Iris Ukić Kotarac o traženju informacija o ovršenima i blokiranima

Prije nego je za neke druge kandidate za gradonačelnika bilo popularno spominjati ovršene i blokirane u Šibeniku, Iris Ukić Kotarac, vijećnica u županiji i gradu odavno upozorava na to, od 2013. pa nadalje!

Tražila je odgovore od nadležnih, koliko je točno takvih slučajeva, da li se ovršuje samo penziće i one koji su trenutno u financijskim problemima ili se vode sudski procesi prema velikim firme isto. Po brojkama i javnim izvještajima ispada da je daleko više potraživanja izvršeno nad privatnim osobama. Tekst je iz 2017., ali svejedno potpuno relevantan i danas.

---

Kao vijećnica Gradskog vijeća Grada Šibenika, tijekom mandata 2013-2017, pokušavala sam i još uvijek pokušavam doći do podataka postoje li u Gradu Šibeniku oni koji su povlašteni.

Svjedoci smo da građani doslovno ostaju bez krova nad glavom radi minornih dugova (slučaj duga za pričuvu od cca 1400 kuna radi čega je vlasnica ostala bez stana u Koprivnici), međutim pravo pitanje jest tko generira dug i da li je pokretanje ovrha radi manjih dugova građana tek paravan za usporenu i neaktivnu naplatu od onih velikih.

Zavjet šutnje

U izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Šibenika za 2015.godinu, na str. 8. jasno je vidljivo da su do vremena obavljanja revizije dospjela potraživanja za komunalnu naknadu 28.993.693,00 kuna, (između ostalog komunalni doprinos 12.163.316,00 kuna zakup poslovnih prostora 5.229.806,00 kuna, korištenje javnih gradskih površina u iznosu od 1.443.234,00 kuna i spomeničku rentu u iznosu od cca 618 tisuća kuna).

Ono što me zanimalo kao građanku Šibenika i kao vijećnicu Gradskog vijeća je to tko su glavni dužnici, koliko su stari dugovi i da li je ijedan dug pao u zastaru odnosno ima li onih koji su malo „jednakiji“ od drugih.

Konkretno, na 24. sjednici Gradskog vijeća grada Šibenika iz srpnja 2016. godine, kao i nebrojeno puta do tada, gradonačelniku i gradskoj upravi postavila sam pitanje sve vezano uz naplatu duga komunalne naknade koji dug za istu iznosi oko 44 milijuna kuna od kojih 6,5 milijuna kuna otpada na građane (odnosno 14%) dok 38 milijuna kuna (odnosno 86%) otpada na poduzetnike koja su prema riječima pročelnika Tolić, trgovačka društva i obrti pod blokadama i ovrhama pa da je isto teško naplativo. Dug se po riječima pročelnika ne smije brisati ukoliko firma nije izbrisana iz sudskog registra – opravdano se pitam zašto bi se čekalo do tog trenutka i da li se biralo koga će se dovesti do likvidacije ili važe jednaka pravila za sve.

Kako uobičajeno na svoja pitanja postavljena na Vijeću ne dobijem odgovore, pokušala sam više saznati postavljajući upit drugim gradskim poduzećima.
Prije svega ponukana izjavom direktora Gradske čistoće d.o.o Šibenik g. Novica Ljubičić koju mi je povjerio netom prije održavanja 25 sjednice vijeća kad sam ga priupitala kako se snalazi u direktorskim vodama. U rujnu 2016. godine, isti mi je odgovorio kako ima problema kad treba plaćati račune Bikarcu jer kako „veliki ne plaćaju ništa“. Kako do odgovora nisam došla putem stručnih službi Grada, dana 30. studenog 2016. godine, Čistoći sam uputila zahtjev za pristup informacijama ne bi li došla do podatka o tome tko duguje i koliko odnosno ovršuju li se samo građani za minorne dugove za smeće ili se po redoslijedu potraživanja, pravedno i po zakonu procesuiraju svi koji su nešto dužni.

Ima li Šibenik svoje Todoriće?

Uvidom u dostupne podatke, utvrdila sam da Gradska čistoća d.o.o ima 7.588,400 kuna potraživanja prema fizičkim i pravnim osobama na području Šibenika. Kako me zanimalo koja je struktura duga fizičkih i pravnih osoba, to sam u studenom 2016. Godine poduzeću uputila zahtjev za prostup informacijama. Točnije zanimalo me koliko u ukupnom dugu koji je premašio 7 i po milijuna kuna participiraju neka najveća gradska poduzeća primjerice Dalmare d.o.o, grupacija Zagreb montaža (Montal, Adrial, Elemes), NCP Remontno brodogradilište, NCP-Grupa, i drugi.

Dakle, zanimalo me koliki je ukupni dug kako navedenih poduzeća tako i ostalih i koliko je pokrenuto pojedinačnih ovršnih postupaka, kako bi se došlo do podataka da li je postupak naplate pokrenut u zakonskom roku kako bi se spriječila zastara potraživanja.

Rješenjem od dana 15. prosinca 2016. godine, moj zahtjev je djelomično odbijen pa nisam dobila odgovor na pitanja koliko duguju najveći uz obrazloženje da isto predstavlja zaštićene podatke jer da navedene informacije nisu javnog karaktera.
Iz navedenog dopisa tako sam saznala da je do prosinca 2016 pokrenuto 468 ovrha za pravne i 1116 ovrha za fizičke osobe.

Tko se „usrećio“ ostaje da vidimo vjerojatno u crnoj kronici dok ovi veliki ne moraju voditi brigu, njima će pomoći sustav, nekima u okviru predstečajnih nagodbi a nekima zastarom i pozivanjem na „poslovnu tajnu“.

Bikarac

U traženju informacija kako bih povezala priču, obratila sam se i poduzeću Bikarac. Direktor navedenog poduzeća g. Podrug, u svom odgovoru, bez problema mi je predočio podatke te ih čak ponudio na uvid ne pozivajući se na „poslovnu tajnu“ te ujedno naznačio da Gradska čistoća prema Bikarcu generira dug od cca milijun kuna za 2014. godinu, 1.661.782 kuna za 2015. godinu odnosno da se potraživanja prema ovom gradskom poduzeću nastavljaju i u narednom periodu. Ujedno ova firma niti jednom dužniku nije izvršila otpis potraživanja.

Dug

Prema podacima FINA-e gotovo 10 posto građana (od njih 3,6 milijuna koji imaju otvorene račune) zbog dugovanja ima blokirane račune. Ukupan dug građana na kraju 2016. tako je iznosio 41,16 milijardi kuna a u blokadi bilo 327,176 građana.

U Šibensko-kninskoj županiji ukupno je blokirano 7.436 građana, odnosno 6,80 posto blokiranih u ukupnom broju stanovnika u županiji.

Šibenik je po broju blokiranih građana zasjeo na trinaesto mjesto u Hrvatskoj s brojkom od 3.201 blokirane osobe koje ukupno duguju 368 milijuna kuna.

Iris Ukić Kotarac, vijećnica Nezavisne liste Stipe Petrina