Bazna cijena pokazuje koliko je poskupio frizer, ali ne i voda, odvodnja i otpad

Od 17. studenoga trgovci i pružatelji usluga uz cijenu moraju istaknuti i baznu cijenu, onu koja je vrijedila na propisani dan u prošlosti. Obveza se ne odnosi na cijene koje uređuje propis, a među njima su voda, odvodnja, odvoz otpada i struja za kućanstva. Prema Eurostatu, sve su te cijene u zadnjih godinu dana rasle brže od prosjeka, a odvodnja i odvoz otpada višestruko brže.
Što je propisano
Pravilnik o isticanju bazne cijene proizvoda potpisao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar 16. studenoga, dan prije stupanja na snagu. Za hranu, piće, kozmetiku, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvode za kućanstvo bazna je cijena ona od 2. svibnja 2025. Za svu ostalu robu i sve usluge to je cijena od 10. rujna 2026., a za ono što je u ponudu ušlo kasnije cijena s dana ulaska u ponudu.
Kazne su u Zakonu o zaštiti potrošača (članak 149.): od 1.500 do 50.000 eura za pravnu osobu i od 750 do 2.500 eura za trgovca fizičku osobu, u što spada i obrtnik. Ako bazna cijena nije istaknuta, inspektor rješenjem privremeno zabranjuje prodaju dok se to ne ispravi (članak 147.).
Tko je izuzet
Članak 4. Pravilnika kaže da se obveza ne primjenjuje „na proizvode za koje je određivanje cijene uređeno posebnim propisima ili drugim pravnim aktima”. Nijedna djelatnost nije navedena imenom. Državni tajnik Ivan Rakocija opisao je izuzeće na HRT-u 16. listopada: „Izuzimamo i one cijene i usluge koje su regulirane posebnim propisima i zakonima, poput komunalnih usluga, taksi-usluga, usluga arhitekata, odvjetnika i niz drugih.”
U odgovorima na javnom savjetovanju Ministarstvo je gradskim prijevoznicima napisalo da se posebnim propisom smatra i Zakon o komunalnom gospodarstvu, „u slučaju da se istim određuju maloprodajne cijene usluga”. Za odvoz otpada u dva je odgovora postavilo isti uvjet, a u jednom je bez uvjeta napisalo da je obuhvaćen iznimkom. O struji, plinu i vodi nije se izričito očitovalo. Cijenu struje za kućanstva propisuje Vladina uredba, a cijenu vode i odvodnje uređuje Zakon o vodnim uslugama, što odgovara opisu iz članka 4.
Obrtnička komora tražila je popis izuzetih djelatnosti. Ministarstvo je odgovorilo da ga „nije moguće propisati radi izrazito širokog kruga adresata”. Zahtjeve da se izuzmu ugostitelji te mali i mikro poduzetnici odbilo je, pozivajući se na ustavno načelo jednakosti.
Izuzeće je staro, a formulacija je proširena
Izuzeće nije napisano za ovu priliku. Rečenica da se pravila o isticanju cijena ne primjenjuju na cijene usluga uređene drugim propisima stoji u Zakonu o zaštiti potrošača od 2003. Ovogodišnja izmjena dodala je baznu cijenu u isti članak, pa se staro izuzeće proteglo i na nju.
Izuzeće ne dijeli ni javne od privatnih. Vrijedi i za privatnike kojima cijenu određuje propis, a ne vrijedi za javne tvrtke i ustanove koje cijenu određuju same.
Nova je širina. Nacrt Pravilnika izuzimao je samo cijene uređene „posebnim zakonima”. U konačnom tekstu stoji „posebnim propisima ili drugim pravnim aktima”, što može obuhvatiti i odluke gradova i cjenike na koje suglasnost daje gradonačelnik. Izmjenu su tražili Hrvatska gospodarska komora, zbog knjižara i osiguravatelja, i još nekoliko sudionika savjetovanja. Savjetovanje je zatvoreno 13. studenoga, a Pravilnik potpisan tri dana kasnije. Od 509 komentara u cijelosti su prihvaćena 23, a djelomično 103.
