75 lopatica koje je teško reciklirati: kamo će stare vjetrenjače s Orlica i Trtar-Krtolina, elaborati ne kažu

Obnova dviju šibenskih vjetroelektrana znači rastavljanje 25 vjetroagregata: 11 na Orlicama i 14 na Trtar-Krtolinu. Najveći dio njihove mase lako se reciklira, ali 75 lopatica od kompozitnog materijala ne. Upravo su lopatice dio koji europska vjetroindustrija sama naziva najtežim za zbrinjavanje, a elaborati zaštite okoliša za oba zahvata ne navode ni koliko ih je tona ni kamo će završiti.

O obnovi smo pisali u tekstovima o Orlicama i Trtar-Krtolinu. Obje elektrane pripadaju njemačkoj grupi wpd i za obje je u tijeku postupak pred Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Što se reciklira, a što ne

Prema podacima udruženja WindEurope, 85 do 90% ukupne mase vjetroagregata već se može reciklirati: čelik, beton, bakrene žice, elektronika i prijenosnici imaju uhodane tokove. Lopatice su drukčije. Izrađene su od kompozita, staklenih ili ugljičnih vlakana u polimernoj smoli, koji se ne može pretopiti kao metal. Isto udruženje priznaje da postojeće tehnologije recikliranja kompozita još nisu dovoljno zrele, dostupne u industrijskim razmjerima ni cjenovno konkurentne.

Stare lopatice zato su godinama završavale na odlagalištima. Austrija, Finska, Njemačka i Nizozemska to su zabranile, a WindEurope je 2021. pozvao Europsku komisiju da zabranu odlaganja uvede u cijeloj Europi do 2025. Industrija se pritom obvezala da će sve rashodovane lopatice ponovno upotrijebiti, reciklirati ili oporabiti i da ih neće slati na odlagališta izvan Europe. Prema novijoj objavi istog udruženja, ta samonametnuta zabrana vrijedi od siječnja 2026. Da je Europska unija donijela i zakonsku zabranu, nismo našli.

Kamo lopatice idu

• Cementara. Usitnjene lopatice služe kao gorivo, a mineralni ostatak ulazi u cement. WindEurope je 2021. naveo da je cementara Holcima u njemačkom Lägerdorfu jedina u Europi koja to radi i da će ih trebati više.
• Mljevenje i prenamjena. Samljeveni kompozit koristi se kao punilo, a cijeli dijelovi lopatica za druge konstrukcije.
• Kemijsko recikliranje. Studija koju je prenijela Europska komisija ocijenila je otapanje smole (solvolizu) najboljim rješenjem: vraća 90 do 100% materijala, ali uz najveći utrošak energije. Mljevenje, prenamjena i cementara vraćaju 52 do 60% materijala, a spaljivanje i odlaganje su na dnu ljestvice.

Količine rastu. WindEurope procjenjuje da je u Europi 2025. nastalo oko 20.000 tona otpadnih lopatica i da će ih 2030. biti oko 55.000 tona godišnje. Udruženje upozorava i da postojeći ključni brojevi otpada ne razlikuju dijelove vjetroagregata, pa ih je teško pratiti.

Što pišu šibenski elaborati

Elaborat za Trtar-Krtolin lopatice spominje jednom: među otpadom od demontaže navodi „kompozitne materijale (lopatice, kućište gondole)” (str. 150). Elaborat za Orlice u poglavlju o otpadu lopatice ne spominje (str. 136). Lopatice na Orlicama duge su do 22,8 metara.

Oba dokumenta daju isti popis općih skupina otpada, u kojem bi lopatice potpale pod skupinu „17 02 drvo, staklo i plastika”, i istu opću rečenicu: otpad će se odvojeno prikupljati i predavati ovlaštenim tvrtkama na oporabu ili zbrinjavanje. Količina nema ni u jednom.

Za Orlice postoji i starija obveza. Rješenje iz 2003., kojim je elektrana ocijenjena prihvatljivom za okoliš, propisuje da se nakon prestanka korištenja proizvodne jedinice moraju ukloniti, a „svi materijali i dijelovi opreme pogodni za ponovnu upotrebu” reciklirati ili obnoviti (str. 162 elaborata).

Što kaže hrvatski zakon

Članak 39. Zakona o gospodarenju otpadom nabraja otpad koji je zabranjeno odlagati, među ostalim gume, baterije, otpadna vozila i električnu opremu. Kompozita ni lopatica na tom popisu nema. Isti članak dopušta odlaganje samo otpada koji je prošao prethodnu obradu.

Otvorena pitanja

Iz dokumenata se ne vidi hoće li 75 lopatica biti prodano za daljnji rad, poslano u cementaru ili na recikliranje izvan Hrvatske, niti tko će to platiti. Obveza europske industrije da lopatice ne odlaže dobrovoljna je, a odgovor za Orlice i Trtar-Krtolin ima vlasnik. Javnost može ministarstvu poslati mišljenje o zahvatu na Orlicama do 5. prosinca.