1.300 ljudi čeka Cvjetni dom: „sramotno niske” stipendije i Galić u obrani Grada Šibenika na 4. sjednici Županijske skupštine

21. studenoga 2025. · 11 min čitanja

Četvrta sjednica Županijske skupštine u novom sazivu održana je 21. studenoga 2025. i trajala je nešto više od tri sata, do 12 sati i 7 minuta. Na početku je bilo 25 od 31 vijećnika, a nakon dva kasnija dolaska 27. Prisegnulo je dvoje novih vijećnika. Aktualni sat trajao je sat i četvrt, dulje od sata koliko dopušta Poslovnik, a dvojica vijećnika svejedno nisu stigla na red. Od 20 točaka dnevnog reda jedna je povučena jer su vijećnici dobili krivi dokument. Drugi rebalans proračuna za 2025. prošao je jednoglasno, uz amandman Kluba HDZ-a, a najviše rasprave bilo je o domovima za starije, stipendijama i turističkoj pristojbi. Najzanimljivije trenutke objavili smo kao deset kratkih video članaka; ovdje je pregled cijele sjednice. Snimka sjednice je ispod, s izrezanim pauzama, upečenim titlovima i cijelim strojnim transkriptom na dnu.

Domovi za starije: 1.300 na listi čekanja, Šubićevac prvo za urede

Najkonkretnije brojke sjednice došle su iz pitanja potpredsjednika Skupštine Petra Baranovića (SDP) o smještaju starijih. Podsjetio je da su i on i župan u kampanji obećali da će „ta civilizacijska sramota” biti otklonjena, i pitao hoće li zgrada na Šubićevcu, koju je Grad Šibenik Županiji prodao „za, čini mi se, milijun eura”, služiti i za smještaj, a ne samo za dnevni boravak.

Župan Paško Rakić odgovorio je da Županija s Gradom Drnišem i ministarstvom sufinancira novi dom u Drnišu, za čiji dovršetak u proračunu za 2026. treba rezervirati 2 milijuna eura, da slijedi dom u Biskupiji, a da država kreće u širenje doma u Oklaju. Ipak, „Nerealno je sada obećati ovdje da će ja ili bilo koji budući župan u svom mandatu riješiti taj problem”: sve skupa, kaže, nije siguran da će biti 200 novih mjesta. O ulozi Grada Šibenika razgovarat će na radnom kolegiju, uz pitanje „zašto bi grad Šibenik bježao od nekakve odgovornosti”.

Ante Čupić, službenik ovlašten za poslove pročelnika za zdravstvo i socijalnu skrb, dao je brojke: „Cvjetni dom ima listu čekanja od oko 1.300 osoba, Dom u Kninu oko 300 do 400 osoba.” Jedno krilo zgrade bit će za županijske službenike koji su sada u najmu, drugo za dnevni i poludnevni boravak; prvo se uređuju uredi. Župan je dodao da je Šubićevac „zatečeni projekt” i da se tek mora vidjeti može li se zgrada uopće prenamijeniti u dom. Dnevni boravak usporedio je s vrtićem, uz ocjenu da je prioritet smještaj.

Ante Čupić za govornicom Županijske skupštine — Ante Čupić: „Cvjetni dom ima listu čekanja od oko 1.300 osoba”

U istom pitanju Baranović je upozorio da benzinska pumpa u uvali Duboka već dugo nema goriva: „Imat ćemo kaos.” Pročelnica za pomorstvo, promet i otočni razvoj Martina Rak odgovorila je da je na natječaju Županijske lučke uprave stigla samo jedna ponuda i da je koncesiju na 20 godina dobio Adria Oil, koji mora početi raditi odmah po potpisu ugovora, oko početka prosinca.

„Demografska kataklizma”, egzorcist i asistenti u Kninu

Stipe Petrina počeo je „besplatnom podukom” predsjedniku Skupštine Anti Galiću: vijećnici nakon pisanog odgovora imaju pravo na dopunsko pitanje, a to im nije omogućeno. Galić je priznao: „Dakle, temeljem poslovnika županijske skupštine, vi ste u pravu.” Zatim je Petrina iznio brojke iz popisa birača: 123.530 birača 2009. godine i 92.010 ove godine, pad od 31.520, s maloljetnima, procjenjuje, oko 40.000 ljudi. Ironično je predložio županu da se obrati papi Lavu XIV. „da pošalje svog egzorcista” i pitao je li to posao stranke koja je „već 32 godine na vlasti u ovoj županiji”. Rakić je odgovorio da pad traje od 60-ih godina, zbog odlaska na rad u inozemstvo, manjih obitelji i rata, i da nije jednostavno „okriviti pojedinca ili neku opciju”, jer „sve je demografija”. Najavio je pilot projekt u proračunu, bez detalja.

Stipe Petrina za govornicom Županijske skupštine — Stipe Petrina: „Ako je s tim tempom za 32 godine, nas uopće ovdje neće biti”

Drugo Petrinino pitanje ticalo se pomoćnika u nastavi u dvije kninske osnovne škole. Otkad je Europski socijalni fond prestao pokrivati 85% troška, devetero djece s teškoćama ima, tvrdi, samo dva asistenta, a sat asistenta stoji 7,5 eura. Zamjenik župana Nenad Tisaj odgovorio je da je Petrina „djelomično samo u pravu”: u Osnovnoj školi dr. Franje Tuđmana odobrena su još dva asistenta i „oni sad imaju sve skupa šest na devetero djece”. Pravilnik iz srpnja prošle godine, kaže, poštovao se svugdje osim u Kninu, gdje je asistenata bilo više nego što je dopušteno, a „postoji i odgovornost roditelja”. Županija u proračunu za 2026. planira povećati satnicu asistentima.

Repliku („Župane, ja obožavam demagogiju”) Galić mu je prekidao pozivom na Poslovnik, a Petrina je zaključio: „Zahvaljujem vam na cenzuri.”

Promet: linija 80 od 150.000 eura i brza cesta do A1

Vijećnik i načelnik Općine Ružić Josip Sučić (Most) iznio je da je Ružić 2019. za sufinanciranje međužupanijske linije 80 Drniš-Split, koju vozi Promet Split, plaćao 27.000 eura godišnje, a sada „skoro 150.000 eura”; zajedno s Drnišem oko 300.000 eura. „Ako smo uzeli novac od Europe da smanjimo troškove, mi smo ih na kraju povećali za 500%”, rekao je. Župan je najavio da će se u rebalansu dio sredstava prebaciti u Ured župana za sufinanciranje prijevoza Drnišu i Ružiću, uz ocjenu da „puno benefita imaju građani Splita”, a jedinice u ovoj županiji „moraju plaćati tu cijenu”.

Josip Sučić za govornicom Županijske skupštine — Josip Sučić: „mi smo ih na kraju povećali za 500%”

Potpredsjednik Skupštine Ivan Gulam predložio je da Županija pokrene inicijativu da se brza cesta Šibenik-Drniš-Knin produži do Gračaca i spoji na autocestu A1, kao alternativa dionici kod Maslenice koju bura svake zime zatvara: „More više nije samo turistički naš resurs, nego je doista i logistički koridor.” Župan je prijedlog nazvao strateški važnim i rekao da do kraja godine očekuje početak fizičkih radova na dijelu obilaznice Šibenik-Drniš-Knin.

Boris Solomun pitao je kad će Županija pomoći Hrvatima u Žagroviću kraj Knina, gdje su pristupni putevi u „neodrživom” stanju; Gradu Kninu poslao je podsjetnik, ali „nikakvog odgovora nisam niti dobio”. Rakić je rekao da nema smisla asfaltirati put pa ga raskopavati za vodu i rasvjetu. Marin Mikšić tražio je spoj Zatonske ceste u Vodicama s Benkovačkom cestom, a ravnatelj Županijske uprave za ceste Ante Parat ponudio radni sastanak.

Ljekarna u Crnici, nova bolnica i pisani odgovori

Gabriela Raščan, na svojoj prvoj sjednici, pitala je zašto Ljekarna Šibenik drži zapušten prostor od 308 četvornih metara u Crnici, dok Županija plaća najam za urede. Župan je odgovorio da je „plavi dućan” predmet gotovo četverogodišnjeg pravnog postupka koji je, po njegovim riječima, pokrenulo prijašnje Upravno vijeće, i da je prostor planiran kao zamjena za Ljekarnu Varoš, „da to bude drive-in ljekarna”. Koliko Županija plaća za najam ureda, nije rekao.

Nenad Samaržija pitao je po kojim se mjerilima može ocijeniti županov rad i što je učinjeno za novu bolnicu. Rakić je rekao da je za ocjenu nakon četiri, pet mjeseci rano, „a i pogotovo ne sam sebe ocjenjivati”, a za bolnicu: „puno nevidljivog posla je napravljeno”, a nositelj projekta bit će poznat „vrlo brzo”. Ivana Vučenović pitala je zašto drugi dio potpora malom gospodarstvu nije isplaćen; pročelnica Višnja Marasović odgovorila je da se odluka na webu „vjerojatno negdje pogubila” i da je rebalansom dodano dvadesetak tisuća eura za još 12 korisnika.

U dopunskim pitanjima na pisane odgovore Marko Mačukat, također na prvoj sjednici, tvrdio je da je u natječaju za cestu Artina u Vodicama plaćeno deponiranje asfalta, a asfalt je završio u zoni Račice: „Kome je plaćeno?” Pročelnica Sanja Slavica Matešić odgovorila je da je riječ o privremeno odloženoj mineralnoj sirovini Grada Vodica na gradskoj čestici i da Županija s tim projektom „nema nikakve veze”.

Paško Rakić za govornicom Županijske skupštine — Župan Paško Rakić o novoj bolnici: „puno nevidljivog posla je napravljeno”

Rebalans: 119 milijuna rashoda i gama kamera koja čeka

Druge izmjene proračuna za 2025. obrazložio je Denis Samohod, službenik ovlašten za poslove pročelnika za financije: konsolidirani prihodi i primici iznose 110.929.602 eura, a rashodi i izdaci 119.124.662 eura. Klub HDZ-a podnio je amandman, koji je obrazložila Sanja Jakelić: gama kamera na nuklearnoj medicini Opće bolnice pokvarila se krajem ljeta, a do kraja godine „nećemo biti u mogućnosti završiti niti sam prostor, a kamoli kupnju kamere”. Zato se 25.000 eura preusmjerava na namještaj i opremu dnevne bolnice onkologije i hematologije, u koju dolaze tri nova specijalista. Rebalans je s prihvaćenim amandmanom prošao s 27 glasova, bez rasprave.

Sanja Jakelić za govornicom Županijske skupštine — Sanja Jakelić: „nećemo biti u mogućnosti završiti niti sam prostor, a kamoli kupnju kamere”

Kod odluke o raspodjeli rezultata za 2024. Petrina je pitao je li višak od 10.445.251 eura iz decentraliziranih sredstava ili iz izvornih prihoda i zašto je nastao manjak prihoda od nefinancijske imovine, o čemu „u 88 stranica rebalansa nema ni riječi”. Odluka je prošla s 24 glasa i tri suzdržana.

Stipendije „sramotno niske”, a smjera za kalafate nema

Najdulja rasprava o jednoj točki vodila se o Pravilniku o dodjeli stipendija. Petrina je tražio da se izbaci odredba o deficitarnim zanimanjima i da Županija, po uzoru na 52 stipendije Općine Primošten, podijeli njih oko 700; župan je to nazvao nerealnim, a pročelnik za školstvo Tomislav Ninić objasnio je da se zanimanja određuju prema preporukama Zavoda za zapošljavanje i komora. Baranović je rekao da je stipendija od 150 do 200 eura mjesečno za studente medicine, uz cijene najma u Zagrebu, Splitu i Rijeci, neozbiljna: „Stipendije su sramotno niske.” Rakić je najavio da proračun za 2026. povećava sredstva za stipendiranje na 250.000 eura.

Petar Baranović za govornicom Županijske skupštine — Petar Baranović: „Stipendije su sramotno niske”

Baranović je upozorio i da drvena brodogradnja umire, a maksimalna srednjoškolska stipendija od 530 eura godišnje „nije baš neki mamac” da netko postane kalafat. Vijećnik Kristijan Jareb odgovorio je da se nema što stipendirati: „Taj smjer ne postoji.” Župan je rekao da je Škola za obrtnička zanimanja pokazala interes i da je u Betini predloženo da škola bude po uzoru na klesarsku u Pučišćima, za učenike s cijelog Jadrana. Baranović je Jarebu uzvratio da je smjer hitno tražio još na prvim radnim sjednicama, a Joso Smolić da je pokušaj zapeo prije šest godina jer škola nije imala inženjera koji bi predavao. Sučić je predložio da se stipendira i poljoprivredna škola, jer završena poljoprivredna škola donosi najviše bodova na EU natječajima za OPG-ove. Pravilnik je usvojen s 24 glasa.

Dom u Drnišu: 15 milijuna za stotinjak korisnika

Najoštrija rasprava vodila se oko suglasnosti županu za drugi dodatak sporazumu o partnerstvu za Centar za starije osobe Drniš. Petrina je usporedio cijene: dom u Drnišu za oko 100 korisnika po prvom predračunu stoji 15 milijuna eura, a Primošten za 51 korisnika gradi dom „ključ u ruke” za 2,4 milijuna. Tvrdio je da je prošli saziv novac namijenio i Biskupiji i Primoštenu te da vijećnici nisu vidjeli ni troškovnik: „Mi smo slijepci koji bauljamo.” Sanja Jakelić, u prošlom sazivu predsjednica Kluba HDZ-a, odbacila je njegovu tvrdnju da su ona i Klub bili protiv sufinanciranja Primoštena: „to nije istina”.

Rasprava je skliznula u osobne napade: Petrina je u nekoliko navrata psovao i Jakelić uputio uvredu, a Galić mu je, kad je prigovorio da je prekršen Poslovnik, pročitao članak o replikama i dodao: „Ja ne mogu vjerovati da u četiri godine niste uspjeli naučiti poslovnik Županijske skupštine.” Baranović je mirnije izračunao da je 15 milijuna eura za stotinjak korisnika 150.000 eura po korisniku, „malo, dame i gospodo, pregolemo”, zatražio pisani troškovnik i podržao jednak tretman Primoštena. Sučić je rekao da bi dom trebao biti useljiv do 1. srpnja 2026. i da ga Most podupire jer trebaju kapaciteti. Brojke o cijeni doma nitko iz županijske uprave nije komentirao. Zaključak je prošao s 19 glasova, uz jedan protiv.

Turistička pristojba: predsjednik Skupštine brani Grad

U raspravi o turističkoj pristojbi za 2026. Petrina je iz priložene tablice zaključio da Grad Šibenik pristojbu podiže više od drugih i to povezao s, kako je naveo, poskupljenjem vode od 68,2%, cijenama Zelenog grada i paušalom od 250 eura po krevetu. Grad je, tvrdi, u 2024. potrošio 460.000 eura na zatezne kamate i „totalno je u bankrotu”. Galić, ujedno tajnik Grada Šibenika, prekinuo ga je s predsjedničkog mjesta: tema nije točka dnevnog reda, Petrina uzima „netočne podatke”, a „taj grad Šibenik nijedan porez nije povećao”. Smolić je stao uz Grad, koji je porez na potrošnju prošle godine smanjio, a iduće godine ga ukida: „ostavi se Šibenik, može ti biti primjer, dragi kolega”. Petrinine brojke nitko nije osporio drugom brojkom; odluka je prošla s 18 glasova.

Joso Smolić za govornicom Županijske skupštine — Joso Smolić: „ostavi se Šibenik, može ti biti primjer, dragi kolega”

Siverić, krivi plan ŽUC-a, Jadrija i Adriatek

Dom zdravlja Šibensko-kninske županije dobio je suglasnost da svoj prostor u Siveriću na pet godina, bez naknade, da lovačkom društvu. Vučenović je tražila povlačenje točke jer Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kaže, dopušta samo zakup putem natječaja; Čupić je odgovorio da se objekt ne može smatrati poslovnim prostorom jer je „ruševina praktički s četiri zida”, a ravnatelj Doma zdravlja Petar Čagalj da u Drnišu ima mjesta za tri puta više stanovnika. Odluka je prošla sa 17 glasova i ide na suglasnost Ministarstvu zdravstva.

Financijski plan Županijske uprave za ceste za 2026. povučen je jer je Mačukat upozorio da su vijećnici dobili plan za 2025., „U potpisu stoji 22.11.2024. godine”; plan će doći na sljedeću sjednicu, „praktički kroz 20-ak dana”. Gradu Šibeniku Skupština je sa 17 glasova povjerila provedbu natječaja za koncesiju na kabine na Jadriji; na Petrinino pitanje o usklađenosti s prostornim planom pročelnica Rak je rekla da Grad mora poštovati zakone, a hoće li tražiti mišljenje Ministarstva mora, „ne znam”.

Na kraju su dodane dvije točke o tehnološkom parku Adriatek: Županija u prostor ulaže 85 odnosno 91.000 eura i ima 40% udjela, Gospodarska komora 40%, a jedna udruga 20%; plaće će, prema pročelnici Slavici Matešić, pokrivati Gospodarska komora. Obje točke prošle su sa 17 glasova. Bez rasprave prošli su, među ostalim, mišljenje o pješačkom visećem mostu preko kanjona Krke, kredit RIC AluTecha i četiri koncesije.

Transkript cijele sjednice

Dobro jutro svima. Otvaram 4. sjednicu Županijske skupštine Šibensko-kninske županije. Srdačno pozdravljam dame i gospodo vijećnike, župana i njegove zamjenike, pročelnike upravnih odjela, medije i sve ostale nazočne na sjednici Županijske skupštine. Prelazimo na utvrđivanje kvoruma. Molim gospodinu Antu Alfireva, višeg savjetnika za poslove Županijske skupštine i pravne poslove, da izvrši prozivku vijećnika radi utvrđivanja nazočnosti vijećnika sjednice. Izvolite. Ivica Brabac. Petar Baranović. Našao sam. Dario Crvenin. Tu. Gordan Pržop. Prisutan. Ante Galić. Tu. Antonija Braci. Ivan Gulam. Tu. Sanja Jakelić. Ovdje. Kristijan Jareb. Nije tu. Gabrijela Raščan. Prisutna. Sanja Kosijer. Prisutna. Ivica Ledenko. Nije tu. Marko Maćuha.

Prisutan. Igor Mejić. Tu. Marin Mikšić. Ovdje. Marina Paškalin. Prisutna. Stipe Petrina. Da. Kristina Perić. Nije tu. Dario Ravlić. Ovdje. Goran Reljić. Ovdje. Nenad Sabardžija. Prisutan. Gordana Sarić. Prisutna. Josip Smolić. Nazor. Prisutan. Boris Solomon. Ovdje. Kristijan Siparićev. Nije tu. Josip Sučić. Nažalost. Marko Udovičić. Nije tu. Iris Upić Kotarac. Odsutna. Nije tu. Nives Kavalajić. Prisutna. Ante Vrcić. Tu sam. Ivana Vučerović. Zahvaljujem. Utvrđujem da je 4. sjednice od ukupno 31, nazočno 25 vijećnika i da postoji kvorum za pravovaljano odlučivanje. Prelazimo na prisegu vijećnika. Naime, znate već da smo na prošloj sjednici Županijske skupštine imali izvješće mandatne komisije o umirovanju vijećničkih mandata, dvoje vijećnika koje zamjenjuju vijećnici Gabrijela Raščan i Marko Mačuha, pa stoga molim vijećnike Gabrijelu Raščan i Marka Mačuhata da ustanu, i nakon što pročitam tekst prisege, da kažu: "Prisežem", a potom pristupe i potpisivanju teksta prisege ovdje za zapisnički stol. A ustat ću i ja.

Prisežem da ću prava i obveze vijećnika Skupštine obavljati savjesno i odgovorno, radi gospodarskog i socijalnog probitka Šibensko-kninske županije i Republike Hrvatske, i da ću se u obavljanju dužnosti vijećnika pridržavati Ustava, Zakona i Statuta Šibensko-kninske županije, i da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske. Prisežem. Izvolite. Možemo jedan pljesak za Antu. Čestitam vijećnicima na danoj prisezi i želim vam uspješno obavljanje vijećničke dužnosti. A prije nego što pređemo na potvrdu zapisnika, obavještavam vas da sam zaprimio obavijest o osnivanju Kluba vijećnika HDZ-a, koji broji 11 vijećnika izabranih s kandidatske liste HDZ-a i partnera, te da je za predsjednika izabran gospodin Gordan Fržop. Ujedno smo jutros zaprimili i obavijest o formiranju Kluba vijećnika MOST-a, u sastavu Ivica Ledenko, Marina Paškalin i Josip Sučić. Za predsjednika je izabran Ivica Ledenko, za zamjenicu Marina Paškalin.

Konstatiram da praktički ovim imamo formiranih 5, ako se ne varam, klubova vijećnika, i to Klub HDZ-a, Klub SDP-a, te Klub HDZ-a, DP-a i HSS-a, ujedno i MOST-a. Dakle, onda je 4. HDS-a, ne HDZ-a. HDS-a, da, HDS-a, da, rekao sam. A ujedno, eto, konstatiram i da je sjednici nazočna, čini mi se, i predsjednica Savjeta mladih Šibensko-kninske županije, gospođica Anđela Širinić, kojoj čestitam na izboru i, naravno, želim puno uspjeha u daljnjem radu. Prelazimo na potvrdu zapisnika. Dostavljen nam je zapisnik o radu 3. sjednice Županijske skupštine Šibensko-kninske županije od 2. listopada 2025. godine. Ima li primjedbi na zapisnik? Evo, Jareb je prestupio. Vijećnik Jareb je prestupio sjednici, tako da sad brojimo 26 vijećnika. Ima li primjedbi na zapisnik? Ukoliko nema, stavljam na glasanje: tko je za?

24 za. Protiv? Suzdržan? Uglavnom ide na podršk. Da. U redu. Zahvaljujem. Utvrđujem da smo i usvojili, prihvatili i potvrdili zapisnik o radu 3. sjednice Županijske skupštine Šibensko-kninske županije. Prelazimo na vijećnička pitanja. Dakle, pozivam vijećnike da sukladno poslovniku mogu postavljati vijećnička pitanja. Namjerno napominjem da je, na temelju članka 89. stavka 4. poslovnika o radu Županijske skupštine, propisano da vijećnici pismena pitanja mogu dostaviti poštom ili se ista predaju na sjednici predsjedniku Skupštine, dok se usmena pitanja postavljaju na samoj sjednici Skupštine, s tim da vijećnik preda predsjedniku Skupštine to pitanje pismeno formulirano, uz naznaku kome se upućuje. Dakle, vama je dostavljen obrazac za postavljanje vijećničkih pitanja putem e-maila. Sukladno članku 90. poslovnika, propisano je da vijećnička pitanja moraju biti sažeta i kratka, a vijećnik je dužan istaknuti želju odgovora na postavljeno pitanje na samoj sjednici, ili usmeno, ili usmeno na prvoj narednoj sjednici. Evo, ovdje imamo već zaprimljena ta pitanja. Ukoliko još ima netko, može slobodno ostaviti ovdje na zapisnički stol, pa ćemo ići po redu.

