19. sjednica Gradskog vijeća, 14. svibnja 2024.: dozvole na plažama i tri točke u pedeset minuta

Cijenjene dame i gospodo, poštovanje, evo, možemo... 9 sati je prošlo, možemo otvoriti ovu današnju, 19. po redu, sjednicu Gradskoga vijeća Grada Šibenika u ovome mandatu. Ja bih vas sve skupa srdačno pozdravio, prije svega svo dame i gospodu vijećnike Gradskoga vijeća Grada Šibenika, gradonačelnika i njegovog zamjenika, sve ovdje nazočne pročelnike gradskih upravnih odjela, jasno, sve predstavnike medija, sve naše novinarke i novinare koji su ovdje zajedno s nama, kao i sve ostale nazočne. Ovdje su, jasno, i predstavnici trgovačkih društava, javnih ustanova i drugih, ovaj, koji, evo, danas participiraju unutar ovih točaka dnevnoga reda. Zamolio bih na samome početku kolegu Galića da izvrši prozivku vijećnika, da utvrdimo postojanje kvoruma. Izvolite. Zahvaljujem. Dobro jutro svima. Branka Badžim, Gordana Cvjetković nije nazočna.

Mirko Čeko, Hrvoje Dunkić, Mario Kovač se ispričao. Branko Kronja, Dario Kulušić, Rikard Marenci, Ljiljana Nanjara, Dino Papak, Marko Petković, Stipica Protega, Ivan Rajić, Nenad Renje, Tonči Restović se ispričao. Nenad Samardžija, Ivan Slavica se ispričao. Ivana Spahija se ispričala. Tomislav Travčić, Ivana Budrag, i doktor znanosti Dragan Zlatović je tu. Hvala. Možemo konstatirati da je na današnjoj sjednici nazočno ukupno 16 vijećnika, od vas jednoga imamo kvorum za danas, valjani rad i odlučivanje, pa evo, možemo i preći na sljedeći segment, a to je potvrda zapisnika sa prethodne, ovaj, sjednice. Dostavljen vam je zapisnik uz poziv za dnevni red. Da li ima netko nekih primjedbi ili, ovaj, potrebe za korekcijama? Ako nema, dao bih ovaj zapisnik sa... ispričavam se, malo ste mi u mraku, kolega, stvarno vas... evo. E, ovaj, specifičan je prostor, pa malo ostajete u beku. Evo, izvolite.

Dobro jutro svima. Poštovanje, moje kolege, gospodine predsjedavajući, moj dragi gradonačelniče i zamjeniče, gospo Mileta. siguran sam, bit ću vam iskren, kao i uvijek, siguran sam da je taj zapisnik napravljen najbolje kako treba. I, i, i jedno moje pitanje vezano za njega nije mi jasno, i vi ste, gospodine predsjedavajući, gospodine, ovaj, rekli prošli put na moje pitanje da ću dobiti pisani odgovor. I čak sam se ponadao, došlo mi je u mail pisani odgovor, međutim, to je bilo od dostupnog gospodina Kovača. Moje pitanje je ostalo, stvarno, ono, zaboravljeno. Ja ne znam je li to namjerno ili čemu, ali obećali ste mi na... Znači, ja ću vam samo još jedanput ponoviti pitanje, i samo bilo, ono, evo, građansko: što vi, gospodine gradonačelniče, značite za ovaj grad? Što vama znače ovi građani? Htio sam da nekako dobijem taj neki... sad ćete mi reći da niste iščitali zapisnik, ali mislim da ste jako dobro čuli moje pitanje. I moja je primjedba što u zapisniku to ne piše, a i nisam dobio pisani odgovor. Molim vas, nekad, evo, dajte malo, umirite mi, da mi, da mi bude lakše za kraj dana. I ako je moguće, neka sjednica je subotom i nedjeljom, tako da mi koji nekad radimo, da ne žurimo možda na sve ove stvari. Hvala puno. Hvala, kolega. Evo, ovaj, zahtjev za korekcijom zapisnika, ako to stvarno je bilo izrečeno, a je, a nije tu, evo, molio bih da uvažimo ovu činjenicu i da to uđe u zapisnik, a onda će se sukladno tome i odgovoriti tko je uz ovu primjedbu za korigirani zapisnik.

Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno prihvaćeno. Hvala vam najljepša. Možemo preći na sljedeći, ovaj, naš dio ove sjednice, to su vijećnička pitanja. Znate i sami da tu imamo određena naša pravila u pogledu trajanja. Ja bih vas zamolio danas da stvarno držimo se onoga tajminga od 1 sata, znači do 10 sati i 10 minuta bit će danas, ovaj, vijećnička pitanja. U tome dijelu imali smo prije toga i neke odgovore na vijećnička pitanja. Dostavljen je, kao što vidite, odgovor kolegi Kovaču, međutim, njega nema, pa eto, i nema prilike da se na njega osvrne. I možemo krenuti na, ovaj, sama vijećnička pitanja. Ovdje je utvrđen današnji redoslijed, ima ukupno 5 prijavljenih, ovaj, vijećnika za postavljanje pitanja, pa bih ja i krenuo tim redom, jer ne vidim da se itko javio od strane klubova. Vi ste se javili. Izvolite, kolega Marenci. Znači, prvo, ovaj, u ime kluba vijećnika, izvolite.

