„Nije me briga”: peta sjednica Gradskog vijeća, od tajnih dužnika Vodovoda do dvostrukog dokumenta Savjeta mladih

Poštovane dame i gospodo, dobro vam jutro svima. Dobro došli na još jednu sjednicu Gradskoga vijeća Grada Šibenika. Pa evo, koristim prigodu, dok još, ovaj, pomalo se svi skupa okupljamo, da vas sve skupa srdačno pozdravim. Jasno, prije svega gospodina gradonačelnika doktora Burića sa, zamjenikom, gospodinom Miletom, koji bi trebao doći. Također sve pročelnike gradskih ureda, direktore, ravnatelje gradskih trgovačkih društava i ustanova. Sve vas, jasno, gospodu vijećnice i vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika, ostale nazočne i, jasno, predstavnike medija koji su ovdje s nama. Prije nego što počnemo s utvrđivanjem dnevnog reda, iskoristio bih jednu prigodu: nismo se sastajali od prosinca mjeseca. U međuvremenu, nažalost, su nas napustila dva vrlo bitna čovjeka za ovaj grad. Jedan od njih je i autor službene himne Grada Šibenika, gospodin doktor Krste Juras, čovjek koji je zasigurno uklesan u povijest ovoga grada i s tom činjenicom, i sa svojim ukupnim opusom, a također i dobitnik nagrade Grada Šibenika za 2016. godinu. A također, evo, u ovom razdoblju preminuo je još jedan dobitnik nagrade Grada Šibenika za upravo tu 2016. godinu, priznati kazališni likovni umjetnik gospodin Branko Lovrić Saparin.

Pa bih vas ja zamolio da im odamo minutom šutnje posljednju počast. Neka im je vječna slava i hvala. Možemo, gospodo, preći na ovaj naš službeni dio sjednice. Prvo počinjemo s utvrđivanjem kvoruma, pa bih zamolio gospodina tajnika Antu Galića da izvrši prozivku nazočnih vijećnika i da utvrdimo stanje kvoruma za danas. Zahvaljujem. Dobro jutro svima. Anela Alavanja, Branka Badžim, Mate Burić, Mirko Čeko, Boris Dukić, Antonio Grigurica, Zoran Kljajić, Mario Kovač, Dario Kulušić, Luka Kuvač, Šime Martinović nije nazočan, Ljiljana Manjara je nazočna, Tonči Restović nije nazočan, Danijela Ručević, Ivan Slavica, Maja Šintić, Katarina Tomasini Marić, Iris Sukić Kotarac, Petar Vrvilo, doktor znanosti Dragan Zlatović i Jure Zorčić. Možemo utvrditi da je današnje sjednice nazočno 19 od ukupno 21 vijećnika, što je dovoljan kvorum za pravovaljani rad i odlučivanje na ovoj, petoj sjednici Gradskoga vijeća u ovome sazivu. Sljedeće što nam je na redu, to je zapisnik s prethodne četvrte sjednice.

Svi ste uz poziv za današnju sjednicu dobili i tekst zapisnika. Zahvaljujem našim administratorima na izvršenom tekstu i dostavljenom tekstu, pa evo, otvaram raspravu: ima li nekih primjedbi oko ovog zapisnika, nekih prijedloga, korekcija? Ako nema, možemo li ovaj zapisnik s prethodne sjednice glasovanjem potvrditi? Tko je za? Jednoglasno prihvaćen zapisnik s prethodne sjednice. Prelazimo na našu uobičajenu prvu, prvi segment aktivnoga sudjelovanja, a to je vijećnička pitanja. Ne treba se upozoravati o novim pravilima, svi smo ovdje već dovoljno iskusni o tome koliko i kako, ovaj, vijećnici mogu postavljati pitanja. Ovdje, ako ste vidjeli, u onom drugom dodatku poziva za dnevni red su dostavljeni i odgovori na vijećnička pitanja. Bilo je ukupno takvih 5, koliko se ne varam, odgovora.

Pa u tome smislu, ovaj sat vijećnički započinje i s mogućim osvrtima. Ovdje su svi oni koji su zatražili te pisane odgovore: gospođa Iris Kukić Kotarac s 2, pa gospodin Kljajić s 1, gospodin Šime Martinović, nažalost, odsutan, pa on može intervenirati pismeno. I na kraju, gospođa Maja Šintić. Pa evo, pozivam prvu kolegicu Ukić da li ima osvrt na ovu. Pa možete se osvrnuti na ova dva, ova vaša odgovora koja su vam dostavljena.

Srdačan pozdrav svim gradskim vijećnicima, gradonačelniku, zamjeniku, predstavnicima medija i, ovaj, pročelnica, pročelnicima. Danas ću se osvrnuti samo na jedno od moja dva postavljena pitanja. Ono se, naravno, odnosi na vodovod i odvodnju, ovaj, Šibenik. Naime, prošli put sam zatražila da se obrazloži koji bi to bio, koji bi to bili najznačajniji dužnici Grada Šibenika, odnosno vodovoda i odvodnje. Sve je vezano uz ogroman dug koji postoji. Međutim, direktor, gospodin Štrkalj, mi je odgovorio da bi otkrivanje tih najvažnijih 20 dužnika značilo kršenje poslovne tajne. Dakle, mi imamo u poslovnim, odnosno financijskim izvješćima utvrđeno 18,4 milijuna ukupnih potraživanja vodovoda. Dakle, to mogu biti različiti dobavljači i slično. Od toga, iz bilance, imamo 4.215.890 eura spornih i sumnjivih dugova koje sama uprava priznaje da ih vjerojatno nikad neće naplatiti jer je dio njih, je li, u sudskim sporovima.

Od toga se u 2024. godini trajno otpisali 312.458 eura, ili ti 850 eura dnevno potraživanja ste otpisali u 2024. godini. U međuvremenu smo dobili poskupljenje vodne usluge. Stoga, moje normalno pitanje, koje se, na koje ja mogu dobiti odgovor, jer se mogu, ovaj, obratiti povjereniku za informiranje, je: zašto vodovod i odvodnja godinama kroz institut poslovne tajne štiti najveće dužnike vodovoda? Jer ovo isto pitanje sam ja postavljala dok sam bila vijećnica ovoga Gradskoga vijeća u sazivima u periodu od 2013. do 2021. godine, i uvijek se vukao taj dug. Međutim, za razliku od vas, u jednom od prošlih saziva Gradskog vijeća ja sam ipak dobila uvid u one najveće, ovaj, dužnike samoga vodovoda. I zbog toga ću ja zatražiti, prije nego što se obratim samome povjereniku, da mi dopustite taj uvid, a onda ću zaključiti da li je možda riječ o istim dužnicima koji svih ovih prethodnih godina generiraju tako golemi dug, a u međuvremenu se vode ovršni postupci u odnosu na obične građane koji će sad plaćati 60%, ovaj, skuplju cijenu. Stoga, poslovne tajne u demokratskome društvu, ako je riječ o komunalnom poduzeću koje pruža javnu uslugu, ne smiju biti poslovna tajna. Jer ako vodite sudske postupke, sudski postupci nisu tajni.

Pa sad, umjesto da ja trošim svoje vrijeme, ili zainteresirana javnost ili novinari, malo nam skratite put ili ću se obratiti povjereniku za informiranje. Dakle, poslovna tajna ne smije biti brana tome da ustanovimo tko je najveći broj dužnika koji generiraju najviši dug. Zahvaljujem. Hvala. Kolega Štrkalj, direktor vodovoda,će odgovoriti na vaše dodatno pitanje. Evo, dobro jutro svima. Što se tiče vašeg osvrta, dakle, ovako: mi smo trgovačko društvo koje je u suvlasništvu gotovo 21 grada i općina. To trgovačko društvo ima svoju skupštinu, ima svoj nadzorni odbor koji su, ne neki vid, nego jesu vid kontrole poslovanja i svega ostalog što ide uz to. Ja kao član uprave imam jedno ograničenje po Zakonu o trgovačkim društvima, da moram čuvati poslovnu tajnu.

A ovi podaci koje ste vi zatražili na prethodnom osvrtu jesu poslovna tajna. Tako da mene to priječi da vam ja to dajem javno, da bih zaštitio interese firme, ali i svoje, ovaj, interese kao odgovorne osobe unutar pravne osobe. Međutim, zbog transparentnosti svega, ja bih vas uputio da takve podatke zatražite putem skupštine, putem jednog grada ili općine koji u svakom slučaju ima pravo na to. Ja ću to rado, ovaj, objaviti, odnosno dostaviti, je li, uz ograničenje da sve ono što iz toga proizlazi, tim postupcima, taj grad i općina preuzima na sebe. Hvala.

Evo ga. S obzirom da je Grad Šibenik glavni udjeličar u trgovačkom društvu Vodovod i odvodnja, s preko 60% vlasništva, ovim putem ispred svih građana Grada Šibenika pozivam predsjednika skupštine, gospodina Burića, da ovaj vid problema riješi na način da izmijeni, ovaj, interni akt, odnosno da dade nalog direktoru da nam obznani koji bi to bili najveći dužnici, a onda možemo redoslijedom ići unatrag i utvrđivati da li je eventualno bilo otpisa potraživanja u odnosu na bilo kojeg od ovih glavnih dužnika koji su generirali dug, koji u ovom trenutku iznosi sveukupni dug gotovo 5 milijuna eura. Hvala vam. Hvala kolegici Ukić.

Sljedeći koji je imao prošli put zahtjev za pisani odgovor je cijenjeni kolega Kljajić, pa da li će se on osvrnuti na svoj osvrt? Nema. Kolega Martinović nije tu, pa on ima mogućnost pisanog osvrta. I na kraju, kolegica Maja Šintić, imate li vi osvrt? Izvolite. Poštovanje svima i sve vas lijepo pozdravljam. Na prošlom vijeću ja sam imala dva pitanja, a odgovoreno mi je samo na jedno pitanje. Naime, ja sam na prošlom vijeću postavila pitanje o tome hoće li se u nekom narednom periodu pristupiti izmjenama odluka vezano za poreze, budući da porez na nekretnine u Gradu Šibeniku nije zoniran. I to sam kontekstualizirala poskupljenjem komunalnih usluga i padom standarda građana i građanki Grada Šibenika. Na to pitanje nije mi odgovoreno dok sam na pitanje vezano uz nagradu za Grad sporta dobila odgovor i na njemu se zahvaljujem.

Hvala kolegice. Obzirom da, evo, i kod vas je bilo, ovaj, djelomični odgovor, je li, što preuzimamo na svoj način neki na svoj teret, je li, kao ovdje oni koji pripremaju ovu sjednicu, također je došlo do jednog propusta vezano za prošlu sjednicu i postavljen zahtjev za odgovor u pisanoj formi. Pa bih, evo, dao riječ kolegi Kovaču koji je, evo, ostao uskraćen u tome dijelu, pa je red da se obrati. Izvolite.

Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve nazočne. Ja sam, dakle, 19. prosinca, sutra će biti 3 mjeseca, postavio pitanje vezano uz zahtjev da se u pisanoj formi i meni i svim drugim zainteresiranim vijećnicima dostavi podatak o imenima i prezimenima korisnika gradskih stanova, kao i o pravnoj osnovi po kojoj ti pojedinci koriste gradske stanove. Do dana današnjeg ja nisam dobio nikakav odgovor. Ta praksa je, po meni, jednostavno nedopustiva. Ovo je moj četvrti mandat u Gradskom vijeću. Prva dva su bila davno, 1993. pa do 2001. godine. Ja nisam ovdje jedini svjedok. Predsjednik vijeća je tada bio gospodin Jakov Terzanović. Bit ću slobodan reći da je tada HDZ bio i ideološki i metodološki puno rigidniji nego danas. Takvi se slučajevi nisu događali. Ja mogu zaključiti da se ovo dogodilo iz dva razloga. Dakle, prvi razlog je, ha, neuvažavanje digniteta i legitimiteta gradskog vijećnika, pogotovo oporbenih gradskih vijećnika koji ne trebaju, zapravo, vama.

Vi imate apsolutnu većinu u Gradskom vijeću. Međutim, tu se radi i o kršenju poslovničkih, odnosno zakonskih, zakonskih odredaba, što je, po mojem mišljenju, nedopustivo. Na kraju, ispada da smo mi ovdje oporbeni vijećnici, neće mi kolege zamjeriti, nekakvi korisni idioti koji dolaz- svojim dolaskom na ove sjednice svaka 3 mjeseca učvršćujemo jedan dojam o vašoj transparentnosti, demokratičnosti i otvorenosti. Drugi razlog je što

se možda vama ne sviđa ta mogućnost da ovi podaci dođu do javnosti. Poznata je već višegodišnja praksa, ne kažem da je tih slučajeva bilo previše, da se junior partnerima, dakle onima koji su dizanjem ruku omogućili i omogućavali HDZ-u većinu u ovome predstavničkom tijelu, da se njima vlast revanširala na način da ih je zapošljavala u gradskim institucijama. Mislim da velika većina nas ovdje zna o čemu, o čemu ja poprilično govorim. Pa onda, možda ne bi bilo čudo, neka mi Bog oprosti ako griješim, da se netko od takvih obreo i u ulozi korisnika gradskih stanova. U svakom slučaju, duboko sam razočaran činjenicom da se na ovakav način tretira gradskog vijećnika. Nije bitno što sam u ovom slučaju to ja, ali držim da je prešućivanje šutnje administracije kod pitanja vezanog uz raspolaganje vrijednom gradskom imovinom, mislim da se radi o 112 stanova, da je to jednostavno praksa koju moramo, koju moramo izbaciti iz upotrebe.

Hvala lijepa. Hvala kolega Kovač. Evo, ulazim u vaš prigovor. Pogledu toga što stvarno nije, ovaj, dostavljen vama taj odgovor, ali ne bi se stekao dojam da je to sada opća poplava takvih neodgovora na vijećnička pitanja. To je, evo, usudio bih se reći, gotovo usamljen slučaj u tome dijelu. Ali, evo, zamolio bih kolegu, ovaj, Galića da, evo, dopuni u tome dijelu. Evo, ja se ispričavam vijećniku. Dakle, ovo je čisti propust moje službe koja jednostavno je previdjela, ovaj, ovo pitanje. Ja inače potpisujem sva vijećnička pitanja, prosljeđujem nadležnim odjelima, a oni mi dostavljaju odgovore. U ovoj situaciji, evo, nije mi apsolutno bila namjera da sad jedino vaše pitanje ne proslijedim nadležnom upravnom odjelu za gospodarenje gradskom imovinom, već jednostavno se dogodio previd, propust moje službe.

Ja se ispričavam i ovaj odgovor ćemo vam priskrbiti za, evo, u, ne do sljedeće sjednice, nego u kraćem roku. Evo, ispričavam se. Evo, tako da smo sklonili takve sumnje da se eventualno nešto radi kao namjera. Jasno da nije bilo nekakve namjere u tome dijelu. Možemo, kolege, s ovim smo zaključili vijećničke odgovore na vijećnička pitanja, ali idemo na klasična vijećnička pitanja. Prvi po redu idu klubovi vijećnika. Za prva se javlja kolegica Šintić u ime kluba kojeg ona zastupa. Izvolite, jedno pitanje ili prijedlog. Još jednom, dobro jutro svima.

I prije nego počnem, zahvalit ću što imamo sjednicu s korektnim brojem točaka dnevnog reda, kako bismo mogli zapravo dugotrajno i plodonosno raspravljati o svakoj. Moje pitanje kluba odnosi se na dokumentaciju o javnoj nabavi za zgradu kazališta. Prva procjena troškova bila je 1.090.000 eura. Onda je prva ponuda bila 1.300.000 eura. Nakon toga su slijedile tri izmjene ugovora u tom postupku, naime nepredviđenih radova, a posljednjom izmjenom vrijednost nabave narasla je na 1,6 milijuna bez PDV-a ili 2.309.000 eura s PDV-om. Krajem 2025. u medijskim objavama se objašnjavalo kako je to poraslo jer se morao obnoviti krov koji je, prema riječima ravnatelja za portal 3, prokišnjavao na 72 mjesta. Ono što zbunjuje javnost, ali i mene, je zbog čega se grad sjetio da kazalište ima krov koji prokišnjava na 72 mjesta tek naknadno, što je javnu nabavu poskupilo. Tim više što je iz dokumentacije o javnoj nabavi vidljivo da je Grad Šibenik od konzervatora 2020. zatražio smjernice koje uključuju obnovu krova. Tim više što iole logična energetska obnova bilo čega treba, primjerice, krenuti od krova koji prokišnjava, jer, budimo realni, energetska obnova uz krov koji prokišnjava naprosto nije energetska obnova. Nadalje, postavljam logično pitanje: bi li javna nabava i njen ishod izgledala drugačije da su na nabavi traženi radovi koji uključuju krov, i bi li cijena krova na tako provedenoj javnoj nabavi na kraju bila takva? Na kraju krajeva, naš grad planira proračune na, recimo, 100 ili 120 milijuna eura, izvrši ih 77 ili vidjet ćemo koliko, a javne nabave planiramo na milijun, a završimo na 1,6 ili 2,3 s PDV-om. Evo, to su neka moja pitanja u ime kluba vijećnika. Hvala. Hvala. Na ovo vijećničko pitanje odgovor će dati kolega Bilić, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Izvolite. Dobar dan svima. Sve vas redom i čašu pozdravljam kako dolikuje. U pravu ste s ciframa o kojima govorite. Meni je isto to bilo nejasno kada je došao projekt energetske obnove koji smo prijavili u suradnji s Gradskim uredom za gospodarstvo na fond, i onda u sklopu toga fonda obnavlja se sve, ali energetska obnova ne podržava, odnosno ne može proći ili kako se to stručno terminski kaže, recimo, krov. Oni to ne financiraju. Oni, recimo, ne financiraju izolaciju, a zbog naše pozicije gdje su, recimo, sanitarni čvorovi, oni, recimo, to ne financiraju. Ne financiraju X.

Ja ću vam taksativno to sad, ne znam sve iz glave, taksativno vam to dostaviti, pa ćete vidjeti tu jednu razliku koja je isto meni, recimo, osobno, kao nekome tko je završio jednu drugu vrstu škole, nego ekonomiju, pravo ili građevinu, je bilo nejasno kako, zašto to ne ulazi u prihvatljive troškove, ako se to tako stručno kaže, pa je grad jednostavno morao uletjeti, nazovimo to tako, i pokriti taj, taj dio obnove. Inače, što se tiče došlo je naknadno zato što su došle potrebe takve da nema logike raditi obnovu energetskog kazališta, a ne energetsku obnovu kazališta, ne rješavati, ne rješavati krov. Cifre nisu male.

Cifre su inače znatno manje nego zadnja situacija, recimo, nekih 130.000 eura manje. Mi nismo prihvatili neke određene stvari koje su izvođači tražili. Inače, sama energetska obnova, ona je samo završena u ovome dijelu. Iz naše perspektive, poštovana vijećnice i ostali, ostali koji imaju potrebu to znati, ona je završena samo u ovome dijelu, ajmo reći, vanjske ovojnice. Dakle, mi smo zaustavili unutarnje propadanje kazališta, a cijena unutarnjih radova, restauratorskih, konzervatorskih i svega, bojim se da po ovoj neki najavno daleko, daleko premašuje ove cifre koje su sad bile u planu. Kad će to doći, kojim tempom, to je trenutno, čini mi se, na nešto dužem, dužem štapu.

Evo, hvala. Hvala kolegi Bili ću. Prelazimo na daljnja pitanja klubova vijećnika. Ispred kluba vijećnika HDZ-a i partnera, kolegica Badžim, izvolite. Zahvaljujem, predsjedniče. Dobar dan svim nazočnim na ovoj našoj današnjoj sjednici Gradskog vijeća. Pitanje u ime kluba vijećnika odnosilo bi se na temu rekonstrukcije raskrižja Jadranske magistrale i ulice Verimira Škorpika, odnosno takozvani rotor Ražine, za koji znamo da je krajem 2025. građevinski, koliko to je izgledalo, bio završen, međutim do danas nije dobio uporabnu dozvolu. Naravno, u saznanju smo da je razlog tome u stvari imovinskopravni spor između Hrvatskih cesta, koji su investitori, i Hrvatskog auto kluba, koji je vlasnik spornog dijela čestice. U naravi, radi se o dijelu nogostupa. Pa, s obzirom, evo, na ovaj protek vremena, već smo u ožujku, a naznaka je i laganog početka priprema za turističku zonu, sezonu, bilo bi od interesa da saznamo imate li konkretne informacije u kojoj fazi je rješavanje ovog imovinskopravnog spora, odnosno kad se očekuje dobivanje uporabne dozvole, kako bi ovaj rotor i nadvožnjak, koji u stvari, ovo drugo je u funkciji, jedino nadvožnjak još nije, kako bi u stvari se dobila uporabna dozvola i kako bi u cijelosti se uspostavio promet i stavio u funkciju. Zahvaljujem. Hvala kolegici Badžim.