Vijećnica Gabrijela Raščan ima jedno pitanje. Izvolite. Dobar dan i poštovanje. Moje pitanje je za župana i za ravnateljicu Ljekarne Šibenik, Mariju Mikelin. Znači, zdravstvena ustanova Ljekarna Šibenik u svom vlasništvu posjeduje poslovni prostor u Crnici, ukupne površine 300, 308 metara kvadratnih. S obzirom kako je upisana Ljekarna Šibenik u ovom vlasništvu Šibensko-kninske županije, a prostor se nalazi u derutnom stanju, neupotrebljiv trenutno, za mnoge mjesto loše reputacije, zanima me kako je moguće da u gradu postoji toliko neiskorištenog, zapuštenog prostora, dok istovremeno županija plaća najam za neke svoje poslovne prostore, urede. I možete li nam reći koliko točno se izdvaja za najmove? Hoće li biti moguće obnoviti 300, 308 metara kvadratnih i smjestiti svoje službe uz naknadu, ili će to i dalje biti mjesto okupljanja gdje će stanovnici tog dijela grada gledati kako propada? A planira li županija napraviti nešto po tom pitanju, poduzeti adekvatne korake? I, srećom, trenutno je to zaklonjeno u očima javnosti s ceste Bribirskih knezova, zahvaljujući privatnom investitoru. Eto ga. Zahvaljujem na odgovoru. Zahvaljujem. Vijećnici Raščan, župan, izvolite.

Poštovani predsjedniče, dame i gospodo vijećnice i vijećnici, dobro jutro. Sve vas srdačno pozdravljam i jedan osvrt na pitanje uvažene vijećnice. Kako smo mi u Crnici to kolokvijalno zvali"plavi dućan", je u vlasništvu Ljekarni Šibensko-kninske županije i predmet je skoro već četverogodišnje pravne procedure kojim je putem krenula potpuno bespotrebno nekadašnji saziv, saziv Upravnog vijeća. U tijeku je pravni proces koji je uzrokovan, po meni, potpuno nepotrebnim kadrovskim progonom i akrobacijama, i to je tek tema o kojoj ćemo morati pričati ovdje na Županijskoj skupštini, s obzirom da u slučaju

poljekarne loše presude morat ćemo plaćati visoke odštete, ali to je druga tema. Što se tiče samog objekta, on je planiran da zamijeni aktualnu Ljekarnu Varoš. Aktualna Ljekarna Varoš, ako sam dobro informiran, ima ugovor o korištenju još 2 godine. I s obzirom da je istekao mandat Upravnom vijeću i izabrali smo novo Upravno vijeće, a u tijeku je, ako se ne varam, i izbor za ravnatelja ili ravnateljicu Ljekarni Šibensko-kninske županije, naravno da se očekuje i nekakav prijedlog rješenja te situacije. Činjenica jest da je Ljekarna vlasnik tog atraktivnog prostora i bila je jedna odlična ideja da se tamo napravi i nova ljekarna, ali s nekim novim sadržajem, da to bude drive-in ljekarna, što mislim da na širem području i Šibenika i županija, ne znam ni u Dalmaciji, uopće postoji, i mislim da je to jedna dobra stvar. Naravno da i Upravno vijeće i nova osoba koja će voditi ljekarne, to sve treba refreshati, osvježiti, da se tako izrazim, i da onda donesemo zajednički stav. Naravno da je neracionalno da s jedne strane plaćamo korištenje privatnom vlasniku, koji je neuvjetan iz tehničkih razloga, s obzirom da znamo da je on praktički na glavnoj gradskoj cesti i da često roditelji, korisnici ustvari ove ljekarne, stanu na s tri puta i onda stvara dodatne probleme i u prometu, a i s obzirom na ove kamere u gradu, dobivaju ljudi kazne. Mislim da je perspektiva da se ta lokacija zatvori i da se novi, moderni, pristupačni objekt napravi u Crnici.

Ali ponavljam, to mora biti odluka Upravnog vijeća i nove osobe koja će voditi ljekarne, da napravu novi neki svježiji troškovnik, projekt, isplativost tog projekta, i da onda svi zajedno donesemo odluku i krenemo u tom smjeru. Zahvaljujem županu. Idemo dalje s vijećničkim pitanjem. Boris Solomun, izvolite, vijećniče. Vijećnik ima 2 pitanja. Poštovani gospodine predsjedniče, župane sa suradnicima, dame i gospodo. Moje prvo pitanje ide županu, vrlo slično kao i na prošloj sjednici. Tiče se naselja Žagrović, koje pripada gradu Kninu. Župane, 02.10. smo zajedno bili i obišli naselje Žagrović, odnosno Hrvate tamo. Bio je i gospodin Tisaj. I uvjerili smo se, zapravo, u vrlo teško stanje, zapravo neodrživo, što se tiče pristupnih puteva našim sugrađanima Hrvatima. Naravno, tu je i problem i pitke vode, ravne i asfalte. S nama je bio i dogradonačelnik Knina, gospodin Pehar, pa smo se nekako uspjeli dogovoriti i naći neko zajedničko rješenje da bi grad Knin za ovo vrijeme pripremio troškovnike za izradu tog asfaltnog puta, pristupnog. Ja sam

jedno desetak dana nakon toga uputio i e-mail podsjetnik u grad Knin da se to napravi, međutim nikakvog odgovora nisam niti dobio. Pa pretpostavljam da niti u županiju nisu došli ti troškovnici. Pa je moje pitanje utoliko: hoćemo li mi kao županija pomoći tim ljudima i kada? Što se tiče pristupnih puteva. Moje drugo pitanje. Ono što sam primijetio je da je nekoliko građana, sugrađana, mi je skrenulo pozornost. Naime, ova šik autobusna linija kroz cijelu županiju je izvrsno, koliko sam vidio, ustrojena. Ljudi su zadovoljni, to vidim i sam gotovo svakodnevno. Međutim, i to, naravno, ustrojen nakon

odlaska gospodina Jelića, koji je to, istina, za Bogu, ovaj, i pokrenuo, ali unaprijeđeno je, bitno, ovaj, od vašeg novog mandata. Naime, konkretno u Tromilji, Konjevratima, pa čak i ovdje sam primijetio, a vjerujem i u drugim mjestima, postoje autobusna stajališta koja nemaju autobusnu kućicu. Pa evo, ja predlažem da se to pregleda, gdje nedostaje, i da se krene u realizaciju, da se naši ljudi pred burom, kišom, suncem mogu sakriti dok čekaju autobus. Hvala lijepo na odgovoru. Zahvaljujem cijenjenom vijećniku Solomunu. Župan, izvolite. Evo, što se tiče prvog pitanja, točno je da smo bili zajedno na terenu u Žagroviću i našli se sa stanovnicima i obišli praktički nekoliko zaseoka koji su onako poprilično raštrkani, jel', disperzirani po, ovaj, tom naselju. I da smo se uvidjeli u loše infrastrukturno stanje cijele te zone, cijelog tog područja. Dogovor je bio da će grad Knin izraditi troškovnike za određene mikrolokacije i da, nedavno su došli troškovnici koje mi moramo, naravno, s našim stručnjacima i Upravnom odjelu za komunalne poslove, ali i našim poduzećem Ceste Šibenik, revidirati i isfiltrirati, vidjeti kako su, na kojoj su osnovi oni izrađeni. I dva su, to jest, više čak modela, načina rješavanja tog problema, ali otvaraju se i neka nova pitanja u cijeloj toj priči. Model rješavanja na koji smo mi, naravno, spremni je da županija preko, u ovom slučaju, grada Knina, transferira po javnom pozivu za pomoć jedinicama lokalne samouprave određena sredstva, a koja će oni onda realizirati po dogovoru na području Žagrovića.

Taj dio nije sporan, ali nam se otvara onda pitanje na koji način riješiti vodoopskrbu i javnu rasvjetu. Po meni nema smisla, niti je racionalno da mi napravimo, to jest, asfaltiramo one pristupne puteve kroz koje smo zajedno prošli, a da nakon toga grad Knin, komunalno poduzeće ili netko treći, ponovno raskopava cijelu, cijelu, ovaj, zonu, stavlja kablove i gradi temelje za javnu rasvjetu ili gradi kanal za vodoopskrbu. Tako da je svakako potreban, sigurno, barem još jedan sastanak, koordinacija s gradom Kninom, pa da vidimo što bi čija bila obaveza u toj cijeloj priči. A naravno da postoji i model financiranja iz, ili Ministarstva regionalnog razvoja ili čak Ministarstva demografije, koje je zainteresirano i za takav oblik pomoći, ali to je, naravno, na nama, na višim razinama, da dogovorimo, jer uskoro očekujemo i dolazak prvo i ministra Šipića na područje Šibensko-kninske županije, a nakon toga i ministra Bačića. Niz je tema zajedničkih koje imamo razgovarati. Što se tiče drugog pitanja, šik bus u načelu, dobra priča. Naravno da ga treba nadograditi, jer postoje još nekakve mikrolokacije u rubnim dijelovima naše županije koji nisu pokriveni javnim linijskim prijevozom, i na tome ćemo i dalje raditi. Dapače, u tijeku su već nekakve promjene linija, broja polazaka, odlazaka, kilometraže, preusmjeravanje određenih kilometara s onih dokazano možda nepotrebnih linija na neke di, di je po broju putnika, ovaj, potrebno, pogotovo na one lokacije gdje nema još uvijek javnog linijskog prijevoza.

A što se tiče samih autobusnih čekaonica, vjerojatno je točna ta konstatacija da postoje nedostatak, je li, autobusnih čekaonica, s tim da se to selektira po statusu ceste. Ako je lokalna cesta, lokalna samouprava, županijska cesta, županija, državna cesta, država, ali opet kažem, ne trebamo bježati od tih ovlasti i ingerencija. Možemo, naravno, u zajedništvu s gradovima i općinama pokrenuti nekakvi proces. Nije to toliko zahtjevno ni skupo, ali naravno da je to nekakvi civilizacijski doseg, tako da smo, naravno, zainteresirani pokrenuti tu priču. Zahvaljujem, župane. Cijenjena vijećnica Ivana Vučenović također ima jedno vijećničko pitanje. Izvolite.

Dobro jutro. Sve vas pozdravljam. U šestom mjesecu ove godine županija je raspisala javni poziv za prikupljanje zahtjeva za dodjelu financijske potpore gospodarskim subjektima. To je ustvari u sklopu programa poticaja razvoja malog gospodarstva. Natječaj je trajao do 31.07. ove godine. Jedan dio sredstava je podijeljen, izašla je odluka o tome, međutim, drugi dio nije još podijeljen. Sredstva su osigurana u proračunu, pa ne znam koliko vremena treba i što se čeka s tim. Zahvaljujem vijećnici. Odgovor će dati pročelnica Višnja Marasović. Izvolite. Dobar dan. Sve vas srdačno pozdravljam. Vezano za pitanje o rasporedu sredstava za sufinanciranje programa poticaja malog gospodarstva, objavljene su dvije odluke, ali kako smo stalno u refreshanju weba, druga, prva odluka nije, ovaj, nije

ažurirana. Vjerojatno se negdje pogubila, pa ćemo to odmah ispraviti. Podijeljena su većina sredstava, ostalo je nešto sitno, i čekamo ovaj rebalans kako bi mogli sljedećih 12 korisnika koji su u roku predali zahtjeve i administrativnu kontrolu su prošli, na zahtjev župana, odobrenje župana, podigli smo u ovom rebalansu 20-ak tisuća eura da bi i ti korisnici mogli, ovaj, dobiti sredstva jer su zadovoljili sve uvjete. Evo, to je to. Jel' sam odgovorila na pitanje? Treba još nešto? Okej, hvala. Zahvaljujem pročelnici. Sljedeći na redu je potpredsjednik Županijske skupštine, gospodin Ivan Gulom. Izvolite, imate jedno vijećničko pitanje.

Hvala lijepa, predsjedniče. Evo, poštovani župane, sa zamjenicima, poštovani pročelnici, ravnatelji, kolege vijećnici, predstavnici medija. Zapravo, pitanje koje bih uputio zapravo više je prijedlog. Dakle, godinama, evo, slušamo o jednom projektu. Rekao bih da je važno, možda u ovome trenutku, s obzirom na geopolitičku situaciju i s obzirom na trenutak u kojem se nalazimo, to su pregovori o novom financijskom okviru 28-34, možda progovoriti o tome i zapravo možda baciti neko novo svjetlo. Dakle, projekt o kojem se radi, naravno, riječ je o brzoj cesti Šibenik-Drnišk-Knin, projekt kojeg, o kojem dugo slušamo, ali je doista stvarna realizacija projekta i dalje spora, a financijska konstrukcija je daleko od zatvorene. Kako sam rekao, u međuvremenu ovaj geopolitički prostor i kontekst se promijenio. More više nije samo turistički naš resurs, nego je doista i logistički koridor, a unutrašnjost naše županije, ali i zaleđe prema Lici i Zadarskoj županiji su doista odavno postali strateški prostor. Upravo iz toga, evo, razmišljam da i predlažem da napravimo jedan iskorak kao županija u razmišljanju o ovome ključnom kapitalnom projektu svakako za našu županiju. Dakle, predlažem da umjesto da brzu cestu promatramo isključivo kao relaciju Šibenik-Drnišk-Knin, da je trenutak da otvorimo raspravu o njenom logičnom produženju prema Gračacu i njenom spoju prema autocesti A1. Time bismo dobili jednu novu kontinentalnu os brze ceste, od Šibenika preko Drniša i Knina do Gračaca, spoja koji povezuje kontinent u svim vremenskim uvjetima s jugom Hrvatske.

Zašto je to važno? Evo, pokušat ću biti što kraći i da doista ne oduzimam vrijeme. Prije svega, rekao bih, prvo je sigurnost i otpornost prometnog sustava. Znači, svake zime svjedočimo zatvaranjima A1 i maslinničkog područja zbog bure, pa evo i ovog tjedna kad sam išao za Zagreb i Brisel, i tada teretni promet završava doista na ovim obilaznim pravcima koje svi dobro poznajemo preko Gračaca, Obrovca i Karina, uz goleme troškove i kašnjenja prijevoznika i gospodarstva. Brza cesta koja bi od Šibenika prema Drnišu i Kninu izlazila na A1 kod Gračaca, bila bi strukturiran, moderan, siguran alternativni pravac kad je A1 zatvorena ili ograničena za kamione, a samo nekoliko dana zatvaranja godišnje, to je nama svima jasno, znači milijunske gubitke na razini države. Ovaj projekat bi direktno smanjio te gubitke. I tijekom ljetnih mjeseci upravo ova dionica, zbog gužvi i prometnih nesreća, je često usko grlo cijele autoceste. Drugi je, naravno, ekonomski razvoj, i to je, mislim da je sve jasno. Dakle, ova trasa povezala bi Šibenik, njegovu luku, industrijske zone u zaleđu, u Drnišu, Kninu, kao gravitacijska svoja središta, ali, kao što sam rekao, i Liku i Zadarsko zaleđe. To znači veću, naravno, atraktivnost za investitore, ravnomjerniji razvoj i demografsku revitalizaciju područja koje danas gubi stanovništvo jer su danas prometno izolirana. I projekt bi, po uzoru na nacionalne programe Slavonija i sjever Hrvatske, mogao biti kičma budućeg programa Dalmatinska Zagora.

Treće je ono što mislim da je najvažnije, i s obzirom da je, s obzirom da financijska konstrukcija je nešto što se može, po meni, jedino zaokružiti na takav način, a to je geopolitička i TNT dimenzija, kroz, budući da Europska unija kroz TNT i novi višegodišnji financijski okvir snažno će poticati upravo projekte koji podižu sigurnost mreže, koji stvaraju alternativne koridore i bolje povezuju manje razvijena područja. Ovaj projekat, brze ceste Šibenik-Drnišk-Knin-Gračac, s izlazima prema granici s BiH i autocesti, se uklapa u logiku TNT-a, spaja Jadran s unutrašnjošću, oslanja se na postojeću autocestu i rasterećuje najrizičniju dionicu kod Maslenice, te otvara novu dodatnu os prema jugu Hrvatske. Svjestan sam da, naravno, je riječ o projektu koji je financijski značajan, ali, kažem, upravo u ovom financijskom razdoblju 28-34 će se ovakvi projekti, sigurnosni, klimatski i prometno održivi, financirati i imati najveću šansu za dobit iz EU fondova. Evo, i zbog svega navedenog, smatram da je odgovorno da kao županija pokrenemo inicijativu prema Ministarstvu hrvatskim cestama, da se u sklopu budućih strateških projekata i dokumenata, a pregovori su već zapravo u tijeku i sad se priprema ta cjelokupna financijska omotnica za do 2034. godine, da se razmotri promjena ovoga koncepta, da to ne bude više samo ovaj lokalni projekat koji spajamo desetljećima u isprekidanim dionicama, nego dio šire nacionalne brze ceste od Gračaca do Gračaca i A1, koja bi onda bila od nacionalnog i europskog interesa.

Evo. Hvala lijepa. Molim vas, župane, za vaše mišljenje. Hvala lijepo. Zahvaljujem potpredsjedniku. Izvolite, župane. Evo, hvala vijećniku Gulamu na ovom konkretnom, ozbiljnom, strateški važnom prijedlogu. Naravno da je županija zainteresirana za tu priču. Nije tema samo, naravno, cesta i ovaj koridor Šibenik-Drnišk-Knin, kralježnica, prometna kralježnica Šibensko-kninske županije, nego tu, po tom prijedlogu, imamo i dva druga rješenja za obilazak problematične, zimsko problematične dionice Maslenice, ali i onaj najbliži možda kontakt Knina s autocestom, tako da bi praktički s tim koridorom riješili dva važna problema. S obzirom da napokon očekujemo stvarno do kraja ove kalendarske godine početak fizičkih radova na dijelu obilaznice Šibenik-Drnišk-Knin, samim time i posjet ministra Butkovića, s kojim zajedno s ravnateljem Županijske uprave za ceste, gospodinom Paratovom, imamo obići još niz već realiziranih nekakvih projekata i dogovoriti neke druge projekte na području naše županije, svakako je to tema o kojoj će se razgovarati i, naravno, u tu cijelu priču uključiti članicu Uprave Hrvatskih cesta, našu Murterinku, gospođu Željanu Šikić. Zahvaljujem, župane. Cijenjeni vijećnik Josip Sučić također ima jedno vijećničko pitanje. Izvolite.

Dobar dan svima. Sve vas lijepo pozdravljam. Ovo pitanje upućujem na župana. Naime, radi se o sufinanciranju međužupanijske linije Drniš-Split, točnije linije broj 80, za koju je dozvolu dobio Promet Split prije više od 60 godina. 2019. godine općina Ruži će potpisala, po meni, nezakonit ugovor o sufinanciranju koji je tada iznosio 27.000 eura za cijelu godinu. Sad je taj ugovor dosega skoro 150.000 eura. Općina Ružić ne može financirati ta sredstva, nije da se ta, ne želimo da se ta linija ukine. Po Zakonu o komunalnom gospodarstvu i javnom linijskom prijevozu, mi ne možemo iznad naših okvira, znači što se tiče samo linija kroz našu općinu, to možemo napraviti. A i možda i da prekršimo taj zakon, ali 142.000 eura za našu općinu, samo pričam, a toliko je zajedno i grad Drniš, to je, znači, nekih 300.000 eura. Ta linija je vrlo bitna za povezanost, za mjere demografije, za deficitna zanimanja srednjih škola, gdje naša djeca nemaju sve škole koje se žele za naše područje, od poljoprivrede, od veterinarstva, od mesara, jer dosta djece u ovom trenutku sad pohađa školu, 10 djece u Splitu.

Mislim, do čega je dovela to, znači, 2019. godine, sami ste svjedoci da je ovih dana bivša ministrica koja je odobrila nabavku 100 autobusa, Promet je koristio tu liniju da bi dobio ta sredstva, i to je bilo tad 27.000 eura. Oni su nagovorili općinu da potpiše taj, subvenciju tog čitavog projekta, i po mom mišljenju je da Promet ne može odustati od te linije, premda sam ja s 31.10. raskinio s njima ugovor i ne želim imati nikakvu obavezu. Možda je moguće da županija može potpisati taj ugovor o sufinanciranju prijevoza, a isto tako pozvat ću poslije i medije i sve službe da se to, puno toga dogodilo. Znači, ako smo uzeli novac od Europe da smanjimo

troškove, mi smo ih na kraju povećali za 500%. Znači, od 2019. godine gorivo je na istoj razini, pa mislim da tu će imati posla i državno odvjetništvo i sve institucije koje trebaju nadzirati tu firmu, kao što ste vidjeli sami u zadnje dane u medijima, to je firma koja je pred gubitkom. Grad Split je većinski vlasnik sa 65%, oslobodio je sve na svom području, od učenika, studenata iz Bosne i od, ne znam, prije neki dan sam dobio informaciju da svako jutro tom linijom 20 nepalaca besplatno iz nekih hangara gdje spavaju, iz Muća putuju u Split. Sav taj trošak ide na jedinice lokalne samouprave, a da želimo da ta linija ostane, svakako želimo. Mislim da županija treba obaviti razgovor s Prometom i vidjeti može li ona taj iznos sredstava u sljedećem proračunu planirati i da li će ta linija ostati. U suprotnom, ako ne može, po meni osobno, taj trošak je ogroman. Mislim da to nema veze s ničim što je na tržištu i dužnost županije je da Promet odustane od te linije, da se užurbano raspiše natječaj za novu dozvolu, novu koncesiju. Mislim da bi ta, po meni, linija mogla biti komercijalna, da je ne bi trebalo toliko sufinancirati. Eto, toliko želim da mi župan odgovori tu pred vijećnicom. Zahvaljujem vijećniče. Župane, izvolite.