Poštovanje, pozdravljam sve prisutne. Ja imam, ja imam jednu temu, mislim, temu, više prijedlog nego, ovaj, i sugestiju, a ujedno i kritiku, na neki način. Radi se, naime, o groblju svete Ane. Puno ljudi mi se obraća, i vjerojatno s razlogom, jer imamo svi, imamo svoje sentimente prema i svojim pokojnima i tako dalje, i puno ljudi imaju potrebe za ići na groblje. Međutim, ono zaključavanje, izgleda da, mislim, bez obzira na razloge zbog kojih je to doneseno, mislim da nije to rješenje tog problema. Ako postoje nekakvi drugi razlozi, i ako postoje određeni razlozi zbog čega treba, mislim da treba rješavati to na sasvim drugačiji način. Između ostaloga, ako... ja sam za to da se pazi na groblje i da se zaključavaju groblja. Ali, kao i u cijelom normalnom svijetu, da se zaključavaju navečer groblja, pa da čak ima i čuvare. Mislim da uz civilizacijski doseg koji ovaj grad naročito teži, sa uređenjem tvrđava i svega ostaloga, mislim da je to jedan iskorak koji bi itekako trebalo voditi računa o tome. Jer, na kraju krajeva, groblje je prezentacija i grada i kulture, i, da ne kažem, svih ovih godina postojanja ovoga grada. Što se tiče... svatko tko je išao van, i normalno, tko voli turizam i tko je otišao i voli otići u nekakav grad, poznati grad, stariji grad, a jedna od destinacija je sigurno i groblje i turistički, da, da, pun znamenitosti, i, i, na neki način, svi veliki gradovi to imaju riješeno.

Ja čak i dajem jedan prijedlog ravnatelju, direktoru groblja, da bi, ne bi li bilo loše da se uvede i nekakva baza podataka svih umrlih s njihovim destinacijama i zadnjim počivalištima, pogotovo poznatih Šibenčana, jer i to je jedna od stvari, od jedne kulture gradske, da na neki način se posjećiva i da se gleda i naši, ne samo živi, nego i naši zasluženi građani. U tom kontekstu, na neki način, i to me je ponukalo, na neki način, i da o ovome govorim, je i nedavna, jučerašnja smrt našeg, da ne kažem, šibenskog prijatelja i prijatelja dječjeg festivala, to je Luko Paljetka, i mislim da i on zaslužuje pažnju s naše, na neki način, kao jedan od... veliki prijatelj djece, i na neki način koji pomaga i puno radio i na stvaranju i, i kulture i pjesništva, pogotovo za djecu. Ali zanimljivo je i zašto je njega spominjan u ovome kontekstu, jer imam dvije rečenice samo kako on, što i što za njega znače ta groblja. Kaže: "Groblje je za Paljetka posvećeni mitski prostor sjećanja i susreta." I sad, kaže on, u svim starim mjestima postoje mjesta koja su kultna, mitska, kao što su u davnoj prošlosti bili sveti Gajevi, i koja zrače tu svoju posebnu energiju. Tu groblja prednjače, vezana uz niz umjetničkih djela. A onda kaže: "Treba pustiti gradu da njegovi vjekovni proces uljudbe učini svoje, a onda će oni koji se žure shvatiti da ne moraju žuriti da su stigli na mjesto na koje su htjeli stići.

Tada će vidjeti u groblju spomenik." E, pa tim riječima bih želio i vas podsjetiti na Luku Paljetka, a i na neki način na ove probleme naše koje imamo sa svetom Anom. Hvala lijepo. Hvala kolegi Marenci. Evo, lijepo je sjećanje na kolegu akademika Luka Paljetka, nek mu je vječna slava i hvala, obzirom na sve ono što je dao hrvatskoj kulturi, a i, evo, i našoj ovdje u Šibeniku. Gradonačelnik, izvolite. Evo, dobro jutro svima, poštovane vijećnice i vijećnici. Vrlo kratko: prihvaćamo tu sugestiju, i ja sam jedan od onih koji tvrdi da groblje danju ne može biti zatvoreno. Dakle, naći će se neko novo rješenje. Naravno, činjenica jeste da turisti, bilo bi to lijepo, kako kaže moj prijatelj Marenci, kad bi oni to s poštovanjem obilazili, nažalost, velika većina, čak velika većina, ulazi na to groblje bez imalo poštivanja tradicije, obitelji, digniteta, vođeni nekim svojim malim, sitnim interesima. Dakle, teško je platiti par eura koliko je ulaz na tvrđavu. No, riješit ćemo. Hvala. Možemo preći na daljnja vijećnička pitanja. Kolega Marenci, jeste vi s ovim apsolvirali? Hvala vam. Drugi koji se javio za riječ je cijenjeni kolega Rajić. Izvolite, kolega Ivane.

Lijepi pozdrav svima. Moje pitanje se odnosi na izgradnju ili dovršetak izgradnje šetnice u Raslini. Naime, javni poziv koji je do prije neki dan, koliko znam, završen. Interesira me kad će krenuti radovi na daljnjoj izgradnji šetnice u Raslini, jednog projekta kojeg sam imao čast prije gotovo 7 godina promovirati i pokrenuti. On se očito završava, i meni je to drago. To je jedno pitanje. Drugo pitanje je prije, da, točno 3 godine, kad su krenuli projekti izgradnje stambenoga naselja na Vidicima, negdje u blizini Zelenoga grada. Sjećam se tada, na moje pitanje o uređenju tadašnjeg, odnosno tamošnjega nogostupa, bilo je rečeno da će se u okviru izgradnje i uređenja toga prostora i svega onog što njemu zapravo gravitira, urediti i taj nogostup. Nogostup od tog je završen do ulaza u prostor stambenih zgrada, dalje preko Zelenog grada do osiguranja Adriatik, to nije izvršeno. Moje je pitanje kad će to biti uređeno. Hvala. Odgovorit će zamjenik gradonačelnika, magistar Mileta. Izvolite.