Odgovor će dati magistra Mileta, zamjenik gradonačelnika. Dakle, evo, dobar dan svima. Grad Šibenik u suradnji s Hrvatskim cestama, koje upravljaju Državnom cestom D8, odnosno Jadranskom magistralom, već kroz godine rješava sve ove glavne ulaze u Šibenik. Tako smo riješili čvor Meterize, čvor Okići, pri kraju je, evo, sad u samom finišu čvor Mandalina, a ja očekujem vrlo brzo da krene natječaj za rekonstrukciju čvora Njivice 1-2, tamo smjer ulaza iz Vodica, odnosno samim Njivicama. Što se tiče ovoga čvora Mandalina, čvora Mandalina, danas je zakazan tehnički pregled, što znači da bi, po mojoj procjeni, u prvom tjednu travnja mogao biti pušten u promet i sam nadvožnjak. Naime, dobro ste rekli, bio je u pitanju jedan pravni spor, odnosno nisu riješeni imovinskopravni odnosi na jednom vrlo malom dijelu, de facto 10, 15 metara nogostupa. Međutim, kako naši zakoni ne poznaju parcijalne dijelove puštanja u rad ili, ili samih dozvola, tako je trebalo, odnosno treba pričekati uporabnu dozvolu. Zašto, neki znaju pitati zašto je u parteru pušten promet, pa taj promet je već i prije bio u samom parteru, a ovaj, za ovaj objekt netko bi trebao potpisati puštanje u rad, ali definitivno nitko ne želi to potpisati dok nema svu dokumentaciju, odnosno nema samu uporabnu dozvolu. Inače, pojavljuje se i pitanje je li zašto se krenulo u radove, a nisu riješeni svi imovinskopravni odnosi. Pa, vrlo jednostavno, dakle, bolje da smo došli sad pred kraj samih radova, odnosno pred puštanje u rad, nego da smo tek sad počeli javnu nabavu ili pak izvođenje samih radova.

Evo, to vam je odgovor na samo pitanje. Inače, ovo, kažite. Mogu odgovoriti ako ima dodatno pitanje, nije problem. Uglavnom, to vam je odgovor. Ovo nije prvi put da radovi počinju, a da nisu riješeni svi imovinskopravni odnosi. Jednostavno, u interesu je samih građana da čim prije dobiju jednu ovako respektabilnu rekonstrukciju, sigurnu. Što više, ova raskrižja u dva nivoa su prometno najbolje, najkvalitetnije rješenje koje neki grad može dobiti. Hvala lijepo. Hvala kolegi Mileti. Prelazimo na vijećnička pitanja pojedinačna. Prva se za riječ javlja kolegica Šintić. Izvolite. Ovako. Krajem ove godine planirano je raspisivanje natječaja za Centar za mlade u Šibeniku. Projekt je to koji se jako dugo zagovara, očekuje i konačno približava fazi realizacije sredstvima ITU mehanizma, i zapravo cijeli grad ima zašto se tome veseliti. Cijeli proces do sada bio je visoko participativan, od uključivanja javnosti, dionika u izradu idejnog rješenja, preko projekta kojim se analiziralo potrebe mladih, do smjernica za uspostavljanje sudioničkog upravljanja. Izuzetno demokratski i pohvalno.

Novije informacije koje možemo čuti zabrinjavaju jer se od dobre prakse odustaje, ali i konačan izgled i funkcija Centra za mlade izgleda da će na neki način napustiti značajni dio idejnog projekta, potpuno eliminirati sportske rekreacijske sadržaje u jednoj od dviju zgrada te na vanjskim površinama. Unatoč tome što je logika projekta spajala različite interese mladih u koherentno rješenje za zadovoljavanje njihovih potreba, mi sad zapravo dolazimo u situaciju da intervencije brišu tu logiku i da to postaje kulturni centar ili još jedna pozornica. U ugovoru s projektantom glavnog izvedbenog projekta koji je potpisan stoji kako bitne izmjene ugovora koje uključuju projektni zadatak koji se temelji na idejnom rješenju, odnosno projektu, podliježu članku 321 Zakona o javnoj nabavi. Moje pitanje je jesu li od strane grada ili projektanta koji je ugovore potpisao tražene izmjene idejnog projekta i može li se to smatrati malim izmjenama u smislu članaka 315 do 320 Zakona o javnoj nabavi, ili bi mogli reći da se radi o značajnoj izmjeni sukladno članku 321 Zakona o javnoj nabavi, što je javnu nabavu trebalo praktički vratiti na sam početak. Dakle, na temelju koje pravne osnove ove izmjene ne predstavljaju značajnu izmjenu ugovora i na koji način je odlučeno da ove izmjene ne utječu na tržišno natjecanje i na jednak tretman ponuditelja, jer se ne radi o doradi projekta, nego o odstupanju od osnovnog ugovorenog koncepta, i to treba sagledati s aspekta zakonitosti, osim što treba sagledati s aspekta zapravo napuštanja cijelog jednog procesa. Moje drugo pitanje odnosi se na situaciju u šibenskom skloništu za napuštene životinje Aseko, koji je koncesionar za šibensko i brojna druga područja. Utvrđene su brojne nepravilnosti, izdane su mjere od strane grada za njihovo otklanjanje. Slijedi nam uskoro novi period koncesioniranja te u tom smislu postavljam pitanje oko toga koje su nove predviđene mjere osiguranja od strane grada Šibenika za naredno razdoblje.

Planira li se uspostava mehanizama za kontrolu ugovora, bilo podnošenjem određenih izvješća o dobrobiti i zdravstvenom stanju životinja koje su tamo na skrbi, bilo skraćivanjem vremenskog perioda ugovora ili jasnijim preciziranjem odredbi kojima se uspostavlja radno vrijeme u popodnevnim satima i mogućnost volontiranja u skloništu, za što je temelj pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje. Ovdje ću napraviti kratku digresiju i samoću podsjetiti da osnivačice privatnih vrtića, koje su u prethodnom razdoblju više puta prozivane od strane gradske uprave za ekstra profitiranje nad javnim interesom, čije su ustanove pravni subjekti koji dobit mogu ulagati u razvoj djelatnosti i samo u tu svrhu, one su obvezne podnositi različite oblike detaljnog izvještavanja za svako dijete koje grad subvencionira. S druge strane, grad plaća na isti način jednu od najvećih cijena za skrb o životinjama skloništu Aseko, a kontrole do incidenta od prije par mjeseci gotovo da nije bilo. Dakle, planiramo li to promijeniti i planira li grad, kao i u slučaju dječjih vrtića, izgraditi ili sudjelovati u izgradnji županijskog ili gradskog skloništa za životinje? Također, molim pisani odgovor za ovo pitanje. Odgovorit će gospodin gradonačelnik dr. Željko Urić. Poštovane vijećnice i vijećnici, evo, prije nego što odgovorim gospođi Maji Šintić, ja bih joj čestitao na odabiru, mislim da se zove Upravni odbor platforme Možemo. Meni je uvijek drago kada će se šibenska riječ čuti u nekoj političkoj priči na razini države, odnosno na nacionalnoj razini. Što se tiče Centra za mlade, dakle, ništa se s Centrom mlade neće dešavati što će bitno mijenjati koncept. To će ostati koncept koji će biti na usluzi nizu udruga, nizu organiziranog zbivanja i događanja mladih ljudi. Naravno da svaki projekt podliježe određenim promjenama, ali onim promjenama koje su nužne.

Između ostalog, činjenica jeste da mi ne radimo novi objekt, nego da se radi o rekonstrukciji postojećeg objekta. Činjenica je da određena struka, dakle, u konkretnom slučaju statičari, imaju bitnog utjecaja na način na koji će se nešto projektirati, pogotovo izvoditi, i od nijednog koncepta se neće odustati. Ono što je u svemu tome interesantno je spoznaja kako je ulica već godinama raspolagala tim prostorom. U kuloarima se pričalo o udrugama, pojedincima koji su crtali, pisali nekakve svoje ambicije, ne koordinirajući to ni s vlasnikom niti s onim tko će to, uvjetno rečeno, voditi, odnosno s gradom Šibenikom. Koncept Centra za mlade je zadan, on se u bitnom neće uopće promijeniti, pa između ostalog inkorporirat će se i penjački sportovi, odnosno penjačke stijene unutar onih gabarita koji su to mogući. Dakle, sve ono što je osnov Centra za mlade bit će napravljeno i završeno. Jedina promjena koja je nastala je nastala sa skate parkom, a govorimo o okolišu samog Centra za mlade, iz vrlo jednostavnog razloga, jer gradnjom veteranskog centra i uopće građevinskim aktivnostima na tom području, kvadratura koja je ostala za tu namjenu je bila premala, ali s klubom, odnosno s mladim ljudima koji se bave tim sportom, iznađeno je novo rješenje, odnosno određena je nova lokacija s kojom su oni prezadovoljni. Dakle, zaključak je: nikakvih velikih bitnih promjena u konceptu Centra za mlade neće biti.

Svašta ja čujem, pa evo, moram reći iskreno da sam jutros čuo prije dolaska na gradsko vijeće da se tamo gradit će se kuhinja i 200 ležajeva i tako dalje. Sve to su priče ulice, od tog koncepta ništa. Dakle, osnovni koncept Centra za mlade ostaje nepromijenjen. Što se tiče, odgovorit ćemo pismeno, ali azila za životinje, dakle, tu je ili za kućne ljubimce, tu je stav vrlo jasan. Ja ću inzistirati da se do kraja ispune svi oni uvjeti koje je zadala ili veterinarska inspekcija ili bilo koja druga inspekcija na Aseku, odnosno u industrijskoj zoni Podi, i grad će to sasvim sigurno odraditi.

Međutim, ja bih proširio temu, a ne znam odgovor. Za mene je prava tema, Šibenik ima to organizirano kako ima, s koncesionarom, ali postavljam pitanje: što rade naši susjedi? Dakle, nigdje nemate ozbiljnog organiziranog zbrinjavanja životinja. Nažalost, to su najčešće psi i kućni ljubimci. Ja ih imam dva. Ovaj zadnji, samo da kažem, moj osjećaj prema tome je 16 godina, kupujemo pelenice, ali nismo se odlučili ni za eutanaziju niti prenošenje brige za nekog drugog. Dakle, moj osobni stav prema tome je potpuno jasan. Ali ponavljam, otvoreni smo za kritike, otvoreni smo za korekcije, otvoreni smo za bilo kakvu konstruktivnu sugestiju, ali tema je puno šira i puno veća odgovornost leži na mnogim drugima, a ne na nama u gradu Šibeniku. Hvala. Sljedeći tko se javio za riječ je kolega Slavica. Izvolite.

Prije svega, pozdrav svima prisutnima. Nedavnim povećanjem cijene vode za oko 62% izvršen je popriličan udar na džep stanovnika Šibenika. No, građane koji žive u stambenim zgradama muči i to zašto vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik i dalje zahtijeva 100% suglasnosti svih suvlasnika za uvođenje obračuna potrošnje prema pojedinačnim vodomjerima u stambenim zgradama. U praksu je takva suglasnost vrlo teško prikupiti jer se odnosi na suvlasnika, jer se odnosi suvlasnika često složeni. Dio vlasnika nije fizički prisutan, a razne administrativne situacije dodatno otežavaju cijeli postupak. Zbog toga u mnogim zgradama odgovorni stanari i dalje kroz zajednički račun plaćaju gubitke nastale zbog nebrige pojedinih suvlasnika curenjem instalacija, neispravnim vodokotlićima i slično. Primjerice, samo jedan neispravan vodokotlić može ispustiti do 10 kubika vode, što prema važećem cjeniku iznosi oko 30 eura dodatnog troška koji se zatim dijeli na sve stanare. Stoga pitam zašto se ne razmotri razumniji prag suglasnosti, primjerice većina suvlasnika prema udjelu u kvadraturi više od 50%, što je standard za mnoge druge odluke u suvlasništvu i praksa u brojnim gradovima.

Time bi se građanima omogućilo da dugoročno plaćaju vodu prema stvarnoj svojoj potrošnji, potaknulo bi se održanje instalacija i smanjilo nepotrebno rasipanje vode, u skladu s načelom"plati koliko koristiš". Napominjem da bi stanari koji ne žele pojedinačna mjerila i dalje mogli ostati na zajedničkom obračunu, dok bi ostalima bilo omogućeno plaćanjem prema vlastitoj potrošnji, bez štete za vodovod, a uz pozitivan učinak na pravednost i ekologiju. Moje drugo pitanje: imamo priliku vidjeti da se u Šibensko-kninskoj županiji grade novi domovi za starije osobe, primjerice Centar za starije osobe u Drnišu i planirani Centar za pružanje socijalnih usluga u Biskupiji. Pitam zašto grad Šibenik usprkos ogromnim listama čekanja za smještaj u staračke domove još uvijek nije pokrenuo izgradnju novog doma niti iskoristio dostupna državna i europska sredstva koja se koriste u drugim sredinama u županiji. Posebno podsjećam da je gradonačelnik još 2013. godine najavljivao izgradnju doma za starije, no otad taj projekt nije realiziran niti je s njim ništa započeto. Te me zanima zašto se ništa po tom pitanju u ovih 13 godina nije napravilo.

Jer se u takvoj situaciji stječe dojam da gradonačelnik od problema šibenskih umirovljenika pere ruke poput Poncija Pilata, dok liste čekanja i dalje rastu. Ne treba ni napominjati da je Šibensko-kninska županija, prema dostupnim podacima, ima najstarije stanovništvo u cijeloj Republici Hrvatskoj, te je izgradnja staračkih domova trebala biti prioritet svih jedinica lokalne samouprave u Šibensko-kninskoj županiji. Zanima me kada grad Šibenik planira pokrenuti projekt izgradnje novog doma za starije u Šibeniku te koje konkretne korake namjerava poduzeti da se ovaj problem konačno počne rješavati. Hvala. Hvala.

Prvi će odgovoriti kolega Štrkalj. Izvolite. Evo, još jednom, dobar dan. Ovo pitanje što ste postavili, dakle, to je regulirano Zakonom o vodama, Zakonom o vodenim uslugama i našim općim uvjetima. Dakle, i podredno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na suvlasnicima zgrade u tim slučajevima da se dogovore o načinu naplate i obračuna cijene vodne usluge. Kod nas je to slučaj da imamo, kad su u pitanju nove zgrade, one se projektiraju i grade na način da svaka uporabna cjelina ima svoj sat, svoje mjerilo, i tu u pravilu nema problema. Međutim, tamo gdje imamo stanare gdje se ne mogu sami dogovoriti, ovaj naš pravilnik, odnosno opći uvjeti poslovanja i svi zakoni ne dopuštaju tako.

U slučaju da se oni dogovore, gdje imamo i takvih slučajeva, onda obračun ide na način, ako to tehničke mogućnosti dozvoljavaju, da se ugradi vodomjer za svaku uporabnu cjelinu i na taj način se obračunava cijena vode, odnosno računi za isporučenu vodu. Hvala. Hvala kolegi Štrkalju. Na drugo pitanje odgovorit će gradonačelnik dr. Burić. Evo, možemo konstatirati da je vijećnik zatražio za ovo prvo pitanje i pisani odgovor na isto. Što se tiče brige za starije i nemoćne, dakle, grad Šibenik je odavno definirao način zbrinjavanja i brige za starije i nemoćne. Naravno, neću ulaziti u polemiku tko je osnivač domova za starije i nemoćne, kakav je način i organizacija upravljanja, subvencioniranja, ali neovisno o tome, činjenica je da je prije desetak dana, prilikom posjete premijera Plenkovića i velikog dijela Vlade Republike Hrvatske gradu i županiji, ne prihvaćen, nego konkretno odrađene dvije krupne stvari.

U prvom redu, dakle, to je projekt gradnje nove bolnice koja je sada potpuno etablirana, uvrštena u program Vlade, izdefinirana su sredstva i način gradnje na tom, ja bih rekao, presudnom infrastrukturnom, ali i gospodarskom i socijalnom projektu grada Šibenika. Drugo, i nije to namjera da to obrazlažem i o tome govorim, je područje sadašnje bolnice. Dakle, mi se nalazimo koja se nalazi u centru grada, koja se nalazi na velikoj površini, koja ima niz paviljonskih zgrada. Koncept koji je prihvaćen od strane premijera i koji će ići u realizaciju i rezultat je i potpisa o gradnji nove bolnice od strane ministarstva i svih ostalih, a to je sudbina postojeće lokacije. Moj prijedlog je bio, i moram reći da sam izrazito zadovoljan što je prihvaćen, da postojeća bolnica ide i ostaje bolnica, ali da se na toj lokaciji učini, prilagodi akutna bolnica prvoj ozbiljnoj velikoj bolnici palijativne skrbi za cijelu južnu Hrvatsku. S obzirom da se radi o paviljonskim zgradama, da se dio zgrada koje su samostalne cjeline prenamijeni za domove za starije i nemoćne, i to na način da će uglavnom biti popunjeni kapaciteti za one starije i nemoćne naše sugrađane, a i šire, koji su usko vezani za ili učestalo vezani za medicinsku skrb. Da se u tom konceptu sadašnji Cvjetni dom ozbiljnom rekonstrukcijom prilagodi za starije i nemoćne koji su pokretni, a dio apartmanskog smještaja. A da se dom koji je bio studentski dom na Šubićevcu, koji je prije otprilike dvije, tri godine prodan županiji, ja sam to nazvao vrtić za starije, jer tu je kapacitet 55 kreveta, tu postoji kuhinja, da se kroz tu kuhinju i kapacitete kuhinje u Cvjetnom domu osigura kuhanje i dostava hrane za obitelji koje ostaju, odnosno za starije i nemoćne koji ostaju u obiteljima, ali nisu u stanju skrbiti na način da osiguravaju dnevne potrebe za namirnicama, kuhanje i sve ostalo.

Na to je nadograđen projekt SIDLER kartice, a kapacitet od 55 kreveta da bude u varijanti u kojoj će obitelji moći, uvjetno rečeno, zakupiti ili organizirati smještaj za člana svoje obitelji na 5, 15, 50 dana, ovisi kako se dogovorimo. Dakle, govorimo o onim životnim okolnostima u kojima imate starije i nemoćne obitelji, imate, pa neka to bude godišnji odmor, neka to bude skijanje, ali ne može to obitelj priuštiti, ne može obitelj to zajedno odraditi, jer jednostavno nema tko preuzeti brigu. Tu bi i na taj način bio organiziran smještaj u objektu na Šubićevcu.

Investicija minimalna, prilagodba i organizacija moguća odmah. Ono što trebamo zaštititi, između ostalog, gradnjom nove bolnice je i postojeća lokacija. Ne smijemo dozvoliti da se iseljavanjem i napuštanjem tog prostora, taj prostor ostaje u prvom redu dugogodišnje zapušten, bez brige, jer će biti devastiran, a ponajmanje da bude plijen onih koji bi željeli tu investirati, komercijalizirati. Dakle, ja u ovom trenutku usko povezujem gradnju nove bolnice, koja je sad gotova stvar, sa sudbinom postojeće lokacije. Nadalje, zgradu poliklinike, koja je uz rub ulice Matije Gupca, a to potvrđuje i gradnja Zavoda za javno zdravstvo. Ja sam bio ravnatelj kada je odlučeno da nekadašnja zgrada starog infektivnog odjela se prepusti Zavodu za javno zdravstvo s pripadajućom parcelom, upravo zato da se tu napravi suvremeni, moderni Zavod za javno zdravstvo, jer se nalazi na sjevernom rubu lokacije, povezan i usko funkcionalno s ulicom Matije Gupca, koja je u međuvremenu dobila suvremeni spoj na D8, odnosno s čvorom Rokić. Zgradu poliklinike bi trebao preuzeti Dom zdravlja, a napustiti neuvjetnu zgradu na sadašnjoj lokaciji, jer vi ste svjedoci da gradnjom novog vatrogasnog doma, koji će biti gotov u proljeće 2028., uklanja se postojeći vatrogasni dom i ide se u potpuno drugačiju organizaciju na tom dijelu grada, a onda i sama zgrada Doma zdravlja je neuvjetna. S time bi dobili činjenicu da bi se konačno u sustavu zdravstva laboratorij primarne zdravstvene zaštite mogao zadržati u poliklinici, dakle u uskom centru grada, da bi niz koncesionara primarne zdravstvene zaštite koji se sada nalaze u najamnom odnosu, uglavnom kod privatnih vlasnika, mogli svoje ambulante napustiti s postojećih lokacija, kao što je nekadašnja zgrada Slobodne plovidbe, kao što je Crveni neboder. Sve su to prostori koji su u tuđem vlasništvu.

