Nije ništa skandalozno u postavljanju “turskog šatora” na tvrđavu sv. Ivana

Yurt šator na tvrđavi zapravo nije ništa skandalozno kad se bolje razmisli. To je sve dio naše prošlosti, Osmansko carstvo je bila lokalna velesila tadašnjeg Šibenika i granice su bile vrlo blizu. U ljeto 1647. godine je Osmansko carstvo ozbiljno napalo Šibenik koji je bio najvažniji mletački grad u Dalmaciji. Ovo je bio vjerojatno najdramatičniji događaj u vidu napada strane sile u šibenskoj povijesti. Opsada je trajala nepunih mjesec dana, 6000 ljudi je branilo Šibenik, a u napadu je bilo preko 20000 vojnika. Jako teško za zamisliti iz današnje perspektive što se tu događalo prije 374 godine. Taman kad su napadači počeli posustajati, uplovilo je i veliko pojačanje koji su Mleci poslali s barunom Christophom Martinom von Degenfeldom na čelu i Turci su definitivno odustali i vratili se put Drniša kako su i došli i nikad više nisu napali. Pročitajte više na Wikipediji.

Šibenik je prošao dosta carstava, kraljevstava, režima i federacija i imamo puno utjecaja od raznih struja, htjeli ili ne htjeli. Ipak nije ista stvar turski šator iz 17. stoljeća koji će povremeno stajati na tvrđavi sv. Ivana i nuditi turske slastice i “srbočetnički tenkovi kod Šibenskog mosta”, zar ne?

Nakon bure u javnosti koja se digla, Grad je izdao sljedeće priopćenje:

Jučerašnji potpis ugovora za izradu turskog  šatora Yurt između Grada Šibenika i tvrtke Jel-Tom d.o.o., a u okviru projekta ‘Revitalizacija područja tvrđave sv. Ivana’ izazvao je brojne reakcije javnosti te uviđamo potrebu pojasniti pojedinosti projekta.

Ideja izrade šatora nipošto nije veličanje osmanskog carstva ili davanje na važnosti kulturi koja je imala za cilj osvajanje Šibenika.

Svi sadržaji tvrđave zamišljeni su kao povijesna interpretacija događaja iz prošlosti grada Šibenika, osobito 17. stoljeća, odnosno naglašavanje herojstva, snage, povezanosti i zajedništva koje su Šibenčani pokazali gradnjom utvrde sv. Ivana.

Projektom je obuhvaćen povijesni presjek kako osmanske, tako i venecijanske kulture, a koja će biti demonstrirana kroz inovativni vizualni gastro koncept Obsidio. 

Napominjemo i da šator nije zamišljen kao fiksni sadržaj projekta, već je riječ o prezentacijskom montažnom objektu koji će se podizati po potrebi i povremeno zauzimati stotinjak od ukupno 18.657 m2 površine na tvrđavi. Šator je samo manji dio puno šire povijesne interpretacije. 

Izrada šatora financira se sredstvima Europske unije, a ne iz proračuna Grada Šibenika. 

Glavni i dominantni sadržaj projekta ‘Revitalizacija područja tvrđave sv. Ivana’ je uspostava edukativnog kampusa koji će okupljati mlade istraživače, znanstvenike, studente i arheologe. Bit će opremljen pametnim interaktivnim učionicama i prezentacijskim prostorima. 

Naše dvije ljepotice – tvrđava sv. Mihovila i tvrđava Barone danas su atrakcije kojima se divi cijeli svijet,  a uskoro će im se pridružiti i površinom najveća, tvrđava sv. Ivana.