Evo, održan je niz sastanaka na tu tematiku. Naravno da je tu nazočio i gospodin Sučić i naš županijski vijećnik i načelnik općine Ružić. Tu je bio uključen i gradonačelnik grada Drniša, gospodin Đelalija. Na jednom sastanku je nazočio i zamjenik splitsko-dalmatinskog župana, gospodin Čogelja, sa svojim zamjenicima, sa svojim asistentima, i naravno, ovu cijeli moj odgovor može nadograditi, trebala bi nadograditi i gospođa pročelnica Martina Rake. Mi ćemo sada u ovom rebalansu dio sredstava koje je bilo u resoru pročelnice Rak prebaciti, ako dobro pratim, u resor ureda župana, da bi mogli sufinancirati troškove prijevoza i gradu Drnišu i općini Ružić. Trajno se ovaj problem može riješiti jedino uspostavljanjem javnog linijskog prijevoza na području splitsko-dalmatinske županije, i sami znamo da, nažalost, to neće ići tako brzo, i danas ovakve situacije čekaju u narednom periodu. Svi bi htjeli da to bude što kraći period, tako da se financijski i općina Ružić oporavi, a da županija može ta sredstva, naravno, prenamijeniti za neke konkretnije i kvalitetnije stvari, ali jednostavno, naravno, da vas nećemo ostaviti sami u, same u toj cijeloj priči. Želimo se uključiti i za vijećnike i za javnost koja nas prati. Ovo što je načelnik i vijećnik govorio o pravosudnim nekim posljedicama, govorimo o tvrtci Promet, autobusnom prijevozniku kojem je većinski vlasnik grad Split, i govorimo o liniji koja u načelu ide prvenstveno kroz splitsko-dalmatinsku županiju, ali onda se tiče i šibensko-kninske županije, jer prolazi kroz područje općine Ružić i kroz do krajnjeg cilja, to je grad Drniš.

I ovo što je načelnik rekao, to je istina. Teško je to politički sada komentirati, ali činjenica je da puno benefita imaju građani Splita koji su korisnici, konzumenti usluga prijevozničke tvrtke Promet, a da, nažalost, jedinice lokalne samouprave, pa i u našoj županiji, moraju plaćati tu cijenu. Molio bih pročelnicu da još nadogradi ovaj moj odgovor. Izvolite, pročelnice Martina Rake. Izvolite. Dobar dan i pozdrav svima. Vezano za vaše pitanje, da, Šibensko-kninskoj županiji je krenuo javni linijski prijevoz kao javna usluga. Ta linija nije u sklopu naše mreže, zato što prije nego se krenulo, u dogovoru s načelnicima i gradonačelnicima jedinica lokalne, odlučeno da ostane linija 80 koju prometuje trgovačko društvo Promet Split, koji voze na temelju međužupanijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo. Šibensko-kninska županija sa splitsko-dalmatinskom županijom ima sporazum. Kad krene splitsko-dalmatinska županija sa svojim javnim linijskim prijevozom, bila bi ta zajednička linija koju bi sufinancirali zajedno Šibensko-kninska i splitsko-dalmatinska županija. Kad će točno splitsko-dalmatinska županija s tim krenuti, ne znamo, ali vidjet ćemo, ukoliko to bude potrajalo duže vremena, da mi stavimo u našu mrežu, iako su to veliki troškovi. Eto. Zahvaljujem pročelnici Martini Rake. Idemo dalje s vijećničkim pitanjima. Cijenjeni vijećnik Stipe Petrina ima dva vijećnička pitanja. Izvolite.

Zahvaljujem, predsjedniče. Pozdravljam župana, zamjenike, vijećnike i pročelnike, i medije i javnost. Prvo, predsjedniče, jedna besplatna poduka. Prije nego, prije početka sjednice, citirali ste poslovnik o radu županijske skupštine. Međutim, molio bih vas, kad citirate poslovnik i tražite da se vijećnici ponašaju u skladu s poslovnikom, da citirate kompletne odredbe poslovnika, konkretno članak poslovnika 94. Mi smo prije nekoliko dana u materijalima dobili i pisane odgovore koje su na prošloj sjednici postavili vijećnici. Pa članak 94 pojašnjava, citirat ću: "Nakon zaprimljenog odgovora, vijećnik koji je postavio pitanja može na sjednici skupštine postaviti dopunsko pitanje." Vijećnici za sada, temeljem odredbe poslovnika, nemaju tu mogućnost. Nakon primljenog odgovora, vijećnik može predložiti da se predmet na koji se odnosi njegovo pitanje stavi na dnevni red za raspravu te ili jedne od narednih sjednica skupštine. Dakle, mi nemamo ni tu mogućnost. Zašto to kažem?

Na prošloj sjednici je bilo nekoliko dosta važnih pitanja. O tome ćemo još u toku ove sjednice. Ne, imate, imate pravo. Nisam rekao da nemate. Molim? Dakle, vi ste dobili odgovor na vijećničko pitanje pismeno i možete slobodno dostaviti mišljenje. Dobili smo mi pismo. Tako je, dajte mišljenje na to pitanje i možete dostaviti, postaviti dopunsko pitanje na to. Predsjednice, predsjednice, predsjedniče vijeća, molio bih vas da završim, jer nemamo mogućnost po poslovniku da ovo pitanje raščistimo. Pa predlažem da se ubuduće, poslije aktualnog sata ili prije aktualnog sata, stavi poslovnička odredba po članku 94 ovog poslovnika. Kažem vam da ste u pravu. Dakle, mi smo i trebali možda prije nego što smo krenuli s vijećničkim pitanjima koje ste vi postavili, mogli smo vas pitati i trebali smo, temeljem, samo do kraja da završim. Dakle, temeljem poslovnika županijske skupštine, vi ste u pravu. Mi smo, ja kao predsjedavajući sam trebao postaviti pitanje svim vijećnicima koji su dobili pismeni odgovor, da li su zadovoljni s odgovorom i da li imaju potrebe za postavljanje dopunskog pitanja. Međutim, vi se niste isto javili da imate potrebu za nekim dopunskim pitanjem, pa sam računao, ovaj put neću pitati, ali ste u pravu. Dakle, prije samog vijećničkog pitanja, ja ću ubuduće, svaki put kad dobijete pisani odgovor, pitati da li ste zadovoljni s vijećničkim, odnosno s odgovorom na vijećničko pitanje i da li imate potrebu za dopunskim pitanjem.

Nema problema. Lako ćemo se mi dogovoriti, nema problema. A molio bih vijećnike da se ne smiju za to zašto ste ovdje da odlučujete o sudbini cirka 100.000 ljudi, a vi se s ovakvim stvarima sprdate. Sramota. A da je to tako, moje prvo vijećničko pitanje tiče se demografske kataklizme kojom je zahvaćena ova županija u zadnjih 15 godina, 16 godina. Naime, gospodo vijećnici, 2009. godine županija Šibensko-kninska imala je na popisu birača 123 i 530 birača u ovoj županiji. Nekoliko mandata kasnije, recimo 2025. godine, ova županija imala je 92.010 birača, što čini u 15 godina, 16 godina, pad od 31.520 glasača. Recimo da je na ovu sumu birača još jedno 8.000 stanovnika do 18 godina koji nemaju pravo glasa. Dakle, cirka 40.000 ljudi iselilo je u 15 godina ili nestalo je, isparilo ili neki ih je crni, crveni, žuti, zeleni vrag odnio, tko zna gdje. Ako se ovim tempom nastavi i ako to kompariramo u postocima, dakle, izgubljeno je u odnosu na 2009. godinu čak 25,51% stanovnika, a u odnosu na ovu godinu, dakle 2005., čak 34,25% stanovnika ove županije izgubljeno. Ako je s tim tempom za 32 godine, nas uopće ovdje neće biti. Pa onda ne vidim razloga zašto uopće ova skupština i zasjeda i komu se i za što postavljaju pitanja. Jasno je da ovo nije, mislim, niti politička odluka, pa postoji sumnja da je možda kriv za ovu situaciju Bin Laden, možda crni, bijeli, žuti, crni, crveni vragovi, ili možda, ne daj Bože, naši preko, preko-drinski susjedi.

Pa bih ja predložio, župane, vama, kao najvećem županijskom autoritetu svjetovne vlasti, a koja ne može izaći na kraj s ovim problemima, da se obratite, primjerice, evo, svetom ocu papi Lavu XIV. da pošalje svog egzorcista. Možda bi neki egzorcizam, neki, ovaj, egzorcist mogao izagnati te crne, crvene đavole koji uništavaju i vode kataklizmičku, kataklizmičku sliku ove demografske strukture županije Šibensko-kninske. Izgleda da se u ovoj županiji sve više i sistematski prazne sela, a da se pune uredi, da se pune savjetnici, hodnici, i da se sve radi kako bi se domicilno stanovništvo iselilo. Pa pitanje, ako ovo nije posao i ako ovo nije rabota prije spomenutih nadzemaljskih sila, onda bi bilo dobro da se preupitamo da li, da li je to rabota najdržavnotvornije stranke, kako se voli neki titulirati, koja je, eto, već 32 godine na vlasti u ovoj županiji. Predlažem odgovor. Drugi moj odgovor je otprilike iste tematike.

Naime, stalno se govori o brizi za stanovništvo ove županije, stalno se govori o humanosti županije. Međutim, ove dane smo svjedoci da su se roditelji djece s posebnim potrebama iz dvije osnovne škole u Kninu jasno pobunili i prosvjedovali 18. pred zgradom gradske uprave i županije. Naime, radi se da je prošle godine izmijenjen pravilnik o osnovnoškolskom obrazovanju učenika s posebnim potrebama. Ajmo to tako nazvati, neću sad definirati u detalje taj pravilnik. O čemu se radi? Naime, učenici s posebnim potrebama koji su išli u redovne razrede, jer to je puno bolje, humanije za njih i za njihove roditelje, imali su svaki svog pomoćnika, odnosno asistenta koji je brinuo o svakom takvom učeniku. Primjerice, u te dvije škole ima devet takvih slučajeva. Odlukom ove godine, od 01.10. za deseti mjesec, to je skraćeno. Tko je financirao te asistente? Asistirala je Europska unija, dakle Europski socijalni fond za takve slučajeve u postotku od 85%, a Ministarstvo socijalne skrbi i znanosti pod FUKS-om financiralo je samo 15%. Europski fondovi te vrste su presušili, oni su prestali djelovati. Roditelji i ti đaci, učenici, ostali su na suhom. Sada, umjesto da svaki ima svog asistenta, na masu, odnosno na broj od devet tih učenika, ima samo dva. I to je jednostavno teoretski nemoguće da ta dva asistenta, uz najbolju namjeru, mogu zadovoljiti potrebe tih, te djece koji imaju te posebne potrebe. Ja znam da županija u ovom trenu financira dva ta asistenta.

Međutim, to je nedovoljno. Pa je moje pitanje: da li će županija u proračunu, u prijedlogu proračuna za 2026. godinu, ipak se odlučiti da odvoji sredstva koja su, u odnosu na sve ovo što smo do sada čuli, jako zanemariva, jer jedan sat, jedan sat tog asistenta košta samo 7,5 eura. Dakle, nije to neka vrijednost i nije to neki iznos za županiju. Pa predlažem da se u sljedećem prijedlogu proračuna za 2026. ta stavka uvrsti u obavezno financiranje županije Šibensko-kninske. Napominjem da uz Knin, koji ima te dvije osnovne škole s takvim tipom učenika, još postoji škola u Drnišu, škola u Kistanji, škola u Vodicama, škola u Šibeniku. U stvari, po mom saznanju, postoji svaka osnovna škola, ali eto, to se na neki način administrativnim metodama prikriva. Ali mi moramo znati da je to jako veliki problem koji će sutra ekspandirati, pa uz ovu demografsku kataklizmu jako stvara metastazirane pojave u ovom društvu. Župane, ja se nadam da ćete vi, kao veliki humanist, poraditi na ovomu i da ćemo donošenjem sljedećeg proračuna ovaj problem definitivno riješiti. Hvala. Zahvaljujem cijenjenom vijećniku Petrini. Izvolite, župane.

Što se tiče demografije, imam i ja nešto godina, pa mogu reći da je demografski pad ovog našeg područja počeo već 60-ih, 70-ih godina iz dva razloga. Prvo, iseljavanjem ljudi u inozemstvo na rad, privremeni rad. Puno njih je ostalo, nije se vratilo. Isto tako, dolazim iz obitelji vlaške, tradicionalne, gdje je bilo u očevoj obitelji sedmero, u majčinoj četvero djece. Danas je to, nažalost, rijetkost, osim možda u nekim obiteljima, prvenstveno u janjevačkoj zajednici u Kistanjama. Domovinski rat je učinio svoje. Novi trendovi, novi način življenja učinio svoje. Ne treba ni politika ni vlast bježati od odgovornosti. Pad je prvenstveno u zaleđu, ali ni priobalje nije baš najbolje prolazilo, pa čak i u općini Primošten postoji određeni pad stanovništva zadnjih 30-ak mračnih godina. Tako da nije to baš samo tako jednostavno ovako doći za govornicu i okriviti pojedinca ili neku opciju za te sve brojeve. Svi skupa, i načelnici općina i gradonačelnici, i župani, i predsjednici Vlade, trude se svojim aktivnostima, svojim ulaganjima da poprave demografsku sliku, jer demografija je sve. I odgoj i obrazovanje, i gospodarstvo, i prometna povezanost, i sve investicije, jer sve je demografija. Jer danas, naravno, malo će se tko odlučiti na stvaranje obitelji i širenje obitelji bez svog radnog mjesta, bez krova nad glavom, bez nekakvih civilizacijskih uvjeta za život, živjeli oni u urbanim sredinama ili u nekim manjim selima ili otocima. Sve ono što smo radili i što ćemo raditi, pogotovo u prijedlogu proračuna, kroz ulaganja u školstvo, u zdravstvo, u socijalnu skrb, u prometnu povezanost, pa i konkretne neke mjere koje ćemo sada uvesti, jedan pilot projekt, da vidimo kakva će biti reakcija na području Šibensko-kninske županije, sve je to u vidu demografske obnove.

Jer ako se izgradi i ta cesta brza, ako se izgradi i viseći most na Krki koji može pokrenuti nekakve gospodarske aktivnosti u poljoprivredi, stočarstvu, turizmu, može vratiti ljude na ta područja, zadržati postojeće stanovništvo, a onda i motivirati povratak ljudi koji su porijeklom iz tog kraja ili žele doći živjeti u taj kraj, a samim time onda ulaganje, naravno, i u predškolski odgoj, obrazovanje, zdravstvo. Sve je to demografija i na nama je, naravno, da se trudimo i da uvijek budemo bolji nego svi oni koji su bili prije nas. Što se tiče drugog pitanja, odgovorit će zamjenik kolega Tisaj, jer je on puno dublje bio involviran u tu cijelu priču. Sastali smo se s predstavnicima roditelja u Kninu, razgovarali smo s predstavnicima ministarstva. Nije tu samo stvar dobre volje i spremnosti županije, nego i nekakvih zakonskih okvira i odobrenja od strane ministarstva. Postoje nekakvi standardi koliko na određene skupine može biti pomoćnika u nastavi, i taj zakon ili odluka ili preporuka je donešena lani. Škola u Kninu se toga nije pridržavala i jednostavno se to moralo staviti u nekakve zakonske okvire. Nije stvar novca. Županija ima volju, dapače, i u prijedlogu proračuna ćemo napraviti nekakve iskorake prema pomoćnicima u nastavi. Znam da radu, nažalost, financijski podcijenjen posao, a s druge strane jako odgovoran. I naravno da nećemo to prepustiti slučaju. Isto tako smo pokrenuli aktivnosti i razgovore s resornim ministarstvom i dobili odobrenje za povećanje broja asistenata u osnovnim školama u gradu Kninu.

Ali evo, zamjenik Tisaj može podrobnije i konkretnije još odgovoriti. Zahvaljujem. Izvolite, zamjenik župana, gospodine Nenad Tisaj. Ja ću uzeti ovako u ruku mikrofon, pa će mi biti lakše, jer sam poprilično visok. Evo, gospodine Petrina, župan je donekle odgovorio na to pitanje. Vi ste djelomično samo u pravu. Dakle, djeca koja pohađaju normalne razrede, Bože mi oprosti na izrazu normalne, dakle, pohađaju redovne razrede, oni imaju pravo na asistenta. Dakle, ovdje u Kninu je bila riječ o dvije škole gdje su posebni razredi. I tu postoji opet određena podjela koja su djeca inkluzivna, to jest posjećuju određene sate, tipa vjeronauka, tjelesnog, glazbenog i tako dalje, u drugim razredima. I oni imaju pravo na asistenta. Dakle, kao što je župan rekao, za osnovnu školu doktora Franje Tuđmana odobrena su još dva dodatna asistenta. Ono što niste u pravu, oni sad imaju sve skupa šest na devetero djece u dva razredna odjeljenja. U školi Domovinske zahvalnosti je malo drugačija situacija. Dakle, tamo je to malo teže, zato što i

nisu sva djeca jednaka, nemaju jednaka ograničenja, kako mentalna, tako i fizička, dakle, po onome po čemu se to radi. A ovo što je župan rekao, da, dakle, prošle godine se nije poštovao pravilnik koji je takav kakav je donesen u sedmom mjesecu. Svugdje u županiji je bio poštovan i svugdje u županiji nije bio problem, osim koji je nastao u Kninu kada je već počela školska godina gdje su došli asistenti. Nakon toga je došlo do toga, jel', da ima više asistenata nego što je po pravilniku dopušteno. Roditelji su, pa ne bih rekao prosvjedovali, nego brinuli za prava svoje djece. Evo, i dožupan Vukmirović i ja smo došli na trg u Kninu i družili se s roditeljima, i ja sam non-stop u kontaktu i s njima i s resornim ministarstvom, dakle, s roditeljima i sa školama. Postoje još neki koraci koji se mogu poduzeti i u drugim školama i na tome isto radimo, kao što ste naveli, i Kistanje i Drniš i tako dalje. Ali tu nek se nitko ne ljuti, postoji i odgovornost roditelja, onoga što oni moraju napraviti, i stručnih službi i ravnatelja, pa onda i nas kao županije. I evo, župan je već rekao, dakle, da u proračunu za sljedeću godinu svakako planiramo odvojiti sredstva kako bi povećali satnicu tim asistentima koji rade hvale vrijedan posao. Evo, sad ćete vi imati pitanje ponovno, pa ću ja odgovoriti.

Zahvaljujem zamjeniku. Možete, vijećniče, ali samo da se izjasnite da li ste zadovoljni i da tražite pismeni odgovor. Izvolite. Izvolite. Trebate samo kazati da li ste zadovoljni s odgovorom i da li tražite pismeni. Nema replika na... Zahvaljujem, predsjedniče, na toleranciji. A u stvari, to i jeste temelj demokracije. Župane, ja obožavam demagogiju. Obožavam i one koji se služe vješto demagogijom. Ali ja nisam postavio pitanje od prije 30, 40, 50, 60 i in godina. Ja sam postavio konkretno pitanje od 2009. godine. Dakle, 2009. godine već je bila Stožerna stranka 16 godina na vlasti i to nema spora. A u tih 16 godina, za vašu informaciju, a ja sam se s time bavio dosta studiozno, u gradu Šibeniku i u županiji Šibensko-kninskoj, ukinuto je 16.500 radnih mjesta. Ovo je već sad replika na odgovor. Molim vas, jeste li zadovoljni odgovorom ili tražite pismeni odgovor? Nisam odgovorio, ali želim... Ne možete replicirati na postavljena pitanja jer dobijate nešto što je suprotno poslovniku. Dakle, da li ste, ako ste nezadovoljni, zatražite pismeni odgovor. Samo, predsjedniče, da dovršim, pa onda moramo promijeniti poslovnik. Dakle, 16.500 stanovnika puta 4, to vam je 64.000 stanovnika koji su kupovno osakaćeni. I oni su iselili. I tu, a ovdje imate 92.000 koji su izašli ove godine na izbore i bili na biračkim spiskama. To je problem. A što se tiče vašeg odgovora, gospodine Tisaj, on ne stoji.

Ja sam rekao da je županija da plaća. I ja znam baš što se tiče... Zahvaljujem. Molim vas, vijećniče, nemojmo probijati okvire poslovnika. U stvari, kultura je uvijek bila najbolji način onih koji nisu imali argumenata... Gospodine, možete na dijelu rebalansa proračuna tu temu opet otvoriti. Može. Može. Zahvaljujem vam na cenzuri. Izvolite, molim vas. Idemo dalje. Vijećnik Nenad Samardžija također ima dva vijećnička pitanja. Izvolite. Dobar dan. Moje poštovanje. Čast mi je pozdraviti župana sa suradnicima, milog predsjednika gospodina Antu Galića s tajnikom, cijenjene vijećnice, drage kolege vijećnike te sve ravnatelje javnih ustanova i dioničkih društava. Imam dva pitanja. Moja dva pitanja će se odnositi na gospodina župana. Naime, gospodine župane, kao i što sami znate, županijski razvoj nije samo skup pojedinačnih projekata, nego složen proces koji zahtijeva jasnu strategiju, koordinaciju institucija, financijsku održivost i dugoročnu viziju. Kada se osvrnete dosad na svoj rad, možete li detaljno objasniti kako ste povezali različite sektorske politike: promet, zdravstvo, socijalne programe, gospodarstvo, demografiju, energetsku tranziciju i upravljanje prostorom u jedinstven i koherentan razvojni okvir koji ima mjerljive ciljeve i pokazatelje uspješnosti? Nadalje vas molim, u kojoj su mjeri ti ciljevi stvarno ostvareni, gdje su nastale najveće prepreke te koji su kriteriji po kojima smatrate da se taj rad vaš može objektivno ocijeniti? I moje drugo pitanje je, naime, svi znamo da je proces izgradnje županijske bolnice u tijeku, pa vas, gospodine, molim, župane, za konkretan odgovor o izgradnji nove županijske bolnice koja se navodi kao jedan od ključnih projekata mandata, s ciljem poboljšanja dostupnosti zdravstvene zaštite i kvalitete usluge za sve građane, kako u gradovima, tako i u ruralnim i otočnim područjima.