Naravno, živimo u društvu u kojem svaki vlasnik svoj prostor želi komercijalizirati. Na taj način bi se organizirao moderni Dom zdravlja koji bi imao i radiološku dijagnostiku, imao bi i laboratorijsku dijagnostiku, oralnoj kirurgiji bi se omogućilo konačno da razvije sve svoje kapacitete, ulaganja su minimalna. I na kraju, zaključak. Ovakav koncept koji je ponudio grad Šibenik i koji je sada krenuo u realizaciju daje efekt na području Dalmacije ne gradnjom nove bolnice Šibenik, nego efekt gradnje još jedne akutne bolnice. Zašto? Zato što bi s ovim konceptom otprilike 30% kapaciteta svih akutnih bolnica, govorimo o Zadru, Šibeniku, Splitu i Kninu, oslobodilo se, jer otprilike 30% kapaciteta u akutnim bolnicama zauzimaju upravo kronični pacijenti, upravo oni pacijenti koji ne mogu na drugačiji način biti zbrinuti, nego praktički, ružno možda zvuči, zauzimaju krevet akutnim bolesnicima. Dakle, to je koncept koji uopće neću govoriti da je Šibenik zaslužio novu bolnicu, jer jedna je činjenica da je bolnica Šibenik najstarija akutna bolnica u Republici Hrvatskoj. Kad govorimo o starosti, govorimo o starosti zgrada u kojima ona boravi. Da je ona paviljonskog tipa, što je nedopustivo standardu u Europi u 21.

stoljeću, i da je ona u zgradama iz 1892., dakle granica 19. i 20. stoljeća, a imate odluku nakon petrinjskog i zagrebačkog potresa da javne ustanove ne smiju biti u zgradama koje statički nisu osigurane. To je koncept koji smo mi ponudili, koncept koji ne traži velika ulaganja, koncept koji traži samo reorganizaciju. Način financiranja skrbi za starije i nemoćne je onakav kakav je u ovom trenutku, a ovo o čemu mi pričamo nije tako daleko. Dakle, plan je 2032. da je nova bolnica u potpunoj funkciji. Ako to izračunamo, da smo već sada duboko zagazili u 2026., onda govorimo o nečemu što je vrlo dohvatljivo i vrlo konkretno. Hvala gospodinu gradonačelniku. Idemo na sljedećeg vijećnika s pitanjem. To je kolega Kuvač. Izvolite.

Dobro jutro. Evo, bit ću kratak. Sve vas pozdravljam. Moje prvo pitanje je u vezi uređenja trga na Vanjskome. Dakle, gradonačelnik može odgovoriti, njegov zamjenik. Kada se očekuje završetak radova? Istoga, na službenim stranicama grada Šibenika kao rok završetka radova je predviđen 1. 4., 1. travnja ove godine. Mislim, sumnja da će to biti sve iz razloga jer je izvođač radova tvrtka Minigradnja, a o kakvoj se tvrtki radi, najbolje ste mogli pitati svog kolegu, gospodina Paška Đelaliju, ravnatelja Lučke uprave Šibenik. Jučer je, samo da napomenem usput, na gradilištu bio jedan radnik koji je rušio postojeće, nešto što je napravljeno zato što je pogrešno napravljeno. Drugo moje pitanje odnosi se na Dolac, dakle na prošloj sjednici županijske skupštine, ravnateljica županijske Lučke uprave je rekla da očekuje završetak, odnosno početak realizacije toga projekta krajem ove godine, pa eto, samoću pitati gradonačelnika i njegovog zamjenika da li se slaže s istom, a sve budući, jelte, da imaju takozvanu, kako oni nazivaju, svoju vertikalu vlasti. Hvala.

Hvala gospodinu gradonačelniku. Odgovor na vijećnička pitanja. Pa ja bih se u principu složio s sve što je gospodin Kuvač rekao. Dakle, javna nabava je takva kakva je, mi je moramo poštovati. U sklopu javne nabave, naravno da ću ja riječ i pročitati Neni Dulibić koji vodi taj projekt, je izabran izvođač koji je izabran. Naravno da pratimo i znamo u dub detalje što se dešava s putničkim terminalom na gatu Vrulje. Shodno tome, Madlena je tu, jer ne vidim je. A tu je. Ona će reći detalje. Mi smo sve one, uvjetno rečeno, skupe radove koji ulaze nakon što se završe grubi radovi betoniziranja, potpisali ugovore s podizvođačom i izvukli iz osnovnog ugovora. Ono što je cilj je da cijeli projekt bude završen u mjesecu travnju, dakle prije turističke sezone, i usprkos svim problemima koji su točni, kako što ih je naveo gospodin Kuvač, ali ne ulazimo u poslovanje privatnih tvrtki, neće doći do, ne daj Bože, nedovršavanja tog projekta, jer to ugrožava egzistenciju niza obitelji koje imaju tu ugostiteljske i neku drugu uslužnu djelatnost.

Ponavljam, upravo zato što smo pratili, koordinirali situaciju na svim gradilištima u kojem je isti izvođač i pod ugovorima veliki dio problema prevenirali i riješili. Madlena, ako imate što reći, nadopuniti. Hvala. Kolegica Dulibić-Roša, izvolite. Dobar dan. Lijepi pozdrav. Pa gradonačelnik je uglavnom, mislim, odgovorio na vaše pitanje. Dakle, pokušali smo napraviti sve što je najbolje u našoj mogućnosti. Sklopili smo cesijske ugovore s nekoliko podizvođača, baš kako bi ubrzali situaciju i kako bi omogućili završetak radova. Koji je zasad, kao što ste rekli, ugovor je bio potpisan 1. 4., a već imamo aneks na 30. travnja.

Nadamo se u tom periodu da će se obaviti ovi poslovi. Bude li, mislim, i kad se radi na otvorenom, postoje, osim nekih subjektivnih problema, postoje naravno i objektivne poteškoće, u puno kiše i tako dalje, pa to je uvijek teško reći za sve radove koji su na otvorenom. Ne znam je li vas još nešto drugo. Hvala. Hvala. Ako nemamo daljnjih govornika po ovome, imamo sljedećeg postavljača pitanja. Kolegica Tolazin. Da, gradonačelnik se javio. Menaće odmah stati s moje desne strane. Dakle, Dolac, županijska Lučka uprava, naravno da je grad izravno uključen u cijelu priču. Unutar granice pomorskog dobra i investicije u nadležnosti županijske Lučke uprave, ono ostalo je grad.

Onoliko koliko smo mi u gradu informirani i partneri u cijelom projektu, projekt se zaista u ovom trenutku ozbiljno zahuktao i plan je da radovi počnu u jesen ove godine. Ja to priželjkujem. Radi se o vrlo velikom, kompleksnom projektu. Suradnja konzervatora i razlog je upravo što su konzervatori naknadno postavili nekakve druge uvjete, počevši od tenda, načina na koji će se štititi od sunca, ali činjenica jeste da je to nešto što se conditio sine qua non, dakle jednostavno nešto što se mora napraviti, jer situacija u Dolcu je zaista tragična, pa ona čak i ugrožava i sigurnost određenih ljudi koji tu rade, žive i borave. Drugo, što mi smo već počeli razgovore s Ministarstvom kulture i želimo na tu cijelu priču vezati i problem kvartira i način obnove kvartira, bez obzira što se radi o privatnim objektima, ali se radi o kulturnom dobru grada Šibenika. Kad sročite samo dvije činjenice, da je to privatno vlasništvo, da su to uglavnom ljudi koji nemaju materijalnih mogućnosti da bi sami sanirali tu cijelu priču. S druge strane, u kontekstu najstarijeg dijela Šibenika, kulturološkog značaja i prepoznatljivosti samoga grada, pokušavamo iznaći rješenje u kojima bi došlo do rekonstrukcije kvartira, bez obzira na strukturu vlasništva. Na taj projekt se nadovezuje i revitalizacija, odnosno stavljanje u funkciju dvostrukog bedema, jer je ta cijela priča vezana Dolac, dvostruki bedem, Mihovil, a s druge strane Mihovila, naravno, vatrogasni dom koji se uklanja i potpuno novi koncept u tom dijelu grada. Hvala, gospođo Dulibić-Roša.

Ne znam ako treba još nešto, dakle, nadopuniti. U ovom dijelu gradonačelnik je rekao dio lučkog područja, dio u nadležnosti grada. Radimo intenzivno na glavnim projektima da bi dobili građevinsku dozvolu, a onda nakon njene pravomoćnosti možemo aplicirati na sredstva koja budu moguća. Hvala. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je kolega Kljajić. Izvolite. Dobar dan. Srdačan pozdrav svima kolegicama i kolegama vijećnicima, gradonačelniku, dogradonačelniku, predsjedniku, tajniku, gospodo pročelnici i direktori javnih poduzeća i ustanova. Ja ću iskoristiti ovo vrijeme za dva prijedloga koja ću iznijeti u skladu s poslovničkim mogućnostima. Jedan prijedlog se odnosi na mjesto Danilo Biranj, gdje su mještani kroz komunikaciju sa mnom zatražili i molili da ovdje zatražim, najvjerojatnije od pročelništva za komunalne djelatnosti, vi me ispravite ako je adresirano nekome drugome, kako imaju djece, starijih ljudi.

Konfiguracija mjesta je takva i prometnice da imamo i više od kilometar popriličnoga pravca kroz samo mjesto. Nemamo mnogostup. Nešto je sad građeno u Dubravi, ali to nije o tome mjestu. Njima je jasno da gradska uprava nema toliko sredstava da napravi tako obiman zahvat građevinski u dogledno vrijeme. Mnogostup pa su molili da imenovano pročelništvo ide prema policijskoj upravi. A što su mi djelatnici policijske uprave koje poznaju proceduru uputili na tom neformalnom razgovoru da bi se brže to realiziralo, da se postavi barem jedna ili dvije kamere koje bi regulirale donekle promet i na taj način ostvarile kakvu takvu zaštitu pješaka i djece koji se kreću i koji prelaze ulicu. Evo, to bi bilo jedan prijedlog. A drugi prijedlog je bio iznesen za željezničku stanicu Perković u Sitnom Donjem. Dakle, radi se o sljedećem.

Kako je to mjesto nastalo uz samu stanicu u drugoj polovini 19. stoljeća, 1877., gradnjom željezničke pruge Siverić-Perković Split-Šibenik i kako je u baštini grada Šibenika i mogla bi biti spomenička baština, realitetni ostaci koji postoje gore iz parnih vremena, dakle od samih okretaljki koje su i danas funkcionalne uz nekakve minimalne osvježavanja, dakle okretanje parnih lokomotiva, opojni bazeni u dužini od 150 metara, 15 do 10-15 metara dubine, da bi trebalo možda gospodin Brajković iz Muzeja grada Šibenika, koji poznaje takvu problematiku, da se pokrene nekakav postupak, da se to valorizira, da se vidi da li to zaslužuje status nekakve spomeničke baštine i da se onda ide prema Hrvatskim željeznicama. Naravno, mještanima bi bilo u interesu jednoga dana da to bude nekakva ispostava, možda i čak, možda i pretenciozno, Muzeja grada Šibenika za Hrvatske željeznice, jer napominjem još jednom, grad Šibenik je među prvima u Hrvatskoj državi u prošlosti bio povezan upravo ovom prugom. Hvala lijepo. Hvala. Kolega Kljajiću. Gospodin gradonačelnik se javlja. Dakle, što se tiče vašeg prvog pitanja i sugestije, dakle, slažem se apsolutno. Danilo je vrlo specifično zbog svoje raspršenosti koja jeste, ali da komuniciramo s mjesnim odborima, evo, ja ću vam samo reći činjenicu da sutra u 10 sati s ljudima iz mjesnog odbora Danilo je dogovoren sastanak da vidimo što možemo učiniti, na koji način zaštititi u prvom redu sve one pješake, a naročito djecu koji se onda kreću bankinom uz cestu koja je praktički neuređena, koja je, ono, čim maknete se s asfalta, ste de facto u polju.

Što se tiče željezničke postaje Šibenik, željezničke postaje Perković, ja bih rekao da možemo gledati vrlo optimistično jer se konačno nešto kreće. A kreće se zato što se u globalnoj priči dešava ono što smo, evo, ja sam dovoljno star pa se toga sjećam, da je Šibenik bio izvozna i izlazna luka praktički cijele zapadne Bosne, dakle cijelog onog poteza od Glamoča, Drvara, Bosanskog Petrovca, uključujući do Knina. Zato i je Šipat funkcionirao i luka za drvni promet na području grada Šibenika. Konačno to dolazi ponovo do izražaja u tempu priključivanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i ponovo se nameće potreba da se aktivira i pruga koja praktički ide iz zapadne Bosne preko Perkovića prema Šibeniku, dakle poseban odvojak prema Splitu. U tome prilogu govori, ne znam jeste li jučer gledali Dnevnike, bez obzira u kojoj televiziji, donešena je odluka i uvest će se u promet otprilike šest vlakova na modernih brzih vlakova na relaciji Split-Zagreb. Ali se postavlja i pitanje takozvane trase Livno-Perković, odnosno prema Šibeniku. Kako god bilo, dakle, činjenica je da je željeznička pruga važan infrastrukturni objekt, ajmo ga tako nazvati, u kojem će Šibenik inzistirati da se postaje, kao što su to Perković, kao da se to Šibenik, revitaliziraju, urede, uključujući i samu prugu, ali poštujući tradiciju, izgled i oblik koji oni imaju. Dakle, nećemo mi nikad i nismo naivni očekivati da tu bude stotine putnika dnevno ili da se tisuće putnika broje godišnje, ali da pruga, pogotovo ovaj industrijski kolosijek, ima svoje mjesto, a ono što može biti doprinos toj cijeloj priči je upravo ta povijesna tradicija koje te željezničke postaje imaju.

Konkretno, neka ostane ista zgrada kamena kakva je i u Perkoviću i u Šibeniku, ali da bude osuvremenjena, moderna, uključujući kolosijeke. I ti razgovori su odavno već početi s HŽ-om, HŽ infrastruktura, oni su podijeljeni i ne znam ja više po cargo i na koji način ide, i to je prihvaćeno. Ta cijela priča obnove željezničkih postaja i željezničkih pruga je vrlo, vrlo intenzivna i to će biti naš stav. Dakle, i to je odgovor što eventualno učiniti, ali ova ideja da se iskoristi i nekakva povijesno-kulturološka tradicija, ona može biti na interesantan način prezentirana na postojećoj lokaciji.

Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je kolega Burić. Izvolite. Hvala, predsjedniče. Pozdrav nazočnim svima. Dakle, imamo jedno pitanje vezano uz Meterize. Gore imamo u zadnje vrijeme, pa onako, prilično česte obilaske komunalnih redara i ljudi stalno dobijaju kazne za parking. Nije tu stvar nikakve obijesti, što sad ljudi parkiraju, ne znam, jer im je bliže stanu, zgradi, kući, nebitno, nego jednostavno nemaju gdje. Evo, imamo li nekakav način, znamo svi da i grad ima u vlasništvu nekakve terene na Meterizama, da li se o tome razmišlja, da li se može pokrenuti ta priča da napravimo više parkirnog mjesta gore, ali opet ponavljam, nije ničija obijest parkiranja po ulici, jednostavno se nema gdje. Tako, nekad smo mi tamo prije 30 godina kao djeca igrali na glavnoj cesti sat vremena nogomet, ne bi prošao auto. Sad je to malo, malo drugačije. Pa evo, stavljam, stavljam na razmišljanje i nadam se da će se možda pokrenuti nešto po tom pitanju. Isto tako bih kolegu Gorguricu zamolio da mi, ako je moguće u pisanom obliku, dostavi zapisnik sa zadnje sjednice mjesnog odbora, ako je moguće i kad je bila. Drugo, ovako, zainteresiralo me, vidio sam na e-savjetovanju, još je uvijek aktivno, imenovanje ulica. Pa sad, evo, da ne bude stalno nešto, nešto po člancima, ne znam ni ja kakvima, da malo pričamo o tome. Imamo dvije ulice.

Jedna je, u stvari, mene zanima sistem, sistem rada odbora koji imenuje ulice i na koji način to izgleda kao, aha, sad smo, evo, razmišljamo pet sati. I onda ulicu koja vodi do tvrđave svetoga Nikole nazovemo put tvrđave svetog Nikole. Riješen problem, baš, baš smo se dobro sitili. Idemo, idemo negdje nekakvu mrtvu, termički obrađenu životinju pojesti za nagradu, jel? Dakle, imamo ulicu Soline koja ide od kružnog toka Mandalina prema Podsolarskom, koja je, eto, nazvana Soline, a prolazi kraj Veteranskog centra. Sad, siguran sam da će i ovi prijedlozi pobuditi kakve demone, pa ali neću previše.

Znači, imamo pokojnog Marinka Karduma kraj Veteranskog centra, znači heroja Domovinskog rata. Imamo Filipa Gačinu, oba su pala. Imamo neke heroje na razini države, Jean-Michel Nicolier, Manjka Crvenkapa, i tako dalje, Andrija Andabak. Moglo je to biti znatno maštovitije naziv ulice. Druga ulica je ta put tvrđave svetog Nikole. Stvarno, baš maštovito, moram priznati. Ajmo, put tvrđave svetog Nikole, ili nazvat put tvrđave svetog Nikole. Dakle, imamo jednog velikog zaslužnika u povijesti našeg grada, to je Nikola Firentinac. Znači, kompletna jedna faza gradnje katedrale se zove po njemu. On je toliko bitan bio. Mi nemamo ni ulicu, ni grad, ni trg nekakav njemu posvećen. Ne kažem sad da je to, ne znam, kakav krimen veliki, ali evo, ima se prilika i njemu odati nekakvo priznanje. Pa eto, možda je značajno da ide prema tvrđavi svetog Nikole.

On je Nikola Firentinac u gradu. Sad, da mijenjamo ulice, to je malo kompliciraniji, kompliciranija stvar, ali evo, kao jedan prijedlog, mislim da, da ne bi bilo loše da malo i, i, i o tome. Znam da nije neko ključno, ključna stvar, ali evo, treba i o takvim stvarima razmišljati. Davanje ulica je vrlo, vrlo jedna trajna stvar. E, eto. Hvala. Hvala, kolegi Buriću. Evo, primili smo na znanje ove prijedloge. Može. A, ispričavam se, nisam vidio s ove desne strane. Kolega Jurić ispred komunalnog odjela. Evo, pozdrav svima. Samo kratko da kažem, što se tiče Meteriza i problema parkiranja, mi smo stalno u kontaktu sa predsjednikom gradskog, gradske četvrti.

Oni su nam u nekoliko navrata stvarno nas informirali o tom problemu. Najveći problem su prijave građana na koje mi kao komunalni, kao pomorsko redarstvo moramo izaći. Obično se radi o lokaciji između crkve i kafića, gdje je dvosmjerna cesta, gdje ljudi parkiraju auto na jednoj strani ceste, idu u kafić. To je, smatram, ipak nedopustivo. 50 metara dalje ima parking koji je poluprazan. Eto, u svakom slučaju ćemo i ubuduće tako reagirati na temelju prijava građana. Hvala. Hvala, kolega Juri ću. Nećemo dalje otvarati. Ovaj, ako bi ušli u raspravu, stvarno nema smisla.

Ako trebamo nešto pismeno, samo zatražite. Kolege, obzirom da smo već probili ovaj sat vremena, ja bih vas, evo, ovako predložio, ako ovaj, prihvaćate da nastavimo još sa 15 minuta, pa tko upadne u tu satnicu sa pitanjima, ušao. Tko nije, bit će to prilike u nastavku sjednice. Možemo li staviti na glasanje još 15 minuta produženja aktualnog sata? Tko je za?

