska vlast, koju vi uporno želite dezavuirati i nihilizirati, je i dovršila plažu Banj i napravila plažu Rezalište i obnavlja plažu na Jadriji i izdala lokacijsku dozvolu na plaži u Mandalini. I radi se plaža Podsolarsko koja će spojiti Solaris po novim uvjetima o ponašanju na pomorskom dobru s plažom u Brodarici, odnosno kroz zonu Podsolarsko. Dakle, plažni pojas je sad već toliki i ogroman da na njemu treba postojati red. Ne red predavajućićevapčiće, nego upravo red da to budu plaže i ništa više.

Dakle, ovdje se glasa samo o nečemu za one koji su za red i obnovu Jadrije i oni koji su protiv obnove Jadrije. To je ono o čemu dižete ruke. Hvala. Gospodine predsjedniče, javite riječ. Kolegica Šintić prva, pa onda kolegica Ukić, kolega Slavica. Kad idemo na ovu polarizaciju, oni koji su za red i obnovu Jadrije, oni koji su protiv obnove Jadrije, onda zapravo uništavamo svaku mogućnost da argumentiramo, raspravljamo, argumentirano raspravljamo o oblicima uvođenja tog reda ili o tome što uopće svatko od nas podrazumijeva da red jest ili kako bi ga se trebalo operacionalizirati. Posve je u redu da oporba, a posve je u redu i da vijećnici većine ponekad čak i kritiziraju pojedine političke ili operativne odluke gradske vlasti, jer smo ljudi, imamo drugačije percepcije toga kako treba nešto urediti. To je posve legitimno i okej.

To za početak. Kad smo kod tvrtke, ja se apsolutno slažem s tim i razumijem vašu potrebu da osnujete trgovačko društvo koje će se javiti na koncesiju koju ćete raspisati tako da Jadrija ne, odnosno kabine ne potpadnu u ruke nekoga tko će onda pomorskim dobrom raspolagati bez neke naše kontrole. Istovremeno razumijem argumente i slažem se s argumentima koji zapravo na neki način pokazuju određeno nepovjerenje prema širini djelatnosti koje su upisane u ovaj akt. I mislim da to sve skupa proizlazi iz jedne lošije komunikacije nego na koju smo naveli po pitanju grada Šibenika, vezano uz to čime će točno ova firma raspolagati, na koji način. Kad čitate ovaj akt koji je predložen, onda nigdje ne piše Jadrija. Piše plaže i obale i odnosi se sve na plaže i obale. Pa je li to samo Jadrija ili su to i neke druge plaže i obale? Pa koje plaže i obale? Zato vas je pitao kolega vijećnik postoji li neka analiza, postoji li neka cost-benefit analiza, postoje li nekakvi poslovni planovi. Dakle, imam osjećaj da nas se tjera u odluku koja ne mora nužno biti loša, niti je predloženi akt nužno loš, ali nam nedostaje informacija po običaju. Mene samo zanima koje su obveze grada kad bi, na primjer, natječaj za, ne znam, korištenje kabina bio povjeren, sad lupam, lupam gluposti, ne znam ništa o ovome, upravnom odjelu ili turističkoj zajednici. Koje bi bile obveze, razlika, ili trgovačkom društvu? Koja je razlika u donošenju određenih rješenja kad je to pod nekakvim upravnim odjelom i kad je to pod nekakvim trgovačkim društvom ili turističkom zajednicom? Danas smo imali dvije situacije.

Imali smo situaciju da je predloženo da se umjesto 20.000 eura davanja sredstava za čišćenje poljana privatniku nabavi oprema i da gradsko trgovačko društvo obavlja tu djelatnost. Imali smo drugu situaciju turističkog broda, odnosno ja bih rekla lokalnog javnog prijevoza, ali dobro, možda je to turistička linija Šibenik-Jadrija i Šibenik-Martinska, koji je prešao iz upravnog odjela u turističku zajednicu. I ove godine zato zbog tog prelaska nije, na primjer, raspisano prethodno savjetovanje. Znači, do sada su ljudi mogli sudjelovati na savjetovanju jer je tu liniju, odnosno njeno ugovaranje, provodio upravni odjel. Ove godine ga provodi turistička zajednica i nije bilo savjetovanja. Vjerojatno ne postoji obveza za savjetovanje. Linija kasni četiri dana, cijena je povećana 29.000 eura. Turistička zajednica nije obveznik PDV-a, ja ne znam jer mi uopće ove godine moramo platiti PDV na tu liniju. Ne znam. Mi iz proračuna prebacujemo 68.000 eura, dakle točno masu novca bez PDV-a, turističkoj zajednici koja provodi natječaj. Znači, mene sad samo zanima u odnosu između grad nečim upravlja, trgovačko društvo nečim upravlja, što to znači prema korisnicima koji od grada uobičajeno dobivaju rješenja, pa imate neku pouku o pravnom lijeku, pa nešto. Je li trgovačko društvo obvezno na takve pravne mehanizme? I zanima me opseg, znači zanima me osnivamo li ovo trgovačko društvo za Jadriju ili za sve obale i plaže, pa što nam već padne na pamet i budemo u potrebi outsourcati. I zanima me hoće li se na Jadriji naplaćivati parking uskoro. Hvala. Hvala. Gradonačelnik doktor Burić. Zaista cijenim način i pristup gospođe Šintić.

Dakle, nit sam ja ekonomski stručnjak, ali ono što razumijem, a razumijem to potpuno jasno, jer je tako to i stoji u zakonu, dakle, komercijalna djelatnost unutar granica pomorskog dobra nije moguća da vrši ustanova, niti tijelo lokalne ili regionalne samouprave, nego mora biti trgovačko društvo koje dobije pravo upravljanja, a i sticanja materijalne dobiti, a ovdje govorimo i o građenju. Dakle, još uvijek neće to biti priča sad je gotovo, pa od sutra će se naplaćivati kabine na Jadriji. Dakle, to je jedan dugotrajan proces. Mora biti odluka. On tko dodjeljuje koncesiju, to je u principu županija.

Ovdje je specifična priča jer govorimo o gradskoj plaži. Interes grada je da, uvjetno rečeno, određuje pravila igre na gradskome kupalištu i dobili smo podkoncesiju. Dakle, najprije odluka, a bit će odluka gradskog vijeća da se raspiše uopće natječaj od davanja u koncesiju, pa onda nakon raspisanog natječaja, po točno definiranoj natječajnoj proceduri, odabir koncesionara i ovoga. Dakle, naša intencija je da to bude, uvjetno rečeno, u rukama grada, svih nas u stvari. Danas je jedna politička opcija u priči gradskog vijeća, pa i tih tvrtki, sutra će biti neka druga. Dakle, nitko ne može garantirati što će se sutra, kad se raspiše natječaj, desiti. Može se desiti, ja se nadam da se neće desiti, da će se netko iz ne znam kakvih razloga javiti na taj natječaj i ponuditi ludu cijenu i dobiti koncesiju. Sve se to može desiti. Dakle, ne možemo mi garantirati da ćemo u ovom postupku to dobiti. Ali osnovna intencija je konačno obnoviti Jadriju. Svi se slažete da na Jadriji je desetljećima vladao nered iz nekih povijesnih razloga. Pa i u bivšoj državi, ja se toga sjećam, vjerojatno se i neki drugi sjećaju, postojala je firma, tvrtka koja se bavila iznajmljivanjem kabina na Jadriji, upravljala Jadrijom, ali je ta tvrtka i organizirala prevoz brodom Jadrija Tijat Zmajan, već koji su bili, a zvala se, mislim da se zvala Kras po zadnje. Na bungalovima je potpuno drugačija priča. Tu smo bespomoćni jer tu se dese neke druge pravne radnje, to je završilo praktički na sudu i ne znamo što će se s tim desiti.

Iako mi tvrdimo da je i ono u stvari na pomorskom dobru i da bi trebala vrijediti ista pravila kao što vrijede i za kabine. U ovom trenutku je to jedina naša intencija. Upravljanje plažama, održavanje čistoće, reda na plažama. Naravno da to sad radi dijelom komunalni odjel, pa je sustav dohranjivanja i svega ostalog, ali to nije osnovno što je na plažama. Naše plaže trebaju imati kontinuitet brige o čistoći, redu, i to ne samo u sezoni, nego i van sezone, dakle u zimskom periodu. Pa vi vidite da svake godine doživljavamo dramatičnu priču, devastaciju Banja, samo zato što postoje razlike u ingerenciji, jer se koncesionar za čvrste objekte na Banju dužan isprazniti košare ili barem nazvati onoga tko će to isprazniti, jer dužan reagirati kad se divlja noću motorima, kad se razbijaju one pomoćne sprave. Naša intencija je samo uvesti red na tom području. Dakle, ponavljam, jer gospodin Baranović je točno rekao, kad bi imali adekvatnu tvrtku, a ja mislim da to PODI sigurno nije, koja bi mogla voditi brigu o, u prvom redu ono što nas čeka na Jadriji, a to je sudjelovati u proceduri dobivanja natječaja i na kraju provesti kompletnu proceduru građenja, obnavljanja i stavljanja u funkciju kabinskog dijela Jadrije koja je u ovom trenutku predmet našeg interesa.

Dakle, nikakve druge tu namjere nema. Niti je cilj zapošljavanje. Slušam ja kuluarske priče. Zna se tko će biti direktor, tko će biti ne znam što. Da je intencija zapošljavanja, pa rekao sam jutros na Aktualnom satu, pa onda bi mi formirali komunalnu tvrtku za komunalni prijevoz i formirali direktora, upravu i sve ostalo. Nije to intencija. Intencija je zaista konačno Jadriju dovesti u red, jer nemojte zaboraviti da Jadrija ima i drugi svoj težak segment, a to je vikend naselje. Vikend naselje u kojem je zatečen nered prije desetak godina. Dakle, ova gradska uprava je potpisala ugovor s Hrvatskim šumama. O trošku Hrvatskih šuma se išlo u geodetsku izmjeru, ucrtavanje javnih cesta i puteva, pa se onda na osnovu toga dogovorilo da se dozvoli otkup vlasnicima vikendica za nelegalno posjed na Jadriji i to po zaštićenoj cijeni. I hvala Bogu, taj proces je mirno i tiho trajao jedno određeno vrijeme, doveo do kraja. Zašto to govorim? Zato što mi već imamo, sad u ovom trenutku, idejno rješenje sustava kanalizacije, odnosno pročišćavanja otpadnih voda na Jadriji, jer to je nužda. Jer ako ćemo tvrditi da je to gradska plaža, onda sigurno ne može biti s ovolikom količinom septičkih jama koliko tamo postoji.

Da bi to uopće krenulo u rješavanje, morate imati tituluara i morate imati čiste papire. Zvali mi te papire planovima, projektima, kako god. Dakle, morate imati pravnu osnovu da negdje uopće možete nešto konkretno učiniti. Evo, to je osnovna intencija. Inače, da nije Jadrije, vjerojatno ova priča nikad ne bi ni došla u ove klupe niti bi o tome raspravljali. Hvala. Sljedeći se javila kolegica Ukić, pa kolega Slavica, pa kolega Baranović. Zahvaljujem na podrobnom objašnjenju. Sad nam je svima puno, puno jasnije i naravno, ovo itekako ima opravdanje ukoliko je cilj samo upravljanje s Jadrijom i otklanjanjem svih nepravilnosti koje se nalaze na pomorskom dobru. Znamo da pomorsko dobro trebaju kontrolirati komunalni redari grada Šibenika, da nečistoću, odnosno otpad, treba uklanjati gradska čistoća, ali isto tako sve one anomalije koje postoje u pomorskom prostoru također bi trebao grad voditi računa.

Primjerice, u Solarisu, na onome dijelu gdje je sad fenomenalni ovaj aquapark, imate stijene koje ograničavaju pomorsko dobro koje bi ulazilo u vaš obuhvat. One stijene stoje tamo već godinama, odnosno netko kad je zadnji put uređivao i dohranjivao plažu. Međutim, nitko ne vodi računa da je na taj način zapriječen prolazak i normalno komuniciranje kroz pomorsko dobro, koje je opće dobro u općoj uporabi, svi ga imamo pravo koristiti. Stoga postoje određene sumnje, odnosno i nekakve insinuacije da bi određene osobe bile na toj funkciji, ali nebitno. Podržavam u svakom slučaju uređivanje Jadrije. Naravno da postoji poslovni i pravni rizik da bi grad Šibenik tvrdio, odnosno u stvari rizik je taj jer mi ne možemo znati hoće li gradska firma ovoga dobiti. I tu će trebati biti s jedne strane javni interes, naravno, pripremiti natječaj. Ono što je meni sporno bilo i što mi je kao pravnici upalo u oko, upravo je u članku 7. koji je vezano za predmet poslovanja, odnosno djelatnost društva, a to je gospodarenje na pomorskom dobru na temelju dozvola, koncesija, podkoncesija te temeljem prijenosa ovlaštenja od strane osnivača. To ste sad objasnili, vi ste bili tajnoviti, s druge strane zahvaljujem gradonačelniku što nije. Pa me sad slijedom navedenog, naravno, zanima koje će konkretne ovlasti grad Šibenik prenijeti na novo društvo na temelju članka 7., odnosno hoće li za njihovo izvršavanje postojati javni natječaj, javni nadzor i transparentna izvještavanja.

Eto ga. I sigurno, prije nego smo uopće se upuštali u ovaj prijedlog, nama kao oporbenim vijećnicima koji pušemo na sve, jel', i koji zastupamo interes građana ovih koji se bune i ne smatraju da nam je savršena gradska vlast, ipak bi nam bilo draže da ste vi došli s konkretnim prijedlogom i da ste kao ozbiljna gradska uprava koja ima ozbiljne pravnike sve nama lijepo pripremili, pa tako da mi jednoglasno dignemo ruku i kažemo idemo osnovati obale i plaže. Zahvaljujem. Hvala. Sljedeći se javio kolega Slavica. Jasna mi je zabrinutost dijela građana s tim da ova firma ide u ove usluge poput iznajmljivanja ležaljki, pružanja ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu, priprema i usluživanje jela i pića, prije svega zbog toga što se nama Palacin studentski dom pretvorio u konkurenciju iznajmljivačima apartmana, jer više od pola tog studentskog doma nije popunjeno i onda je to čista konkurencija privatnim iznajmljivačima. Eto, toliko. Hvala. Imamo li daljnjeg govornika?

Ispričavam se, ispričavam se, kolega Baranoviću, uglavnom, mislio sam da nešto komentirati. Izvolite samo. Evo, kratko. Izlaganja nakon mog su mi malo otvorila još neke dodatne dileme i malo razbistrile pogled na ovu problematiku. Koliko sam shvatio, gospodina gradonačelnika i gospodina pročelnika, predmetno društvo koje bi danas trebali osnovati, odnosno donijeti odluku o njegovom osnivanju, trebalo bi na natječaju koji će se raspisati dobiti koncesiju. Za građanje? U redu, za građenje, dobiti koncesiju. U svakom slučaju... I gospodarsko korištenje. I gospodarsko korištenje bi trebalo dobiti na javnom natječaju. Što će se desiti ako na tom natječaju, sukladno Zakonu o koncesijama, neka druga pravna osoba da povoljniju ponudu? Što ćemo onda s firmom?

Što ćemo s firmom koju ćemo u međuvremenu osnovati s temeljnim kapitalom od 90.000 kuna, sa zaposlenim, direktorom i tako dalje i tako... Dobro, hvala lijepo na usputnom odgovoru. Što se tiče samog problematike gospodarenja Jadrijom i svim problemima koje Jadrija ima, da. Problemi su stari koliko je stara Jadrija i koliko je stara tradicija, odnosno povijest gradnje vikend naselja na Jadriji, pri čemu se na česticama koje su zapravo de facto i de jure, odnosno de jure, u vlasništvu Hrvatskih šuma, našao ogroman broj vikend objekata koji su, meni sad to odista nije jasno kako napravljeni na zemljištu koje nije vlasništvo samih graditelja.

Međutim, ono što je, bez obzira na napore koje ste vi u ovih proteklih 13 godina svog obnašanja vlasti u Šibeniku poduzeli, ono što je danas u naravi kad uđete u zemljišnik, veliki dio tih čestica je i danas pod Hrvatskim šumama. A da stvar bude luđa, jedan dio ulica koje nisu pod Hrvatskim šumama, recimo na samoj Jadriji, kao vlasnik je upisan grad Vodice. Pa onda stvar postaje još čudnija i svjedoči koliko zapravo neulažemo dovoljno truda i ozbiljnosti u gospodarenje tim prostorom. Jer ako imamo ispriku u onom dijelu koji je u obuhvatu pomorskog dobra, što je sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru, naravno, nemamo tu potpunu ingerenciju, ovo toliko čudi da neke stvari koje se tiču onog kopnenog dijela nismo ni do dan danas riješili, što je grijeh ne samo ove administracije nego i prethodnih administracija koje, doduše, nisu trajale toliko dugo koliko vaša, pa nisu ni imale toliko šanse ni vremena da stvari dovedu u potpunu ured. Ja se samo nadam da ako se i sve rasplete onako kako ste vi zamislili stavljajući ovu točku na dnevni red današnje sjednice, da se neće desiti moje crno predviđanje.

Jedino što me zabrinjava je što u svojoj dosadašnjoj političkoj karijeri rijetko kad sam promašio predviđanje, obično se obistinilo ono što gledam u budućnosti. Volio bih, volio bih da ne samo na Jadriji nego i na drugim gradskim plažama konzumacija te vrste usluge za građane, rezidente grada Šibenika, ostane u budućnosti dostupna, jeftina i bez dodatnih troškova. A isto tako se i nadam da buduće poduzeće neće kroz par godina, ako to ne direktno ne prebacimo troškovno na građane, da to poduzeće neće indirektno opet novcem građana biti alimentirano izdašnim dotacijama iz samoga gradskog proračuna. Hvala vam lijepo. Hvala.