Možete li nam detaljno objasniti što je dosad učinjeno po tom pitanju, uključujući planiranje, osiguranje financija, izradu projektne dokumentacije i, naravno, koordinaciju s državnim institucijama? Hvala. Zahvaljujem cijenjenom vijećniku Samardžiji. Izvolite, župane. Što se tiče prvog pitanja, odmah u startu, po dolasku na dužnost župana smo uveli kolegij župana koji se svaki ponedjeljak ujutro sastaje. Zašto je kolegij bitan? Zato što su na tom kolegiju svi pročelnici svih resora, gdje Šibensko-kninska županija ima ingerencije. Redovito komuniciramo i sa svim našim ravnateljima i direktorima trgovačkih društava, kao, jel', već spomenutim ravnateljima javnih ustanova i zavoda. I to je ta koordinacija koja nam je prijeko potrebna da bi mogli realizirati sve ono zamišljeno i planirano. Iako ovaj dio pitanja se može postaviti praktički na kraju mandata, ne na početku, jer je nerealno donijeti nekakvu ocjenu nakon, koliko sada već, četiri, pet mjeseci, tako da je teško, a i pogotovo ne sam sebe ocjenjivati. Ali mislim da sve ove teme koje smo komunicirali i u samoj predizbornoj kampanji, a i što komuniciramo sada, od početka mandata do danas, su realni i ostvarivi. I da ti svi strateški projekti koje želimo realizirati, i od izgradnje bolnice i od izgradnje te brze ceste, i sada i velikih investicija u školstvo i u socijalu, naravno da mogu doprinijeti gospodarskom i svakom drugom, ali prvenstveno demografskom razvoju Šibensko-kninske županije. Što se tiče izgradnje bolnice, nositelj izgradnje bolnice je sama Opća bolnica Šibensko-kninske županije, koja je pod ingerencijom Ministarstva zdravstva, ali imamo redovite koordinacije, sastanke i s ravnateljicom bolnice i s njenim timom, jer i u bolnici i u zgradi Šibensko-kninske županije koordiniramo sve aktivnosti koje su od zajedničkog interesa.

A što se tiče same izgradnje bolnice, puno nevidljivog posla je napravljeno, ali evo, vrlo brzo ćemo, ja mislim, imati i nositelja projekta, čovjeka, osobu, firmu koja će praktički voditi cijeli taj projekt. I onda ćemo imati nešto konkretnije i za javnu komunikaciju, tako da naši sugrađani vide da se nešto pomiče. To je projekt broj jedan, od strateške važnosti, ne samo za grad Šibenik, nego i za cijelu našu županiju, i svakako ćemo tu silnu energiju dati za realizaciju tog projekta. O tom projektu, naravno, je obaviještena i sama ministrica koja nam daje maksimalnu podršku u tom, ovaj, cijelom procesu, zato što nam za realizaciju tog projekta, naravno, potreban je cijeli tim samog Ministarstva zdravstva. Naravno da i grad Šibenik daje tu svoju, svakakvi oblik, jel', podrške, naravno, i da će se i županija maksimalno uključiti u tu cijelu priču. Ali kažem, čvrsto vjerujem da ćemo vrlo brzo imati nešto konkretnije, da će se već vidjeti nekakvi obrisi, da idemo prema i nekakvom idejnom rješenju i prema toj osobi, to jest toj firmi koja će voditi cijeli taj proces, koja, naravno, u tom području ima iskustva i koja će moći onda javno komunicirati u određenom periodu neke konkretne korake. Zahvaljujem, župane. Zapisnik, radi čisto da uđe u zapisnik, čini mi se da je vijećnik Petrina zatražio pismeni odgovor na drugo pitanje koje se tiče socijalne politike prema djeci s posebnim potrebama, i na prvo i na drugo.

Ovo je u redu. Dakle, i na prvo i na drugo pitanje pismeni odgovor mora dobiti najkasnije na sljedećoj sjednici županijske skupštine. Idemo dalje s vijećničkim pitanjima. Imamo još četiri vijećnika koji su postavili pitanja u ovoj formi, kako smo i dobro krenuli na ovoj sjednici. Pa molim vas za sažetost, da bi uspjeli u ovom okviru od jednog sata koji je predviđen za trajanje aktualnog sata i da svi dođu na red. Petar Baranović je sljedeći. Izvolite, potpredsjednik Županijske skupštine. Poštovane dame i gospodo, gospodine predsjedniče skupštine, gospodine župane, ja sam na prošlom aktualnom satu spominjao izraz"civilizacijske sramote", pa sam u okviru toga otvorio pitanje skrbi o najmlađima. Za ovu sjednicu ćemo se dotaknuti skrbi o najstarijima. I moram biti slobodan utvrditi da i danas živimo tu civilizacijsku sramotu već

nakon 30 godina od osnivanja, i više od 30 godina od osnivanja Republike Hrvatske, od 30 godina od okončanja rata. U ovom gradu i ovog trenutka mnoge obitelji proživljavaju dramu, jer njihovi najstariji članovi koji traže adekvatnu skrb, koja im se ne može pružiti u okviru i u krugu obitelji, tu skrb dobiti ne mogu. Jednako tako, u ovih proteklih par desetljeća na ovim prostorima umrlo je jako puno staraca s osjećajem napuštenosti. Osjećali su se izdano od društva, zanemareno. I sve smo to mi kao sredina i zajednica, u raznim generacijama šibenske i lokalne politike, promatrali relativno mirno, bez ikakvog činjenja.

Sveli smo se na kapacitet Cvjetnog doma, bila je neka dogradnja, ajde, neću reći nikakvo činjenje, u, mislim, u mandatu, čini mi se da je tu bio, ovaj, ravnatelj, bivši. Ovdje je danas nazočan i ravnatelj sadašnjeg Cvjetnog doma. E sad, u kampanji smo, gospodine župane, i vi i ja vrlo jasno apostrofirali taj problem, obećavajući ovoj zajednici da ćemo poduzeti sve da se ta civilizacijska sramota otkloni. Spominjali smo jedan objekat koji je u međuvremenu grad Šibenik, u određenim okolnostima o kojima imam svoje mišljenje, prodao županiji za, čini mi se, milijun eura. Vi to možda znate bolje.

U proračunu za ovu godinu je predviđen i trošak i izdatak nekakvog idejnog projekta koji je naručio bivši župan Marko Jelić. Koliko sam informiran, razmišlja se o otvaranju nekakvog dnevnog boravka za najstarije osobe, ali čini mi se da se ne razmišlja o proširenju, hitnom proširenju smještajnih kapaciteta za najstarije. Lista čekanja, ona najšira, od najlakših slučajeva do najtežih, čini mi se da je i četveroznamenkasta. To će znati aktualni ravnatelj jako dobro. Mi imamo potrebu napraviti nešto za te ljude. Moramo, imamo potrebu zapravo napraviti nešto za našu savjest kao ljudi. I volio bih da se očitujete da li kanite u svom mandatu riješiti taj problem, da li kanite

objekat na Šubićevcu staviti ne samo u funkciju dnevnog boravka, nego i smještaja, da bi dobili dodatne kapacitete. Da li kanimo ozbiljno, kao sredina, to napraviti? I smatrate li da je moralno i nužno da se u to financijski i u svakom pogledu uključi grad Šibenik, obzirom da su neke puno manje jedinice lokalne samouprave, poput, recimo, općine Biskupija, našle za shodno da naprave starački dom? Uzevši u obzir da je grad Drniš, kao isto tako puno slabija jedinica u financijskom smislu, lokalne samouprave, uz nacionalnu pomoć i uz europska sredstva realizira, realizira isto tako takav projekat. I uzevši u obzir da je općina Primošten, čak i bez županijskih novaca, ispravite me, kolega Petrina, ako griješim, napravila takav objekat. Da li je onda logično za očekivati da jedna županija, uz pomoć grada Šibenika koji je regionalno središte, financijski uspješno vođeno, citiram aktualnog gradonačelnika, da odriče malo uspješni gradonačelnik Kesu, da sidne s vama i da mi tu sramotu konačno riješimo? Mislim, bit ću potpuno iskren, meni se događa, koji sam u oporbi, da mi zvone mobiteli i da me ljudi očajni pitaju za pomoć mogu li ja nešto napraviti po tom pitanju. Naravno da ne mogu. Vjerojatno se isto događa i vama.

I to pitanje moramo riješiti. Da li ste spremni to riješiti u ovom mandatu kao župan? Vrlo konkretno. I da li smatrate da gradonačelnik Željko Burić treba s vama sjesti za stol, nakon što su načelnici i gradonačelnici manjih sredina, koje puno teže funkcioniraju, to isto napravili? Drugo pitanje se tiče koncesije funkcioniranja benzinske pumpe u uvali Duboka. Dosadašnji koncesionar Lukoil, koliko ja imam informacije, završava sa svojim radom na predmetnoj lokaciji, vjerojatno uslijed isteka koncesije. Oni rade još formalno do 28.12. Goriva već odavno nema na pumpi, i nakon toga se zaključuje njihova prisutnost tamo. Ono što me interesira, kao konkretnog korisnika usluga te pumpe, jednog od mnogih, od tisuća, što će se desiti po novoj godini? Da li imamo novog koncesionara? Kad je taj koncesionar spreman pumpu staviti u funkciju, odnosno nastaviti s djelatnosti, uz upozorenje, nemojte da nam se desi, predobro nas poznajem kao sredinu, kao ljude i kao mentalitet, nemojte da nam se desi da dođe Uskrs i da ta pumpa ne bude u funkciji. Imat ćemo kaos. Vjerujte mi da ćemo imati kaos u snabdijevanju i logistici brodova, i ja vjerujem da u ovoj prostoriji trenutno nema nikog kompetentnijeg od mene da to usmjeri. Dakle, apeliram. Nije konkretno toliko, toliko bitno forma pitanja, ali apeliram na vas da zajedno sa svojim službama tom problemu stavljanja u funkciju, odnosno toj proceduri, date potrebnu pozornost i da svakako ta pumpa proradi u što hitnijem roku, jer ako nam se desi proljeće sa samo jednom pumpom na obali, imat ćemo haos i veliku blamažu kao turistička destinacija.

Hvala lijepa na pažnji. E, i molio bih i pismeno, gospodine predsjedniče, volite da pismeno, ovaj, tražimo odgovore. Zahvaljujem. Zahvaljujem potpredsjedniku Županijske skupštine. Izvolite, župane. Evo, odgovor na prvo pitanje što se tiče brige o osobama treće životne dobi, našim najstarijim sugrađanima. Naravno da je to jedna teška, osjetljiva tema, i istina je, u većini, sve ovo što je kolega Baranović govorio, i pogotovo ona tema što smo, ona, ovaj, rečenica, jel', gdje smo to komunicirali u predizbornoj kampanji i osvijestili cijelu javnost na problem u tom području. Županija Šibensko-kninska je, zajedno s gradom Drnišem i resornim ministarstvom, sufinancijer projekta izgradnje novog doma za starije u Drnišu. I u prijedlogu proračuna koji nas čeka na, vrlo brzo, na sljedećoj sjednici Županijske skupštine, morat ćemo rezervirati i 2 milijuna eura za dovršetak tog objekta. Isto tako nas čeka projekt investicija u dom za starije u općini Biskupija. U međuvremenu očekujemo i poziv resornog ministarstva da kandidiramo već nekakve spremne projekte i troškovnike, pa da možda taj projekt, što se tiče općine Biskupije, bude po županiju i po općinu puno jednostavniji i lakši financijski, da kažem, jeftiniji. Isto tako, imamo i saznanje da će država, koja je osnivač doma za starije u Oklaju, krenuti u rekonstrukciju i širenje tog objekta, tako da se i tamo očekuju nekakva dodatna mjesta. Ali imamo i informacije od niza načelnika općina, prvenstveno u ruralnom dijelu naše županije, da žele staviti u funkciju niz, nažalostugašenih, društvenih domova i škola.

Tako da će županija tu biti tehnički support u toj cijeloj priči. Nerealno je sada obećati ovdje da će ja ili bilo koji budući župan u svom mandatu riješiti taj problem, a sami ste rekli da je lista čekanja poprilična pozamašna, jer ako znamo da će u Drnišu, ako se ne varam, biti tek nešto više od 100 ležaja, a da se on već gradi 2 godine i gradit će se barem još godinu dana, i s domom, recimo, u Biskupiji i s domom, širenjem doma u Promijeni, nisam siguran da li ćemo dobiti sve skupa novih 200 mjesta. Naravno da je to tema i da imamo projekte, ako se ne varam, i u općini Kijevo, imamo još na nekakvim lokacijama i na području općine Kistanje. Imamo tu ideja, imamo planova. To je proces koji će trajati niz godina, ali, recimo, jedna od ideja gdje bi mogli konkretne brojke postići, a to je područje sada aktualne Opće bolnice u centru Šibenika, gdje bi mogli dio tih prostora prenamijeniti, među ostalim, i za domove za starije osobe. Što se tiče odnosa s gradom Šibenikom, kao i po svim drugim temama, nije to uopće tema koju treba bježati. Dapače, imat ćemo radni kolegij Županije Šibensko-kninske i grada Šibenika sljedeći tjedan, i to svakako može biti jedna točka o kojoj možemo razgovarati zašto bi grad Šibenik bježao od nekakve odgovornosti. Ne trebamo se opet voditi, opet ponavljam, po stoti put, od ingerencija.

Ja znam da je ingerencija županije briga o osobama treće životne dobi, ali to je, što ste rekli, nekakva odgovornost prema svim našim sugrađanima koje ne treba opterećivati s tim nekakvim administrativno-pravnim stvarima. Molio bih još pročelnika Čupića da, ovaj, prisnaži malo ovaj moj odgovor. Zahvaljujem županu. Izvolite, pročelniče. Ispričavam se. Što se tiče drugog pitanja, da, koncesija je, ovaj, gotova što se tiče aktualnog konzumenta te koncesije, ali evo, pročelnica Rak ima, naravno, konkretnije informacije, pa može nakon pročelnika Čupića reći nešto više. Dobar dan svima. Da, evo, kao što je župan rekao, ovaj, i ja sam govorio na prethodnoj sjednici kad je gospođa Vukić Kotarac pitala vezano za kapacitete, određeni kapaciteti će biti izgrađeni, odnosno omogućeni, starijim osobama kroz sljedećih nekoliko godina, kroz razne projekte. To je i dalje, naravno, nedostatno, obzirom da smo najstarija, uvjerljivo najstarija županija u Republici Hrvatskoj. Cvjetni dom ima listu čekanja od oko 1.300 osoba, Dom u Kninu oko 300 do 400 osoba. Te brojke, naravno, te brojke, naravno, samo rastu. No, međutim, radi se na povećanju kapaciteta. To, kao što je župan rekao, nije jednostavna stvar i nije stvar koja se može riješiti u jednu, dvije ili tri godine, ali svakako kroz nekakvo srednjoročno-dugoročno razdoblje nastoji se, nastoji se barem ublažiti taj jaz između kapaciteta i potreba. Što se tiče objekta u Šibeniku, na Šubićevcu, tu je projektna dokumentacija ugovorena. Je, ne ugovorena, nego ugovor je praktički na izmaku.

Projektna dokumentacija je gotova i u ponedjeljak ili utorak ćemo je i dobiti, konačnu verziju. Dakle, radi se o tome da će taj objekt, jedno krilo objekta,će biti namijenjeno za službenike Šibensko-kninske županije, koji su trenutno u najmovima u raznim prostorijama diljem Šibenika, za koje se plaćaju visoki iznosi zakupnine, i tu će se određena sredstva i osloboditi na taj način, dok će drugo krilo biti namijenjeno za dnevni i poludnevni boravak, odnosno, znači, za socijalne usluge. Dakle, još nemamo, evo, u ponedjeljak, utorak ćemo imati projekt, vidjet ćemo preliminarno koliki su to iznosi koji će biti potrebni i u idućim razdobljima nastojat će se osigurati u proračunu. A isto tako da kažem, znači, pošto su to te dvije, dvije faze, tako će projekt biti i realiziran. Prva je faza izgradnja, odnosno adaptacija tog prostora za službenike, a druga faza je dio, ovaj, koji se odnosi na socijalne usluge. Zahvaljujem pročelniče. Evo, ima dopunu isto župan u odgovoru. Ispričavam se, samo kratko. Projekt Šubićevca je zatečeni projekt i to nije tema. Mi ćemo tek po dobivanju projektne dokumentacije vidjeti da li se postojeći studentski dom, prvenstveno bio radni hotel, ako se ne varam, ili kako se smještaj za samce, uopće može prenamijeniti u dom za starije osobe, jer domovi imaju nekakve svoje standarde, imaju nekakve dimenzije kvadrature i hodnika i, i pristupačnost i sobe i osobe s invaliditetom. Tek moramo vidjeti da li možemo to realizirati, to jest prenamijeniti.

Dvojimo, naravno, logično, kao i vi, da li nam je prioritet smještajni kapacitet ili poludnevni ili dnevni boravak. Poludnevni ili dnevni boravak je praktički, ajmo ovako biti onako malo grublji, kao vrtić. Dovedete ili dođe sama starija osoba, boravi na neki način tu tijekom dana, i onda se opet vraća u svoju kuću ili svoju obitelj, tko se, koji se brinu za njih. Ali ja mislim da je nama prioritet smještajni kapacitet, ali to ćemo tek vidjeti po dobivanju projektne dokumentacije. Zahvaljujem župane. Je li ima potrebe za dopunom drugog pitanja? Izvolite, pročelnica Martina Rak. Molim vas još jednom, požurite s odgovorima da bi mogli ostali vijećnici, ovaj, postaviti pitanje. Radi se, dakle, o koncesiji na pomorskom dobru, ali u sklopu lučkog područja, tako da je postupak dodjele koncesije provela Županijska lučka uprava. S obzirom da sam bila članica povjerenstva prilikom otvaranja ponuda, onda, ajmo reći, imam i informacije. Otvorene su ponude, bila je samo jedna ponuda. Koncesija se dala na 20 godina. Stručno povjerenstvo je dalo prijedlog odluke ravnateljici, koja je pripremila prijedlog odluke za Upravno vijeće. Upravno vijeće je bilo sad, ovaj, ponedjeljak, znači, 17. U ponedjeljak je bilo. I, znači, donesena je odluka o davanju koncesije. I sad, prema Zakonu o koncesijama, ponuditelju će se ponuditi sklapanje ugovora u roku od 30 dana. Od trenutka potpisivanja ugovora teče i koncesija, znači, tamo negdje od početka prosinca. Oni će biti novi koncesionar.

Adria Oil je odabran i samim time oni moraju odmah krenuti s radom. Zahvaljujem pročelnici. Sljedeći vijećnik, Marin Mikšić. Izvolite. Evo, hvala lijepa, predsjedniče. Pozdravljam sve prisutne. Da sad ne nabrajam pa da ne traje 10 minuta, sve vas pozdravljam. Moje pitanje se odnosi na prometnu povezanost u zapadnom dijelu županije, odnosno, normalno, u pitanju su Moje Vodice, a isto tako i zatonski, ovaj, dio, zatonski kraj. Radi se o cesti Zatonska sa spojem na državnu cestu D27, ako se ne varam, Benkovačka cesta. Naime, Zatonska cesta u gradu Vodicama je jedna od najdužih i najnaseljenijih cesta koja je u punom profilu, ajmo kazati, da negdje, asfaltirana je 4, 4,5 kilometara i u produžetku oko 1.500 metara, odnosno kilometar i pol, imamo bijeli put koji probija se na D27, odnosno na Benkovačku cestu. Naravno da je velik interes i gospodarstva i građana grada Vodica, a i poljoprivrednika, da se taj profil ceste Zatonske spoji s državnom cestom D27, koji, koji bi napravio i četvrti taj zapadni ulaz u Vodice, odnosno srednji ulaz, ajmo centralni ulaz, jer imamo jedan ulaz kod Gaćeleza. Ova dva ulaza imamo s Pirovačke strane i sa Šibenske strane, a taj bi bio od vitalne važnosti i za gospodarstvo, kako sam i naglasio, i za poljoprivredu, a i za sve ostalo stanovništvo koje obitava na tom prostoru. Dakle, u, u izradi je i, i, i ova lokacijska dozvola, mislim, u fazi, ne znam u kojoj fazi.

Za to bih molio i pročelnicu, prvenstveno župane, politički odgovor me zanima, jer ću to i u proračunu, kad budemo slagati sada za sljedeću godinu, razgovarati s vama svakako, da vidimo što možemo napraviti po tom pitanju. Tu se radi o kilometar i pol ceste, ne radi se o, ne znam, kakvom zahvatu. Treba otkupiti zemljište, trebamo vidjeti da li može i Županijski ured za, ovaj, Županijske ceste sudjelovati u tomu. I moramo vidjeti, evo, i ova skupština i ovo pitanje moje će pokrenuti na neki način, ovaj dio, da se to riješi i da pokušamo na jedan način dobiti tu cestu kao četvrti ulaz u grad Vodice. Pa me zanima, od pročelnice,

gospođe Matešić, u kojoj fazi je izrada lokacijske dozvole po pitanju Zatonske ceste, spoj na Benkovačku, i gospodina Parata, ne vidim ga ovdje, di je? Tu je, tu je. Da, da vidimo odnose, da vidimo odnose i, i, i razina da li je ta cesta županijska ili da li, da li je ona, ona je u stvari lokalna cesta, još uvijek cesta grada Vodica, ali što možemo napraviti da se ona isto tako kao i Tribunski put i kao La Salle Ante Caballera, kao Sremarska cesta, prebaci u Županijske ceste i da normalno vi pokrenete, odnosno da vi počnete raditi na tom projektu, da se to završi i na kraju da vi i održavate to. Evo, hvala lijepo. Zahvaljujem vijećniku Mišiću. Izvolite, župane.

Pa evo, poštovani vijećniče, kratak odgovor. Naravno da se mogu uključiti pročelnica i ravnatelj. Iskreno vjerujem da je, s obzirom da je to bijeli put, što bi se reklo, makadam, da je to lokalna cesta, da je to cesta u vlasništvu grada Vodica, i vjerujem da su i grad Vodice podnositelj zahtjeva za lokacijsku dozvolu za taj spoj. Odlična ideja. U političkom kontekstu, dapače, stavljamo se na raspolaganje. Možemo vrlo brzo napraviti jedan radni sastanak gradonačelnika grada Vodica, naše, naših stručnih službi i predstavnicima Hrvatskih cesta, prvenstveno ovdje u Šibeniku, a nakon toga, naravno, da to možemo podići na jednu višu razinu. Hrvatske ceste su nastrojene pozitivno, partnerski, prema svim gradovima i općinama, i mislim da s njima imamo dobra iskustva, tako da ne sumnjam da možemo realizirati možda taj projekt. E sad, samo treba vidjeti pravnu proceduru, da li to može, ta cesta, doći u status ili županijske, ali sutra možda čak i državne, i na koji način doći do tog cilja, ali to je predmet razgovora. Tako da, za sada, ja mislim, županija može samo u kontekstu političkog lobiranja prema Hrvatskim cestama i resornom ministarstvu, i na to smo spremni. A ovaj financijski kontekst je sada, u ovoj prvoj fazi, ja mislim, nerealan. Ali evo, mogu, ako, ovaj, pročelnica ima kakva saznanja, nešto odgovoriti, a i, naravno, ravnatelj Parat.

