Šibenik mijenja Statut i Poslovnik Gradskog vijeća: vijeća mjesnih odbora i četvrti imala bi najviše 7 umjesto 9 članova

Na portalu e-Savjetovanja od 10. studenog 2026. otvoreno je javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Statuta Grada Šibenika, posve novom Statutu koji bi zamijenio onaj iz veljače 2021. godine. Isti dan otvorena su i savjetovanja o izmjenama Poslovnika Gradskog vijeća te o izmjenama odluke o izboru vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora. Usporedba s važećim tekstovima pokazuje da je većina odredbi ostala ista ili je samo jezično dotjerana. Najveća promjena u Statutu tiče se mjesne samouprave: vijeća više ne bi imala do devet, nego najviše sedam članova. Primjedbe na sva tri akta mogu se slati do 10. prosinca.

Vijeća od pet ili sedam članova

Po važećem članku 85. Statuta vijeće ima pet članova u jedinici do 200 birača, sedam u jedinici od 201 do 500 birača i devet u jedinici s više od 500 birača. Nacrt ostavlja samo dva razreda: pet članova do 1.500 birača i sedam članova iznad toga.

Prema popisima članova koje je Grad objavio na svojim stranicama, a koje smo preuzeli tijekom 2026. godine, 23 vijeća imaju po devet članova (15 gradskih četvrti i osam mjesnih odbora), deset ih ima po sedam, a 12 po pet. To je ukupno 337 članova u 45 vijeća. Po nacrtu bi sva vijeća koja danas imaju pet ili sedam članova imala pet, a ona s devet spala bi na sedam ili pet, ovisno o tome prelazi li jedinica 1.500 birača. Ukupno bi dakle ostalo između 225 i 271 člana, najmanje 66 manje nego danas. Brojke birača po jedinicama nacrt ne donosi.

Sam popis jedinica se ne mijenja. Članak 78. i dalje poimence navodi 16 gradskih četvrti i 29 mjesnih odbora, o čijoj smo veličini već pisali. Nacrt nema prijelaznu odredbu o sadašnjim vijećima. Ona su izabrana u travnju 2023., a po odluci o izboru vijeća redovni izbori održavaju se u travnju svake četvrte godine.

U istom članku prvi put se spominje potpredsjednik vijeća („uključujući predsjednika i potpredsjednika"), ali nacrt ne propisuje kako se bira ni što radi. Mijenja se i odredba o tome tko se može kandidirati. Umjesto „hrvatskog državljanina s navršenih 18 godina" sada stoji „građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora", što je doslovna formulacija članka 61. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Tko ne može biti član vijeća

Izmjenama Statutarne odluke o izboru članova vijeća širi se popis dužnosti nespojivih s članstvom u vijeću četvrti ili mjesnog odbora. Danas su to gradonačelnik i njegov zamjenik, članovi uprava tvrtki u većinskom vlasništvu Grada i ravnatelji gradskih ustanova. Nacrt dodaje župana i njegova zamjenika, predsjednike i potpredsjednike Gradskog vijeća i Županijske skupštine, pročelnike gradskih i županijskih upravnih tijela, voditelje unutarnje revizije te direktore tvrtki kojima je Grad osnivač. Gradski vijećnici koji nisu predsjednik ili potpredsjednik Vijeća i dalje mogu sjediti u vijećima četvrti i odbora. Ostatak izmjena su nazivi službi i tijela.

Nakon sve buke, kozmetika

O mjesnoj samoupravi u Šibeniku mjesecima se raspravlja: o vijećima koja se ne sastaju, o paušalima bez obračuna, o zasebnom odboru Gradskog vijeća za njezin razvoj. Nakon svega toga novi Statut donosi jednu jedinu promjenu, nekoliko stolica manje. Ostaje svih 45 vijeća, pa će i Podine s 20 stanovnika po popisu iz 2021. i dalje birati peteročlano vijeće. Članak 87. o tome što vijeća rade sadržajno je isti, kao i članak 90. po kojem su njihovi prihodi „pomoći i dotacije" i ono što posebnom odlukom odredi Gradsko vijeće. Grad je vijećima 2025. i 2026. uplatio po 1.000 eura godišnje.

Bez ovlasti i bez novca svejedno je sjedi li u vijeću devet, sedam ili pet ljudi. Smanjiti broj članova, a ne dirati ni broj jedinica, ni nadležnosti, ni financiranje, nije reforma mjesne samouprave nego njezina lakrdija. Savjetovanje je prilika da se to Gradu i napiše.