Je li se još netko javio za riječ? Ako se nitko ne javlja za riječ, ja zaključujem raspravu vezano za točku 10, a to je prijedlog odluke o, odnosno točku 9, je li o osnivanju trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću Obale i plaže Šibenik d.o.o., pa bi taj prijedlog za osnivanje ovog trgovačkog društva dao na glasovanje. Tko je za donošenje ove odluke? 11. Protiv? 3. Ostali suzdržani. Većinom glasova je prihvaćena točka 9. Točka 10 je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na čestici broj 15. Molim? Nismo glasali o amandmanima. Amandmani su sastavni dio. S obzirom na iskustvo, je li, ovaj, nekako je bilo za pretpostaviti da ste to aplicirali.

Prelazimo na 10. točku dnevnog reda. Znači, prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra na čestici broj 1531/3, katastarska općina Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 11. Protiv. Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 10. Točka 11 je odluka o nerazvrstanim cestama, popis cesta, ulica i trgova grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 11. Tko je za? 11. Protiv. Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Točka 12 je odluka o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece i mjerilima za naplatu usluga u dječjim vrtićima koje osnivač grada Šibenik. Kolegica Šintić se javlja za riječ. Ovo je više komentar, nemam neko pitanje, ali mi se čini da je ova odluka trebala biti donesena možda na prošloj sjednici, budući da su upisi provedeni. Dakle, prvo trebamo reći da je izmijenjen zakon i upisi su provedeni prema zakonu, ali vrtići dječji na koje se odnosi ova odluka su već donijeli pravilnik koji ova odluka propisuje da će se donijeti. Pa evo, možda je trebalo ići na prethodnu sjednicu, ali sve je u redu s odlukom kao takvom.

Naravno, jasno da se primjenjivao zakon, samo kažem, kasnimo malo s odlukom. Hvala na pitanju. Hvala na odgovoru. Ima li daljnjih vijećnika koji se javio za raspravu? Ako nema, zaključio bih ovu točku dnevnog reda i dao je na glasovanje. Točka 12. Tko je za? 11. Protiv. Suzdržani. Preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 12. Točka 13 dnevnog reda je prijedlog odluke o socijalnoj skrbi grada Šibenika. Otvaram raspravu. Kolega Kovač se u fotofinišu prije javio od kolegice Šintić, pa evo njemu. Ali evo, kao stari džentlmen daje prednost, pa i ja dajem isto tako.

Izvolite. Stariji imaju prednost, to je isto tako. Evo, danas smo samo stari, mladi, nema srednjih. Stariji imaju prednost. Nema srednje generacije uopšte, sve stari i mladi. Dobro. Ovaj, ja bih samo htjela pohvaliti ovu odluku i mislim da je ovo korektna odluka koja proširuje određena prava vezana uz socijalnu skrb, a posebno bih naglasila odluku vezanu uz sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje. I evo, čestitam svima na donošenju ovakve odluke. Hvala. Hvala. Kolega Baranović se javio iza kolege Kovača, jasno. Samo, samo da ne zaboravimo da. Hvala lijepo, gospodine predsjedniče. Dakle, ovdje moram reći kako će moje obraćanje vijeću biti motivirano razgovorima s nekim od roditelja učenika i studenata koji imaju ustanovljen invaliditet, odnosno teškoće u razvoju. Dakle, odmah na početku želim reći kako je ta kategorija učenika i studenata u inferiornom položaju u odnosu na studente koji nisu invalidi, a koji ostvaruju pravo na stipendiju temeljem pravilnika o uvjetima i kriterijima stipendiranja studenata grada Šibenika iz srpnja 2025. Naime, odluka o socijalnoj skrbi i spomenuti pravilnik glede problematike stipendiranja studenata čine dva povezana akta. Odmah na početku treba reći kako su od prava na stipendiranje izuzeti učenici srednjoškolci kod kojih je ustanovljena invalidnost, koja svakako značajno povećava troškove njihovih obitelji vezanih uz pokušaj uspješnog realiziranja svih onih obveza koje srednjoškolsko obrazovanje traži.

No, nisu niti studenti invalidi blistavo prošli u odluci o socijalnoj skrbi i s njom povezanim pravilnikom o stipendiranju studenata. Naime, u novom prijedlogu odluke o socijalnoj skrbi, kojom su određeni opći uvjeti stipendiranja studenata, korisnik stipendije po socijalno-ekonomskom kriteriju ne smije imati veći prihod od 900 eura ako živi u tročlanome kućanstvu. Ili je pak, ili pak mora biti korisnik minimalne naknade Hrvatskog zavoda za socijalni rad u visini od 170 eura za radno sposobnoga samca, to je odredba pravilnika o stipendiranju. Prema pravilniku o stipendiranju, osim toga uvjeta, dakle korisništva minimalne naknade, morate eventualno ispunjavati sljedeće kriterije: da prihod po članu obitelji ne prelazi 100% osnovice za dječji doplatak po članu kućanstva, što ako se ne varam iznosi 441 euro i 44 centa po članu, a što onda, recimo, za tu istu tročlanu obitelj iznosi 1.324 eura ukupnih prihoda, a znamo da je, recimo, prosječna plaća u Republici Hrvatskoj 1.527 eura. Ili pak morate biti dijete smrtno stradalog nestalog ili zatočenog hrvatskog branitelja i na kraju zadovoljavate kriterije ako ste student bez oba roditelja, dakle nemate ni oca ni majke. Dobit ćete dodatne bodove ako ostvarujete pravo na inkluzivni dodatak ili ako je utvrđeno 30 do 60% oštećenja organizma.

I sad je tu pitanje gdje je tu zapravo humanost, gdje je tu socijalna osjetljivost. Jer je Hrvatska, naša Republika Hrvatska, u Ustavu definirana kao, između ostalog, i socijalna država. Koje sve kriterije mora ispuniti student invalid da bi uopće konkurirao za stipendiju u iznosu od 180 eura mjesečno? U Zagrebu taj iznos je 520 eura za studente i 380 eura za učenike. No, ostavimo glavni grad i njegov ogromni proračun pa se vratimo u šibensku realnost. Dakle, od proračuna u iznosu od, prije ovoga rebalansa, 123 milijuna i 700 tisuća eura, za stipendije se izdvaja godišnje 90 tisuća eura. Mislim da sam dobro izračunao. Račun je jasan za godinu 2025. na 2026.

Dodijeljeno je 50 studentskih stipendija, što kroz 10 mjeseci isplate daje 90 tisuća eura ili 0,072% proračunskih sredstava. To je politika grada koji je nositelj certifikata Grad za mlade. Ponovo, posebno pripominjem kako učenici, kao i učenici invalidi, je li, dakle učenici, nemaju nikakvih prava na stipendiju. Pa slijedom ovoga što sam rekao i izgovorio, predlažem da se razmisli o donošenju posebnoga pravilnika o stipendiranju studenata i učenika s utvrđenom invalidnošću, jer tu praksu poznaju mnogi, ovaj, dobro organizirani gradovi u Republici Hrvatskoj. Hvala lijepa. Hvala vam, kolega Kovač. Javio se gospodin Baranović, pa onda gore kolegica Ukić, kolega Kljaić. Ja ću vam biti stvarno rekordno kratak danas. I za razliku od kritičkih tonova kojima sam izlagao vezano za sve dosadašnje točke, ovdje ću dati kompliment gradonačelniku i gradskoj administraciji jer su u okviru ove odluke postupili ispravno kad je u pitanju sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje.

I to je nešto što vas je, u svakom slučaju, dovelo u situaciju da dobijete kompliment i od same oporbe, barem što se toga tiče. A iskazat ću i javno žaljenje što, nažalost, vaš dugogodišnji suradnik i aktualni župan Šibensko-kninske županije, unatoč činjenici da smo mi i u proračunu i prilikom donošenja rebalansa proračuna županije, pokušavali kroz amandman i Šibensko-kninsku županiju svrstati u red onih koji su odlučili pomoći obiteljima koje imaju tu teškoću da nađu svoje rješenje. Eto, vi ste reagirali pozitivno. Župan nije i utoliko na ovoj točki dnevnog reda danas imate, za razliku od ostalih točaka, moj kompliment. Hvala lijepa. Hvala.

Kolegica Ukić. Također, pridružujem se, ovaj, navodima vezano uz pomoći za potpomognutu oplodnju, što jako iscrpljuje, ovaj, budžet obitelji koje žele postati roditelji i tako dalje. Međutim, u našoj ovoj odluci o socijalnoj skrbi imamo na više od 20 mjesta se, ovoga, striktno vežemo za rješenja i statuse koje izdaje Državni zavod za socijalni rad. I na temelju toga ispada da grad Šibenik, bez obzira što financijski ima sredstava, da odbija kreirati vlastiti napredniji socijalni standard, odnosno nadstandard za svoje građane, i da primjenjuje državna pravila koja su u principu dosta, odnosno jesu kruta. S druge strane, ovi socijalni cenzusi, s obzirom na inflaciju i na poskupljenje cijena i života i tako dalje, mogu reći da su se na određeni način previsoka ljestvica koju većina građana vjerojatno neće moći, ovoga, preskočiti, premda će im biti potrebe i jesu im potrebe, ovoga, visoke. Stoga bih voljela da ste u ovoj odluci napravili svoju, znači, našu autonomnu socijalnu politiku, ovoga, grada, s obzirom da mi imamo niz problema među kojima su najviše staračka domaćinstva koja postoje, između ostalog, i, ovoga, na otocima i u udaljenim ovim mjesnim odborima koji nisu baš toliko, ovoga, povezani sa samim gradom. Stoga predlažem, odnosno vjerojatno, ovaj,će biti prilike da ovu odluku nadopunimo. Zahvaljujem. Hvala. Kolegica Žurić. Gospođo Ilijišić Škotarac, ne bih se složila s vama, apsolutno, o tome da mi se strogo naslanjamo na odluke, recimo, države Hrvatske, odnosno preko Centra za, Zavoda za socijalnu skrb. Ono što moramo po zakonu, to zaista poštivamo, ali ovdje imamo jako puno stvari koje su nadstandard i što je naša odluka, što naša odluka obuhvaća, odluka o socijalnoj skrbi. Tako, na primjer, imate pravo na naknadu za troškove stanovanja, on se odnosi na zajamčenu minimalnu naknadu. Ali zato mi imamo pravo na pomoć za podmirenje troškova slobodno ugovorene najamnine. Dakle, svim onima koji su podstanari, a ispunjavaju ove uvjete prihoda ili socijalne uvjete, mi priznajemo do 40% slobodno ugovorene najamnine. Pa onda tu imate besplatan prijevoz onkoloških pacijenata, kao program koji smo uveli ove godine, Silver karticu pogodnosti, pravo na pomoć na umanjenje troškova boravka djece u predškolskoj ustanovi za treće dijete 100% oslobođenje, za drugo dijete 30%. Sad to i u produženom boravku u osnovnim školama isto tako uvodimo. To je, to je nova pogodnost. Naravno, imamo i podmirenje komunalnih naknada, komunalne usluge zelenog grada, čistoće, to je za zajamčenu minimalnu naknadu. I naravno, pravo na prigodnu jednokratnu novčanu pomoć Uskrsnice i Božićnice, što je isto isključivo odluka jedinice lokalne samouprave, isto kao nadstandard.

I pravo na jednokratnu pomoć gdje sami procjenjujemo u kakvim, naša služba, naravno, u kakvim se okolnostima životnim ljudi nalaze i s obzirom na to dajemo jednokratnu, jednokratnu pomoć. Uveli smo u ovu, u ovu odluku i prijevoz umirovljenika grada Šibenika i drugih, i osoba s invaliditetom, i uveli neke, neke nove pojmove, stavili inkluzivni dodatak. Uglavnom, sve vam je, sve vam je objašnjeno u obrazloženju. U svakom slučaju, smatram da je ova, zahvaljujem se svima vama koji ste pohvalili, trudili smo se zaista da ova odluka bude korektna, poštena, pravedna. Želimo biti po mogućnosti najbolji. Nismo najbolji, znamo da uvijek možemo i učimo od drugih. Istražili smo jako, jako puno gradova.

Tu zahvaljujem zaista mojim kolegicama u uredu, koji, njih dvije koje rade u socijalnoj djelatnosti, jedna je socijalna radnica, jedna je pravnica, zajedno s mojom kolegicom ovdje, Ivom Bračić. Dugo smo radili na ovoj odluci, stavili smo je na javno savjetovanje, poslušali i neke savjete i od vas kao vijećnika i stvarno napravili za sada najbolji mogući materijal. Ne kažem da ne može biti bolji, da se neke vaše primjedbe ne trebaju uvažiti. Nije nas niti malo strah ovu odluku, kao i sve odluke što donosite, kad prođe neko vrijeme u toj primjeni, shvatiti da, da je ona možda mogla biti bolja. Nema sad gospodina Kovača.

Isto smo tako shvatili za osobe, studente, osobe s invaliditetom, da imamo samo na jednoj kategoriji, to je ova kategorija socijalna. Mi ćemo već na sljedećoj sjednici imati izmjene i dopune našeg pravilnika gdje ćemo, ovaj, za studente predvidjeti u svim kategorijama pogodnosti za studente invalide. To smo shvatili da, da zaista fali. Evo, žao mi je što nije tu da mu to, da mu to kažem. U svakom slučaju, evo, kažem, uvijek sve može biti bolje, ali ja smatram da smo ovdje zaista dali sve od sebe. Hvala. Hvala vam.

Kolega Kljaić se javio.

Dobar dan. Hvala pročelnica na pojašnjenju. Sve pohvale. Ja bih samo htio, ali žao mi je što nemam gospodina Kovača. Pa možda jednu pouku, igrom slučaja sam došao do takvih informacija, nekad davno u životu, pa možda će vama koristiti. Dakle, postoji značajna distinkcija, odnosno razlika u pojmu invaliditet i invalidnost. Invalidnost je tjelesno oštećenje i zakon to prepoznaje kao tjelesno oštećenje, a invaliditet je ono što proizlazi iz tjelesnog oštećenja kao implikacija u smislu funkcioniranja, rada i tako dalje. Da budem plastičan, ja mogu biti bez jedne noge i imati invaliditet od 60%.

Pistorijus, onaj trkač, može biti bez dvije noge, imati dobre proteze, imati invaliditet 10%. Tako da u tim aktima, evo, samo sam htio gospodinu Kovaču nekome da, da se na to pripazi, jer se često događa zbrka oko toga. Pa netko tko ima tjelesno oštećenje nema pravo, kako ja nemam pravo, a netko tko ima invaliditet ima i tako dalje. Evo, hvala lijepo. Hvala. Ima li daljnjih vijećnika koji su se javili za riječ? Ako nema, možemo zaključiti raspravu o ovoj točki dnevnog reda i dati 13. točku dnevnog reda, odluku o socijalnoj skrbi na glasovanje. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena i točka 13. Točka 14 je prijedlog odluke o kriterijima, mjerima, načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva.

Otvaram raspravu. Zaključenju rasprave dajem na glasovanje točku 14. Tko je za?

12. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova 14. točka prihvaćena. 15. točka je prijedlog plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine, dodatna ulaganja na nefinansijskoj imovini osnovnih škola grada Šibenika u ovoj godini. Otvaram raspravu. Zaključenju rasprave dajem na glasovanje točku 15. Tko je za?

11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena točka 15. Točka 16 je prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobrom području grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključenju rasprave dajem na glasovanje točku 16. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? 16. točka je prihvaćena većinom glasova. 17. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu s financijskim izvješćem Gradske knjižnice Jure Šišgorić u Šibeniku za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Kolegica Šintić se javlja. Izvolite, cijenjena kolegica. Pa evo, u uvodnom dijelu tijekom aktualnog sata smo imali na neki način otvaranje ove teme energetske obnove i problema s radovima, ali mi nije ostalo do kraja jasno. Dakle, 30.06. ste dužni izvijestiti o završetku projekta. Projekt još nije završen. Vi se nadate da će to biti realizirano do 30. lipnja. Međutim, knjižnica još uvijek nije dovršena. Zanima me postoje li neki nepredviđeni radovi i troškovi koji nisu nastali u okviru projekta koji je prijavljen i u kojem iznosu, ako postoje, odnosno na što se oni odnose. Hvala. Hvala vam, kolegice Šintić.

Javlja se za riječ ravnateljica Gradske knjižnice. Izvolite, cijenjena kolegica. Pozdrav još jednom. Pa bilo je nekih nepredviđenih okolnosti vezano za fasadu Gradske knjižnice, tako da u petom mjesecu, kad je išla revizija, došlo je do nekih prepravaka, a to je sve malo odužilo radove. No, evo, kao što smo već jutros rekli, to završno izvješće je do 30. lipnja i mi se zaista iskreno nadamo da će tako i biti. O nekim eventualnim dodatnim pitanjima vezano za financije možete, ovaj, zatražiti pa ćemo se pismeno očitovati. Hvala vam, cijenjena kolegica.

Ima li daljnje rasprave o ovoj točki? Kolega Baburanović se javio. Hvala, lijepo, predsjedniče. Jedna stvar mi isto, ovaj, još iz aktualnog sata nije ostala potpuno odgovorena, odnosno jasna, a i postavlja se jedno pitanje gospodinu gradonačelniku koji nije na njega odgovorio. Prvo, ovo što mi nije jasno, to je nakon što se približio rok isteka temeljnog ugovora, dakle rok isteka predviđenog temeljnog ugovora s izvođačem, potpisan je jedan aneks ugovora u kojem je bilo predviđeno da se do kog datuma radovi završe. Da li je sadašnji trenutak u kojem se radovi odvijaju ikako pravno, što se tiče aneksa ugovora, pokriven

u knjižnici ili su do sad sklopljeni na aneksima i temeljnim ugovorom rokovi za izvođenje i isporuku usluga radova okončani? Mislim da me razumijete što vas pitam. Dakle, postoje rok koji je bio predviđen osnovnim ugovorom, koji je sklopljen s izvođačem, pa se onda sklapa aneks koji isto tako predviđa određeni krajnji rok u kojem se trebaju okončati radovi. Mislim da je taj rok probijen. Da li smo sad pravno pokriveni, odnosno da li ste pravno pokriveni u odnosu prema izvođaču radova? I drugo, ako se desi slučajno, ja želim vjerovati da se to neće desiti, ali ako se desi, da grad bude morao vratiti određena sredstva koja su dobivena za realizaciju ovog projekta iz europskih sredstava, ponavljam pitanje gradonačelniku: da li će prihvatiti svoju političku odgovornost za tako nešto? Hvala. Gospodin Mileta, kolegica Čeko. Mislim da ću se na neki način ponoviti.