Izvolite, pročelnice. Sanja Matešić. Evo, pozdravljam sve nazočne. U ovom trenutku nemam sve informacije o ovom predmetu, znate da ih imamo jako puno, tako da, evo, po završetku skupštine ja ću provjeriti sve informacije i dostaviti vam pisani odgovor. Zahvaljujem pročelnici. Idemo dalje s vijećničkim pitanjem. Gospodin Kristijan Jareb, izvolite. Ne, ne, ne, ne. A ima, imamo još dopunu. Okej. Ravnatelj Županijske uprave za ceste, gospodin Ante Parat. Inače, konstatiram da se pridružio i vijećnik Kristijan Stipan Iče, tako da sad brojimo 27 vijećnika od 31. Mislim da bi istekla je već aktualni sat, pa bih molio da Kristijan Jareb i Marko Mačukat, ovaj, svoj dio pitanja možda postave u okviru rebalansa proračuna. Dakle, kod rebalansa proračuna je moguće svima da postavljaju pitanja i pitaju širu priču nego što sam, sam financijski dio akta zahtijeva. Tako da, evo, nažalost, evo, istekao je, isteklo je vrijeme trajanja aktualnog sata. Ja opet kažem, znam da će gospodin Stipe Petran kazati, ovaj, poslovnikom ovako, onako, ali je poslovnikom propisano, najduže trajanje sata je sat vremena, i bez mogućnosti da, da sami vijećnici izglasaju produženje. Dok ne popravimo sam poslovnik u tom dijelu, ja, nažalost, se moram držati poslovnika. Nije popravljen u dijelu da možemo izglasati produženje aktualnog sata. Izvolite, gospodine Parat. Dobro jutro svima. Zatonska ulica na području grada Vodica je nerazvijena cesta pod ingerencijom, znači, grada Vodica. Nemam saznanja da je u postupku ishodanja lokacijske dozvole za širenje ili rekonstrukciju navedene, ovaj, ulice.

Znači, kategorizacija cesta se radi temeljem uredbe o kategorizaciji, gdje je jasno propisan kriterij koja cesta može dobiti kategoriju lokalne, odnosno županijske ceste. Mislim, treba sagledati da li po tim kriterijima ta cesta može dobiti tu kategoriju. I to je jedna stvar. I druga stvar, treba vidjeti što je u prostorno-planskoj dokumentaciji grada Vodica i, i Šibensko-kninske županije, da li ta cesta je planirana kao kategorija, cesta veće kategorije, državne ili županijske. U svakom slučaju, evo, stojim na raspolaganju, pa možemo neki radni sastanak na tu temu i da vidimo što dalje napraviti. Evo, hvala. Zahvaljujem ravnatelju. Dakle, možete samo kazati da li ste zadovoljni i da li tražite pisani odgovor. Zadovoljan sam ja sa, ali hoću isto tako pismeni odgovor na sve ovo što sam postavio, tako da ovo ima trag odredbe. Hvala lijepo. Zahvaljujem, vijećniče. I, nažalost, brzo isteklo je vrijeme za postavljanje vijećničkih pitanja. Prelazimo na, kažem, dakle, imate li, ako imate, možda porudu poslovnika ili? Imam repliku na odgovor župane. Nažalost, ne možete postaviti repliku na odgovor. Ne možete postaviti. Na pisani, na pisani odgovor župana imam pravo na repliku. Na koji pisani odgovor župana? Koji mi je dao? Od zadnje sjednice. Od zadnje sjednice. Izvolite, u pravu ste. Tu ste u pravu. Imam i ja pravo. Izvolite.

Pozdravljam sve prisutne: predsjednika, župana, vijećnike, medije. Dobio sam odgovor od župana koji mi je odgovorio da otpad u zoni Račice nije u odgovornosti županije, nego grada Vodica. Međutim, ja sam postavio tu više pitanja. I volio bih da mi na ta pitanja odgovori pročelnica Matešić, Slavica Matešić, da mi odgovori na pitanje na koji način je regulirano to područje što se otpada tiče. Da li to područje ima dozvolu za odlaganje otpada? Tko je koncesionar toga odlagališta? I na koji način se kontrolira što se odlaže na tom? To sam ja sve postavio prvi puta, samo mi nije odgovoreno. Znači, zanima me tko je koncesionar i tko nadgleda što se tu odlaže. Vi znate, vi izdajete dozvole za slične objekte. Evo ovako, kako tu piše, po dostupnim saznanjima ste mi dali odgovor.

Ja imam druga dostupna saznanja, isto se tiče vas, pročelnice. Imam tu iz natječaja radove rekonstrukcije prometnice Artina. Tu je stavljeno: razbijanje i odvoz postojećeg asfaltnog kolnika, prosječne debljine 10 centimetara, 1.000 i pol metara kvadratnih, koji su, ovako piše, u cijenu odvoza je uključen trošak deponiranja. Znači da je 1.500 kvadratnih metara nekome plaćeno deponiranje, a taj asfalt je završio u zoni Račice. Pa me zanima tko mu je plaćeno to deponiranje. Županiji? Kome je plaćeno? Nadalje, odbačeni otpad u zoni Račice se predstavlja kao mineralna sirovina koja će se daljnjom oporabom koristiti za nasipavanje cesta ili nečega drugoga ili trećega. Da li je onaj tko je naveo taj materijal prijavio što je po zakonu dužan napraviti?

Znači, po zakonu o rudarstvu i po zakonu o građenju je dužan prijaviti višak materijalne, višak sirovine koja je ostala, mineralne sirovine koja je ostala nakon gradilišta. Tako da mi odgovorite. A vi ste dužni voditi zapisnik o tome? Znači, tko transportira to, tko, tko je stvorio, tko transportira i gdje se odlaže? Pa molim da mi date odgovor na ta pitanja. Zahvaljujem vijećniku. Molim pročelnicu Sanju Slavicu da odgovori. Evo još jednom, pozdrav. Puno ste pitanja pitali. Prema dostupnim informacijama koje posjeduje Upravni odjel za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, riječ je o privremenom odlaganju mineralne sirovine grada Vodica na čestici u vlasništvu grada Vodica, koji će u sljedećem periodu tu mineralnu sirovinu potrošiti dalje ugrađivanjem u svoje projekte. Ova pitanja vezano za troškovnik, asfalt, troškove deponiranja i ostalo, morate uputiti gradu Vodicama. Županija s tim projektom apsolutno nema nikakvu, nikakve veze. Županija ima veze sa. Zahvaljujem pročelnici Sanji Slavici Matešić. Dakle, jesmo tražili, vijećnik Petrina, imate refleksiju na pismeni odgovor, jel' tako? Izvolite, imate pravo na to.

Zahvaljujem, predsjedniče. Ali prije nego što počnem, zamolio bih vas da mene ne cenzurirate, ako već Jazlinkovića iz Pirota ne cenzurirate. Ako ga njega cenzurira, ako mene cenzurirate, onda molio bih vas da i svih, konkretno gospodina Vazilinkovića. Dakle, dobio sam odgovor na pitanje koje sam postavio ovdje u vezi ovih vjetroelektrana s osnovnog stupa 230 metara i lopatica od 80 metara. Odgovorio je pročelnik, gospodin Mišura. Međutim, gospodine Mišura, vaš odgovor je sasvim suprotan od onoga što ste ovdje izjavili na, za ovom govornicom, a to je da u županijskom prostornom planu ne postoji mogućnost da se te vjetroelektrane grade. Samo malo, pa imamo mi tonsku i video snimku. Uz to, pozivate se da je osoba, dakle referent u

ovom odjelu za izdavanje, odnosno zaštitu okoliša i prostorno, nadležan da tumači županijski plan, županijski prostorni plan, što baš i nije pametno. I onda se još pozivate na mišljenje grada Zagreba. Mišljenje grada Zagreba, ne mišljenje grada Zagreba, nego nijedno mišljenje ne popunjava i ne dopunjuje zakonske okvire, niti može biti zamjena za zakonske. Pa kažete, dakle, sukladno citiranim odredbama, odredbama navedenih zakona, nadležno, nadležno upravno tijelo na zahtjev zainteresirane osobe i investitora, odnosno projektanta, daje obavijest o načinu provedbe pojedinih odredbi prostornih planova. A to ste vi. I zato vas ja molio da jednako, kao što ste decidirano s ove ovdje govornice zadnji put tvrdili da ta mogućnost ne postoji u županijskom prostornom planu, dadete mi taj pismeni odgovor. Hvala. Zahvaljujem vijećniku Petrini. Je li ima potrebe za dodatnim pojašnjenjem od ikoga? Nema. Dobro. Zahvaljujem. Evo, sad još jednom konstatiram da smo iscrpili vijećnička pitanja. Zamolio sam, a još jedanput ću, vijećnika Kristijana Jareba, da ovo svoje pitanje, koje jedini praktički nije uspio, onaj, postaviti, neka postavi u obličju, u okviru same točke rebalansa proračuna. Dakle, prelazimo na utvrđivanje dnevnog reda. Prijedlog dnevnog reda upućen vam je uz poziv za sjednicu. Naknadno vam je dostavljen i prijedlog za dopunu dnevnog reda s još dvije točke, i to prijedlog zaključka o davanju suglasnosti županu Šibensko-kninske županije za sklapanje sporazuma o suradnji i cilju, u cilju osnivanja tehnološkog parka Adriatek d.o.o.

I točka druga: prijedlog odluke o stjecanju poslovnih udjela u trgovačkom društvu Tehnološki park Adriatek d.o.o. Ima li drugih prijedloga za izmjenu ili dopunu dnevnog reda? Predlažem, ukoliko nema, najprije ćemo glasati o tome tko je za dopunu ovog predloženog dnevnog reda s ove dvije točke, koje bi trebale postati ove zadnje, posljednje dvije točke. Dakle, tko je za? 27 za. 27 za. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Hvala. Jednoglasno smo prihvatili da u dnevni red uđu i prijedlog zaključka o davanju suglasnosti županu za sklapanje sporazuma o suradnji, te prijedlog odluke o stjecanju poslovnih udjela u trgovačkom društvu.

Sad stavljam cijeli dnevni red na glasanje, dakle s ove dvije dopune. Tko je za? 27 za. Protiv? Nitko. Utvrđujem da smo jednoglasno prihvatili dnevni red, te prelazimo na prvu točku dnevnog reda, a to je prijedlog izmjena i dopuna proračuna Šibensko-kninske županije za 2025. godinu. Dakle, radi se o drugim izmjenama. Predlagatelj je župan, naravno, a izvjestitelj Deni Samohod. Molim kratki osvrt pročelnika, a onda smo zaprimili i amandman kluba vijećnika HDZ-a, pa će oni prvi obrazložiti svoj amandman, i onda ćemo otvoriti raspravu po ostalim točkama, odnosno po redoslijedu. Izvolite, pročelniče.

Pozdrav svima. Ukupni prihodi i primici konsolidiranih drugih izmjena i dopuna proračuna Šibensko-kninske županije za 2025. godinu planiraju se u visini od 110.929.602 eura. Od toga, prihodi i primici Šibensko-kninske županije, znači bez proračunskih korisnika, iznose 44.001.561 euro, odnosno što predstavlja 39,67% konsolidiranih prihoda i primitaka. Što se rashoda tiče, ukupni rashodi i izdaci su uravnoteženi s prihodima, naravno, i iznose 119.124.662 eura. Od toga, to je konsolidirano, od toga na, samo na, na županiju bez proračunskih korisnika otpada 36.208.548 eura, što iznosi 30,24%. Vezano za rashode, rashodi poslovanja konsolidiranog proračuna Šibensko-kninske županije za 2025. godinu iznose

100.185.764 eura. Rashodi za nabavu, za nabavu nefinansijske imovine iznose 17.945 eura, 945.000 eura, dok su izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planirani na razini od 992.992.966 eura. To je to. Zahvaljujem pročelniku. Dakle, dobili smo pismeni amandman kluba vijećnika HDZ-a. Molim da ispred kluba vijećnika, mislim da je Sanja, Sanja Jakelićće biti izvjestitelj po pitanju amandmana. Izvolite. Poštovani gospodine predsjedniče, gospodine župane, sa suradnicima, kolege, županijski vijećnici i vijećnice, pročelnici i ravnatelji, sve vas srdačno pozdravljam. Evo, u uvodu, prije nego što samo pročitam amandman, ukoliko uopće bude potrebno da čitam tekst amandmana, da samo pojasnim i kao članica kluba vijećnika HDZ-a, ali i kao djelatnik Opće bolnice Šibensko-kninske županije. Naime, na Ured za zdravstvo i socijalnu skrb Županije Šibensko-kninske pristigao je zahtjev iz Opće bolnice Šibensko-kninske županije, odnosno, bolje rečeno, zamolba za financijsku pomoć. Naime, trenutno su u bolnici u tijeku i određene adaptacije nekih odjela, ali imali smo, nažalost, jedan veći kvar krajem ljeta, osmi, deveti mjesec, na području, u, kvar na medicinskoj opremi, gama kameri na nuklearnoj medicini. E sad, adaptacija, odnosno potreba za kupnjom novog aparata za nuklearnu, ta gama kamera famozna, sada zbog napredne tehnologije i tako dalje, je zapravo sasvim jedan novi i puno veći aparat. I nama je, dakle, prvenstveno bila potrebna financijska pomoć za adaptaciju tog prostora za smještaj nove gama kamere. Međutim, s obzirom da se približavamo kraju proračunske godine, nećemo biti u mogućnosti završiti niti sam prostor, a kamoli kupnju kamere.

Tako da sva ta sredstva ćemo prenijeti za sljedeću godinu i to ćemo isfinancirati iz onih naših uobičajenih, takozvanih decentraliziranih sredstava, jer oni i danas postoje, bez obzira na to što je država, odnosno Ministarstvo zdravstva vlasnik, odnosno osnivač bolnice. Tako da je zamolba iz bolnice preinačena, zapravo, u zamolbu za pomoć za financiranje namještaja i smještaja bolesnika za Odjel dnevne bolnice onkologije i hematologije, koja je završena. Naime, ta adaptacija je sada pri samom kraju. Otprilike financijski okvir je bio oko 100.000 eura je uloženo u adaptaciju tog prostora. Za vas koji znate bolnicu, to su vam prostori, one takozvane stare male kuće, jel'. Nažalost, zbog većeg obima broja pacijenata, i onkoloških i hematoloških, a i jedne dobre vijesti, a to je da do kraja već ove kalendarske godine i početkom sljedeće dolaze tri nova specijalista iz područja onkologije i hematologije, pokazala se potreba da se ta mala kuća mora zapravo adaptirati, odnosno proširiti. I, nažalost, zbog velikog broja pacijenata, mora se urediti taj Odjel dnevne bolnice za boravak pacijenata, a i novih liječnika. Evo, tako da u tom smislu je i naš amandman, da se zapravo taj zahtjev iz područja pomoći, s konta 36, iz pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna u iznosu od 25.000 eura, preinači u, na istom tom kontu, za, znači s pomoći za adaptaciju Odjela nuklearne medicine u pomoć za Odjel dnevne bolnice onkologije.

Evo, ja se i kao županijski vijećnik nadam da ćemo, da ćemo uvrstiti taj, ovu pomoć u rebalans, a s druge strane i kao doktor opće medicine i u ime naših liječnika i pacijenata zahvaljujem ukoliko se ovaj amandman prihvati. Hvala lijepa. Zahvaljujem cijenjenoj vijećnici. Otvaram raspravu. Je li se netko javlja za riječ? Ukoliko ne, prije nego što zatvorimo raspravu, molim župana da se očituje da li prihvaća amandman kluba vijećnika HDZ-a. Evo, samo kratko, kao župan, prihvaćam amandman kluba vijećnika, prvenstveno zato što je to pomoć općoj bolnici, svim našim pacijentima iz Šibensko-kninske županije, a i iz jednostavnog tehničkog razloga, to je praktički prenamjena sredstava, preimenovanje stavke u proračunu, ako mogu tako, ovaj, se izraziti. Zahvaljujem župane. Dakle, zatvaram raspravu. Stavljam na glasanje. Tko je za?

27 za. Zahvaljujem. Dakle, utvrđujem da smo jednoglasno usvojili prvu točku dnevnog reda, dakle prijedlog izmjene i dopune proračuna Šibensko-kninske županije za 2025. godinu. Prelazimo na drugu točku dnevnog reda, prijedlog odluke o raspodjeli rezultata za 2024. godinu. Predlagatelj, naravno, Paško Rakić. A izvjestitelj je Deni Samohod. Otvaram raspravu. Izvolite, cijenjeni vijećnik Petrinja. Zahvaljujem, predsjedniče. U ovoj točki nejasno je, po ovoj prvoj tabeli, višak prihoda poslovanja od 10.445.251 eura. Htio bih da mi pročelnik pojasni jesu li to višak iz decentraliziranih sredstava ili je to višak od stvarnih i izvornih prihoda županije. Jednako tako, radi čega je nastao manjak prihoda od nefinancijske imovine. O toga čak u 88 stranica rebalansa nema ni riječi. Zato bih, pročelniče Samohod, volio da to pojasnite, malo jasnije. Izvolite, pročelniče.

Vezano za prvu tablicu, višak prihoda poslovanja, to je prva točka, sve je objašnjeno u drugoj točki. Znači, od čega se sastoji tih 10.445.251 eura viška prihoda poslovanja. To se sastoji od viška od općih prihoda primitaka, viška od sredstava decentralizacije, manjka sredstava decentralizacije, viška od prihoda posebne namjene, viška od pomoći, manjka od pomoći, viška od donacija. Vezano za drugo pitanje, manjak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 1.676.495 eura, on je iskazan u točki broj 4, opisan. Znači, on se sastoji od viška prihoda pomoći 13.272 eura, manjka od općih prihoda i primitaka 650.000 eura, manjka od pomoći 972.000 eura, manjka od prihoda posebne namjene 67.000 eura, i manjak taj prihoda od nefinancijske imovine po izvoru financiranja općih prihoda i primici 650.000 eura pokriva se viškom prihoda poslovanja iz izvora, naravno, općih prihoda i primici. Manjak prihoda od nefinancijske imovine u izvoru financiranja prihoda posebne namjene pokriva se isto tako u izvoru financiranja prihoda posebne namjene pomorstvo, tiče se pomorstva. Manjak prihoda od nefinancijske imovine u izvoru financiranja pomoći, odnosno porez predfinanciranja, pokriva se i, naravno, viškom iz izvora financiranja pomoći predfinanciranja EU projekata. Sve je opisano, znači, u drugoj i četvrtoj točki detaljno. Zahvaljujem, pročelniče. Je li se još netko javlja za riječ? Ukoliko ne, zatvaram raspravu. Prelazimo na glasanje. Tko je za?

24 za. Protiv? Nitko. Suzdržan? 3. Zahvaljujem. Utvrđujem da smo s 24 glasa usvojili i odluku o raspodjeli rezultata za 2024. godinu. Prelazimo na treću točku dnevnog reda, prijedlog odluke o izmjeni odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva Šibensko-kninske županije u 2025. godini. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Prelazimo na glasanje. Tko je za? 24 za. Protiv? Nitko. Suzdržan? 3. Zahvaljujem. Utvrđujem da smo većinom glasova, s 24 glasa, usvojili i treću točku dnevnog reda. Prelazimo na četvrtu točku dnevnog reda, prijedlog izmjena plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine u školstvu Šibensko-kninske županije za 2025. godinu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Prelazimo na glasanje. Tko je za?

27 za. Utvrđujem da smo jednoglasno usvojili četvrtu točku dnevnog reda. Prelazimo na petu točku dnevnog reda, prijedlog pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Šibensko-kninske županije. Otvaram raspravu. Izvolite, vijećniče Petrinja. Zahvaljujem. Htio bih pojašnjenje od predlagatelja članka 2. Naziv stipendije je "Stipendija Šibensko-kninske županije". U nastavku teksta: "Stipendija se dodjeljuje za deficitarna zanimanja na području Šibensko-kninske županije". Uz to, nije naglašen broj stipendija koje će se, do, koje će se davati studentima i, pretpostavlja, učenicima. Naime, općina Primošten u ovom trenu daje 52 stipendije. 52 stipendije daje učenicima i studentima, svima koji traže. S obzirom da županija Šibensko-kninska ima oko 30 puta više stanovnika, pitanje je hoće li Šibensko-kninska županija 30 puta, primjerice 15, dati nekih 700 stipendija svojim studentima i učenicima. I, ovaj, zašto se ne daje stipendija, šta su to deficitarna zanimanja? Pa u županiji Šibensko-kninskoj su sva zanimanja deficitarna, osim ona koja nisu vezana za turizam. Dakle, sobarice, konobari. Nažalost, smo došli u tomu da jedna od najindustrijskijih, srednje razvijenih industrijskih regija postane totalno deindustrijalizirana. Zato ja predlažem da se ovaj izraz"deficitarna zanimanja" izbaci. Samo to,"defi-", da se"dodjeljuje se stipendije", bez"deficitarna zanimanja". To, i da se točno znade koliko će se stipendija podijeliti. Broj. Hvala.

Zahvaljujem vijećniku Petrinji. Župan će dati kratku ustavu. Pročelnik Ninić malo konkretnije o svim tim, možda potencijalnim, čak i nekim omaškama. Mislim da županija će davati više stipendija nego u proteklom sazivu županijske skupštine u narednom periodu, ali je nerealno očekivati da ćemo dati 700 stipendija. To je nerealno. I trebamo voditi računa, kad kažemo"deficitarna zanimanja", logičnije je da sufinanciramo zdravstvo, socijalnu skrb, logopede, nego, uz dužno poštovanje, neću sad imenovati neke smjerove koji stvarno, po statistici i Zavoda za zapošljavanje i Obrtničke komore i Gospodarske komore, nisu toliko potrebni na tržištu rada. Pročelniče, malo konkretnije oko ovih pitanja.

