Burić i Mileta ponovno izabrani unatoč zanemarivanju potreba ruralnih područja

Burić i Mileta su napokon shvatili ono što im je cijelo vrijeme bilo pred nosom. Naime, za sela i mjesta izvan Šibenika ne moraju se truditi. Ovaj izborni ciklus nisu ni pokušali obići okolna naselja, snimati se s mještanima, rukovati, obećavati. Ispalo je da ni ne moraju. Usprkos godinama ignoriranja, izostanku bilo kakve ozbiljne infrastrukture i otvorenom zanemarivanju potreba tih ljudi ponovno su dobili nadmoćnu podršku.

Osim ponekog dječjeg igrališta, gotovo ništa se nije dogodilo. Ljudi su uporno ukazivali na probleme, ali su nailazili na zid šutnje, nerazumijevanja i birokratske bahatosti. Vrijeme prolazi, prostori zjape prazni, razvoj stagnira i demografski kolaps napreduje. Umjesto da se ulaže u osnovne uvjete života izvan gradskog središta, novac i pažnja idu na, blago rečeno, idiotske projekte u gradu poput eskalatora za turiste i sličnih nebuloza, a da ne spominjemo spalionicu smeća koju hoće nadomak grada. Umjesto vizije i obećanja, na selima se spremaju gašenja škola i potpuni izostanak planova za budućnost.

I opet pobijede u svakom selu. Možda sada i sami shvaćaju da su prije gubili vrijeme obilazeći ljude kojima, očito, ništa ne moraju reći ni napraviti da bi im dali glas. Zašto je to tako? Kako je moguće da nakon godina potpunog nemara ti isti ljudi i dalje glasaju za one koji ih sustavno ignoriraju? Ima li netko objašnjenje za taj fenomen?