Dobar dan, hvala na pitanjima. Dakle, ovo prvo pitanje je vezano za Raslinu i za nastavak uređenja šetnice. Mi smo bili raspisali javni natječaj, mislim da se na njega nitko nije javio. I ponovo ćemo ga raspisati, možda čak i u tijeku, i, i, i novo raspisivanje. Naime, događa se da u određenim tipovima radova jednostavno, ne znam, zbog vjerojatno previše posla što ima na tržištu i nekakvih, opet, ograničenih sredstava ili, ili limita, ili procjene koju mi stavimo, znaju se ne, ne, nitko ne javiti. Onda zovemo telefonski: "Dajte, javite se, molim vas." Uglavnom, napravit će se i taj nastavak šetnice. Međutim, evo, u prvom pokušaju nismo uspjeli dobiti izvođača. Idemo, ovaj, drugi. Što se tiče nogostupa tamo sveta Mara, vi ste u pravu. Onaj, mi smo napravili nogostup do onog dijela dokle je izgrađen ili urbaniziran taj dio grada. Razlog je u tome što je investitor onda,

koji je radio one zgrade, ustupio dio terena za sam nogostup, pa smo ga mogli izgraditi na ostatku terena. Također, treba onda razgovarati s vlasnicima koji bi dali dio terena za sam nogostup. Međutim, kad se bude i taj dio gradio ili, recimo, urbanizirao, onda će se sigurno pojaviti investitori ili vlasnici kojima će biti u interesu da taj dio dobije nogostup, odnosno da uđemo malo u njihovo, kako bi imali onih minimalnih metara i više da se nogostupa. Hvala. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni kolega Kronjan. Izvolite, kolega.

Poštovanje svima. Evo, ovako, lijepo je i ja čestitam djelatnicima tvrđave kulture što uspješno izvlače novac iz tih fondova. Međutim, sad kad je riječ o ovoj najvećoj investiciji, ovoj, 2 milijuna, koja se odnose na tunel za koji nitko nije znao da on ulazi tamo gdje je bilo prije igralište, pa izlazi tamo na jug, gdje je onaj bunker na ulazu. E sad, to je okej, to će se sad nešto prezentirati, to će biti interesantno. Međutim, to sad miješamo mi i Turke i Nijemce i partizane. A znamo da smo partizane i Nijemce izbacili s Barone, jel', tamo smo onaj bunker skinuli. Tako da je to sada malo... ja neću ulaziti u sad u tu problematiku u detalje, da li je to okej. Okej, neka, neka se to poveže. I drugi dio novaca navodno ide na, ne znam, na zelenilo koje je već tamo bilo, koje se nije održalo. A vi znate vrlo dobro da imamo mi zelenila u podnožju dolje, recimo trim staza, na kojoj se, preko koje se savijaju klasi.

Jednostavno, ljudi ne mogu prolaziti. Vi isto tako znate da imamo, da imamo mi autobus gdje je tvrđava kulture dobila koji se uopće ne koristi, koji stoji tamo bačen negdje tamo gdje su kontejneri u čistoći. Hoću reći da, sve je to lijepo, ali prateće službe ne stižu za onima koji rade, koji nabavljaju, koji otvaraju nove, nove prostore, nove perspektive. Jednostavno, te službe ne stižu. Vi, meni je, meni, evo, recimo, recimo, u biti, hoću postaviti pitanje zelenila. Godinama već govorim, pokušavam. Barem, ljudi moji, barem dajte, pokosite travu oko trim staze, metar s jedne strane, metar s druge strane, koju ste stavili kao edukativnu, koja je jedina u Europi edukativna trim staza. Pa dajte malo, pokosite malo sa strane, pa one puteve pokosite, onu travu, da ljudi... mislim, to je prestrašno, tamo ljudi dolaze s malom djecom. Barem onaj dio koji se vidi, koji se vidi onde od budućeg kružnog toka koji će biti napravljen kod, kod, ovaj, nadvožnjaka. Ono što se vidi da se pokosi, ja znam da je sad ispalo da je onaj dio privatni, ali imamo mi komunalni red, imamo članke 44, 45 koji se uvijek koriste. A ovo je mjesec zaštite, zaštite od požara. Svibanj je mjesec zaštite od požara, gdje se ukazuje na mogućnosti koje se mogu desiti sad kad dolaze velike vrućine, da djelujemo preventivno. Pa barem, ljudi moji, barem tamo gdje ljudi prolaze, da se kraj puta pokosi trava, ne samo zbog mogućeg požara, nego i raznoraznih stvari koje mogu izmigoljiti.

Jer znamo da je ove godine i puno zmija i puno svega. Ljudi dolaze, mala djeca prolaze. To nije nikakva investicija. Džaba ove puste, ovi milijuni, ako nismo u stanju ono što imamo održati. Evo, hvala. Hvala, kolega Kronjan. Da li se netko javlja za komentar? Kolega Mileta, izvolite. Dakle, kad govorimo o ovome tunelu ispod svetog Ivana do bunkera, neće ta tematika biti ni partizani, ni Nijemci, ni Turci. Taj tunel će imati jednu univerzalnu tematiku koja neće biti vezana uz povijesno razdoblje, tako da se ne trebate bojati. Kad govorimo o, konkretno, evo, trim stazi na Šubićevcu, tu sam i aktivni korisnik i vidim zbilja da javna ustanova, tvrđava, ovaj, javna ustanova, sportski objekti, onaj, održava tu, tu stazu. I vidim, i sanirala je nedavno i kosi je. Možda bi je trebalo kositi ili mesti malo češće, malo češće. I tu je ravnatelj koji će uzeti vašu opservaciju i to, nadam se, onda malo češće raditi. S tim da ste u pravu, tamo gdje su privatni tereni, evo, Zeleni grad je prošle ili pretprošle godine jedno stablo što se nakosilo na, uz nogostup, kraj onoga budućega kružnog toka, kraj nadvožnjaka, uklonilo, ispilalo, i sutra ga je dočekao veliki natpis "Ne diraj, privatno", skoro ne bi im pisalo "Pucaću", jel'. Tako da, jednostavno, privatno vlasništvo tu ima jedan svoj... ono što je u domeni grada, ili što je gradsko vlasništvo ili državno, mi tu možemo, možemo uredovati.