17. Protiv, suzdržani, ostali. Znači, idemo dalje 15 minuta. Molim vas, stvarno da budemo koncizni, da pokušamo svima dati mogućnost da uđu u ovu raspravu. To ovisi većim dijelom o vas. Kolega Vrlula, izvolite. Dobro jutro, pozdrav svima. Moje prvo pitanje je vezano za Šubićevac opet. Dakle, 19. siječnja ove godine u 16 sati održana je sjednica Vijeća gradske četvrti Šubićevac, a vezano za temu rekonstrukcije onoga križanja ulice Đure Đakovića i Josipa Jelačića, o čemu je bilo riječi i na prošlom gradskom vijeću, pa je onda bilo pisanja i po medijima i po društvenim mrežama, pa je izazvalo određen interes, značajan interes javnosti. Onda je valjda gradska vlast pod pritiskom odlučila konzultirati građane vezano za dva idejna rješenja koja im se nude. Da podsjetimo, radi se o izgradnji rotora, asfaltiranju parkirališta, sječi velikog dijela šume.

Vjerojatno je ta sječa šume bila najveći problem. I što se onda dogodilo? Dogodilo se to da za sjednicu koja je sazvana za 4 sata se pojavio poziv javnosti za prisustvovanje na stranicama Grada Šibenika kada? Isti taj dan u podne. Dakle, 4 sata ranije. Pa je moje pitanje, smatra li gradska vlast i svi, svi odgovorni za to, je li normalno da se poziv za bilo što pojavljuje 4 sata prije održavanja toga nečega? Bi li gospodin Zlatović, na primjer, sazvao gradsko vijeće koje se održava u 9 sati ujutro u 5 ujutro, 4 sata ranije? Je li, je li to normalno? Je li to u skladu s načelima transparentnosti, participacije javnosti, ili je gradska vlast upravo htjela da do participacije javnosti ne dođe, odnosno da se izbjegne, izbjegne nekakvo sudjelovanje građana koji bi onda možda mogli postavljati neugodna, neugodna pitanja? Moje drugo pitanje je vezano za životinje, nastavno na pitanje gospođe Šintić. Dakle, imali smo, imali smo nezgodnu situaciju da smo imali prilike vidjeti u Gradu Šibeniku kakav je tretman i kakva je situacija sa psima i životinjama koje su briga Grada Šibenika, a koje se nalaze u skloništu koje vodi privatna firma ASEKO. Situacija je u najmanju ruku alarmantna.

Nakon pojavljivanja tih fotografija pojavila se peticija. Peticija je skupila nekoliko tisuća potpisa, više ni ja ne znam, ne znam koliko, pa je onda to valjda opet stvorilo određeni pritisak i na gradske vlasti i na druga tijela, pa se tek onda aktivirala veterinarska inspekcija koja je tek nakon svega toga našla probleme u radu firme ASEKO. Meni je drago što je gradonačelnik maloprije iskazao senzibilizitet, senzibilizitet za životinje općenito i za pse pogotovo. I drago mi je što je rekao da će grad učiniti sve da ispoštuje one naloge koje je dala veterinarska inspekcija. Ali mi imamo ovdje drugi problem. Veterinarska inspekcija ne djeluje.

Dakle, veterinarska inspekcija djeluje tek onda kad se stvori golemi pritisak javnosti, kao što se to ovdje dogodilo. Od privatne firme ni ne možemo, naravno, očekivati da će raditi ono što je u interesu životinja. Privatna firma prvenstveno radi ono što je u interesu njenoga profita. Ako veterinarska inspekcija, kojoj je glavna, glavna nadležnost da se brine za brigu o tim psima, ako ona ne djeluje, pitanje je što onda gradu preostaje. Pa evo, sklon sam predložiti neki prijedlog, pitati je li grad sklon, kao što su to učinili gradovi Zadar i grad Otočac i mnogi drugi, ići u ulaganje, odnosno u izgradnju gradskoga nekakvoga skloništa za životinje.

To se može. Zadar je to napravio u suradnji sa Zadarskom županijom. Grad Otočac je isto to napravio u suradnji s Ličko-senjskom županijom. Zato se mogu povući i određena europska sredstva, do 2 milijuna eura, koliko shvaćam. Da li grad ima tako nešto u planu do kraja, do kraja ovoga mandatnog razdoblja? Hvala. Hvala, kolega Vrlula. Odgovorit će gospođa Mileta na pitanje koje ste postavili. Evo, ja ću odgovoriti na prvo pitanje. Dakle, kolega Vrlula, vaša hipoteza vašeg prvog pitanja je složena na lošem temelju. Naime, Grad Šibenik nije uputio nikakav poziv javnosti da dođe na sjednicu Vijeća gradske četvrti Šubićevac. Mi smo obavijestili javnost da će se sjednica održati. I to je sve.

Mi smo obavijestili onda kada nam je javljeno u koliko satiće biti. Tako je. Dakle, predsjednik gradske četvrti je izabran od strane svojih sugrađana koji žive na tome području. Vi ga, vi ga povezujete sa strankom. U ovom trenutku nema nikakve poveznice sa strankom. Govorimo, dakle, o gradskoj upravi. Govorimo o Vijeću gradske četvrti. Ne znam, dakle... Molim vas, molim vas, kolega Vrlula... Hoćete mi dozvoliti da ja završim? Ajde, molim vas. Evo, osuđujem vas, prije svega, na način na koji postavljate pitanja, bez provjere osnovnih tvrdnji, pred ovim pučanstvom, pred televizijom i novinarima. Prvo se vi zapitajte način na koji sastavljate pitanja, na kojim konstrukcijama leže i koja su lako provjerljiva. Onda mene prozivajte.

Uglavnom, odgovorio sam na pitanje. Hvala. Hvala. Drugo pitanje, kolega,će odgovoriti kolega Jurić. Ma evo, u zadnje vrijeme se stalno nameće, vraćamo se na ovu temu ASEKA i zbrinjavanja pasa. Ja samo bih jedno htio naglasiti, ono što mnogi ne znaju i vjerojatno i ne žele da o tome niti razmišljaju. ASEKO je privatna firma, ima svoje, ovaj, svoju poziciju u podima. Zbrinjava pase od 27 jedinica lokalne samouprave. U trenutku, u trenutku kad je nastao taj problem, kad je neki od aktivista snimio četiri mršava psa i ukazao na probleme, Grad Šibenik je imao u tom trenutku svojih 11 pasa, od 140 i nešto.

Jedino je Grad Šibenik od svih jedinica lokalne samouprave odmah reagirao. Odmah smo otišli u kontrolu, odmah smo tražili poboljšanje uvjeta. Sastali smo se i sa aktivistima i sa udrugama. Tu je bila vijećnica Maja Šintić. Jedan konstruktivni sastanak. Dogovorili smo sve što je bilo potrebno za napraviti. Tako da u tom trenutku, ponovo naglašavam, jedino je Grad Šibenik reagirao od 140 i nešto pasa, 11 pasa Grada Šibenika. Mislim da to sve govori. Natječaj će biti za sljedeći period, za sljedeće četiri godine je vrlo brzo raspisan. On ističe krajem petog mjeseca.

Pravimo uvjete dodatne. Tražit ćemo izvješća. Kriteriji će biti malo rigorozniji. Pa eto, nadam se da ćemo ponovno imati ovaj koncesionara. Hvala. Hvala. Gospodin gradonačelnik se javlja za dodatno objašnjenje. Hvala, predsjedniče. Dakle, da završimo priču sa ASEKOM. Ja ću osobno inzistirati da se ispuni sve ono što je obveza bilo koje inspekcije ili bilo koje službe u zbrinjavanju, odnosno skrbi za te jadne životinje koje se nalaze u azilu. Ali da ne bi ostalo neodgovoreno. Dakle, Šubićevac, rotor, borovi, zelene površine i svašta nešto. Dakle, stvorena je tema koja nema. Dakle, ja sve shvaćam želju oporbe da bude vidljiva, da nečemu priča. Ispada da smo mi jako zainteresirani da bude parking, da ne bude šuma ili obrnuto. Dakle, ja vam ovdje izrekom govorim: ma nije me briga. Ako Šubićevac hoće imati zapuštenu šumu, neka ima.

Jer hoće bacati smeće u šumu, neka baca. Ako hoće besplatno parkirati i penjati se na te šumske površine, navodno šumske površine, s automobilima, nek se penju. Dakle, kako odaberu, tako će biti. Ne vidim uopće gdje je tu uporište u tezi da sada mrski HDZ ima neki interes da posječe šumu i napravi nered. Ma molim vas, bogon, u-urazumite se. Pa reći ću vam još nešto. Kad sam ja bio dijete, a odgojen sam na baldekinu, onda su Manžurice i baldekin bile šuma. Danas su to gradske četvrti. I što je sad trebalo reći?

Da nećemo širiti grad, nećemo raditi ulice, jer to znači zalazak u šumu. Bila je tamo i pilana, bila je tamo i tvornica karbida, jer onda je to bio građevinski materijal, pa je danas grad. Pitanje je, naravno, koliko pratimo obnovu onoga što razvoj nužno zahtijeva. Dakle, ja sam definitivno na strani, ako iz nužde, ali i to mora biti organizirano, dođe do uklanjanja, zadiranja u određene površine koje možemo proglasiti zelenim površinama, onda inzistirajmo na tome da ne bude samo adekvatno obnovljeno, nego da bude obnovljeno na kvadrat. To postavimo zadatak. Ali da će grad pustiti nered koji vlada od podvožnjaka, dakle praktički od zgrade gimnazije, uključujući i same zaposlenike gimnazije, uključujući zaposlenike grada koji parkiraju na Šubićevcu, uključujući uzurpaciju zemljišta u vlasništvu grada gdje je nekad bio vojni objekt, dakle govorimo uz teniske terene, samo zato što je to mukti.

To neće ići. Dakle, radi li mi taj parking ili ne radi li? Tog besplatnog parkiranja, tog devastirajućeg parkiranja, jer svaki prodor automobila u zelenu površinu je devastacija te površine, neće više biti. Kao što nećemo više tolerirati da se smeće odlaže na zelenim otocima, kao da treba biti natprosječna inteligencija i shvatiti da vrećica smeća ne može biti uz zvona koja su namijenjena za papir, plastiku ili već što god da je. Dakle, grad mora rekonstruirati izlaz na D8, govorimo kod famozne Vile Velebite, jer je ono ugrožavaju će. To je crna točka i tu su se dešavale nesreće sve dok netko ne pogine. Potez od D8 i od tog izlaza, pa idemo ulicom Đure Đakovića i dolazimo sada praktički do ove priče na Šubićevcu.

Komunalni prijevoz, koji je sve miliji Šibenčanima i meni je drago zbog toga, između ostalog zahtijeva intervencije u prostoru, počevši od gradnje ugibališta, stajališta, organiziranih okretišta, i to mi moramo organizirati. Da bi se to na Šubićevcu moglo napraviti, onda treba urediti upravo spoj ulice Đure Đakovića i onog podvožnjaka, dakle glavne prometnice. Ako sami građani, ja sa izrekom kažem, da ne žele zahvat u onom lijevom dijelu, kad gledate u smjeru ulaza u Đuro Đaković, ne znam koliko je to, 15 ili 18 parking mjesta, neće se to raditi. Ako žele varijantu, što je najprihvatljivije, da se uredi parkiralište, da se uvede red u prostoru, ali u točno definirano na koji način i u kojoj količini će se obnoviti svaka travka, svaki bor koji se tu nalazi, to je za mene logičan put. Ali ja mjesecima slušam, čitam priču kao da je to nečiji interes.

Zamislite, grad nema se s ničim baviti, nego s tezom hoće li pet stabala o kojima nitko ne vodi brigu, osim što se parkiraju ispod tih stabala, vjerojatno štite svoj osobni hlad. To je, zamislite, dominantna tema Grada Šibenika. Vjerujte mi da nije. Hvala. Evo, idemo dalje. Obzirom na ovo vrijeme koje smo se dogovorili u prethodnom našem glasovanju, ostalo je još prostora jedino za kolegu Kovača, pa ga molim da uzme riječ. Ostali, ovaj, nažalost, evo, neće moći danas, pa kolegica Njanjara i kolegica Ukićće moći svoja pitanja eventualno postaviti u okviru rasprave. Izvolite.

Pa da, ja sam se pričala s obzirom na izlaganje gradonačelnika, ja bih postavila samo jedno pitanje koje se može nadovezati na ovo, pa da završimo s ovom cjelinom. Ne zamaramo više javnost sa jednom od, navodim, nebitnim ili manje važnim temama Grada Šibenika. Dakle, ja ću vas zamoliti da pustite jedan... Neću, neću vam pustiti, jer jednostavno, ovaj, probijamo vrijeme. Imamo neka pravila. Pustio sam još 15 minuta, mislim da je to dovoljno, ovaj, da možete držati jednu ritmiku i kod postavljanja pitanja, da na neki način ne dupliramo se i da ostanemo u okviru.

Ajmo mi... Ja više predlažem da riješite pravo, da ne bi ispalo da mi želimo ušutkati građane. Ali pitanje traje minut. Pa neka, neka. Zašto? Evo, ja predlažem da vijećnica i predsjednik... Onda ćemo, ovaj, preskačemo na neki način, ovaj, pravila igre. Ali evo, ako, ovaj, već imamo takvu jednu želju, evo, stavit ću to na glasovanje. Ali onda jasno dajem priliku i kolegici Njanjari, jer bi bilo nekorektno da jednog od članova, pa evo, uostalom i moje stranke, ostavimo bez mogućnosti da kaže nešto. Evo, tko prihvaća da odradimo ovaj aktualni sat do kraja? Evo, kolegica Njanjara je korektno odustala da, ovaj, na neki način ne, ovaj, dalje uzburkavamo ovu situaciju. Evo, o-o, sve smo se dogovorili. Kolega Kovač, izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče.

Dakle, prvo pitanje je glas: u sklopu provedbe politike priuštivog stanovanja, upućen je poziv vlasnicima čije su nekretnine bile prazne u protekle dvije godine, a koji su iste željeli dati na upravljanje APN-u na razdoblje od 3 do 10 godina. Te bi nekretnine pod povoljnim uvjetima bile iznajmljivane mladim obiteljima, koliko sam ja to uspio shvatiti. U Šibeniku se javilo brojkom i slovima pet zainteresiranih, što znači da je ovaj plan u našem gradu doživio, ajde, krah, slobodno možemo reći. No, država u Šibensko-kninskoj županiji planira, planira gradnju naselja obiteljskih kuća na dvije lokacije. Riječ je o projektu Vlade Republike Hrvatske, a rok za izradu dokumentacije je 45 dana, nakon čega bi trebali biti poznati konkretni planovi i potencijalne lokacije. Koliko sam uspio razabrati iz medija, spomenute obiteljske kuće ne bi bile namijenjene, naravno, naravno, ovaj, prodaju, prodaji na tržištu, nego bi bile namijenjene za iznajmljivanje mladim obiteljima pod povoljnim uvjetima.

Znate li možda, pitam, gdje su predviđene lokacije za gradnju u našoj županiji i jeste li možda lobirali za ruralna područja Grada Šibenika koja bismo na taj način demografski oživjeli te sigurno popravili kvalitetu komunalne infrastrukture, što bi na tim područjima podignulo kvalitetu života? To je prvo pitanje. I drugo, pomalo, pomalo bizarno, ali mislim da ga treba postaviti ja kao mještanin, odnosno građanin koji živi na vidicima. Dakle, interesira me da li ste u saznanju o identitetu počinitelja vandalizama na području četvrti Vidici. Naime, nedavno je srušena i oštećena kabina, u međuvremenu popravljena, za zaštitu od sunca i atmosferilija na autobusnom stajalištu na križanju ulice 8. Dalmatinske i Ive Družića. Nešto prije toga, u parku Rasadnik, u noćnim satima, razbijeni su kemijski zahodi postavljeni uz teren za onaj mali nogomet. Svakodnevna su iživljavanja na malim zelenim kantama za otpad, a primijetio sam u šetnji sa mojim psom u Rasadniku, u nedostatku zabave, valjda, je li, čupaju se sad i drveni potporni za zasađena stabla na Rasadniku.

Sve te lokacije, čini mi se, su pokrivene sustavom videonadzora u koji je grad uložio veliki novac, a planira i dalje ulagati, ovaj, zamjeran novac u, u, u razvitak tog videosustava iza kojeg želim vjerovati da nije oformljen kako bi se prikupljao novac od kazni za pogrešno parkiranje. Mišljenja sam kako moramo štititi gradsku imovinu i penalizirajućom politikom poslati poruku vandalima kako će biti pozvani na odgovornost i na naknadu počinjenja štete. Hvala lijepo. Hvala. Kolega Kovaču, gospodin gradonačelnik se javlja. Izvolite. Ja ću, poštovani vijećniku, gospodinu Kovaču, vezati se odmah na drugo pitanje.

Apsolutno dijelim njegov stav. Mene frustrira ta želja za uništavanjem nečega što izgleda jednostavno lijepo. Ajmo mi to tako nazvati. Mi smo, recimo, za problem Rasadnika, uvjetno rečeno, imenovali skrbnika i titulara. Dakle, sportski objekti vode brigu o Rasadniku. Dakle, Rasadnik nije nešto što, uvjetno rečeno, netko slučajno vidi da se nešto desilo. To su teške borbe i tu smo mi čisti gubitnici. Da ne bih išao u detalje, naravno da kamere imaju svoju funkciju i ulogu. Naravno da mi to registriramo. Naravno da to mi sankcioniramo. I znate gdje je problem? Neću ići u detalje. Sud. Način na koji se kažnjava ono što mi mukotrpno provedemo i dovedemo do postupka nekakvog kažnjavanja, ja ću reći da je to sramotno.

Dakle, više se isplati iskrenuti kamion smeća u okoliš, pustiti da te kamera evidentira, pustiti da ide u prekršajni postupak, jer je skuplje na Bikarcu izmjeriti volumen tog smeća i platiti to, najčešće građevinski, a uz taj građevinski budu WC-i, lavandini, kade i tako dalje, nego pustiti da jednostavno platiš kaznu. Dakle, da prevedem na lipi hrvatski jezik: jeftinija mu je kazna nego što bi platio da to legalno odloži. Gdje je tome kraj, ja zaista ne znam. To je frustrirajuće. Ja sam inače protivnik da se bilo koja gradska uprava, bilo koja županijska uprava, proziva zbog tog načina odlaganja smeća, smeća po ulicama. Ja ne vjerujem da postoji politička opcija, da postoji čelnik lokalne samouprave kojem nije briga da mu grad bude čist. To jednostavno nije istina. Dakle, svi mi želimo, pa u krajnjem slučaju, nakon uloženog truda, nakon osiguravanja novaca, nakon edukacije, nakon želje da to funkcionira, mi imamo jedno totalno nihiliziranje svega toga. A ja bih rekao, i neću govoriti o smeću, podzemni kontejneri, ako ne ništa drugo, oni su higijenski jer su zatvoreni, nema neugodnog mirisa, nema razvlačenja smeća koje je odloženo na otvorenom, kao što smo imali nekakve kontejnere. Sad zanemarimo sustav, kartice, čipiranje, je, nije. Dakle, sam taj koncept zatvorenih kontejnera koji su ispod zemlje je human, a ja bih rekao i zdravstveno i higijenski opravdan. To naši ljudi jednostavno ne žele zbog čiste uštede.

Što hoću reći? Ako svi dionici u ovom društvu, počevši od komunalnih redara, u kojima bih ja dao sasvim drugačije ovlasti, dakle, sjećam se prije tri, četiri godine, bili smo u posjeti Makedoniji, dakle, Republici Sjeverna Makedonija, tamo komunalni prometni redari imaju ovlasti policije, od legitimiranja do kažnjavanja. I to funkcionira efikasno. Naši komunalni redari, prometni redari, to su ljudi koje mi moramo štititi od bezobrazluka, od fizičkog napada, od vrijeđanja. I naravno da onda je efikasnost nikakva. Slažem se s gospodinom Kovačem, to zaista je frustrirajuće, ta želja da se uništi, da se sve to devastira. Što se tiče priuštivog stanovanja, vi znate da smo mi u proteklom vremenu otprilike 300 poslovnih stanova stavili u funkciju i 300 mladih obitelji riješili ogromnih životnih problema, jer je to, ja bih rekao, temeljno, pa i ustavno pravo, da imate pravo na dom na jedan financijski prihvatljiv način. Pratimo ovu cijelu priču priuštivog stanovanja.