Koje cijene rastu

Prema Eurostatovu harmoniziranom indeksu, cijene su u Hrvatskoj od listopada 2025. do listopada 2026. porasle 4,4%. Administrirane cijene, one koje određuju ili odobravaju javna tijela, porasle su 8,8%, a sve ostale 3,6%. Odvodnja je skuplja 27,1%, odvoz otpada 15,8%, struja 12,3%, voda 9,1%. Restorani su poskupjeli 7,0%, frizeri 11,0%, a hrana i bezalkoholna pića pojeftinili su 0,4%.
Dulje razdoblje daje drukčiju sliku. Od prosjeka 2021. do listopada 2026. administrirane su cijene porasle 34,3%, a ostale 37,8%. Restorani su u tom razdoblju skuplji 71,3%, frizeri 57,6%, voda 16,5%. Administrirane su cijene u valu inflacije 2022. i 2023. rasle znatno sporije od ostalih, a od 2024. rastu brže i sustižu ih.
O tim cijenama odlučuju ponajprije vlasnici. Cijenu vode donosi skupština isporučitelja, koju čine gradonačelnici i načelnici. Cijenu minimalne usluge odvoza otpada određuje gradsko vijeće, a cjenike otpada i komunalnih usluga odobrava gradonačelnik. Nijedan od tih zakona ne traži da se uz novu cijenu prikaže stara.
Šibenski primjer
U Šibeniku je voda poskupjela 1. studenoga 2025. Kubik za kućanstvo u gradu, s odvodnjom i PDV-om, stoji 2,60 eura umjesto 1,60, a mjesečni fiksni dio 10,51 eura umjesto 5,25. Vodovod i odvodnja procijenio je da će računi u prosjeku porasti 28,31%. Minimalna usluga odvoza otpada od 1. ožujka 2026. stoji 11,90 eura mjesečno umjesto 7,94, što je 49,9% više.
Na dan 18. studenoga cjenik vode, cjenik javne usluge otpada i cjenici parkiranja i gradskog autobusa nemaju baznu cijenu. Istodobno je ističu Tvrđava kulture na ulaznicama, Čempresi na cjenicima pogrebnih, kamenoklesarskih i komunalnih usluga i Zeleni grad na uslugama koje nisu javna usluga, poput najma spremnika.
Šibenska poskupljenja pokazuju i drugu slabost mjere. Oba su se dogodila prije 10. rujna 2026., pa bi bazna cijena vode i otpada bila jednaka današnjoj i da izuzeća nema. Referentni dan za usluge postavljen je nakon što je taj val prošao. Na razini države voda i odvodnja nastavile su rasti i nakon njega: od rujna do listopada 2,9% odnosno 3,4%.
Udio države u inflaciji
Ministar Šušnjar je baznu cijenu 10. studenoga u Saboru nazvao dijelom „antiinflacijskog paketa mjera Vlade”. Dio inflacije institucije pripisuju i samoj državi. Nove koeficijente za plaće u državnim i javnim službama Vlada je donijela u veljači 2024., a prve su plaće po njima isplaćene u travnju, uoči parlamentarnih izbora. Prema izvješću Povjerenstva za fiskalnu politiku, neto plaće su te godine porasle 21,8% u javnom i 12,0% u privatnom sektoru. Isto izvješće razdoblje od 2022. do 2025. opisuje kao obilježeno „snažnom procikličkom fiskalnom ekspanzijom”.
Misija MMF-a zaključila je u studenome 2025. da je fiskalni poticaj, osobito reforma plaća u javnom sektoru, imao zamjetnu ulogu u inflaciji od 2024. U analizi objavljenoj u prosincu 2025. stručnjaci Fonda tom su povećanju plaća pripisali 0,8 postotnih bodova od 4,0% inflacije u 2024. Nijedna od tih institucija ne navodi državu kao glavni uzrok ukupne inflacije. Inflacija je bila najviša 2022. i 2023., prije reforme plaća, a privatne su plaće 2025. rasle brže od javnih.
Jednokratna mjera i trajni okvir
Ministar Šušnjar je u Saboru 10. studenoga rekao da je bazna cijena „jednokratna mjera koja će se unijeti u cjenike jednom i ostaje uvijek ista”. Četiri dana kasnije na sjednici Vlade rekao je da novi propisi „uspostavljaju trajni okvir sustava transparentnosti cijena”. Pravilnik nema rok važenja.