S tim da, opet ponavljam, čak ona Gvozdenova kamena, odnosno Park šuma Šubićevac, kako ga zovemo, u onom jednom dijelu gdje je državna, je pod upravljanjem javne ustanove Tvrđava, a javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije. Hvala. Idemo dalje. Sljedeći koji se javio za riječ je cijenjeni kolega Petković. Izvolite. Lijep pozdrav svim prisutnima. Evo, ovako, moje, moje prvo pitanje se odnosi na pitanje moderne, suvremene ribarnice u Šibeniku. Dakle, mislim da grad Šibenik i njegovi građani zaslužuju jedan takav objekt. Europa nam je trenutno naklonjena da dobijemo određena sredstva za izgradnju takvog objekta, pa me zanima, a mislim da nas sve zanima, nekakva lokacija takvog objekta. Pa molim gradsku vlast da mi da taj odgovor. Kako smo se u, u današnjim izlaganjima dotakli, je li, trim staze koja je pod ingerencijom javne ustanove sportski objekti, zanima me da li postoji mogućnost da se na istu postave, postavi rasvjeta, je li, kako bi korisnici mogli je i koristiti u, u, u noćno doba, jel'. Svi znamo da, da bi to bilo definitivno dobro za, za bolje iskorištavanje takvog jednog dobrog sportskog poligona. Pa me zanima u kojom brzinom se može realizirati takva jedna mala investicija. Hvala. Hvala. Gradonačelnik gospodin Borić.

Dakle, što se tiče ribarnice, tržnice, ja sam nekoliko puta na sjednicama gradskog vijeća ponovio da su tržnice Šibenik privatna firma. Dakle, to nije u vlasništvu lokalne samouprave. Nažalost, to je danak nekih prošlih vremena. Ja mislim da uz Šibenik još jedino Rijeka ima privatne tržnice. To je tako kako jeste. Tvrtka koja je vlasnik, a koja je i potencijalni investitor velikog projekta u Dragi, dakle Zagreb Montaža, u svom projektu gradnje na području Drage, odnosno sadašnje tržnice, ima naravno i potpuno novu šibensku tržnicu, i to modernu, zatvoreni dio tržnice i takozvani otvoreni mediteranski dio, a unutar tog projekta tržnice je i potpuno nova ribarnica. Dakle, lokacija tržnice ostaje na postojećoj lokaciji, naravno uz veliku investiciju koja će se tu dešavati. Ono što se dešava s Dragom nije faza mirovanja, nego je faza intenzivnih projektiranja, razgovora, usklađivanja projekta, naravno s planskom dokumentacijom koja vrijedi na području grada. I ja se iskreno nadam da neće još proći dugo vremena, a da će Šibenik dobiti i novo gradilište, potpuno drugačiji izgled centra grada, pa između ostalog i potpuno novu tržnicu i ribarnicu. Ovo što je kolega Petković rekao, to je točno. Dakle, postoje europski novci koji omogućavaju ulaganje u tržnice i ribarnice. Dakle, jednostavno nije pametno i nije mudro, niti postoji alternativna lokacija da sada grad razvija novu djelatnost za koju točno postoji odrednica i lokacija u kojoj mora biti. Dakle, ono što ćemo učiniti je nastavak intenzivne, ja bih rekao, suradnje i partnerskog odnosa s investitorima u projekt Draga.

Što se tiče Šubićevca, rasvjeta, ne rasvjeta, to treba dobro razmisliti, jer rasvjeta noću ne znači da će baš svi namjenski koristiti tu stazu. I uostalom, ono što je kolega Mileta rekao, dakle, to je područje kojim upravlja županijska ustanova Priroda. Bolje rečeno, ne upravlja nikako, jer ono i malo što se održava na Šubićevcu, to učini grad sa svojim komunalnim tvrtkama. I mislim da bi mi zajedno, kao gradsko vijeće, morali uputiti, ako treba i pismeno, županu da konačno njegova tvrtka, dakle javna ustanova Priroda, počne voditi brigu o onome što je odlukom ljudi koji ovdje žive dano na upravljanje. Ili neka javno kažu da ne mogu, ne znaju ili nemaju novaca, i to naprave pravnu proceduru i prepuste novom, ne mora biti vlasnik, ali uvjetno rečeno, novom upravitelju. Sve što vidite na području Šubićevca napravljeno je ili troškom grada ili na inicijativu grada, naravno uz pravni preduvjet da možemo tu investirati. Jer, između ostalog, problem Šubićevca nisu ni trim staze ni trava koja raste sa strane, nego je problem održavanje šume koja gore postoji. Grad Šibenik je inicirao nekoliko sastanaka sa šumskom upravom, uključujući i regionalnom u Splitu. Doneseni su neki zaključci u smislu zaštite šumskog bogatstva, pogotovo u okolici grada Šibenika, i pod milim bogom se ništa nije desilo. Ja sam jučer dobio snimku, evo sad koristim priliku, nisam imao namjeru, mojih poznanika koji su prošli brodom i na punti Zlarevna, Dvajinka ili kako li se zovu svi ti otoci, potpuno je uništena šuma, i to ne požarom, nego potkornjakom.