Vrlo je intenzivno razmišljanje da se u sklopu projekta Batižele jedna od zgrada radi po tom konceptu priuštivog stanovanja. Uostalom, uopće nama projekt Batiželeće dati ogromne mogućnosti da riješimo neke temeljne probleme ovog grada, jer, kao što znate, dakle, čekamo donošenje urbanističkog plana uređenja, tada će biti javnosti prezentirano i idejno rješenje obuhvata unutar pomorskog dobra i kopnenog dijela. Dakle, kroz projekt Batižele niz komunalnih, edukacijskih, kulturoloških problema Grad Šibenikće riješiti, jer jednostavno će dobiti 20 hektara prostora. I samo da zaključim, urbanistički plan uređenja će omogućiti gradu, de facto, da može projekt Batižele raditi sam, bez nekakvih velikih stranih investitora u konceptu"investiraj jedan na cijelom području".

Dakle, naravno da ćemo vam predočiti to kad bude zrelo za javno komuniciranje. Hvala kolegi gradonačelniku. Kolegica Ukić, izvolite. Zahvaljujem se što ste mi odobrili postavljanje pitanja. I ovo je prilika da zaokružimo ovu temu, pa da, ovaj, više ne zamaramo, u navodnike, javnost, sistem. Dakle, cijeli ovaj problem koji je vezan uz uređenje, odnosno sam prostor na Šubićevcu, upravo je proizišao iz same gradske uprave. Činjenica je sljedeća: da se idejni projekt izradio 2023. godine. Nakon toga se zatražilo izdavanje lokacijske dozvole 2023. godine, u kojoj je, naravno, ovaj, bio opisan cijeli, ovaj, obuhvat prostora, da bi ta ista lokacijska dozvola bila pravomoćna 4. siječnja 2024. godine. U predizbornoj kampanji, s vašim punim pravom, najavili ste ovaj projekt i nastavili sa samom realizacijom. Greška ove gradske uprave nastala je u onom trenutku kada ste vi na pravomoćnu lokacijsku dozvolu pozvali građane da izaberu opciju A ili opciju B. Nakon toga je ispalo da Vijeće gradske četvrti odlučuje o opciji A ili opciju, ili opciji B, dakle sivoj, ovaj, opciji koja obuhvaća parkiranje na cijelom tom području od 1.150 metara kvadratnih, južno do samog nadvožnjaka, ili ovu zelenu opciju koju Vijeće gradske četvrti navodno nije, ovoga, htjelo izabrati jer je zaključilo da je ova opcija s uređenim parkiralištem puno povoljnija i u interesu samoga grada.

Dakle, vi ste se sami zapleli u svoju proceduru, premda je prema Zakonu o gradnji i prema Zakonu o prostornom uređenju sasvim jasno da lokacijska dozvola određuje gabarite zahtjeva i da bilo što što se mijenja naknadno ili putem odlučivanja samih građana bi bilo protivno samoj, samim lokacijskim uvjetima, odnosno građevinska dozvola u tom trenutku ne bi mogla niti biti izdana. Stoga, odluka Vijeća gradske četvrti od 24. siječnja 2026. godine, kad je Vijeće gradske četvrti samo, bez sudjelovanja građana, izabralo modificiranu varijantu i kad je predsjednik, gospodin Trcin, kazao da se planira izgradnja pješačkih stepenica i staža, i staza prema samom Šubićevom šetalištu, ja vas postavljam pitanje: ako je dogradonačelnik, gospodin Mileta, rekao da će ispoštovati sve, ovoga, prijedloge Vijeća gradske četvrti, onda mora znati da ukoliko samo to stepenište nije bilo obuhvaćeno u lokacijskim uvjetima, da samim time ne može biti ni dio buduće građevinske dozvole. Dakle, niste mogli dati to samo, ovoga, obećanje. Stoga, budimo realni i samo zaključimo da je projekt onakav kakav je predviđen u lokacijskoj dozvoli, da se ide na uklanjanje cijelog zelenog pokrova, a ukoliko vi, gradonačelniče, stojite zaista ispred onoga što ste danas rekli, a to je da će građani odlučivati hoće li ono ostati zeleno, to automatski ne znači da mora ostati neuređeno, jer postoje tehnička rješenja koja su prihvatljiva. To će tražiti izmjenu lokacijske dozvole, pa vam ja ovim putem prilažem dovršenu peticiju koja, ajde, nije formalno zaključena, ali u ovom trenutku 853 potpisana, odnosno verificirana potpisa građana Grada Šibenika su zatražili da se u ovom trenutku zaustavi realizacija samoga projekta, da idemo u skladu sa zelenom strategijom i konvencijama koje je Republika Hrvatska potpisala, u revidiranje samoga procesa, dakle u izmjenu same lokacijske dozvole.

A ako ne, samo ćete priznati da smo mi izgubili javno vrijeme, odnosno javni prostor, na nešto što je u principu davno bilo dovršeno. Stoga, mislim, nemojmo zavaravati, ovoga, javnost. Zaista nema smisla. A tehnička rješenja je mrežasti onaj pokrov koji se može, ovaj, beton ili luđko ili bilo koji drugi proizvođač može napraviti drenažu prostora, jer u samoj lokacijskoj dozvoli, odnosno u samome projektu, bit će razvidno da, s obzirom na uklanjanje zelenog pokrova, stabala, kakva god neuređena da jesu, da ćemo imati isto tako jako značajan trošak, ovoga, same odvodnje koja će nastati u tom području, jer neće više, ovaj, zeleni pokrov preuzimati vodu, odnosno kišnicu. Tako da, to je projekt koji je praktički gotov, ali svejedno, ja ću vam priložiti ove potpise na koje su me građani ovlastili da ih mogu imenovati. Hvala. Poštovana gospođo Iris, dakle, ja uporno ponavljam: Grad Šibenik tu samo želi urediti, urbanizirati, organizirati normalno parkiranje, komuniciranje i tako dalje. Dakle, naravno da od projekta nećemo odustati, jer je to nužda. Nužda komunalnog prijevoza, nužda sigurnosti, nužda djece koja idu u školu, jer je to područje i osnovne škole i srednje škole, nužda organiziranog pristupa tvrđavi i Svetog Ivana, a i Baronea. Dakle, projekt će ići. Projekt će ići na način da uvažavamo stav i mišljenje ljudi koji tu žive. Projekt će ići na način da će se maksimalno, ne samo štititi zeleni okoliš, nego zasaditi nove kulture koje će time osigurati zaštitu i tako dalje.

Sve je to meni jasno. Dakle, ja sam, pa, i prestar i preiskusan da bih padao na te vaše priče o peticijama, organizaciji i vašem nihiliziranju volje građana, jer vi jednostavno sustavno, sustavno hoćete obezvrijediti Vijeće gradske četvrti koje je demokratskim putem izabrano. Dakle, ja ću sad vama reći: ja kad bih htio, ja ću organizirati i skupiti 5.000 potpisa koji će reći da treba posjeći tu šumu i napraviti poljanu novu na ulazu u Barone. I onda ćemo se vezati na to i reći: okej, vi ste skupili 800 potpisa, a mi imamo 5.000.

I što onda? I onda ćemo ići bahato i reći: eto, sad smo mi moćniji, jači, pa ćemo sada raditi što god nas je volja. Ne. Ja vam uporno hoću reći, i to vam iskreno govorim, da namjera grada nije ništa drugo nego nešto napraviti organizirano, logično, uvažavajući primjedbe koje imaju svoje mjesto, sa željom da s time budemo zadovoljni i da se riješi problem. Onaj nered koji vlada na tom potezu, od praktički gimnazije pa do teniskih terena, Grad Šibenik na Šubićevcu neće dozvoliti. I to je naša obveza. Mi ćemo obvezu preuzeti, urbano to riješiti, zaštititi zelene površine maksimalno koliko je moguće, uvažiti svaku sugestiju, ali da ćemo podlijeći tom politiziranju banalnih tema koje jednostavno iscrpljuju, nećemo.

Dakle, projekt Šubićevaće biti napravljen.

Kolegice, nećemo da... Aha, pardon, ali nitko vam to ne osporava, gradonačelnice, jer sami ste se zapleli. Sami ste se zapleli, sve je proceduralno već bilo gotovo.

Zahvaljujem. Anela Alavanja. Branka Badžim. Mate Burić je napustio sjednicu. Mirko Čeko. Boris Dukić. Antonio Grgurica. Zoran Kljajić. Marija Kovač. Dario Kulušić. Luka Kuvač. Nije tu. Ne vredi se vraćati. Dobro. Šime Martinović. Nije tu. Ljiljana Nanjara. Tonči Restović. Nije tu. Danijela Ručević. Tu. Ivan Slavica. Tu. Maja Šintić. Katarina Tomasini Marić. Iir Sukić Kotarac. Nije više tu. Petar Vrvilo. Doktor znanosti Dragan Zlatović. Tu. I Jure Zorčić. Tu. Evo, možemo konstatirati da je sada na sjednici nazočno 16 vijećnika. Znači, opet dovoljan kvorum za nastavak rada, odnosno za ovaj radni dio sjednice po dnevnom redu koji ste dobili u prvom pozivu i onom naknadnom pozivu, obzirom da je gradonačelnik u dopuni dnevnog reda predložio dvije točke koje ću ja pročitati. To je prijedlog odluke o davanju suglasnosti za kratkoročno zaduženje trgovačkom društvu Gradski parking d.o.o. i druga: prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja raspolaganjem poslovnim prostorima u Gradu Šibeniku. Da li još netko od ovlaštenih predlagača ima neku dopunu ili korekciju dnevnog reda? Ako nema, najprije odvojeno glasujemo o tome da se dnevni red nadopuni s ove dvije naznačene dopunske točke dnevnog reda.

Tko je za? 13 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno uvrštavanje dopunskih točaka u dnevni red. I jasno, sada utvrđujemo cjeloviti dnevni red, jer ove dvije točke postaju finalne točke dnevnog reda, znači pod rednim brojevima 13 i 14 su ove dopunske točke. Sad da ne čitam sve, je li, ovaj, točke dnevnog reda, to ste sve dobili. Molio bih vas da pristupimo glasovanju cjelovitog dnevnog reda. Tko je za? 13 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćeno. Idemo, kolege, na prvu točku našega dnevnog reda današnjega, a to je prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru na području Grada Šibenika.

Zamolio bih kolegu Jurića da uzme riječ u ime predlagatelja u vezi ove točke i mogućeg eventualnog nekog, ovoga, ispravljanja potencijalnih tifelera. Izvolite. Evo, ispred vas je prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru. Samo da napomenem, ovdje nam se pojavila jedna tehnička greška na rednim brojevima odluke: 12, 13, 14, 29, 30, 60, 61, 63, 66, 67. Naime, umjesto K.O. Krapan u tim treba pisati K.O. Grebaštica. To je jedna tehnička greška koja se pojavila. Naime, i plan upravljanja pomorskim dobrom i sam natječaj je proveden ispravno, sve je korektno odabran izvođač. Međutim, u tiskanju ovog prijedloga odluke se pojavila ta greška, pa ja molim da to uvažite.

Hvala. Evo, hvala kolegi Juri ću na ovoj nadopuni. Otvaram raspravu po ovoj točki dnevnog reda. Da li se tko javlja? Kolega Kovač se javio, kolegica Šintić. Izvolite po tom redoslijedu. Izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Imam jedno, možda, pomalo bizarno pitanje. Vidim pod točkom 1, dakle na Jadri, gdje smo, gospodine Juri ću, vi i ja cijelo ljeto, vidim firma iz Koprivnice, tvrtka iz Koprivnice, dobila koncesiju za iznajmljivanje na pomorskom dobru motornih brodica. Mislim da znam o kome se radi. To je lokacija od bivše vile Zorić prema, prema kabinama, dakle nedaleko od maloga Viginja plaže. Mislim da taj čovjek je i do sad imao koncesiju. Tu, ti brodovi su zapravo usidreni, ukotvljeni na području gdje je kupališna zona, dakle nije predviđeno sidrenje na tome mjestu. Ti brodovi koji se iznajmljuju, pri povratku se održavaju, peru. Dakle, sve te štetne emisije idu u more. Tu se kupaju brojna djeca, građani. Ja ne znam da li, konkretno, evo, recimo, taj čovjek protiv koga ja osobno nemam ništa, da li je on dužan prilikom prijave na ovaj natječaj dokazati, dokumentirati, da ima osigurano adekvatno mjesto za sidrenje svojih brodova.

Hvala lijepa. Hvala. Kolega Jurić, izvolite. Evo, ja ću samo kratko. Istina je, ova firma iz Koprivnice imala je do sada, ovu dozvolu za rad na pomorskom dobru. Točno ste naveli, tamo između, ovaj, kuća gdje se kupaju djeca i sve to. Zato smo i, ovaj, izmijenili lokaciju. Oni više tamo više nije to. U planu smo to izmijeniti. Sad je to na kraju kabina prema svjetioniku, gdje nikome ne smeta i gdje je uredno sidrište, i tako da više se neće događati one primjedbe stanovnika Jadrije. Hvala. Kolegica Šintić, izvolite. Evo, na tragu ovoga što je pitanja koje je postavio gospodin Kovač, moje pitanje je sljedeće: imamo li među ovim ljudima koji su sad dobili dozvolu za, odnosno koncesiju za korištenje pomorskog dobra, ljudi koji su u prethodnom periodu već koristili takve koncesije, a koji su bili prijavljivani na ime nekakve kršenja komunalnog, odnosno pomorskog reda? I je li im onda u provedbi ovog natječaja onemogućena koncesija, budući da u javnom natječaju stoji da koncesiju ne mogu dobiti oni koji su prethodno radili na neki način štetu samome Gradu Šibeniku? I na koji način to reguliramo, nastavljajući se na priču gradonačelnika koji je jasno rekao da je taj nered zapravo i činjenica da vi, da vam je jednostavno efikasnije, jeftinije i bolje raditi nered nego poštivati nekakva pravila? Evo, na koji način mi to ovdje, u ovom pitanju, reguliramo? Kolega Jurić. Pa, jasno su određeni kriteriji tko ima pravo dobiti dozvolu na pomorskom dobru. Od, ne smije biti, ovaj, dužan. Mora platiti unaprijed.

Ne smije imati takvih nikakvih, ovaj, primjedbi. I svi oni koji su zadovoljili uvjete, koji su, ovaj, detaljno provjereni, su i dobili, naravno, ako su bili najpovoljniji, dobili su dozvolu za rad na pomorskom dobru. Do sada nismo takvih problema imali. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključio bih raspravu po ovoj točci i dao na glasovanje prijedlog ove odluke pod točkom 1. Tko je za? 12 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena prva točka dnevnog reda. Druga točka dnevnog reda je na svoj način nastavljena. Prijedlog odluke o osnivanju i imenovanju stručnog povjerenstva za koncesiju na pomorskom dobru za kabine na gradskom kupalištu Jadrija. Dobili ste prijedlog. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje prijedlog ove odluke o osnivanju i formiranju povjerenstva. Tko je za? 12 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena odluka pod brojem 2. Točka 3. Prijedlog odluke o stavljanju izvan snage provedbenog urbanističkog plana stambenog naselja Meterice-Šibenik. Otvaram raspravu po ovoj točci. Kolegica Šintić se javila. Izvolite, cijenjena kolegica. Evo, posve je jasno. Mislim, jednostavno, ovo su stari planovi i stavljaju se van snage i sve je okej. Međutim, mi se sad ovdje pozivamo na GUP, što potencijalno povećava izgrađenost parcela i visinu parcela, što je veliko povećanje. Zapravo je pitanje da li postojeća struktura može primiti ovo dodatno potencijalno povećanje i koliko će to narušiti kvalitetu susjednim parcelama. U odluci, je li, sve je jasno.

Navedeno je da se ukida PUP, da on više ne postoji kao forma plana. Ali onda pitanje: zašto nismo išli na UPU, odnosno zašto odustajemo od detaljnije razrađenih planova kad se njima teži, zapravo, radi točnijeg uvoda u stanje na terenu? GUP je veliko mjerilo, preopćenit je i ne može predvidjeti sve te situacije na terenu, pogotovo na meterizama koje su već kroz PUP imale prepoznatu postojeću individualnu gradnju, za koju je najprije bila preporuka da se zadržava u gabaritu u kakvom je, a sada joj se zapravo dozvoljava GUP-om veća, veća izgradnja. I hoće li to za posljedicu imati nekakav nered u prostoru ili ste predvidjeli već neke, neke mjere kako da ovo spriječimo?

Hvala. Hvala. Gospođa Duljević, vaše. Evo, dobar dan još jedanput. Dakle, s ovim, rekli ste, s ovom odlukom se stavlja izvan snage stari plan koji je tu na snazi stvarno već predugo, pod potpuno drugim kriterijima i standardima nego što se danas traži za obiteljsko stanovanje. Ima tu nešto i mješovite izgradnje visokih, visokih objekata. Međutim, činjenica je da je ovaj prostor konzumiran. Ne znam odakle vam da će se GUP-om dobiti veća izgrađenost obiteljskih kuća. Ne znam di ste to, odakle ste povukli. Imate, znači, visine. Ovdje ste imali iskrzane parametre, a sad idemo na 10,5 i izgrađenost parcela ide s 50 na 88, možda se krivo čuje.

Ne ide, ne ide. Dakle, GUP ima pojedine zone. Pojedine zone. U raznim zonama su različiti koeficijenti. Nije svuda isto. Istovremeno, GUP i PUP su, mislim, najprije PUP-ova više nema, jel', dakle oni su napušteni i po zakonu ne postoji tako detaljna razrada planova. Ovdje se, dakle, išlo isključivo do toga da ljudi mogu rekonstruirati svoje obiteljske kuće u principu u uvjetima koje imaju. One su mahom preizgrađene i sada. Dakle, oni ne mogu povećavati tu izgrađenost bez obzira što se ide na, ako budu, tko bude. U principu su građani tražili. Dakle, problemi su bili s rekonstrukcijom postojećih starih objekata koji su mahom imali veće koeficijente izgrađenosti i koeficijente iskoristivosti, tako da oni neće moći ići preko toga, ali će im biti omogućena rekonstrukcija. Mi jesmo u tijeku su izmjene GUP-a, tako da će se svi ovi planovi koji su se stavili izvan snage, još je prije, u prethodnom mandatu bila dva stara plana, ako bude nešto bilo potrebno,će se kroz GUP regulirati, ali s ovim zapravo neće se dogoditi ništa u prostoru, što već tamo nije situacija već kakva je. Hvala, gospođo Šaduljević.

Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključujem i ovu točku dnevnog reda i stavljam je na glasovanje. Prijedlog odluke o stavljanju izvan snage PUP-a stambenog naselja Meterice-Šibenik. Tko je za? 12 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena točka 3. Četvrta točka je prijedlog odluke o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi za dio čestice broj 5942/2, Kazališna općina Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu. Dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 12 protiv, nitko suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena i točka 4. Peta točka dnevnog reda je prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju ravnatelja Javne ustanove Športski objekti Šibenik. Otvaram raspravu po ovoj točci. Vidjeli ste i sami, prijedlog je za kolegu Španju. Donosimo odluku i o razrješenju i imenovanju u jednom aktu. Ako nema daljnje rasprave, dajem na glasovanje ovu točku.

Tko je za prijedlog ove odluke? 12 protiv, suzdržani. Preostali većinom glasova prihvaćena odluka. Evo, ja koristim priliku, gospodinu Španju čestitam na još jednom mandatu. Zaželite mu da i dalje radi onako kako je i radio i do sada i da još podigne razinu, ovaj, obzirom na sve ono što je ustanova dobila u svoju nadležnost dodatnim odlukama. Još jednom čestitke. Dajemo, ovaj, dalje. Idemo, ovaj, sad je već na redu točka 6. Tu imamo ovu jednu malu korekciju, je li, u odnosu na ovo što ste dobili u samom pozivu. To je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o radu gradonačelnika za razdoblje srpanj-prosinac 2025. O tome se ne glasuje, nego je samo izvješće na znanju, ali jasno, otvaramo raspravu. Da li se netko javlja? Evo, gotovo, fotofiniš, ne mogu odlučiti tko je pa ću dati dami prednost. Je li, tako je kolegica Šintić, pa kolega Kovač. Što se tiče izvješća, ono što mene zanima, dvije su stvari. Znači, jedna je vezana za Batižele. Znači, u izvješću je vidljivo zapravo da su provedeni postupci za odabir ponuditelja za idejna rješenja.

