Tko snosi odgovornost za požar u Vjesnikovom neboderu u Zagrebu?
Nekadašnji simbol novinarstva, Vjesnikov neboder na Slavonskoj aveniji u Zagrebu, pretvorio se u noći s 17. na 18. studenoga u golemu buktinju. Požar koji je izbio oko 23 sata, zahvatio je više katova, širio se vertikalno kroz ventilacijske kanale i konstrukcijske otvore, a gašenje je trajalo cijelu noć i veći dio dana. Angažirano je preko 90 vatrogasaca s 30 vozila, a srećom nema poginulih ni ozlijeđenih, vatra je buknula u vrijeme kada je zgrada bila prazna.
Šteta je ogromna, gotovo totalna na gornjim katovima. Izgorio je studio i oprema radija Laganini FM (jednog od rijetkih aktivnih korisnika zgrade), arhiva Porezne uprave te dijelovi koje koriste Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te neki sportski savezi. Premijer Andrej Plenković i ministar Branko Bačić najavili su obnovu, ističući da je država većinski vlasnik s oko 61 posto udjela, dok su ostalo manjinski suvlasnici (pravne osobe).
Političari obećavaju brzu obnovu, ali ne postavljaju pravo pitanje: tko je kriv što je do ovoga uopće došlo?
Dan nakon katastrofalnog požara, 19. studenoga, Slavonska avenija i dalje je zatvorena u smjeru istoka blizu zgrade, a policija propušta samo stanare i dostavna vozila u blizini. Čekaju se statičari koji će procijeniti je li zgrada u opasnosti od urušavanja. Vrag odnija prišu.
Država kao većinski vlasnik nosi najveću odgovornost
Zgrada Vjesnika godinama je simbol institucionalnog nemara. Nakon gašenja novinske kuće Vjesnik 2012., neboder je većinom ostao prazan ili korišten za arhivu i povremene urede. Država, preko Ministarstva graditeljstva i državne imovine, godinama je znala za probleme: zastarjela instalacija, neadekvatna protupožarna zaštita, ventilacijski kanali koji su omogućili munjevito širenje vatre. Unatoč tome, adaptacija i uređenje stalno su odgađani, iako su postojali planovi i razgovori s manjinskim suvlasnicima.
“Ironično je da zgradu najviše koristi upravo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a dopustilo se da ovako propada”, izjavila je Petra Jakob iz uprave Laganini FM-a, čiji su prostori na 15./16. katu potpuno uništeni dimom i vatrom.
Zakonska obveza suvlasnika: Propusti u održavanju zajedničkih dijelova?
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim regulama, suvlasnici su odgovorni za održavanje zajedničkih dijelova zgrade uključujući protupožarnu zaštitu, instalacije i konstrukciju. Država kao većinski vlasnik morala je inicirati i financirati veći dio troškova, ali to nije učinila dovoljno brzo. Protupožarna inspekcija i Državni inspektorat redovito provjeravaju poslovne prostore, ali u ovakvim mješovitim zgradama s napuštenim dijelovima dolazi do sivih zona? Očito je da sustav nije funkcionirao: nema podataka o nedavnim kontrolama ili sankcijama, a požar se širio upravo zbog neodržavanih kanala i instalacija.
Širi problem u Hrvatskoj: Opušten odnos prema požarnoj sigurnosti
Ovaj slučaj nije izoliran. U Hrvatskoj je prevencija požara često nedovoljna, jer iako Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) obvezuje vlasnike i korisnike objekata da redovito provode mjere zaštite, uključujući preglede i ispitivanje stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara, u praksi mnogi objekti godinama funkcioniraju bez ažuriranih pregleda ili adekvatne opreme, što potvrđuje i porast broja požara u posljednjim godinama, npr. preko 6.650 požara u 2024., prema Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici.
Policija i vatrogasna inspekcija provode očevid, uzrok je zasad nepoznat (postoje sumnje, ali bez potvrde). Statičari upozoravaju da je konstrukcija ugrožena, moguća su nenadana urušavanja. Pitanje je hoće li zgrada biti obnovljena ili srušena i trošak će pasti na porezne obveznike.
Dok čekamo službene nalaze, jedno je jasno: odgovornost nije samo na sudbini ili starosti zgrade. Godinama je bilo vremena za akciju, ali prevladala je inertnost.