Taj čovjek je igrom slučaja, da se razumije, u šumsko gospodarstvo, i on kaže: "Ako se ništa ne poduzme, dogodine nećemo imati ni Zlarevno pokrivene šumom." Konačno netko o tome mora voditi brigu. Ili, ponavljam, neka kažu da ne mogu i neka naprave pravnu proceduru i to prepuste gradu Šibeniku. Grad Šibenik može i hoće zaštititi šumski zeleni pojas oko grada. Hvala. Kolega Španjar se javio za riječ. Ravnatelj javne ustanove sportski objekti. Dobar dan. Pozdravljam gospodina predsjednika gradskog vijeća, gospodina Zlatovića, gospodina gradonačelnika, dogradonačelnika, dame i gospodu vijećnike i predstavnike medija i kolege direktore i ravnatelje gradskih ustanova i tvrtki. Dakle, na tragu ovoga što je gospodin gradonačelnik rekao, tu je situacija puno zamršenija nego što se čini. Dakle, javna ustanova sportski objekti, što se tiče održavanja same trim staze, puno puta izlazi iz nekakve svoje ingerencije samo zato da bi naši korisnici bili zadovoljni. Što se tiče postavljanja rasvjete, mi smo obavili nekakve inicijalne razgovore s predstavnicima Hrvatske šuma. Oni su načelno za to, ali se mora izabrati nekakva najmanje invazivna metoda. Dakle, da li je to, ne znam, da li je to rasvjeta na solare ili nešto, da se što manje zadire u okoliš. Isto tako, kad je u pitanju održavanje okoliša oko trim staze, mi često, ovaj, moramo obavljati posao koji je u biti posao Hrvatskih šuma. Dakle,

nekakva stabla koja već se naginju prema trim stazi i sve ostalo, i onda svaki put moramo pismeno tražiti zahtjev od Hrvatskih šuma da se to dozvoli, i nastojimo na njihove odgovore reagiramo. Eto, čisto malo da vas uputim u tu problematiku. Hvala vam lijepa. Hvala. Ako nema daljnjih ovog, ovoga, možemo prijeći na sljedećega i zadnjega danas postavljača pitanja. To je cijenjeni kolega Travičić. Izvolite. Hvala, gospodine Zlatoviću. Gospodine gradonačelniče, ja stvarno suosjećam s vama kada vidim kako vi nešto želite postići, neke odgovore, pa vam nitko, to je u ovom slučaju, spomenuli ste i javnu ustanovu i županiju, e tako je meni s vama. Znači, šta se ja god više trudim, vi meni apsolutno ništa. Još ste mog kolegu lipo, kako ste mu lipo rekli, moj prijatelj, gospodin Marinci, a još mu startne blokove niste riješili, što ste obećali prije, koliko, dvije godine i tako. Mislim, hvala, hvala u tome, nemoj, molim te, pričati. Molim vas, molim vas, nemojmo, ovaj,

molim vas, molim vas, nemojmo, nemojmo upadati iz samih ruku. Ispričavam se, ne vidim vas ovdje, u mraku ste, pa ne znam tko viče. Neka kolega završi pa ćemo dati odgovor. Može dva pitanja, ako može, ovaj, s obzirom da ćete vi sve ovo ostaviti mladima, i grad smo mladih, i centar za mlade skoro pri gotov, pa evo bar pitanje. Neću više vas, gospodine gradonačelniče, ali evo gosp. Mileta, jer uvijek od njega dobijem konkretan odgovor. Može, mogu li čuti koja je jedna od najboljih demografskih mjera koju grad Šibenik ima za mlade, za roditelje, kojom se može ponositi i s kojom možemo razvijati daljnju budućnost rasta naše djece? I ono drugo pitanje, ako je moguće, vidio sam da je bio napravljen javni natječaj za, odnosno poziv, pitanje, ne znam ni ja kako se, kako se to dalo, koliko djece ima kojima je potrebno skrbiti, odnosno udomaćiti u gradske vrtiće? Pa me samo zanima jedan, ovako, presjek što se desilo s tim, koliko je te djece i šta ćemo napraviti za njih. Eto, hvala. Hvala. Zamjenik gradonačelnika, mr. Mileta, izvolite.

Evo, krenut ću od zadnjeg pitanja. Dakle, što se tiče djece u vrtićima, upisi u dvije gradske javne ustanove, Smilje i Šibensko-Dragojevska, su u tijeku. Kad završe upisi, znat ćemo sve. No, po našim kalkulacijama, sva djeca koju imamo obvezu smjestiti u gradske vrtiće bit će smještena. Mi ne dijelimo djecu na privatne i gradske. Kad se upisuju, svi su na listi i postoje kriteriji koje je donijelo ovo gradsko vijeće o prvenstvu upisa. U svakom slučaju, mi procjenjujemo da ćemo svu djecu za koju imamo obvezu upisa upisati. Kad govorimo o nekakvim mjerama, nije to, ne možete vi izvući jednu mjeru i reći: "Ta mjera doprinosi, ne znam, boljitku mladih, demografiji" i slično. Dakle, to je cijeli jedan paket mjera koji donosi bilo grad Šibenik, bilo na razini države, Vlade Republike Hrvatske, koji onda svatko pomalo, kao jedan puzzle, djeluju dugoročno da dolazi do, do