Zahvaljujem na upitu. Što se tiče samog pravilnika o dodjeli stipendija, moram naglasiti prvo da je županija Šibensko-kninska uvijek dodjeljivala deficitarne stipendije našim učenicima i studentima. Što se tiče ostalih stipendija, to dodjeljuju općine i gradovi u našoj županiji, a županija je odlučila tako i nastavila taj slijed događaja. Znači, dodjeljuje pod"deficitarne stipendije za deficitarna zanimanja". Objašnjeno u članku 4, je li, kategorije stipendije za deficitarna zanimanja određuju se na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku. Znači, Hrvatski zavod za zapošljavanje je u suradnji sa županijom kod utvrđivanja deficitarnih zanimanja, kao i Hrvatska gospodarska, kao i Županijske komore, Obrtničke komore, za odlučivanje kome će se dodjeljivati stipendije. One su se dodjeljivale u tri kategorije do sada, tako će se i nastaviti. Znači, za učeničke stipendije obično su to bile kuhari, stolari, slastičari, mesari, prodavači, vodoinstalateri. Deficitarna zanimanja, kao što je rekao župan, također, to su bili logopedi i slične stručne spreme. A u ovoj C kategoriji, to su medicinske, ove kategorije za medicinske, ovaj, struke, je li. Znači, što se tiče same visine stipendije, one će se utvrđivati u novom proračunu. Znači, sljedeći put ćemo raspravljati o novom proračunu i onda ćemo vidjeti, je li, koliko će, ovaj, biti sredstava odvojeno za nove stipendije. Visina sredstava, a one će, ono što je bitno napomenuti, biti i povećane. Tako da ćemo sad to vidjeti prilikom utvrđivanja novog proračuna.

Zahvaljujem pročelniku Niniću. Za riječ se javio i potpredsjednik Petar Baranović. Izvolite. Hvala lijepa, gospodine predsjedniče. Dame i gospodo, ovo je jedna vrlo bitna tema. I izraz koji se u njoj često koristi, a to su"deficitarna zanimanja", je isto tako jedan vrlo bitan izraz. Ono što mogu primijetiti, kao čovjek koji je dosta dugo u politici, pa time imam fokus interesa za te stvari, ali isto tako i čitav svoj radni vijek sam i obrtnik i gospodarstvenik, to je da imamo jednu bitnu razliku između stvarnih potreba u društvu i gospodarstvu i onoga što mi deklarativno nazivamo deficitarnim zanimanjima, pa se onda ta anomalija provlači i kroz sustav stipendiranja. Ja sam čak i, evo, opet ću se vratiti na predizbornu kampanju, ali i na jednoj od sjednica prvih, čini mi se, spomenio drvenu brodogradnju, zanat koji definitivno umire upravo ovih zadnjih dvije, tri godine, odlaze zadnji meštri u mirovinu, rade kao umirovljenici, ono što se kaže u fušu, da bi mi uopće plutali svi. Evo, vaš stranački kolega, gradonačelnik Vodice, ima upravo svoj brod u Marka Bašića u Škveru. I, ovaj, onaj ogromni brod servisira jedan majstor kojemu pomaže mornar s desna. Dakle, ozbiljno shvatimo ovaj problem

i ozbiljno riješimo kesu. Još jedan put to spominjem, jer je, recimo, za ta srednjoškolska zanimanja maksimalna godišnja stipendija 530 eura. Nije baš neki mamac da idete u takvu vrstu škole i da se odlučite da u životu budete kalafat, recimo. A manjka je i mehaničara brodskih i mehaničara općih za poljoprivrednu mehanizaciju i keramičara, i da ne nabrajamo dalje. Drugo, vezano uz ovu temu su iznosi tih stipendija, gdje se, recimo, nekakav relativni pristojni godišnji iznos od 3.000 i, pomozite mi, gdje je to, 3.000 i koliko je maksimum? Pa rekao je da će odrediti proračun. E, ovaj, kad govorimo o 630, sad su povećali, znači trebalo smo dobiti. Dobro, dobro. Ono što, što, na što želim ukazati, mislim, budimo realni. Evo, i u kontekstu prošle sjednice gradsko, županijske skupštine, u kojoj smo govorili o problemu nedostatka pedijatara, pa se onda, naravno, isplivalo je da nam fali i doktori opće medicine i da nam fali čitav niz stručnjaka u medicini.

To su studiji koje naša djeca iz ovog kraja ne mogu završiti u Šibeniku, potpuno logično. Najbliži je Split ili Zagreb ili Rijeka, eventualno, je li, studij medicine. Budimo realni i sagledajmo promjenu troškova studiranja samo u zadnjih pet godina. Shvatimo da Republika Hrvatska nije riješila pitanje adekvatnog smještaja studenata u studentskim domovima, niti u Zagrebu, ni u Splitu, ni u Rijeci. Djeca su prisiljena iznajmljivati stanove koji su postali ekstremno skupi. Sam život studenta je postao ekstremno skup. Živimo u sustavu u kojem je potrebno uplaćati studijske godine i, da ne nabrajam dalje, davati takvim studentima stipendiju u iznosu od 150, 200 eura mjesečno u današnjim uvjetima i u cjenovnim vrijednostima koje su na snazi, je zapravo smišljeno. Zato bi bilo dobro da kao ozbiljni ljudi koji imaju pred ovom zajednicom ozbiljni zadatak, da donose ozbiljne odluke, da se s određenim stvarima ne šalimo, da novce usmjerimo u ovakve stvari, a ne u nekakve apstraktne projekte kakvima svjedočimo na ovim prostorima zadnjih 15 godina mahom. Fokusirajmo, župane, novce prema stvarnim prioritetima. A ovo je jedan od njih, uz ono što sam do sad apostrofirao, recimo, kad je u pitanju skrb o medicinskom, o najmlađima, o građanima ove županije, kad je u pitanju skrb o najstarijim građanima. Dajmo novce, konačno, počnimo usmjeravati u pravom pravcu i odgovorno gospodariti s njima i ostavimo se ludosti. Stipendije su sramotno niske. Moj konačni zaključak, o tome ću se referirati na sljedećoj sjednici gradskog vijeća kad se bude govorilo o proračunu, svakako.

Hvala lijepo. Zahvaljujem potpredsjedniku. Izvolite, župane. Tema stipendija je, naravno, nadpolitičko pitanje i ne trebamo, naravno, oko toga se natezati. Svi smo mi ili roditelji budućih studenata ili aktualnih studenata, svi smo svjesni troškova života, inflacije i svega što je utjecalo na skupoću života, prvenstveno studentskog života. Svi znamo koliko je nedostatak određenog stručnog kadra, ali evo, mogu samo potvrditi da planiramo u proračunu za 2026. godinu povećanje sredstava na 250.000 eura za stipendiranje. Samim time ćemo i povećati stipendije, ali svakako je to tema koja nas čeka na sljedećoj sjednici županijske skupštine, gdje ćemo imati i izglasavanje proračuna za 2026. godinu i, naravno, da će to biti tema. Ne bježimo od odgovornosti. Ne smatram ni da prijedlog sljedećeg proračuna će biti takav da se neka sredstva bacaju na ludosti, dapače. Sve ćemo se truditi voditi racionalno, i potrošnju i ulaganje i zaduživanje i sve što nas čeka. I što se tiče ovih deficitarnih zanimanja, opet ponavljam, imali smo sastanak ovdje, baš u ABC-u, i s Obrtničkom komorom i Gospodarskom komorom i Zavodom za zapošljavanje, i nismo na svoju ruku donosili nikakve odluke, niti spominjali, niti ćemo bodovati slučajno neka određena zanimanja. Tako da mogu reći da to sve radimo s nekom namjerom, pozitivnom namjerom, s nekom logikom, sa svrhom, ali uz potporu struke. Obrtnička komora, Gospodarska komora, Zavod za zapošljavanje su ljudi koji nam mogu dati točne podatke kakva su kretanja na tržištu rada i što nas očekuje u sljedećih, minimalno, pet godina.

Zahvaljujem, župane. Izvolite, vijećnik Sučić. Hvala. Ukratko ću. Samo me zanima, sad smo pričali, ono što tržište rada traži. Recimo, poljoprivredna, srednja poljoprivredna škola, većinom ona ne ide na tržište rada, ne može jedan ugostitelj zaposliti njega. A to nam je vrlo bitno. Veliki dio projekata, odnosno koji se financira iz Europske unije, daje ogroman broj bodova za ljude koji su završili poljoprivrednu školu. Mislim da bi trebalo i tu srednju poljoprivrednu školu isto uvrstiti kao zanimanje koje vjerojatno na tržištu rada nije potrebno. Vjerojatno su ti ljudi naučili mus krave od svojih roditelja. Ali upravo zbog nečega što i postoji, digitalizacija u samoj poljoprivredi i za ta gospodarstva, da ti mladi ljudi da ih se nekako primami da upišu tu poljoprivrednu školu. Jer sam puno projekata, odnosno i pomagao ljudima za OPG-ove, gdje je jedan od uvjeta bio i najveći broj bodova za dobiti natječaj je bio upravo završena poljoprivredna škola. Hvala lijepo. Zahvaljujemo vijećniku. Izvolite, župane.

Pa možda možemo iskoristiti ovaj trenutak da bilo koji vijećnik županijske skupštine, bilo koja politička stranka koja djeluje u našoj županiji, a pogotovo pojedinac, roditelj ili pojedinac koji je zainteresiran da pohađa neki smjer koji je jako specifičan, nek se osobno javi u županiju. Mi smo zainteresirani, grubo ću reći, prilagoditi, ali uzeti u obzir, imati osjećaj za specifičnog tog zvanja, zanimanja, pa da to ugradimo u neke naše pravilnike o stipendiranju. Dapače, nema nikakav problem s time, je li. Znači, mi smo, ja sam bio više puta na području otoka Murtera i bio u kontaktu i s gospodinom Markom, legendarnim bačvarom, i bio s dečkima iz Latinskog Idra. Svjestan sam tog problema. Govorili smo o tome i na skupštini, Petar je govorio i u predizbornoj kampanji malo više o tome. Imamo jedan tu veliki problem, a to je da smo svi zainteresirani za tu priču, ali nam fali kandidat koji bi krenuo tim smjerom. Ali to ne znači da mi moramo čekati njega. Možemo o tome javno i dalje govoriti, komunicirati, i ovo je sada prilika da u svijet, u javnost, ode ta tematika drvene brodogradnje na koju su otočani dolje, pogotovo Murter-Betina, taj potez jako osjetljivi i to im je od životnog i vitalnog značaja. Jako su ponosni na svoje barke i na Latinsko Idro i na cijelu tu priču. I jednostavno, ajmo svi skupa dati nekakav doprinos.

Županija je svakako otvorena i zainteresirana. Zahvaljujem županu. Izvolite, vijećnik Kristijan Jareb. Dobar dan. Sve vas skupa pozdravljam. Pitanje sam, aktualno sad to nisam postavio, što mi je žao, ali evo, drugi put ću valjda imati vremena i bit će valjda sve skupa kraće, aktualni sat. Tema drvena brodogradnja. Ne govorimo o stipendijama za drvenu brodogradnju, ali uopće ne postoji obrazovanje za drvenu brodogradnju i za kalafate. Znači, kako ćemo stipendirati nešto što se uopće ne može upisati kao škola? Tako da bi možda svi skupa trebali, to smo i više puta razgovarali na tu temu u ovih zadnjih četiri, pet godina i prije, da bi trebalo napokon taj smjer u školi, tehničkoj, obrtničkoj, uspostaviti. Jer dok su još ti kalafati živi, koji znaju nešto o gradnji, odnosno znaju jako puno, da se napokon taj smjer kao takav osnuje, pa tek onda o stipendiranje je nešto što ide nakon toga. Znači, mi ne moramo stipendirati, gospodine Maranoviću, ono što uopće ne postoji. Taj smjer ne postoji. Znači, stipendiranje je super, ali ajmo prvo napraviti taj smjer, pa tek onda ga možemo stipendirati kao takvoga. Evo, samo toliko. Zahvaljujem vijećniku Jarebu. Evo, župan će napraviti jednu kratku repliku, a čini mi se da vijećnik Baranović ima repliku na... U međuvremenu smo imali sastanak i s ravnateljima srednjih škola s područja Šibensko-kninske županije, to jest školama kojima smo mi osnivač. I škola za obrtnička zanimanja je iskazala i razumijevanje i neki oblik interesa za otvaranje tog smjera.

Na jednom programu dolje u Betini, vezano za Latinsko Idro, se izrodio nekakav dobar prijedlog da to bude škola kao na tragu za klesare na Pučišćima, ako se ne varam, na otoku Braču, gdje praktički u tu školu pohađaju svi zainteresirani, praktički iz cijele Hrvatske, prvenstveno, naravno, s Jadrana. Tako da bi to možda, Šibenik, to jest naša županija, mogla biti centar i za drvenu brodogradnju, jer se drvena brodogradnja, naravno, ne dotiče samo Šibensko-kninske županije, nego cijelog hrvatskog Jadrana. Ja znam da je osnivanje nekog novog smjera srednjoškolskog tehnički operativno zahtjevno radi usklađivanja satnice, profesora, struke, i naravno, tu nam treba i resorno ministarstvo, ali evo, ozbiljno smo zainteresirani i za taj dio priče. Zahvaljujem, župane. Vijećnik Petar Baranović, izvolite.

Kolega Jareb, uvažene dame i gospodo, gospodine predsjedniče, to što ste vi konstatirali da se ne može stipendirati smjer koji trenutno ne postoji, to su neki silogizmi. U pravu ste vi u tome. Samo u jednoj stvari niste u pravu, kad ste se meni obratili. Ja sam kao jednu od prvih stvari, kad smo počeli raditi na radnim sjednicama, apostrofirao ovaj problem smjera i otvaranja smjera drvene brodogradnje, hitno. Očekivao sam da ćemo već po početku ove školske godine imati nekakve konkretnije rezultate. Nažalost, to se nije desilo. Uzimam u obzir činjenicu da to nije jednostavan postupak, da ga treba pripremiti, da ga treba provesti. Ali vaša,

digresija, vaš komentar kojim ste se obraćali meni je malo promašen. Možda niste bili na sjednici, ja sam redovan na svakoj i jako dobro slušam i jako dobro pamtim što vijećnici govore. Hvala lijepo. Zahvaljujem Petru Baranoviću. Vijećnik Josip Smolić se javio za riječ. Hvala, predsjedniče. Poštovani župane, suradnici, kolegice i kolege, moram se obratiti ovdje i dati jedno malo pojašnjenje. Deficitarna zanimanja, sva ona zanimanja, a to su, naposljetku, ona obrtnička kojih trebamo, a njih nema na Zavodu. Njih nema kad trebamo vodoinstalatera, kad trebamo električara i toga. To su deficitarna zanimanja i, nažalost, fali ih puno. To osjetimo svaki dan koji imamo neku potrebu, a svatko od nas ima neku potrebu za nekim zanimanjem. To su deficitarna zanimanja i apsolutno ih trebamo podržati. I to i Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo gospodarstva daje stipendije i donacije da bi se održala i da bi ih pokrenuli, onako kako nisu. Što se tiče drvene brodogradnje, je, točno je, Petar je to spomenio, samo je on to spomenio šest godina i više kasnije malo. Prije šest godina

Obrtnička komora, u suradnji s kalafatima, sa županom, županijom, sa školom, smo krenuli dosta ozbiljno i odmakli smo daleko. Na kraju je opet bilo nedostatak. Falio nam je inžinjer, mi ga nemamo. Škola je sve napravila. Imamo licencirane radnje. Da bi mi bilo koje zanimanje pokrenuli, mi moramo imati licencirane radnje. To je bilo obavezno do jučer. Ima gdje će ti naučnici ići na praksu, gdje će obavljati praktični dio. I to smo uspjeli riješiti, ali škola nije uspjela imati inžinjera koji će to predavati u tom momentu i nismo mogli tada, ovaj, dobiti to zanimanje. Nama je bilo i dovoljno i šest učenika iz cijele Hrvatske da bi ih mogli uklopiti u jedan razred s drugima sličnima. Tako da na tome se radilo i radi, i dokumentacija je daleko otišla. Kurikulum napraviti nije preko noći i ne može samo mi sad pa ćemo sutra pokrenuti to. Moramo biti svjesni toga da to baš tako i ne ide. Ima jedan proces. Mi smo već daleko i odmakli. Možemo nastaviti dalje, vjerojatno, ali kadrova fali. Eto, toliko. Zahvaljujem, vijećniče. Vijećnik Stipe Petranović se javio za riječ. Izvolite.

Jednu rečenicu. Pa ovdje je bila samo riječ da se pokuša staviti na glasovanje, da se izbaci formulacija definitivna, deficitarna zanimanja i ništa drugo. Ovdje ste se, ljudi, raspričali o brda dola, pa to mene ne zanima. To idemo onda jednu tematsku sjednicu o ovoj temi. To je jedna stvar. A kako ćete imati ikoga, bilo koga, ako kažem vam, u 15 godina 31.520 ljudi je iselilo. Za koga ćemo mi osnivati te škole, odjele i što? Pa bili smo drugi grad po zaposlenim u bivšoj pokojnoj državi. Drugi grad iza Velenja. Di smo sada došli? Nemamo ni jednu jedinu granu industrije. 12.500 proizvodnih radnih mjesta koja stvaraju nove vrijednosti su ukinuta. Eto, zato bih vas molio, predsjedniče, da malo kanalizirate ove rasprave. Jer vrijeme je resurs koji se više nikako ne da nadoknaditi. Molio bih vas i da stavite moj prijedlog na glasovanje, da li da izbacimo iz ovog pravilnika deficitarna zanimanja ili ne. I to je bila jedna rečenica. Mi smo se ovdje raspričali. Zahvaljujem vijećniku Petranu. Međutim, vijećniče Petrana, svi ovi vijećnici nisu raspravljali o vašoj inicijativi za izmjenom članka dva pravilnika, već o svojim idejama i svojim, svojim primjedbama na sami tekst pravilnika. Ali onda ih pozorite da to nije točka dnevnog reda. Oni su se držali, da, oni su se držali teme i apsolutno svaki vijećnik se držao teme. Vi ste predložili nešto što opet nije u skladu s poslovnikom županijske skupštine, te praktički taj vaš prijedlog, dok vas netko drugi možda ne podrži, ne možemo ni prihvatiti.

Dakle, formalno-pravno, sukladno potrebama poslovnika, vi amandman ste bili dužni dostaviti u pismenoj formi dva dana prije ove sjednice, kao vijećnik. Međutim, samo klubovi vijećnika i sam predlagatelj, župan, mogu i na samoj sjednici predložiti amandman na odluku, ali također ga moraju formulirati u pismenoj formi. Dakle, vi još uvijek niste niti formirali klub vijećnika. Niste formirali i ne, ne šaljete mi prijedlog, vi meni šaljete odluku. I ne šaljete meni, nego šaljete upravnom tijelu. A onda, onda, oprostite, evo, da, ovdje su predstavnici upravnog tijela. Da li je gospođa Agnesa Filipović, jeste zaprimili taj prijedlog? Dakle, pročelnica kaže da niste dostavili obavijest o formiranju kluba vijećnika, dakle, i ne možete danas uopće podnijeti amandman. Vi možete tražiti jedino od nekog od drugih klubova vijećnika ovdje, možda podršku nekih prijateljskih, da vam upriliče u pismenoj formi amandman, da o njemu glasujemo. Dakle, ja sad trenutno amandman u pismenoj formi nemam od strane vas, tako da ne mogu staviti ni na posebno glasovanje nešto što niste reformulirali, sukladno poslovniku.

Ne, ja ne mogu staviti po poslovniku. Može po poslovniku stati sukladno članku 73. Amandman može podnijeti klub vijećnika i na sjednici u tijeku rasprave o prijedlogu odluke, te se takav amandman podnosi i pismeno uz obrazloženje. Predlagatelj odluke i župan mogu podnositi amandmane sve do zaključivanja rasprave. To pravo ima i vijećnik, ako mu je prijedlog odluke dostavljen u vremenu kraćem od tri dana. Vi ste ovaj prijedlog dobili u roku prije osam ili deset dana, tako da ja osobno ne mogu podnositi amandman. Zahvaljujem. Zahvaljujem. Sve sam vam pročitao oko amandmana. Je li se još netko javio za riječ? Ukoliko se nitko ne javlja za riječ, zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje ovako predloženu odluku. Tko je za?

Protiv? Suzdržan? Tri. Utvrđujem da smo s 24 glasa, odnosno većinom glasova, izglasali pravilnik o dodjeli stipendija učenicima i studentima Šibensko-kninske županije. Prelazimo na šestu točku dnevnog reda, prijedlog mišljenja o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za zahvat u prostoru namijenjen izgradnji pješačkog visećeg mosta Nečven-Trošanj preko kanjona rijeke Krke. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za? Protiv? Suzdržan? Zahvaljujem. Utvrđujem da smo većinom glasova, s 24 glasa, izglasali i šestu točku dnevnog reda. Prelazimo na sedmu točku dnevnog reda, prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na davanje na korištenje prostora Doma zdravlja Šibensko-kninske županije na KČ 901/28, KO Siverić. Otvaram raspravu. Za riječ se javila vijećnica Ivana Vučenović. Izvolite.

Mi se opet vraćamo na ovo isto pitanje. Znači, mi uopće nemamo ništa protiv da se lovačkom društvu daje taj prostor. Međutim, zakonski to nije ispravno, način na koji mi dajemo. Sad se napravio ugovor o korištenju, a pozivamo se na Zakon o zdravstvenoj zaštiti, pozivamo se na članak 106, koji kaže da mi možemo dati prostorije isključivo na temelju zakupa. A zakup se dobiva na temelju javnog natječaja. Tako da je cijela procedura krivo napravljena i smatram da bi trebalo ovu točku povući. Zahvaljujem vijećnici Vučenović. Meni se čini da je za ispred izvjestitelja. Najprije ću dati riječ, pa će onda vijećnica. Gospodine Ante Čupić, molim vas, kratki osvrt na izlaganje vijećnice Vučenović.

Evo, obzirom da se, da se ova točka dnevnog reda potekla jučer na sjednici Odbora za statut i poslovnik, nakon odrađenih konzultacija i s Upravnim odjelom za imovinsko-pravne odnose županije, ali i sa samim Ministarstvom zdravstva, koje bi trebalo dati također suglasnost, osim županije trebalo je dati suglasnost Domu zdravlja, odlučili smo da je potrebno još u ovu točku u pravnu osnovu dodati i članak 58 Zakona o ustanovama, koji kaže da ustanova ne može niti steći, otuđiti niti opteretiti određenu, određenu nekretninu bez suglasnosti osnivača. Tako da to bismo trebali dodati u pravnu osnovu ovog zaključka. A što se tiče svega ostaloga, evo, i kontaktirao sam jučer i s gospodinom Tomljenovićem iz Ministarstva zdravstva, koji se bavi ovim stvarima. On tu stvarno kaže isto, također ne vidi ništa sporno, iako se radi u članku 106.2, stavak 2 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, da se daje u zakup. To je jedino na čemu, na što se možemo pozvati u ovom slučaju.