I tu smo imali čak dvije opcije, pa je grad i dao daljnju uputu za idejno rješenje u nekom smjeru. Ono što je moje pitanje je zašto već nije uključena struka, odnosno društvo arhitekata, kao nekakav oblik rane participacije i sami građani u odlučivanju o idejnom rješenju, budući da pričamo o javnom novcu i o rezultatu tog javnog novca koji će biti potrošen. Zašto nismo napravili nekakvu, nekakav rani oblik participacije? Pogotovo s obzirom na to da je društvo arhitekata 2019. Slalo nekakve svoje inicijative vezano uz izmjene GUP-a i oko toga što bi trebalo biti na području TEF-a.

Među ostalim, tražili su i obvezu provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja s uključenim segmentom priuštivog stanovanja. Evo, drago mi je da se ide u tom smjeru, ako je točno ovo što je gradonačelnik rekao, i da priuštivo stanovanje ulazi u tu zonu. Također, kad su bili sastanci vezano za glazbenu školu, više puta je naglašavana potreba da se struka uključuje rano. I zašto, znači, nismo imali prezentaciju te idejne studije? Mislim da je to nešto što bi bilo dobro da građani vide, pa čak i u obje opcije koje su dostavljene gradu. Druga stvar koja me zanima u izvješću, odnosno u planu upravljanja Batižela za 2026., spominje se analiza tržišta koju je radio, odnosno izvješće od MazarS-a. Nisam vidjela, je li, dostupno javnosti. To je na šestom, na šestoj stranici tog dokumenta. Ako nije, može li se učiniti dostupnim javnosti? I mene zanima planira li se možda nekakva, nekakve dodatne studije za sam projekt Batižele, odnosno za to područje, na primjer studija izvodljivosti. Zanima me uopće na temelju čega i kojih pokazatelja ćemo donijeti odluku o broju, količini kreveta, turističkog sadržaja, koji će biti omjer javnih, komercijalnih sadržaja i slično. I zanima me tko je izrađivač UPU-a, budući da u izvješću stoji da su provedeni postupci odabira. Koji postupci su provedeni i tko je onda izrađivač UPU Crnica? Što se tiče odsjeka za komunalno, zapravo moje pitanje je zašto nam računi za komunalnu naknadu dolaze tek u ožujku, a od siječnja smo u obvezi plaćanja tih računa. Može li se učiniti da računi stižu na početku same godine? Hvala. Hvala. Kolegica Šintić, bio je niz pitanja, pa ćemo ići po nekom redoslijedu. Kolega, gradonačelnik. Projekt Batižele. Dakle, u ovom trenutku je izrada urbanističkog plana uređenja. Naravno, detalje vam mogu odgovoriti i direktorica tvrtke, a i pročelnica odjela za urbanizam. Ono što je točno i dobro ste naveli, gotov je prijedlog urbanističkog, odnosno planskog rješenja obalnog pojasa, dakle unutar granice pomorskog dobra. Gotov je kopneni dio. Ono zbog čega nismo, naravno da će ići javna prezentacija, zbog čega nismo išli je, između ostalog, želja i prijedlog župana da se uvrsti i nova srednja škola u projektu Batižele, što smo mi prihvatili. Dakle, hoću vam reći, još uvijek je faza prilagodbe detalja. Dakle, bespotrebno je uključivati ljude u onom trenutku dok još čvrsto ne znamo detalje.

Ono što je sasvim sigurno u toj zoni, kad govorimo o javnim potrebama, javnim funkcijama, je nova muzička škola. Dakle, to je neupitno, ona je jasno pozicionirana. Nova osnovna škola, veliki vrtić, nova srednja škola koja će omogućiti, između ostalog, obnovu gimnazije, odnosno da konačno gimnazija ide u status kakav zaslužuje, jednosmjenskog rada, uvjetno rečeno, kabinetskom nastavom, jer je to ipak priprema srednjoškolaca koji mahom idu na ozbiljne sveučilišne studije. Kad govorimo o inače konceptu, definitivno je da ide produžetak plaže Banj, da nema nikakve marine. Dakle, bit će privezište, bit će luka otvorena za javni promet, jer tamo ona i jeste. Sukladno tome, već je izdana građevinska dozvola Hrvatskih cesta za čvor Nijevice 1, Nijevice 2 i spojnu cestu D8, dakle čvorovi Nijevice sa zonom Batižele. U tom obalnom dijelu je i zona turizma, odnosno osiguranoj područje za visokokategornike, dakle hotele 4 plus i 5 zvjezdica, jer je procjena da je to ona turistička ponuda koja nama definitivno nedostaje. Što se tiče kopnenog dijela, govorimo o javnim funkcijama, govorimo o stambenoj zoni, dakle zoni mješovite namjene, i govorimo o zoni, uvjetno rečeno, sporta, rekreacije i zelenih površina. Možda vama konkretan odgovor je, između ostalog, priprema se arhitektonski natječaj, javni arhitektonski natječaj za idejno rješenje sportske, multifunkcionalne sportske dvorane, podzemnih garaža i velikog centralnog parka od skoro 11.000 kvadrata s otvorenim terenima. Dakle, to će ići u arhitektonski natječaj. Da konkretiziram, da puno ne dužim, kada definiramo sve detalje, a sukladno onim smjernicama koje radi UPU, izlazimo vani.

Ono što sam i rekao u aktualnom satu, koncept će biti takav da nama omogućava praktički samostalno izdvajanje određenih cjelina i provedbu natječaja. Primjer: kroz prvi natječaj koji smo proveli u suradnji s EBRD-om i konzultantima, znamo točno uvjete, recimo u zoni visokog turizma, kakvi su uvjeti. Da je tu pravo građenja, nema prodaje, definirana je cijena, izračuna, na koji način ćete koncipirati i prihode i sve ostalo. Dakle, vučemo benefite i iskustva iz prvog natječaja. Kad govorimo o javnim objektima, onda to je po ovoj shemi kako inače traje. Dakle, definitivno za muzičku školu će isto tako biti definitivno napravljen javni natječaj, arhitektonski natječaj, jer želimo da muzička škola bude nova ikona prepoznatljivosti grada Šibenika, jer kroz tu priču ćemo pričati i o povijesti Šibenika kao centra nekakve specifične glazbe, muzike, naše povijesti, i ona mora biti atraktivna, pogotovo jer se nalazi praktički iznad sadašnje plaže Banj, dakle na udarnom, na udarnom mjestu.

Srednja škola, osnovna škola, vrtić, se zna po kojem konceptu se radi. Kad govorimo o zoni mješovite namjene, onda je to definitivno prodaja. Tu nema drugog načina, jer nekretninu, imovinu, morate vezati za konkretnu katastarsku česticu. To će biti praktički izvor financiranja ovih javnih projekata unutar projekta Batižele. Dakle, sve skupa, da skratim, dakle, ta priča ide dosta dobro, vrlo optimistično, i plan je, uvjetno rečeno, u zadnjem kvartalu, pročelnica će me korigirati, da mi praktički imamo u ovim klupama urbanistički plan uređenja projektu Batižele. Kad tome pridodamo projekt nove bolnice, dakle, to su dva krucijalna projekta kojeg smo mi sanjali da dođemo u konkretnu realizaciju, i u ovom trenutku smo zaista došli u tu priču. Ono što je važno za reći, i to smo provodili u ovim smjernicama za izradu UPU-a, ne samo da je veliki park centralno položen uz sportsku dvoranu, nego smo vodili računa da i svaki pojedinačni objekt ima itekako dodatni komorni prostor koji će praktički biti zelene površine, šetnice i komunikacije. Ono što u dinamici očekujemo, to će vam reći možda direktorica tvrtke i o načinu izbora. Kraj te priče bi morao planski biti u zadnjem kvartalu ove godine, a onda u idućoj godini ozbiljna priprema za prve natječaje. Interes za projekt je vrlo velik i vrlo intenzivan, i ja moram reći, naravno, da ćemo itekako to javno komunicirati i pripremiti prezentaciju kad ona bude konačni prijedlog ili rješenje.

Kolega Jurić se dalje javlja za riječ, obzirom na niz pitanja koja su ovdje bila. Strukturirana po pojedinim užim područjima. Izvolite. Pitanje je zašto su računi za komunalnu naknadu kasnili. Razlozi kašnjenja računa su tehničke prirode. To je riješeno i ubuduće će računi dolaziti sve na vrijeme. Hvala. Hvala. Da li ima još netko tko bi eventualno uzeo riječ? Ako ne, onda dajem riječ kolegi Kovaču s njegovim setom pitanja.

Najljepše zahvaljujem. Dakle, iščitavajući ovo izvješće o radu, moju su pažnju privukle dvije stavke. Prva je projekt Silver kartica pogodnosti za starije od 65 godina. Ovdje na početku želim reći kako su mediji nedavno objavili podatak kako na području županije Šibensko-kninske živi cirka 30% stanovnika starijih od 65 godina, što vjerojatno implicira kako je situacija u gradu Šibeniku vrlo, vrlo slična. Taj podatak ukazuje kako je ovaj gradski projekat veoma važan i treba mu svakako dati podršku. No, pitanje je je li taj projekt u potpunosti ispravno profiliran. U brošuri na službenim stranicama grada možemo naći i popis partnera koji su u okvirima svojih djelatnosti spremni izići s raznim pogodnostima i popustima za stariju populaciju, što je jako dobro. No, činjenica je kako se ti popusti i pogodnosti odnose uglavnom na takozvanu, kako bi to mi prije znali reći, društvenu nadgradnju. Dakle, knjižnicu, ulaznice za kazališne predstave, ulaznice za tvrđave, za Nacionalni park Krka, za kupnju rezanog cvijeća u Šemprecima, nadalje, popusti u, čini mi se, nekoliko frizerskih salona te nekoliko partnera koji se bave ugostiteljstvom, koji su spremni dati nekakve popuste starijim sugrađanima. Tako, brojna populacija, rekli smo, cirka 30%, ima jedan izuzetno veliki problem, a taj je problem nedostatak smještajnih kapaciteta u domu za starije osobe. Nešto se o tome govorilo na aktualnom satu od strane gradonačelnika vezano uz izgradnju nove bolnice i korištenje prostora stare bolnice. Naime, prošla je 51 godina od otvaranja Cvjetnoga doma, čiji je osnivač županija Šibensko-kninska, te od tada u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave. Na području grada nije izgrađena niti jedna nova smještajna jedinica. Lista čekanja je izuzetno duga.

Po internetskim tekstovima za Cvjetni dom liste čekanja su preko 1.000, preko 1.000 interesenata. Jedina alternativa su privatni domovi koji su, znam to iz osobnog iskustva, izuzetno skupi, sad već debelo preko, preko 1.000 eura. Osobno držim kako bi bilo dobro osmisliti program subvencioniranja dijela razlike u cijeni boravka između Cvjetnoga doma i privatnih domova, dok su građani koji taj smještaj trebaju na listama čekanja na smještaj u Cvjetni dom. Naravno, uzimajući u obzir socijalni, odnosno imovinski status dotičnoga građanina. Takav program teško ćemo uspjeti realizirati s proračunskom stavkom od 20.000 eura, koliko je u ovogodišnjem proračunu rezervirano za projekt Silver kartice pogodnosti. Te apeliram da se o ovom prijedlogu, ako je to ikako moguće, razmisli i da ga se uzme u obzir kod prvog sljedećeg rebalansa proračuna. Posebno apeliram na gradsku upravu da razmisli o ulasku u projekt izgradnje doma za starije, jer u Hrvatskoj postoje gradovi koji su osnivatelji domova za starije, obično su to županije, ali evo, recimo, znam za Zagreb, Daruvar, Umag, Buzet, Labin, te općine Šandrovac, Konavle i, evo, naša ovdje susjedna općina Tisno, te je posve sigurno kako ne bismo u tom pogledu bili nikakav unikum specifikum. I druga stavka koju smatram izuzetno važnom, a to je onaj dio izvješća koji se odnosi, koji govori o odluci Vlade Republike Hrvatske i Fonda za zaštitu okoliša za izradu studijsko-projektne dokumentacije i dokumentacije o nabavi za izgradnju postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada i muljeva iz uređaja za obradu otpadnih voda. Po provedenom postupku javne nabave uslijedila je, citiram, faza izrade dokumentacije. Kad uzmemo u obzir činjenicu kako je započela izgradnja ili gradnja postrojenja za solarno sušenje mulja iz uređaja za obradu otpadnih voda, za što je odobreno nešto manje od 5 milijuna eura plus PDV, onda se čini da ovdje ipak možemo reći Energana ili spalionica ante portas ili spalionica pred vratima. U prilog tomu govori činjenica kako je izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Šibenika, ako se ne varam, otvoren prostor za izgradnju Energane, odnosno spalionice.

Podsjećam kako je tada novoizabrani župan, dakle neposredno nakon izbora, gospodin Rakić, u svom medijskom nastupu obećao kako će građani odlučiti žele li Energanu ili ne. Stoga sam vas slobodan zamoliti, jer je interes, pa i otpor dobrog dijela javnosti za ovu temu, bio evidentan, da izvijestite i vijeće i javnost o događanjima vezanim uz očigledno namjeravanu realizaciju projekta Energane. Dakle, da nas izvijestite gdje smo sad zapravo s tim, s tim dospjeli. Hvala lijepa. Hvala. Gospodin gradonačelnik se javio. Dakle, što se tiče Energane, tu smo praktički na onome što smo zadnji put javno komunicirali.

Traje izrada studije izvodljivosti i ekonomske opravdanosti gradnje takve Energane. Naravno, kada studija koja uključuje sve i utjecaj na okoliš i otisak u atmosferi i svemu ostalom bude gotova, naravno da ćemo to javno prezentirati i komunicirati. Možda jedna upadica sada, koja je vrlo, vrlo interesantna. Otišao je Podrug. Dakle, on je jutros dobio podatak da najduži prosječni životni vijek stanovnika u Europi je, znate li, u Bolzanu, u kojem se nalazi u centru grada Energana koja radi na suvremeni i moderan način. A još je interesantno jer se govori o rubnom dijelu nacionalnog parka Južnog Tirola i govori se o području u kojem su do gradnje Energane ljudi sipali smeće izravno u rijeku. Niti to mi želimo, a u krajnjem slučaju to je naša obveza čuvati okoliš. Ali, preznačajan projekt kojega ćemo, naravno, do u detalje, bez ikakvih skrivanja, prezentirati ne samo vama kao vijećnicima, nego praktički i svim građanima. Ništa se drugo novog, spektakularnog nije desilo, osim činjenice kad govorimo o Bikarcu, da sušionica mulja ide, dakle realizacija vodovoda je to naša obveza. Taj mulj je naš proizvod, nas svih koji živimo u ovom gradu, jer on je praktički ostatak iz sustava aglomeracije, odnosno sustava prečišćavanja otpadnih voda. Drugo, moram sa zadovoljstvom reći da je završen projekt zatvaranja centralnog kolektora i pročišćavača u zoni Podsolarsko, investicija preko 20 milijuna eura. Ona se u ovom trenutku nalazi u probnom radu. Prevedeno, više onog vrlo neugodnog mirisa sumporovodika u određenim vremenskim uvjetima neće biti. Ne samo da je to benefit i u krajnjem slučaju obveza prema svima onima koji se bave turizmom, uslužnom djelatnošću, u prvom redu onih koji tu žive, ali osjetio je to, naravno, i grad Šibenik.

Ono što je važno, dobili smo i novac za, i to je realizacija projekta je počela, sanacija prve plohe odlagališta otpada na Bikarcu. Ona se praktički zatvara definitivno i pretvara u Zeleno brdo. Ali ono što mene raduje, u sklopu tog projekta je predviđeno izvlačenje i čišćenje od svega nasutog, korisnog i nekorisnog, i čistog i nečistog, s lokacije vojarne Bribirskih knezova, koja je praktički nova lokacija za bolnicu, ali i s područja TEF-a, odnosno Batižela. Sve ono što je na TEF-u preostalo nakon niza sanacija, dakle ono što imponira kao troska, iako to nije troska, nego indiferentni građevinski materijal, ali, nažalost, i sve ono što su naši vjerni sugrađani iskoristili, nasuli, bit će očišćeno. Počeli smo već razgovore s Fondom o uklanjanju i sanaciji jedine preostale crne točke, dakle takozvane katranske jame u sklopu TEF-a. Ponavljam, to će grad sanirati po bilo koju cijenu, pa makar i vlastitim sredstvima. Odnosno, hoćemo dočekati UPU u zoni TEF-a, odnosno Batižela, riješeno bilo kakve sumnje u čistoću tog područja. Dakle, na TEF-uće, ja bih rekao, konačno početi nekakvi konkretni radovi. Što se tiče brige za starije i nemoćne, o tome smo pričali, na tome ćemo inzistirati.

Dakle, to je jedna, ja bih rekao, ideja koja će sačuvati i lokaciju stare bolnice, zaštititi lokalitet stare bolnice. On nema pojedinačnu zaštitu ni jedan objekt, ali cijela zona opće bolnice ima zaštitu za zaštitu kulturnog dobra i u krajnjem slučaju štitit ćemo od potencijalne devastacije i urbanizacije na tom području. Ono što mene muči je uvijek pitanje, nije pitanje izgraditi dom za starije i nemoćne, to je veliki problem u ovom društvu, nego je način i problem organizacije i financiranja. Vi jako dobro znate, dakle, nešto je lako napraviti, ali nešto treba staviti u funkciju i platiti. Domovi za starije i nemoćne su izuzetno skupi i zahtjevni. Oni su subvencionirani na razini cijele države. U jednom trenutku nastaje zastoj jer je jednostavno bila intencija ostanka u familiji, pa onda takozvana organizacija pomoći obiteljima koje skrbe za starije i nemoćne, jer je temelj bio jedna sjajna ideja da nikad nema tako dobrog i kvalitetnog doma, bez obzira na njegovu cijenu, u usporedbi s vlastitom kućom i vlastitim domom.

A onda mi imamo i jedan kulturološki problem koji, ja bih rekao, nije kulturološki, nego biznis ili materijalni problem. Dakle, svi naši stariji i nemoćni tijekom života su stjecali određene nekretnine, određeno bogatstvo. Te nekretnine se onda dijele nasljednicima, a onda se praktički teret brige i zbrinjavanja za starije i nemoćne članove obitelji prebacuje na društvo. To tako neće ići. Dakle, jer jednostavno briga za starije i nemoćne mora biti po strogo određenim kriterijima, a ne da bude prebacivanje financijske odgovornosti na društvo za osobno i pojedinačno bogaćenje. Da konkretiziram, tu moramo biti vrlo, vrlo oprezni koga i kome će se subvencionirati, platiti, dakle, pasti na teret svih nas i proračuna, a tko je u trgovačkom biznisu sa starijima i nemoćnima, bez obzira što su članovi naše familije. Dakle, jedno kompleksno pitanje. Velika većina domova koje su napravile jedinice lokalne samouprave na kraju su prebačene ipak na skrb i sufinanciranje, ako ne i cjelokupno financiranje, praktički državi, nazovimo mi to tako. Ja tvrdim da iskoristivost stare bolnice, odnosno uopće koncept gradnje nove bolnice i pražnjenja tog prostora, nama daje izvanrednu šansu da na jedan vrlo, vrlo kvalitetan način riješimo ne samo skrb i smještaj za starije i nemoćne, nego brigu za zdravstveno stanje starijih i nemoćnih. Palijativa je veliki problem ovog društva i društva u kojem živimo. Budimo svjesni da procesom starenja i uopće genetskim nasljeđem kojeg imamo, neke bolesti su jednostavno predodređene. Dakle, svi moramo umrijeti na neki način, a nažalost nećemo umrijeti u zdravlju, nego ćemo umrijeti očito opterećeni nekakvim problemom koji će nas ograničiti u normalnom životnom funkcioniranju.

