Tri premijere godišnje, HNK 2 i Medeja na tvrđavi: program s kojim je Oriana Kunčić išla na natječaj za ravnateljicu kazališta

Oriana Kunčić, jedna od dvoje kandidata na natječaju za ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku, ustupila je portalu svoj Program rada i razvoja HNK-a za razdoblje od 2027. do 2030. Dokument od 35 stranica predviđa tri vlastite dramske premijere godišnje, novu scenu za mlade pod imenom HNK 2 i ambijentalne predstave na tvrđavama. Gradonačelnik je 5. studenog za ravnatelja ponovno imenovao Jakova Bilića.

Programe kandidata kazalište nije objavilo, a kandidati su ih 22. listopada predstavljali pred Kazališnim vijećem. Kunčić, magistra umjetnosti, u dokumentu se predstavlja kao dugogodišnja voditeljica kazališnog dramskog studija „Ivana Jelić". Ovdje prenosimo sadržaj njezina programa, bez ocjene, a cijeli dokument dostupan je u PDF-u.

Ocjena stanja: „tek napola profesionalna" kuća

Polazište programa je da šibensko kazalište od 1963., kad je ukinut profesionalni dramski ansambl, radi kao gradska kulturna ustanova širokog spektra. Profesionalizacija je, piše Kunčić, „kao da je zapela u tunelu između centra za kulturu i profesionalnog kazališta u punom smislu te riječi". Kuća nema umjetničkog ravnatelja, dramaturga ni redatelja, a nedostatak manjih kazališnih zanimanja čini je „tek napola profesionalnom".

Za tehnički sektor navodi da je kadrovski i tehnički pojačan, ali da radi „po principu svi sve rade", pa traži jasno profilirana mjesta: dizajn svjetla i tona, rekviziter, scenski majstor, inspicijent. Umjesto kućnog redatelja i dramaturga predlaže angažiranje vanjskih autora po projektu. Odlaske u mirovinu vidi kao priliku za „relativno bezbolan preustroj", a glazbeni program i Međunarodni dječji festival (MDF) bili bi autonomni dijelovi ustroja.

Repertoar po sezonama

Program navodi naslove i redatelje. Autorica napominje da su s njima obavljeni preliminarni razgovori i da konačni angažmani ovise o terminima, ugovorima i produkcijskim mogućnostima.

• 2026./27. (pola sezone): adaptacija neobjavljenih tekstova Branka Matića u režiji Paola Magellija; Tko se boji Virginije Woolf Edwarda Albeeja, redateljica Kristina Kumrić; Billy Elliot, redateljica Nina Kleflin, za otvaranje MDF-a
• 2027./28.: Bergmanova Jesenja sonata, redateljica Nenni Delmestre; Sličice iz života Šibenika Pave Čale, redatelj Leon Lučev; novi tekst za djecu s natječaja Mali Marul, redateljica Anica Tomić
• 2028./29.: Četvrta sestra Janusza Głowackog, redateljica Nina Violić; Audicija Nikolaja Koljade, redatelj Alen Drljević; Pipi, gdje ti je čarapa Jasena Boke, redatelj Robert Waltl; Euripidova Ifigenija u Aulidi, prva režija Lovre Paića u matičnoj kući
• 2029./30.: Brešanova Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, redatelj Ivica Buljan; glazbeni projekt prema Formanovoj Kosi s dramskim studijem i Šibenskom glazbom; Euripidova Medeja na jednoj od tvrđava, redatelj Dino Mustafić

Uz to bi svake sezone išli autorski projekt dramskog studija i koncert zbora „Zdravo maleni". Za Medeju su kao koproducenti navedeni Tvrđava kulture, turističke zajednice Grada i Županije te Ministarstvo kulture.

HNK 2 i Dječji festival

HNK 2 zamišljen je kao manja scena za mlade umjetnike, eksperiment i edukaciju, u prostoru koji je kazalište, prema programu, u međuvremenu dobilo od Grada na upravljanje. Ondje bi se vraćali bivši polaznici dramskog studija koji danas studiraju na umjetničkim akademijama, a Kunčić spominje i povratak lutkarstva te mogući zimski festival srednjoškolskog stvaralaštva. Scenu bi koncipirala kao „samoodrživ" prostor koji se financira ulaznicama te europskim i ministarskim fondovima.

Prizori iz predstave „Djeca raja" Dramskog studija „Ivana Jelić" (foto: Bojan Bogdanić)

MDF bi svake godine otvarala predstava u produkciji kazališta, koja bi potom ostajala na repertoaru. Festival bi dobio mali stalni tim i selektora koji se mijenja svake godine, filmski program, radionicu kazališne i filmske kritike te povratak okruglih stolova. Program citira istraživanje iz 2023. prema kojem 56,5% ispitanika nije čulo za MDF.

Novac: bez brojki

Poglavlje o financiranju ne sadrži iznose. Kunčić piše da je poslovanje preko gradske riznice rasteretilo kazalište, ali da javna nabava i ovisnost o riznici usporavaju hitne produkcijske troškove, i traži rješenje u dogovoru s gradskim odjelom za financije. Punu financijsku autonomiju u ovoj fazi smatra neodgovornom, a Grad naziva „najpoželjnijim poslodavcem".

Vlastite prihode vidi u najmu Kazališne kavane po tržišnoj cijeni, najmu dvorane, predstavama po narudžbi i sponzorstvima, s tim da taj novac ostane kazalištu. Program ima kadrovski plan po sektorima i popis pokazatelja uspješnosti, također bez brojčanih ciljeva. Zakon o kazalištima i tekst natječaja traže da mandatni program sadrži financijski i kadrovski plan; je li uz prijavu predan i zaseban financijski prilog, iz dokumenta koji imamo ne vidi se.

Program Jakova Bilića, na temelju kojeg je imenovan, nije javno dostupan.