povećanja broja rođene djece, do ostanka u svojim gradovima, državi i tako dalje. Zbilja je širok niz mjera koje grad Šibenik sam donosi i ima za mlade i za roditelje, i mislim da bi bilo najbolje da vam damo jedan pismeni odgovor, jer ni ja sam napamet ne mogu sve kazati. Ili, evo, dakle, jer zbilja, ja sam imao i gradonačelnik dobijemo tako jedan, jedan, na kraju godine pročelnica složi šta smo sve te godine radili, jer jednostavno zaboravite. I to je, to je podosta dugačak popis na koji način grad, ili financijski ili nečim što radi, doprinosi upravo ovim, ovim demografskim mjerama. Od samoga, ne znam, od izgradnje vrtića do cijene u vrtićima, do

financijskih sredstava za novorođeno dijete, pa do financiranja nekih školskih potrepština i tako dalje i tako dalje. Zbilja je pruženo jednostavno, ni ja sam ne mogu se napamet svega sjetiti, ali dobit ćete pisano. Hvala. Evo, ovaj, možemo sada zapisnički konstatirati, da ne ostane to, ovaj, možda problematično za sljedeću sjednicu, da, ovaj,će ići pisani dopis prema vijećniku vezano za ova pitanja vezana za demografske mjere od strane grada Šibenika i nadležnih upravnih odjela. S ovim smo, kolege, evo danas zaključili ovaj naš aktualni sat koji je trajao, ja vjerujem, prvi put, ovo kad sam bar ja za ovim stolom, manje od onoga aktualnog sata od sat vremena. Zahvaljujem svima koji su uzeli riječ, ali sada prelazimo na ovaj službeni, uvjetno kazano, radni dio sjednice, a to je utvrđivanje dnevnog reda. Predlog dnevnog reda vam je upućen uz poziv za ovu današnju sjednicu. Ima li netko od ovlaštenih predlagača možda neki prijedlog, dopune ili bilo što? Ako nema, onda možemo glasovati o dnevnom redu. Imamo tri točke dnevnog reda. Ja ću ih pročitati. Predlog odluke o odabiru najpovoljnije ponuditelja za dodjelu dozvole na pomorskom dobru. Predlog odluke o izmjeni odluke o osnivanju Savjeta mladih grada Šibenika i utvrđivanje zaključka o primanju na znanje financijskog izvješća za 2023., zajedno s izvješćem neovisnog revizora za trgovačko društvo Čempres d.o.o. Šibenik. Evo, dajem na glasovanje ovaj dnevni red. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno je prihvaćeno.

Možemo krenuti na prvu točku dnevnog reda, a to je predlog odluke o odabiru najpovoljnije ponuditelja za dodjelu dozvole na pomorskom dobru na području grada Šibenika. Koja je procedura i ova odluka rezultanta onoga što je, ovaj, na svoj način utemeljeno u novom zakonu o pomorskom dobru i novim pratećim propisima u tom dijelu, pa i našim. I u tome smislu, evo, dobili smo jedan vrlo voluminozan materijal o tome, pa evo otvaram raspravu o ovoj točki dnevnog reda. Javio se kolega Petković. Izvolite, kolega. Doviđenja. Poštovanje svima još jedanput. Evo, svjedoci smo bili nekakvih natpisa o problemima koji su se desili vezano za izdavanje ovih pomorskih, odnosno u postupku izdavanja pomorskih dozvola na plaži Rezalište, pa me zanima, u odnosu na tvrtku koja se natjecala, je li, koja je registrirana kao jednostavno dioničko, jednostavno društvo, jednostavni d.o.o., koja je, pa me zanima u vezi pitanja solventnosti te tvrtke, odnosno uz mogućnost naplate potraživanja u slučaju da ista ne ispuni svoje obveze

koje bi, koje bi trebala ispuniti sukladno ovim, ovim pomorskim dozvolama, je li, kad je, kad je zaprime, kad ovo vijeće to izglasa. I zanima me koja bi bila situacija ukoliko mi kao vijeće ne izglasamo ovu odluku danas, je li, koja bi bila posljedica, odnosno ne donesemo ovu odluku o prihvatu. Hvala. Evo, tko, ovaj, uzima riječ vezano za odgovore. Pročelnik, gospodin Jurić,će dati osvrt na ovo vaše izlaganje. Izvolite. Pozdravljam sve prisutne. Evo, samo kratko, ovaj, da kažem, tvrtka Resmax koju kolega vijećnik, ovaj, spominje potpuno ispunjava sve uvjete i to je nama bilo dovoljno da, ovaj, obradimo natječaj i donesemo i predložimo zaključak gradskom vijeću.

To ni, to nije uvjet natječaja bio. Hvala. Ima li daljnjih pitanja? Kolega Marinci se javio za riječ. Izvolite, cijenjeni kolega. Dobar dan još jedanput. Ova tema je vrlo osjetljiva na neki način, jer prvi put se radi o izdavanju koncesije na nivou države, praktički, otvorena su vrata, da ne kažem, za sve firme koje praktički mogu sudjelovati i koje žele i ne žele. Mene samo zanima jedna druga stvar. Da li se razmišljalo i da li ima mehanizme zaštite i našeg područja, eventualno, da dademo našim ljudima s ovoga područja nekakvu prednost u odnosu na sve ostale, normalno, ako postoji zakonski okvir za to. A s druge strane, moramo biti otvoreni i priču govoriti otvoreno na neki način. I ptičice na grani govore da se tu sad otvaraju razna, raznorazna, da ne kažem, područja za malverzacije unutar tih izdavanja dozvola i ne znam čega. Ne zbog toga što bi na neki način, ovaj, to netko namjerno radio, nego možda upravo propust i zakonski i, i nedorečenost zakona uvjetuje da se može bilo tko javiti. A da li mi imamo prave mehanizme za provjeriti tu firmu, da li ona ima stvarno i namjeru to raditi? Zašto to pitam? Jer mene bode, na neki način, ja sam uvijek bio protiv izdavanja koncesija bilo kakvih sa strane gradske ili županijske uprave na takav način da se ta koncesija može dati u podkoncesiju, odnosno podnajam.