Mi smo trenutno u postupku otklanjanja nedostataka koji su otkriveni po završetku ovog ugovora o kojem je kolegica, odnosno ravnateljica Marina, govorila. Zato je rok do 15., pardon, do 19.06., što je ovaj petak. Ono kako smo mi pravno svakako pokriveni u ovom trenutku je i garancija za uredno izvršenje radova koja je, čini mi se, vrijedi do 30.07., je li tako nešto? Ne mogu vam reći napamet, ali to vas možemo dodatno, naravno, i pismeno obavijestiti. Što se tiče samih rokova, da, rok je 30.06. Samo bih napravila jednu malu ispravku, a to je da smo mi dužni o tom projektu izvijestiti do 30.07. Jesam odgovorila dovoljno? Hvala.

Čeko, imamo li daljnjih postavljača pitanja? Ako nema, možemo zaključiti raspravu o ovoj točki dnevnog reda i, ovaj, staviti zaključak o prihvaćanju izvješća s financijskim izvješćem Gradske knjižnice Jure Šišgorić na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena točka 17. Točka 17.a je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu s financijskim izvješćem Vatrogasne zajednice grada Šibenika za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Kolega Baranović, izvolite. Vrlo kratko jedno pitanje za zapovjednika Miloševića. Pročitao sam izvještaj koji se podnosi u ovom gradskom vijeću svake godine i u kojem se jasno navodi što je rađeno, koliko intervencija, kakvog karaktera, s čim se raspolaže i tako dalje i tako dalje.

Slijedom nekog svog profesionalnog iskustva i svega onog što sam u životu prolazio, a imao sam i tu čast da budem s tim ljudima u nekim situacijama do rano ujutro, u doba dok sam obnašao dužnost gradonačelnika. Izuzetno cijenim posao koji radite. I ja ću vas pitati jednu stvar, očekujem vaš iskren odgovor. Da li ste zadovoljni, vi iz Vatrogasne zajednice, iz Vatrogasne profesionalne postrojbe, vatrogasci generalno, da li ste zadovoljni s količinom raspoložive opreme, vozila, stanjem voznog parka, s dinamikom gradnje i održavanja protupožarnih puteva, s, zapravo, generalno, generalnim stanjem mreže protupožarnih puteva? Ili smatrate da bi se to trebalo bolje, intenzivnije, sveobuhvatnije raditi i da bi trebalo u što žurnijem roku nabaviti određene količine opreme koje vam nedostaju? Hvala lijepa.

Hvala kolegi Baranoviću. Kolega Milošević, izvolite. Evo, dobar dan svima. Hvala vam na pitanju. Iskreno ću vam odgovoriti da nismo zadovoljni općenitim stanjem u okolišu i da bi on sasvim sigurno mogao biti puno bolji, da bi moglo biti više puteva i da bi nam to znatno olakšalo naš posao, a i općenito sigurnost svih građana, imovine i tako dalje. Što se tiče opreme, sa svih razina se intenzivnoulaže. Međutim, mi nikad nećemo biti zadovoljni s, u pravoj mjeri, s onim što nam treba, jer naprosto ekstremna upotreba tih strojeva, uređaja, alata i tako dalje zahtijeva stalnu i vječitu obnovu.

Tako da ne možemo kazati da opreme nema. Ima je, međutim, što se tiče obnavljanja i ekstremnog uvjeta korištenja, bilo je potrebno da se višeulaže u to. Eto, molim. Hvala lijepa. Ima li daljnjih pitanja vezano za ovu točku? Ako nema, zaključujem raspravu oko točke 17.a i ovaj zaključak dajem na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena 17.a. 18. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o primanju na znanje godišnjeg financijskog izvješća Gradskog parkinga d.o.o. za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Primamo na znanje. Tu ne glasujemo. 18.a je prijedlog zaključka o primanju na znanje godišnjeg izvješća za 2025. zajedno s izvješćem neovisnog revizora za trgovačko društvo Čempresi d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Kolega Baranović se javio. Izvolite.

Rijetke su situacije u političkoj karijeri svakog političara, barem na ovim našim prostorima, kad radite izuzeće u intonaciji prema vladajućima. Neki ljudi vas dovedu u situaciju da morate ipak svoje izlaganje prilagoditi istini, a to je istina o upravljanju Čempresima, gdje sam ovog puta u situaciji da pohvalim, generalno da pohvalim, uz dva pitanja, gospodina Joška Vukovića. Činjenica je da se od njegovog dolaska u Čemprese situacija na Kvanju, na Svetoj Ani i na gradskim grobljima kojima upravljaju Čempresi korijenito promijenila nabolje. I evo, ovom prilikom, ono što možda ne očekujete od oporbenog vijećnika, dajem kompliment na ono što ste napravili proteklih godina, uz jednu primjedbu i jedno pitanje još. Primjedba se odnosi na jedan mali dio groblja na Kvanju koji je ostao zapušten i neprimjereno izgleda, a vi znate o čemu se radi. Pa vas ja sad, kao direktora, pitam: možemo li se nadati da ćemo do iduće godine biti u situaciji da vam dam bezuvjetnu peticu bez ikakvih primjedbi? Dakle, kanite li kao direktor konačno dovesti u ured kosturnicu zajedničku grobnicu palim borcima Drugog svjetskog rata, ljudima iz ovog kraja, dici ovoga grada?

Jer bez obzira na svjetonazorske razlike i razmišljanja u ovoj sali, to su ljudi koji su bili dijelovi naših obitelji. To su dica ovoga grada. Ja osobno nosim ime po pokojnom Petru Belamariću, borcu 2. dalmatinske udarne brigade koji je ostavio kosti na barama na Sutjesci. To su naši stari i naš odnos prema tom dijelu groblja na Kvanju je naša osobna karta, kao zajednice, kao društvenog segmenta i kao ljudi. Drugo je pitanje koje se tiče možda i indirektno ove točke koja će biti na samom kraju dnevnog reda, a to je preuzimanje pod vašu ingerenciju ovih manjih groblja koja su razasuta u administrativnom obuhvatu grada Šibenika. Pitanje se tiče i moj apel kad preuzmete. Ta će točka izvjesno biti izglasana danas na dnevnom redu, bez obzira što tko od nas u ovoj sali misli. Kad preuzmete to groblje svetog Jurja, malo groblje, kad idete put Donjeg Polja, je l', na početku, na desnu ruku, nevelik broj grobnica, poden tamo svake svi svete, uspomena jednog dragog prijatelja koji je otišao prerano, i redovito zateknem to groblje u izuzetno neurednom stanju. Mislim da sva groblja, pa i ona najmanja u sredinama koja nisu u integralnom dijelu urbanog tkiva grada Šibenika, trebamo dovesti u primjereno stanje. Ja od vas očekujem da ćete vi to napraviti s, evo, zamolba, posebnim osvrtom na ovo groblje svetoga Jurja. Hvala lijepa.

Hvala, kolega Vuković. Evo, poštovani vijećniče Baranović, ovo pitanje je vezano za spomen kosturnicu, dakle na Kvanju. U 12. mjesecu je kolega Slavica postavio, dakle, isto pitanje. I evo, od tada do danas, ja sam već stupio u kontakt, dakle, s jednim projektantom, sada ga, ovaj, ne imenujem, i do 01.10.ćemo imati jedan prijedlog nacrta kako bi zapravo to sve skupa izgledalo, gdje ćemo, evo, ja ću to dostaviti, ovaj, resornom pročelniku, ovaj, Juri ću. I moja intencija, sad kad ste postavili to pitanje, mi je želja da to zapravo, tu idejnu verziju obnove spomen kosturnice, zapravo dobiju svi vijećnici, zapravo na uvid, jer se radi o jednom spomen kosturnici, znači ono i spomenik i kosturnica, i zapravo sada je u jednoj, ne baš reprezentativnoj slici zapravo cijeloga groblja i samog značaja te spomen kosturnice. Zato bih želio da svi dobiju na uvid ono što smo, ajmo reći, što je iz moje glave izašlo kao prijedlog, kao vizija te obnove, pa da vidimo da li još netko nešto tu treba dodati ili oduzeti i tako dalje. U svakom slučaju, ja radim na tome.

Projektant mi je sam rekao da je malo sad zauzet do 15.06., traju raznorazni radovi, ali ćemo se sad tokom ljeta posvetiti i kroz ovih 2-3 mjeseca napraviti ideju kako bi se zapravo cijela spomen kosturnica obnovila. Jer tu ima jako velike površine kamena, negdje oko 800 kvadrata samo kamena ima, je l' tako, pa bi to malo prilagodili da ne idemo sa samom betonizacijom, kamenizacijom, ali opet, vizualni identitet same kosturnice mora i ostat će ovako kako je. Što se tiče ovoga pitanja, samoću kratko kazati, jer dolazi nam ta točka na dnevni red, što se tiče ovih seoskih mjesnih grobalja. Oni vijećnici koji su ovdje bili 2017. znaju da je moj prijedlog tada išao da preuzmemo svih 26 seoskih grobalja.

Tada, od 2017., odnosno da, 2017. do danas, odnosno okolnosti tada nisu bile, prije svega, mogu kazati slobodno, nekako političke, ni 2017. ni 2021., kada se oba puta dolazilo do raznoraznih političkih turbulencija, pa je ta točka morala se skidati s dnevnog reda. Danas su okolnosti puno drugačije. Tada sam kazao da će nam kad-tad doći iz Zagreba depeša da se to pitanje počne rješavati. I iz Zagreba je došlo. Sad, kad je u Mitlu, u općini Marina, kad su letjele šake, vidjeli smo što se tamo dešavalo. Ministar graditeljstva poslao svim općinama i gradovima dopis gdje kaže: "Gospodo, molim vas, izvještaj, što je napravljeno" i tako dalje.

Dakle, u tom kontekstu smo mi svi zajedno, evo, usuglasili i donijeli odluku da se krajnje vrijeme da se preuzmu svih 26 grobalja, uključujući i svetoga Jurja, između ostaloga. I naravno, mi ćemo, kad se osiguraju sredstva, uspostaviti sustav i Čempresi će održavati groblje u smislu košenja trave, prikupljanja i poniranja smeća i svega onog ostalog sustavnog upravljanja što proizlazi iz Zakona o grobljima, odnosno Zakona o komunalnom gospodarstvu. Eto ga. Hvala. Ima li daljnjih govornika? Ako nema, zaključio bih ovu raspravu, odnosno, ovaj, ovu točku dnevnog reda, 18.a. Nju primamo na znanje, tako da o njoj ne glasujemo. Prelazimo na 18.b točku dnevnog reda. To je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu za razdoblje od 01.01.2025. do 31.12.2025. i godišnjeg financijskog izvješća za 2025. inkubatora za nove tehnologije Trokut Šibenik d.o.o. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i primili smo na znanje njihov izvješćaj, te im se još jednom svima skupa, našim trgovačkim društvima i ustanovama, zahvaljujem. Prelazimo na 19. točku dnevnog reda.

To je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu Savjeta mladih grada Šibenika za prethodnu godinu. Otvaram raspravu. Nema rasprave. Prema tome, ovaj, to smo isto primili na znanje ovo izvješće, pa prema tome o njemu isto tako ne glasujemo. 19.a je prijedlog zaključka o prihvaćanju programa rada Savjeta mladih s financijskim planom za 2026. godinu. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 19.a. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena točka 19.a. 20. točka dnevnog reda je sada jedan čitav set točaka, ovaj, tako da ćemo na neki način ih repetirati, jer su sadržajno identične, a to su točke vezane za prethodnu suglasnost na prijedloge dopuna statuta naših osnovnih škola. Pa ću početi s prvom takvom točkom. To je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog dopune statuta Osnovne škole Brodarca Šibenik.

Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku. Tko je za? 13. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. Sljedeća točka je sadržajno identična. Sve se statuti usklađuju s podzakonskim aktom koji je, ovaj, stupio na snagu i doveo do potrebe korekcije statuta. To je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti o prijedlogu dopune statuta Osnovne škole Fausta Vrančića u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na točku 21 na glasovanje. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. 22. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog dopune statuta Osnovne škole Jurja Dalmatinca u Šibeniku.

Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 22. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. 23. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog dopune statuta Osnovne škole Jurja Šiškovića u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 23. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena i točka 23. Točka 24. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog dopune statuta Osnovne škole Meterica u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem točku 24 na glasovanje.

Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. Točka 25. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog dopune statuta Osnovne škole Petra Kršmana IV u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 25. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena 25. Točka 26. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog dopune statuta Osnovne škole Tina Ujevića u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 26. Tko je za? 14. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena i točka 26. 27. je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog dopune statuta Osnovne škole Vidici u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda.

Tko je za?

13. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćeno. 28. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog dopune statuta Osnovne škole Vrpolje u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 28. Tko je za? 13. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena i točka 28. 29. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog odluke o izmjeni i dopuni statuta Gradske knjižnice Jurja Šiškovića u Šibeniku. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem, ovaj, prijedlog zaključka na glasovanje točke 29. Tko je za?

11. Protiv? Suzdržani? Preostali? 29. točka usvojena većinom glasova. 30. točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o davanju uvjetne suglasnosti na prijedlog izmjene i dopuna statuta Dječjega vrtića Smilje. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem, ovaj, točku 30 na glasovanje. Tko je za? 11. Protiv? Suzdržani? Preostali? Većinom glasova prihvaćena točka 30. Točka 31. je prijedlog zaključka o davanju uvjetne suglasnosti na prijedlog izmjene i dopune statuta Dječjeg vrtića Šibenska Maslina. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku 31. Tko je za? 11. Znači većina. Tko je protiv? Suzdržani? Preostali? Opet većinskom odlukom prihvaćena je točka 31. Prelazimo, kolege, na točku 32. To je inicijativa za održavanje tematske sjednice, prijedlog jedne trećine vijećnika. Otvaram ovdje raspravu. Evo, u ime podnositelja inicijative, gospodin Kljaić se javio.

Izvolite. Dobar dan. Hvala lijepo, predsjedniče. Dakle, jedan dio oporbenih vijećnika, u onom minimumu od jedne trećine, podnio je zahtjev za tematsku sjednicu na temu rada vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti. Dakle, uvidom u to što se tamo događa, u tih 45 vijeća mjesnih odbora, jasno nam je da nisu ispunjeni minimalni zakonski uvjeti za njihovo funkcioniranje. Naravno, poslodavac nije stavio te, ovaj, zakone da se poštuju tek toliko da se poštuju, nego zapravo s takvim zakonodavstvom je pokušao inicirati nekakve odnose društvene koji bi u krajnjoj konzekvenci doveli do nekakvog boljitka lokalne zajednice ili mikrolokalne zajednice. Dakle, ta vijeća mjesnih odbora su pravne osobe i one su definirane, ako se ne varam, mislim člankom 66.

Zakona o područnoj, lokalnoj i regionalnoj samoupravi, kao pravne osobe. Kao takve su dužne, po članku 10. Zakona o informacijama, podnositi, dakle, i financijska izvješća i planove o svome radu i zapisnike sa sjednica i imati web stranice. Ništa toga nema. Naravno, nije samo to jedan zakon u pitanju, Zakon o informacijama, u pitanju je i Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koji to isto sve skupa navodi, a onda i ove podzakonske akte i formulacije i Statut grada Šibenika, a isto tako i sami poslovnici. Dakle, na taj način, bez obzira što ćete vi tvrditi, što ja neću tvrditi, da to nije tako, da vi imate krasnu suradnju, da jako dobro surađujete s predsjednicima vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, možda to tako i jeste. Nitko to ne kaže.

Ja samo znam da u mojim dijelovima, odakle dolazim, a i nekih drugih gradskih četvrti, ljudi niti ne znaju tko im je predsjednik gradske četvrti, niti gdje se nalazi taj ured, gdje se oni mogu obratiti. A često imamo situaciju da obraćanje predsjedniku vijeća mjesnog odbora da odmahuje rukom na to i sve skupa. Mi smo imali, recimo, u Sitnom Donjem problem kada je po tadašnjim pravilima o radu bilo definirano ukoliko to podnese određeni broj mještana ili građana, da se zove zbor mještana. Mi smo ga čekali četiri mjeseca, uporno smo molili pročelnika Jurića, koji je po defaultu i po odlukama ovoga vijeća zadužen za rad vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, da ih pismenim putem na to navede.

To se nije događalo. Dakle, radi se o sljedećem: tražili smo to da bi zajedničkim snagama, mi znamo da postoje objektivne prepreke za to sve, da zajedničkim snagama vidimo zašto se ne poštivaju zakoni. Te su zapravo ovdje nekakve prisege da ćemo mi poštivati zakone Republike Hrvatske, meni se čine više ceremonijalne naravi, ono, mi ćemo poštivati zakone, onda ih ne poštujemo. Dakle, ili ja isto postavljam pitanje, mi imamo i odbor, odnosno nekakvo vijeće u gradskome, iz gradskoga vijeća, odbor za razvoj mjesne samouprave, koliko puta ste se sastali, koliko puta ste raspravljali o vijećima mjesnih odbora i gradskih četvrti ne samo ove godine, nego posljednje tri godine.

I ne znam zašto je to toliki problem uopće istjeravati, da se mi politički trebamo boriti ovdje da bi se poštivali zakoni Republike Hrvatske i podzakonski akti. To mi zapravo nikako nije jasno. Ako zakon nešto nalaže, može se dogoditi da netko radi propust, ali to treba sankcionirati i korigirati. Ako zakon nalaže da nadzor nad radom vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora vrši gradonačelnik, i ako ja podnesem zahtjev gradonačelniku za određeno vijeće ili gradsku četvrt da izvrši nadzor nad istim, i ako utvrdi da sve ovo skupa ne radi, on je dužan ovome vijeću podnijeti zahtjev za raspuštanjem istoga. On to nikad nije napravio. Dakle, vječita mantra ove gradske uprave je sljedeća: mi imamo krasnu suradnju, i ja ne kažem da je nemate. Mi građani samo želimo ono što nam pripada po zakonu, da oni to sve rade, da mi vidimo što su oni to imali u planovima, što su to tražili od gradske uprave, da to sve bude na webu. To je sve po zakonu.

