TEF „za 1 kunu” i 162 milijuna kuna kamata: Burić Petkoviću, koji pita za koga su žrtvovane četiri godine Batižela
Vijećnik Marko Petković, koji je uoči sjednice istupio iz kluba NLSP-a i djeluje kao nezavisni, na 26. sjednici Gradskog vijeća 9. travnja 2025. podsjetio je da je projekt Batižele najavljen već na prvoj sjednici saziva i upitao: „za koga smo mi žrtvovali 4 godine u tom projektu?” Gradonačelnik Željko Burić odgovorio mu je „Vi doslovno ne znate ništa” i krenuo od 2013., kad Grad na području bivšeg TEF-a nije imao ništa. „TEF je prodan Gradu Šibeniku za 1 kunu”, uz dug od 47 milijuna kuna (oko 6,2 milijuna eura) prema INA-i, odnosno MOL-u, i 162 milijuna kuna (oko 21,5 milijuna eura) kamata, nešto manje od 40 milijuna kuna (oko 5,3 milijuna eura) za rušenje tvornice i 28 milijuna kuna (oko 3,7 milijuna eura) prema Fondu za zaštitu okoliša. Danas je zona u vlasništvu društva Batižele, u kojem Grad ima 70%, a država 30%.
Svote je gradonačelnik izrekao u kunama; u eure su preračunate po fiksnom tečaju 1 EUR = 7,5345 HRK. Cilj Grada je, rekao je, kontaktna zona sa starom jezgrom, „nova gradska četvrt, nikakav zatvoreni resort”, s 40% javnih funkcija. Investitor koji se javio na međunarodni natječaj odustao je, prema Burićevim riječima, „zbog čvrstih stavova Grada o kojim se nije moglo pregovarati”. Iste je sjednice Vijeće donijelo odluku o izradi urbanističkog plana za tu zonu.
Transkript videa
Marko Petković, nezavisni vijećnik Gradskog vijeća (izabran na listi NLSP-a): Evo, došla nam je 26. sjednica gradskog vijeća, ali ja ću vas pokušati podsjetiti na prvu sjednicu ovog saziva. Ako se sjećate, održala se u Arseneu i pompozna najava velike koalicije Hrvoja Zekanovića i sadašnje gradske vlasti je bila veliki međunarodni projekt Batidžela koji je išao na javni poziv u Financial Times. Danas, danas, evo, nažalost, nažalost, nažalost svih nas i građana Grada Šibenika, vidimo da nam je ponovo prva sjednica, prva točka dnevnog reda vrlo slična onoj prvoj, odnosno djeluje mi kao nekakvo iskupljenje. Pa bi moje pitanje bilo svima nama. Dakle, za koga smo mi žrtvovali 4 godine u tom projektu?
Zašto nije došlo do realizacije tog projekta? Zašto nemamo ono što smo trebali imati od 21.? Dakle, jel' mislite da građani ovog grada zaslužuju ispriku? Jel' mi zaslužujemo ispriku?
Željko Burić, gradonačelnik Grada Šibenika: Dakle, ja bih zaista očekivao od nekog tko je pravnik, završio pravni fakultet, odvjetnik, da se pripremi i da postavlja pitanja koja imaju logiku i koja imaju neku svoju osnovu. Pod milim bogom, vi ne znate ništa. Vi doslovno ne znate ništa. Idemo ispočetka. Batidžele. Do 2013. Na tom području Grad Šibenik nema ništa. Niti kvadratnog milimetra u svom vlasništvu. Ništa. TEF je prodan Gradu Šibeniku za 1 kunu. Dug. Sve financijske obveze koje postoje na lokaciji TEF-a, bilo u obliku hipoteka, razručnih prava, kako god to pravno nazvali, je bio dug Grada Šibenika. I na MOL imaju razručno pravo. Ali da ja vas podsjetim, jer vi to očito ne znate. Dug bez kamata na području TEF-a je bio 47 milijuna kuna dug prema INA-i, odnosno INA MOL kasnije u pretvorbi. Taj dug nastaje kao otkup duga za neplaćenu električnu energiju nekadašnje velike tvornice elektroda i feloregura. Odlukom Vlade, premijera Sanadera, taj dug je zaustavljen, porast, odnosno ukida se takozvani kamata na kamatu, pa kamata na glavnicu, što je išlo u enormne svote. Na osnovu tog fiksiranog duga prema INA MOL-u od 47 milijuna kuna, govorim o kunama, u tom trenutku je bilo 162 milijuna kuna kamate. Dug prema Ministarstvu gospodarstva za rušenje tvornice elektroda i feloregura je bio nešto manji od 40 milijuna kuna. Dug prema Fondu za zaštitu okoliša u 2 tranše gradonačelnice Nede Klarić i gradonačelnika Ante Županovića 28 milijuna kuna.
Da zaključim, ništa mi na području TEF-a nismo imali, nismo mogli imati. Rezultat rada ove gradske uprave 10 godina je dovesti to područje u vlasništvo Grada Šibenika i u tome smo mi uspjeli. Uspjeli smo, stvorili mješovitu tvrtku, da ne idem u detalje, između Grada Šibenika i dvije odluke Vlade su trebale da bi se izvršio proces dokapitalizacije i imamo mješovitu tvrtku koja se zove Batidžele, u kojem je grad 70% vlasnika, 30% država. Dakle, mi smo u ovom trenutku, i zato zahvalnost svim pročelnicima i onim koji su bili i koji jesu, nakon 10 godina ogromnog truda, mi imamo teren. To je naše. To je šibensko i Šibenčaniće odrediti što će tamo biti. Što će tamo biti smo mi jasno rekli. Da će to biti zona, kontaktna zona sa starom gradskom jezgrom, nova gradska četvrt, nikakav zatvoreni resort.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.