Mislim da je to jedna od krucijalnih stvari koje bi se trebali uhvatiti u koštac i jednostavno, ako se izdaje koncesija za nešto, da to mora i biti naslovljeno na i izvršavati osoba ta koja je prihvatila to, a ne da se to daje u podnajam bilo čega. A kamoli da dolazi do eventualnih, ne, da ne kažem, raznoraznih trgovina i bilo kakvih drugih nečasnih radnji kako bi te koncesije došle u, praktički, u prave ruke. Jer mi često, i gradonačelnik i uprava cijelo, govori kako mi to sve radimo u duhu i pomoći našem stanovništvu i pomoći mu. I turizam je nama, mi se kletemo u to da te, turizam je na neki način jedna vrsta, da ne kažem, dopunske djelatnosti naše. Mi i dalje, ja i čvrsto vjerujem u to da je nama u cilju razvijati i privredu i druge, druge industrijske grane, a turizam je taj koji je Bogom dan, treba ga iskoristiti, ali nikako se oslanjati na njega. U tom kontekstu i ova izdavanja svih koncesija, mislim da bi trebalo biti na tragu te priče. Pa eto, ja i pitam vas, koji su to zaštitni mehanizmi, ako ih postoje, ako one, da li razmišljate da na neki način to ugradimo i da li je zakonski moguće ograničiti da se koncesija, kad se dodijeli, da se to stvarno i dodijeli osobi, odnosno ustanovi pravnoj i da praktički ona i izvrši te, te aktivnosti.

Hvala lijepa. Kolega Jurić, pročelnik upravnog odjela. Izvolite. Evo, samo da pojasnim, ovaj, još neke stvari po pitanju ovih, ne koncesija, nego dozvola. Što se tiče toga, jasni su kriteriji na koji način, po koje, koja pravna osoba može dobiti dozvolu za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru. Između ostaloga, o samim tim kriterijima smo vodili računa i da oni koji su već do sada obavljali djelatnost na pomorskom dobru, da imaju određenu prednost u bodovanju od 10% i tako dalje. Što se tiče samih, samog ovoga natječaja, ja moram pohvaliti ekipu koja je ovo radila i koja je toliko pedantno i kvalitetno ovo napravila, da jednostavno sam uvjeren da ako ste dobro pročitali materijale, da jednostavno ne biste imali niti potrebe za pitanje, bilo kakva pitanja postavljati, jer natječaj je transparentan, vrlo korektan, u skladu sa zakonom. I jednostavno, ja kao pročelnik, koji nisam u tom povjerenstvu bio, jer je moj kolega pročelnik, predsjednik povjerenstva, nitko od nas ne želi napraviti ništa što bi protežiralo nekog drugog, bez obzira na našim željama da naši ljudi dobiju određene dozvole. Ovdje se radi, ovdje je sporno o djelatnosti na Rezalištu, četiri mikrolokacije, od kojih je tri mikrolokacije dobila firma Resmax, a jednu domaći. Ja samo da vam kažem da jedan od onih koji nije to dobio je rekao, meni osobno je izjavio da sam znao da će toliko ponuditi, ja bih i ja toliko ponudio, a on je ponudio tri puta manje.

Prema tome, kad su mogli i drugi domaći dobiti, ovaj, dozvole i pobijediti na natječajima, mogli su i ti drugi, ostali, koji se sad, ovaj, bune. Još jedanput ponavljam, natječaj je u skladu sa zakonom, svi uvjeti zadovoljeni, podložno bilo kakvim provjerama, i mislimo da su, da smo napravili odličan posao. Što se tiče isto priča da je ova firma Resmax i po drugim, ovaj, mjestima u, na našoj obali dobila određene, dobila dozvole i da je negdje poništeno, negdje nije, poništeno je tamo gdje nisu zadovoljili uvjete. Tako smo isto mi poništili određeni broj zahtjeva za dozvolama jer nisu ispunjavali određene uvjete. Svi oni koji su ispunili uvjete korektno su dobili svoju dozvolu,će dobiti ako vi to izglasate, i mislim da tu nema nikakvog problema. Hvala. Hvala. Kolega Marinci se javio.

Meni nije bila namjera spominjati ijednu firmu, niti znam za ovu firmu, niti me briga, na neki način. Niti, ja govorim općenito o koncesiji i dozvolama, na neki način, jer je to, treba biti iskren i reći da je to rak rana društva ovoga. Jer izdavanje koncesija u ovome gradu je takva da praktički onaj tko je dobio, dalje trguje s njom. Mislim da bi ta praksa trebala jedanput biti završena i da se ima u vidu u tome. Što se tiče ovih dozvola i ovih grada, ja samo tražim na neki način da li postoji mehanizam. Vi ste sad spomenuli ovu firmu koja je, i govorite da se eventualno javlja i na drugim mjestima, ali u dozvoli, odnosno na neki način u postupku za dobivanje dozvole za koncesiju, stoji tamo da treba dokazati da imate određeni broj, recimo, ležaljki, ako se radi o ovome, sve to skupa. Ali ta, da li, recimo, postoji mehanizam u našem sustavu, ovdje u Šibenskom ili ne znam gdje, da praktički ta firma, ako se javi i ako reče da je imala 20, ili govorim sad napamet, 60 ležaljki za dio ovoga područja, da li se to provjerava, da li je ta ista firma, recimo, u svim tim ostalim gradovima isto prijavila tih istih 60, ili ih ona sve skupa ima 680. Stvar je u tome da jednostavno mehanizmi,

