„Možete povećalom tražiti slobodnu obalnu crtu”: Perak o planu za Malu Solinu, pročelnica kaže da je ondje građevinsko područje desetljećima
Vijećnik Dalibor Perak (Loza) na 27. sjednici Gradskog vijeća 13. travnja 2021., u raspravi o odluci o izradi urbanističkog plana uređenja stambeno-turističkog naselja Mala Solina, upozorio je da obuhvat plana iza zadnjih kuća u Zablaću opet izlazi na obalu prema kanalu svetog Ante, s granicom „duboko u moru”. Od tvrđave svetog Nikole do Grebaštice, prema njegovu pregledu na Google Earthu, ostaje možda 200 metara slobodne obale: „imat ćemo kuću do kuće”. Pročelnica za prostorno planiranje Madlena Roša Dulibić odgovorila je da je to građevinsko područje od 80-ih, možda i 70-ih godina prošlog stoljeća i da ga nitko nije širio. „Građevinsko područje znači život, znači stanovanje, znači i sve druge namjene, i onda je normalno da je obala uređena”, rekla je.
Investitori su na tom prostoru, prema pročelnici, prisutni petnaestak godina i postupno kupuju zemljište. Na pitanje Nenada Samaržije o „famoznom Novom Šibeniku” objasnila je da se plan formalno financira iz proračuna, a investitor posebnim ugovorom uplaćuje ratu za svaku isporučenu fazu izrade. Odluka je prihvaćena sa 16 glasova za, uz suzdržane.
Transkript videa
Dalibor Perak, vijećnik Gradskog vijeća (Loza): Ono što na prvu ruku nisam bio zadovoljan, a to je da vidimo da u stvari u obuhvatu plana smo ponovo ušli u, nakon onih zadnjih kuća u Zablaću, prema smjeru ovamo kanala svetog Ante, smo u biti opet zauzeli dobar dio obalne crte. Dakle, što znači da ćemo opet izaći na more, nekakva opet apartmanizacija, pa je sad isto, vidim, i granica obuhvata duboko u moru. Ne znam je li to tako pravilo ili ne, čisto pitam, da se mora i to staviti. Jesu li tu sad onda potencijalni opet nekakvi mulovi, pontoni i slično? Jer u biti, zanima me, znate li sad nekakav odgovor koliko, gledajući, kad prođe ovaj plan, koliko obalne, netaknute obalne crte ostaje od ulaza u kanal, znači od tvrđave svetog Nikole do, recimo, Grebaštice. Dakle, mi imamo, po mome, koliko sam onako iz Google Earth-a pogledao, imat ćemo kuću do kuće. Dakle, idemo i s ovim planom u nešto što se svi zaklinjemo da nećemo raditi, a to je ona apartmanizacija obalne crte. Čini mi se da nam ostaje možda nekih 200 metara od tvrđave i praktički do Grebaštice vi možete povećalom tražiti slobodnu obalnu crtu koliko je to izgrađeno. Pa me zanima zašto sad i s ovim planom mi izlazimo baš na more. Je li se to mora? Ako će Solina biti nekakav centar, je li su se ti nekakvi potencijalni golf tereni i slično mogli raditi nevezano za izlaz na more i idemo li mi u smjeru apartmanizacije tog dijela?
Madlena Roša Dulibić, pročelnica za prostorno planiranje: Dakle, u ovoj odluci, u ovom prijedlogu odluke sve piše. Pišu svi odgovori na vaša pitanja. Prvo, grafički prikaz je, ja mislim, dovoljno jasan jer svi građani Šibenika znaju di je Mala Solina. Drugo, što se tiče onoga što vi zovete apartmanizacija, izgradnja obalne crte, ključna razlika vam je da li je nešto građevinsko područje ili nije građevinsko područje. Ovaj prostor je građevinsko područje od 80-ih godina, možda i 70-ih godina prošlog stoljeća. Dakle, nije nitko širio nikakvo građevinsko područje, nije se ništa u tom smislu novoga dogodilo. Ovi investitori koji su prisutni na ovom prostoru sigurno 15-ak godina, oni sve to vrijeme kupuju pomalo građevinsko područje, jer građevinsko područje ima značajno veću cijenu od negrađevinskog i logično je da to dugo i traje. Koliko ima slobodne, neuređene obale, ima je onoliko koliko nema građevinskog područja na potezu onoga što je pripadajući prostor Gradu Šibeniku. Di god imate građevinsko područje, normalno je da ljudi imaju uređenu obalu. Građevinsko područje znači život, znači stanovanje, znači i sve druge namjene, i onda je normalno da je obala uređena.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.