To nije pjesništveno mišljenje, to je zakon. I da to sve bude na webu, pa ćemo se mi i u izbornom procesu, oni koji izlaze, na neki način, neki od nas modulirati na način reći: gradska uprava odbila 100 zahtjeva mjesnoga vijeća, pa nećemo glasati za takvu mjesnu upravu. Ili hoćemo. Ili hoćemo zato što je nešto drugo učinila. Mi, dakle, ovdje vodimo političku borbu oko toga da se poštivaju zakoni. Zato smo podnijeli taj prijedlog. A što se tiče koliko ste do sada održali tematskih sjednica, vjerujem da niste previše, otkad ste, ovaj, ovdje saziv vijeća ili nekakvih drugih, odnosno sam gradonačelnik, osim, vi me ispravite, osim spalionice gdje ste prezentirali nekakve dobroviti, energane ili spalionice, kako god hoćete, ja se i ne sjećam, vi ćete nadodati, koje ste to imali sjednice vijeća, ovaj, sjednice tematske u proteklih 12 godina. Dakle, onemogućavate nam kroz četiri minimalno sjednice, ponovo ćemo se vratiti na ovu poslovničku odredbu 98, vrlo je analogna s ovim vijećnim pitanjima, dakle, vi onemogućavate vrlo kvalitetno, to nije bila kritika radi kritike, vrlo je bilo jasno precizirana tematika o kojoj će se govoriti. Vrlo jasno. Prvo je bilo usklađivanje sa zakonskim i podzakonskim aktima, o čemu ne bi trebali uopće raspravljati. To je trebalo biti jučer napravljeno, a ne da se mi borimo tri godine s vama da se poštivaju zakoni Republike Hrvatske. Drugo je bilo nekakva dostatnija, ako se može, to je druga stvar, dostatna materijalna i tehnička sredstva za funkcioniranje tih vijeća, i treće je eventualno nekakav smisleniji rad i funkcionalnosti teritorijalnih ustroja. Vi ste to odbili.

Opet ću se okomiti na poslovničku odredbu koja glasi da tematsku sjednicu, ako je neće u poslovniku, ako je neće sazvati predsjednik gradskog vijeća, ide to na mišljenje gradonačelniku, pa onda, ako njegovo mišljenje ne bude pozitivno u sazivanju, neće se sazvati, nego će se uvrsti kao nekakva točka. Opet, što ste vi odradili od zakona? Ja se držim zakona i stojim iza toga. Vi, gospodine, i predsjedniče vijeća i tajniče Galiću, vi ćete insistirati kao pravnici na svome, ali ja ću tjerati ovo, ako treba, do Ustavnog suda. A to više nije pravno, nego logičko pitanje. A ono je sljedeće: ako zakon kaže u članku 34 da sjednicu na jedne trećine vijećnika na obrazloženi zahtjev treba sazvati predsjednik vijeća, onda je treba sazvati. Kaže dalje: ako je ne sazove predsjednik vijeća, sazvat će je općinski načelnik ili gradonačelnik.

Ako je ne sazove općinski načelnik ili gradonačelnik, sazvat će je resorni ministar ili državni tajnik. A onda vi uvodite pojam, vrsni pojam, da tematsku sjednicu ne mora sazvati, ovaj, predsjednik vijeća. Može gradonačelnik dati nekakvo negativno mišljenje i od onoga jamstva kojeg ja imam u pravu da se sazove sjednica tematska gradskoga vijeća ili bilo koja sjednica, doveli ste me u situaciju da je nema. Sve nas. Zašto? Vi dobro znate zašto. Dakle, ja sam vam dao zakon, fino stoji, zakon ne prepoznaje uopće tematsku sjednicu. Dakle, vi ne možete, gospodine Gali ću, tko je već sve tvorac, ja se vama obraćam, jer ste pravnik ovdje i gospodinu Zlatoviću, ali vjerojatno svi ostali. Ako meni zakon kaže da na jednu trećinu vijećnika će biti sazvana gradska sjednica vijeća, onda vi ne možete u podzakonskom aktu reći: tematska, možda i neće biti na ovaj način ceremonijalna, neće biti pod maskama, neće biti oproštajna, neće biti. Svaka sjednica, bilo koja je sjednica, bilo to tematska, bilo netematska, bila radna, bila paradna i tako dalje, tako da je uopće kretanje i raspravljanje o ovoj točki na ovaj način je zapravo van zakona i van ikakvoga akta, to odbijanje. Ja, da sam bio na vašem mjestu, ja bih prihvatio tematsku sjednicu i razgovarao. Ne znam što vam je to problem. Hvala lijepo. Hvala.

Tko se još javlja za riječ? Gospodin Baranić, izvolite.

Pa, evo, dajem petominutnu stanku. Kolege, evo, ovaj, kolege iz kluba SDP Možemo! su se vratili, tako da možemo nastaviti nakon ove kratke pauze s našom sjednicom, pa bih, evo, nastavio i otvorio diskusiju. Za riječ se javlja kolega Baranić, izvolite. Ma, jedna stvar me interesira, pa bih volio da mi to kao predsjednik gradskog vijeća pojasnite. Jedna stvar me interesira oko ove teme, pa bih volio kao vijećnik da mi vi kao predsjednik gradskog vijeća i bolji poznavatelj provedbenih akata u radu vijeća i Grada Šibenika to pojasnite. Svjedočimo je, pratimo ovu polemiku između nezadovoljnih građana s područja mjesnog odbora Sitno i gradske uprave Grada Šibenika, ali iz nekog iskustva, prateći lokalne političke okolnosti, znam da to nije prvi slučaj iskazanog nezadovoljstva ljudi koji su bili u tim vijećima, vijećnici, i kad su u pitanju neke gradske četvrti i neki drugi mjesni odbori.

Meni osobno, dok sam obnašao dužnost tog gradonačelnika, nije bio nikad problem komunicirati, otići čak i na lice mista, porazgovarati s ljudima, vidjeti što su njihovi problemi. U ovom predmetnom slučaju, konačno, kad se desio zbor građana na kojeg se čekalo, ohoho, domalo kao na trudnoću, u ime Grada otišao nepodcjenjujući gospodin Jurić, pročelnik za komunalne djelatnosti, mislim, koji je s njim bio u pratnji još od djelatnika Grada. I sad, postavlja se pitanje funkcionalnosti ovog sustava, iz iskustva i onoga što znamo svi, postavlja se i pitanje uopće svrhe postojanja pojedinih mjesnih odbora, posebice izvan Grada, gdje u principu živi 20 duša, jer gori još pet dimova.

I sad smo mi tu odlučili imati nekakav mjesni odbor, znači, čitav je niz pitanja o kojima bi se trebalo porazgovarati, uopće o samome ustroju te razine i potrebi da ga se eventualno reformira, o dogovoru, općem političkom dogovoru, postizanju konsenzusa, o poštivanju nekih standarda, ako pojedini građani traže da se to napravi u doglednom roku i tako dalje i tako dalje. Mislim, tematske sjednice su, slažem se, nisu predviđene izričito kao takve samim zakonom, ali postoje u provedbenim aktima Grada Šibenika i postoje u političkoj praksi Grada Šibenika. One su se do sad dešavale, ili na zahtjev oporbe određenog broja vijećnika, ili ponekad čak i na intenciju, inicijativu vlasti. U čemu je problem da se ova tematska sjednica, koju je dovoljan broj vijećnika potpisao kao zahtjev, ja osobno nisam, nisam bio u statusu gradskog vijećnika u tom trenutku, ali su potpisali moji kolege. Što nas košta da jednu sjednicu, koja vrlo vjerojatno ne bi bila preduga jer ima samo jednu ili dvije točke dnevnog reda, održimo i da kvalitetno raspravimo o recentnom stanju tog pitanja, mislim, o tom pitanju trenutno?

Što nas košta da vi kao predsjednik gradskog vijeća sazovete tu sjednicu i da na toj sjednici, u jednom normalnom političkom dijalogu, prođemo sva otvorena pitanja o funkcioniranju sustava gradskih vijeća i mjesnih odbora? Evo, odgovorite mi na to i bit ću vam zahvalan. Hvala, kolega Barani ću. Evo, ja ću odgovoriti na ovo vaše pitanje, ovaj, vrlo rado. Nemam razloga da se tu bilo što, ovaj, s moje strane, ovaj, ustručavam izgovoriti. Međutim, odmah moram naznačiti da je moja, ovaj, pozicija predsjednika gradskog vijeća prvog među vama ovdje, onoga koji mora poštovati, između ostaloga, i ovaj poslovnik koji regulira rad gradskog vijeća. Ja mislim da ćete se svi složiti s tim, bez obzira tko ima kakvo mišljenje o bilo kojem aktu kojeg imamo, sadržajno ili bilo kako drugo. Međutim, činjenica je da mi sada, u našem poslovniku rada gradskoga vijeća, imamo posebne odredbe koje se tiču tematske sjednice. To nije samo slučaj Grada Šibenika, znači, to vi ste rekli da je to dio našega poslovnika, ali poslovne prakse Šibenika. Nije to samo dio poslovne prakse Šibenika, političke prakse, ali ja govorim o normativnoj praksi. Evo, vidite ovdje, ovdje vam je poslovnik o radu općinskog vijeća općine Primoštaj. Identična odredba: tematska sjednica općinskoga vijeća Primoštaj. Imate poslovnik o radu gradske skupštine Grada Zagreba, identična odredba o tematskoj sjednici. Identične odredbe. Različite su u odnosu na naš, samo u tome što odredba gradske skupštine Grada Zagreba isključuje aktualni sat iz tematske sjednice, što kod nas nije slučaj. I u svim ovim aktima, znači, uključujući i Grad Šibenik i ova dva primjerica slučaja, vam je procedura ista.

Inicijativu podnosi odgovarajući broj vijećnika, to nije sporno. Jedna trećina vijećnika je uputila i ovdje zahtjev za sazivanje tematske sjednice, je li tako? Vi niste potpisali, rekli ste jer niste tada bili, ali su potpisali drugi u kvantumu koji je bio potreban za takvu jednu inicijativu. Ta inicijativa je eksplicitno naslovljena kao sazivanje tematske sjednice. Moj zadatak je bio, po aktu koji je na snazi, da tu inicijativu proslijedim gradonačelniku Grada Šibenika, koji po poslovniku ima mogućnost da prihvati ili ne prihvati održavanje takve sjednice. Ako on prihvati, ona se održava. Ako on ne prihvati, moja je uloga tada da upravo ovo što sam i sada učinio, a to je da ovu točku stavim na dnevni red prve sljedeće sjednice. To sam učinio.

Prema tome, sve ono što je trebalo učiniti po ovom poslovniku i po onome što su moje zadaće kao predsjednika su napravljene. Danas je to u dnevnom redu ove sjednice: zaključak o prihvaćanju inicijative. Da li će ona biti prihvaćena ili ne, ovisi o ovoj raspravi. Nitko ovdje nije nikome zabranio ni raspravljati o ovoj temi. Prema tome, na neki način se indirektno otvorila ova tema, ajmo biti iskreni. Prema tome, nitko ovdje nije zaključio raspravu o tome, jer, evo, i sam inicijator je ovdje kroz inicijativu istakao neke momente koji su bili presudni. Međutim, ta inicijativa je došla kao inicijativa za otvaranje tematske sjednice, ali s jedne i s druge strane, ajmo biti rečni, i imperfektna u jednome dijelu, je li, ali to ne bi bila smetnja za održavanje tematske sjednice, a to je pitanje materijala za sjednicu. Ako gradonačelnik prihvaća inicijativu za sazivanje sjednice, on određuje i tko će pripremiti materijal.

Prema tome, on je tada preuzimao ulogu organizatora skupa, odnosno organizatora sjednice, s materijalima koje moramo mi svi imati, je li, i danas smo ovdje bili nezadovoljni možda ili zadovoljni s nekim materijalima koji su nam pristigli, ali ti materijali moraju biti kao neka podloga. Ne može biti samo, eto, naše nezadovoljstvo nečemu što postoji ili ne postoji, je li, što je neka naša osobna impresija nečega, nego mora postojati neki konkretan materijal, neki konkretni akt, neki akti koji bi mogli biti posljedično vezani za ovu problematiku, kao što je promjena broja mjesnih odbora, njihove nadležnosti ili ne. I da ne idemo u krajnosti, je li, kao što je, recimo, Grad Varaždin donio, pa je gotovo mjesne odbore stavio, ovaj, pod upitnik.

Gotovo ih ukinuo. Ukinuo je, ovaj, mjesnu samoupravu, ajmo to tako ovako figurativno reći, je li, ostavio je neka poluotvorena vrata, ali u biti je radikalno, radikalni potez napravio. Ako su to ti akti koji bi mi danas trebali ovdje odlučivati o njima, oni moraju imati, imati jedan svoj normativni aspekt i moraju imati svoj pravni temelj, a neki od njih moraju proći javno savjetovanje jer se diraju interese građana. Mi ništa od toga nemamo. Imamo samo jednu inicijativu koja je dozvoljena, legalna, apsolutno sukladna čak i našem poslovniku, ali, ovaj, reakcije su na tu, ovaj, inicijativu bile takve kakve jesu. Moje daljnje uloge u tome dijelu nisu mogle biti ništa veće nego ovo što sam učinio stavljajući ovo na samu sjednicu, znači.

Evo. Kolegica Šintić. Vi ste prvi. Dobro, ja sam bio zauzet s mojim govorom, pa ne mogu pratiti sve. Evo, vi izađite, slobodno. Znači, mi se ovdje sada natežemo, a činjenično, nama mjesni odbori ne funkcioniraju i gotovo nikad nisu funkcionirali. To je tema koja se proteže ne od ovoga saziva, nego od prijašnjih saziva, o njoj se osobno govorilo i tako dalje, i onda ispada da 40.000 eura koje potrošimo na organiziranje mjesnih odbora izađe vrlo nizak postotak. Oni koji su bliski stranci će nešto dobiti, oni manje atraktivni dijelovi gradskih četvrti i mjesnih odbora neće dobiti ništa, i to je to. Vi imate jednostavnu opciju, a to je da u statutu Grada Šibenika ukinete mjesnu samoupravu. Znači, nećemo imati mjesne odbore, nećemo imati gradsku četvrt, i nećemo se natezati oko toga da oni dijelovi Grada koji nisu politički podobni ili koji ekonomski nemaju, prema mišljenju Grada Šibenika, računicu, neće dobiti ono što su tražili. Jer zašto vi od banalne stvari radite problem? Znači, samo se tražilo postupanje po aktima koje je donio Grad Šibenik. Znači, nije se tražilo ništa izvan toga. I umjesto da nas pustite da ovo prodiskutiramo do kraja, da se donesu nekakvi zaključci, da potaknete građane da se uključe u lokalnu samoupravu, stvara se kontraefekt koji je u principu željen, a to je da se nitko ne želi baviti politikom i da je ovo čisto gubljenje vremena, jer ionako većina radi što hoće. To je to. Evo, samo bih, ovaj, prije nego što gradonačelnik uzme riječ, evo samo jedna mala dopunica, ovaj, onoga što sam kazao. Ne možete sve niti, ovaj, u prvome refulu izreći, ali treba nekad i ovaj drugi, second.

Ovaj, naime, u ovome proceduri, mi smo i danas se doticali, je li, netko je od vas i spomenuo zašto se nije, recimo, sazvao odbor za financije i plan, je li, vezano za proračun. I ovdje postoji odbor upravo za mjesnu samoupravu. Ne vidim da je itko inicirao raspravu, a imate čak i manjinska mogućnost da se zazove odbor i da se na odboru ta rasprava provede. Na odboru za mjesnu samoupravu može dva vijećnika, a oporba ima i više od dva vijećnika unutar odbora, može sazvati odbor. Odbor donosi odgovarajuće mišljenje i može provocirati daljnju raspravu kroz akte, kroz neke novele, bilo, ovaj, normativnih akata, bilo sadržajnih naših dokumenata koji bi bili predmet za raspravu. Međutim, toga isto tako nije bilo, je li, nije bila inicirana ta, taj aspekt. Evo, to je ono što bih ja kao predsjednik morao voditi računa. A o ovim nekim aspektima, da li je nešto prihvatljivo ili ne, o tome jasnoće, evo, sada i reći nešto više gospodin gradonačelnik. Izvolite.

Ma, vrlo kratko. Dakle, nećemo i ne dolazi u obzir da ukinemo mjesnu samoupravu, odnosno izbore male, lokalne, za mjesne odbore i vijeća gradskih četvrti. Ja ovdje postavljam vrlo jednostavno pitanje: jesmo li mi proveli izbore za mjesne odbore i vijeća gradske četvrti zakonski, po zakonskoj obvezi koju trebamo? Jesmo. Jesu li ljudi u postotku u kojem su htjeli, dakle, izbori su demokratski, slobodni, izašli na izbore? Jesu. Jesu li ti ljudi izrazili slobodno svoju volju? Jesu. Jesu li oni izabrali svoje predstavnike? Jesu. Jesu li ti predstavnici izabrani legalno i legitimno sukladno zakonu? Jesu. Je li oni funkcioniraju idealno? Pitanje.