On smatra, kao što smo i mi u županiji smatrali, da u stvari to se i ne može smatrati poslovnim prostorom, jer to, evo, za one koji ne znaju, to je ruševina praktički s četiri zida. To uopće nije uporabljiv prostor. Na satelitskim snimkama se vide stabla koja su već prerasla tu zgradu. Toliko je to, ovaj, staro i, i, i neadekvatno. To se u stvari, dakle, uopće ne može smatrati poslovnim prostorom. I Dom zdravlja, odnosno Upravno vijeće Doma zdravlja, tu je i ravnatelj, može i on reći nešto ako smatra bitnim za dodati. Upravno vijeće Doma zdravlja je na zamolbu lokalnog lovačkog društva iz Siverića donijelo na svojoj sjednici odluku da im to daju na korištenje bez naknade na rok od pet godina, uz opciju produženja još pet godina. Dakle, kako bi taj prostor dobio nekakvu, nekakvu svrhu, namjenu, društveno korisnu. A lovačko društvo se obvezalo u tom razdoblju uložiti u taj prostor, privesti ga nekakvoj svrsi, da bi u budućnosti bio nekakva vrsta lovačkog doma. Eto, to je sve. Zahvaljujem, pročelniče. Za riječ se javila vijećnica Paškalin, je li tako? Izvolite.

Evo, pozdravljam sve nazočne. Znači, o ovoj temi se već pričalo prije. Ja, nažalost, nisam mogla biti na prošloj sjednici, ali mi je kolega Ledenko rekao da je tražio očitovanje uopće od mjesnog odbora i od grada Drniša što oni žele s tim prostorom. Dom zdravlja je s ovom svojom namjerom u stvari potvrdilo da ne misli ulagati i otvarati ponovno ambulantu na tom području. Je li to znači da ljudi iz Siverića i okolnih mjesta koji tu gravitiraju i dalje trebaju putovati u Drniš? I ima li nekakav dugoročni plan za zdravstvenu skrb na ovom području? Hvala. Zahvaljujem vijećnici Paškalin.

Pročelnik, ajde, izvolite, vijećniče Suči ću. Izvolite, vijećniče Suči ću, pa će zaključno kolegica, pročelnica ili Miranda ili Ante Čupić. Sad ćemo vidjeti. Okej, izvolite, vijećniče Suči ću. Pa dobro, znamo, Siverić je bio nekada sjedište života na onom prostoru. Do devedesetih je bila tu ambulanta, vjerojatno. Ne znam što se može dogoditi. Recimo, devedesetih je bilo puno u Siveriću. Možda Vlada Republike Hrvatske donese odluku da će u Siveriću naseliti tri hiljade ljudi. Hoćemo li tada imati adekvatno rješenje da imamo tamo zdravstvenu skrb? Dapače, nema ništa da lovačka udruga dobije. Ali ne zna se što nosi budućnost. Mislim da je rok od pet godina prevelik.

Zahvaljujem vijećniku Suči ću. Je li ima potrebe za nekom? Može, naravno. Evo, župan predlaže da ravnatelj Čagalj da se očituje također o ovoj inicijativi, s obzirom da je samu odluku donijelo Upravno vijeće Doma zdravlja, a od nas kao osnivača se traži samo, samo suglasnost. Izvolite. Pozdravljam predsjednika, sve članove skupštine. Pazite, znači, namjera je zapravo bila Doma zdravlja da ovaj prostor, koji je potpuno devastiran, u perspektivi nema nikakvog smisla ulagati u zdravstvenu zaštitu, s obzirom na udaljenost od Siverića i broj stanovnika u Siveriću. Znači, mi u gradu Drnišu imamo prostora na svim razinama zdravstvenih djelatnosti koje su tamo ugovorene, barem za tri puta više stanovnika. Što ako bude pet hiljada ljudi i tamo u Drnišu bude tri stotine? Pa onda ćemo vjerojatno, vjerojatno kad budu naseljavane tih pet tisuća ljudi, napraviti se neki novi objekt u sklopu zgrada za te ljude koji će se naseliti, koji će biti puno funkcionalniji od ovoga. Zahvaljujem ravnatelju Čaglju. Za riječ se javio vijećnik Stipe Petran ili ne, odustaje od rasprave. U redu. Je li se još netko javio za riječ? I pročelnik Ante Čupić, zaključno. Izvolite.

Propustio sam maloprije reći, samo, znači, ukoliko sad Županijska skupština da suglasnost Domu zdravlja, Dom zdravlja svakako mora Ministarstvu zdravstva poslati istu ovu odluku na suglasnost s obrazloženjem. I, dakle, i Ministarstvo će to ili potvrditi ili u krajnjem slučaju odbiti dati suglasnost ako smatra da to nije zakonito ili adekvatno. Tako da, opet, to je to. Zahvaljujem pročelniku. Dakle, prije nego što stavim na glasanje, konstatiram da će se očito izvršiti intervencija u sami uvodni dio akta, te će se osnov za donošenje akta promijeniti, odnosno glasit će na temelju članka 58 Zakona o ustanovama i članka 30 i nekim statuta. Donosi se zaključak o davanju suglasnosti. Okej, sad stavljam na glasanje. Tko je za?

Sedamnaest za. Sedamnaest protiv. Suzdržan. Zahvaljujem. Utvrđujem da smo većinom glasova, s 17 glasova, donijeli zaključak o davanju suglasnosti za davanje na korištenje prostora Doma zdravlja Šibensko-kninske županije na katastarskoj čestici 901/28 katastarske općine Siverić. Prelazimo na osmu točku dnevnog reda, prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za davanje na korištenje poslovnog prostora Doma zdravlja Šibensko-kninske županije Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije za obavljanje djelatnosti sanitetskog prijevoza i hitne medicine. Također, i ovdje, koliko mi je poznato, izvršit će se intervencija u uvodni dio samog akta, da se uglavi i temelj članka 58 Zakona o ustanovama. Otvaram raspravu.

Zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za? Dvadeset za. Protiv? Suzdržan. Zahvaljujem. Utvrđujem da smo većinom glasova, i to 20 glasova, donijeli osmu, odnosno usvojili osmu točku dnevnog reda. Prelazimo na devetu točku dnevnog reda, prijedlog zaključka o davanju suglasnosti županu Šibensko-kninske županije za sklapanje drugog dodatka sporazumu o partnerstvu u provedbi projekta izgradnje i opremanje Centra za starije osobe Drniš. Otvaram raspravu. Za riječ se javio vijećnik Petrina. Izvolite. Točno se dešava ono što sam predvidio godinu dana prije. Dakle, dosadno ste predvidivi. Jako dosadno. Naime, grad Drniš želi napraviti Dom za stare i nemoćne cirka sto štićenika. Tri zvjezdice. Po prvom proračunu, odnosno predračunu, cijena toga bila je 15 milijuna eura. U isto vrijeme općina Primošten gradi dom pet zvjezdica,

kapacitet 51 štićenik. Cijena, ključ u ruke, 2 milijuna i 400 tisuća eura. Dakle, jasno je da netko napuhava troškove jedno sedam, osam puta. U ovoj točci dnevnog reda daje se, treba se dati suglasnost županu za sklapanju drugog ugovora na 2 milijuna eura. Meni se čini da će financijska konstrukcija za Dom za stare i nemoćne izgledati otprilike: jedan dio država, trećinu ostalo europski fondovi, a trećinu će dati županija, odnosno nekih pet, šest milijuna. Ako je suprotno odluci s 35. sjednice ovog predstavničkog tijela od 25. siječnja ove godine, donešeno nešto sasvim suprotno. Dakle, simptomatično je da se krše odluke koje je donijela ova ista skupština bez da se iste stavljaju van snage. Na temelju toga, ja sam kao predsjednik skupštine u prošlom sazivu sazvao sjednicu koja bi izmijenila prvu odluku koja nije bila u skladu s namjerama vijećnika. Vi vijećnici iz HDZ-a, svi ste glasali protiv. I to je palo u vodu. Danas ćete, po svemu sudeći, glasati za. I to je ono što se zove totalna deaktivizacija bilo kakve odluke Županijske skupštine. Naime, ovdje kaže se

da županu se daje temeljem sporazuma o partnerstvu u provedbi projekta. I onda se citira da će se sredstva u drugom dodatku, kaže, odredbe iz članka, sredstva iz stavka 2 članka 1 ovog sporazuma. Ajme, molim vas, gospodo vijećnici, pogledajte kako taj članak glasa. Samo zato smo bili sazvali jednu sjednicu. Temeljem odluke Ministarstva uprave da se treba sazvati. Ako će se postupati po odlukama Županijske skupštine, moraju biti jasne. Ako nisu jasne, da se moraju staviti van snage, dakle opozvati i nove donijeti. Vi to niste donijeli. I onda onaj, onaj, onaj tip iz Knina samoinicijativno ide suprotno odluci Županijske skupštine potpisivati sporazum s Drnišem, sam, usprkos toga što je klub zastupnika HDZ-a bio protiv. Sanja Jakelić na sastanku s nama u županiji ide potpisivati sporazum s Drnišem i biskupijom. Okej, nemam ništa protiv. Ali vas pitam, što je još doneseno na toj 35. sjednici od 25. siječnja 2005., ove 25. godine?

Donešena je ova odluka. Zašto nijedan pizdun u funkciji župana nije došao u općinu Primošten, pa pod tim uvjetima jednako potpisao kao sa županijom, kao s Drnišem i jednako kao s biskupijom? Zašto? Jer je namjera vam od početka bila zajebati općinu Primošten. Da. A ako vam nije to bila namjera, onda župane Paško Rakiću, molio bih vas da dođete u općinu Primošten i isto kao i sa svima koji su donijeli odluku, koji su donijeli temeljem odluke Županijske skupštine, potpišite sporazum o sufinanciranju Doma za stare i nemoćne u općini Primošten. Čak ovdje, u prvom razgovoru, kada su se neki vijećnici javljali, nijedan tren, ni vi ni nitko, ne spominje u programu Županijskih domova za stare i nemoćne da je Dom za stare i nemoćne već izgrađen. Ne da je bio izgrađen, čak ga je i predsjednik Republike otvorio. I već je izgrađen, jel? Ajde, Smoli ću, šuti, bit ćeš pametan. Jer samo pokazuješ da šutiš, možda bi ljudi mislili da si pametan. Zato pametnije ti je da šutiš. Dakle, pročitat ću vam odluku. Uz to, za ova dva prva mjesta, Drniš i biskupija, u ovoj skupštini glasalo je 28 ljudi. A za to, prijedlog zaključka o davanju suglasnosti županu Šibensko-kninske županije za sklapanje sporazuma o sufinanciranju investicije općine Primošten za izgradnju i opremanje Doma za stare i nemoćne na katastarskoj čestici, glasalo je 29. Dakle, jednoglasno ste izglasali.

I manje od godinu dana poslije to sve bacate pod noge i pljujete po tome. Čemu? Pa ako nas mrzite i ako nas konstantno sprječavate u svim projektima, a sprječavate, pa to recite javno, jebiga. Nemam ja ništa protiv da ja izađem iz Županije Šibensko-kninske sa svojom općinom. Dapače, ja od 81. prije Kosova govorim Primošten Republika. I toga se ne stidim. Zato, župane, ako hoćete potpisati ovo, nemam ja ništa protiv, ali izvolite, postupite po odluci Županijske skupštine, organizirajte potpisivanje sporazuma s općinom Primošten. Zahvaljujem. Zahvaljujem vijećniku Petrani. Za riječ se javila Sanja Jakelić. Izvolite, vijećnice.

Samo da ispravim, dakle, taj tijek događaja sam, koji je bio prošle godine u ovo vrijeme, dakle, s obzirom da ste... Dobro, ove godine. A je, bilo je nešto i u 12. mjesecu, ako se ne varam. Ali dobro. Samo da ispravim jedan mali kontekst. Ne želim uopće opterećivati sad skupštinu s time, iako ne negiram činjenicu da možda ne bi bilo loše da se opet sastanemo kad se oforme svi klubovi vijećnika, pa da se možda razjasni što se točno u tim trenucima događalo. Gospodine Petrina, kad već prozivate imenom, prezimenom i mene i klub zastupnika HDZ-a. Dakle, mi, ni ja osobno, ni klub HDZ-a, nismo bili protiv takve odluke. Na sastancima koji su se održavali, dakle, prvi put u četiri godine mandata tadašnje vlasti, samo jednom su sazivani klubovi vijećnika kod ureda župana i s vama kao predsjednikom Županijske skupštine, i to samo na temu Domova za stare i nemoćne. Evo, dakle, nisam ja bila kao predstavnik jedina nazočna, bili su i klubovi zastupnika SDP-a. Tako da, samo u interesu javnosti, želim reći da ja kao tadašnja predsjednica kluba zastupnika nisam ni mogla donositi odluke i biti za ili protiv bez prethodne konzultacije sa svojim stranačkim tijelima, što sam tada jasno i rekla. Dakle, nikakav odgovor od mene vi niste dobili, ni za ni protiv. Ne, ne, ne, ne. Ima i drugih tu nazočnih. Dakle, zadnji dogovor naš je bio da ću ja nakon konzultacije sa svojom strankom iznijeti stav stranke na sljedećem sastanku, koji se, nažalost, više nije ni događao, jel?

Bila je sjednica skupštine onako kako ste vi rekli, dakle, taj drugi dio vašeg izlaganja je točan, ali na sastanku na kojem vi navodite da sam ja osobno ili klub zastupnika HDZ-a bio za ili protiv, to nije istina. Dakle, i niti sam ja ovlaštena da ja donosim odluke bez konzultacije sa svojom strankom, jel? Hvala lijepo. Zahvaljujem vijećnici Sanji. Za repliku se javio vijećnik Petrina. Izvolite. Predsjedniče Županijske skupštine, već je prekršen poslovnik o radu Županijske skupštine, jer prije ste rekli nema niti sat vremena da vijećnik ne može replicirati vijećniku, a ovdje ipak dozvoljavate, gospođo... Ajde, sad kad govorite o... Dakle, vijećniče Petrina, vi ste bili bivši predsjednik. Ja ne mogu vjerovati da u četiri godine niste uspjeli naučiti poslovnik Županijske skupštine. Koji je vaš? Dakle, citiram vam članak 110. poslovnika Županijske skupštine koji kaže sljedeće. Samo malo. Dakle, iznimno od stavka 2 ovoga članka, vijećnik može sudjelovati u raspravi van redoslijeda prijava ako ima repliku na prethodnog govornika. Replika može trajati najduže tri minute. Članak 110. poslovnika. Molim vas, prije nego što pričate da ja kršim poslovnik, dobro se educirajte oko poslovnika. Dobro, dobro. I sad replicirajte slobodno, vijećnice. Izvolite. Dobro, ja sad odlično. Ja sad odlično, ovaj. Ali prije ste rekli, dakle, stavili ste u poslovnik... Dakle, nema replike na vijećnička pitanja. Stavili ste u poslovnik. Ne u dijelu rasprave oko točke dnevnog reda. A idemo dalje.

Dobro, dobro. Gospođo Sanja, pardon, vijećnice Sanja, nije vrijeme da patite od demencije. A ovo što kažete, po meni je jedan dobar početak. Ja nisam rekao da vi niste na sjednici Županijske skupštine, ovaj, glasovali ili ne glasovali. Ali ja i vi i ostali klubovi vijećnika imali smo konzultacije u vezi mišljenja Ministarstva koje je uputio predsjednik Županijske skupštine. Da li su odluke koje su donešene na Županijskoj skupštini neprovedive? A ova odluka po kojoj će se danas, po svemu sudeći, izglasati s vaše strane, apsolutno je nepovrediva. I temeljem toga, ja sam upozorio i župana i sve klubove zastupnike. I za vašu informaciju, čak sam podnio i kaznenu prijavu i izvidi su u tijeku. Još nije završena. Prije ove sjednice ja sam se raspitao je li to odbačeno. Nije odbačeno. Dakle, ovdje se radi o čistom, neću, ali nepoštivanju zakona. U kojoj mjeri? Mi smo donijeli odluku da se sredstva iz članka 2, odnosno stav 2 članka 1, daju tada jedinicama lokalne samouprave koje rješavaju probleme s domovima stara i nemoćnih. Međutim, naknadno, mimo naše volje, župan je mijenjao tekst. I mi smo to primijetili. I zato smo mi imali koordinaciju. I ja se obraćam Ministarstvu. Ministarstvo nam savjetuje da održimo novu sjednicu. I mi smo, i to stavimo na dnevni red. I to je bio predmet našeg, naše, ove, našeg sastanka. I vi ste na toj sjednici kao klub HDZ-a odbili to.

I to je, pa ne govorim ni ja tko laže koza, ne laže rog. Ali lako je to utvrditi prelistavanjem arhive i tih sjednica. I sada imamo istu situaciju. Današnji župan, vi, gospodine Rakiću, vi nastavljate to. Vi ćete potpisati taj ugovor i dat ćete 2 milijuna kuna iz proračuna, mada je ovo bilo za proračun 2026.-2027. 2 milijuna. Sada Drniš traži: dajte nam u 2026., jer će nama troškovi već krenuti. Ali zašto? Pa onda mi kršimo odluku iz 35. sjednice Županijske skupštine. To je jedna stvar. Druga stvar, kad ste već potakli, ono što jako zabrinjava, izvođač radova je Strabag. Ne znam koliko ste informirani, ali Strabag je firma koja ima više pravnika nego inženjera građevine i arhitekture. Dakle, jasno je od početka da se hoće izvući javni novac i podijeliti na nekome kome to nikako ne pripada. Ali ako već to radite, ja nemam ništa protiv. Svak nek radi što ga je volja. Ali od vas tražim da poštujete odluke Županijske skupštine. I onaj tren kad potpišete ugovor s Drnišom, molio bih vas da, ili će doći predstavnici u Županiju Šibensko-kninsku, odnosno u vaše sjedište, a bilo bi dobro da se primijeni praksa jednako kao što se u ova dva, ove dvije u biskupiji Drnišu primijenila. Da dođete vi sa svojim suradnicima u Primošten, pa ćemo imati svečano potpisivanje sporazuma koji je izglasan na 35. sjednici Županije.

I to bih vas molio. A ovako ispada ono što sam ja od početka govorio. Da je Županijska sjednica i svi koji su dizali ruku jednostavno izigrana, da će se sva sredstva dodijeliti. I to sam ja javno rekao, imate u audio snimci, pa neka vam ove tehničke službe to prelistaju, da će se samo financirati iz Županijskog proračuna Drniš i biskupija, a da ćete Primošten odbataliti. I to je bila ono... Ali dobro, svašta je očekivati. Svašta je moguće. Zahvaljujem vijećniku Petrini. Vijećnik Baranović se javio za riječ. Izvolite, potpredsjedniče.

Hvala lijepa, predsjedniče. Dame i gospodo, u ovoj temi se, čini mi se, otvara poklopac Pandorine kutije. Slažem se s kolegom Petrinom, nije to pravilo da se nas dva u svemu slažemo, ali mislim da bi bilo korektno ako se financijski pomoglo realizaciju projekata biskupija i Drniš, da se nađe, pokuša naći način da ne bude diskriminacije prema Primoštencima, jer načelo nediskriminatornosti je jedno od temeljnih načela na kojima počiva Europska unija, prostor kojem mi pripadamo. Ono što bih ja zamolio, neću biti dug na ovu točku, to je da mi se dostavi pregled troškova u realizaciji ovih projekata, odnosno nekakav osnovni grubi troškovnik, koliko košta dom u Drnišu. Zašto? Ne zato što mi je krivo, dapače, izuzetno sam zadovoljan da Drniš radi dom. Kao što mi je jako drago da to radi biskupija, i kao što mi je jako drago ovo što je župan danas na sjednici najavio da će se povećavati kapaciteti u Oklavi. Dakle, to sve ide u onu temu koju uporno forsiram u javnosti. Međutim, malo mi se cifra čini

kontaminiranom. Odnosno, cifra i ukupno koštanje tog projekta u Drnišu mi malo tu čitavu priču kontaminira. Možda imam krivi dojam, pa bih vas molio u pismenoj formi, ako je moguće, da mi se, kao vijećniku Županijske skupštine, dostavi troškovnik, a poglavito iz razloga što i sama Županija participira s našim sredstvima u realizaciji tog projekta. Jer koliko ste vi sami spomenuli, čini mi se da se radi o nekom okvirnom kapacitetu od stotinjak korisnika. Cijena je, možda sam krivo načuja, ukupna 15 milijuna eura, što prostom matematikom kazuje da po jednom korisniku imamo investicijski trošak od 150.000 eura.

Malo, dame i gospodo, pregolemo. Znam ja da je navika hrvatska, posebno otkad se otvorila europska špina da se javna lova troši, što sam i u jednom od prethodnih izlaganja na ovoj sjednici apostrofirao, bez kriterija. Nećemo sad ulaziti, jer to je duga tema. Zašto se to u našem društvu dešava, kud takvi novci završavaju, s kim sve imamo posla u kontekstu izvođenja radova i tako dalje i tako dalje. 15 milijuna eura su ozbiljni novci. S aneksima, sukladno zakonu o gradnji, moguće da će ih biti to i više. Dolazimo do nekih cifri koje postavljaju pitanja odgovorni ljudima. Mi ovdje pričamo o javnom novcu naših sugrađana, žitelja Šibensko-kninske županije. Pričamo o javnom novcu Europske unije, pričamo o nacionalnim sredstvima iz državnog proračuna. I red je da se prema takvim stvarima postavimo odgovorno. Dakle, molim za ova dva projekta za koja se dosad očitovalo Županija da će ih sufinancirati, da mi se nekakvi tablični pregled troškova kao vijećniku dostavi, da malo to pogledam. A isto tako i iznosim mišljenje još jednom: ako su dobili i biskupija i

Drniš, ne vidim razloga da ne dobije i Primošten, ako za to postoji formalna mogućnost. Eto, hvala na pažnji. Zahvaljujem vijećniku. Za riječ se javio Petrina. Vijećnik, izvolite. Zahvaljujem, predsjedniče. Naime, cijena je ta bez da su vijećnici Županijske skupštine vidjeli projektantsku procjenu. Mi nismo vidjeli. Nama je samo servirano ofrlje. 15 i pol milijuna. To je na prvu, kad je to došlo na dnevni red, kao prijedlog dnevnog reda, ja sam prvo to odbio. Kao predsjednik Skupštine, to ne ide tako. Mi moramo imati projektantsku procjenu troškova i troškovnik. Mi to nemamo. To je jedna stvar. Već sada, u ovoj fazi, jer nismo nikad dobili dinamički plan radova s dinamičkim planom isplate privremenih situacija. Mi to nemamo ni danas. A mi ćemo odlučivati da se 100% podigne iznos koji treba biti rezerviran iz Županijskog proračuna za 2026. godinu. Ali za 2026. godinu taj iznos od 2 milijuna bio je predviđen za Drniš, Primošten i biskupiju. I sad je biskupija i Primošten su otpali, i sva ta sredstva dodijelit će se Drnišu. Mislim, dobro jutro. Dakle, već sada ima intencije i naznake. Ali ja kažem, nas 31 ne znamo to. Mi smo slijepci koji bauljamo. Radi čega? Da se prikrije javno izvlačenje novca. Ponavljam, ja ću inzistirati na rješavanju te kaznene prijave. Pa bilo kako. Ja sam je podnio protiv Agneze, župana Marka Jelića, tadašnjeg načelnika, gradonačelnika ovoga, Begonje, i načelnika općine biskupije.

