41,47 milijardi eura: Vlada poslala Saboru proračun za 2027., premijer spomenuo i šibensku bolnicu

Vlada je u subotu, 14. studenoga 2026., dan prije zakonskog roka, uputila Saboru prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu. Planirani su prihodi od 37,29 milijardi i rashodi od 41,47 milijardi eura, pa je manjak državnog proračuna 4,18 milijardi eura. Na istoj sjednici, koja je trajala 42 minute, ukinute su tri odluke o izravnoj kontroli cijena u trgovinama.

Brojke u ovom tekstu preuzete su iz izlaganja na snimci 225. sjednice Vlade i sa slajdova Ministarstva financija prikazanih na njoj. Sam prijedlog proračuna s prilozima u trenutku pisanja nismo pregledali.

Što je rečeno o Šibeniku

Premijer Andrej Plenković u uvodnom je izlaganju, nabrajajući ulaganja u zdravstvo, rekao da se „rade pretpostavke i za novi KBC u Splitu, kao i za opću bolnicu u Šibeniku". Iznos i rok za Šibenik nije naveo. Za usporedbu, za Nacionalnu dječju bolnicu u Zagrebu rekao je da je osigurano 237 milijuna eura. O financijama šibenske bolnice pisali smo ovdje.

Šibenik je spomenut još jednom, među gradovima u kojima veteranski centri već rade (uz Daruvar, Petrinju i Sinj). Novi se najavljuju u Biogradu na Moru, Krapini, Osijeku, Senju i Virovitici.

Za lokalnu samoupravu važne su još dvije stavke. Za gospodarenje otpadom Plenković je naveo 200 milijuna eura, što uključuje sanaciju zatvorenih odlagališta, centre za gospodarenje otpadom i „postrojenja za energetsku oporabu otpada, to jest energane". Lokacije nije spominjao. Za vodovode, kanalizaciju i pročišćavanje u tri godine predviđeno je 745 milijuna eura, a za zaštitu od poplava 250 milijuna.

Prijedlog zakona o izvršavanju proračuna ograničava ukupno zaduživanje gradova, općina i županija u 2027. na 5% prihoda poslovanja koje su sve jedinice zajedno ostvarile u 2026. godini.

Osnovne brojke

Ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je proračun u usporedbi s planom za 2026. Prihodi rastu za 710 milijuna eura (s 36,58 na 37,29 milijardi), a rashodi za 879 milijuna (s 40,59 na 41,47 milijardi). Rast rashoda objasnio je indeksacijom mirovina, pravima zaposlenih u javnom sektoru i socijalnim davanjima.

Manjak samog državnog proračuna iznosi 3,9% BDP-a. Podatak od 2,9% BDP-a, koji su isticali i premijer i ministar, odnosi se na konsolidiranu opću državu, dakle zajedno s izvanproračunskim korisnicima, lokalnom samoupravom i fondovima socijalnog osiguranja. Javni dug trebao bi pasti s 55,5% na 55,3% BDP-a.

Ministarstvo financija računa na rast BDP-a od 2,1% (2,3% u 2026.), inflaciju od 2,7% i rast broja zaposlenih od 0,8%.

Kamo ide novac

Najveći je proračun Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, 14,21 milijardu eura. Slijede zdravstvo (5,13 milijardi), znanost, obrazovanje i mladi (4,94), financije (3,8), obrana (2,05), promet (2,01) i unutarnji poslovi (1,55 milijardi).

Prema slajdu o ključnim obilježjima, za mirovine je predviđeno 11,2 milijarde eura, za plaće u javnim i državnim službama 9,2 milijarde, a za socijalne naknade 1,8 milijardi. Plenković je rekao da je izdvajanje za mirovine 875 milijuna eura veće nego ove godine.

Demografske i obiteljske mjere prvi put prelaze milijardu eura (1,1 milijarda). Za priuštivo stanovanje planirano je 231,7 milijuna eura, uz najavu gradnje do 1.000 stanova u 16 gradova i općina, a za sport 193,6 milijuna. Proračun obrane raste s 1,64 na nešto više od dvije milijarde eura.

Ćorić je unaprijed odgovorio na pitanje zašto neka ministarstva dobivaju manje: prema njegovim riječima, razlog je isključivo završetak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i dovršetak dijela obnove nakon potresa. Iz tog plana u 2027. stiže oko 0,9 milijardi eura, 70% manje od plana za 2026., dok se iz redovnog europskog proračuna očekuje 3,4 milijarde, 25% više.

Država se u 2027. smije zadužiti do 9,7 milijardi eura, uz otplatu 5,8 milijardi glavnice postojećeg duga. Nova državna jamstva ograničena su na 440 milijuna eura.

Kontrola cijena prestaje, ostaju pravilnici

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predložio je prestanak važenja triju odluka donesenih na temelju Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena: o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene u trgovini na malo, o isticanju dodatne cijene te o objavi cjenika proizvoda i usluga. Vlada ih je ukinula bez rasprave.

Šušnjar je rekao da su te mjere po zakonu bile privremene, a da njihovu ulogu preuzimaju dva pravilnika donesena na temelju Zakona o zaštiti potrošača, o isticanju bazne cijene proizvoda i o načinu objave cjenika. Oba stupaju na snagu 17. studenoga 2026.

Proračun sada ide u saborsku proceduru. Prema premijerovim riječima, rasprava o zakonu o izvršavanju proračuna predviđena je za 24. studenoga.