Neki bolje, neki lošije, to ovisi o nizu elemenata, ali ne sigurno o političkoj volji. Ja čak i ne govorim o rezultatima tih izbora. Oni su takvi kakvi jesu. Ova gradska uprava, ja osobno, do gradonačelnika, pa imamo i posebno osobe koje se bave mjesnom samoupravom, primimo ljude, razgovaramo s njima, i to vrlo konstruktivno. Uglavnom, ne uglavnom, nego ako su mogućnosti i preduvjeti ispunjeni, da se ispune zahtjevi ljudi koji predstavljaju određene gradske četvrti, mjesne odbore, u rješavanju njihovih problema, ma kakvi oni bili, to se napravi i učini. Ponavljam, bez podjele, bez obzira koju političku opciju pojedini mjesni odbor ili predsjednik mjesnog odbora ili gradske četvrti predstavlja. To se realizira. Dakle, da i ne idem u dalje detalje, sve ovo što je ovdje izrečeno je rezultat osobnih sukoba na jednoj mikro razini, i onda se to želi prenijeti kao glavna tematska sjednica. Ne dolazi u obzir. Mjesni odbori funkcioniraju dobro, oni koji žele raditi i oni koji žele biti konstruktivni. Pa ću sad biti zločest, a bit ću. Pa na zadnjim izborima, gospodine Restoviću, vaš predstavnik SDP-a je rekao da oni ne žele u tome sudjelovati jer da to njima nije bitno i marginalno. Maranoviću. Moj dojam je da brkamo dvije odvojene teme. Jedna tema je rad mjesne samouprave, i ona trenutno nije tema, jer mi raspravljamo o inicijativi kojom se traži tematska sjednica za raspravu o radu mjesne samouprave. A ako, znači, pričamo o radu mjesne samouprave, onda smo pogriješili točku dnevnog reda.

Mi pričamo o inicijativi. Odnosno, započeli smo ovu raspravu kao raspravu o tome možete li u okviru poslovničke odredbe ograničiti zakonski propis koji kaže da jedna trećina vijećnika ima pravo sazvati sjednicu. E sad, rekli ste da tematske sjednice moraju isto tako imati nekakvu normativnu stranu, akte, nešto o čemu će se odlučivati. Pa ću vas podsjetiti na sjednicu tematsku koja je održana u prošlom sazivu Gradskog vijeća 2024. godine, s dnevnim redom "Energana na Bikarcu, benefiti i štetne posljedice". Nikakav normativni akt. Samo rasprava. Ali je bio materijal. A bio je materijal. Nemojte, ovaj, nemojte, ovaj, uvijek reducirano izvještavati. Ajmo biti pošteni svi skupa, ni ovdje smo, nismo ovdje stranci, nitko ovdje ne živi izvan ovog grada pa da mu nije jasno gdje živi i što se događalo. Kad je bila ta sjednica, bio je materijal, pisani materijal, koji je bio okosnica rasprave. Ja, i, ovaj, ispričavam se ako ovaj, ovaj, prekidam vas, ovaj, upravo na vašem slučaju, upravo na vašem slučaju koji ovdje, ovaj, ide iza ovoga, se pokazuje, pokazuje to da kad se zatraži i kad postoji koordinacija između vijećnika, neovisno jesu li oporbeni ili neoporbeni, u smislu pripreme određenih materijala, da to bude točka dnevnog reda. Bez ikakvog problema. Vi, vi kao vijećnici imate mogućnost inicirati, što ste rekli, i tematsku sjednicu, jedna trećina. Možete inicirati i redovnu sjednicu, jedna trećina, jasno, s materijalom.

To znate i sami. To je, ovaj, ovi akti iz zakona, ovaj, i jasno naših, ovaj, odredbi i statuta koji o tome govore. Imate mogućnost inicirati točku dnevnog reda, kao što imamo i danas u prijedlogu, da je vijećnik, jedan vijećnik, nije čak ni jedna trećina, iniciralo aktu donošenja. Prema tome, ne vidim ovdje ikakvu, ovaj, stvaranje jedne fame da je ovo vijeće, a pogotovo ja kao predsjednik, netko tko ovdje je veliki cenzor, koji ovdje odlučuje hoće li nešto doći na vijeće ili neće, po svojemućejfu. Ja to nisam vidio.

Za razliku, vjerujte mi, od nekih, evo, spominjali smo danas aktualni sat, neću govoriti u kojem se aktu nalazi, ali imate blistavih poslovničkih odredbi koje govore o tome da vam se zamjeralo o tome da li aktualni sat traje sat vremena, ima li dva pitanja, nema li dva pitanja. A imate poslovničkih odredbi u našoj poslovnoj praksi, kako bi to kolega, i političkoj praksi, kako bi to kolega Baranić kazao, gdje vam o tome koliko će trajati to vijeće odlučuje slobodna procjena predsjednika toga vijeća. Tako sam ja danas mogao ustati na lijevu nogu i reći da će aktualni sat trajati deset minuta, jer je to mojćejf, moja slobodna procjena. Tako je u nekim poslovnicima. Kod naših nije. Prema tome, dobra volja za određenom suradnjom postoji, to otklanja bilo kakvu mogućnost da to bude, ovaj, problematično. Ali poslovnici naši su na snazi. Naš poslovnik je izglasan.

Nisam ga ja izglasao sam, osobno, i da je to moja oktroirana odluka. Danas smo spominjali kraljeve, neke jugoslavenske, ja ih neću spominjati, oni su donosili neke oktroirane ustave, je li. Ovdje nitko nije donosio, ovaj, nikakve oktroirane akte. Ovo je poslovnik koji obvezuje i mene kao predsjednika ili vas kao vijećnike. I samo toliko. Da li će biti nešto prihvaćeno ili ne, to je dio političke odluke, političke utakmice, koji je posljedica i, ovaj, odnosa snaga unutar određenih parlamenta i niže razine. Eto, toliko. Evo, ispričavam se što sam vam malo oteo riječ, ali evo. Poprilično, ali hvala. Dakle, na svim objavljenim pozivima za sve sjednice Gradskog vijeća do sad, obično je objavljen zapisnik i dnevni red i predloženi akti, odnosno bilo što što se, što se stavlja na sjednice. Kod zapisnika 23. tematske sjednice Gradskog vijeća Grada Šibenika u prošlom sazivu, na web stranici Grada Šibenika, dostupan je isključivo zapisnik i predloženi dnevni red bez materijala. Hoću reći, dakle, nisam ovo rekla zato da bi na neki način implicirala da vi pokušavate opstruirati raspravu o ovoj temi, niti ja to mislim. Ja sam počela svoje izlaganje na način da sam odvojila sadržaj o meritumu te stvari s procedurom. I postavila pitanje je li poslovnička odredba 98 treba biti tumačena uopće u duhu zakona, a znamo što zakon kaže, i nije li onda ta poslovnička odredba možda isto nešto o čemu trebamo u budućnosti razmišljati.

Druga, drugi aspekt toga je dostavljeni drugi zahtjev, gdje smo zapravo drugim zahtjevom izbjegli poslovničku odredbu 98 i pozvali se na drugu poslovničku odredbu i na sam zakon. Pa je točka Centra za mlade došla na dnevni red. I sve u redu. Ja potpuno razumijem. Međutim, hoću reći, ako nam se tema mjesne samouprave i rada mjesne samouprave ovoliko dugo povlači iz sjednice u sjednicu, ako smo svjesni da najobičnijim uvidom na web stranicama Grada Šibenika, kad otvorite vijeća mjesnih, mjesne odbore i vijeća gradskih četvrti, tamo ne možete doći niti do informacije o tome kad se održavaju sjednice koje su javne, niti o predloženom dnevnom redu i tako dalje i tako dalje, onda je možda vrijeme da zaista razmislimo o tematskoj sjednici pa da raspravimo neki model ili neko digitalno rješenje koje će olakšati osobama koje vode mjesne odbore i vijeća gradskih četvrti upravljanje u ovom pitanju na zadovoljstvo građana. Eto. Jedino to.

Hvala. Mislim da ste, evo, i dobro odvojili ovaj aspekt, je li, ovaj, ovaj proceduralni od sadržajnog, je li. U tom smislu se s vama slažem. Još bih, bih još jedan puta apostrofirao na ovu odredbu članka 23 našega poslovnika, koji govori da Odbor za razvoj mjesne samouprave prati rad tijela mjesne samouprave i predlaže vijeću, znači ovome tijelu, mjere za unapređenje rada mjesne samouprave, razmatrati u vezi i tako dalje i tako dalje. Prema tome, postoji tijelo na kojem bi se moglo napraviti jedan pripremni materijal za ovo vijeće, na kojeme, čega bi mi onda mogli meritovno raspravljati. Ovdje ja ne znam tko je koji prijedlog poslao i što uopće razmišlja, ali mislim da je ovo jedno tijelo, neću reći jedan filtar, ali jedan, jedan modus na kojem bi se neke konkretne stvari o kojima govorite mogle razjasniti i jasno donijeti određeni zaključci samog tog odbora, koji bi onda mogli provocirati, odnosno inicirati jednu posebnu točku dnevnog reda. Može to biti i u redovnoj sjednici, zašto bi bila samo tematska, je li. Prema tome, i danas smo ovdje cijeli dan.

Ja vjerujem da će se večerašnja predstava na MDF-u održati, neovisno o našem ovdje raspoloženju, jer smo već nekako, ovaj, ulazimo u, u ovaj fotofiniš s njihovim probama. Ali, ovaj, nije nikakav problem da ostanemo ovdje i večeras i iza utakmice, pa imamo i televiziju, možemo pogledati čak i tekmu večeras. Prema tome, nitko ne bježi od bilo kakve rasprave na ovom tijelu, i to bih želio da, ovaj, to bude apostrofirano, da ovo nije nikakav način izbjegavanja teme, ali mislim da postoji jedan pravilan put i vi ste ga na svoj način naznačili, na koji bi mogli dobiti jedan, uhm, sadržajniji materijal koji bi poslužio ovdje za jednu raspravu od koje vjerujem nitko ne bježi. Osim toga, i sami ste, ovaj, netko je kazao, i ovaj, izbori su bili, sada bi mogli analizirati zbog čega su takvi izbori, zbog čega je, recimo, evo, recimo, ajmo da budem i ovako i ja malo grub danas, je li, ovaj, ne grub u riječima, jer stvarno nikad nemam neku namjeru vrijeđati bilo koga, ali ja nisam vidio, ja sam analizirao stvarno ove zadnje izbore 2023. godine. Ja tamo nisam vidio nijednu listu na izborima na 45 mjesta koje je podnijela ijedna politička inicijativa koja je potpisnica ove inicijative za današnje tematsku sjednicu. 45 mjesta. Pazite, nijedan jedino mjesto se nije pojavilo. To nije kritika vama, sačuvaj Bože. Nego govorim samo o činjenici da, ovaj, imamo i izbore kao jedno vrlo meritornom mjesto na kojem ljudi nemilosrdno odlučuju o tome za koga su ili koga nisu. To znamo svi. Prema tome, svi smo imali iskustva da smo bili na vlasti i gubili vlast, i vi i mi. Prema tome, dobro znamo da su izbori jedan pravi filter za to. Ali vjerujem da postoji i ovaj, u ovom poslovniku, on stvarno nije nikakvo sveto pismo i podliježe promjenama. I možemo ga mijenjati, možemo izbacivati točke, možemo, ovaj, na svoj način korigirati. Ali mislim da bi bilo, ovaj, neću reći, ovaj, pristojno, je li, ali ne znam koji izraz da upotrijebim, ali ako netko već predlaže inicijativu za promjenu ovog našega poslovnika, pa daj, brate, promijeni ga tamo gdje si na vlasti, pa mi onda dođi ovdje i onda mi predloži istu takvu mjeru u Gradu Šibeniku, a pozivaš se da Grad Šibenik kroz svoje akte krši zakon. Eto, to jednostavno neću dozvoliti. Evo. Kolega Kljaić, izvolite. Dakle, hvala. Ja ću ostati pri svome. Mislim da poslovnik nije u skladu sa zakonom, ali doći ćemo na tu temu. Ne, ne.

Vi smatrate i uložete, uložili ste čitavu svoju karijeru, profesiju, u to da možete s poslovničkim odredbama prekrajati zakonske odredbe po način kako to, a argument vam je analogija da je tako u drugim mjestima. To me uopće ne interesira kako je u Zagrebu, kako je u Varaždinu, kako je u Gospi ću, kako je u Primoštenu. Broj 2. Često se provlači, to sam imao prilike čuti zadnje tri godine, a sad je 2, svoj argument: bili su izbori. Jesu. Tko se javio, javio se, tko se nije, nije. Provlači se sljedeća teza, implicita, a to je: osvojite vlast, pa nemojte poštivati zakone. Ne, nitko ne govori o tome. Samo malo. Pa nemojte o tome da nisu to teze, to su činjenice, je li.

Nije teza, teza. Koje su, pa samo malo. Trebate dokazati. Ako mogu, dopustite mi da dovršim. Samo, samo izvolite. Pa bili su izbori. Samo malo, bili su izbori. Nije se javio nitko. Javili su se ti ljudi koji su se javili. Što to znači? Kad su oni dobili izbore, da oni ne moraju objavljivati financijsko izvješće? Jesam ja napisao zakon? Nisam. Što to znači? Da oni ne moraju objavljivati na web stranici? Je li to znači kad su dobili izbore? Ne moraju. Je li to znači da oni ne moraju zapisnike sa sjednica? Je li to znači kad se organizira zbor mještana, a po Zakonu 24. lokalne samouprave, mislim da je točka 7, ono što se izglasa na zboru mještana, oni su dužni obvezno tražiti od Grada i zastupati, bez obzira na svoje mišljenje.

Mi smo izglasali, ništa vam nisu tražili. I onda vi kažete: sve je u redu. Po zakonu je gradonačelnik bio dužan izaći na teren kad je zatražen nadzor nad vijećem mjesnog odbora Sitnog Donjeg, po članku 64. Obrazloženo. Čovjek tri godine nije izašao. On izađe na medije i kaže što on hoće. Izgubio je izbore, politička prepucavanja, jasan je članak 64. Zatražio sam nadzor nad vijećem rada mjesnog odbora Sitno Donje, i gospodin koji je prozvan je trebao izaći na taj nadzor, ne čekati tri godine i utvrditi da ne održavaju sjednice, da nemaju financijsko izvješće, makar za 500 eura godišnje, da nemaju planove rada, niti jednogodišnje, četvorogodišnje, tako da ništa nije učinio. I kažete da je sve u redu, da je sve po zakonu. Ništa nije u redu i ništa nije po zakonu. A u vezi ovoga odbora kojeg vi spominjete, pa je li, neki su članovi toga odbora u vijećima, u vijećima su i znaju o čemu pričam. Pošto niste, što vas ja moram, ovaj, natjeravati da sazovete vijeće za mjesnu samoupravu? Sazovite, gospodo, pa recite: mi u vijećima ne radimo po zakonu. Ništa od toga. I sad na nas kako se mi usudimo tražiti tematsku sjednicu na takvo nešto? Kako se usudimo?

Naravno da postoje i redoviti putevi. Redoviti je put bio kad sam ja tražio od gospodina Galića i gospodina Jurića da se korigira rad vijeća mjesnih odbora i tako dalje. Ništa se od toga nije dogodilo već tri godine i nije se pomaklo. A sad će se dogoditi, jer to zakon traži, ne tražim ja. A nećete lako, neka je Varaždin ukinuo. Drago mi je da gradonačelnik neće ukinuti vijeća kao pravna tijela. U Ustavu Republike Hrvatske stoji podnaslov u jednoj glavi: mjesna samouprava. U Ustavu Republike Hrvatske svaka riječ ima određenu implikaciju. I ukinuti mjesnu samoupravu, ne znam kako to baš ide po volji poslovničkoj nekoga grada ili statuta. Ponavljam, u Ustavu Republike Hrvatske piše poglavlje, naslov: mjesna samouprava. Hvala lijepo.

Kolega, stvarno, evo, ovaj, ne vidim da ja i vi ovdje čak, čak i nemamo, ovaj, tu neki veliki razmimoilaženja. Ovdje, mislim da je kolegica Šintić dobro poentirala da ovdje trebamo razlikovati ovu inicijativnost od sadržajnosti. I mislim da je danas dnevni red ova naša inicijativnost ovdje, a sadržajnost može biti realizirana kroz druge mehanizme o kojima smo govorili i vi i mi. Prema tome, evo, to je ono što vam ja imam reći. Tko ima, tko se još javlja? Kolegica Alavanja, izvolite. Dobar dan. Lijep pozdrav svima nazočnima. Na neki način, ovaj, sam se osjetila prozvano.

Ne mogu reći da nije bilo s pravom, pa ću se onda kratko i obratiti. Ja sam predsjednica Odbora za razvoj lokalne samouprave, pa ćemo onda, očito, uskoro sazvati jednu sjednicu tog odbora. Cijenjena vijećnica Šintić je članica tog istog odbora. Znači, ako ja zaboravim, ima tko će me sigurno podsjetiti. Pa ćemo, ako tamo nešto ustanovimo i to zabilježimo, to dati dalje na znanje. Eto, toliko od mene. Hvala lijepo. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, ja ću zaključiti raspravu o ovoj točki dnevnog reda. Točka dnevnog reda, da ne bih, evo, fulao u smislu, ovaj, njezine točne preciznosti, a to je, ovaj, točka broj 32.

Znači, dajem na glasovanje inicijativu za održavanje tematske sjednice na prijedlog jedne trećine vijećnika. Tko je za prihvaćanje ove inicijative? 7. Nije prošlo. Prema tome, ova točka nije usvojena kao takva. Idemo na 33. točku dnevnog reda. To je prijedlog zaključka o traženju izvješća gradonačelnika o provedbi postupka javne nabave, nabave usluga i izrade glavnog izvedbenog projekta Centra za mlade. Otvaram raspravu. Kolegica Šintić je bila inicijator toga, pa kao inicijator može i dati uvodno slovo. Izvolite. Znam da smo malo svi umorni, ali evo, pokušat ću najjednostavnije, mada trebat će mi ipak vremena da ovo sve objasnim. Dakle, 2. travnja 2025. sklopili smo ugovor za izradu glavnog izvedbenog projekta Centra za mlade s tvrtkom VizEx d.o.o. Taj ugovor sam dobila na uvid i on je sklopljen zapravo na temelju otvorenog postupka javne nabave pod nazivom "Nabava usluge izrade glavnog izvedbenog projekta Centar za mlade". Sve je objavljeno u EOIN-u 22. siječnja 2025. godine.

