200 metara umjesto 75: Orlice iznad Grebaštice mijenjaju 11 vjetroagregata s tri nova, najbliži na 750 metara od kuća
Vjetroelektrana Orlice, na brdu iznad Grebaštice, trebala bi dobiti tri nova vjetroagregata umjesto sadašnjih 11. Novi bi do vrha lopatice bili visoki do 200 metara, a sadašnji imaju oko 75. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je 5. studenoga zahtjev vlasnika i elaborat zaštite okoliša, a sada odlučuje treba li za zahvat provesti procjenu utjecaja na okoliš. Građani mogu poslati mišljenje u roku od 30 dana od objave, dakle do 5. prosinca.
Podaci u ovom tekstu su iz Informacije ministarstva (KLASA: UP/I-351-03/26-09/250) i elaborata od 361 stranice, koji je u rujnu 2026. izradio splitski Zeleni servis. Brojevi stranica u zagradama odnose se na elaborat. Nositelj zahvata je Vjetroelektrana Orlice d.o.o. iz Dubrovnika, tvrtka iz njemačke grupe wpd.
Što se mijenja
| Sada | Plan | |
|---|---|---|
| Vjetroagregati | 11 | do 3 |
| Snaga jednog | 800 i 900 kW | oko 6 MW |
| Instalirana snaga | 9,6 MW | do 20 MW |
| Priključna snaga | 9,6 MW | 9,6 MW |
| Godišnja proizvodnja | oko 25 GWh | oko 50 GWh |
| Visina stupa | 50 m | do 120 m |
| Promjer rotora | 44 i 48 m | do 160 m |
| Visina do vrha lopatice | oko 75 m | do 200 m |
Orlice rade od 2009. i po elaboratu su treća najstarija vjetroelektrana u Hrvatskoj (str. 7). Novi vjetroagregati došli bi na tri postojeća platoa, a ostalih osam platoa bi se rekultiviralo. Pristupni i servisni putovi skratili bi se s 5.000 na 3.500 metara, uz proširenja u zavojima (str. 9, 27). Kao mogući tip navodi se Enercon E-160 snage 5,56 MW, ali se konačni izbor ostavlja za glavni projekt (str. 11). Gradilo bi se u fazama, jedan vjetroagregat po fazi, svaki sa svojom građevinskom dozvolom (str. 6).
Uz vjetroagregate se planiraju i baterijski spremnici energije „snage do 10 MW”, u kontejnerima na jednom od platoa (str. 22 do 24). Priključak na mrežu ostaje isti.
Najbliži vjetroagregat: 750 metara od kuća i izvan zone iz županijskog plana
Najzapadniji novi vjetroagregat, u elaboratu označen WTG01 II-5, planiran je „na udaljenosti od cca. 750 m zračne linije od prvih kuća u naselju Grebaštica”, a druga dva na više od kilometra od naselja (str. 41).
Elaborat na stranici 31 navodi i ovo: prema kartografskom prikazu Prostornog plana Šibensko-kninske županije, od tri planirana vjetroagregata dva su na području označenom kao „područje vjetroelektrane”, a jedan je izvan tog područja. Koji, u tekstu ne piše. Na karti koju elaborat prilaže izvan označene zone ucrtan je upravo WTG01 II-5.
Nekoliko stranica dalje elaborat prepisuje uvjet iz istog plana: područje za vjetroelektrane, „uključujući i krajnji domet elise svakog pojedinog vjetroagregata”, mora biti udaljeno „najmanje 800 m od granice građevinskog područja” (str. 35). Tu udaljenost elaborat ne uspoređuje sa 750 metara do prvih kuća, niti objašnjava što za postupak znači vjetroagregat izvan zone. Granica građevinskog područja i prve kuće nisu nužno ista crta, pa odgovor na to pitanje moraju dati ministarstvo, Županija i Grad, koji u postupku daju mišljenje.
Rješenje iz 2003., kojim je postojeća elektrana ocijenjena prihvatljivom, tražilo je da turbine budu najmanje 0,5 kilometara od najbližih stambenih objekata (str. 162).
Buka, sjena i pogled
- Buka. Proračun je rađen za 116 kuća u zaseocima Konobe, Brnjača, Vrsno i Vukičevići/Podine. Najviša izračunata razina je 38,4 dB, ispod noćne granice od 40 dB(A) (str. 129, 130). U priloženom izvještaju o proračunu kao granica je za sve točke upisano 45 dB(A) (str. 167); izračunate vrijednosti niže su od obje.
- Treperenje sjene. U najnepovoljnijem slučaju do 18 sati i 34 minute godišnje i do 27 minuta dnevno na pojedinoj kući, uz referentne vrijednosti od 30 sati i 30 minuta. Realno očekivanje je oko 7 sati i 16 minuta godišnje (str. 134).
- Krajobraz. Vidljivost je modelirana u krugu od pet kilometara, a utjecaj ocijenjen kao „umjereno negativan” (str. 125, 126). Županijski plan traži računalnu vizualizaciju „sa svih važnih vizurnih točaka” (str. 36); u dijelu elaborata o krajobrazu fotomontaža nema.
- Ptice i šišmiši. Zmijar gnijezdi oko kilometar od jednog od novih vjetroagregata (str. 99). Podaci praćenja na Orlicama su iz 2011., pa elaborat predlaže jednogodišnje istraživanje „nultog stanja” ptica, šišmiša i velikih zvijeri prije radova (str. 149).
Zaključak elaborata je da će utjecaji biti „blago do umjereno negativni” te da se „ne predlažu dodatne mjere zaštite” osim onih već ugrađenih u idejno rješenje (str. 149).
Čega u elaboratu nema
Elaborat ne navodi vrijednost investicije, rokove ni trajanje gradnje. Nema ni rute kojom bi se dopremale lopatice duge gotovo 80 metara, niti broja kamiona kroz naselja. Zaštita od požara baterijskih spremnika ostavljena je za kasniji elaborat zaštite od požara (str. 25).
Druga wpd-ova elektrana u istom postupku
Isti vlasnik već je pokrenuo sličan postupak za Trtar-Krtolin, gdje 14 vjetroagregata mijenja s najviše pet, o čemu smo pisali početkom studenoga. I tamo priključna snaga ostaje ista, a uz elektranu dolaze baterije. Koliko Grad Šibenik od Orlica godišnje dobiva kroz naknadu, nemamo potvrđeno; o vjetroelektrani i selima pod njom pisali smo u tekstu o Vrsnom.
Kako poslati mišljenje
Mišljenje se šalje pisano na adresu: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Radnička cesta 80, Zagreb, s pozivom na KLASU: UP/I-351-03/26-09/250. Rok je 30 dana od objave Informacije. Uz javnost, mišljenje daju i Šibensko-kninska županija i Grad Šibenik. Ministarstvo zatim rješenjem odlučuje treba li provesti procjenu utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