Jednokratan je samo upis jedne stare cijene. Zakon o zaštiti potrošača (članak 7. stavak 11.) prepušta ministru da pravilnikom odredi za koji se dan, za koje proizvode i na koji način bazna cijena ističe. Referentni dan i krug proizvoda mogu se dakle promijeniti novim pravilnikom, bez izmjene zakona.
Dosadašnji tijek pokazuje koliko se brzo pravila mijenjaju. Vlada je 10. rujna obvezu proširila na svu robu i usluge, s početkom 1. listopada. Krajem rujna početak je odgodila na 17. studenoga. Tri dana prije tog datuma ukinula je vlastite odluke, a zamijenili su ih pravilnici potpisani dan prije stupanja na snagu, s drukčijim izuzećima od onih u nacrtu.
Trajna je i druga obveza iz istog paketa. Prema Pravilniku o načinu objave cjenika, trgovac koji ima mrežnu stranicu na njoj drži cjenik u strojno čitljivom obliku, svaku izmjenu objavljuje do 11 sati istog dana, a stari cjenik čuva 15 dana. U anketi Udruge Glas poduzetnika među 899 poduzetnika njih 49% najavilo je da će zbog dodatnih troškova podići cijene. Anketu je provela udruga koja se mjeri protivi. Ministarstvo u odgovorima na savjetovanju piše da će propis vrednovati „u određenom razdoblju”, bez roka.
U istom saborskom odgovoru ministar je rekao da su se pri izradi pravilnika vodili time „da su usluge u Hrvatskoj poskupile između 70 i 90% zadnjih par godina”. Prema Eurostatu, usluge su od 2021. skuplje 47,1%. Ministarstvo je u priopćenju od 16. studenoga navelo odabrane djelatnosti, među njima restorane sa 70% i smještaj s 93%. Vode, odvodnje i otpada na tom popisu nema.
U saborskim raspravama o baznim cijenama od rujna do studenoga izuzeće reguliranih cijena nije se spominjalo. Zastupnici oporbe i dijela vladajuće većine govorili su o teretu za male obrtnike.
Transkript videa
Martin Kordić, Hrvatski suverenisti: Poštovani ministre, nedavno su na snagu stupila pravila o takozvanim sidrenim cijenama s ciljem zaštite potrošača, no istovremeno svjedočimo oštrim kritikama udruga malih poduzetnika i obrtnika koji upozoravaju da im država time nameće neizdrživi labirint administracije i dodatnih troškova, zbog kojih su mnogi mali obrti prisiljeni zatvoriti svoja vrata. Kako ministarstvo planira uskladiti nužnu zaštitu standarda građana i prijeko potrebno smanjenje administrativnih nameta?
Ante Šušnjar, ministar gospodarstva: Što se tiče samog uvođenja baznih cijena, ono je jednokratna mjera koja će se unijeti u cjenike jednom i ostaje uvijek ista. Ona se ne mijenja i to je jednokratna mjera koja neće biti administrativno opterećenje za poduzetnike kontinuirano prilikom obavljanja njihovih djelatnosti. Ona je upravo dio antiinflacijskog paketa mjera Vlade kako bi građanima učinila proizvode, ali i usluge priuštivijima. U analizama prilikom donošenja ovih pravilnika vodili smo se tim da su usluge u Hrvatskoj poskupile između 70 i 90% zadnjih par godina. Prema tome, intencija ministarstva i Vlade je vrlo jasna. Ne držimo da će biti administrativno opterećenje obzirom da je jednokratna mjera, a pratit ćemo kontinuirano i razvoj situacije vezano za broj malih poduzetnika i obrtnika koji se zadnjih godina gotovo udvostručio.
Martin Kordić, Hrvatski suverenisti: Problem je s male kvartovske trgovine gdje tko će njima to napraviti? Nemaju ni potrebno ni znanje ni tehniku ni tehnologiju da bi to riješili. Evo, tu je, ja zalažem se za male poduzetnike, male obrtnike kojima je to stvarno velik problem riješiti.
Transkript je izrađen strojno iz snimke sjednice i može sadržavati pogreške.