Taj ugovor, osnovni koji je sklopljen, on je predvidio da je rok izvršenja za izradu glavnog projekta tri mjeseca od dana potpisivanja ugovora. Iznos tog ugovora bio je 119.700 eura plus PDV. Ugovor je uredno evidentiran u EOIN registru 9. 4. 2025. godine. Taj isti ugovor, osnovni, je u tri navrata mijenjan sklapanjem dodataka ugovoru 1, 2 i 3. Od toga, na dan kad sam ja zadnji put gledala, što ima jedno 20-ak dana otprilike, u registru ugovora evidentiran je samo prvi dodatak ugovoru. Dakle, u EOIN-u su evidentirani osnovni ugovor i prvi dodatak ugovoru. Drugi i treći dodatak ugovoru u EOIN-u nisu bili evidentirani zadnji put kad sam gledala.

Dodacima 1 i 2 tom osnovnom ugovoru mijenjalo se samo trajanje ugovora, odnosno produljio se rok dostave glavnog projekta. U dodatku 3 ugovoru piše sljedeće, citiram: "Temeljem zahtjeva naručitelja"- naručitelj je Grad Šibenik-"a nakon dodatne analize projektne dokumentacije, dana 14. 1. 2026. zatražena je od pružatelja usluga"- tu se misli na VizEx-"izmjena glavnog projekta s troškovnicima uz povećanje ugovorenog iznosa za uslugu izmjene projektne dokumentacije za 49.300 eura plus PDV." Istim tim dodatkom produljio se i rok za dostavu glavnog projekta na 23. lipnja 2026. godine. Dakle, glavni projekt bi po ovom dodatku trebali dobiti kroz nekoliko dana.

U članku 4 tog trećeg dodatka ugovoru navodi se da se isti sklapa temeljem članka 317. Zakona o javnoj nabavi. Taj članak propisuje zapravo da trebaju postojati određeni kumulativni preduvjeti koji omogućuju sklapanje novog ugovora bez ponovnog provođenja postupka javne nabave, i to ako je do potrebe za izmjenom došlo zbog okolnosti koje pažljiv javni naručitelj nije mogao predvidjeti, da se izmjenom ne mijenja cjelokupna priroda ugovora i da svako povećanje cijene nije veće od 50% vrijednosti osnovnog ugovora. U tom trećem dodatku ugovora mi vidimo zapravo da su ovi uvjeti 2 i 3 članka 317. Zakona o javnoj nabavi ispunjeni. Dakle, nije se mijenjala cjelokupna priroda ugovora, jer je ugovor isti i nabavlja se glavni projekt za Centar za mlade, i nije povećanje cijene veće od 50%. Međutim, ostaje nam ova prva točka, a to je da je do potrebe za izmjenom došlo zbog okolnosti koje pažljivi javni naručitelj nije mogao predvidjeti. Ja sam, vezano uz ovu temu, Gradu Šibeniku slala više zahtjeva za pravo na pristup informacijama i u tom dopisivanju i prepisivanju sa službama u gradu dobila sam, dakle, osnovni ugovor, dobila sam sva tri dodatka ugovoru.

Otišla sam na sastanak kod pročelnice gospođe Maje Čeko i dobila sam pisano obrazloženje od pročelnika Tolića vezano uz ispunjavanje ovih kumulativnih uvjeta kako bi... Oni su se sami pozvali u članku 4 na 317. članak Zakona o javnoj nabavi, da mi obrazloži koji su to preduvjeti ispunjeni kojima bi se uopće mogli pozivati na taj članak i zbog čega bi ovaj dodatak ugovoru uopće držao vodu. Nakon svega toga, cijele te prepiske koja je trajala, odrađenog sastanka i tako dalje, zadnji odgovor od pročelnika Tolića mi je bio sljedeći: da je ugovor izmijenjen temeljem članka 317. Zakona o javnoj nabavi zbog, citiram,"naknadnog odustanka šibenskih skejtera od mini skate parka jer im je potreban četiri puta veći skate park". Ovdje ću se zaustaviti, pa ću nastaviti citirati kasnije ostala obrazloženja, samo da obrazložim ovaj prvi odgovor. Dakle, šibenski skejteri nisu odustali od mini skate parka, odnosno mini skate park mi je na sastanku kod pročelnice Maje Čeko prikazan kao dio onoga što je pročelnica tad u tom trenutku nazvala idejnim rješenjem glavnog projekta, premda to službeno ne postoji, ali shvatila sam što mi želi reći. Dakle, taj mini skate park je i dalje bio dio tog projekta, zbog čega ovakvo obrazloženje ne stoji. Drugi dio obrazloženja bio je odustanak od penjačke stijene na dimnjaku zbog naknadno utvrđene upitne statike objekta. I ovo je točno. Grad je provodio još jedan postupak paralelno druge nabave i zapravo je napravio analizu statike na dimnjaku.

Utvrđeno je da je taj dimnjak nesiguran i da se tu ne može projektirati penjački zid. Međutim, mi, dakle, imamo situaciju ovdje da povećavamo iznos ugovora za projektiranje, a da uklanjamo iz ugovora projektne zadatke. Dakle, u idejnom rješenju i ugovorenome osnovnim ugovorom trebalo je projektirati puno veći skate park, puno veću penjačku dvoranu, penjački zid na vanjskome dimnjaku i sve ostale sadržaje. Mi smo povećali cijenu javne nabave, odnosno dali smo još 49.300 eura projektantu, uklonili smo projektni zadatak penjačkog zida na dimnjaku, uvelike smanjili skate park i gotovo u potpunosti uklonili penjačku dvoranu iz zgrade kotlovnice. Dakle, ostao je samo jedan mali segment unutra. I treće obrazloženje pročelnika Tolića bilo je konačno definiranje koncepta upravljanja, odnosno donošenje odluke da će Centrom za mlade upravljati Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku. Ja nakon primanja ovog odgovora sam uputila upozorenje pročelniku Toli ću u kojem sam napisala sve ovo što vama trenutno danas čitam i upozorila ga da zapravo ova obrazloženja, prema mom mišljenju, naravno, možemo o tome raspravljati, nisu valjana. Jednako tako, uputila sam novi zahtjev za pravo na pristup informacijama i tražila od Grada Šibenika da mi dostavi odluku o upravljanju projektom Centra za mlade kojim je upravljanje Centrom za mlade povjereno Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku. Nedugo zatim, dobila sam odgovor da takva odluka nije donesena.

Dakle, vratit ću se još jedanput samo kratko na ova tri obrazloženja. Prvo je bilo da su skejteri odustali od skate parka, nisu, i skate park se i dalje u manjoj formi nalazi u projektu. Da se odustalo od penjačke stijene na dimnjaku, da, to je točno. Međutim, penjačka dvorana je planirana u puno većem obimu u zgradi kotlovnice, a jednako tako je brisana iz projekta. I da je donesena odluka o upravljanju Centrom za mlade, a koja nije donesena. Dakle, ono zbog čega sam zapravo došla ovdje i želim da to dobro raspravimo. Dakle, u početku ovog trećeg dodatka ugovoru piše da je on sklopljen temeljem zahtjeva naručitelja.

To je Grad Šibenik. Ja sam u više navrata naglašavala u zahtjevima za pravo na pristup informacijama da mi se dostavi zahtjev naručitelja. On ne postoji. Pisani oblik zahtjeva naručitelja ne postoji. Nisam ga uspjela dobiti od nijedne službe grada. Dakle, mi smo 49.300 eura dali projektantu, povećali ugovor, nemamo zahtjev naručitelja, pozvali se na članak 317. Zakona o javnoj nabavi bez valjanog obrazloženja i bez nedostajuće dokumentacije koja stoji u tom obrazloženju. I sad čekamo 23. 6. da vidimo što je s tim projektom. Ja sam bila na sastanku kod pročelnice Čeko, ona mi je uredno i iznimno ljubazno pokazala što se događa i koje su to preinake u Centru za mlade. Preinake su puno veće od samo ove dvije, tri stvari koje sam ja nabrojala. Dakle, radi se o tome da skate park s velike površine spada na vrlo malu površinu, radi se o tome da dimnjak i penjački zid na dimnjaku nestaje, i radi se o tome da penjačka dvorana, koja je trebala imati u idejnom projektu 800 kvadrata, spada na zid.

Nismo mogli izračunati točnu površinu, pročelnica je rekla da ima 5 metara visine, po mojoj procjeni, onako odokativno, ima nekih 4 metra visine. Dakle, vrlo malen broj kvadrata. Ali se u projekt i u zgradu kotlovnice unose sadržaji koji nisu bili dio niti jedne aktivnosti kojom se ovaj projekt planirao ranije. A to su kreveti, odnosno smještajne jedinice, njih 15, prema riječima pročelnice. Dapače, u idejnom rješenju glavnog projekta koje mi je pokazano postoji cijeli još jedan dodatni kat koji su trebali biti smještajne jedinice, a koji se iz projekta u tom trenutku, prema riječima pročelnice, briše.

Dakle, moje pitanje je za što smo točno dali 49.300 eura i, na koncu konca, jeste li vi u Gradskoj upravi, nakon mog upozorenja pročelniku Toli ću i razgovora koje sam imala s vama, postupali, proveli nekakav unutarnji nadzor? Ja nisam stručnjak za javnu nabavu, nisam niti pravnica. Meni se čini, moje mišljenje je da ovdje nešto nije u redu vezano uz dokumentaciju o provedbi javne nabave. Hvala. Hvala kolegici Šintić. Kolega Tolić, izvolite. Poštovanje. Evo, jako detaljno ste ovo sve izlagali i logično razmišljate, bez obzira što ne mora biti netko neke struke. Mi smatramo da su ispunjeni svi uvjeti iz ovog članka Zakona o javnoj nabavi.

Ovo je bio prvi put da smo ga ikad koristili. Što se događa? Često se događa kad idete nešto malo preprojektirati, kad želite nešto malo promijeniti u projektu, raditi manje izmjene, projektanti moraju sve nanovo projektirati. I onda oni žele, oni moraju sve iz početka početi raditi. Naplatiti još jedan ugovor. Ja sam rekao da to nije moguće, nego da je moguće samo stati u zakonsku odredbu članka 317. 50% je maksimalno moguće i morate imati sve informacije. Znači, u međuvremenu smo proveli još jedan javni postupak jednostavne nabave kroz Elektronički oglasnik javne nabave za nabavu projekta scene i mehanizacije. Tako da ima tu još elemenata. A više će vam reći još Maja Čeko. Hvala. Hvala, kolegica Čeko, izvolite. Vi ste to dosta detaljno sad razlagali i ja se nadam da nešto neću zaboraviti, jer sigurno se neću na apsolutno sve referirati, ali ja bih nekako krenula od početka. Projektni zadatak koji je bio u javnoj nabavi i za koji vi spominjete da je ugovor potpisan u četvrtom mjesecu 2025. godine, bio je puno jednostavniji od ovoga što mi danas radimo. Centar za mlade je prije nešto više od godinu dana bio samo dvije prostorije. Govorili smo o koncertnoj dvorani, govorili smo o jednoj dvorani koja je u potpunosti bila penjačka stijena.

Sad, da li je to dovoljno da možemo nazvati Centar za mlade, o tome se isto tako može raspravljati. Mi smo ipak malo dublje ušli u taj projekt i mi smo odlučili napraviti neke izmjene. Kako je projektni zadatak postojao za proces javne nabave, tako se napravio novi projektni zadatak na sastanku za kojeg sam ja vama spomenula kad ste vi bili kod mene, na kojem je došao projektant i gdje smo mi aktivno raspravljali nekoliko sati o tome kakve mi želimo izmjene u projektu. Bubo je sam rekao: "Kad mijenjate najmanji dio u projektu, to njima može značiti da rade potpuno novi projekt." Tako da je na tom sastanku napravljen projektni zadatak temeljem kojeg je odlučeno da treba ići u povećanje cijene ovog ugovora o kojem mi pričamo. Mi kao odjel obavještavamo odjel za financije što se dogodilo. Odjel za financije, naravno, na kraju krajeva, odlučuje na koji članak će se Zakon o javnoj nabavi pozvati. Ono na što bih se još voljela referirati je skate park za koji ste vi isto imali neki svoj komentar. Mi smo imali idejnim projektom, ako se ja sad ne varam, to može biti 100 kvadrata gore-dolje, znam da nije baš mala razlika, ali smo mi mogli odvojiti možda nekih 400 kvadrata.

Usporedbe radi, na sastancima koji su se puno ranije odvijali, predstavnici kluba i skate parka su tražili 1.500 kvadrata, što je bilo apsolutno nemoguće tu smjestiti. Kasnije je bila opcija: "Ok, možemo doći na 1.200 kvadrata." Mi smo nakon ugovora s WizX-om uspjeli s projektantima doći do nekih 700 kvadrata, što su skejtaši sami rekli da njima niti malo nije to dovoljno. Ok, ne treba vam, ok, ne možemo vam dati više kvadrata od toga i to je to. Mi smo ipak, bez obzira na sve, odlučili u ovome novom projektnom zadatku imati i jedan skate park za koji imam kvadraturu, sad ne mogu reći, do 250 ili 300 kvadrata, ja bih vam sad samo mogla nagađati. Ako se na kraju krajeva ova točka izglasa, to ćemo dobiti napismeno, ali vi ste u svakom trenu slobodni doći kod mene pa pogledati o kojim se kvadratima radi. Što se tiče penjačke stijene, je, sve ste točno rekli, međutim ono što nije točno je da se vama čini da je tamo bilo 4 metra, ali ja se sjećam da sam vam izričito rekla da radimo stijenu veličine, odnosno visine 10 metara.

U međuvremenu, u mom odjelu se odradio i sastanak s penjačima. Oni su rekli da to njima ne odgovara, da njima treba nešto dvoetažno, što bi bilo čak do visine 4 metra, kako ste vi prvo i spomenuli. Mi smo te njihove zahtjeve uzeli u obzir, poslali svojim projektantima i kako sad stvari stoje, naravno, dok ne dobijemo idući tjedan prijedlog glavnog projekta, izgleda ćemo uspjeti zadovoljiti i njihove želje. Ovo sve traje jako dugo, to je istina. Projektni zadatak koji smo imali na početku, projektni zadatak koji imamo sada je bitno drukčiji, ali mislim da smo uspjeli napraviti pravi Centar za mlade i uvjerena sam, kao što se barem meni čini da se vama svidjelo ono što ste vidjeli kad ste bili kod mene, mislim kad bude ovaj glavni projekt gotov, da će apsolutno svi biti zadovoljni, zato što smo se stvarno maksimalno potrudili uzeti u obzir sve zainteresirane strane. Netko je dobio možda malo više, netko je dobio malo manje, ali mislim da će sve potrebe biti zadovoljene i da će ovaj projekt u eksploataciji na kraju krajeva dokazati da je ovo što smo napravili bilo stvarno dobro. Eto, nadam se da sam se svega dotakla, ako nešto nisam, evo slobodno.

Hvala, kolegica Šintić, izvolite.

Moja greška ako sam 10 metara pretvorila u 5 metara, možda sam samo zaboravila, oprostite, moguće je. U svakom slučaju, dakle, nije se radilo o dvije prostorije, idejni projekt sam i ja vidjela već nekoliko puta, tako da pouzdano znam da se ne radi o dvije prostorije, radi se o dvije zgrade, u svakoj od zgrada ima više različitih prostorija. I ok, sad ste razgovarali sa skejterima, pročelnik Tolić je napisao da su oni odustali od mini skate parka, on se ipak nalazi u projektu. Rekli ste da ste razgovarali s penjačima, moja informacija od strane penjača je da njima apsolutno ne odgovara ponuđeno rješenje. I moramo biti svjesni zapravo da su oni najviše izgubili kao društvena skupina koja je trebala koristiti Centar za mlade. Penjači su izgubili najviše jer su spali s penjačke dvorane kao mjesta na kojem se mogu baviti, na kraju krajeva, olimpijskim sportom. Oni su spali na penjački zid ili na eventualno neki boulder koji će se sad tome pridodati.

Skejteri, kao druga skupina koja je možda izgubila najviše, su spali, ok, možda su oni bili iracionalni u pogledu zahtjeva vezano uz površinu skate parka koju je moguće locirati za tu potrebu, ali su, sami ste rekli, ponudili ste im 700 metara kvadratnih, a na kraju u projektu je realizirano koliko, 200 do 250 metara kvadratnih. Ono što ste mi pokazali je zapravo pool, bazen, unutra su čak nekakvi objekti u tom bazenu, tamo se ne može voziti skejt ako će ti objekti biti u bazenu, ali to ćemo kad stigne glavno rješenje, to je najmanji problem. Hoću reći, mi smo zapravo vrlo bitno izmijenili idejni projekt, a ugovor o javnoj nabavi je sklopljen na temelju idejnog projekta što stoji u osnovnom ugovoru, a promjenu smo napravili temeljem zahtjeva naručitelja koji ne postoji, uz obrazloženje koje ne drži vodu. Evo, to je jedina moja intencija ovdje da razumijete. Jednostavno, u prvom i drugom dodatku ugovora, kad pišete da se sklapa dodatak ugovoru temeljem zahtjeva naručitelja, bilo zahtjeva projektanta, onda vam uz to stoji i klasa i urudžbeni broj, ovdje toga nema. Ok, jasno mi je, bio je nered, trebao se mijenjati projekt na brzinu i slično, ali i uključivanje društvenih skupina se dogodilo de facto tek nakon pritiska javnosti i nakon zapravo mog višestrukog traženja i traženja skejtera i penjača i svih ostalih koji su vam se možda javljali da s njima o tome razgovarate.