Ja očekujem, pa počevši od sebe pa nadalje, da to svima bude najlakša moguća varijanta. Nažalost, ne možemo birati. Kolegice Žurić, izvolite. Srdačan pozdrav svima. Evo, zahvaljujem se. Vi ste rekli da vam Silver kartica, taj program, da vam se sviđa, da je u redu. Ja ću ovdje iskoristiti zaista priliku. Mi taj pilot program Silver kartice, kao i program Siguran prijevoz za život, prijevoz onkoloških pacijenata na terapiju taksijem, provodimo od 1. siječnja ove godine i sad već imamo i neke rezultate. Pa bih ovdje htjela, evo, iskoristiti priliku da kažem da smo vrlo zadovoljni kako je to do sada išlo, da imamo jako, jako dobre povratne informacije i od naših umirovljenika koji su u nekom broju preko 2.200 digli svoju Silver karticu i koriste je. Mi smo zasad napravili samo jednu malu analizu po našim ustanovama. Recimo, Šibensko kazalište, evo, tu je i ravnatelj, 96 umirovljenika je u ovom razdoblju, od kad ste otvorili tu mogućnost sa Silver karticom, čak malo iza 1. siječnja, je koristilo tu mogućnost da ulaznicu uzme za 50% popusta. Dakle, ovo što ste vi, isto tako i knjižnica gdje je besplatno članstvo od 150 umirovljenika, 50 je novih umirovljenika koji uopće ne plaćaju članstvo za knjižnicu. Otvorile su se razne mogućnosti, jer evo, recimo, Čempresi isto interesantna je, interesantni su podaci da su 30% popusta daje na cvjetne aranžmane. Ukupno 300 eura godišnje se može iskoristiti taj popust i tu je oko 220 ljudi već iskoristilo tu mogućnost. Dakle, imamo stvarno, stvarno jako dobre povratne informacije. Medicinska gimnastika koja je uvedena, evo, ovdje u Mimincu, u našim sportskim objektima, u dvije grupe po 20 korisnika. Imamo tu dva fizioterapeuta koji daju i listu čekanja ljudi koji bi se, eto, htjeli na neki način rekreirati. Dakle, to je točno da je ovo društvena nadogradnja, kako ste i sami rekli. Dakle, umirovljenici, pogotovo umirovljenici s malim mirovinama, teškoće se odlučiti i otići u kazalište i upisati se u knjižnicu koja je platiti članarinu.

Oni će platiti struju, vodu, telefon i sve ono što je, hranu, naravno, i sve ono što im je nužno za život. I teškoće se onda odlučiti na koristiti ove neke društvene sadržaje, kulturne, sportske i edukativne. Imamo i ovaj tečaj digitalne pismenosti isto u našem Pučkom otvorenom učilištu. Trajni poziv privatnim poduzetnicima je otvoren. Tu čak imamo odaziv preko 20, ja mislim, i dva privatna poduzetnika. Ovo što ste rekli, oni su isto našli tu neki svoj interes da ponude možda i ugostiteljski objekti i frizerski i pedikerski saloni i neke druge djelatnosti.

Tako da ono što smo sad u ovom trenutku mogli učiniti, evo, bar s naše strane ili ja, tako bih rekla, iz mog upravnog odjela kojem sam na čelu, imamo stvarno, ovaj, mislim da smo uspjeli, neskromno. Isto tako i Siguran prijevoz za život. Imamo povratne informacije onkoloških pacijenata koji idu na terapiju. Mi imamo telefon u našem upravnom odjelu, samo telefon za takve pacijente koji se nama javljaju, zatraže vožnju. Mi stupamo u kontakt s taksistima. Taksisti to rade, poslije nama ispostavljaju račun i to ide. Ja bih za sada kucano ovdje rekla besprijekorno, nemamo problema, ali imamo jako, jako veliku zahvalnost ljudi kojima smo to omogućili u tim, naravno, takvim teškim uvjetima bolesti, da eto bar taj segment imaju osiguran. Evo, hvala lijepo. U izvješću gradonačelnika se nalaze i ulaganja u sportsku infrastrukturu. Pa još jedan put napominjem, kao što sam i prije jednu ili dvije sjednice, da bi bio red u najmanju ruku da stadion na Šubićevcu dobije adekvatan semafor, da se zna kad počinje utakmica, tko je zabio gol, tko vodi, tko gubi i sve ostalo.

Ti, nažalost, da konstatiram da smo svjedoci da je u zadnjih pola godine šibenski profesionalni sport pukao na dvije najvažnije razine, i u nogometu i u košarci. Koliko je to zasluga lokalne zajednice koja se o tome brinula, koliko privatnika koji je imao u rukama. O tome ja sad ovdje neću suditi, već smo o tome pričali x puta, ali evo, samo da se uzme moj prijedlog da se napravi bar za... jer sad je nogometni klub Šibenik, stvarno nogometni klub Šibenik, u njemu svi sami Šibenčani igraju, koji igraju u malom nogometnom klubu. Tako da bar, eto, dobiju semafor, da znaju kad im, u koja minuta i koji je rezultat. Gradonačelnik dr. Burić.

Najprije odgovor na dva kluba. Nogometni klub je, nažalost, tu di je. Športsko-dioničko društvo podliježe Zakonu o javnoj nabavi, o trgovačkim društvima, pardon, i tu se mi ne možemo petljati, niti imamo ikakve zakonske mogućnosti. Zatražili smo i prošli tjedan službeno izvješće Fine koje ga ja imam u svom uredu, nije na meni da javno komuniciram. Ali ono što smo mi napravili, i to je već vidljivo, dakle, izvukli smo sve sportske objekte koji su sada u nadležnosti ustanove Sportski objekti. U ovom trenutku obnovljen je već travnjak na Ljubici, počela se pojavljivati primjerena zelena trava. Ravnatelj me izvijestio, ne znam je li već završen natječaj za uređenje preostalog dijela objekta na Ljubici ili famoznom stadionu Metalca, što podrazumijeva i tribine i okoliš i trim staze. Energetska obnova čvrstog objekta je završena.

Što se tiče Šubićevca, dobiveni su novci od Ministarstva turizma i sporta za obnovu travnjaka na pomoćnom terenu na Šubićevcu. Dobiveno je 150.000 eura i tu je sada odgovor. Neće Šubićevac samo dobiti semafor, nego se ide u financiranje kompletnog projekta obnove stadiona Šubićevac, sukladno idejnom rješenju koje je u određenom trenutku prezentirano. Dakle, radit će se na istoj lokaciji suvremeni moderan stadion kapaciteta najmanje 5.000 plus jedan gledatelj, s natkrivenim cirkularnim tribinama i s podzemnom garažom ispod samog stadiona. Ide se u natječaj za projektnu dokumentaciju i dobivena su već prva sredstva u iznosu od 150.000 eura. Kao što su i dobivena sredstva, čini mi se, nekih 130 ili 125.000 eura za obnovu travnjaka na pomoćnom terenu. Imali smo razgovore sa svim trenerima omladinskih pogona. Postignut je dogovor i sva djeca u svim klubovima su izvučena.

Ona su sada u nadležnosti grada i, odnosno, sportskih objekata i to neće biti ugroženo. Što se tiče košarke, samoću vam reći da je KK Šibenka po izvoru i količini novaca kojima raspolaže peta u ligi. Dakle, nije problem financiranja, ali da očekujete da će gradonačelnik i gradska uprava se baviti selekcijom trenera, organizacijom treninga, neće. Pa zato i kažem, dakle, to je prepušteno struci, nek se bave. Samo vam hoću reći da su peti po izvoru i količini novaca kojima raspolažu. O nogometu neću trošiti riječi. Nažalost, to je takva priča kakva jeste, ali da će narančasta boja u određenom vremenskom periodu biti ponovo aktuelna i vrlo prepoznatljiva u nogometnom svijetu, to je sigurno i neće tu baš proći toliko puno vremena. I na kraju, naš ozbiljan plan je sportska dvorana u projektu Batižele, stadion na Šubićevcu koji sam vam rekao i zatvorena teniska dvorana na Šubićevcu.

To ćemo, kad budu gotovi arhitektonski natječaji za idejno rješenje koje smo najavili, a najavili smo za sva ta tri velika sportska objekta, onda ćemo kretati u boj za financiranje. Postoje vrlo različiti načini financiranja takvih ozbiljnih projekata, ali to grad Šibenik mora imati, ne samo zbog sporta, nego mora imati zbog turizma. Ako mi ne dodamo sadržaj koji ćemo zimi moći organizirati u ovom gradu, počevši od kongresa, koncerata, sajmova, tematskih priredbi, onda nećemo čime imati puniti hotele koje, eto, tako pompozno najavljujemo u sklopu projekta Batižele i inače u suvremenom zbivanju u turizmu. Cijela Republika Hrvatska, nažalost, ima svega oko 9% kapaciteta u luksuznom hotelskom smještaju. Za usporedbu, mediteranske susjedne zemlje imaju gotovo blizu 60%. Nema turizma bez, ja bih rekao, infrastrukture sadržaja kojom lokalna samouprava mora nahraniti destinaciju, a oni koji se bave turizmom to iskoriste. Ili ja to jednostavno sam sebi preslikam. Ako možemo biti atraktivni ljeti na Mihovilu, postavlja se pitanje zašto nismo i zimi. Nismo, jer mi smo jedini veliki, ozbiljan grad koji, nažalost, u nijednoj akciji gradnje sportskih dvorana, bilo kad, bilo di, smo jednostavno zaobiđeni.

Dakle, uspoređuju se i s Adrom i Splitom. Pa ja ću sada reći, pomalo neutralno gledam na ovu takmičarsku igru između Zagreba i Splita, di se radi više stadiona. Je li u Zagrebu, je li u Splitu, pa se nude megalomanski projekti, nebitno koja opcija u kojem gradu definira. Ja vam obećavam, neće ta utakmica proći bez nas. Ali ono što Šibenik stalno radi i radit će i u ovom slučaju, mi dođemo s konkretnim projektima, s konkretnim prijedlogom i tražimo konkretno financiranje, a ne ovako prepucavanje u sferi ideja šta treba napraviti ili učiniti.

Hvala. Kolega Slavica. Ja se s vama slažem u ovom dijelu da država ne treba tapšati po glavi i Zagreb i Split dok svi ostali dobivaju mrkvu ili batinu od manjih gradova. Pa eto, svjedoci smo toga da, na primjer, nogometni klub Vukovar uopće ne igra u gradu iz kojeg je, nego igra u drugoj županiji. A to je prije svega zbog toga što se u ovoj državi nije sustavno ulagalo u sportsku infrastrukturu, niti promišljeno, nego je sve išlo stihijski. A u onim trenucima kad smo, eto, možda mogli dobiti dvoranu, zato nismo ili dovoljno lobirali ili nismo bili dovoljno spretni, pa su dobili dvoranu gradovi poput Poreča, Zadra, Splita i tako dalje, a mi smo ostali tu gdje jesmo. Nažalost. Ja na sve to apeliram zbog toga što, na primjer, jedan Sinj koji, eto, nema ni turizam i dosta je manji grad od Šibenika, igra istu nogometnu ligu kao i Šibenik i igra semafor. Eto, moja jedina intencija bila da taj semafor dobijemo. A u košarkaškoj ligiće vjerojatno ostati, ovoga, u košarci će vjerojatno ostati u prvoj ligi. Tako da, eto, to je jedan moj apel, da bar kad je taj profesionalni segment nogometa u Šibeniku jednostavno potonuo, svjedoci smo toga, bar nešto ostane. Eto. Hvala.

Hvala, kolege. Ima li zadnjih diskutanata? Ako nema, zaključio bih raspravu u ovoj točci. Primili smo na znanje ovo izvješće, raspravili ga i možemo preći na sedmu točku dnevnog reda, a to je prijedlog zaključka o donošenju lokalnog programa za mlade grada Šibenika, prijedlog za ovo razdoblje od 2026. do 2028. godine. Otvaram raspravu. Kolega Vrbela, izvolite. Prvo malo općenito. Dakle, Savjet mladih se sastoji od 7 članova. Tri člana su iz HDZ-a, jedan član je iz SDP-a, tri su člana iz udruge Mladi u EU. Izglasali smo ih ovdje na vijeću na prošloj sjednici.

Većinu čine članovi HDZ-a i udruge Mladih u EU. Dakle, za većinu je potrebno četiri glasa. I oni su donijeli ovaj program. U uvodu programa odmah piše da je program izradila udruga Mladi u EU. Sad se tu postavlja pitanje radi li se o sukobu interesa. Dakle, imate ljude koji sjede u Savjetu mladih, njih troje od sedam, i oni izglasavaju, odnosno sami sebi daju posao izrade programa. I onda je pitanje jesu li još za to i plaćeni, jer kasnije u idućoj točki ćemo vidjeti da Savjet mladih ima proračun od 13.000 eura, od čega 7.000 eura ide za intelektualne usluge. Je li spada pod te intelektualne usluge i izrada ovog istog programa, odnosno je li grad Šibenik platio udruzi Mladi u EU da izradi ovaj program, a za što je udruga Mladi u EU sama sebe izabrala da napravi? Je li to očiti sukob interesa?

Ako je to tako. Dakle, moje pitanje kao prvo je da li je udruga Mladi u EU primila kakva financijska sredstva za izradu ovog programa ili nije. Ono drugo što moram ovdje istaknuti je sadržaj samog programa. Evo, naime, u programu piše da u svrhu izrade lokalnog programa za mlade grada Šibenika provođeno je istraživanje potreba mladih u obliku anketnog upitnika i fokus grupa s mladima. E sad, s obzirom da je ovaj program napisan tako da ga je mogao napisati ChatGPT, odnosno totalno je općenit i ništa u njemu ne piše, jesmo li bar mogli dobiti, odnosno ja tražim ovim putem pismeno da dobijem odgovor, točno kakvi su anketni upitnici rađeni, koja su bila pitanja, koji su bili rezultati, sve točne statistike. Znate, kad politička stranka, na primjer, traži istraživanje javnog mnijenja, onda dobije dokument od 50 stranica gdje je sve statistički izloženo, tko je odgovorio, što, kako, zašto analiza. Ovdje nema ništa. Hvala. Dobit ćete odgovor i u pisanom obliku. A nema nikoga iz Savjeta mladih? Ima, ima, ja mislim da ćemo naravno to platiti, ali ja bih... Možete sada reći. 6.200 eura je plaćena izrada udruzi Mladih, da.

Znači vi ne mislite da se tu radi o sukobu interesa? Ne mislim, ne mislim, ali kažem. Odgovorite. Evo, ako želite. Hvala. Znači, ured, odnosno nadležni odjel, se obavezao da će vam dostaviti ovo u pisanom obliku, iako je već jednim dijelom odgovoreno. Ima li daljnjih diskutanata možda? Kolega, izvolite. Evo, bilo bi dobro, mislim, mi inače smo, ovaj, kao gradsko vijeće u situaciji da nama na svakoj sjednici je nazočan i upućuje se poziv i predstavnicima Savjeta mladih koji ovdje mogu sudjelovati i raspravljati o određenim točkama, jasno, bez prava glasa, je li, ali to je, ovaj, opcija.

Evo, izvolite, kolega. Evo, pozdrav svima. Evo, ja sam potpredsjednik, znači, Gradskog savjeta mladih, Mate Jakelić. Evo, ja bih sad, znači, samo pojasnio na ove tvrdnje, znači, kolega Vrbela. Znači, radi se o jednim, a-a, jednim, znači, neinformiranim, znači, tvrdnjama koje služe, znači, direktno, znači, koje su, znači, za politički napad, a ne nikakva, znači, konkretna funkcija, nekakve, znači, temeljne kritike. Znači, ukoliko ste vi, znači, proučili sam, znači, program Savjeta mladih, vi tu vidite da mi imamo, da mi, znači, tu, znači, financiramo razne, znači, projekte. Da, znači, odpor, znači, znači, financijska programa, znači, neformalnog, znači, obrazovanja, te, znači, samog volontiranja. Onda promocija, potpora, mogućnosti, znači, samozapošljavanja. Informiranje putem, znači, web stranica, znači, Savjeta mladih. Onda promocija zdravih stilova života, mentalnog zdravlja i promocije, i naravno, znači, prevencije same ovisnosti na kojima, znači, aktivno radi. Također, među njima i jedan, znači, vrlo, vrlo, znači, bitan projekt, a kako, znači, samo, znači, pod, znači, kako obrazovanje u Šibeniku promiče političku i, i samim time, poduzetničku inicijativu mladih, o kojem ste se vi, naravno, niste ništa informirali. Kultura kao alat, znači, za društvenu uključenost.

Onda povećanje sudjelovanja mladih u procesima odlučivanja. Znači, što bi sad to trebalo, znači, znači, zato što je netko iz udruge, sad bi se njega trebalo isključiti o odlučivanju zato što je, znači, iz te udruge. Znači, to je totalno, znači, nema veze, znači, to što ste vi rekli. Onda godišnja dodjela volonterska nagrada, te suradnja, znači, sa Savjetima mladih, znači, drugih gradova. Znači, kao što sam ja, znači, već tu napomenuo, znači, vaš napad je, znači, političke prirode. Vi stalno, znači, nađete neke, znači, sukobe interesa gdje nema, a cilj je samo da bacite, znači, nekakav klip u kuru, da, znači, pod, znači, Savjet mladih koji sada, ja mogu reći, znači, otvoreno, znači, predsjednica, znači, Bruna Vranić radi, znači, sjajan posao. Mi smo već šest, znači, sjednica održali. Kolega, molim vas samo da se skoncentrirate na odgovore na ovo, a bez ovih, ajmo reći, bojanja u bilo kakvom političkom aspektu.

Da, da, apsolutno. Ipak, jedan program Savjeta mladih koji je, na neki način, upućen mladoj populaciji, ne bi volio da otiđe u nekom pravcu. Da, da, da, apsolutno. Znači, to je, znači, naglasak je, znači, na sve mlade. O nikakvom sukobu interesa ne radi, znači, znači, radi se o pomoći, znači, Savjetima mladih, znači, radi se o pomoći i podršci, znači, mladima od 15 do 30 godina, i stoga vaš, vaša konstatacija ne stoji. Eto, toliko o tome. Hvala. Još netko želi riječ? Ako ne, mogu dati riječ i zaključiti raspravu i dati prijedlog ovog zaključka u svezi točke sedam na glasovanje. Tko je za prihvaćenost zaključka o donošenju lokalnog programa za mlade za ovo razdoblje koje je navedeno? Tko je za? 11 protiv, suzdržanih, preostalih većinom glasova. Prihvaćena točka sedam. Osma točka je prijedlog zaključka o prihvaćenju programa rada Savjeta mladih grada Šibenika s financijskim planom za ovu godinu tekuću. Kolega Vrbela se javlja. Izvolite, kolegica Šimić. Pa tim redom vas molim da izvedete riječ. Ja ovdje opet ne bih ulazio u sam tekst programa koji opet, kao, da ga je napisao ChatGPT. Ja bih ovdje ušao u ozbiljan proceduralni problem zbog kojeg mislim da bi se ova točka trebala skinuti s dnevnog reda. Naime, ovaj program koji je tu dan i napisan nije isti kao onaj koji je izglasan na Savjetu mladih.

Znači, to nisu isti dokumenti. Meni je čovjek koji je ispred SDP-a u Savjetu mladih poslao ono što su oni izglasali, stoji potpis predsjednice Brune Vranić, datum je 19. studenoga, ako se ne varam. Taj dokument, koji ga mogu vama sad pokazati ovdje, nije isti kao ovo što je sad na vijeću. Znači, to je kao da vi stavite nešto na javno savjetovanje mjesec dana, pa onda dođete s nečim sasvim drukčijim ispred vijeća. To ne možete tako raditi. Znači, ja predlažem da se ova točka povuče.

Hvala. Kolegica Šimić, hoćete vi uzeti riječ? Hoće li netko možda se uključiti u raspravu? Javili ste se, kolegice Šimić, izvolite.

Ne znam, netko bi trebao pogledati je li to isti dokument ili nije. Ja nemam tu informaciju, pa ne znam. Ali moje pitanje se konkretno odnosi na uključivanje i uključenost Savjeta mladih u planiranje ili mijenjanje idejnog projekta Centra za mlade. Je li Savjet mladih raspravljao o tome? Jeste li upoznati s izmjenama vezano uz projekt Centra za mlade i jeste li davali nekakva mišljenja vezano uz to? Kolega Jakelić. Evo, znači, odgovorio sam na pitanje gospođe Šimić. Znači, definitivno je, znači, Savjet mladih vrlo aktivno uključen u sve te aktivnosti i mi se, naravno, aktivno zalažemo od strane gradskih službi da se to, znači, maksimalno, da se, znači, mlade, da to sve ide u korist. Mi smo o tome, znači, raspravljali s gradskim tijelima, o tome su, znači, gradska tijela vrlo dobro obaviještena. Ako treba, znači, dobit ćete pisani odgovor. Ali također, ja želim napomenuti da mi kao Savjet mladih vrlo aktivno promičemo tu, znači, sve moguće, znači, interese mladih, tako da se, znači, ne trebate o tome brinuti. Mi ćemo tu, znači, naći rješenje sa službama grada koje je najbolje moguće. A što se tiče, znači, kolega Vrbela, znači, kolega Vrbelo, jednostavno, taj napad, taj jednostavno, znači, ne stoji. Znači, znači, dobit ćete, naravno, pisani odgovor, ali smatram da vaša kvalifikacija jednostavno ne stoji i da ja ponovno, i da, znači, ponovno naglasim da je ona jednostavno politički motivirana, a ne na činjenicama, dokazima i na argumentima. Hvala.