Ovlasti gradonačelnika i prestanak mandata

Većina ostalih izmjena Statuta usklađenje je sa zakonima. Gradonačelnik i dalje sam odlučuje o imovini do 0,5% prošlogodišnjih prihoda Grada, a nacrt dodaje i gornju granicu od 132.722,81 eura, što je milijun kuna iz članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Kriterije za ocjenjivanje službenika više ne propisuje Gradsko vijeće, nego gradonačelnik pravilnikom. Nova je stavka po kojoj gradonačelnik „imenuje i razrješava ravnatelje ustanova odnosno direktore trgovačkih društava kojima je Grad Šibenik osnivač, u skladu s posebnim zakonima"; važeći Statut govori samo o predstavnicima Grada u tijelima tih ustanova i društava. Natječaj time ne nestaje: zakoni o vrtićima, knjižnicama, muzejima i kazalištima već sada propisuju da ravnatelja imenuje gradonačelnik, ali na temelju javnog natječaja koji provodi upravno vijeće ustanove. Za direktore gradskih tvrtki zakon natječaj ne traži.

Vijećniku i gradonačelniku mandat ubuduće prestaje i kad je kazna zatvora zamijenjena uvjetnom osudom ili radom za opće dobro, kako već propisuje Zakon o lokalnim izborima. Žalbe na rješenja gradskih upravnih tijela više ne idu županiji, nego nadležnom ministarstvu.

Poslovnik: tri stegovne mjere i kraći popis iznimki za savjetovanja

Od 27 članaka izmjena Poslovnika većina ispravlja interpunkciju i nazive službi. Sadržajno je najvažniji posve novi članak 78. o redu na sjednici. Važeći Poslovnik kaže da predsjednik Vijeća govornika opominje, a ako ovaj nastavi, oduzima mu riječ i „po potrebi" ga udaljava sa sjednice. Nacrt propisuje tri stegovne mjere za vijećnike: opomenu, opomenu s oduzimanjem riječi i udaljenje sa sjednice. Opomena se može izreći i vijećniku koji se „ne pridržava odobrenog vremena". Udaljiti se može i onoga tko „teže naruši red", „grubo uvrijedi dostojanstvo Gradskog vijeća" ili fizički onemogućava rad. Udaljeni vijećnik ne broji se pri glasovanju, a po novome ni pri utvrđivanju kvoruma. Dodana je i odredba da su mjere „izvršne, stupaju na snagu odmah i o njima se ne vodi rasprava".

Mijenja se i članak 41. o savjetovanju s javnošću. Iz njega se briše popis slučajeva u kojima Grad smije skratiti savjetovanje ispod 30 dana (izvanredni uvjeti, akti koji se donose svake godine, usklađivanje sa zakonom, akti o provedbi). Umjesto toga Poslovnik upućuje na članak 11. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji kao iznimku navodi samo savjetovanja po propisu o procjeni učinaka propisa.

Vijećnička pitanja po novom članku 58. mogu se postaviti i direktorima gradskih tvrtki i ravnateljima gradskih ustanova, što Statut vijećnicima jamči i danas. Odredba o pisanim odgovorima pritom se ne mijenja, pa obvezu pisanog odgovora i dalje imaju samo gradonačelnik, zamjenik i pročelnici. Zahtjev za praćenje sjednice ubuduće mogu podnijeti i pravne osobe.

Što ostaje isto

Gradsko vijeće i dalje ima 21 vijećnika. Za raspisivanje referenduma na zahtjev građana treba 20% birača, a da bi Vijeće moralo raspraviti prijedlog građana, treba ga potpisati 10% birača. Ostaje i odredba po kojoj se javnost rada gradonačelnika osigurava „održavanjem redovnih mjesečnih konferencija za medije". Pregledom vijesti na stranicama Grada od siječnja 2025. do danas našli smo tri konferencije za medije na kojima je gradonačelnik Željko Burić bio glavni ili prvi govornik: u travnju 2025. o Bikarcu, u lipnju 2026. o obnovi Muzeja grada i u rujnu 2026. o programu „Šibenik 960". To su tri od 23 mjeseca. Novi Statut stupio bi na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku.

Dokumenti savjetovanja sadrže samo tekstove akata, bez obrazloženja, a potpisnik sva tri je predsjednik Gradskog vijeća Dragan Zlatović. Komentari se upisuju na stranicama savjetovanja o Statutu, Poslovniku i odluci o izboru vijeća. U trenutku pisanja nijedno nije imalo komentara. Izvješća o savjetovanjima očekuju se 17. prosinca.