Hvala. Gradonačelnik dr. Burić, izvolite. Poštovani vijećnice i vijećnice, ja ću biti vrlo kratak. Projekt Centar za mlade je projekt ove gradske uprave i on nosi naziv Centar za mlade, a ne nosi naziv gradnja dvorane za koncerte i skate dvorane. To nigdje nikad nije pisalo. To što su neke interesne skupine u kuloarima i po ulici krojili projekt tuđim novcima, to neće ići. Grad Šibenik je aplicirao i financira Centar za mlade koji će zadovoljiti kapacitetima, uvjetima desetke udruga, a ne samo odabrane. Ono što je pročelnica rekla, apsolutno smo suradljivi sa svima, apsolutno razumijemo da postoje ljudi koji vole penjački sport, koji vole skejt, ali onda se oni moraju prilagoditi unutar datih mogućnosti. Svaki projekt koji radite, pogotovo kad je u principu ovakve namjene, on mora imati i koncept upravljanja, odnosno netko mora složiti priču kako će to funkcionirati, tko će o tome u krajnjem slučaju voditi brigu i tko će to na kraju sve platiti. Da ja ne idem u detalje, naravno da smo razgovarali kao što smo to napravili i sa Tvrđavom kulture, kao što smo to radili sa Trokutom. Vi niste bili članica gradskog vijeća, istu ovu priču sam ja slušao u projektu Trokut. HDZ-ove interesne skupine grade nešto, ne znamo mi za koga, kako će to funkcionirati, što je taj uopće Trokut, protestiralo se na sjednicama gradskog vijeća, a danas vidite da to funkcionira sasvim okej.

Ne da funkcionira okej, nego je profitabilno i dobra priča. Naravno da ćemo mi svima predočiti sve što imamo predočiti, ali kad smo shvatili da se to ne radi za jednu ili dvije grupe koje se bave nečim s čim se bave, nego se radi da bi zadovoljilo potrebe svih onih koji spadaju u segment civilnog društva, udruga, bavljenja nekakvim poslovima, i naravno kad to sve predočite, a razgovarali smo, postoji pismeni trag, neslužbena odluka, dakle svima je dostavljen

projekt, ide na rješenja, način funkcioniranja, način upravljanja i to se pretače u objekt, odnosno u konačnu funkciju. Ponavljam, grad Šibenik gradi Centar za mlade u kojima će se okupljati mladi ljudi, zadovoljili smo interes svih, pa i penjača, pa i skejta. Skate park može biti bilo gdje. Dakle, skate park nije vezan za nikakav objekt, na nikakvu urbanu infrastrukturu. To što netko misli da može biti dominantan i da se to radi samo za njega, kao što ovdje imamo slučaj dvije interesne grupe, koje ja shvaćam da imaju ambicije, želje, žele napraviti uvjete, ali to ne bi bio Centar za mlade.

Ponavljam po stoti put, Šibenikće tu napraviti Centar za mlade koji će zadovoljiti ogroman interes velike većine svih onih koji imaju potrebe za takvim prostorima, od treninga plesača do prostora za grupe koje se bave muzikom i svim ostalim. To je cijela bit stvari. I naravno da se taj projekt prilagođava, da se tome prilagođava javna nabava, naravno da smo nastojali zadovoljiti što više ambicija, ali ponavljam, intencija je i znati kako će to funkcionirati. Hvala, gospođo Šintić, izvolite. Evo, kao i kod prethodne teme, malo brkamo temu svrhe i cilja projekta Centra za mlade i za koga je namijenjen i provedbu javne nabave koja je točka dnevnog reda, ali to je u redu, ne zamjeram. Dakle, rekli ste već nekoliko puta, čak i u javnim izjavama za medije, da su interesne skupine krojile taj projekt i da je projekt nastao na ulici. Taj projekt je nastao u okviru Odjela za gospodarstvo grada Šibenika, u potpunosti, od početka do kraja.

Ne znam jedino je li vam se u taj odjel, mislim, ne razumijem tu vašu izjavu, evo iskreno, ne razumijem. I rekli ste da je to projekt koji je zapravo trebao biti za jednu ili dvije grupe. Ponovno naglašavam, idejni projekt koji je nastao ranije u okviru vašeg odjela, gradskog, nije planirao uključivati jednu ili dvije grupe, već upravo ovo što ste naveli, sve mlade, njihove potrebe i organizacije civilnog društva koje su imale potrebe u tom trenutku kad se on planirao. Ja bih razumjela da se on prilagođavao u nekom manjem opsegu, svakako bih razumjela i to bi mi bilo logično, naravno, u odmaku od nešto godina stvari se promijene. Međutim, mi smo sad došli do toga da se projekt radi za jednu ili dvije grupe, do toga da smo točno tu jednu ili dvije grupe skoro pa u potpunosti, a zapravo u potpunosti izbacili iz projekta, a čiji su bili dio od početka, koji su pozivani, na kraju krajeva, da daju svoje mišljenje o vlastitim potrebama jer su dio ciljane skupine, odnosno rade sa ciljanom skupinom. Eto ga, hvala.

Hvala lijepa. Da, kolegice Šeković, izvolite.

Evo još samo kratko, što ste sami rekli, miješamo sad kruške i jabuke, ali govorimo o dvije različite stvari. Ja bih samo htjela reći idejni projekt, idejni projekt. Idejni projekt je neki početak, glavni projekt je jedna vrlo velika izmjena i velik je to posao za to napraviti, imamo pravo neke stvari mijenjati ako želimo. Mislim da potpuno drukčije vidimo taj idejni projekt. Da, ja sam se krivo izrazila, ja se ispričavam, to nisu dvije prostorije, to su dvije zgrade, ali su bile potpuno zauzete s dvije izričite djelatnosti, a to je koncertna dvorana i penjačka dvorana. Ako jedna zgrada ima 900 kvadrata, 800 kvadrata, penjačka stijena, mislim da brojke govore same za sebe.

Ali vratit ću se na ono što je bilo vaše prvo pitanje, to što vas muči taj zahtjev naručitelja temeljem kojeg je trebao ići dodatak. Ja ću sad opet ponoviti. Znači, postojao je sastanak, na sastanku se s projektantima napravio projektni zadatak, taj projektni zadatak, u njemu je jasno vidljivo da postoji odmak od projektnog zadatka koji je bio u prvotnoj javnoj nabavi. Na temelju toga je napravljen dodatak tri ugovora o izradi glavnog i izvedbenog projekta. Mi zahtjev kao takav ne moramo imati, komuniciramo interno s našim odjelima. Evo, ako ćete mi vi pokazati negdje gdje piše da treba baš biti zahtjev, zahtjev, sve okej, ali ja tim zahtjevom smatram projektni zadatak.

Okej, može biti lapsus, ali ja vam kažem da postoji projektni zadatak koji apsolutno podržava taj dodatak tri koji je nastao. Eto, da sad više ne dužimo. Hvala. Hvala. Se još netko javlja za riječ? Ako se ne javlja, ja ću zaključiti raspravu o ovoj točki dnevnog reda. To je točka 33, prijedlog zaključka o traženju izvješća gradonačelnika i dati na glasovanje tko je za to da se izradi poseban izvješće gradonačelnika u postupku postupka javne nabave za Centar za mlade. Tko je za? Sedam. Zahtjev nije prihvaćen. Idemo na 34.

točku dnevnog reda. To je prijedlog odluke o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području grada Šibenika, čiji je predlagatelj vijećnik Mate Burić, koji je napustio u tijeku ove sjednice samu sjednicu. Tako da smo sada bez samoga predlagatelja, ali otvaram raspravu. Kolegica Šintić se javila, koja je ga vrvila, je li tako? Izvolite. Dakle, vezano za ovaj zahtjev kolege Burića, ono što mogu reći je da je obrazloženje u potpunosti manjkavo. Dakle, kolega Burić je napisao obrazloženje u kojem je fiskalni učinak izračunat temeljem krive metodologije na krivim podacima, odnosno na predviđanju prihoda, proračunskih prihoda na razdjelu grada, je li, vezano uz porez na dohodak. Dakle, nije izračunao prihode na temelju nekih, ono, opipljivih podataka do kojih je moguće doći. Ja sam iste zatražila od Porezne uprave i dobila od Porezne uprave prihode grada Šibenika po skupinama, odnosno po razredima za 2025. godinu. I u principu, ovaj izračun kolege Burića i moj izračun koji sam koristila, naravno, mogu vam ga i dati, pa da ga pogledate, nisu baš podudarni, odnosno proizlazi da kolega Burić iz više stope misli da će iz proračuna zapravo nestati milijun eura, što je nemoguće jer se po višoj stopi u proračun ne uplaćuje uopće toliki iznos.

Isplaćuje se puno manji iznos, odnosno nekih 500-tinjak tisuća eura. Osim toga, u principu, kad izračunate efekt, dakle, po višoj stopi mi imamo prihode od otprilike nekih 1,9% samih prihoda od poreza, je li, dakle, neznačajno gotovo, ali kad se izračuna efekt ovog prijedloga, on je zapravo nekih 4,7%. Kad tome dodate efekt najavljenog ukidanja poreza na mirovine, taj se efekt penje na nekakvih 10,8%. I da budem onako vrlo plastična, a opet kratka, ja ću samo taj efekt pretvoriti u nešto što je ljudima opipljivo. Dakle, po prijedlogu kolege Burića i umanjenju stope niže na 19,1, a više na 25,9, na godišnjoj razini osobi koja prelazi u višu stopu, po novom obračunu, njoj se vraća čitava 13. plaća. Dakle, na godišnjoj razini ta osoba će dobiti 13. prosječnu plaću od nekih 1.300 eura, otprilike, ovo su sad sve, naravno, nagađanja, podaci nisu egzaktni, dobit će otprilike prosječnu 13. plaću nazad. Netko tko zarađuje prosječnu plaću ili ispodprosječnu plaću, otprilike na godišnjoj razini dobije povrat od poreza u visini jedne neto dnevnice, 50-ak eura, 60 eura, 70 eura, naravno, ovisi o visini plaće. Ali hoću samo reći da je efekt ovakvog prijedloga nesrazmjeran za ljude koji ionako zarađuju više, što je sasvim u redu, ali imaju veću kupovnu moć i nisu pod tolikim inflatornim pritiscima kao ljudi koji zarađuju minimalce ili zarađuju niže prosječne plaće ili prosječnu plaću. Nije efekt isti. Kad pogledate dio naše strane, odnosno upravljačke strane grada Šibenika i proračuna, efekt je puno značajniji.

I ako ga prevedemo u nešto što je opipljivo, efekt umanjenja stope poreza na dohodak može biti, ne znam, odustanak od izgradnje dječjeg vrtića Gomljanik ili Možgrca. I to je ono što ljudima nije iskomunicirano. Meni je posve u redu da ljudi kažu: "Ne, želimo nazad 50 eura" i svi smo za snižavanje stope poreza na dohodak, ali onda im treba biti jasno da postoji mogućnost da se ne izgradi jedan dječji vrtić koji u benefitima za opet te ljude koji prosječno zarađuju sigurno nosi puno više od samog nekog mjesečnog povrata u iznosu od 5, 6, 7 eura. Evo, najkraće moguće što sam mogla. Hvala. Ako nekoga zanimaju podaci, mogu se... Hvala, kolegice Šintić.

Gospodin gradonačelnik i kolega Vrvilo se javio, koliko se ne varam, je li tako? Dakle, ja moram reći, hvala gospođi Šintić, ovo je sjajno obrazloženje jednog prijedloga. Moj istup će biti puno jednostavniji. Ja ću samo to usporediti, da ne obrazlažemo, ne analiziramo, ne izvlačimo apsolutne svote, kako to izgleda u Republici Hrvatskoj. Zagreb 23, 33; Split 21, 50, 32; Rijeka 20, 25; Osijek 20, 30; Zadar 20, 30; Šibenik 20, 30; Pula 22, 32; Dubrovnik 20, 30; Karlovac 19, 29; Slavonski Brod 20, 30; Varaždin 21, 32. Dakle, što hoću reći? Šibenik ničim ne odudara, ne možete apsolutno kazati da je stopa, a nismo je uopće mijenjali, visoka. Dakle, kad tome pridodate ovu analizu koja je vijećnica Šintić iznijela, onda je priča potpuno jasna. Dakle, gubitak, ono koliko smo mi na brzinu izračunali, grada Šibenika je bio blizu 3 milijuna eura godišnje.

A efekt, ono ste vi obrazložili, ja neću dalje obrazlažiti. Hvala, kolega Vrvilo, izvolite. Kolegica Šintić je ovo izvrsno obrazložila i, znači, meni je drago kako se gradonačelnik očitovao vezano na njen upit i čini mi se da se ovdje zapravo slažemo. Ja sam pripremio određen komentar i napad na vijećnika iz Mosta i na stranku Mosta, evo predložio, ali nema smisla ni da to iznosim, obzirom da vijećnik Burić nije niti se udostojio da ostane dovoljno dugo da brani svoj prijedlog. Eto, slažemo se onda valjda i svi mi u opoziciji koji su ostali, i gradonačelnik, da poreznu stopu ne treba smanjivati jer će to onda nužno rezultirati zapravo poskupljenjem javne usluge za sve građane i daljnjim cijeđenjem građana preko autobusnih karti, preko parkirnih karti i tako dalje, a od toga će najviše profitirati samo oni koji su zapravo u najvišoj poreznoj stopi.

A nota bene, da se samo razumijemo, ljudi koji imaju mjesečna primanja manja od 600 eura ne plaćaju porez na dohodak. Oni koji imaju od 600 eura do 5.000 eura mjesečno plaćaju nižu stopu poreza na dohodak, koja se ovdje predlaže smanjiti za 0,9%, a oni preko 5.000 eura mjesečno plaćaju stopu od 30%, koja se ovdje predlaže smanjiti za 4,1%. Samo da znate koje su intencije stranke Most i koje su intencije vijećnika Mate Burića. Eto, nadam se da ćemo ovu točku odbiti. Hvala. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem ovu točku dnevnog reda i dajem na glasovanje prijedlog odluke o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području grada Šibenika, čiji je predlagatelj kolega Mate Burić. Tko je za? Nije dobio nijedan glas, znači nije prihvaćena ova odluka o visini poreza. Prelazimo na 35. točku dnevnog reda, a to je prijedlog odluke o grobljima. Prijedlog ste dobili, već se malo rasprava i vodila, ali evo, vidim ruke u zraku. Kolegica Ukić, pa kolegica Šintić, izvolite. Evo, zadnja točka dnevnog reda. Voljela bih da se ove uporbene, premda osnovane opservacije rješavaju ipak ne na ovom mjestu, jer onda građani stječu dojam da nikad od oporbe neće biti stabilna većina. Tako da, suzdržite se, kolege.

Ovdje, što se tiče odluke o gradskim, ovoga, grobljima, znači mi praktički od 2017. godine znamo da trebamo urediti vlasničko-pravne odnose da bi mogli sva groblja staviti pod jednu kapu, odnosno pod upravljanje sada uspješne, ovoga, lokalne firme Čempresi d.o.o. Međutim, sad se postavlja pravno pitanje ako ćemo staviti sve pod jednu kapu, a to je koji je pravni temelj za preuzimanje groblja koja u međuvremenu nisu uknjižena na grad Šibenik i tko će u konačnici snositi odgovornost za eventualne odštetne zahtjeve vlasnika privatnog zemljišta na koja se groblja nalaze. Naravno, vi ste tu, odnosno uprava, odnosno direktor, pa ćete mi moći objasniti da li su ovo moji nekakvi strahovi ili ovo realno postoji kao, ovaj, opcija.

Drugo financijsko pitanje: da li je izrađena studija izvodljivosti koja pokazuje koliko će iznositi grobna naknada za korisnike na mjesnim grobljima nakon što Čempresi preuzmu troškove održavanja, odnosno hoće li to ostati u istim gabaritima kao što je i za Šibenik. I procesno pitanje: zašto se nije već ranije postupilo po prijedlogu direktora Čempresa da se apsorbiraju, odnosno uzmu ova groblja koja su, ovoga, čiji su odnosi vlasničko-pravno riješeni, odnosno na kojima je grad Šibenik se uknjižio, a ne da mi praktički stavljamo od 31 groblje 26 koji nisu vlasničko-pravno uređeni.

Dakle, zakon o grobljima nalaže da su groblja u vlasništvu grada, da bi bila u vlasništvu grada treba biti riješena nekretnina, odnosno zemlja. Zakon o komunalnom gospodarstvu također uvjetuje preuzimanje infrastrukture prethodnim rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa. Onda, da li i koliko će nam trebati ljudi da to sve preuzme, to inicira vjerojatno novo zapošljavanje u firmi, pretpostavljam. Znači, najviše, ne znam koliko, vi ćete znati koliko, ovoga, radnika, automatski nabavu vozila, opreme, odnosno financijski, ovoga, teret. I ono što je najvažnije, to je grobni očevidnik, odnosno da li ćemo imati sve konkretne podatke koji se tiču osoba koje su već ukapani na tim mjestima. Znači, moramo imati ostavinske rasprave, moramo imati, ovoga, ugovore da bi mogli napraviti cijelu analizu, odnosno taj očevidnik.

I, naravno, uloga mjesnih odbora koja nam može i ne mora dati točne podatke. Ako je ovo netočno, ja se veselim, pa da bude sve uredno kao što je danas klanj. Eto, sretno. Gospodin gradonačelnik, izvolite.

Evo, poštovani, preskočili smo ručak, ja se nadam da nećemo večeru, ali da pojednostavimo priču. Nije točno. Ne trebaju biti riješeni nikakvi pravničko-imovinski odnosi, ovo je odluka o upravljanju, a ne o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na grobnim mjestima ili o čemu se radi. Dakle, ovo je jednostavno zakon koji smo mi dužni provesti. Naravno, ako on ima negativne posljedice, onda će snositi odgovornost onaj tko je zakon i donio. Dakle, mi nemamo tu uopće dilemu. Da budem još konkretan: to što ste vi sada rekli, mi smo to točno i pismeno pitali od nadležnog ministarstva i dobili pismeni odgovor, dakle da se radi o obvezi preuzimanja upravljanja, a ne rješavanju imovinsko-pravnih zatečenih odnosa. Evo, dakle, ajmo off record, dakle, kao čovjek. Naravno da to izaziva probleme, jer postoje određene kulturološke navike, tradicije, pogotovo na malim grobljima, perifernim mjestima. Dakle, nemojmo stalno sve to uspoređivati s klanjom. Klanj je veliko, organizirano, urbano groblje, za razliku od manjih groblja gdje ljudi imaju svoje nekakve tradicijske, kulturološke navike i ne izgleda to baš jednostavno.