ja nemojte krivo shvatiti, niti sam promislio, niti želim ikoga prozivati, a dapače, pogotovo ne pročelniče bilo koga od vas ili vaših ljudi koji to rade. To mi nije bila zadnja namjera uopće, da uopće sumnjam u postupak. Ja govorim samo o postupku kao pravnom postupku, da li postoji mehanizmi i da li postoji prostor da mi nešto tu doradimo i da budemo sigurni da ono što stvarno želimo na ovom području, da tu uslugu i dobijemo. Samo o tome se radi. Hvala lijepa. Hvala, kolega Jurić. Ono što sam, ovaj, prije zaboravio odgovoriti na ovo vaše pitanje je: svatko onaj tko dobije dozvolu za djelatnost na pomorskom dobru, po zakonu, ne može tu dozvolu prenijeti na treću osobu ili sklopiti bilo kakvi ugovor s trećom osobom. Dakle, to je isključeno.

Što se tiče naše kontrole, svi oni koji su dobili dozvolu na način na koji su dobili, pod uvjetima koje su dobili, podložno je kontroli i to ćemo obavljati, to će obavljati naš pomorski redar. Ukoliko se ne ispunjava ono što je dogovoreno, potpisano i u skladu s dozvolom, ta će dozvola biti ukinuta. Prema tome, ja mislim da je to dovoljno osiguranje za ovo što je, ovaj, što radimo. Eto. Hvala. Ima li daljnjih diskutanata? Ako nema, možemo zaključiti ovu točku dnevnog reda i dati na glasovanje ovu prvu točku, znači prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja za dodjelu dozvola na pomorskom dobru na području grada Šibenika. Tko je za prijedlog ove odluke?

11. 11 protiv, suzdržani, preostali većinom glasova. Prihvaćena prva točka dnevnog reda. Druga točka dnevnog reda je prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Savjeta mladih grada Šibenika. Otvaram raspravu. Zaključujem raspravu i dajem na glasovanje ovu drugu točku dnevnog reda. Tko je za? Jednoglasno. Jednoglasno prihvaćena druga točka dnevnog reda. I točka treća je prijedlog zaključka o primanju na znanje financijskog izvješća za 2023., zajedno s izvješćem neovisnog revizora za trgovačko društvo Čempres i d.o.o. Šibenik. Otvaram raspravu. Kolega Kronja se javio. Izvolite. Poštovanje. Moram pohvaliti gospodina Vukovića, to je najbolji direktor što se tiče gradskih firmi, i tu nema dileme. Čovjek se brine za Šibenčane, Šibenčanke. Kad napravi ovaj projekt, životni projekt, ovaj, Spalionca, tu će dolaziti i Zadrani i Splićani, i ovaj, to je za pohvalu, je naš, ovaj, direktor gradskog poduzeća Čempres. Vi svi znate kad dođete tamo da svaki put su nekakve... Izvolite, izvolite. Da su promjene u gradskom, na gradskom gradovlju u Kuvanj skoro pa nisu svakodnevne, ali vi možete vidjeti na svakih par mjeseci nekakve nove sadržaje. I kažem, sad je taj životni projekt koji je pokrenut i to je za svaku pohvalu, ali to je jedan dio koji se odnosi na one koji odlaze, a za ove živuće, mislim da, eto, koristim ovu priliku da kažem da se malo bavimo živućim Šibenčanima, brinemo samo za turiste, i to je problem najveći. Zato ja svaka čast kažem gospodinu Vukovi ću, eto, jer njega u stvari ne zanimaju turisti, njemu su dovoljni domaći.

Eto, to još jedanput ću ponoviti, da, da, da se malo brinemo za ove, za naše Šibenčane, za naše Šibenčane koji tu, tu žive i rade. I ovaj, to mi je malo, eto, nije, nije drago, jer se sve stavlja na te turiste, zaboravlja se da tu mi živimo 12 mjeseci, a turisti su mjesec, dva, i onda te žičare, ta čudesa, ne znam, neću sad nabrajati. To su sve lijepi projekti, ali to Šibenčane ne zadovoljava. Njima fali puno toga, recimo, staračkih domova, pa diskoteka. Kolega Kronja, mogli ste to lijepo sve unutar aktualnog sata, imali smo danas tri kvarta od ure vremena, ispucali ste samo jedno pitanje, i sada u okviru jedne problematike radite digresiju totalno drugu. Hvala vam lijepa, ovaj, ima li potrebe za nekim dodatnim komentarima? Izvješće je vrlo jasno, precizno i jezgrovito. Evo, nemamo glasovanje o njemu, nego ga primamo na znanje, pa na ovaj način smo i primili na znanje izvješće trgovačkog društva Čempres, i na taj način smo i apsolvirali sve današnje točke dnevnog reda. S ovim zaključujem današnju raspravu. Svima skupa zahvaljujem na sudjelovanju i evo, ugodan vam današnji dan.

Hvala lijepo. Vi otvorili sad? Može. Prvi odgovor vam treba? A, čovječe, takva je. Vidiš, kad smo koncizni, onda.