Ja osobno sam je podnio. Zašto? Jer je to sasvim suprotno onom što je donijelo ovo predstavničko tijelo. I nije još odbačena. Zato vas molim da danas razmislite. Mi imamo dvije mogućnosti. Ovu točku skinuti s dnevnog reda, nek nam se dostavi kompletna dokumentacija s dinamičkim planom radova i plaćanja privremenih situacija. Jer čime Drniš objašnjava, osim jednom rečenicom: "Radovi u 2026. godini bit će brzi, dinamični", pa zato umjesto milijun, sad nam treba dva. Pokažite mi jedan dokaz, jedan dokument. Pa mi, ja kad sam tražio tih, u odnosu na Drniš, bijednih 700.000 eura, ja sam to obrazložio na 47 stranica dokumentacije. I svaka stavka je bila elaborirana. To isto tražim da oni dostave. Hvala. Zahvaljujem vijećniku Petrini. Se još nije pojavio za riječ vijećnik Sučić. Izvolite.

Ništa, ovaj problem, znači, nije problem. Radi se o tome da do 1. 7. 2026. taj dom će biti u seli. I zato će klub Mosta poduprijeti ovakvu odluku. I mi smo, maloprije smo pričali, mi koji se nalazimo u nevladajućoj većini, da nam treba smještajni kapacitet. Zato apeliram na sve vijećnike da podupru ovu odluku, jer radi se upravo o tome da se stvore novi kapaciteti što prije. Hvala lijepo. Zahvaljujem vijećniku Suči ću. Jeste još netko za riječ? Ukoliko ne, zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za?

Protiv? Jedan. Suzdržan? Ostali. Potvrđujem da smo većinom glasova, to jest 19 glasova, usvojili zaključak o davanju suglasnosti županu Šibensko-kninske županije za sklapanje drugog dodatka sporazumu o partnerstvu u provedbi projekta izgradnje i opremanja centra za starije osobe Drniš. Prelazimo na 10. točku dnevnog reda, prijedlog odluke o izmjeni odluke o visini turističke pristojbe za 2026. godinu za područje Šibensko-kninske županije. Otvaram raspravu. Za riječ se javio vijećnik Petrina. Izvolite. Samo malo da izvadim materijal. Ujedno konstatiram da je sjednicu napustila vijećnica Paškalin, tako da sad službeno imamo 26. A i vijećnik Mehić, jel' tako? I vijećnik Sučić upravo napustio. Znači, napustili smo 24. Upravo vijećnika imamo. Dakle, u materijalima u priliku ove točke dobili smo tablicu koja pojašnjava maksimalni i minimalni, minimalne mogućnosti naplate boravišne pristojbe. Jedna stvar je simptomatična s obzirom na događaje koji se dešavaju u zadnjih 6-7 mjeseci vezano za grad Šibenik. Naime, svjedoci ste da je voda baš za građane grada Šibenika poskupila 68,2%, da je Zeleni grad, odnosno, eh, da je Zeleni grad isto poskupio svoje usluge, da je u pripremi da se komunalna naknada na razini grada digne, da su se troškovi paušalnih kreveta privatnih iznajmljivača digli maksimalno na 250 eura, za razliku od minimalnih 100. Ukratko, da grad Šibenik suludo podiže svoje prireze i poreze. Ista takva stvar dešava se i ovom prilikom. Dakle, za razliku od svih općina i gradova koji se mogu više-manje svrstati, ajde, u normalne, imate, kao vidite, grad Šibenik, on čak boravišnu taksu diže za 2 puta više nego što je maksimalna.

Maksimalna je, ovi drugi dižu do 5, grad Šibenik diže na 10, drugi dižu, ne znam, evo, općina Primošten 30, oni dižu 35, općina Primošten 70, oni 80. Zašto to kažem? Zato što ste u rebalansu, odnosno izvršenju proračuna za 2024. godinu od grada Šibenika vidjeli stavku koja je, ono, katastrofalna. Vidjeli ste da je grad Šibenik u 2024. godini potrošio čak 460.000 eura za zatezne kamate. Mislim, tko ima iole trunke saznanja o financijama i vođenju jednog sustava koji se zove lokalna samouprava, on pade u nesvijest o tome. Samo ne znam što, zašto, ovaj, službe zadužene za kontrolu toga, ništa. Mislim, znam da je bilo taj pretres i da su bili, ali ne znam kojih dimenzija. Na što nas to navodi? A, da je grad Šibenik totalno u bankrotu i da nije mogao servisirati svoje obaveze po dospjelim računima. To je jedna stvar. Dakle, totalno je u bankrotu. Živi isključivo na decentraliziranim državnim sredstvima i sredstvima Europske unije. I druga stavka, ili su... Oprostite, ovo nije tema ove točke dnevnog reda. Dakle, ne pričamo o financijama grada Šibenika. Ne, pa ja kažem... Pa govorite o dizanju poreza grada Šibenika koji nikad porez nije, taj grad Šibenik nijedan porez nije povećao. Nije, ali... Okupirate nas ovdje informacijama. Ja razumijem vas, predsjedniče. Ja vas razumijem. Ipak ste vi tajni grad. I vi ste zaduženi za funkcioniranje. Ali vi uzimate netočne podatke ovdje.

Vi ste zaduženi... Umanjujete javnost. Ja kažem da je grad Šibenik ovdje diže 2 puta više nego ostale jedinice lokalne samouprave. Grad Šibenik nije ništa dignut ono što nije stavio na minimum zakonski koji je propisan. Pa pitam se šta je razlog tome. Razlog tome je odluka Vlade Republike Hrvatske u podizanju određenih boravišnih i turističkih pristojbi. Ma razumijem ja vašu... A da, pa nije ni odluka gradskog vijeća bila u tom smjeru, nijedna porezna odluka nije donesena u povećanju. Da, da. Ali predsjedniče Skupštine i tajniče grada, ja razumijem vašu nervozu. Zahvaljujem vijećniku Petrini. Za riječ se javio gospodin Smolić. Izvolite.

Hvala, predsjedniče. Kad je u pitanju boravišna pristojba, onaj tko drži do sebe, do svog mjesta, do svog standarda, taj će imati boravišnu pristojbu. Boravišna pristojba je lokalna samouprava, turističke zajednice. Samo su, pa ja bih rekao, poštar koji uzimaju, i to nije novac koji se iznajmljuje, niti je to, ovaj, novac lokalne samouprave, samo jednim dijelom. Nego to je novac koji ide upravo... Pa turističke zajednice su socijalne ustanove, puno godina bile, i u velikim trenucima, evo, ovaj hoće za ovo, ovaj hoće za ono, svatko hoće novac. A da bi mi mogli sebe, i za ono za što jesmo, turističke zajednice, reklamirati na tržištu i učiniti sve da imamo što bolji proizvod turistički, onda i trebamo novac. A kolega Petrina se uhvatio Šibenika. Ja samo kažem, ostavi se Šibenik, može ti biti primjer, dragi kolega. Evo, za razliku od tebe, za poduzetništvo i obrtništvo, ugostiteljstvo, imamo i ovu godinu, prošlu godinu je porez na potrošnju smanjen, a ove godine, za sljedeću godinu,će biti na nuli. Tako da svi ugostitelji, odnosno oni koji piće nude i daju,će imati od 0 do 3, bit će im 0 porez na potrošnju. I to je jedino Šibenik napravio. Za mnogih, za razliku od drugih gradova i općina, a napao se Primošten. I molim da nije ovo ni tema i nemojmo dirati u Šibenik. Hvala lijepo. Zahvaljujem vijećniku Smoli ću. Za riječ se javio Petrina.

Vijećnik Petrina, izvolite. Zahvaljujem. Gospodine Smoli ću, vi ste stvarno uporni u svojim, mislim, destrukcijama. Vi uopće nemate pojma što je boravišna pristojba. Nemate pojma da je Hrvatska jedina zemlja koja lokalnim samoupravama uzima 40% tih prihoda. Vi to ne znate. Zašto ne znate? Zašto, kad smo, kad se ja i moja obitelj bavili turizmom, a vi ste još brbali po pepelu, bez uvrede, od 1965. godine. I uz to, ja sam bio član Sabora Hrvatske turističke zajednice dva mandata, a u jednom sam bio čak predložen jednoglasno za člana Vijeća turističke zajednice Hrvatske. Da. Dakle, ja znam što o tome govorim. Ovdje ja ne tvrdim, i nigdje u Europi, nigdje. Raspitajte se bilo gdje. Ta boravišna taksa koja se prikuplja isključivo za poboljšanje boravka gostiju te destinacije. Ovdje ide 15% županijskoj turističkoj zajednici, 25% ide hrvatskoj turističkoj zajednici. Pa sad ja vas pitam, kao velikog maga ekonomije i velikog maga vođenja jednog sustava koji se zove Obrtnička i linijska komora ugostiteljske struke, kako to da se dupliraju kapaciteti i troškovi za istu namjenu? Pa što će nam Hrvatska turistička zajednica, Ministarstvo turizma, županijske turističke zajednice i lokalne, ili ove lokalne turističke zajednice? Pa kad ste takvi mag, pa zašto to ne ukinete? Ma nemate vi ništa. Eto, to je problem. Zahvaljujem vijećniku Petrini. Se još netko javlja za riječ? Ukoliko ne, zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za?

18. Protiv? Suzdržan? Ostali. Dakle, potvrđujem da smo s 18 glasova za prihvatili i 10. točku dnevnog reda. Prelazimo na 11. točku dnevnog reda, prijedlog odluke o davanju suglasnosti na odluku Upravnog vijeća Razvojno-inovacijskog centra Alutek o dugoročnom kreditnom zaduživanju u svrhu predfinanciranja provedbe projekta financiranog od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za? 17 za. Protiv? Suzdržan? Ostali. Zahvaljujem. Potvrđujem da smo većinom glasova, i to 17 glasova za, usvojili i 11. točku dnevnog reda. Prelazimo na 12. točku dnevnog reda, na prijedlog zaključka o neprihvaćanju ponude za korištenje prava prvokupa nekretnine. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za?

20 za. Protiv? Suzdržan? 3. Zahvaljujem. Potvrđujem da smo većinom glasova, s 20 glasova, usvojili i 12. točku dnevnog reda. Prelazimo na 13. točku dnevnog reda, prijedlog financijskog plana županijske uprave za ceste na području Šibensko-kninske županije za 2026. godinu i projekcije financijskog plana za 2027. i 2028. godinu. Otvaram raspravu. Vijećnik Mačokat, izvolite. Pozdravljam sve još jedan puta. U materijalima koje smo dobili su proračun za 2025., a ne 2026. godinu, u materijalima. Znači da je krivo stavljeno. Molim samo našeg ravnatelja, da li je pogrešno u financijskom planu naveden naslov? Moguće lako. Je li naslov krivi ili je kriv... Da li je naslov krivi ili je sami tekst, cijeli tekst kriv?

Znači, mi smo dobili krivi financijski plan, da o njemu odlučujemo. I da donosimo neke zaključke po krivom financijskom planu. Ja mislim da bi ovo trebalo... U potpisu stoji 22.11.2024. godine. Da, ali ovo bi trebalo ponoviti na sljedećoj sjednici, jer ovo nije regularno. Mi smo na e-mail dobili, znači, za 2025. godinu. Evo, vi, predsjedniče, provjerite. Dijelim ono što ovdje stoji u mailu, slažem se s vama. Znači, mi bi trebali ovu točku dnevnog reda staviti za sljedeću sjednicu. E, hvala vam. Molim, evo, da se očituje ravnatelj Županijske uprave za ceste, da li ste dostavili krivi financijski plan ili niste? Ako je to tako, ja se ispričavam, ali ja mislim da to nije tako. Mailom smo dostavili materijale, ja imam kod sebe te materijale, financijski plan 2026. i projekcija 2027. i 2028. Ako je to tako, možda je u mailovima nekakva bila greška, ali evo, mogu provjeriti što se toga tiče. Ne znam ako su svi tako dobili to. Predsjednik vijeća zna što nam je poslano. Ja ne znam što je vama poslato, ja znam što smo mi dostavili. Ne znam, možda je greška, ali ja ću provjeriti sa svoje strane. Ako je to tako, evo, nema problema, neka ide na iduću sjednicu. Ali ono što ja imam i ono što smo mi dostavili je 2026., projekcija 2027. i 2028.

Evo, i pročelnica će se očitovati o ovome. Ne znam, možda se stvarno dogodila neka greška. Ja sam dobila od Županijske uprave za ceste njihov financijski plan, on je proslijeđen našim službama. Je li se dogodila neka greška, evo, probat ćemo vidjeti. Zahvaljujem. Pročelnice, dakle, ono što ja mogu predložiti je da župan povuče ovu točku dnevnog reda. Dakle, on je predlagatelj zaključka o davanju suglasnosti na financijski plan Županijske uprave za ceste. Mislim da stvarno ne možemo kvalitetno raspravljati o tome bez samog financijskog plana, tako je. Molim vas samo da očitujete se, da li povlačite ovu točku.

Što smo utvrdili onda? Je li greška županijske uprave ili... Dostavio materijala. Dakle, u materijalima nije dostavljen financijski plan. Okej, idemo u povlačenje. Ionako je sljedeća sjednica praktički kroz 20-ak dana, pa tako da onda možemo to usvojiti. Odlično. Dakle, povlačimo 13. točku dnevnog reda. Prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda. Ovdje je u ovom starom dnevnom redu 14., pa ću ja nastaviti dalje govoriti da se radi o 14., kako smo utvrdili u dnevnom redu. Dakle, 13. smo povukli. Odnosno, sam predlagatelj je povukao. Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu izgradnje infrastrukturnog vodno-gospodarskog sustava odvodnje otpadnih voda, izgradnja sustava odvodnje i pročišćivanja otpadnih voda i vodoopskrba aglomeracije Pirovač-Stisno jezera. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za?

22 za. Protiv? Nitko. Suzdržan? Nitko. Dakle, konstatiramo da sjednici nazoči trenutno 22 vijećnika i jednoglasno su izglasali 14. točku dnevnog reda. Prelazimo na 15. točku dnevnog reda, prijedlog odluke o davanju koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu izgradnje i korištenja zgrade javne i društvene namjene"Zelena tržnica" u Pirovcu. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za? 22 za. Protiv? Suzdržan? Nitko. Utvrđujem da smo jednoglasno prihvatili 15. točku dnevnog reda. Prelazimo na 16. točku dnevnog reda, prijedlog odluke o davanju suglasnosti na prijenos koncesije na pomorskom dobru u svrhu uzgoja školjkaša u zoni ušća rijeke Krke, grad Šibenik, za polje Š-19. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za?

22 za. Protiv? Suzdržan? Utvrđujem da smo jednoglasno izglasali 16. točku dnevnog reda. Prelazimo na 17. točku dnevnog reda, prijedlog odluke o davanju suglasnosti na prijenos koncesije na pomorskom dobru u svrhu uzgoja školjkaša u zoni ušća rijeke Krke, grad Šibenik, za polje Š-33. Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za? 22 za. Protiv? Suzdržan? 1. Dobro. U ovom trenutku smo imali 23, ako se ne varam, vijećnika u prostoriji. Dakle, utvrđujem da smo s 22, odnosno većinom glasova, usvojili i 17. točku dnevnog reda. Prelazimo na 18. točku dnevnog reda, prijedlog odluke o povjerenju ovlaštenja grada Šibenika za davanje koncesije na pomorskom dobru za kabine na gradskom kupalištu "Jadrija". Otvaram raspravu. Za? Imate... Aha, vijećnik Petrina, izvolite.

Samo bih pitao pročelnicu, gospođu Rak, u kojoj zoni "Jadrija" da se može dati koncesija za ovu namjenu. Zahvaljujem vijećniku Petrini. Molim pročelnicu Martinu Rak da se očituje. Daje se, znači, prema zahtjevu grada Šibenika, odnosno gradonačelnika, sukladno Zakonu o pomorskom dobru, daje im se ovlaštenje da oni sami provedu natječaj za dodjelu koncesije na pomorskom dobru, u ovom slučaju za kabine. Ako mislite u kojoj zoni, u smislu prostornog plana, to ne znam, možda zna kolegica Sanja. Je li ima netko za dopuniti što po ovom pitanju? Nema. Vijećnik Petrina, izvolite.

Nije sporno da ova skupština, ovo predstavničko tijelo, može dati predstavničko tijelu jedinici lokalne samouprave da određuje za davanje koncesije na svom području. Međutim, radi nesporazuma ili namjerne opstrukcije izgradnje podmorskog tunela u Primoštenu, je od strane vas poslan upit Ministarstvu pomorstva i veza, pa je ona nakaza, imenom Nina Perko, ustanovila da na izlazu iz tog tunela, dakle u području UPU-a Marina Lučica, ne postoje mogućnosti za gradnju takvog nečega. Mene sada zanima, jeste li i u ovom slučaju poslali upit Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i pitali da li u slučaju ako nije u prostornom planu grada Šibenika ovo R2 zona, dakle rekreaciona sportska zona, da li se mogu davati, da li se može davati koncesija za ovu namjenu? Jer ste mi to i prije ove sjednice rekli. Da dok mi ne promijenimo UPU Marina Lučica, što je totalno glupo, ne glupo, nego užasno destruktivno, da li će i grad Šibenik trebati to mijenjati. Samo me zanima paritet identičnosti, ništa više.

Zahvaljujem, vijećniče. Izvolite, pročelnice. Dakle, gradu se daje ovlaštenje da provede postupak dodjele koncesije. U vašoj situaciji, mi smo zaprimili zahtjev, odnosno županija, da se dodijeli koncesija, i onda se krenut će dalje. Tako će i grad Šibenik prilikom raspisivanja natječaja za dodjelu koncesije morati poštovati i Zakon o pomorskom dobru i Zakon o koncesijama, koji kažu da se koncesija daje za namjene definirane prostornim planom. Pa će tako i gradu Šibeniku prilikom raspisivanja natječaja prvi korak biti vidjeti što kaže prostorni plan. A u vašem slučaju smo mi primili zahtjev i stručno povjerenstvo je odlučilo da zatraži mišljenje vezano za usklađenost Ministarstva mora za davanje, a samim time ni usklađenost prostornih planova. Hoće li grad Šibenik tražiti mišljenje Ministarstva mora ili će sam odlučiti, ne znam. Zahvaljujem pročelnici. Je li se još netko javio za riječ? Ako ne, zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za?

17 za. Protiv? Suzdržan? Zahvaljujem. Dakle, utvrđujem da smo s 17 glasova za prihvatili i 18. točku dnevnog reda, a prelazimo na 19. točku dnevnog reda, prijedlog zaključka o davanju suglasnosti županu Šibensko-kninske županije za sklapanje sporazuma o suradnji u cilju osnivanja tehnološkog parka "Adriatek d.o.o.". Otvaram raspravu. Vijećnik Petrina, izvolite. Zahvaljujem. Evo, u materijalima, da damo županu, htio bih naglasiti da je već formirano neko tijelo u ovoj, i da ima predsjednika upravnog vijeća, je li tako? A to je gospodin Mateo Ivanac. I mene zanima, kad se potpiše sporazum, tko će snositi te troškove zaposlenika i troškove do početka funkcioniranja ove, ne znam, asocijacije? Zahvaljujem vijećniku Petrini. Izvjestitelj po ovoj točci je doktorica znanosti Sanja Slavica Matešić. Izvolite.

Što se konkretno tiče gospodina Ivanca, on je predsjednik udruge "Dihinova Mare", koja je osnovana još 2023. godine, i on se za sad, i udruga sama financira putem projekata. Što se tiče samog tehnološkog parka, obveza Šibensko-kninske županije je da uloži ukupno 85, odnosno 91.000 eura u prostor u kojem će se razviti taj tehnološki park, i to je planirano u okviru proračuna za ovu godinu. Znači, za opremanje prostora plaće će pokrivati gospodarska komora. A recite mi, ako župan Šibensko-kninska ima samo 20%... Nema. I neće 20, nego 40. 40. 40. Ne, piše 40. 40. 40%. 40%. Gospodarska komora, županija i "Dihinova Mare" ostalo 20%. Da. Zahvaljujem pročelnici. Otvaram raspravu dalje. Je li se netko javio za riječ? Nitko? Okej. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za? 17 za. Protiv? Suzdržan?

Suzdržan. Dobro. 17. Okej, u redu. Dakle, konstatiram da smo s 17 glasova, odnosno većinom glasova, usvojili i prijedlog zaključka o davanju suglasnosti županu Šibensko-kninske županije za sklapanje sporazuma o suradnji u cilju osnivanja tehnološkog parka "Adriatek d.o.o.". Prelazimo na posljednju točku dnevnog reda, na 20. točku dnevnog reda, prijedlog odluke o stjecanju poslovnih udjela u trgovačkom društvu "Tehnološki park Adriatek d.o.o.". Otvaram raspravu. Zatvaram raspravu. Stavljam na glasovanje. Tko je za? 17 za. 17 protiv? Suzdržan? 6. Konstatiram da smo s 17 glasova, odnosno većinom glasova, usvojili i posljednju, 20. točku dnevnog reda. Utvrđujem da je dnevni red raspravljen i zaključujem sjednicu u 12 sati i 7 minuta.

Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške. Govornici nisu označeni; tko što govori vidljivo je u snimci, a titlovi u videu prate isti transkript. Klik na vrijeme ispred odlomka pokreće snimku od tog mjesta.

Povezano s ploče

10. lipnja 2026.

Osma sjednica Županijske skupštine: 48 točaka za 50 minuta, tri glasa za potpomognutu oplodnju i zgrada Županije „puknuta popola”

17. prosinca 2025.

Peta sjednica Županijske skupštine: proračun od 132,7 milijuna eura, 23 milijuna novih kredita, Tijat za 3,5 do 5,5 milijuna i škola u Gracu koja prokišnjava

22. studenoga 2025.

1.300 ljudi čeka mjesto u Cvjetnom domu: zgrada na Šubićevcu prvo za urede, župan dnevni boravak uspoređuje s vrtićem

3. svibnja 2023.