Pa čak do onog pitanja: ja platim grobnicu, a nisam vlasnik, je li to slično kad elektri platiš mjerilo svojim novcima, a nisi vlasnik tog mjerila? Dakle, nemam tu odgovor, dužni smo provesti ono što smo dužni. Hvala. Gospođa Šintić, izvolite.

Ja bih imala amandman na članak 5, stavak 2, ako možete otvoriti.

Dakle, članak 5, stavak 2 kaže: "Kremirani posmrtni ostaci umrle osobe mogu se na pisani zahtjev stranke(u zagradi korisnika usluge) ukopati prosipanjem pepela na polju sjećanja na Centralnom gradskom groblju Kvanj; izvan polja sjećanja na području grada Šibenika nije dopušteno prosipati pepeo umrle osobe." U principu, zakon predviđa da se pepeo može prosipati uz suglasnost, a ne da ga nužno zatvaramo na jedno mjesto i da ne dozvoljavamo niti jednu drugu alternativnu lokaciju. Ovdje govorimo o vrlo malom broju ljudi koji će eventualno imati nekakvu želju vezano za prosipanje vlastitih kremiranih, je li, posmrtnih ostataka. Tu prvenstveno mislim na more.

Uglavnom, ljudima padne na pamet da bi voljeli da se njihov pepeo prospe po moru, što zakon ne zabranjuje, ali moraju postojati određena mjesta za to ili se to mora dogovoriti uz nečiju suglasnost. Tako da predlažem da ovdje i izbrišemo ovu rečenicu: "Izvan polja sjećanja na području grada Šibenika nije dopušteno prosipati pepeo umrle osobe" i da to zamijenimo rečenicom tipa: "Izvan polja sjećanja na području grada Šibenika dopušteno je prosipati pepeo umrle osobe isključivo uz suglasnost." I evo, sad vas pozivam da mi pomognete, da mi kažete tko bi to davao takvu suglasnost.

Direktor Vuković, izvolite. Evo, Čempresi dolaze na kraju, tako i danas. Dobro, malo šale. Tako je. Evo, što se tiče ovoga prosipanja, dakle, pepela, dakle, bili smo svjedoci svih ovih proteklih godina i po Hrvatskoj svugdje da su ljudi imali običaj prosipati pepeo i u mora, rijeke, jezera i tako dalje. Međutim, pepeo to nije pepeo nekakve kojekakve tvari, dakle, to su posmrtni ostaci pokojnika, ali u tehničkom smislu su u nekakvom drugom, je li tako. I normalno da to ima jednu svoju značaj, da je pokojniku mjesto na groblje, i po tome nekako zakonodavac, dakle, Ministarstvo graditeljstva, zajedno s nama iz Grupacije održavanja groblja, smo zapravo, evo, aktualni ministar poljoprivrede Vlajičić je upravo bio taj državni tajnik koji smo zapravo s njim radili ove zakonske odredbe i na terenu je bilo dosta ovako morbidnih, da ne kažem kaotičnih situacija s urnama, s pepelom, što se sve radilo, bolje da ne govorim, je li tako. Tako da ipak zakonodavac prihvatio našu sugestiju da je pokojniku, bez obzira u kakvom on obliku bio, mjesto na groblje.

I naravno, zakon kaže da predstavnička tijela donose svojim odlukama i u konačnici i to, dakle, mjesto gdje će se pepeo prosipati, ukoliko neka obitelj ili nema ili ne želi ukopati, imate svašta, dakle, ne možete vjerovati što u tom svijetu ima. I onda smo mi odlučili nekako prikladno da na Gradskom groblju Kvanj, kao što je to na Mirogoju, ima polje sjećanja, tako da na Gradskom groblju Kvanj, tamo iza križa gdje je ova livada, da to bude nekako službeno mjesto gdje će ona obitelj koja tu izrazi želju moći prosuti pepeo svoga pokojnika. U tom kontekstu smo zapravo, evo, i napravili tu, dakle, odredbu koja zapravo proizlazi iz zakonske obveze, odnosno iz obveze predstavničkog tijela ili lokalne samouprave da donese takvu odredbu. Ne piše da mora to biti jedno jedino mjesto. Ne mora, može tu biti i deset mjesta, ajmo reći.

E, ali mislim da, obzirom da ne postoji puno takvih zahtjeva za prosipanjem pepela u prirodu, nego na groblje, onda je dovoljno, ajmo reći, što se tiče Gradskih grobalja, da imamo to jedno mjesto, ajmo reći, na Kvanju, je li tako. Tako da... Ali onda imate i ljude koji moraju prosuti pepeo na Kvanju, a ne žele ga prosuti na groblje. A gdje će ga prosuti? Dakle, ne smu, dakle, to je zapravo... To je zabranjeno prosipati pepeo. Tako je. Zakon dopušta da ga se prospe bilo na groblju, bilo drugdje, uz suglasnost jedinice lokalne samouprave koja ili alocira to mjesto, pa tih mjesta ima više.

Ne možete vi ljudima... Tako je, uz suglasnost, uz suglasnost predstavničkog tijela. Ali logika da će suglasnost predstavničkog tijela ići logikom da je pokojniku mjesto na groblju i da se na groblju organizira. To je prijedlog. Prijedlog je da se prihvati, ako ne puše. Pogledajte članak 3. Članak 3. Zakona o grobljima. On priča samo o nekoj drugoj suglasnosti. Ima kremirane posmrtne ostatke i to je propušteno i prosipati na posebno određeno mjesto groblja i ili izvan groblja. Ali ne traži suglasnost nikakvu. Ne traži suglasnost, a mi smo zabranili ljudima ovo i ili izvan groblja, što dopušta zakon. Znači, mi sad opet svojim aktom zabranjujemo nešto što piše u zakonu i ljudi to žele prosuti po moru. Znači, meni je teško ulaziti u namjeru zakonodavca i jedan zajednički stav naše i cijele grupacije i zakona i vlade i tako, dakle, to nisam ja proizveo.

Znači, mi smo ovu odluku o grobljima, zapravo ona je 80% normativnog svog uređenja unificirana na razini Hrvatske za sva groblja. Nekih 20% smo uređivali svako prema svojim nekakvim, je li tako, potrebama. Tako što se mene tiče, može biti, što se mene tiče, i kao dosad da bude, dakle, kako je tu, što se kaže, struka i zakonodavac odredio, tako neka bude, ali ja isto smatram da je pokojniku mjesto na groblju u bilo kojem, je li tako, obliku. A naravno da će uvijek biti onih koji će urnu može preuzeti svatko, bilo gdje, bilo kad, bez ikakve kontrole. Neki je drže u kući, neki je prospu u more, neki rade, s njom pretapaju malo ovamo, malo tamo, mislim, to je u praksi svašta ima, je li. Zato što im nije dopušteno da to bude uređeno na ovaj način.

Mogu ja još jednu rečenicu? Nećemo dalje, ostavite to svom odboru.

Što da kažem. Dakle, hvala tajniku koji me uputio na članak zakona. Ja sam to čitala jučer, ali sam zaboravila koji je članak bio u pitanju. Radi se o članku 3, stavak 6. Kremirane posmrtne ostatke tijela umrle osobe dopušteno je prosipati na posebno određenom mjestu unutar groblja i ili izvan groblja. U skladu s općim aktom, to je ovo predstavničkog tijela i jedinica lokalne samouprave na čijem se području prosipaju kremirani posmrtni ostaci umrle osobe. Ja postavljam pitanje: zbog čega je problem našim općim aktom ne ograničiti taj prostor isključivo na groblje?

Ja potpuno poštujem vaše uvjerenje da ljudi trebaju biti pokopani na groblju. To je vaše uvjerenje, apsolutno ga poštujem. I članovi moje obitelji jesu, žele i bit će pokopani vjerojatno na groblju. Postoji manji broj ljudi koji to ne želi, želi svoje posmrtne ostatke, ne znam što, prosuti po moru ili što god da im već padne na pamet. I mislim da mi kao, ono, oni koji donose ovakav akt, a u skladu je sa zakonom, trebamo... Možete ponovo još jedan put rečenicu. Znači... Ne, ne. Kremirane posmrtne ostatke tijela umrle osobe dopušteno je prosipati na posebno određenom mjestu unutar groblja i ili izvan groblja, u skladu s općim aktom. Na posebno... Dobro.

Hoćemo li odrediti još koje mjesto? Okej. Ajmo onda staviti umjesto amandmana koji sam predložila da to ide uz suglasnost, neka bude na još nekoliko mjesta. Okej. Hoćemo odrediti neka određena mjesta, jer nam je u protivnom akt i dalje manjkav. Dajte neku puncu, na moru, neku šumu, nešto, i onda uzima pravo izbora. Sad ne znam da li je pravo u more bacati to. Ti znaš za priču u San Jergosu, pa im je zabranjeno baciti bilo posmrtne ostatke. Mi smo imali jednu situaciju, off the record to govorim, ansambl San Jergos koji je ovdje bio, legendarni ansambl koji je na neki način bio jedini strani ansambl koji je nastupao u Hrvatskoj, u Šibeniku, za vrijeme MDF-a, koji dolazi iz inozemstva. Oni su dobili najviša priznanja države Hrvatske za svoj doprinos kulturnoj suradnji. Jedan od njih je preminuo, drugi, njegov partner je želio njegove posmrtne ostatke ovdje donijeti, po njegovoj želji, u Hrvatsku, u Šibenik, i te posmrtne ostatke kremirane, baciti u more. Nije mu je bilo dozvoljeno iz razloga što to ne zadovoljava određene standarde u smislu takvog oblika ponašanja. Tako da mislim da bi tu trebali biti vrlo oprezni.

Ovo je moja ovako nedovoljna informacija, ne mogu reći da mi je ona u cjelovitost, da imam neki dekret, tak klasu ur broj, što vi kažete, nego jednostavno jedno ljudsko saznanje da je bilo problema oko toga. Tako da bi trebalo vrlo pažljivo, ovaj, misliti. Mislim da je ovaj prijedlog koji je išao na groblju, ovaj, startno takav da mi možemo promisliti pa jednom kratkom dopunom to i dopuniti u nekom međuvremenu, kad sazriju uvjeti, da vidimo gdje bi se to i kroz neku praksu iskristaliziralo, takvo rješenje. Imamo dobru. Sigurno da se neće ad hoc definirati nešto. Dobro, odluka Grupacije određene je iza njihove, zašto određena kućna ispraznost. Imaju li to? Kućna mjesta, oni su to predložili, oni nisu, oni nisu. Čekaj, oni nisu predložili. Samo da konzultiram sa... Može.

Napravi tri minute pauzu. Hoćemo napraviti pauzu? Ima, to ima smisla. Evo ovako. Kolege, evo, ovaj, na intervenciju, ispričavam se malo što, evo, ovako smo malo prpošno, ovaj, krenuli u raspravu, ali sve u najboljoj namjeri. Evo, ovaj, na inicijativu kolege tajnika, koji je malo, evo, i proguglao, vidio neka potencijalna rješenja, ja bih predložio da održimo tri minuta, ovaj, pauze u smislu konzultacija, da vidimo neko rješenje koje bi eventualno bilo na tragu onoga što je zakon i što su vaša traženja amandmanska. Evo, prihvaćate to? Evo, možemo, kolege, ovaj, malo smo svi skupa razmišljali ovdje i između sebe, ovaj, iskomunicirali. Ja bih zamolio kolegicu Šintić da odustane od ovog amandmana, ne u smislu trajnog odustanka, nego da nam to ostane obveza svima, a jasno, naročito onima koji se s tim bave ili koji će proučavati komparativna, ovaj, i normativna i ova praktična rješenja, da usvojimo ovaj akt ovakav danas kakav je, ali s ovim promišljanjem da to potencijalno korigiramo u smislu, eto, otvaranja opcija za ljude koji imaju možda posebne potrebe u tome dijelu i neka svoja viđenja, što je svakako legitimno, je li. Jel se slažete, kolege, s tim? Evo, molio bih neku vrstu konsenzusa da sad ne dižemo ruke za amandman i tako dalje, je li, ovaj, tu bi proceduralno samo, ovaj, sebe otaljavali. Evo, jel se slažemo? Okej. Evo, ali da to uđe u zapisnik i na neki način bude neka obaveza u tome dijelu. Evo, dao bih, znači, na glasovanje, ako nema daljnje rasprave, odluku o grobljima. Grad Šibenik, tko je za? 13 protiv, 1, ostali suzdržani. Prema tome, prihvaćena ova točka. 36. točka je prijedlog odluke o visini spomeničke rente. Otvaram raspravu. Prvo se, ovaj, javila kolegica Šintić. Kolega Tolić je u pripravi za odgovor, ako budete... A, ha, uvijek mora biti spreman. Ja sam kroz svoj, svoje pitanje na aktualnom satu već problematizirala temu vezanu uz izdavanje rješenja prethodnih, tako da to neću više spominjati jer zaista nema smisla, već smo to prošli.

Ono što želim reći je da smatram da je povećanje cijene spomeničke rente u bivšoj prvoj zoni, s 20 centi na 53 centa, preveliko povećanje. Naravno da se to više odnosi, više pogađa one ljude koji imaju veće prostore u odnosu na one ljude koji imaju manje prostore, njima to povećanje nije toliko značajno. Ali, bez obzira na to, želim spomenuti da smo 2019., kad smo donijeli odluku o umanjenju spomeničke rente u prvoj zoni, tu odluku donijeli s obrazloženjem, odnosno vi ste je donijeli, ja tad nisam bila tu s vama, donijeli ste je s obrazloženjem da treba pomoći onim obrtnicima i fizičkim pravnim osobama koje obavljaju gospodarske djelatnosti u strogom centru našeg grada i naše povijesne jezgre za koju se odnosi, na koju se odnosi plaćanje spomeničke rente, kako bi se ljudima pomoglo da rade čitavu godinu, odnosno da im to bude neki olakšavajući faktor u životu. Okolnosti se u odnosu na 2019. godinu do danas nisu bitno promijenile. Fizičkim i pravnim osobama koje obavljaju djelatnosti u visoko turistificiranoj zajednici, koja je pritom sezonalna još uvijek, možemo pričati o tome da možda postižemo bolje rezultate u pred- i podsezoni, ali i dalje smo vrlo, vrlo sezonalni i moramo biti svjesni da svi ovakvi nameti dodatno opterećuju ljude koje je Vlada već dodatno opteretila donošenjem svog paketa mjera, tako da mi se to čini u ovom trenutku neprikladnim. Ja sam u javnom savjetovanju predložila da se to, taj tekst odluke izmijeni na, opet, 20 eurocenti. Odbili ste moj prijedlog, ali evo, ovdje imam potrebu reći da i dalje smatram da se ovo povećanje ne bi trebalo dogoditi, i pogotovo s obzirom i u svjetlu toga da je čitav iznos spomeničke rente planiran na, na izvoru dvojnog, obnove dvojnog bedema. Dakle, u principu, oni ljudi kojima povećavamo iznos spomeničke rente, pitanje je uopće kakve koristi oni imaju od činjenice obnove dvojnog bedema, a dodatno ih opterećujemo. Hvala.

Kolegice Šintić, kolega Tolić, izvolite. Poštovanje. Vezano za ovu temu visine spomeničke rente, radi se o jednom parafiskalnom nametu koji su već dvije Vlade najavile da će ukinuti. Na kraju je, na kraju, kad su donijeli zakon, i dalje su ostavili obvezu, obvezu naplate u iznosu od 0,13 do 0,53 centa po metru kvadratnom korisne površine, te su jedinu, jednu bitnu stvar izmijenili, a to je da se ona sad plaća mjesečno, a ne godišnje. U tom dijelu jesu olakšali. Ona je još 2000. i, mislim, 2004. godine iznosila 8 kuna, tako je već davno ona bila u puno višim iznosima, i mijenjale su se zone, mijenjali su se na koga se odnosi na djelatnosti. U međuvremenu je zakonom propisano da određene djelatnosti uopće ne plaćaju tu naknadu.

Kroz godine su se mijenjale i od 2019. kad je donesena odluka za prvu zonu da bude 20 centi, ona je donesena na obrazloženje koje ste i vi naveli, jer ste izostavili ono bitno, a to je dok traju građevinski radovi, jer se tada izvodila poljana aglomeracija i ostalo, plus iduće godine je još započela korona koja je uzrokovala da je Vlada stavila izvan, izvan, izvan primjene sami zakon, pa se jedan period nije naplaćivalo, tako da, onaj, jednostavno, cijeli, cijeli taj, cijela ta spomenička renta, da bar govorimo o nekom značajnom iznosu, tu je samo riječ o jako malim iznosima koji onda, kako grad to namjenski koristi na održavanje spomenika kulture, nedostatna su sredstva koja se prikupe, a koja se ulažu. Na kraju je Vlada, zato što ona dobiva 40% spomeničke rente, vjerojatno nije odlučila ukinuti taj izvor prihoda, a grad ima nedostatna sredstva za uložiti ne samo u bedeme, nego ulagalo se i u katedralu, u vijećnicu, u obnavljanje arhitektonskih detalja i konkretne sanacije spomenika kulture. Hvala.

Hvala. Da li se još netko javlja? Ako se ne javlja, zaključujemo raspravu o ovoj točki dnevnog reda, te je dati na glasovanje tko je za prijedlog odluke o visini spomeničke rente u tekstu koji je priložen. 10 protiv, 11. Ispričavam se, malo je došlo do preslagivanja, preslagivanja unutar vijeća. Evo, sa 11 glasova protiv, suzdržani ostali, protiv 1, suzdržani ostali, većinom glasova prihvaćeno. I imamo finalnu točku, nisu groblja, je li, kako bi Vuković rekao, ipak snimanje završava. Prijedlog pravilnika o postupku provedbe jednostavne nabave. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajemo ovu točku na glasovanje. Tko je za 37. točku dnevnog reda? 11 protiv, suzdržani ostali, većinom glasova prihvaćena ova točka.

Cijenjena gospojo, ja vam se zahvaljujem na današnjem radu i na današnjem sudjelovanju i želim ugodnu večer.

Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške. Govornici nisu označeni; tko što govori vidljivo je u snimci, a titlovi u videu prate isti transkript.