Evo, mogu ja? Dakle, mi nemamo tu informaciju, to je neka vaša insajderska informacija. Ovo što mi imamo je to što smo dobili kao njihov program. Ja predlažem da se to usvoji jer druge, druge informacije nemamo. Ja imam ovdje dokument, mogu vam ga sad predočiti, stoji potpis Brune Vranić. Znači, evo, tu je ispred mene i nije isti kao ono što imamo na vijeću. Znači, ako hoćete da vam pošaljem, hoćete da vam sad dam na uvid? Ja, ja mislim da je to u redu. Ne znam, ja sad, ja... Potpisan je ovaj prijedlog. Da, ovo je potpisani, ovo je potpisani prijedlog. Ali ovdje stoji od 19. studenog, ja ne znam. A tko je vama to poslao? Naš član iz SDP-a, Vito Milovanović, on je bio tamo, on je bio na glasanju. Ja ne znam što je bilo tamo, nisam bila ni ja. Dobro, ali kako može imati član, ovaj, koji je sudjelovao u glasovanju, kao da mi sad, evo, ja sam danas predsjednik Gradskoga vijeća, ja nemam današnji akt koji se danas usvaja s mojim potpisom. Kako ga je mogao povući sa sjednice s gotovim potpisom kad materijal nije u tom momentu potpisan? Potpis je Brune Vranića, 19.

studenog. Kako oni to rade? Ja to ne znam. Dakle, a u čemu je, ako ste pročitali i taj i taj, ako se razlikuju, u čemu je ta bitna razlika? U suštini, u suštinsku razliku neću ulaziti. Radi se o tome da nisu isti. Ne pišu iste stvari. Možete vi analizirati. Nije to sad jedna riječ, nije to pravopisna pogreška. Strukturno dokument nije isti. Bilo bi razumno da se povuče, da se to ne radi. Ja znam da je ovo manje bitna stvar i ovo neće nitko izazivati na Upravnom sudu nitko, ali da je dokument bitan, biste li vi dopustili da jedna stvar, na primjer, na javnom sastanku, a druga stvar... Ma dobro, mislim, tu ste u pravu, ali kažem, evo, to nam je sad prva informacija i ne znam... Znači, općenito, Savjet ne objavljuje takve stvari. Ja sam na ovo došao preko vijećnika koji je ispred SDP-a tamo.

Da taj vijećnik nije ispred SDP-a tamo, mi bismo se doveli u situaciju da usvojimo nešto što oni ne smiju. Dobro, vi tvrdite da ovaj dokument nije izglasan... Ovaj moj je od 19. Možda je bila neka ratna verzija u pitanju. Da, može biti. Ovdje piše program rada, znači, piše program rada Savjeta mladih grada Šibenika za 2026. Da, možda je stvarno verzija neka. Ne piše ratna verzija, ne piše prijedlog, ali čak i ako tu je ratna verzija, zašto onda član SDP-a nije svjestan o postojanju konačne verzije? Znači, član SDP-a uopće nije svjestan. Član Savjeta...

Ja sam ga pitao, ja sam ga pitao. Možda je krivu verziju uzeli. Jedna, sad ja ne znam ovdje je li nam to nešto, Ante, ti bi mogao tu možda dati zadnju riječ, je li nam tu sad nešto, ako i odgodimo, pa evo, ostavimo za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća, je li to nešto u, u, u samom radu Savjeta smeta? Više te stvari objavljuju mrežno, pa ćemo onda svi... Evo ovako, ako se mogu, ako se mogu referirati. Dakle, sukladno članku 13. Zakona o Savjetima mladih, jedini isključivi predlagatelj programa rada je Savjet mladih. Ono što ja vidim u smislu nedostatka ovog akta je da ne vidim izvješće o provedenom savjetovanju dostavljeno zajedno s aktom na ovo Gradsko vijeće u prijedlogu akta, i to je meni dovoljan razlog da možda i stvarno povučemo ovaj akt s ove sjednice Gradskog vijeća, jer ne vidim konkretno, kažem, izvješće o provedenom savjetovanju za program, program ovaj. Tako da, evo, možda zbog toga...

Za ovaj, govorimo o programu, o programu, ne, ne, govorimo o programu rada Savjeta mladih grada Šibenika za 2026. godinu o kojem govorimo i sad, o ovoj točci, jel'? Jer lokalni program je bio... Ne, ne pričamo lokalno. Lokalni program je bio na savjetovanju, ali ja konkretno ne vidim da li je program rada Savjeta mladih uopće bio na savjetovanju. I u kojem tekstu? Niti vidim izvješće s dostavljeno zajedno s tim programom u smislu ovoga. Tako da možda je zbog ovoga nedostatka što izvješće uopće nije dostavljeno vijećnicima, da bi bilo pametno zbog toga povući pa provjeriti situaciju za sljedeću sjednicu. Onda će nam kasnije zapitati Savjet mladih. To je pogrešak koji se događa.

Dobro, ali kažem vam, vi ste upozorili na te greške sad, ovog trenutka. E, tako da, kad smo mi mogli... Dobro, dobro, ovaj, jasno je da ne možete vi, ali mogu, ovaj, članovi Savjeta... Pa dobili ste, ako ste... ali deset dana vam je poslan materijal deset dana prije. Pa sve u redu. Imali smo tamo četiri sata ranije jedan poziv. Danas imamo situaciju da su neke točke dnevnog reda došle prije, znači, prije dva dana. Dobro, ja nemojte mene za to. Ja samo govorim sad o ovoj. Dakle, žao mi je da možda kad ste dobili, kad ste dobili taj materijal prije deset dana, niste možda upozorili, jer za ovo, evo, tek sad... Volio bih vas, evo, kolega Galićće dati još za potpomaćanje.

Jeste vi sigurni da je uopće program bio na savjetovanju? Radu Savjeta mladih? Jer ako program, po mom mišljenju, ako se radi o programu rada Savjeta mladih, to nije opći akt koji se odnosi na interese građana, jel'? Tako da, po mom mišljenju, čak ni samo savjetovanje oko programa rada nije obvezno. Ne, ne, kažem, vi ste rekli da je nešto bilo na savjetovanju. Ja sad u zatvorenim savjetovanjima uopće nisam našao akt programa rada Savjeta. Kad bi nešto bilo na savjetovanju, to bi moralo biti isto kao ono što je se izglasalo. Dobro, ovo ovdje uopće nije upitno. Ne, nije, nije upitno. Nije ni trebalo biti upitno. Nego je ključan tekst dokumenta. Tako je.

Znači, ovdje uopće akt nije ni bio na savjetovanju. Onda ja povlačim, dakle, pošto nije ni postojala obveza. Pa nije ni postojala obveza savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ja sam vama rekao da ako imamo neki akt, na primjer, i imamo savjetovanje za neki drugi akt koji mora biti, da nije u redu da jedna stvar bude na savjetovanju, a da se onda druga stvar izglasava. Možda, možda možemo iz komun... U ovoj situaciji, da je Vito Milovanović, koji je član SDP-a u Savjetu mladih, izglasao jedan program rada Savjeta mladih grada Šibenika za 2026. godinu, 19. studenog 2026.

godine, i tu u potpisu svojih predsjednika Savjeta mladih grada Šibenika, Brune Vranić, potpis je tu. Taj dokument, ja ga imam ovdje, nije isti kao ovo što je ispred nas. Samo to vam govorim. Ovo što se tiče savjetovanja je bio primjer, razumijete? Da, da, nije uopće ključno. Ključno je jedino, po vama, je li je tekst koji je usvojen na Savjetu mladih identičan onome koji je ovdje... Koji je ovdje prezentiran. Dostavljen od strane predsjednica Savjeta mladih. E, sad... Ja to ne znam. To je... To možemo pitati? To možemo pitati. To možemo pitati. Dakle, možemo sad, evo, možda ili neku pauzu ili odite dalje s točkama, ne znam koliko još ima točaka dnevnog reda, a mi ćemo dotle to, ovaj, evo, ispitati. Može. Ajmo, dogovoreno, pet minuta pauze, iskonzultirajmo, ovaj, aktere i dobijemo punu informaciju. Znači, ja kolegu... Nije problem, idemo na pauzu. Je, pauza. Pauza od pet minuta.

Ako predsjednika zovne predsjednica, možda je lažno upoznata.

I sad, to zaista nije, ovaj, tekst koji je Savjet mladih na toj prvoj, na toj svojoj sjednici donio. Ovo je bilo u dobroj namjeri, izostavio se jedan ključni element i... Onda je to bila sjednica 2. 1. Da, ona je to 2. Da, da, da. Ništa, ako smatrate, ako smatrate da je to... Samo, samo kolege, ovaj, obzirom na ovako, da se ovo sve zateklo, je li... Obzirom da je ovo sjednica koja je snimana i streamana, prema tome, ne bih volio da se diskusija završi ovako, ovaj... Ako imate što reći, molio bih za, ovaj, mikrofon i da to bude, ovaj, upućeno javnosti, zbog nje ovdje i radimo, između ostalog, pa i u ovakvim situacijama koje su specifične. Izvolite. Hoćemo povlačimo točku ili vi imate neki drugi prijedlog, Majo? Evo, izvolite. Kolegica Šintić, izvolite. Ja apsolutno podržavam da povučemo ovu točku, pogotovo s obzirom da imamo datum nepostojeće sjednice.

Žao mi je da se ovo dogodilo, jer je dio programa rada Savjeta mladih, natječaj za inicijative mladih, koji je izuzetno važan onim mladima koji su se do sad na njega javljali i prijavljivali. I apeliram da se onda organizira možda i neka dodatna sjednica Gradskog vijeća, kako bi se donio program rada Savjeta mladih, kako bi mogli što prije pristupiti realizaciji tog programa. Jer ako čekamo šesti mjesec da usvojimo program, onda zapravo pitanje je... Mislim, imate program za 2026. godinu koji ćete donijeti u šestom mjesecu, pola godine vam je prošlo.

Ali nemam originalni tekst. E, a ima ga on, ima ga on u mobitelu. Dakle, evo, tu ima i prijedloga da usvojimo originalni tekst, ali mi ga sad nemamo, jednostavno smo na knapu. Ja predlažem da se povuče i povlačimo prijedlog. I evo, ispričavam se, vama hvala na toj intervenciji. Evo, zbilja, kažem, prva informacija, nije bila nikakva, nikakve zle namjere. Ja se svakako ispričavam i u ime Savjeta mladih i svega što se dogodilo. Evo, ovaj, kolega Vrlula se još javlja prije zaključenja, ovaj, točke. Prije svega, hvala gospođi Žurić na isprici, to je sve korektno, točka će biti povučena, ali ja moram tu istaknuti da gospođa Bruna Vranjić, koja je u potpisu tih dokumenata, prvo je jedan dokument lažirala, očito je, znači, lažiranje službeni dokument, drugo, nije prisutna ovdje. Znači, osoba koja je predsjednica, koja bi trebala izložiti dokument, nije prisutna. Evo, samo bih to htio istaknuti.

Dobro, ovaj, kolega, evo, koliko ste god, ovaj... Isprika bi trebala doći od njih, a ne od vas. Ja vašu ispriku prihvaćam, naravno, ali isprika bi trebala doći od onih koji su odgovorni. Koliko god, ovaj, kolega ste, evo, mislim, vrlo, ovaj, koncizno uputili na određene omaške koje bi se mogle dogoditi kod predlaganih akata, toliko bih volio da izbjegavamo ove formule"lažirala". Ono na neki način stvara jednu namjeru, ovoga, nakane da se nešto prikaže drukčijim radi određene korisnosti. A mislim da to, ovaj, da to u tom dijelu svakako, u ovom slučaju, ne vjerujem da je uopće, ne pomišljam u takvu okolnost. Stoga bih predložio da ovu točku povučemo s dnevnog reda i da ona bude, ovaj, napravljena lege artis i dostavljena ovom tijelu onako kako je trebala biti danas. Evo, to je moj prijedlog. O tome treba li glasovati, treba i ne treba, prema tome, skidamo je i gotovo. Idemo dalje. Točka deveta ovoga dnevnog reda je prijedlog zaključka o prihvaćanju programskog i financijskog izvješća Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku za prethodnu poslovnu godinu 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje točku. Tko je za?

12. 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena, prihvaćen je izvješće HNK u Šibeniku. Deseta točka dnevnog reda je prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu s financijskim izvješćem Javne vatrogasne postrojbe grada Šibenika, isto tako za 2025. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovaj zaključak. Tko je za? 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena je i točka 10. Točka 11 je prijedlog zaključka o primanju na znanje odluke o davanju suglasnosti na dugoročno zaduženje trgovačkom društvu Zeleni grad Šibenik d.o.o. za nabavku komunalnog vozila za sakupljanje otpada. Otvaram raspravu.

Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovaj zaključak. Tko je za?

12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćeno. Dvanaesta točka je prijedlog zaključka o primanju na znanje odluke o davanju suglasnosti za dugoročno zaduženje trgovačkom društvu Zeleni grad Šibenik d.o.o., ali za nabavku autocisterne za transport vode i pranje ulica. Otvaram raspravu. Kolega Vrlula se javio, izvolite.

Samo jedno kratko pitanje, da. Kako pozdravljamo svakako sve što ide u smjeru opremanja Zelenog grada svim, svim svojim, svim strojevima koji su mu potrebni, nego samo me zanima hoće li se onda u neko skorije doba nabaviti i uređaji za pranje grafita, odnosno čišćenje grafita sa zidova i pranje poljane, pa da ne moramo ići ugovorom s privatnim firmama za taj posao, jel'. Imamo situaciju, kao što na razini države imamo Medikol, gdje država plaća privatnoj firmi da izvodi ono što bi država trebala moći sama raditi. Vjerojatno ispada daleko skuplje na ovaj način kad se angažira privatna firma svako malo. Kolega Vrlula, ima li potrebe za nekim osvrtom?

Ako nema, zaključujem raspravu o ovoj točci. Dajem na glasovanje točku 12. Tko je za? 12, 12 protiv, suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 12. Točka 13, prijedlog odluke o davanju suglasnosti za kratkoročno zaduženje trgovačkom društvu Gradski parking d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu točku dnevnog reda. Tko je za? 12 protiv, nitko suzdržani, preostali. Većinom glasova prihvaćena točka 13. Točka 14 je prijedlog zaključka o primanju na znanje izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima u gradu Šibeniku. Otvaram raspravu po ovoj točci. Kolegica Šintić se javila. Revizijom upravljanja poslovnim prostorima dano je mišljenje kako je upravljanje učinkovito, ali uz potrebna poboljšanja.

Poboljšanja se odnose na učinkovitije planiranje namjene, procjene vrijednosti bez dodatnog opterećenja za proračun pod ugovaranjem, transparentnost upravljanja prema građanima i općenito takvo upravljanje koje je mjerljivo, ciljano i kvalitetno. Sve ono na što se zapravo sporadično upozorava i na gradskim vijećima, ali i u javnosti već duži niz godina. Kad sam ja pred nekoliko mjeseci došla na sastanak u gradsku upravu, spomenuti odjel, tražeći informacije o mjesnim odborima i njihovim prostorima, jer svi mjesni odbori nemaju vlastite prostorije, niti ih učinkovito koriste za djelatnosti iz svog djelokruga, prikazana mi je aplikacija grada u kojoj se nalaze oznake "Popis" i"Informacije o gradskim prostorima". Rečeno mi je da tu mogu vidjeti sve informacije, međutim, u trenutku kad sam to i pokušala, naravno da nisam mogla jer se za ulazak treba imati šifra. Kad sam kao vijećnica zatražila takvu lozinku, nikad mi nije odgovoreno. Dakle, moje pitanje je kad ćemo konačno dobiti uvid u javni registar nekretnina i prostora u vlasništvu grada, i kad ćemo ozbiljnije i transparentnije nastupiti prema upravljanju javnim dobrom, odnosno u ovom slučaju nekretninama i prostorima u vlasništvu grada.

Ovaj revizijski nalaz, ali i subjektivni dojam građana i vijećnika i vijećnica, trenutno je takav da imamo dojam da se trenutno nalazimo u jednom sustavu u kojem netko nešto odlučuje iza zatvorenih vrata, a to je zaista bespotrebno. I evo, moje pitanje je kad ćete malo unaprijediti i učiniti ovaj sustav transparentnijim i kvalitetnijim. Kolegice Šintić? Tko može? Pročelnika, gospodin Živković, evo, kolega se javio, izvolite. Pozdrav svima. Kolegice Šintić, što se tiče šifre, ona ne može biti dostupna samo vama. Kad sustav dovršimo, ja se nadam do kraja ove godine, da ćemo sve porediti tako da bude, ajmo reći, primjereno za uvid javnosti. Do tada, do tada ne možemo dijeliti šifru samo vama, znači ona je dostupna djelatnicima gradske uprave i nikome van djelatnika gradske uprave. Kada bi tu šifru dali vama, znači, stavili bi vas u povoljniji položaj u odnosu na sve druge, a to nam, to, to ne smijemo raditi. U svakom trenutku možete doći. Ja ću biti iskren, mi smo se do sad obazirali na rješavanje konkretnih problema u konkretnim gradskim projektima i tu smo trošili dosta vremena i energije.

Očito je došlo vrijeme da će neki od nas morati se posvetiti, ajmo reći, ovom papirnatom dijelu posla i sređivanju, sređivanju tog stanja, ajmo reći, i da bude i transparentnije za ljude. Ništa se ne donosi iza zatvorenih vrata. Svako od vijećnika, to sam rekao i gospodinu Kovaču za stanove, svako od gradskih vijećnika u svakom trenutku može nas nazvati i doći. Ništa tu nije skriveno, niti nam je namjera da bude skriveno. Dapače, unaprijedit ćemo to tako da, da javnost može vidjeti. Ali zbilja trebamo neko određeno vrijeme, jer sad smo se reorganizirali unutar odjela i neki od nas posvetit će se rješavanju, ajmo reći, tih papirnatih problema, jer očito došlo je vrijeme da, da i takve stvari radimo. A do tada, znači, svako od vijećnika u svakom trenutku može pristupiti u prostorije našeg odjela i izvršiti uvid u sve što ga god zanima. Ništa nije, ništa nije zatvoreno i ništa nemamo namjeru skrivati.

Dapače. Hvala lijepo. Hvala kolegici Šintić. Izvolite. Upravo s tom namjerom sam ja prvi put i došla u vaš ured, i onda mi je pokazana aplikacija, dana poveznica, i rečeno mi je da joj mogu pristupiti. Ne mogu. Poslala sam mail kojim sam tražila da mi se omogući lozinka, nisam dobila niti odgovor: "Vijećnice, ne možete dobiti takvu lozinku, dođite ponovno ako vas nešto zanima." Ja ću svakako doći ponovno u vaš ured, dapače, vrlo rado. Ja mislim da sigurno nisam rekao da ću vam dati lozinku, to, to sam. Ne, ne kažem da ste vi to rekli. Rekla sam da sam bila u odjelu.

Ona je koja je rekla nije. Okej, vjerojatno sam dobila krivu. Vjerojatno sam dobila krivu informaciju, sve je u redu. Ja sad govorim ovdje o tome da sam mogla odgovoriti na jedan e-mail samo. A meni nije problem doći. Ja ću doći još koliko god puta treba u odjel. Krivo vam je rekao i ipak sam pomoćnik pročelnika, ja to mogu reći, znači, ne možete to dobiti zato što bi bili u povoljnijem položaju u odnosu na sve druge. Kad bude dostupno, bit će dostupno svima, ama baš svakom građaninu grada Šibenika, do tada isključivo djelatnicima gradske uprave, a vijećnicima kad god požele mogu doći u ured i izvršiti uvid u što god žele. U redu, hvala.

Hvala, mislim da je jasan odgovor dan. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, zaključio bih ovu točku. O ovoj točki se ne glasujemo jer se radi o nalazu o državnoj reviziji, o njoj se ne glasuje, on se prima na znanje. S ovim smo, kolege, iscrpili današnji dnevni red. Raspravili smo ga. Ja vam se svima skupa zahvaljujem na današnjem djelovanju i radu i vidimo se sljedeći put.

Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške. Govornici nisu označeni; tko što govori vidljivo je u snimci, a titlovi u videu prate isti transkript.